Read ORIGINALNI RAD text version

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

ORIGINALNI RAD ORIGINAL ARTICLE UDK 616.89-008.434:616.83-004-073

GOVORNI POREMEAJI KOD OBOLELIH OD MULTIPLE SKLEROZE I NJIHOVA POVEZANOST SA OBIMNOSU DEMIJELINIZIRAJUIH LEZIJA DETEKTOVANIH METODOM MAGNETNE REZONANCE LANGUAGE DYSFUNCTION IN PATIENTS WITH MULTIPLE SCLEROSIS AND ITS RELATION WITH THE EXTENSION OF DEMYELINATING LESIONS DETECTED BY MRI

Semnic M , Semnic R , Todorovski Z1, Bugarski V1, Ocic G, Tomic G .

1 2 3

Sazetak Cilj ove studije je da proveri znacaj i prisustvo govornih poremeaja kod obolelih od MS kao i da utvrdi da li postoji povezanost izmeu jezickih disfunkcija i ukupnog volumena lezija (UVL), detektovanih metodom konvencionalne magnetne rezonance. Ispitivani su pacijenti sa dijagnozom definitivne multiple skleroze relapsno remitirajueg toka. Kontrolnu grupu sa sacinjavali zdravi volonteri. Nacinjena je magnetna rezonanca endokranijuma kod MS pacijenata primenom T1 sagitalnih i T2/PD aksijalnih tomograma. Primenjeni su testovi fonemske i kategorijalne fluentnosti i Bostonski test imenovanja (Boston Naming Test BNT). Rezultati su pokazali da se MS grupa statisticki znacajno razlikuje od kontrolne grupe zdravih na testovima verbalne flunentnosti kao i na testu za procenu konfrontacionog imenovanja. Nije pronaena statisticki znacajna korelacija UVL ni sa jednim neuropsiholoskim skorom iz grupe primenjenih testova. Nase istrazivanje je u skladu sa ranijim istrazivanjima i pokazuje da se kod MS pacijenata javlja diskretna disnomija. Ne postoji statisticki znacajna korelacija izmeu govornih poremeaja i obimnosti lezija demijelinacije registrovanih metodom konvencionalne magnetne rezonance. Ovo moze biti posledica nedovoljne senzitivnosti konvencionalne magnetne rezonance kada su u pitanju kognitivne disfunkcije kod MS. Kljucne reci: multipla skleroza, govorni poremeaji, MR Abstract: The objective of the study was to research into the presence and significance of language dysfunction in patients with multiple sclerosis (MS) and to determine whether there is a correlation between the language dysfunction and total lesion volume (TLV) detected by conventional MRI. The study group comprised patients with a definitive diagnosis of relapsingremitting multiple sclerosis. The control group comprised healthy volunteers. MRI of the endocranium was performed in MS patients, using T1 sagital and T2/PD axial segments. Phonemic and category fluency tests and Boston Naming Test were applied and the results showed significant differences between the MS group and controls on verbal fluency as well as confrontational naming tests. No significant correlation was found between TLV and any of the obtained neuropsychological scores. Our study is in accordance with previous studies showing that in MS patients there is slight dysnomia. There is no significant correlation between language dysfunction and the extension of demyelinating lesions detected by conventional MRI. This may be a result of insufficient sensitivity of conventional MRI with respect to cognitive dysfunction in MS. Key words: multiple sclerosis, language dysfunction, MRI

1 2

Institut za neurologiju,KC Novi Sad Institut za onkologiju, Sr. Kamenica 3 Institut za neurologiju, KCS Beograd

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

1

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

UVOD Nasuprot verovanju da su jezicke funkcije kod obolelih od MS relativno intaktne, skorija istrazivanja nisu potvrdila ovaj stav (Amato i sar. (1995), Friend i sar. (1999)). Veina autora ubraja MS u grupu subkortikalnih demencija s obzirom na profil kognitivnih disfunkcija. Dobro je poznato da subkortikalnu demenciju karakterise odsustvo teske afazije i postojanje osteenja priseanja uz relativno ocuvane kapacitete skladistenja informacija kao i znacajno intelektualno usporenje i emotivne promene. Meutim, ne sme se zanemariti cinjenica da su pojedini istrazivaci kod obolelih od MS pronasli tesku vizuelnu agnoziju (Okuda i sar. 1996) i afaziju (Achiron i sar. 1992). Friend i sar. (1999) su ispitivali govorne poremeaje, ukljucujui funkciju imenovanja, razumevanja govornog materijala, kao i verbalnu fluentnost, a u cilju da determinisu prirodu govornih poremeaja kod MS. Ispitivane su i razlike izmeu govornih poremeaja kod razlicitih klinickih formi. Komparacija grupe sa relapsno-remitentnim kao i hronicno-progresivnim tokom sa kontrolnom grupom zdravih, ukazuje na signifikantno nize skorove na testovima imenovanja, auditivnog razumevanja kao i na testovima fonemske i kategorijalne fluentnosti. Na testovima auditivnog razumevanja, fonemske i kategorijalne fluentnosti, grupa obolelih sa hronicno progresivnom formom je postigla signifikantno nize skorove nego grupa sa relapsnoremitentnim tokom dok se imenovanje nije razlikovalo u ove dve grupe. Na govornim testovima su oboleli od MS pokazali sporost, disleksicne smetnje, te vei broj gresaka u imenovanju nego u kontrolnoj grupi zdravih ispitanika (Kujala i sar. 1996). Takoe, neuropatoloske promene kod MS sugerisu veu mogunost za pojavu govornih smetnji nego sto je ona izvestavana. EKSPERIMENTALNI POSTUPAK U ovom radu proucavani su MS pacijenti koji su veinom bili dijagnostikovani na Institutu za neurologiju, Medicinskog fakulteta u Novom Sadu a u manjem broju na neuroloskom odeljenju bolnice u Subotici. Pacijenti koji su ispitivani u fazi remisije bolesti, pripadali su vanbolnickoj populaciji i pozivani su preko Drustava za multiplu sklerozu (Novi Sad, Subotica). Ispitani su 31 obolela zena i 9 muskaraca sa laboratorijski potkrepljenom definitivnom multiplom sklerozom (Poser,1983) relapsnoremitirajuceg toka.

Kontrolnu grupu je sacinjavalo 30 zdravih volontera, meu kojima 21 zena i devet muskaraca. Grupa obolelih od MS i kontrolna grupa zdravih je ispitana sledeim testovima: 1) Test fonemske fluentnosti: od ispitanika je zahtevano da u roku od jednog minuta navedu sto vei broj imenica (semanticki znacajnih reci) koje pocinju na slovo "S", zatim slovo "K" i slovo "L", iskljucujui licne imenice i imena geografskih pojmova. Ovi testovi su koriseni kao mera verbalne fluentnosti i verbalnog divergentnog misljenja. 2) Test kategorijalne fluentnosti: od ispitanika se trazilo da u intervalu od jednog minuta navede sto vei broj zivotinja. 3) Bostonski test imenovanja (Boston Naming Test -BNT): primena ovog testa je imala za cilj da proceni konfrontaciono imenovanje. Ispitanicima je prezentovano 60 crteza jedan po jedan. Ukoliko posle latence od 20 sekundi, ispitanik sam nije imenovao predmet, pruzena mu je najpre semanticka (stimulusna) a zatim i fonemska podrska. M skor ili ukupni skor imenovanja je dobijen kao zbir broja spontanih tacnih odgovora i broja tacnih odgovora posle semanticke podrske. Registrovan je takoe i broj pruzenih semantickih podrski, broj pruzenih fonemskih podrski kao i broj tacnih odgovora nakon fonemske podrske. Numericki su predstavljene i parafazije, ukljucujui ukupne verbalne parafazije sa brojem semantickih parafazija, literarne parafazije i neologizmi. Broj memorijskih i edukativnih gresaka je takoe predstavljen. Evaluacija endokranijuma metodom magnetne rezonance za grupu obolelih od MS je vrsena u intervalu od jedan dan do tri meseca nakon neuropsiholoskog testiranja, van relapsa oboljenja. Vizualizacija mozdanih struktura je izvrsena na MR aparatu Siemens Magnetom SP63-4000 (Erlangen, SR Nemacka), jacine magnetnog polja od 1.5 Tesla. Korisen je cirkularno polarizovani kalem za glavu. MR protokol pregleda endokranijuma se sastojao iz T1 sagitalnih i T2/PD transverzalnih tomograma. Plakovi MS su simultano evaluirani na PD i T2 sekvenci. Svaka lezija supratentorijalnog dela mozdanog parenhima je klasifikovana na aksijalnom tomogramu prema anatomskoj lokalizaciji i velicini od strane iskusnog neuroradiologa (RS), kojem nisu bili poznati podaci o neuroloskom statusu niti neuropsiholoskom profilu pacijenta. Kalkulacija volumena lezija je raena manuelno na konzoli MR sistema. Volumen MS plakova je izracunavan prema formuli: volumen MS plaka (u mm3 ) = 0.5 x sirina x visina x duzina plaka

2

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

UVL (ukupni volumen plakova) je racunat kao zbir volumena svih plakova supratentorijalne lokalizacije. STATISTICKA METODA Statisticke analize su izvedene putem programa za statisticku obradu podatka ­ STATISTICA, verzija 45, STATSOFT INC.1993.

Razlike izmeu MS grupe i kontrolne grupe zdravih, po osnovu ucinka na primenjenim testovima, utvrivali smo, kao sto je uobicajeno za neuropsiholoska istrazivanja, putem multivarijantne analize varijanse (MANOVA). Kontrolisan je relativni uticaj godina zivota Povezanosti izmeu neuropsiholoskih skorova i ukupnog volumena lezija supratentorijalne lokalizacije u mm3 smo racunali putem kanonicne korelacije.

REZULTATI Tabela 1 - Razlike izmeu grupe obolelih i kontrolne grupe zdravih prema postignuima na testovima fonemske fluentnosti (za slova S, K i L) Fonemska fluentnost S K L MS (As) 9,23684 9,92105 8,21053 K (As) 12,63333 14,36667 10,66667 F test 16,17858 23,50961 10,45482 znacajnost 0,000152 0,000008 0,001923

Prema podacima iz Tabele 1, MS grupa se statisticki znacajno razlikuje od kontrolne grupe zdravih po ucinku na testovima fonemske fluentnosti. Najvea razlika izmeu grupa postoji za slovo K. Tabela 2 - Razlike izmeu grupe obolelih i kontrolne grupe zdravih prema postignuima na testu kategorijalne fluentnosti (zivotinje) Kategorijalna fluentnost zivotinje MS (As) 19,07895 K (As) 25,86667 F test 28,03731 znacajnost 0,000002

Tabela 2 pokazuje statisticki znacajnu razliku izmeu grupa na testu kategorijalne fluentnosti. Grafik 1. Postignua na testovima fonemske i kategorijalne fluentnosti prikazana na Tabelama 1 i 2.

30 25 20

p=0,000152

p=0,000002

p=0,000008 p=0,001923

15 10 5 0 S K

MS kontr.gr.

L

zivotinje

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

3

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

Tabela 3 - Razlike u konfrontacionom imenovanju izmeu grupe obolelih i kontrolne grupe zdravih, dobijene primenom Bostonskog testa imenovanja (BNT) BNT M skor (60) br. odgovora sa latencom br. semantickih podrski br. tacnih odgovora posle semant. podrske br. fonemskih podrski br. tacnih odgovora posle fonem. podrske br. verbalnih parafazija br. literarnih parafazija br. neologizama br. edukativnih gresaka br. memorijskih gresaka MS (As) 52,71053 1,657895 3,736842 0,421053 6,684210 3,105263 0,473684 0,315789 0,131579 1,815789 0,710526 K (As) 56,03333 0,666667 2,100000 0,233333 3,366667 1,166667 0,033333 0,166667 0,00 2,333333 0,500000 F test 10,64362 6,68544 5,38834 0,71929 12,17786 14,56852 6,64109 1,41164 3,25499 0,96042 0,84305 znacajnost 0,001762 0,011971 0,023418 0,399490 0,000874 0,000304 0,012244 0,239108 0,075840 0,330714 0,361920

Na bostonskom testu imenovanja, MS grupa ima znacajno nizi M skor kao i znacajno vei broj odgovora sa latencom te broj semantickih i fonemskih podrski dok se broj tacnih odgovora posle semanticke podrske ne razlikuje izmeu dve grupe. U MS grupi je signifikantno vei broj tacnih

odgovora posle fonemske podrske. Verbalne parafazije su znacajno ucestalije kod MS grupe. Ne postoje statisticki znacajne razlike izmeu grupa u broju literarnih parafazija, broju registrovanih neologizama i gresaka kako edukativnih tako i memorijskih.

Grafik 2 - Prikaz M skora imenovanja za MS i kontrolnu grupu.

p=0,001762

57 56 55 54 53 52 51

MS kontr.gr.

M skor

Tabela 4 - Povezanost izmeu postignua na testovima fonemske fluentnosti (za slova S, K i L) i ukupnog volumena supratentorijalnih lezija na MR Fonemska fluentnost S K L Canonical R 0,357 0,444 0,471 znacajnost 0,794 0,487 0,383

Tabela 4 pokazuje visoko pozitivnu korelaciju izmeu skora na testu fluentnosti za slovo S i UVL ali bez statisticke znacajnosti kao i umerenu korelaciju za skorove govorne fluentnosti za slova K i L, takoe bez statisticke znacajnosti.

4

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

Tabela 5 - Povezanost izmeu postignua na testu kategorijalne fluentnosti (zivotinje) i ukupnog volumena supratentorijalnih lezija na MR Kategorijalna fluentnost zivotinje Canonical R 0,409 znacajnost 0,623

Tabela 5 pokazuje da ni skorovi kategorijalne fluentnosti za MS grupu ne koreliraju statisticki znacajno sa UVL. Tabela 6 - Znacajnost veze izmeu nominalne disfunkcije u MS grupi, odnosno skorova BNT i UVL supratentorijalnih lezija BNT M skor br. odgovora sa latencom br. semantickih podrski br. tacnih odgovora posle semanticke podrske br. fonemskih podrski br. tacnih odgovora posle fonemske podrske br. verbalnih parafazija br. literarnih parafazija br. neologizama br. edukativnih greski br. memorijskih greski Canonical R 0,520 0,295 0,536 0,534 0,524 0,432 0,338 0,348 0,230 0,428 0,299 znacajnost 0,219 0,928 0,175 0,181 0,206 0,534 0,846 0,821 0,985 0,581 0,922

Kanonicnom korelacijom svakog pojedinacnog parametra dobijenog primenom BNT i UVL je dobijena njihova umerena povezanost ali bez statisticke znacajnosti. Metodom kanonicne korelacije nije pronaena povezanost izmeu broja odgovora sa latencom za MS grupu i UVL kao ni izmeu broja parafazija i neologizama i MR parametra. Takoe, broj memorijskih gresaka u MS grupi ne raste proporcionalno ukupnom volumenu supraten-torijalnih lezija na MR. DISKUSIJA Jezicke funkcije spadaju u manje ispitivane kada je u pitanju multipla skleroza iako skorasnja istrazivanja apeluju na vaznost primene govornih testova kod MS pacijenata (Friend i sar. 1999). Sporost na govornim testovima, vei broj gresaka konfrontacionog imenovanja i disleksicke smetnje su i ranije izvestavani poremeaji u okviru MS. Navedeni poremeaji govora su objasnjeni disfunkcijom ostalih verbalnih kognitivnih sposobnosti (Friend i sar. 1999). Swirsky-Sacchetti i sar. nalaze osteenje konfrontacionog imenovanja primenom BNT kod 34% ispitivanog uzorka. Nase istrazivanje je pokazalo da je MS grupa na testovima govorne fluentnosti imala signifi-

kantno niza postignua nego kontrolna grupa zdravih ispitanika. Znacajan pad na zadacima kategorijalne fluentnosti ukazuje na postojanje problema semantickog pamenja u MS grupi. Meutim, niski skorovi dobijeni primenom ovog testa se u MS grupi mogu posmatrati i u kontekstu smanjene brzine prizivanja informacija, kao pokazatelj govornog problema ili pak kao posledica osteenog apstraktnog misljenja. Foong i sar. (1997) u svom istrazivanju pronalaze visoko statisticki znacajnu razliku (p<0,001) izmeu MS grupe i kontrolne grupe zdravih na zadacima verbalne fluentnosti za slovo "S" i kategorijalne fluentnosti (zivotinje), sto je analogno rezultatima ove studije. I drugi autori pronalaze snizenu govornu fluentnost kod MS pacijenata (Swirsky-Sacchetti i sar. 1992; Mendozzi i sar. 1993; Arnett i sar. 1994; Hohol i sar. 1997; Friend i sar.1999; Rovaris i sar. 1998) Nasi rezultati su u skladu sa prethodnim istrazivanjima i ukazuju na pad ukupnog skora imenovanja ali uz znacajnost na latenci kao i na broju semantickih a narocito fonemskih podrski. Takoe smo registrovali znacajno vise verbalnih parafazija u MS grupi nego sto je to u kontrolnoj grupi zdravih ispitanika.

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

5

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

Iz ovoga proizilazi da u grupi ispitivanih MS pacijenata, sto je u skladu sa ranijim istrazivanjima, postoje teskoe u prizivanju leksickih jedinica i da nema pravog problema u konfrontacionom imenovanju, odnosno da nema prave disnomije, ili ukoliko je ima, ona je vrlo diskretna. Rezultati studije pokazuju umereno pozitivnu korelaciju koja nije statisticki znacajna izmeu parametara MR i osteenja konfrontacionog imenovanja i govorne fluentnosti. Ova cinjenica nije u saglasnosti sa studijom Rao i sar. 1999., koji pronalazi statisticki znacajnu pozitivnu korelaciju izmeu skorova na BNT i ukupne povrsine lezija.

Mali ispitivani uzorak i nedovoljna senzitivnost konvencionalne MR bi mogli biti vodei uzroci izostanka statisticki znalcajne korelacije izmeu skorova primenjenih testova i konvencionalne MR. Manjak korelacije izmeu jezickih poremeaja i UVL dobijen ovim istrazivanjem bi mogao da pokrene budua istrazivanja iz oblasti uticaja fokalne mozdane patologije na deficit govornih funkcija.

Slika 10 - PD aksijalni tomogram. Sitni plakovi u nivou levog globus pallidusa ( ) i temporalnom korteksu

()

LITERATURA

1.

4.

2.

3.

Achiron AI, Ziv I, Djaldetti R et al. Aphasia in multiple sclerosis: clinical and radiological correlation. Neurology 1992;42: 2195-2197 Arnett PA, Rao SM, Bernardin L, Grafman J, Yerkin FZ, Lobeck L. Relationship between Frontal Lobe lesions and Wisconsin Card Sorting Test Performance in Patients with Multiple Sclerosis. Neurology 1994; 44: 420425. Amato MP, Ponziani G, Pracucci G, et al. Cognitive impairment in early-onset multiple sclerosis. Pattern, predictors and impact on everyday life in a 4-year follow-up. Arch. Neurology, Feb 1995, 52 :168-172

5.

6.

Friend KB, Rabin BM, Groninger L, Deluty RH, Bever C, Grattan L. Language Functions In Multiple Sclerosis. Clin Neuropsychol 1999 Feb;13(1):78-94 Feinstein A, KartsounisL, Miller B et al. Clinicaly isolated lesions of type seen in multiple sclerosis: cognitive, psychiatric and MRI follow up study. J Neurol. Neurosurg. Psychiatr.1992;55: 869-76. Hohol MJ, Gootmann CRG, Orav J, et al. Serial Neuropsychological Assessment and Magnetic Resonance Imaging Analysis in Multiple sclerosis. Arch Neurol 1997; 54: 1018-1024.

6

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

Semnic M. i sar: Govorni poremeaji kod obolelih od MS i njihova povezanost sa obimnosu demijelinizirajuih lezija..

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Okuda B, Tanaka H, Tachibana H et al. Visual form agnosia in multiple sclerosis. Acta Neurol Scand 1996;94:38-44. Kujala P, Portin R, Ruutiainen J. Language Functions In Incipient Cognitive Decline In Multiple Sclerosis. J Neurol Sci 1996 Sep 15;141(1-2):79-86 Foong JL, Rozewicz G, Quaghebeur CA, et al. Ron Executive function in multiple sclerosis. The role of frontal lobe pathology. Brain 1997, 120 : 15-26 ­ Oxford University Press 1997 Rao SM, Leo GJ, Haughton VM, St AubinFaubert P, Bernardin L. Correlation of magnetic resonance imaging with neuropsychological testing in multiple sclerosis. Neurology. 1989 Feb;39(2 Pt 1):161-166. Rovaris M, Filippi M, Falautano M, et al. Relation between MR abnormalities and patterns of cognitive impairment in multiple sclerosis. Neurology. 1998 Jun;50(6):1601-8. Swirsky-Sacchetti T, Mitchell DR, Seward J et al. Neuropsychological and structural brain lesions in multiple sclerosis: A regional analysis. Neurology 1992; 42:1291-1295.

AKTU EL NOSTI IZ NEUR OL OGIJ E, PSIHIJ ATR IJ E I GR ANICNIH PODRU CJ A, God. XI, Br. 4, 2003

7

Information

ORIGINALNI RAD

7 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

674836


You might also be interested in

BETA
ORIGINALNI RAD