Read untitled text version

ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJESTAJA PREDUZEA ,,FRIKOS" DOO SARAJEVO

- Diplomski rad -

Mentor: doc.dr Bogdana Vujnovi

Student: Musa Dzemal

Banja Luk a, septembar, 2010. godine

Sadrzaj:

Uvod............................................................................................................ 3 1. Polazne osnove analize poslovanja......................................................... 5 1.1. Vrste i pojam bilansa............................................................................ 7 1.2. Cilj finansijsk ih izvjestaja..................................................................... 12 1.2.1. Finansijski polozaj,uspjesnost i promjene u finansijsk om polozaju..... 13 1.2.2. Nacela finansijsk ih izvjestaja............................................................. 14 1.2.3. Kvalitativna obiljezja finansijskih izvjestaja..................................... 15 2. Analiza finansijskih izvjestaja................................................................. 17 2.1. Elementi finansijsk ih izvjestaja vezanih za analizu bilansa stanja...... 17 2.1.1. Imovina............................................................................................... 17 2.1.2. Obaveze............................................................................................... 18 2.1.3. Kapital................................................................................................. 18 2.2. Analiza bilansa stanja............................................................................ 19 2.2.1. Principi k lasifik acije bilansnih pozicija aktive i pasive....................... 21 2.2.2. Principi poretka pozicija u aktivi i pasivi balansa stanja................... 24 2.3. Elementi finansijske analize ­ bilans uspjeha....................................... 25 2.4. Analiza bilansa tokova gotovine.............................................................. 27 2.4.1. Metode sacinjavanja bilansa tok ova gotovine..................................... 28 2.5. Analiza bilansa sopstvenog k apitala....................................................... 30 3. Analiza finansijskih izvjestaja preduzea ,,Frikos" d.o.o. Sarajevo 32 3.1. Analiza poslovanja preduzea ,,Frik os"d.o.o. Sarajevo................ 33 3.2. Analiza bilansa stanja...............................................................................34 3.2.1. Materijalna i nematerijalna stalna sredstva......................................... 34 3.2.2. Stanje zaliha.......................................................................................... 35 3.2.3. Kratk orocna potrazivanja i plasmani................................................... 35 3.2.4. Gotovina i ekvivalenti gotovine............................................................ 35 3.2.5. Razgranicenja........................................................................................ 36 3.3. Analiza bilansa uspjeha preduzea ,,Frik os" d.o.o. Sarajevo.................. 38 3.3.1. Prihodi.................................................................................................. 38 3.3.2. Rashodi................................................................................................. 39 3.3.3. Dobit..................................................................................................... 40 3.4. Pokazatelji analize finansijsk ih izvjestaja............................................... 41 3.4.1. Pokazatelji profitabilnosti.................................................................... 41 3.4.2. Pokazatelj ek onomicnosti...................................................................... 42 3.4.3. Pokazatelji lik vidnosti............................................................................ 43 3.4.4. Pokazatelji zaduzenosti.......................................................................... 45 Zakljucak......................................................................................................... 47 Literatura........................................................................................................ 49

1

Sazetak

Sve aktivnosti p reduzea najjednostavnije se sagledavaju iz b ilansa stanja i bilansa usp jeha. Naime, javnosti je dostup an skup osnovnih informacija o p reduzeu sadrzan u ovim finansijskim izvjestajima, koji su sastavljeni u skladu sa M RS. Bazicnim finansijskim izvjestajima se smatraju bilans stanja i bilans usp jeha. Preduzee tokom svog p oslovanja mora da vodi odreene evid encije u zavisnosti od toga kojom se aktivnosu bavi. M eutim, bez obzira na vrstu aktivnosti, neminovno za svako preduzee jeste sastavljanje bilansa stanja i usp jeha te njihovo podnosenje odreenim nadleznim organima. Sastavljanje bilansa je u nadleznosti finansijskog izvjestavanja koji je danas aktuelan p roblem. Njegova aktuelnost p roizilazi iz vaznosti informacija kojima su snadbjeveni brojn i korisnici finansijskih izvjestaja, kao sto su: up rava p reduzea, akcionari, kreditori i ostali p ovjerioci, fiskus, drzavna statistika i radnici. Visok step en vaznosti finansijskih izvjestaja u relacijama nacionalno g i svjetskog trzista p otvruje i cinjen ica da se sa ovim p roblemom bave brojn e drzavne, p aradrzavne, i p rofesionalne institucije u mno gim zemljama. Kljucne rijeci: bilans stanja, bilans uspjeha, finansijski izvjestaji, finansijski pokazatelji, MRS, analiza.

2

Uvod

Up ravljanje p reduzeem obuhvata sve op eracije koje se p oduzimaju u p reduzeu s namjerom ostvarenja ciljeva koje je p ostavio njegov vlasnik. Op eracije up ravljan ja se mo gu odvijati unutar ili van preduzea. Op eracije koje se odvijaju unutar, p redstavljaju interne faktore ili faktore transformacije. Op eracije koje se odvijaju van preduzea p redstavljaju eksterne faktore ili faktore razmjene. Eksterni i interni faktori up ravljanja odreuju p roces odluciv anja u p reduzeu. Aktivnosti up ravljanja p reduzeem se mogu p osmatrati sa vise asp ekata. U cilju naseg izlaganja, korisno je razlikovati, prije svega, finansijski i ekono mski asp ekt. Sa finansijsko g aspekta, up ravljanje p rouzrokuje izlaze i ulaze gotovine, p reko kojih se ostvaruju nap late i isplate. Sa ekonomskog asp ekta up ravljanje p ruzrokuje troskove i prihode koji p roizilaze iz svake izvrsene op eracije. Sve aktivnosti p reduzea najjednostavnije se sagledavaju iz b ilansa stanja i bilansa usp jeha. Naime, javnosti je dostup an skup osnovnih informacija o p reduzeu sadrzan u ovim finansijskim izvjestajima, koji su sastavljeni u skladu sa M RS. Bazicnim finansijskim izvjestajima se smatraju bilans stanja i bilans usp jeha. Preduzee tokom svog p oslovanja mora da vodi odreene evid encije u zavisnosti od toga kojom se aktivnosu bavi. M eutim, bez obzira na vrstu aktivnosti, neminovno za svako preduzee jeste sastavljanje bilansa stanja i usp jeha te njihovo podnosenje odreenim nadleznim organima. Sastavljanje bilansa je u nadleznosti finansijskog izvjestavanja koji je danas aktuelan p roblem. Njegova aktuelnost p roizilazi iz vaznosti informacija kojima su snadbjeveni brojn i korisnici finansijskih izvjestaja, kao sto su: up rava p reduzea, akcionari, kreditori i ostali p ovjerioci, fiskus, drzavna statistika i radnici. Visok step en vaznosti finansijskih izvjestaja u relacijama nacionalno g i svjetskog trzista p otvruje i cinjen ica da se sa ovim p roblemom bave brojn e drzavne, p aradrzavne, i p rofesionalne institucije u mno gim zemljama. Preduzee nakon sto provjeri sve svoje p ratee evidencije, kartice i sl, dobijene podatke unosi u bilanse stanja i usp jeha koji imaju oblik unap rijed p rop isane tabele. Na lijevoj strani se unose p odaci o sredstvima p reduzea, zemljiste, graevinski objekti, kup ci, novcana sredstva, dok su na desnoj strani p rikazani izvori sredstava, odnosno samo porijeklo sredstava. Pored toga, u pasivi je iskazan i iznos p ocetnog kap itala i uzeti krediti. Komp letna finansijska analiza p oslovanja crpi p odatke iz bilansa. Up ravo iz tog razloga vazno je razumjeti njihove odlike, obuhv at i ogranicen ja. Finansijski izvjestaji koji su prip remljeni u skladu sa opste p rihvaenim racunovodstvenim nacelima, odrazavaju ucinke proslih i tekuih up ravljackih odluk a. Oni istovremeno sadrze i djelimicn i step en dvosmislenosti, jer su sastavljeni p rema p ravilima finansijsko g racunovodstva, koja treba da omo gue dosljedno i fer p rikazivanje svake p oslovne transakcije, uz p rimjenu nacela istorijskog troska u vrijeme nastanka transakcije i nacela suceljavanja i rasporeda prihoda

3

i troskova p rema mjestu nastanka dogaaja. Sama priroda tih p ravila o moguav a razne interp retacije dobijen ih rezultata, a p osebno samog ekonomsko g ucinka. Smisao bilansiranja je da izrazi sredstva i izvore sredstava, te njihove odnose sto je osnov za analizu svih stavki koje on sadrzi, radi razmatranja njihovo g uzajamno g odnosa, ocjene ekonomsko g stanja i p oslovanja preduzea na koju se odnose, kao i radi odreivanja p ravca i tendencija budueg kretanja i razvoja p oslovanja. Utvrivanje imovinskog p olozaja, koji je nametnut bilansom, p roizilazi iz dominirajueg znacaja p rincipa zastite p ovjerioca, koji p retp ostavlja p unu odgovornost duznika, tj. jemstvo imovinom d a e du gov i biti isplaen i p ovjeriocima. Svrha bilansa jeste utvrivanje finansijske strukture ili statusa, sto podrazumjeva rasclanjenje bilansnih pozicija aktive i p asive. Finansijski izvjestaje, p rema MRS obuhvataju: bilans stanja, bilans usp jeha, izvjestaj o novcanim tokovima, izvjestaj o p romjenama na kap italu i zabiljeske uz finansijske izvjestaje. U ovom radu u detaljno razraditi sve bitne elemente finansisjke analize, op isati znacajnosti, s tim da e se poseban osvrt dati analizi finansijskih izvjestaja p reduzea ,,Frikos" doo Sarajevo.

4

1. Polazne osnove analize poslovanja

Analiza p oslovanja ispituje unutrasnju vrijednost (bonitet) p oslovanja p reduzea. Radi isp itivanja unutrasnje vrijednosti p oslovanja (boniteta), analiza p olazi od onih podloga koje iskazuju cjelinu poslovanja p reduzea a to su pre svega bilansi. Zbog to ga bilansi, kao iskazi cjeline p oslovanja preduzea, cine p olaznu osnovu analize p oslovanja. Usljed korisenja b ilansa k ao p odloge an alize, analiza poslovanja, ne rijetko, naziva se i analizom b ilansa. Kao iskazi cjeline poslovanja p reduzea, bilansi cin e polaznu osnovu analize, a ne jedinu osnovu analize. Zasto? Zato sto su bilansi ishodi tokova p oslovanja, trenutna slika stanja poslovanja na odreeni dan. Analizi p oslovanja, potrebni su, ne samo ishodi tokova p oslovanja odnosno stanja p oslovanja na odreeni dan, ve i ukup na poslovna kretanja u p osmatranom p eriodu odreenog p reduzea. Uz up oredo korisenje ostalih znacajnih internih i eksternih p odataka i informacija o radu i p oslovanju, u analiticko m p osmatranju p olazi se od cjeline ka dijelovima, i uz p ovratno dejstvo, dolazi se do potp unijih informacija i p odataka za analizu. Upravo na taj nacin se moze odgovoriti zahtjevima analize p oslovanja za p osmatranjem p oslovanja u kretanju a ne samo u stanju kao trenutne slike p oslovanja. Time analiza poslovanja, koja je p roistekla iz analize bilansa, p ostaje obuhvatnija i svestranija kako sa gledista p redmeta i podrucja isp itivanja a tako i sa gledista nacina isp itivanja i korisenja p odataka i informacija za analizu. Komp letne analize p oslovanja p reduzea crpe se iz p odataka dostup nim u finansijskim izvjestajima. Up ravo iz tog razlo ga neop hodno je razumjeti n jihove odlik e, obuhvat i gran icenja. Finansijski izvjestaji ko ji su p rip remljeni u skladu sa op ste p rihvaenim racunovodstvenim nacelima, odrzavaju ucinke p roslih i tekuih up ravljackih od luka. Oni istovremeno sadrze i d jelimican step en dvosmislenosti, jer su sastavljen i p rema pravilima fin ansijsko g racunovodstva, koja treba da o mo gue dosljedno i istinito prikazivanje svake p oslovne transakcije, uz primjenu nacela istorijskog troska u vrijeme nastanka transakcije i nacela suceljav anja i rasp oreda p rihoda i troskova p rema mjestu nastanka dogaaja. Sama p riroda tih p ravila omoguu je razne interp retacije dobijenih rezultata, a p osebno samog ekono mskog ucinka. Osnovni, bazicni, finansijski izvjestaji jesu bilans stanja i usp jeha. Analiza finansijskih izvjestaja usmjerena je na vrijednosne ili novcan e p odatke i informacije, a moze se definisati kao proces primjene razlicitih analitick ih sredstava i tehnika p omou kojih se podaci iz finansijskih izvjestaja p retvaraju u korisne info macije za donosenje odluka. Komp letna analiza i defin isanje finansijskih izvjestaja moze se p odijeliti u tri skup ine : 1

1

vertikalna an aliza fin ansijskih izvjestaja, horizontalna analiza, analiza pokazatelja finansijskih izvjestaja.

Vunjak,N.,"Finansijski menadzment" , Ekonomski fakultet Subotica, 2002. godine, str.129.

5

Vertikalno m analizom se dobija uvid u strukturu finansijskih izvjestaja, sto znaci da se posmatra udio pojedinih dijelova imovine, k ap itala i obaveza u ukup noj aktivi, odnosno pasivi. Vertikalna anliza se p rovodi p omoi strukturnih finansijskih izvjestaja. Ovi izvjestaji se dobijaju tako sto se ukupna aktiva, odnosno p asiva izjednaci sa 100, a sve ostale stavke se razmatraju u odnosu na ukup nu aktivu (pasivu), te se tako apsolutne velicine zamjenjuju relativnim brojev ima. Za bilans usp jeha p oslovni p rihodi se izjednacavaju sa 100, a ostale p ozicije razmatraju se u odnosu na te p rihode i izracun ava njihov udio u strukturi p rihoda. Ucese p ojedinih stavki bilansa stanja u ukup noj aktivi (p asivi) zavisi najp rije od vrste djelatnosti. Nap rimjer, firma koja se bavi p roizvodnjom mlijeka i mlijecnih proizvoda, najvei dio aktive imat e u stalnoj imovin i. Obrtna imovin a bie najveim d ijelom sacinjen a od potrazivanja od kup aca, a zalihe e cin iti mali p rocenat aktive. U pasivi bilansa, firma bi trebala imati najvei dio du gorocnih izvora. Firma koja se bav i trgov inom, trebala bi da ima n ajveu zastup ljenost obrtne imovine i to zaliha trgovacke robe i p otrazivanja od kup aca. Horizonatalnom analizom dobijamo uv id u kretanje p ojedinacnih p ozicija iz p erioda u period. Svaki znacajniji p orast odreene p ozicije izmeu dva p erioda p osmatranja trebalo bi da bude p redmet dodatnog isp itivanja. Nap rimjer : - veliki p orast zaliha moze da krije nemo gunost firme da p roda svoje p roizvode, - veliki porast potrazivanja od kup aca moze d a ukazuje na p robleme u n ap lati potrazivanja, - naglo smanjenje stalnih sredstava moze da ukazuje na p risilnu prodaju koja je prouzrokovana nap latom p ovjerioca firme; Analiza p okazatelja finansijskih izvjestaja - Pokazatelj je racion alan ili odnosni broj, sto podrazumjeva da se jedn a ekonomska velicin a stavlja u odnos (dijeli se) s dru gom ekonomskom velicino m. Pokazatelje uobicajno p osmatramo kao nosioce informacija ko je su p otrebne za up ravljanje p oslovanjem i razvojem preduzea. Na temelju bilansa staja i usp jeha, najcese se utvruju sljedee grup e finansijskih p okazatelja3: Pokazatelji likvidnosti i solventnosti (liqu idy, solvency ratios) mjere sp osobnost preduzea da izmiri svoje dospjele kratkorocne ob aveze; Pokazatelji zaduzenosti (leverage ratios) mjere koliko se preduzee finansira iz tuih izvora sredstava; Pokazatelji aktivnosti (activity ratios) mjere p ovrat ulozenog kap itala, sto je znacajno za up ravljanje p reduzeem; Pokazatelji efikasnosti investiranja (investibility ratios) mjere usp jesnost ulagan ja u obicne dion ice.

2

2 3

Romi,L.,"Analiza bilansa", Ekonomski fakultet Subotica, 2003. godine, str.45. Romi,L.,"Analiza bilansa", Ekonomski fakultet Subotica, 2003. godine, str.49.

6

Analizom finansijskih izvjestaja zap ravo sagled avamo p oslovanje p reduzea i njegovo finansijsko stanje. Kao iskazi cjelin e p oslovanja p reduzea, bilansi cine p olaznu osnovu analize, a ne jedinu osnovu analize. Zasto? Zato sto su bilansi ishodi tokova p oslovanja, trenutna slika stanja poslovanja na odreeni dan. Analizi p oslovanja, potrebni su, ne samo ishodi tokova p oslovanja odnosno stanja p oslovanja na odreeni dan, ve i ukup na poslovna kretanja u p osmatranom p eriodu odreenog p reduzea. Uz up oredo korisenje ostalih znacajnih internih i eksternih p odataka i informacija o radu i p oslovanju, u analiticko m p osmatranju p olazi se od cjeline ka dijelovima, i uz p ovratno dejstvo, dolazi se do p otp unijih informacija i podataka za analizu. Up ravo na taj nacin se moze odgovoriti zahtjevima analize p oslovanja za p osmatranjem poslovanja u kretanju a ne samo u stanju kao trenutne slike p oslovanja. Time an aliza poslovanja, koja je p roistekla iz analize bilansa, p ostaje obuhvatnija i svestranija kako sa gledista p redmeta i podrucja isp itivanja tako i sa gledista nacina isp itivanja i korisenja p odataka i informacija za analizu.

1.1. Vrste i pojam bilansa

U racunovodstvenoj teoriji i praksi, u zavisnosti od ciljeva bilansiran ja, zastup ljeno je vise mjerila (kriteriju ma) za p odjelu, odnosno grup isanje, bilansa p o vrstama. Sljedstveno tome ovde e se iznijeti nekoliko, najcese zastupljenih, kriterija za p odjelu odnosno grup isanje bilansa. Prema opstim informacionim potrebama sirokog kruga korisnika za donosenje ekonomskih odluka, prop isanih M eunarodnim standardima fin ansijsko g izvjestavanja (M SFI), koji se p rema zakonskoj regulativi smatraju istovremeno i domaim 4 standardima, razlikuju se sljedee vrste bilansa : bilans stanja, bilans usp jeha, bilans tokova gotovine ili izvjestaj o tokovima gotovine i bilans sop stvenog kap itala ili izvjestaj o p romjenama na kapitalu.

Bilans stanja iskazuje fin ansijsku poziciju p reduzea na odreeni dan, rasp olozive odnosno neutrosene ekonomske resurse za nastavak p oslovanja u budunosti tj. visinu imovine u aktivi, a visinu osnovnog (sop stvenog) i zajmovnog kap itala kao i visinu obaveza u p asivi. Obzirom da je pozajmljeni kapital p ozicija obaveza, a sopstveni kap ital razlika imovine i ukup nih obaveza, bilans stanja kao bitan dio cjeline radi usp ostavljanja svoje bilansne ravnoteze, sadrzi i finansijski rezultat cime se u jedno usp ostavlja i bilansna ravnoteza bilansa uspjeha. Ako je finansijski rezultat negativan ­

4

Rodi,J., "T eorija i analiza bilansa", Savremena administarcija, Beograd, 2001. godine, str.79.

7

gubitak iskazuje se na strani aktive, a ako je p ozitivan ­ dobitak iskazuje se na strani pasive. Kada je u bilansu stanja iskazan gubitak, aktiva iskazuje ne samo rasp olozivu imovinu ve i izgubljenu imovinu jer je gubitak izgubljena imovin a i u sustini smanjen je (korektura na nize) sopstvenog kap it ala iskazanog u p asivi. Kada je u bilansu stanja iskazan dobitak, p asiva moze ali ne mora da iskazuje p ovean je ( korekturu na vise) sopstvenog kapitala, sto zavisi od toga dali bilans usp jeha iskazuje samo dobitak ili iskazuje i rasp odjelu dobitka. Bilans uspjeha ili racun dobitka i gubitka, iskazuje finansijski rezultat p oslovanja u periodu za koji se bilans sastavlja. Finansijski rezultat kao razlika p rihoda i rashoda moze biti p ozitivan i negativan. Ako je fin ansijski rezultat p ozitivan ­ dobitak, iskazuje se na strani rashoda, a ako je negativan ­ gub itak, iskazuje se na strani p rihoda, cime se usp ostavlja bilansna ravnoteza. Bilans usp jeha moze da iskazuje finansijski rezultat p rije op orezivanja tj. p rije odbitka poreza na dobitak i finansijski rezultat p oslije op orezivanja tj. p oslije odbitka p oreza na dobitak, i d a se iskazuje finansijski rezultat u vidu n eto dobitka i neto gub itaka. Neto dobitak iskazuje razliku dob itka p rije op orezivanja i p oreza na dobitak, a neto gubitak iskazuje razliku gubitka p rije op orezivanja i dobitka p re op orezivanja sa p orezom na dobitak. Ako bilans usp jeha iskazuje p ozitivan finansijski rezultat p rije op orezivanja ­ dobitak p rije op orezivanja, kao i rasp odjelu dobitka u bilansu stanja na strani p asive p o osnovu rasp odele dobitka p rvo e se sman jiti dosp jele obaveze a p otom p oveati neto sop stveni kap ital za p reostalu razliku dobitka i pokria dosp jelih obaveza. Ako bilans usp jeha iskazuje negativan finansijski rezultat p rije op orezivanja ­ gubitak p rije oporezivanja, kao i pokrie gubitka u bilansu stanja smanjie se p rvo rezerve kao dio sopstvenog kap itala a potom i dio obaveza uz saglasnost povjerilaca, a ako ni to nije dovoljno za pokrie gub itka, razlika e se iskazati kao nep okriveni gubitak n a strani aktive, ili ako bilans usp jeha iskazuje negativan fin ansijski rezultat p rije oporezivanja ­ gub itak p rije oporezivanja, bez p okria gubitka cjelokup ni gubitak se iskazuje n a strani aktive bilansa stanja koji ceka pokrie u n arednoj godini. Bilans tokova gotovine ili izvjestaj o tokovima gotovine iskazuje prilive i odlive gotovine iz p oslovnih aktivnosti, aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja u istom periodu za koji je sastavljen i bilans usp jeha. Za p reduzee je n ajbitnije da ukup an neto gotovinski tok bude p ozitivan, a od aktivnosti na p rvom mjestu je da neto gotovinski tok iz p oslovnih aktivnosti bude p ozitivan, jer od p oslovnih aktivnosti u najveoj mjeri zavisi trajnost buduih ulaganja. Bilans sop stvenog kapitala ili izvjestaj o promjenama na kap italu, iskazuje analiticki pregled p romjena na osnovnom kap italu i rezervama do kojih je doslo u obracunskom periodu u visini sop stvenog kap itala preduzea.

8

Prema duzini bilansnog perioda, odnosno vremenu sastavljanja, razlikuju se sledee vrste bilansa5: pocetni bilans, meubilans i godisnji bilans.

Pocetni bilans ili bilans otva ranja jeste onaj bilans koji se sastavlja n a pocetku poslovanja p reduzea ili na pocetku p oslovne godine i njega cini b ilans stanja. Pocetni bilans za novoosnovano p reduzee jeste bilans osnivanja, za p reduzee koje nastaje sp ajanjem jeste bilans sp ajanja (fuzije), za p reduzee koje nastaje razdvajanjem jeste bilans razdvajanja a za p reduzee koje p restaje da radi jeste likv idacion i bilans. Meubilans jeste onaj bilans koji se sastavlja u toku poslovne godine, najcese za polugodisnji p eriod a moze se sastavljati i za krai p eriod u zavisnosti od duzine cilklusa p oslovanja p reduzea. M eubilans se sastavlja na osnovu knjigovodstvenih podataka i obuhvata bilans uspjeha i bilans stanja. Godisnji bilans jeste onaj b ilans ko ji se sastavlja na kraju p oslovne god ine i u jedno je pocetni bilans za narednu p oslovnu godinu. Godisnji b ilans se sastavlja na osnovu podataka iz p opisa (inventurnih p odataka) i potvrivanja salda (konfirmacije) du govanja i potrazivanja sa duznicima i p ovjeriocima, odnosno p ravnim licima sa kojima je preduzee p oslovalo, usljed cega su podaci god isnjeg b ilansa p o tacnosti isp red p odataka meubilansa. Godisnji bilans obuhvata vrste bilansa p redviene odredbama zakonske regu lative. Prema tehnici sastavljanja, razlikuju se sledee vrste bilansa : bruto bilans i neto bilans.

6

Bruto bilans jeste onaj bilans koji se sastavlja p o bruto p rincip u. Bruto p rincip sastoji se u tome da se p ojedine p ozicije bilansa meusobno ne prebijaju, (n e komp enziraju) odnosno ne iskazuju se u neto iznosu ili korisenjem racunovodstvenih p ojmova, ne iskazuju se u saldo iznosu. Po bruto princip u sastavljaju se bilans stanja i bilans usp jeha. Neto bilans jeste onaj bilans koji se sastavlja p o neto p rincip u. Neto p rincip ,sup rotno bruto p rincip u, sastoji se u tome da se p ojedine pozicije bilansa meusobno p rebijaju

5 6

Romi,L.,"T eorija bilansa", Ekonomski fakultet Subotica, 2003. godine, str.59. Romi,L.,"T eorija bilansa", Ekonomski fakultet Subotica, 2003. godine, str.64.

9

(komp enziraju) odnosno iskazuju se u neto iznosu ili korisenjem racunovodstvenih pojmova, iskazuju se u saldo iznosu. Po neto p rincipu sastavljaju se bilans stanja i b ilans usp jeha. Prema podacima na osnovu kojih se sastavljaju, razlikuju se sljedee vrste bilansa: planski bilans, knjigovodstveni bilans i inventarni bilans.

Planski bilans, stanja i uspjeha, je onaj bilans koji se sastavlja na osnovu planskih podataka. Na osnovu planskih p odataka sastavljaju se p lanski bilans stanja, p lanski bilans usp jeha i p lanski bilans tokova gotovine. Planski bilans je sastavni dio p lana p oslovanja (biznis p lana) p reduzea i dokumentaciona osnova za njegovu izradu u stvari je dokumentaciona osnova p lana p oslovanja. Planski bilans stanja iskazuje p lanirano stanje pozicija aktive i p ozicija p asive na posljednji dan planskog p erioda, odnosno iskazuje strukturu p laniranog stanja imovine, kap itala i obaveza, na posljednji d an bilansnog p erioda. Planski bilans uspjeha se sastavlja na osnovu p laniranih p rihoda i rashoda i p lanirano g finansijsko g rezultata kao razlik e p laniranih prihoda i rashoda, koji su p rojektovani da se ostvare u p lanskom p eriodu. Planski bilans tokova gotovine (cash flow) iskazuje p lanirane p rilive i odlive gotovine preduzea iz p oslovnih aktivnosti, aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja za isti period za koji je sastavljen p lanski bilans uspjeha i p lanski bilans stanja. Planski bilansi se sastavljaju p o fazama izrade: u prvoj fazi izrade sastavljaju pocetni planski bilansi stanja, usp jeha i tokova gotovine; u dru goj fazi dolazi do izmjen jeno g iskaza elemenata p lanskih bilansa, kao p osljedica analize ostvarivanja p oslovnog plana, i u treoj fazi dolazi do konacne varijante p lanskog bilansa stanja, p lanskog bilansa usp jeha i p lanskog bilansa tokova gotovine. Knjigovodstveni bilans jeste onaj bilans koji se sastavlja na osnovu knjigovodstvenih podataka tj. evidentiranih kretanja i stanja poslovnih p romjena, odnosno p romjena na knjigovodstvenim racunima. Sastavljanjem knjigovodstvenih bilansa omoguuje se uvid u finansijski rezultat i finansijski polozaj p reduzea, kao i n astale p romjene u toku perioda na koji se odnosi. U uslovima masovne p rimjene informatickih p rograma, zavisno od step ena obuhvatnosti u p raenju p oslovanja p reduzea, knjigovodstveni bilans se moze saciniti u svako vrijeme s ciljem da se usmjeri p otrebna p aznja na poboljsanje finansijskog rezultata i fin ansijsko g polozaja p reduzea. Knjigovodstveni bilans se naziva i probni bilans jer se sastavlja najcese p oslije odreenih ciklusa u poslovanju p reduzea. Knjigovodstveni bilans sluzi i za p rovjeru tacnosti evidentiranih promjena na knjigovodstvenim racun ima gdje se zbir lijevih i desnih strana mora slagati,

10

cime se otkrivaju greske u izvrsenim knjizenjima koje se mogu od mah n ai i isp raviti jer se cesim b ilansiranjem suzava p olje gresaka. Inventarni bilans jeste onaj bilans koji se sastavlja na osnovu inventarnih p odataka tj. poslije izvrsene inventure ili p op isa, svoenjem knjigovodstvenog n a stvarno stanje. Inventarisanjem ili p opisom utvruje se stvarno stanje imovine materijalnih i novcanih vrijednosti kao i p otvrivanje (konfirmacija) du govanja i potrazivanja sa p ovjeriocima i duznicima, odnosno sa p ovezanim pravnim licima sa kojima je p reduzee p oslovalo. Nakon zavrsenog p opisa, knjigovodstveno stanje svodi se na stvarno stanje utvreno pop isima a utvrene razlike knjigovodstvenog i p op isanog tj. stvarnog stanja u zavisnosti od uzroka odstup anja, p rebacuju se na racune p rihoda i rashoda ili na teret odgovornih u preduzeu, p oslije cega se sastavlja bilans stanja i bilans usp jeha. Na osnovu p rednjeg, potp uno je jasno usljed cega su p odaci inv entarnog bilansa vise tacni od p odataka knjigovodstvenog b ilansa. Prakticno gledano inv entarni bilans je stvarni bilans. Teorijski gledano inventarni b ilans, iako je tacn iji od knjigovodstvenog (probnog) bilansa, nije stvarni bilans. Dokazi se nalaze u p ojavi latentnih rezervi i skriv enih gubitaka ko ji nastaju kod utvrivanja stvarnog stanja koje obuhvata ne samo kolicinsko ve i vrijednosno utvrivanje stvarnog stanja, a sto ukazuje da inventarni b ilans n ije stvarni b ilans. Da je inventarni bilans stvarni bilans ne bi bilo p ojave latentnih rezervi i skrivenih gubitaka, usljed cega je teorijski gledano stvarni bilans, bilans idealn e tacnosti. Na osnovu inventarnih p odataka sastavlja se godisnji bilans, bilans sp ajanja (fuzije), bilans razdvajanja i likv idacioni bilans. Prema odnosu prihoda i rashoda, odnosno kakav finansijski rezultat iskazuje, razlikuju 7 se sljedee vrste bilansa : usp jesan bilans i neusp esan bilans.

Uspjesan bilans jeste onaj bilans usp jeha koji iskazuje p ozitivan finansijski rezultat ­ dobitak tj. iskazuje vee ukupne p rihode od ukup nih rashoda uz uslov da je p o sastavu i porijeklu ukupan p ozitivni finansijski rezultat ­ ukup ni dobitak nastao iz rezultata redovnog p oslovanja tj. p ozitivne razlike zbira p oslovnih i finansijskih p rihoda i zbira poslovnih i finansijskih rashoda u odnosu n a p ozitivnu razliku vanrednih odnosno nep oslovnih p rihoda i vanrednih odnosno neposlovnih rashoda. Usp jesan bilans dakle jeste onaj bilans usp jeha cije je p orijeklo i sastav ukup nog pozitivnog finansijskog rezultata ­ ukup an dobitak nastao iz p ozitivne razlike zbira poslovnih i finansijskih p rihoda u odnosu na zbir p oslovnih i finansijskih rashoda a ne iz pozitivne razlike vanrednih odnosno nep oslovnih p rihoda u odnosu n a vanredne odnosno nep oslovne rashode.

7

Romi,L.,"T eorija bilansa", Ekonomski fakultet Subotica, 2003. godine, str.78.

11

Bilans usp jeha koji nije n astao iz redovno g p oslovanja ne moze se smatrati uspjesnim bilansom ciji je ukup an p ozitivan finansijski rezultat - dobitak nastao p oreklom iz vee pozitivne razlike vanrednih odnosno neposlovnih p rihoda i vanrednih odnosno nep oslovnih rashoda, u odnosu na p ozitivnu razliku zbira p oslovnih i finansijskih prihoda i zbira poslovnih i finansijskih rashoda. Neuspjesan bilans jeste onaj bilans usp jeha koji iskazuje negativan finansijski rezultat ­ gubitak tj.iskazuje v ee ukup ne rashode od ukup nih p rihoda uz uslov da uzroci i v isina gubitka ne vuku p orijek lo iz redovnog p oslovanja tj.negativne razlike zbira p oslovnih i finansijskih rashoda i zbira poslovnih i finansijskih p rihoda u odnosu na negativnu razliku vanrednih odnosno nep oslovnih rashoda i vanredn ih odnosno nep oslovnih prihoda. Neusp jesan bilans dakle jeste onaj bilans usp jeha ciji je uzrok i visin a ukup nog negativnog finansijskog rezultata ­ ukup nog gub itka nastao iz negativne razlik e zbira poslovnih i finansijskih rashoda u odnosu na zbir p oslovnih i finansijskih p rihoda a ne samo iz negativne razlike vanrednih odnosno nep oslovnih rashoda u odnosu na vanredne odnosno nep oslovne p rihode.

1.2. Cilj finansijskih izvjestaja

Finansijski izvjestaji imaju za cilj da p ruze informacije o finansijskom p olozaju, usp jesnosti i p romjenama u finansijskom p olozaju preduzea, koje su korisne sirokom krugu korisnicima za donosenje svojih ekonomskih odluk a. Finansijski izvjestaji koji su p rip remljeni za ovu svrhu, zadovoljavaju uobicajen e potrebe veine korisnika. M eutim, finansijski izvjestaji ne p ruzaju sve informacije koje bi korisnicima mogle b iti nuzne p ri donosenju nekih ekonomskih odluka, budui da uglavnom d aju sliku o finansijskim ucincima p roslih do ga aja i ne p ruzaju nefin ansijske informacije. Finansijski izvjestaji, takoe pokazuju rezultate nacina na koji rukovodstvo up ravlja ili nacin n a koji rukovodstvo p olaze racune za resurse koji su mu p ovjeren i. Oni korisnici koji zele da o cjen e nacin up ravljanja i nacin p olagan ja racuna rukovodstva cine to radi donosenja ekono mskih odluk a; ove odluke mo gu, na p rimjer, d a obuhvate odluke o tome da li da zadrze ili da prodaju svoja ulaganja u p reduzee ili d a li da p onovo imenuju ili zamjene rukovodstvo.

12

1.2.1. Finansijski polozaj, uspjesnost i promjene u finansijskom polozaju Ekonomske odluke koje donose korisnici finansijskih izvjestaja zahtjevaju p rocjenu sp osobnosti p reduzea da stvara novac i ekvivalente novca, kao i din amiku i izvjesnost njegovog stvaranja. Ova sp osobnost u krajnjem slucaju odreu je, na p rimjer, sp osobnost preduzea da plati svoje zap oslene i dobavljace, d a p lati kamate, vraa uzete zajmove i isp lati rasp odjeljene iznose svojim vlasnicima. Korisnici lakse p rocjenju ju tu sp osobnost stvaranja novca i ekvivalenata nov ca, ako imaju informacije koje su usredsreene na finansijski p olozaj, uspjesnost i p romjene u finansijskom p olozaju preduzea. Finansijski p olozaj p reduzea je p od uticajem ekonomskih resursa koje ono kontrolise, njegove finansijske strukture, likvidnosti i solventnosti i sp osobnosti da se p rilagodi promjenama okruzenja u kojem p osluje. Informacije o ekonomskim resursima koje kontrolise p reduzee i o njegovoj ranijoj sp osobnosti da upravlja tim resursima, korisne su u predvianju sposobnosti p reduzea da stvara novac i ekviv alente novca u budunosti. Informacije o finansijskoj strukturi su korisne za p redvianje buduih potreba za zaduzivanjem i o tome, kako e budui dobitak i tokovi gotovine d a se rasp odjeljuju izmeu on ih koji imaju svoje interese u p reduzeu; one su takoe korisne pri p redvianju usp jesnosti p reduzea da p ribavlja dodatne izvore finansiranja. Informacije o likvidnosti solventnosti korisne su za p redvianje sp osobnosti p reduzea da udovolji svojim finansijskim obavezama o rokovima dosp jea. Likvidnost se odnosi na raspolozivost novca u bliskoj budunosti nakon sto se uzmu u obzir finansijske obaveze iz tekueg p erioda. Solventnost se odnosi na raspolozivost novca na dugi rok, radi p laanja finansijskih obaveza o rokovima dosp jea. Informacije o usp jesnosti p oslovanja preduzea, p osebno o njegovoj p rinosnosti, se traze da bi se p rocjenile p otencijalne p romjen e u ekonomskim resursima koje e p reduzee najverovatnije da kontrolise u budunosti. Informacije o varijacijama usp jesnosti poslovanja su u tom smislu p otrebne. Informacije o usp jesnosti su korisne za p redvianje sp osobnosti p reduzea da stvara tokove gotovine korisenjem p ostojeih resursa. One su takoe korisne za donosenje sudova o efikasnosti sa kojom bi p reduzee moglo da zap osli dodatne resurse. Informacije o promjenama u finansijskom polozaju p reduzea su korisne za p rocjenu njegovih investicion ih, finansijskih i p oslovnih aktivnosti u izvjestajnom p eriodu. Te informacije su korisne, jer obezbjeuju korisnicima osnovu za p rocjenu sp osobnosti preduzea da stvara novac i ekv ivalente novca i za procjenu p otreba p reduzea da koristi te tokove gotovine. Pri oblikov anju izvjestaja o p romjen ama u finansijskom p olozaju, imovina moze da se definise na razlicite nacine, kao ukupni finansijski resursi, obrtni kap ital, likvidna imovina ili gotovina 8. Informacije o fin ansijskom p olozaju prvenstveno se p ruzaju u bilansu stanja. Informacije o usp jesnosti pruzaju se p rvenstveno u bilansu uspjeha. Informacije o promjenama u

8

Vujnovi,Gligori,B.,"Poslovne finansije", Skripta, Banja Luka, 2008. godine, str.39.

13

finansijskom polozaju obezbjeuju se u finansijskim izvjestajima p utem p osebnog finansijsko g izvjestaja. Sastavni dijelovi finansijskih izvjestaja su uzajamno p ovezani, jer odrazavaju razlicite asp ekte istih transakcija ili dru gih doga aja. Premda svaki izvjestaj p ruza informacije koje se razlikuju od ostalih, ni jedan ne sluzi samo jednoj jedinoj svrsi, niti p ruza sve informacije za odreene p otrebe korisnika. Na p rimjer, b ilans uspjeha p ruza nepotp unu sliku o usp jesnosti ako se ne koristi zajedno s bilansom stanja i izvjestajem o p romjenama u finansijskom polozaju. Finansijski izvjestaji takoe sadrze n ap omene i dodatne p regled e i ostale informacije. Na primjer, oni mogu da sadrze i dodatne informacije o pozicijama iz bilansa stanja i bilansa usp jeha koje su vazne za njihove korisnike. One mogu d a sadrze i objelodan jivan ja o rizicima i neizvjesnostima koji mo gu da uticu na p reduzee, kao i bilo koji resurs i obavezu koja nije p riznata u bilansu stanja (kao sto su zalihe minerala). Informacije o geo grafskim i p oslovnim segmentima i ucinak p romjen e cijen a na p reduzee mo gu takoe da se p ruze u vidu dodatnih informacija. 1.2.2. Nacela finansijskih izvjestaja

Da bi postigli svoje ciljeve finansijski izvjestaji se zasnivaju na dva nacela: nacelu nastanka p oslovnog doga aja ili n acelu uzrocnosti i nacelu stalnosti. Nacelo nastanka poslovnog dogaa (nacelo uzrocnosti) Da bi postigli svoje ciljev e, finansijski izvjestaji se p ripremaju na nacelu nastanka poslovnog dogaaja ­ akrualna obracunska osnova. Po ovo m nacelu ucinci p oslovnih promjena i drugih do ga aja se p riznaju u momentu njihovo g nastanka (a n e kad a se gotovina ili njen ekvivalent primi ili isp lati) i evidentiraju se u poslovnim knjigama i ukljucuju u finansijske izvjestaje u periodima na koji se odnose. Finansijski izvjestaji prip remljeni n a nacelu n astanka p oslovnog dogaaja informisu korisnike n e samo o poslovnim p romjenama iz p rethodnog p erioda koje uk ljucuju isp latu i p rijem gotovine, ve takoe i o obav ezama za isp latu gotovine u buduem p eriodu i o resursima ko ji predstavljaju gotovinu ko ja e b iti primljena u buduem periodu. Stoga ovi izvjestaji obezbjeuju takve vrste informacija o proslim p oslovnim p romjenama i ostalim doga ajima koje su najp ouzdanije za korisnike p ri donosenju ekonomskih od luka Nacelo stalnosti Finansijski izvjestaji sastavljaju se uob icajeno p od p retp ostavkom da e p reduzee da posluje na neograniceni vremenski p eriod i da e da nastavi sa p oslovanjem u doglednoj budunosti. Stoga se p retp ostavlja da nema namjere ni p otrebe da se likvid ira ili znacajno

14

smanji poslovanje, a ako takva namjera ili p otreba p ostoji, finansijski izvjestaji se trebaju sastavljati na drugacijoj osnovi i ta osnova se treba objelodaniti. 1.2.3. Kvalitativna obiljezja finansijskih izvjestaja Kvalitativna obiljezja su on a svojstva koja cin e da su informacije u finansijskim izvjestajima korisne za njihove korisnike. Cetiri glavn a kvalitativna obiljezja su : razumljivost, vaznost, pouzdanost i uporedivost. Razumljivost Sustinski kvalitet informacija koje su p ruzene u finansijskim izvjestajima je, da su one odmah razumljive korisnicima. U tom cilju, p odrazumjeva se da korisnici p oseduju razumno p oznavanje prirode poslovanja, ekonomskih aktivnosti i racunovodstva kao i volju da p rouce informacije s dovoljno paznje. M eutim, informacije o slozenim pitanjima koje se ukljucuju u finansijske izvestaje, zbog svoje vaznosti za korisnike p ri donosenju ekonomskih odluka,ne bi trebalo izostaviti samo zato sto bi izvjesnim korisnicima bile p revise teske za razumjevanje. Vaznost (relevantno st) Da bi bila korisna, informacija mora da bude vazna za korisnika koji donosi odluku. Informacije p oseduju kvalitet vaznosti kad uticu na ekonomske odluke korisnika pomazui im da p rocjene p rosle, sadasnje i budue dogaaje ili da potvrde ili da koriguju preasnje p rocene korisnika. Odlike informacija da p redviaju i p otvruju meusobno se prep liu. Na primer, informacije o tekuem nivou i strukturi imovine imaju vrednost za korisnike kad nastoje da p redvide sposobnost p reduzea da iskoristi p rednosti i mogunosti i sp osobnost preduzea da reaguje na nep ovoljne situacije. Iste te informacije imaju p otvrdnu ulogu u odnosu na p rosla p redvianja, na p rimer, nacin n a koji bi p reduzee trebalo da bude struktuirano ili na ishod p laniranih p oslova. Informacije o finansijskom p olozaju i usp esnosti u p rethodnom p eriodu cesto se koriste kao osnova za predvianje budueg finansijsko g p olozaja i usp esnosti i drugih cinjenica za koje su korisnici nep osredno zainteresovani, kao sto su isp late dividend i i zarada, promjene cijena hartija od vrednosti i sposobnosti p reduzea da udovolji svojim obavezama o rokovima dosp ea. Da b i imale vrednost u predvianjima, informacije ne moraju da budu u obliku izricite p rognoze. Mogunost da se vrse predvianja na osnovu finansijskih izvestaja poveava se nacinom na koji su informacije o p roslim p oslovnim promjenama i do gaajima p rikazane. Na p rimjer, p redvidiva vrijednost bilansa uspjeha je poveana ako se vanredn e, neuob icajene i rijetke stavke p rihoda ili rashoda ob jelod ane kao p osebne stavke.

15

Pouzdanost Da bi bile korisne informacije, informacije moraju da budu p ouzdane. Informacije imaju kvalitet p ouzdanosti kada u njima nema znacajne greske i p ristrasnosti i u koje se korisnici mo gu p ouzdati da vjerno p rikazuju ono sto predstavljaju ili bi se mo glo razlozno ocekivati da to p redstavljaju. Informacija moze da bud e vazna, ali tako nep ouzdana zbog p rirode ili nacina n a koji je prikazana, da njena identifikacija moze da navede n a p ogresan zakljucak. Na p rimjer, ako su valjanost i iznos odstetnog zahtjeva u p ravnom p ostupku sp orni, moglo bi da bude neodgovaraju e da p reduzee prizna pun iznos tog zahteva u bilansu stanja, iako moze da bude odgov arajue da se ob jelod ani iznos i okolnosti sp ora. Uporedivost Korisnici treba da budu u mogunosti da up orede finansijske izvestaje p reduzea u protoku vremena, kako b i mo gli da utvrde (identifikuju) razvoj u finansijskom p olozaju i usp jesnosti. Korisnici moraju da budu u mogunosti da up orede finansijske izvjestaje razlicitih p reduzea, kako bi p rocjenili njihov relativni finansijski p olozaj, usp jesnost i promjene u finansijskom p olozaju. Stoga, mjeren je i p rikazivanje fin ansijsko g ucinka slicnih transakcija i dru gih do gaaja mora da se sp rovede dosljedno u okviru jedno g preduzea i tokom duzeg niza p erioda za jedno p reduzee i na dosljed an nacin za razlicita preduzea. Vazna posljedica kv alitativnog obiljezja uporedivosti je da su korisnici obav jesteni o racunovodstvenim p olitikama koje su p rimenjene p ri sastavljanju finansijskih izvestaja i promjenama tih p olitika i ucin cima takvih p romena. Korisnici treba d a budu u mogu nosti da utvrde (identifikuju) razlike izmeu racunovodstvenih p olitika za slicne transakcije i dru ge doga aje ko je primjenjuje jedno p reduzee iz p erioda u period i razlicita p reduzea. Usaglasenost sa MRS, ukljucujui obelod anjiv anje racunovodstvenih politika koje p rimjenjuju p reduzea, pomaze da se p ostigne up oredivost. Potrebu za up oredivosu ne treba zamenjivati sa samom jednoobraznosu i ne bi smjelo da se dop usti da to p ostane p repreka za uvoenje p oboljsanih racunovodstvenih standarda. Nije p rihvatljivo za jedno p reduzee da nastavi s racunovodstvenim obuhvatanjem transakcije n a stari nacin, ako usvojena politika vise n ije u skladu s kvalitativnim obiljezjima vaznosti i pouzdanosti. Takoe, nije dobro za p reduzee da ne mijen ja svoju racunovodstvenu p olitiku, ako p ostoje vaznije i p ouzdanije alternative. Radi toga sto korisnici zele d a p orede finansijski p olozaj, uspjesnost i p romjene u finansijskom p olozaju preduzea tokom vremena, vazno je da fin ansijski izvestaji prikazu up oredne informacije za p rethodne p eriode.

16

2. Analiza finansijsk ih izvjestaja 2.1. Elem enti finansijskih izvjestaja vezanih za analizu bilansa stanja

Finansijski izvjestaji prikazuju finansijske ucinke transakcija i dru gih dogaaja grup isui ih u siroke klase p rema njihovim ekonomskim obiljezjima. Ove siroke klase nazivaju se elementi finansijskih izvjestaja. Elementi koji su u nep osrednom odnosu s mjerenjem finansijsko g p olozaja u bilansu stanja jesu imovina, obaveze i kap ital (ili sopstveni kap ital). Elementi koji su u nep osrednom odnosu s mjerenjem usp jesnosti u bilansu usp jeha jesu p rihodi i rashodi. Izvjestaj o promjenama finansijskog p olozaja obicno odrazava elemente izvjestaja bilansa usp jeha i p romjene u elementima bilansa stanja; Shodno tome, ovaj okv ir ne id entifikuje ni jed an elemenat koji je jedinstven za taj izvjestaj. Prikazivanje ovih elemenata u bilansu stanja i bilansu uspjeha ukljucuje p roces njihovo g daljeg razvrstavanja. Na p rimjer, imov ina i obaveze mo gu se razvrstati p rema svojoj prirodi ili funkciji u p oslovanju p reduzea sa ciljem d a se prikazu informacije na nacin koji bi najbolje od govarao korisnicima, kao p odlo ga za donosenje ekonomskih odluka.

2.1.1. Imo vina Imovina p redstavlja resurse koji kontrolise p reduzee koji su steceni p o osnovu ranijih poslovnih dogaaja, a koji omo guavaju sticanje buduih ekonomskih koristi. U bilansu stanja, neop hodno je razlikovati, sledee p ojmove imov ine: Bruto imovina cini razliku ukup ne aktive i umanjenja za iznos p ozicija aktive koje predstavljaju isp ravku (korekturu) p asive, i za iznos p ozicija p asive koji p redstavljaju isp ravku (korekturu) aktive (bruto imovina=ukup na aktiva ­ korekturne pozicije aktive i pasive).Primjera radi, ako je n a strani aktive iskazan gub itak, on n ije imov ina v e izgubljena imovina. Iskazani gubitak na strani aktive jeste isp ravka tj. smanjenje (korektura) sop stvenog kap itala iskazanog na strani p asive. Iznos sop stvenog kap itala iskazanog na strani p asive tada nije jednak iskazanom nominalnom iznosu, ve razlici iskazanog nomin alno g iznosa na strani p asive i iskazanog gub itka na strani aktive. Ili, ako se na strani aktive unese nabavna vrijednost dijelov a stalne imovine, tada je bruto imovina manja od zbira aktive za iznos isp ravke vrijednosti dijelova stalne imov ine iskazane na strani p asive, kojom se ispravlja (korigu je) nab avna vrijednost dijelova stalne imovine n a strani aktive tj nabavna vrednost te imovin e se svodi na sadasnju (neotpisanu) vrijednost. Ako se isp ravka vrijednosti naved ene stalne imov ine iskaze na strani aktive kao odbitna stavka, tada nee biti razlik e izmeu bruto imovin e i aktive. Neto imovina ili cista imovina cin i razliku bruto imovine i obav eza (neto imovin a ili cista imovina=bruto imovin a - obaveze). Neto imovin a cesto se naziva i neto aktiva. 17

Imovina preduzea jedn aka je bruto imov ini uv eano j za latentne rezerve i u manjenoj za skrivene gubitke (imovina p reduzea=bruto imovina + latentne rezerve ­ skriveni gubici). Iz ovoga je sasvim jasno da se bilansna imov ina ne moze uvek izjednaciti sa imovinom preduzea. U bilansu stanja takoe je neop hodno p ojmovno razlikovati sljedee pojavne oblike imovine : Ralna imovina ili realiteti koju cin e materijalne p ozicije aktive i obuhvataju nekretnine, postrojenja i opremu kao i sve vrste zaliha. Monetarna imovina koju cine novcane p ozicije aktive i obuhvataju gotovinu, hartije od vrijednosti i sva p otrazivanja. Izgubljena imovina koju cin i gubitak iskazan u aktivi.

2.1.2. Obaveze Obaveze p redstavljaju p lative iznose po osnovu ranijih p oslovnih dogaaja nastalih zbog sticanja ekonomskih koristi, za cije izmirenje se zahtjeva odliv resursa. Obaveze preduzea mogu biti kratkorocne, srednjerocne i dugorocn e. Obaveze se mo gu odnositi na kredite, obaveze za kup ljenu (robu), te razlicite vrste drugih obaveza. U nasim uslovima, obav eze se u glavnom odnose n a kred ite i dob avljace. Sa dru ge strane, obaveze p redstavljaju izvore finansiran ja poslovanja p reduzea. Tako se sp ontanim izvorima smatraju obaveze prema dob avljacima i obaveze za p oreze. Dugorocn im izvrima finansiran ja tretiraju se dugorocni kred iti uzeti od p oslovnih banaka ili dru gih institucija. 2.1.3. Kapital Kapital je ostatak imovine koji p rip ada vlasnicima poslije odbitka svih obaveza. Prema okviru Odbora Komiteta za M RS, ovaj elemenat bilansa stanja odreen (definisan) je p rema sljedeem: Kapital (ili sopstveni kapital) je preostali interes u imovini preduzea nakon odbitka svih njegovih obaveza. Sopstveni kapital jednak je neto imovini ili cistoj imovini kao razlici bruto imovine i obaveza. (sopstveni kap ital=neto imovina ili cista imov ina, odnosno sopstveni kap ital=bruto imovina - obaveze). ili (sop stveni kap ital=ukup na aktiva umanjena za korekturne p ozicije aktive i p asive ­ obaveze). ili (sop stveni kap ital=imovina p reduzea ­ obaveze). Sop stveni kap ital je garantna sup stanca za isp latu dugova p overiocima. Kada preduzee ostvari gubitak, p rvo gubi sopstveni kap ital. Povjerioci preduzea su zastieni sve dotle dok gubitak ne p ree visinu sop stvenog kap itala. Zasto? Zato sto se dugovi povjeriocima mo gu n amiriti od imovine jer je imovina vea od dugova. Ako je gubitak

18

iznad visine sop stvenog kap itala, p ovjerio cima se du govi ne mo gu u cjelosti p odmiriti. Tada je iz gubljen celokup an sop stveni kap ital i dio pozajmljeno g (tueg) kap itala u v isini razlike izmeu gubitka i sop stvenog kap itala. Ukupni kapital jednak je zbiru sopstvenog i p ozajmljenog (tueg) kapitala (ukup ni kap ital=sop stveni kap ital + p ozajmljeni kap ital). U bilansu stanja, osim p ojmova imovin e i kapitala, neop hodno je razlikovati i tranzitorne ili p rolazne p ojmove aktive i pasive: Tranzitorne pozicije aktive su : nematerijalna ulaganja: ulaganja u razvoj; kon cesije, p atenti, licen ce i slicna prava; goodwill ; nematerijalna u laganja u p rip remi. aktivna vremenska razgran icen ja: unap rijed p laeni troskovi i rashodi ; prihodi tekueg p erioda koji nisu mogli biti fakturisani, a za koje su nastali troskovi u tekuem p eriodu odlozeni gub itak iz ranijih godina.

10 9

-

Tranzitorne pozicije pasive su : dugorocn a rezervisanja: rezervisanja za troskove u garantnom roku; rezervisan ja za troskove obnavljanja p rirodnih resursa; rezervisanja za p okrie troskova investiciono g odrzavanja ko ji se p onavljaju u intervalu p reko jedn e godine. pasivna vremenska razgran icen ja: un ap rijed obracun ati troskovi; razgraniceni prihodi p o osnovu p otrazivanja;

-

2.2. Analiza bilansa stanja

Bilans stanja je na odreeni dan, sjedin javajui (sinteticki) dvostrani ili jednostrani pregled koji sadrzi dva gledista unutrasnje vrijednosti p oslovanja (boniteta p oslovanja) izrazenih klasifikacijo m i p oretkom vrijednosnih p ozicija aktive i p asive. Aktiva iskazuje vrstu imovine a pa siva iskazuje kap ital i obaveze. Aktiva i p asiva bilansa stanja uv ijek se n alaze u ravnotezi a to znaci da je aktiva jednaka pasivi, odnosno da je imovina jedn aka kap italu sa obavezama. Bilans stanja mora biti u ravnotezi jer se radi o dvostrukoj slici bilansne imovin e, odnosno posmatranju bilansne imov ine sa dva gledista.

Lale,V.,"Analiza poslovanja preduzea",FORKUP,Beograd,Univerzitet Privredna akad emija, Novi Sad, 2007. godine, str.189. 10 10 Lale,V.,"Analiza poslovanja predu zea",FORKUP,Beograd,Univerzitet Privredna ak ademija, Novi Sad, 2007. godine, str.194.

9

19

Bilans stanja izrazava unutrasnje stanje vrijednosti poslovanja (stanje boniteta) posmatrano sa dva gledista: jednom sa gledista rasp olozive imovine, i drugi p ut sa gledista p orijekla imovine ili izvora finansiran ja imovin e. Prema op isanom moze se zakljuciti da je bilans stanja u vrijednosnom iskazu sumarni p regled ravnoteze (balansa) bilansne imovin e (aktive) i bilansno g kapitala i obaveza (p asive), sto se iskazuje razvijanjem. Prema tome, bilans je uvijek dvostrani p regled stanja iste ukup ne vrijednosti p rikazane sa dva gledista, sa gled ista aktive i sa gled ista pasive. Aktiva i p asiva predstavljaju p ojmove koji ukazuju n a nacine p rikazivanja stanja iste ukupne vrijednosti u odreeno m trenutku. Aktiva uvek p rikazuje u odreenom trenutku stanje konkretnih oblika imovine p reduzea, a p asiva p orijeklo stanja te iste imovin e u tom trenutku. Bilans stanja se definise: kao stanje u odreenom trenutku, svih elemenata aktive i p asive tj. stanje p rava i obaveza 11 preduzea i p regled sredstava (imovine) koje ono koristi ili kao racunovodstveni dokument koji rep rezentuje celinu racuna (konta) koji p redstavljaju imovinu 12 preduzea . Sam naziv aktiva p otice od latinske rijeci activa koja znaci imovina, a naziv p asiva potice od latinske rijeci passiva koja znaci teret. Aktiva, kao jedno od bilansnih gled ista, odraz je imovine, a p asiva, kao dru go bilansno glediste, odraz je izvora koji snosi teret ulozene imovine u p oslovanje. Struktura bilansa stanja sastoji se od dva ukup na zbira ( dva globaln a agregata), aktive i pasive. Aktiva iskazuje ulaganja u razlicite oblike imovine odree vrstom delatnosti i obimom p oslovanja p reduzea, dok pasiva iskazuje izvore finansiranja ili p orijeklo te imovine, n a odreen i dan. Aktiva i p asiva, kao dva ukupna zbira (dva glob alna agregata) bilansa stanja, kojima su iskazani imov ina i izvori imovine, grup isu se p o p ojedinim agregatnim velicinama u zavisnosti od p rimenjenih p rincip a grup isanja. Tako je p oslovna imovin a p reduzea unutar aktive, grup isana na stalnu i obrtnu imovinu. U okviru stalne imovine razlikuju se nematerijalna ulaganja, materijalna ulaganja (nekretnine postrojenja i oprema) kao i dugorocni fin ansijski p lasmani, a u okviru obrtne imovine razliku ju se zalihe, kratkorocna p otrazivanja, kratkorocni finansijski p lasmani i gotovina. Izvori finansiranja imovin e preduzea unutar p asive, grup isani su na trajne izvore koje cine osnovni i rezervni kap ital, i obaveze koje mo gu biti du gorocn e i kratkorocne. Dugorocne ob aveze kao du gorocni izvori finansiran ja imovine mo gu biti u obliku dugorocn ih kredita (zajmova) i ostalih du gorocnih obaveza, dok kratkorocne ob aveze kao kratkorocni izvori finansiranja imovine mo gu biti u obliku kratkorocnih kredita (zajmova) i ostalih kratkorocnih finansijskih ob aveza.

11

Collette Christine et Richard, Jasques: Le nouveau Plan comptable: comptabilité et qestion, Dunod, Paris, 1982., str 200. 12 Vernimmen, Pierre: Finance d´enterprise Dalloz, Paris,1974.str.6.

20

Bilans stanja moze se prikazati osnovnom bilansnom jedn acino m ili ravnotezom: AKTIVA=PAS IVA, skraeno A=P. Razradom osnovne bilansne jednacine do lazi se do sljed eih odnosa (relacija): AKTIVA=STALNA IMOVIN A + OBRTNA IMOVINA, skraeno A=S I + OI, PAS IVA=KAPITAL + OBAVEZE, skraeno P=K + O, iz cega proizilazi da je: AKT IVA = KAPIT AL + OBAVEZE, skraeno A=K + O, a PAS IVA = S TALNA IMOVINA + OBRTNA IMOVINA, skraeno P=SI + OI, odnosno: STALNA IMOVINA + OBRTNA IMOVINA = KAPITAL + OBAVEZE, skraeno SI + OI = K + O, odakle p roizilazi sledei odnos (relacija): AKT IVA ­ OBAVEZE = KAPITAL, skraeno A ­ O = K, odnosno: AKT IVA ­ OBAVEZE ­ KAPITAL = nula (O), skraeno A­O ­K = nula, O.

2.2.1. Principi klasifikacije bilansnih pozicija aktive i pasive

Pojam klasifikacije obuhvata prvo svrstavanje a p otom grupisanje pozicija aktive i p asive prema odreenom p rincip u. Klasifikacija bilansnih p ozicija aktive i p asive p rop isani su bilansnim semama. M eutim, klasifikacija bilansnih pozicija aktive i p asive u zavisnosti od cilja an alize, moze se vrsiti 13 prema razlicitim p rincipima. Principi klasifikacije pozicija aktive u bilansu stanja, najcesi su p rema: funkcionalnosti, step enu likvidnosti, roku vezanosti, p ojavnom obliku imov ine, obligacionom odnosu sa duznikom i lok aciji duznika. Klasifikacija prema funkcionalnom principu Prema ovom p rincip u p ozicije aktive grup isu se prema funkciji koju imaju u procesu rep rodukcije, u dvije grup e: Op erativna aktiva koju cine: stalna imovina (nekretnine, p ostrojenja i op rema) i obrtna imovina ( zalihe, kratkorocna potrazivanja, plasmani i gotovina, ukljucuju i u obrtnu imovinu i aktivna vremenska razgranicenja kao budue

13

Rodi,J.,"T eorija I analiza bilansa", Savremena administarcija, Beograd, 2001. godine, str.489.

21

troskove i/ili budua p otrazivanja od kup aca). Op erativna aktiva je n eop hodna za redovno obavljanje p rivredne djelatnosti p reduzea bez p rekida tj. u kontinuitetu (goin g concern p rincip ). Investiciona aktiva koju cine: dugorocn i finansijski plasmani. Investicionu aktivu u sustini cini plasirani kap ital u vidu dugorocn ih kredita, kup ljenih ak cija dru gih preduzea, kupljenih akcija banak a, udjela u preduzeima i otkup ljenih sopstvenih akcija. Investicion a aktiva je p otrebna za stvaranje povoljnijih uslova u obavljanju p rivredne djelatnosti p reduzea u budunosti.

Klasifikacija prema principu stepena likvidnosti Prema ovom p rincipu p ozicije aktive se grupisu prema rokovima p retvaranja (transformacije) imov ine u gotov novac. Ovaj p rincip grup isanja zasluzuje posebnu paznju jer bez p ovoljnog odnosa likvidnosti imovine i rokova obaveza, preduzee ne bi moglo u roku odgovoriti svojim ob avezama. Prema princip u rastueg step ena likvidnosti, p rvo se unose: najnelikvidnije p ozicije aktive: nekretnine, p ostrojenja i op rema, dugorocn i finansijski plasmani, zatim zalihe, potrazivanja p o osnovu p rodaje tj. duznici, kratkorocni finansijski p lasmani i na kraju, gotovinski ekvivalenti (h artije od vrijednosti koje kotiraju na berzi) i gotovina kao najlikv idnije p ozicije aktive.

Klasifikacija prema principu roka vezanosti Po ovom p rincip u p ozicije aktive se grup isu prema roku vezanosti u tri grupe: Dugorocno v ezana imovina koju cine: nekretnine, p ostrojenja i oprema; dugorocn i finansijski p lasmani, stalne zalihe i gubitak iskazan u aktivi kao gubitak imovine. Stalne zalihe p odrazumevaju onaj nivo zaliha koji u finansijskom smislu omo guuje neprekidno p oslovanje preduzea bez zastoja, iako se u fizickom smislu u skladistu stalno kreu kroz ulaze i izlaze. Kratkorocno vezana imov ina ko ju cine: sezonske zalih e, kratkorocna p otrazivanja i hartije od vrijednosti koje se u svakom momentu mo gu unovciti putem eskonta ili p utem p rodaje. 22

-

-

Likvidna imov ina koju cin e: gotovina u blagajni i na ziro racunu u p oslovnoj banci kao d ep ozit p o vienju

Principi klasifikacije pozicija pasive u bilansu stanja, najcesi su p rema: vlasnistvu, rocnosti, izvoru finansiranja, obligacionom odnosu sa p ovjeriocem i lok aciji p ovjerioca. Klasifikacija prema principu vlasnistva Pozicije p asive uvek se klasifikuju prema vlasnistvu, dok je p rimjen a ostalih princip a klasifikacije p ozicija p asive vezana za p rincipe klasifikacije p ozicija aktive. Prema ovom princip u p ozicije p asive, kao izvori finansiranja, grup isu se p rema vlasnistvu u dvije grup e: Sop stveni izvori finansiranja gd e sp adaju: osnovni kap ital (ak cionarski kap ital, udjeli drustva sa ogranicenom od govornosu, ulozi inokosnih vlasnika, drzavni kap ital, rezerve (revalorizacione, zakonske, statutarne) i nerasp oreeni dobitak. Tui (p ozajmljeni) izvori gd e sp adaju sve obaveze.

-

Klasifikacija prema principu rocnosti Prema ovom p rincip u pozicije p asive, kao izvori finansiran ja, grup isu se p rema rocnosti u tri grup e: Trajni izvori finansiranja koje cin e: sop stveni osnovni kap ital i rezerve. Dugorocni izvori finansiranja koje cine: dugorocna rezervisanja i dugorocne obaveze p o osnovu dugorocnih zajmova i emisije du gorocnih obveznica. Kratkorocni izvori finansiran ja koje cine: kratkorocne obaveze koje dosp evaju u relativno duzem roku i kratkorocne obaveze koje dosp evaju u relativno kraem roku.

Klasifikacija prema principu obligacionog odnosa sa povjeriocem Prema ovom p rincip u grup isu se sve obaveze p rema p ovezanim p reduzeima, bez obzira na osnov nastanka obaveze na p osebnu poziciju p asive, k ako bi se mo gao saciniti konsolidovani bilans stanja p ovezanih p reduzea.

23

Klasifikacija prema principu lokacije povjerioca Prema ovom p rincip u sve obaveze p rema p ovjeriocima grupisu se p rema lokaciji u dvije grup e: Obaveze p rema domaim p ovjeriocima i Obaveze p rema inostranim p ovjeriocima.

2.2.2. Principi poretka pozicija u aktivi i pasivi balansa stanja Prema prethodno analiziranim elementima bilansa stanja, u aktivi je iskazana p oslovna imovina ko ja predstavlja rasp olozive resurse za budue p oslovanje p reduzea, dok su u pasivi iskazani kap ital i obaveze. Obav eze predstavljaju p lative iznose,za cije izmiren je se zahtjeva odliv resursa, da bi p oslije izmirenja svih ob aveza ostatak imov ine predstavljao kap ital. Definisana imovina s jedn e a k ap itala i obaveza s dru ge strane, ukazuju da se elemenati bilansa stanja zasnivaju na odnosima, roka vezanosti dijelova aktive i roka rasp olozivosti dijelova p asive p rema gledistu vlasnistva. Bez p ovoljnog odnosa roka vezanosti imov ine i roka rasp olozivosti izvora imovin e, p reduzee ne bi moglo na vrijeme odgovoriti svojim obavezama. Odnosi elemenata bilansa stanja, uslovili su p ostavljanje takvih p rincip a poretka p ozicija aktive i pasive, koji e zadovoljiti zahtjeve za ocjenu fin ansijske situacije preduzea. Da bi zadovoljili zahtjeve za ocjenu finansijske situacije p reduzea, p ostavljeni p rincip i p oretka u aktivi i p asivi nalaze se u saglasnosti (kompatibilnosti). S tim u vezi, p oredak u aktivi moze da bude postavljen p o princip u rastue likvidnosti ili po p rincip u op adajue likvidnosti, a poredak pozicija u p asivi moze da bude p ostavljen p o p rincipu op adajue rocnosti (dosp jelosti) ili po p rincip u rastue rocnosti (dosp jelosti). Postavljenom principu rastue likvidnosti poretka pozicija u aktivi odgovara princip opadajue rocnosti (dospjelosti) poretka pozicija u pasivi, a principu opadajue likvidnosti pozicija poretka u aktivi odgovara princip rastue rocnosti (dospjelosti) poretka pozicija u pasivi.

24

2.3. Elem enti finansijske analize ­ bilans uspjeha

Bilans usp jeha ili racun dobitka ­ gubitka je p regled p rihoda, rashoda i finansijskog rezultata kao razlke meu njima, ostvarenih u utvrenom obracunskom p eriodu. Po svojoj sustini, racun usp jeha je dru gi sastavni dio godisnjeg zakljuck a, ali za razliku od bilansa koji je orjentisan na p rikazivanje imovine, n jegova funk cija je utvrivan je ostvarenog uspjeha p o vrstama, visini i izvorima. Bilans usp jeha je sjedinjavajui (sinteticki) jednostrani ili dvostrani pregled prihoda, rashoda i fin ansijsko g rezultata kao razlike p rihoda i rashoda.

Bilans uspjeha u periodu od_______do_____ · · UKUPNI RASHODI · u n.j. · · UKUPNI PRIHODI GUBIT AK (Negativan fin.rezultat) · · u n.j.

· DOBIT AK (Pozitivan fin.rezultat) Sema2: Bilans uspjeha u vidu dvostranog racuna

U literaturi se b ilans usp jeha cesto naziva racun dobitka odnosno gubitka i p okazuje finansijski rezultat rada i p oslovanja preduzea u odreeno m obracunskom p eriodu. Bilans usp jeha iskazuje vrednosno ukup no p oveanje sopstvenog kap itala (p rihodi) i ukup no smanjene sopstvenog kap itala (rashodi) u toku obracunskog p erioda kao i finansijski rezultat kao razliku ukupnog p oveanja i ukup nog sman jenja sop stvenog kap itala, koji se ukljucu je u bilans stanja kao neto p oveanje sop stvenog kap itala (dobitak) ili neto smanjenje sopstvenog kap itala (gubitak). Po svom obliku ili formi, bilans uspjeha se iskazuje u vidu dvostranog i jednostranog racuna. Ako se prikazuje u vidu dvostranog racuna na lijevoj strani se iskazuju rashodi i p ozitivan finansijski rezultat ­ dobitak, a na desnoj strani se iskazuju prihodi i negativan fin ansijski rezultat - gubitak. Ako ne iskazuje dobitak niti gubitak, to znaci da su iskazani rashodi jednaki iskazanim p rihodima i tada je ostvaren nulti fin ansijski rezultat. Ako se p rikazuje u vidu jednostranog racuna, p rvo se iskazuju p rihodi a potom rashodi i na kraju fin ansijski rezultat kao njihova razlika, ako su p rihodi vei od rashoda ­ dobitak, a ako su rashodi vei od p rihoda ­ gubitak, i nulti finansijski rezultat ako su prihodi jednaki rashodima.

25

Bilans usp jeha moze se p rikazati osnovnom bilansnom jednacinom: PRIHODI­RAS HODI= FINANS IJS KI REZULTAT, skraeno Pr-Rs = FR, ili FR= Pr-Rs, gdje su u zavisnosti od visine p rihoda i rashoda mo gua tri ishoda u odmjerav anju finansijsko g rezultata p oslovanja: pozitivan finansijski rezultat - dobitak, negativan finansijski rezultat ­gubitak i nu lti finansijski rezultat.

VE I PRIHO DI­MANJI RASHODI=POZITIVAN FINANSIJSKI REZULTAT (DO BITAK), skraeno (<Pr) ­ (>Rs) = FR (D), VE I RASHODI­MANJI PRIHODI=NEGA TIVAN FINANSIJSKI REZU LTAT (GUBITAK), skraeno (<Rs) ­ (>Pr) = FR ( G) i JEDNAKI PRIHODI­JEDNAKI RASHODI = NULTI FINANSIJSKI REZULTAT (nulaO ),

skraeno (=Pr) ­ (=Rs) = FR nula(O). Up otrebljeni simboli u zagradama znace: (< ) vei, (> ) manji i jednaki (= ). Bilans usp jeha, p o svom obliku ili formi , iskazuje se u v idu dvostranog i jednostranog p regled a. Elemente bilansa usp jeha cine: p rihodi i rashodi, gde se kao ishod p rihoda i rashoda u vidu razlike p ojavlju je fin ansijski rezultat kao mjerilo usp jesnosti. Prihodi su p oveanja ekono mskih koristi u toku obracunskog p erioda u obliku sticanja, odnosno poboljsanja kvaliteta imovin e ili smanjen ja obaveza, ko ji imaju za rezultat p oveanje vrijednosti kapitala, ne racunajui poveanja do kojih je doslo up latama kap itala od strane vlasnika. Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u toku obracunskog p erioda p utem odliva, odnosno utroska imovine ili nastanka obaveza, koje imaju za rezultat smanjenje vrijednosti kap itala, ne racunajui smanjenja nastala zbo g rasp odele vlasnicima. Struktura bilansa usp jeha sastoji se od dva ukup na zbira (dva globalna agregata) odnosno dva elementa: prihoda i rashoda. Prihod i i rashodi kao dva ukup na zbira (dva globalna agregata) odnosno dva elementa bilansa uspjeha nisu kategorije istorodnog znacen ja, i grup isu se p rema p ojedinim agregatnim velicin ama u zavisnosti od metoda p o kojima je sacinjen sadrzaj b ilansa usp jeha.

26

U racunovodstvenoj teoriji i p raksi koriste se dvije metode za bilansiranje usp jeha: metoda ukupnih troskova i metoda troskova prodatih ucinaka. Sustina metode ukup nih troskova sastoji se u tome sto se svi troskovi p o vrstama smatraju rashodima obracunsko g p erioda koji se suprostavljaju ostvarenim p rihodima tog obracunskog p erioda, dok se sustina metode troskova p rodatih ucinaka sastoji se u tome da se ostvarenim p rihodima u obracunskom p eriodu sup rostave u vidu rashoda ne svi troskovi, ve samo troskovi koji se odnose na p rodate ucinke dodjeljen i u tom obracunskom periodu.

2.4. Analiza bilansa tokova gotovine

Bilans tokova gotovine (cash flow), obuhvaen je M RS 7 - Izvjestaj o tokovima gotovine. Pojam gotovine, gotovinskih ekvivalenata i tokova gotovine Pojam gotovine obuhvata gotovinu u blagajni, i depozite po vienju. Gotovinu u blagajni cin i gotov novac i moze biti u domaoj i ino valuti. Dep ozite p o vienju takoe cine novac deponovan u domaoj i ino valuti n a dep ozitnim racunima kod banaka. Po vienju znaci da se n jime moze rasp olagati odmah po p odnosenju zahtjeva. Gotovinski ekvivalenti su kratkorocna, visoko likvidna ulaganja koja mogu brzo da se pretvore (konvertuju ) u poznate iznose gotovine, uz b eznacajan rizik od promjene vrijednosti. Gotovinskim ekvivalentima smatraju se hartije od vrijednosti koje se direktno mogu unovciti uz beznacajan rizik od p romjene vrijednosti, k ao na p rimjer cek. Drze se za izmirenje kratkorocnih gotovinskih obaveza, a na redi inv estiranja ili u dru ge svrhe. Tokovi gotovine su prilivi i odlivi gotovine i go tovinskih ekviv alenata. Tokovi gotovine kao prilivi i odlivi gotovine i gotovinskih ekvivalenata, grup isani su u tri vrste aktivnosti : tokove gotovine iz p oslovnih aktivnosti, tokove gotovine iz aktivnosti investiranja i tokove gotovine iz aktivnosti finansiranja.

Grup isanje tokova gotovine po vrstama aktivnosti omoguuje d a se sagleda uticaj tih aktivnosti na finansijski p olozaj p reduzea i iznos gotovine i gotovinskih ekv ivalenata sa kojima preduzee raspolaze, kao i utvrivanje meusobne povezanosti samih aktivnosti. Jedna poslovna p romjena moze da obuhvati tokove gotovine u razlicitim grup ama aktivnosti. Primjera rad i, gotovinska otp lata zajma obuhvata otp latu kamate i glavnice

27

zajma, gde se op lata k amata grup ise u tokove gotovine iz poslovnih aktivnosti, a otp lata glavnice u tokove gotovine iz aktivnosti finansiranja.

2.4.1. Metode sacinjavanja bilansa tokova gotovine Bilans tokova gotovine (cash flow) ili izvjestaj o tokovima gotovine, moze se saciniti p o direktnoj i indirektnoj metodi. Bilans tokova gotovine sacinjen po direktnoj metodi, iskazuje glavne klase bruto p riliva gotovine i bruto odliva gotovine u tri gotovinska toka: tokove gotovine iz p oslovnih aktivnosti, tokove gotovine iz aktivnosti investiranja i tokove gotovine iz aktivnosti finansiranja, na jedan od sledeih n acin a: - iz racunovodstvenih evidencija p reduzea, ili - usklaivanjem p rodaje, troskova p rodatih p roizvoda (p rihodi od kamate i slicni prihodi i rashodi k amata i slicne naknade za finansijske institucije) i dru gih stavki bilansa usp jeha za: promjene u stanju zaliha i p oslovnih potrazivanja i obav eza u toku perioda, druge n egotovinske stavke, i ostale stavke, gde ucin ci gotovine predstavljaju tokove gotovine iz aktivnosti investiranja ili fin ansiranja. Sacinjavanjem bilansa tokova gotovine p o direktnoj metodi, dobijaju se informacije ko je mogu da p osluze u procjeni buduih tokova gotovine, sto nije mo gue obezbjediti putem indirektne metode. Bilans tokova gotovine sacinjen po indirektnoj metodi, iskazuje neto tok gotovine iz poslovnih aktivnosti po dvije mo gunosti: prva mogunost, usklaivanjem dobitka ili 14 gubitka za ucinke (efekte) : promjena u stanju zaliha i p oslovnih potrazivanja i obav eza tokom perioda, negotovinskih stavki, k ao sto je amortizacija, rezervisanja, odlozeni p orezi, nerealizovani dobici i gubici u stranoj valuti, nerasp oreena dobit p ridruzenih preduzea i manjinski interesi, i - svih ostalih stavki, gde ucinci gotovine p redstavljaju tokove gotovine iz aktivnosti investiranja ili finansiranja, i druga mo gunost, da neto tok gotovine iz p oslovnih aktivnosti moze biti p rikazan p o indirektnoj metodi, iskazivanjem p rihoda i rashoda objavljenih u bilansu usp jeha, kao i p romjena u stanju zaliha i p oslovnih potrazivanja i obaveza iz p oslovanja, tokom perioda. Prva mogunost, kod iskazivanja tokova gotovine iz p oslovnih aktivnosti, polazi od bruto dobitka ili gubitka a posle slijedi ispravka na vise i na nize, da bi se dobio n eto tok gotovine iz p oslovnih aktivnosti na dan bilansiran ja.

14

-

Ivanisevi,M., "Poslovne finansije", Savremena administarcija, Beograd, 2000. godine, str.129.

28

Bruto dobitak se povea va a gubitak smanjuje po sljedeim osnovama : amortizacije jer nije direktno povezana sa gotovinskim izdacima, troskova rezervisanja, jer takoe nisu direktno p ovezani sa gotovinskim izdacima, smanjenje zaliha p rodajom p o zakljucnom bilansu u odnosu na zalihe p o bilansu otvaranja, p redstavlja priliv gotovine, smanjenje p otrazivanja iz poslovanja p o zakljucnom bilansu u odnosu na potrazivanja iz p oslovanja p o bilansu otvaranja, p redstavlja priliv gotovine, poveanje obaveza iz poslovanja p o zakljucnom bilansu u odnosu na obaveze iz poslovanja p o bilansu otvaranja, p redstavlja smanjenje odliva gotovine i povraaj p oreza na rezultat, p redstavlja p riliv gotovine.

Bruto dobitak se smanjuje a gubitak poveava po osnovu : poveanje zaliha p o zakljucnom bilansu u odnosu na zalihe p o bilansu otvaranja, predstavlja ulaganje - od liv gotovine, poveanja p otrazivanja iz poslovanja p o zakljucnom bilansu u odnosu na potrazivanja p o bilansu otvaranja, p redstavlja takoe ulagan je - odliv gotovine, smanjenje obaveza iz poslovanja p o zakljucnom bilansu u odnosu na obaveze iz poslovanja p o bilansu otvaranja, p redstavlja odliv gotovine, plaeni p orez na rezultat, p redstavlja odliv gotovine.

Na osnovu p rednjeg neto tok gotovine iz poslovne aktivnosti po indirektnoj metodi, izgled a kako slijedi: INDIREKTNI METOD TOKOVA GOTOVIN E IZ POSLOVNIH AKTIVNOS TI I. Prilivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (1 do 7) 1. Bruto dobitak 2. Amortizacija 3. Troskovi rezervisanja 4. Smanjenje zaliha 5. Smanjenje p otrazivanja iz poslovanja 6. Poveanje obaveza iz p oslovanja 7. Povraaj p oreza na rezultat II. Odlivi gotovine iz poslovnih aktivnosti (1 do 4) 1. Poveanje zaliha 2. Poveanje p otrazivanja iz p oslovanja 3. Smanjenje obaveza iz p oslovanja 4. Plaeni p orez na rezultat III. Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti (I ­ II) IV. Neto odliv goto vine iz poslovnih aktivnosti (II ­ I) 29

2.5. Analiza bilansa sopstvenog kapitala

Bilans sop stvenog kapitala ili izvjestaj o p romjenama na kap italu iskazuje ukup no poveanje i ukup no smanjenje k ao i krajnje stanje svake sastavnice (komp onente) sopstvenog kapitala u p rethodnoj i tekuoj godini. Povean je kap itala iskazuje p o kom osnovu su p oveane, a sman jenje kap itala iskazuje po kom osnovu su smanjene svaka sastavnica (komp onenta) sopstvenog kap itala u p rethodnoj i tekuoj godini tj. izmeu dva uzastop na bilansa, zakljucnog b ilansa i bilansa otvaranja p rethodne godine i dva uzastop na bilansa, zakljucno g bilansa i b ilansa otvaran ja tekue god ine. Prema standardima, sop stveni kap ital za ekonomsko bie (ekonomski entitet), je ostatak (reziduum) imov ine koji p rip ada vlasnicima kada se odbiju sve obav eze. Prema tome, sopstveni kap ital cini imovina p reduzea umanjena za ukup ne obaveze (sopstveni kap ital = imovina p reduzea ­ obaveze) 15. U bilansu sop stvenog kap itala ili izvjestaju o p romjenama na k ap italu, sopstveni kap ital (ili samo kapital) je slozena p ozicija koja se sastoji od sledeih sastavnica 16 (komp onenti) : Osnovni kap ital obuhvata: akcijski kap ital, udjeli drustva sa o granicenom odgovornosu, ulozi, drzavni kap ital, drustveni kapital, zadruzni kap ital i ostali osnovni kap ital, Neup laeni upisani kap ital obuhvata: neuplaene up isane akcije i neuplaeni up isani udjeli.

Nap rijed navedene sastavnice ukazuju da je osnovni kapital p odijeljen na dv a dijela (segmenta): uplaeni up isani dio i neup laen i upisani dio, sto p redstavlja novinu u odnosu na racunovodstveni tretman kap itala. Vrijednost akcijskog kap itala se iskazuje umnoskom broja akcija i nominalne vrijednosti akcija (akcijski kap ital = broj akcija x no minalna vrednost akcija). U skladu sa MRS 33 ­ Zarada p o akciji, knjigovodstveni racun 300 - Akcijski kap ital, sadrzi samo akcije koje su u opticaju, a neup laene akcije se vode na p osebnom knjigovodstvenom racunu 310 ­ Neuplaen e up isane akcije. Rezerve obuhvataju: emisionu p remiju, zakonske rezerve i statutarne i druge rezerve, Emisiona p remija se p ojavlju je kao : poslijedica p romjene kursa ino valute, ako je ugovoren a devizna klauzula i poslijedica rev alorizacije, ako je u govorena uplata upisanog kap itala u revalorizacionom iznosu.

15 16

Ivanis,M.," Osnovi finansija" , Poslovni fakultet Visegrad, 2006.godine, str. 129. Ivanis,M.," Upravljanje finansijama" , Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007. godine, str.205.

30

Revalorizacione rezerve obuhvataju: revalorizacione rezerve i rezerve p o osnovu preracuna finansijskih izvjestaja p rikazanih u dru goj funkcionalno j valuti, odnosno valuti prikazivanja. Revalorizacione rezerve se formiraju p o osnovu p orasta p ostene (fer) vrijednosti nekretnina, p ostrojenja i op reme, nematerijalnih ulaganja, ucesa u kap italu u ino valuti i sl. U skladu sa M RS 36 ­ Obezvreenje imovine, na teret revalorizacion ih rezervi se pokriva p ad p ostene vrijednosti, kao i obezvreenje imov ine. Nerasp oreeni dobitak obuhvata: nerasp oreeni dobitak ran ijih godina i nerasp oreeni dobitak tekue god ine. Gubitak obuhvata: gubitak ranijih god ina i gubitak tekue god ine. Gubitak p o svojoj sustini predstavlja isp ravku vrijednosti sopstvenog kap itala. U zavisnosti od velicine gubitka, isp ravka se obavlja na dv a nacina. Ako je gubitak do v isine k ap itala, iskazuje se u p asivi bilansa stanja (u okviru grup e racuna 35 ­ Gubitak), a ako je iznad visine kap itala, iskazuje se u aktivi bilansa stanja (u okviru grupe racuna 29 ­ Gubitak iznad visine kap itala). Prema tome, gubitak se moze iskazati u aktivi ili u p asivi u zavisnosti od visine gubitka, sto takoe predstavlja novinu u odnosu na racunovodstveni tretman kap itala. 17 U okviru sopstvenog kap itala odvijaju se tri vrste p oslovnih p romjena : Emitovanje akcija koje obuhvata: p rodaju akcija za gotovinu, zamjena akcija za imovinu, uslu ge ili konv ertibilni kredit i izdavanje akcija za zamenu akcija; Otkup sopstvenih akcija koje obuhvata:p onovni otkup akcija i gasenje akcija.; Plaanje dividend i koje obuhvata: isplatu dividendi u gotovini ili izdavanje novih akcija po osnovu rasp odjele ostvarenih dividendi.

17

Lale,V.,"Analiza poslovanja"FORKUP Beograd, Univerzitet Privredna Akad emija, Novi Sad, 2007. godine, str.189.

31

3. Analiza finansijsk ih izvjestaja preduzea ,,Frik os" doo Sarajevo

Preduzee ,,Frikos" doo Sarajevo je p reduzee koje je p roslo p roces svojinske transformacije u p rocesima p rivatizacije u nasoj zemlji. Posljedn ji p ut je Statut drustva korigov an 2005.god ine, u kojem je definisano da ,,Drustvo sa ogranicenom odgovornosu za odrzavanje, zastitu, rekonstrukciju i izgradn ju p uteva ,,Frikos" doo Sarajevo je p ravno lice sa p ravima, obav ezama i odgovornostima utvrenim Zakonom i 18 Statutom" . Dakle, drustvo sa ogranicenom od govornosu ,,Frikos" doo Sarajevo je organizovano u skaldu sa Zakonom o preduzeima i Zakonom o p rivatizaciji drzavno g kapitala, p ri cemu je sljednik Osnovnog drzavno g p reduzea ,,Frikos" Sarajevo. Kao sto se i uocav a, osnovna djelatnost drustva jeste odrzavanje, zastita, rekonstrukcija i izgradnja p uteva. Sjediste drustva je u Sarajevu. Sa ciljem ostavrivan ja sto p ovoljnijih rezultata u izvrsenju djelatnosti Drustva, u skladu sa karakterom djelatnosti i procesa rada, kao i oblici izvrsavanja te djelatnosti, mogu se organizovati i sljed ei organiazcioni 19 oblici : radne jedinice, predstavnistva drustva, zajednicke sluzbe.

Osnovni kap ital Drustva iznosi 7.851.388,00 KM. Organi drustva, jesu: - skupstina, kao organ vlasnika, - up ravni odbor, kao organ up ravljanja, - direktor, kao organ p oslovoenja, Skup stinu cine vlasnici u lozenog k ap itala ­ vlasnici udjela. Skup stinom p redsjedava predsjednik Skup stine, a u njegovo j odsutnosti njegov zamjenik. Sjednice se odrzavaju namanje jed anput godisnje, dok je p otrebno 21 dan ranije objaviti sazivanje iste. Up ravni odbor se sastoji od p et clanova koje bira Skup stina. Up ravni odbor bira p redsjednika i zamjenika iz reda svojih clanova. Direktor drustva je organ p oslovoenja. On je duzan obav ljati sljedee p oslove: - organ izacija i voen je p oslovanja drustva, - zastup anje drustva, - stara se o zakonitosti rada drustva i odgovara za istu, - prip rema i p redlaze akte i odluke drustva, - izvrsava odluke oragana drustva, - obavlja dru ge poslove utvrene Zakonom i Statutom drustva. Up ravu drustva cine direktor i Up ravni odbor. Clanov i up rave vrse funkcije u interesu drustva i p ri tome imaju p ravo na stimulativne n aknade.

18 19

Statut drustva ,,Frikos" doo Sarajevo, jul,2005.godine, cl.br.1. Statut drustva ,,Frikos" doo Sarajevo, jul,2005.godine, cl.br.12.

32

3.1. Analiza poslovanja preduzea ,,Frikos" doo Sarajevo

Prije nego p ocnemo sa konkretnom analizom poslovanja ovog drustva vazno je prethodno dati opste nap omene o racunovodstvu i finansijskoj p olitici ovo g drustva. Pravilnikom o racunovodstvu i racunovodstvenim p olitikama, ureu ju se interni racunovodstveni kontrolni p ostupci, racunovodsvene politike za priznavanje i procjenjivanje imov ine i obaveza, p rihoda i rashoda, utvruju uputstva i smjernice za usvajanje, dostavljan je i objelodanjivanje finansijskih izvjestaja , odreuju lica koja su odgovorna za zakonitost i isp ravnost nastanka poslovne p romjene, sastavljanja i 20 kontrolu racunovodstvenih isprava o poslovnoj p romjeni . Racunovodtsvo drustva ,,Frikos" doo Sarajevo, obuhvata skup p oslova koji obezbjeuju funkcionisanje racunovodstvenog informaciono g sistema i p oslove finansijske funkcije. Za obavljenje tih p oslova organizuje se Ekonomsko ­ finansijski sektor. U okviru Ekonomsko-finansijsko g sektora obavljaju se p oslovi : finansijsko g knjigovodstva, knjigovodstva troskova i ucinaka (knjigovodstvo p roizvodnje), voenje an alitike, p omonih knjiga i evid encija, racunovodstveno p laniranje, racunovodstveni nadzor i kontrola, racunovodstveno izvjestavanje i informisanje, sastavljanje i dostavljanje p eriodicnih i god isnjih fin ansijskih izvjestaja, blagajn icko p oslovanje, obracun zarada, nakn ada zarada i dru gih p rimanja zap oslenih, obracun i p laanje p o ugovorima o djelu, autorskim i dru gim u govorima, obracun i p laanje p oreza, doprinosa, carina i dru gih d azbina, sastavljanje i dostavljanje poreskih p rijava i drugih p rop isanih obracuna i evidencija od strane drzavnih i dru gih organa, nap lata i p laanje p reko transakcionih i d eviznih racun a.

21

Ovom analizom p okazat e se analiza finansijskih izvjestaja p reduzea ,,Frikos" doo Sarajevo. U ovom slucaju, odnosno u ovoj analizi, razmatranje e obuhv atiti bilans stanja i bilans usp jeha ovo g preduzea.

20 21

Pravilnik o racunovodstvu i racunovodstvenim politikama, ,,Frikos" ad Sarajevo, cl.1. Pravilnik o racunovodstvu i racunovodstvenim politikama, ,,Frikos" ad Sarajevo, cl.3.

33

3.2. Analiza bilansa stanja

Pozicije bilansa stanja ovo g drustva p oredane su po p rincip u funkcionalnosti, odnosno prema aktivnosti koju vrse u procesu poslovanja p reduzea. Ukoliko se p osmatra horizontalna analiza bilansa stanja, ukup na bilansna sume ovog preduzea je zabiljezila p orast za cca 15%. Razlog ovog poveanja jeste u tome sto je preduzee p ovealo saldo kupaca, odnosno potrazivanja od kup aca, p otom, stanje stalnih sredstava. Sa druge strane, u p asivi je zabiljezen rast obaveza, kako dugorocnih tako i kratkorocnih. 3.2.1. Materijalna i nematerijalna stalna sredstva Nematerijalna sredstva p riznaju se i vrednuju p o nabavnoj vrijednosti u skladu sa M RS 38, M RS 36 i drugim relev antnim standardima. M aterijalna sredstva (nekretnine, postrojenja, op rema, bio loska imovina i ostala stalna materijaln a sredstva) p riznaju se i vrednuju p o nabavnoj vrijednosti, u skladu sa M RS 16 i dru gim relevantnim standardima. Nabavna vrijednost ovih sredstava utvruje se sa p aragrafom 16 M RS 16. Amortizacija, otp is stalnih sredstava, vrsi se p rop orcionalnom metodom, a na osnovu procjenjeno g vijeka up otrebe, odnosno na osnovu p rocjen je priticanja ekonomskih koristi p o osnovu koristenja ovih sredstava. Nabavna vrijednost rasp olozih stalnih sredstava na dan 31.12.2008. god ine, iznosi 22.504.754 KM, isp ravka vrijednosti je 10.164.148 KM , sto znaci da su ova sredstva amortizovana (otp isna) sa 45%, odnosno, neto sadasnja vrijednost iznosi 12.340.606 KM , sto je u odnosu na 31.12.2007. godine p oveanje za 545.830 KM , iz razloga jer je preduzee vrsilo dodatna ulaganja u stalna sredstva. Odnosno, nabavljena je dodatna op rema koja je p oveala ukup nu sumu stalnih sredstava drustva. 3.2.2. Stanje zaliha Zalihe su vrednov ane u skladu sa MRS 2. nab avna vrijednost cijen a kostanja zaliha, obuhvata sve troskove nabavke, troskove p roizvodnje i druge troskove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na sad asnju lokaciju i sadasnje stanje (p aragraf 1 M RS2). Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, sitnog inv entara, auto guma, vrijednuju se po trosku, nabavnoj vrijednosti. Zalihe gotovih p roizvoda u skladistu vrijednuju se p o cijen i kostanja. Zalihe trgovacke robe u v elep rodaji vrijednu ju se p o nabavnoj vrijednosti.

34

Zalihe gotovih p roizvoda trgovacke robe u maloprodaji vrijednuju se p o p rodajnoj vrijednosti (bruto vrijednost) a trosak i neto vrijednost u bilansu stanja ovih zaliha odreuje se smanjenjem p rodajne vrijednosti za odgov arajui p ostotak p oreza i postotak bruto marze (p aragraf 22 M RS 2). Na dan 31.12.2008. god ine, ,,Frikos" ad Sarajevo su imali na zalih ama vrijednost od 758.921,00 KM, sto je, u odnosu na isti p eriod p rosle godine, p oveanje za 60%. Na ovakvo stanje, odnosno na op orast zaliha, najvei utica je imao p orast salda materijala. 3.2.3. Kratkorocna potrazivanja i plasmani Kratkorocna p otrazivanja i p lasmani na d an 31.12.2008. godin e iznose 2.736.679 KM a pocetku godine u ovom obliku bilo je an gazovano 1.903.234,00 KM tekuih (obrtnih) sredstava. Razlog p orasta lezi u tome stt je drustvo u p osmatranom p eriodu zabiljezio rast ukup nih p otrazivanja od kup aca. Kao sto se uocava, potrazivanja od kup aca su zabiljezila rast od 45%. 3.2.4. Gotovina i ekvivalenti gotovine Iskazani iznos gotovine i ekvivalenata gotovine u bilansu stanja na dan 31.12.2008. godin e u iznosu 592.643,00 KM , sastoji se od gotovine u blagajni, na transakcijskom racunu i i od kratkorocnih depozita u p oslovnoj banci. Saldo gotovine je b iljezio rast u odnosu na p rethodni obracunski p eriod.

3.2.5. Razgranicenja Razgranicenja se vrse za unap rijed plaene izdatke, za dio troskova koji se odnosi za naredni obracunski p eriod. Na dan 31.12.2008. godine razgranicenja iznose: aktivna vremenska razgran icenja 621.325,00 KM

35

Analiza strukture sredstava i izvora sredstava na da 31.12.2008. go dine

31.12.2008. Iznos % 2 3 12.340.606 72 993.615 6 11.346.991 67 4.088.249 24 758.927 4 2.736.679 592.643 621.325 0 17.050.180 467.565 16 3 4 0 100 31.12.2007. Iznos % 4 5 11.704.776 81 993.615 7 10.801.161 74 2.539.670 17 472.882 3 1.903.234 163.554 220.999 0 14.555.445 467.565 13 1 2 0 100 Index 2/4*100 6 105,43 100,00 105,05 160,98 160,49 143,79 362,35 281,14 0,00 117,14 100,00

R.b 0 1 2

Po zicija 1 STALNA SRED STVA Nematerijaln a ulaganja Osnovna sredstva TEKUA SREDSTVA Zalihe Kratkorocna potraziv anja i plasmani Gotovina i ekvivalenti Aktivna vremenska razg ranicenja GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA UKUPNA AKTIVA VANBILANSNA AKTIVA

3 4 5

Ono sto se uocava jeste to da je drustvo p ovealo vrijednost stalnih sredstava i to kao rezultat p oveanja u dijelu osnovnih sredstava - nekretnina, p ostrojenja i opreme. Tekua sredstva su biljezila rast i to u dijelu rasta p otrazivanja od pruzene usluge. Saldo novca i novcanih ekv ivalenata je p ovean, sto se ocjenjuje usp jesnim. Ukupna aktiva je zabiljezila rast od 17,14%. Graficki p rikaz ilustruje kretanje stalnih i tekuih sredstava u p osmatrana dva obracunska perioda. Struktura sredstava "Frikos" doo Sarajevo

15.000.000 10.000.000 5.000.000 0

12.340.606

11.704.776

4.088.249

2.539.670 2007

2008

Stalna sredsva T ekua sredstva

Grafikon 1; Struktura sredstava ,,Frikos" doo Sarajevo

22

22

Racunovodstvene politike ,,Frikos" doo Sarajevo, 2008. godine

36

Pregled izvora sredstava na dan 31.12.2007. i 31.12.2008. godine

31.12.2008. Iz nos 2 8.609.528 7.886.582 3.524.419 4.362.113 554.070 17.050.180 467.565 31.12.2007. Iznos 4 8.598.739 5.908.483 3.970.481 1.938.052 48.223 14.555.445 467.565 Index 2/4*100 6 100,13 133,48 88,77 225,08 1.148,97 117,14 100,00

R.b 0 1 2

Po zicija 1 KAPITAL OBAVEZE Dugorocne obav eze Kratkoro cne obaveze Pasivna vremenska razgrani cenja UKUPNA AKTIVA VANBILANSNA AKTIVA

3 4

% 3 50 46 21 26 4 100

% 5 59 41 27 13 0 100

Ono sto se uocava (31.12.2008.) jeste da se drustvo znacajnim dijelom finansira iz vlastitog kap itala. Ucese vlastitog kap itala u ukup noj strukturi iznosi 50%. Na dugorocn e obaveze odlazi 21% dok na kratkorocne 26% ukup nih izvora sredstava, te pasivna vremenska razgranicenja 4%. Odnos finansiranja je 50:50. Grafickim p rikaznom dobijamo bolji prikaz istog:

Graficki prikaz izvora finan sira nja na dan 31.12.2008. i 31.12.2007.god ine 10.000.000 8.000.000 6.000.000 4.000.000 2.000.000 0 Kapital Dugorocne obaveze Kratkorocne obaveze Pasivna vremenska razgranicenja

23

2008 2007

Grafikon 2; Struktura izvora sredstava ,,Frikos" doo Sarajevo

23

Racunovodstvene politike ,,Frikos" doo Sarajevo, 2008. godine

37

3.3. Analiza bilansa uspjeha preduzea ,,Frikos" doo Sarajevo

3.3.1. Prihodi Prihodi su u bilansu p riznati na osnovu sledeih p arametara: proizvodi, robe ili usluge su isp oruceni kup cu za koju vriejdnost je isp ostavljena faktura a kup ac nije osporio nasu fakturu; iznos p rihoda se moze p ouzdano mjeriti na osnovu facture, ugovora ili n ap laeno g iznosa; postoji vjerovatnoa, odnosno p otp una izvjesnost da e ekonomske koristi vezane za transakciju priticati u p reduzee.

Prihodi od p rodaje ulaganja (stalnih sredstva) utvreni su kao razlika izmeu p ostignute prodajne cijen e ulaganja i knjigovodstvene vrijednosti ulaganja (stalno g sredstva). Prihodi od kamata su priznati na osnovu nap laenog prihoda koji se odnosi n a kamate. Ostvareni ukupan p rihod u obracunskom periodu 2008. godine, iznosi 12.471.405,00 KM , sto je u odnosu na isti period prethodne godine, p oveanje za 4.446.559,00 KM , odnosno za cca 55%. Struktura ukupno ostavrenog prihoda, u p oreenju sa p rethodnom god inom, p redstavlja se na sljedei nacin: Pregled strukture ostvarenih prihoda

R.b 0 1 2 3 4 Po zicija 1 Prihodi od prodaje Finansijski prihodi Ostali prihodi UKUPNO PRIHODI 31.12.2008. Iznos % 2 3 12.471.405 252 36.099 12.507.756 99,71 0,00 0,29 100,00 31.12.2007. Iznos % 4 5 8.024.846 288 16.297 8.041.431 99,79 0,00 0,20 100,00 Index 2/4*100 6 155,41 87,50 221,51 155,54

Prvo sto se jeste znacajan rast p rihoda u 2008. godini i to cak za 55,54%. Sa dru ge strane, u strukturi ukup nog p rihoda, najveu stavku zauzimaju p rihodi od osnovne djelatnosti, sto ocjenjujemo usp jesnim. Odnosno, p reduzee iz svoje osnovne djelatnosti ostavruje veinu p rihoda, tacnije ucese p rihoda iz osnovne djelatnosti u ukup noj strukturi prihoda, u 2008. godini iznosi 99,71%.

38

3.3.2. Rashodi Rashodi su u bilansu priznati na osnovu direktne p ovezanosti izmeu nastalih troskova i sp ecificnih stavki p rihoda, p o p rincipu suceljavanja p rihoda i rashoda. Na p rimjer, sve vrste troskova, odnosno rashoda, koji cine troskove nabavke p rodate robe (nab avne vrijednost p rodate robe), p riznati su istodobno kao i prihodi od p rodaje te robe. Priznavanje rashoda vrseno je istovremeno i sa priznavanjem poveanja obaveza ili smanjenja sredstava, bez obzira da li su p laen e ili ne. Prema tome, svi rashodi ko ji su nastali i koji se odnose n a obracunski p eriod, p riznati su u bilansu usp jeha, b ez obzira da li se istovremeno radi i o odlivu gotovine ili ekviv alenata gotovine ili ne. Kamate pozajmljen ih sredstava su p riznate u iznosu koji se odnosi na iznos up laenih sredstava po osnovu kamata. Ostvareni ukupni rashodi u obracunskom periodu 2008. god ine, iznose 12.496.969,00 KM , sto je u odnosu na isti p eriod p rethodne godine, p oveanje za 4.522.348,00 KM , ili za 56,71%. Pregled strukture ukupnih rashoda

R.b 0 1 2 3 4 Pozicija 1 Operativ ni rashod Finansijski rashodi Ostali rashodi UKUPNO RASHODI 31.12.2008. Iznos % 2 3 12.397.208 99,20 20.727 0,17 79.032 0,63 12.496.967 100,00 31.12.2007. Iznos % 4 5 7.486.819 93,88 35.910 0,45 451.892 5,67 7.974.621 100,00 Inde x 2/4*100 6 165,59 57,72 17,49 156,71

Kao sto analiza p okazuje, najvei dio rashoda potice iz op erativnih rashoda ko ji karakterisu rashode redovno g poslovanja. Finansijski rashodi se odnose n ajveim dijelom na p laene kamate za uzete kredite. Uocava se da su ukup ni rashodi zabiljezili rast od 56,71%, sto je, ukoliko up oredimo sa rastom prihoda od 55%, na p riblizno istom nivou. Zap ravo, rashodi su b iljezili brzi rast u odnosu na p rihode za 1,71%.

3.3.3. Dobit Preduzee je od svog osnivanja p a do danas uvijek p oslovalo p ozitivno. Visina dobiti varirala je u zavisnosti od obima obavljeno g p osla i nap laenih p oslova. Kako b i se ov aj dio analize p rikazao adekvatno, neop hodno je p rikazati ove p odatke poredei ih sa prethodnom p oslovnom godinom.

39

Pregled o stva rene dobiti (gubitka)

R.b 0 1 2 3 4 5 Pozicija 1 Dobit prije poreza Gubitak prije poreza Porez na dobit Neto dobit pe rioda Gubitak perioda Te ku a godina 2 10.789 0 1.079 9.710 0 Pre thodna godina 3 66.810 0 6.681 60.129 0 Inde x 4 16,15 0,00 0,00 16,15 0,00

Iako je preduzee tokom 2008. god ine ostvarilo znacajan rast ukup nih p rihoda, p orast cak za 55%, dobit nije imala isti temp o rasta. Naime, dobit je tokom 2008. god ine znacajno op ala u odnosu na p rethodni obracunski p eriod. Tacnije, drustvo je zabiljezilo p ad dobiti tokom 2008. godine za 50.419,00 KM. Graficki p rikaz ukup nih p rihoda, rashoda i dobiti se moze predstaviti na sljedei nacin :

Ostvareni prihodi, rashodi i dobit

14.000.000 12.000.000 10.000.000 8.000.000 6.000.000 4.000.000 2.000.000 0 Prihodi Rashodi Dobit

24

2008 2007

Grafikon 3; Ostvareni prihodi, rashodi i dobit ,,Frikos" doo Sarajevo

24

Racunovodstvene politike ,,Frikos" doo Sarajevo, 2008. godine

40

3.4. Pokazatelji analize finansijskih izvjestaja

U ovom dijelu poseban ak cenat se daje p okazateljima p oslovanja. Podatke za iste crp imo iz bilansa stanja i bilansa usp jeha p reduzea.

3.4.1. Pokazatelji profitabilnosti Bruto dobit Marza bruto dobiti (gubitka) = Ukup an p rihod x 100

2008 = (10.789 / 12.507.756) x 100 = 0,086% 2007 = (66.810 / 8.041.401) x 100 = 0,83%

SM ANJEN

U 2008. godini za svakih 100 KM ukup nog p rihoda, p reduzee ostvari 0,086 KM bruto dobiti (gubitka). U istom p eriodu p rosle godine, za svakih 100 KM ukup nog prihoda, ostavrilo je 0,83 KM bruto dobiti (gubitka). Ovaj p okazatelj je SMANJEN u odnosu na proslu godinu za 89,6%. Bruto dobit Marza bruto dobiti (gubitka) = Prihod od p rodaje x 100

2008 = (10.789 / 12.445.222) x 100 = 0,087% 2007 = (66.810 / 7.875.041) x 100 = 0,85%

SM ANJEN

U 2008. godini, za svakih 100 KM prihoda od p rodaje, p reduzee je ostavrilo 2,53 KM bruto dobitka (gubitka). U istom p eriodu p rosle godin e, za svakih 100 KM od prodaje, ostvarilo je 0,85 KM bruto dobiti (gubitka). Ovaj p okazatelj je SMANJEN u odnosu na proslu godinu za 89,7%.

41

3.4.2. Pokazatelj ekonomicnosti Ukup an p rihod Stop a ekonomicnosti = Ukup an rashod x 100

2008 = (12.445.222/ 12.496.967) x 100 = 99,60% 2007 = (8.041.401/ 7.974.621) x 100 = 103,84%

SM ANJEN

U 2008. godin i, za svakih 100 KM rashoda, p reduzee ostvari 99,60 KM p rihoda. U istom p eriodu prosle god ine, za svakih, 100 KM rashoda ostavrilo je 103,84 KM prihoda. Ovaj p okazatelj je smanjen u odnosu na p roslu god inu za 4,08%.

Prihodi od p rodaje Stop a ekonomicnosti prodaje = Ukup an rashod x 100

2008 = (12.445.222 / 12.496.967) x 100 = 99,60% POVEAN 2007 = (7.875.041/ 7.974.621) x 100 = 98,75%

U 2008 god ini, za svak ih 100 KM rashoda, p reduzee ostvari 99,60 KM p rihoda od prodaje. U istom p eriodu p rosle godine, za svakih 100 KM rashoda ostvarilo je 98,75 KM prihoda od p rodaje. Ovaj p okazatelj je p ovean u odnosu na p roslu godinu za 0,86 %.

42

3.4.3. Pokazatelji likvidnosti

Novac Stop a trenutne likvidnosti = Kratkorocne obaveze x 100

2008 = (592.643 / 4.362.113) x 100 = 13,59% 2007 = (163.554 / 1.938.052) x 100 = 8,44%

POVEAN

Na dan 31.12.2008. godine, za p laanje svakih 100 KM kratkorocnih obaveza, p reduzee ima 13,59 KM novcanih sredstava. 31.12. prosle godine, za ovu namjenu imalo je na rasp olaganju 8,44 KM u novcanim sredstvima.

Novac+p otrazivanja Stop a ubrzane likvidnosti = Kratkorocne obaveze x 100

2008 = (3.329.322 / 4.362.113) x 100 = 76,32 % 2007 = (2.066.788 / 1.938.052) x 100 = 106,64 %

SM ANJEN

Na dan 31.12.2008.godine za p laanje svak ih 100 KM kratkorocnih obaveza, p reduzee ima 76,32 KM novcanih sredstava i potrazivanja. 31.12. p rosle godine za ovu namjenu je imalo 106,64 KM novcanih jedinica i p otrazivanja. Ovaj p okazatelj je smanjen u odnosu na p roslu godinu za 28,40%. Tekua sredstva Stop a tekue likvidnosti = Kratkorocne obaveze 2008 = (4.088.249/ 4.362.113) x 100 = 93,72 % SM ANJEN 2007 = (2.539.670 / 1.938.052) x 100 = 113,04 % x 100

43

Na dan 31.12.2008. godin e za p laanje svakih 100 KM kratkorocnih obaveza p reduzee je imalo 93,72 KM tekuih sredstava. 31.12. p rosle godine, za ovu namjenu je imalo 113,04 KM tekuih sredstava. Ovaj pokazatelj je smanjen u odnosu na p roslu godinu za 17,09 %. Stalna sredstva Stop a finansijske stabilnosti = Kap ital + dugorocne obaveze x 100

2008 = (12.340.606/ 12.133.947) x 100 = 101,70 % POVEAN 2007 = (11.794.776 / 12.569.170) x 100 = 93,84 % Na dan 31.12.2008. godin e p reduzee je sa 101,70 KM vlasnickog kap itala dugorocnih obaveza finansiralo svakih 100 KM stalnih sredstava (dugorocne imovin e). 31.12. p rosle godin e, za ovu namjenu je imalo 93,84 KM. Ovaj p okazatelj je povean u odnosu na proslu godinu za 8,3%. 3.4.4. Pokazatelji zaduzenosti

Ukup ne obaveze Stop a zaduzenosti = Ukup na imovina x 100

2008 = (7.886.532/ 17.050.180) x 100 = 40,25 % 2007 = (5.908.483 / 14.555.445) x 100 = 40,59 %

SM ANJEN

Na dan 31.12.2008. godine ukup na imovin a finansirana je iz tuih sredstava sa 40,25% ili sa 7.886.532 KM . 31.12. p rosle godine, zaduzenost je bila 40,59%. Ovaj p okazatelj je ostao na p riblizno istom nivou kao i prethodne godine.

44

Glavnica(k ap ital) Stop a vlastitog finansiranja = Ukup na imovina x 100

2008 = (8.609.528/ 17.050.180) x 100 = 50,50 % 2007 = (8.598.739 / 14.555.445) x 100 = 59,07 %

SM ANJEN

Na dan 31.12.2008. godine, ukup na imovina finansirana je iz vlastitih sredstava sa 50,50 % ili sa 8.609.528 KM.

45

Zak ljucak

Zeljeni rezultati p oslovanja preduzea se ne mogu dobiti bez adekvatnih finansijskih izvjestaja. Obaveza svako g preduzea jeste da redovno sastavlja obracune (godisnje i polugodisnje) i d a iste dostavlja nad leznim organima. U strukturi tih izvjestaja kljucni su bilans stanja i usp jeha. Bilans stanja pokazuje sredstva i izvore sredstava p reduzea. Bilans je p rikaz stanja preduzea na odreeni dan i pokazuje komp letnu situaciju preduzea. Sa lijeve strane je aktiva ­ sredstva p reduzea, a sa desne p asiva ­ izvori sredstava p reduzea. Bilans mora uvijek da bude u ravnotezi, sto znaci da aktiva i pasiva moraju biti iste, u smislu isti zbirovi, odnosno u ravnotezi. Prevaga jedne nad dru go m odraz je neurednosti da li poslovanja ili su greske nastale p ri izradi bilansa. Bilans je statican, jer p op ut fotografije p rikazuje stanje na dan na koji je p rip remljen. Bilans je kumu lativan, jer p rikazuje ucinke svih od luka i transakcija ko je su se do god ile i koje su obracunate do dan a njegov e p rip reme. Zbog svoje kumulativne p rirode bilans prikazuje imovinu koja je nabav ljen a i obav eze koje su nastale u razlicitim vremenskim razdobljima. Sa dru ge strane, bilans usp jeha iskazuje rezultat p oslovanja p reduzea, dobit ili gubitak. Samim tim, u svoju an alizu bilans uspjeha ukljucuje sve p rihode i rashode: iz redovne aktivnosti (poslovni p rihodi i rashodi) rezltat finansijskih aktivnosti preuzea (p rihodi i rashodi) vanredne aktivnosti i revalorizacioni p rihodi i rashodi.

Dakle, funkcija bilansa usp jeha je utvrivanje ostvarenog usp jeha p o vrstama, visini i izvorima. Bez p ostojanja ovih izvjestaja p reduzee ne b i bilo u mo gunosti adekv atno p ratiti svoj rad, svoja sredstva, ne bi bilo u mo gunosti izraditi dru ge finansijske izvjestaje, odnosno, ne bi se vidjelo u ko m smjeru se odvija p oslovanje. Samim tim, ne bi se mo gle v idjeti eventualne p romjene u p oslovanju. Meutim, p ravu sliku o rezultatima poslovanja i kriticki osvrt na te rezultate ne mozemo dobiti bez detaljne analize finansijskih izvjestaja p a tako i izvjestaja o tokovima gotovine. Ovaj izvjestaj p okazuje tokove gotovine u izvestajnom p eriodu, grup isane u okviru poslovnih aktivnosti, aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja. Izvjestaj o p romjenama na kapitalu iskazuje ukup no p oveanje i ukup no smanjenje kao i krajnje stanje svake sastavnice (ko mp onente) sopstvenog kap itala u p rethodnoj i tekuoj god ini. Povean je kap itala iskazuje p o kom osnovu su poveane, a smanjen je kap itala iskazuje p o kom osnovu su smanjene svaka sastavnica (komp onenta) sopstvenog kap itala u p rethodnoj i tekuoj godin i tj. izmeu dva uzastop na

46

bilansa,zakljucno g bilansa i bilansa otvaranja p rethodne godine i dva uzastop na bilansa, zakljucno g bilansa i bilansa otvaranja tekue godin e. Prvi dio ove analize je dao uop stena znacenja o osnovnim znacajkama fin ansijske analize. Poseban akcenat je dat na pitanju pojma i znacaja bilansa. Komp letne analize poslovanja p reduzea crp e se iz p odataka dostup nim u finansijskim izvjestajima. Up ravo iz tog razloga neop hodno je razumjeti njihov e odlik e, obuhvat i granicenja. Na osnovu analize finansijskog stanja i p oslovanja p reduzea ,,Frikos" doo Sarajevo. Mozemo zakljuciti da su finansijski izvjestaji sastavljeni u skladu sa M RS. U skladu sa provedenom analizom, moze se zakljuciti da p reduzee treba znacajnije poraditi na svojoj finansijko j strukturi. Naime, iako je drustvo zabiljezilo znacajan rast ukup nog p rihoda, isti trend su imali i troskovi, sto je u konacnici rezultiralo p adom neto dobiti a samim tim i p ogorsanjem finansijske strukture p reduzea. Sto se tice bilansa stanja i uspjeha, moze se zakljuciti da je struktura zadovoljavajui i tip ican za drustva ovog tip a. Najvei udio imaju stalna sredstva, s obzirom da p reduzee im takvu djelatnost gdje su primarna stalna sredstva. Sa druge strane, uocava se da se najvei nivo prihoda ostvaruje iz osnovne djelatnosti. Takoe, pozitivno je to sto je drustvo p oslovalo sa dobitkom u svom dosadasnjem postojanju. Meutim, nakon sto je p rovedena d etaljna finansijska an aliza, uoceno je kako je doslo do pada svih ekonomski p okazatelja, te je doslo do p ogorsanja finansijske strukture preduzea. U narednom p eriodu, drustvo bi trebalo znacajnije p oraditi na finansijskoj strukturi te pokusati smanjiti obaveze, kako du gorocne tako i kratkorocne te p rimat u fnansiranju dati vlastitim sredstvima.

47

Literatura

1. Gaji, LJ., "Upravljacko racunovodstvo", Ekonomski fakultet Subotica, 1999. godin e; 2. Hadziahmetagi, Z.Kulovi, Dz., Juresi,S., «M enadzment, p utokaz menadzere», Ekono mski fakultet Sarajevo, 2007. godine; za

3. Ivanisevi, M ., "Poslovne finansije", Ekono mski fakultet Beo grad, 2002. godin e; 4. Ivanis, M.,"Osnovi finansija", Univerzitet Sinergija,Poslovni fakultet Visegrad, 2006.godin e; 5. Ivanis, M .,"Upravljanje finansijama", Univerzitet Sin gidunum Beo grad, 2007. godin e; 6. Dzejms F.Stoner, Edvard Friman, Daniel Gilb ert, «Menadzment», izdanje Beograd Savremena administracija, 2000.godin e; 7. Larisa Covi, Branimir Covi, «Osnovi komuniko lo gije», Poslovni fakultet Ap eiron Banja Luka, 2007. godin e; 8. Lale, V.,"Analiza poslovanja" FORKUP Beograd, Univerzitet Akademija, Novi Sad, 2007. godine; Privredna

9. Marciki, S., "Racunovodstvo", Ekonomski faku ltet Subotica, 2000. godine; 10. Masi, B., ,,Strategijski menadzment",Fakultet Braa Kari Beo grad, 1996. godin e; 11. Malesevi, ., ,,Analiza p oslovanja p reduzea", Ekonomski fakultet, Subotica, 2002. g.; 12. Malesevi, ., ,,Rentabilnost i finansijska mo p reduzea u tranziciji", referat na drugom simp ozijumu, Banja Vruica, 2000. g.; 13. Petkovi, M ., Jovanovi,M ., «Organizaciono p onasanje», Ekonomski fakultet Beograd, 2002. godine; 14. Rodi, J.,"Teorija i analiza bilansa", Savremen a administarcija, Beo grad, 2001. godin e; 15. Romi, L., "Teorija i analiza bilansa", Ekono mski fakultet Subotica, 2003. godin e;

48

16. Robert A.Baron, «Ponasanje u organizacijama», Savremena ad ministracija, Beograd, 2004. godine; 17. Vunjak, N., "Poslovne finansije", Ekono mski fakultet Subotica, 2002. god ine; 18. Vunjak, N., "Finansijsko trziste, berze i brokeri", Ekonomski fakultet Subotica, 2003. godin e; 19. Vucicevi, S., Rad i,R., «Osnove menadzmenta i p reduzetnistva», Ekonomski fakultet Banja Luka, 2005. godine; 20. Vasiljev, S., «Marketing», Ekonomski fakultet Subotica, 2002. godin e; 21. Vujnovi, Gligori,B.,"Poslovne fin ansije", Sk ip ta, Banja Luka, 2008. godine, 22. Zijad, Nj, Sain,Z, ,,Poslovne finansije, teorija i praksa", Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003. godin e; Ostala literatura: Statut drustva ,,Frikos" doo Sarajevo,2005.godine Racunovodstvene p olitike drustva ,,Frikos" doo Sarajevo, 2009.godine

49

Information

untitled

50 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

377942


You might also be interested in

BETA
Finansijsko izvjestavanje i revizija
Microsoft Word - Plan i program certifikacije CRT, CR i OR.doc
untitled
Microsoft Word - Osnovne informacije o predmetu.doc
Microsoft Word - asdfasdfsdf.doc