Read 341185.Goran_Filipi_-_Istrorumunjske_etimologije_3.pdf text version

Goran Filipi ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: sumske i poljske zivotinje; mikonimi; bacvarska terminologija)

Ova je knjiga nastala kao posljedak rada na projektu Istrorumunjske etimologije (140-0000000-1320)

Goran Filipi

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: poljske i sumske zivotinje; mikonimi; bacvarska terminologija)

ZNANSTVENA UDRUGA MEDITERAN ZALOZBA ANNALES

Pula, Koper 2008.

Goran Filipi Istrorumunjske etimologije (Knjiga 3: zoonimi: sumske i poljske zivotinje; mikonimi; bacvarska terminologija) Knjiznica VERBA MORITURA, knjiga 4 Ovu knjigu uredila: Ivana Poldrugo Ocjenjivaci: akademik August Kovacec i prof. dr. Zarko Muljaci, dop. cl. HAZU Naslovnica: Goran Filipi Fotografije: Goran Filipi Racunalni slog: Hrvoje Grubi Nakladnik: Znanstvena udruga Mediteran, Pula Sunakladnik: Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno sredisce, Zalozba Annales Koper Za nakladnika: Barbara Bursi Giudici Za sunakladnika: Darko Darovec Tisak: Colgraph d. o. o., Pula Naklada: 1000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveucilisna knjiznica u Puli UDK 811.135.1'282'373.6(497.5-3 Istra) FILIPI, Goran Istrorumunjske etimologije / Goran Filipi . - Pula : Znanstvena udruga Mediteran, 2006-. ISBN 953-96986-5-0 (cjelina) Knj. 3 : Zoonimi: sumske i poljske zivotinje; mikonimi; bacvarska terminologija. - 2008. - (Knjiznica Verba moritura ; knj. 4) Bibliografija. - Kazala. - Sazetci na vise jezika ISBN 978-953-96986-9-8

ISBN 953-96986-5-0 (cjelina); ISBN 978-953-96986-9-8 Tiskanje knjige omoguila je: Istarska zupanija

Sadrzaj

SADRZAJ

UVODNE NAPOMENE ZOONIMI (sumske i poljske zivotinje) Sisavci (Mammalia) Lisica (Vulpes vulpes) Poljski zec (Lepus europaeus) Divlja svinja (Sus scropha) Medvjed (Ursus arctos) Medvjedica Vuk (Canis lupus) Vucica Srna (Capreolus capreolus) Srnda Jelen (Cervus elaphus) Kosuta Jazavac (Meles meles) Kuna (Martes martes) Lasica (Mustella nivalis) Vjeverica (Sciurus vulgaris) Jez (Erinaceus europaeus) Krtica (Talpa europaea) Mis (Mus musculus) Poljski mis (Microtus arvalis) Sumska rovka (Sorex araneus) Stakor (Mus rattus) Sismis/Netopir (Vespertilio murinus) Tvor (Mustella putorius) 399 405 405 405 405 406 407 407 408 408 409 409 409 409 410 410 411 411 411 412 412 413 414 414 415 417

393

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Puh (Glis glis) Kolutiavci (Annelida) Pijavica (Sanguisuga medicinalis) Kisna glista (Lumbricus terrestris) Gujavica (Lumbricus rubellus) Gmazovi (Reptilia) Zmije (Serpentes) Opi naziv za zmiju (Serpes) Ri ovka (Vipera berus) Crna ri ovka (Vipera berus var. prester) Poskok (Vipera ammodytes) Bjelouska (Tropidonotus natrix/Natrix natrix) Krvosasac/Guz (Coluber longissimus) Ugristi (o zmiji) Gusteri (Sauria) Sljepi (Anguis fragilis) Siva gusterica (Lacerta agilis) Zelemba (Lacerta viridis) Barska kornjaca (Emys orbicularis) Mekusci (Mollusca) Puz (Helix pomatia) Puz balavac/Puz gla (Limax agrestis) Vodzemci (Amphibia) Zaba (Rana) Punoglavac Zelena zaba (Rana esculenta) Sme a hrzanica (Rana temporaria) Zaba gubavica (Bufo bufo vulgaris) Gatalinka (Hyla arborea) Crni dazdevnjak (Salamandra atra) Pjegavi dazdevnjak (Salamandra maculata) Podrijetlo obra enih zoonima MIKONIMI

418 418 418 419 419 420 420 420 421 422 422 424 424 426 426 426 427 428 429 431 431 431 433 433 434 435 436 436 437 437 439 439 441

394

Sadrzaj

Gljiva ­ opi naziv (Fungus) Livadarka (Agaricus campestris) Martincica (Agaricus geotropus) Topolovka (Agrocybe aegerita) Sme a preslica (Amanita fulva) Muhara (Amanita muscaria) Brasnjaca (Amanita ovoidea) Puzvica (Armillariella mellea) Grmovaca (Armillariella tabescens) Vrganj (Boletus edulis) Bljuvara (Boletus uridus) Lisicarka (Cantharellus cibarius) Kladusa (Clavaria flava) Volovski jezik (Fistulina hepatica) Panjevcica (Keuhneromyces mutabilis) Puhara (Lycoperdon perlatum) Suncanica (Macrolepiota procera) Smrcak (Morchella esculenta) Brestovaca (Pleutorus sapidus) Crni tartuf (Tuber melanosporum) Bijeli tartuf (Tuber magnatum) Neidentificirani nazivi Zakljucak BACVARSTVO Bacve i druge drvene posude Bacva Bacvar Velika, najvea bacva za vino Badanj (kaca) Bacvica (karatel) Omanja bacva (barilo) Brenta (za nosenje groz a) Omanja kada

441 442 442 443 443 444 445 446 447 448 449 449 450 451 452 452 453 454 455 456 456 456 457 459 459 459 459 460 462 462 464 465 466

395

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Cabar Vjedro Vjedro s jednom rucicom Kabao (mastel) Metlica za cisenje posuda Potporanj na kojemu lezi bacva Grede ispod bacve Dijelovi bacve Dno bacve Trbuh (trup) bacve Polukruzni dio bacve Obruc oko bacve Duga Cepovi i otvori na bacvi Vranj (cep i rupa za nj) Cep na vranju Omotati tkaninom (o vranju) Stupa, kudjelja Cep na dnu bacve Pipa na bacvi (samo cjevcica) Pipa na bacvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) Cepi na pipi Otvor na dnu bacve Osobine bacava i radnje s njima Oplaknuti (o bacvi) Uvarak od dunja i breskvina lisa Oplaknuti uvarkom od dunja (o bacvi) Rasusiti se (o bacvi) Rasusen (o bacvi) Pustati (o bacvi) Nepropustan (o bacvi) Nabrekao (o bacvi) Utor (zlijeb na dnu bacve)

468 469 470 471 472 473 474 474 474 475 476 476 477 478 478 479 480 481 482 482 483 483 484 485 485 486 489 489 490 491 492 494 494

396

Sadrzaj

Utoriti Drveni ceki za bacve Zakljucak KAZALA KAZALO POJMOVA KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA KAZALO ZABILJEZENIH IR. OBLIKA KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR. OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEZILI Rumunjski idiomi Istrorumunjski Knjiz. rumunjski i dackorumunjski Arumunjski Meglenorumunjski Italski idiomi i istriotski (Istro)mletacki Istriotski Furlanski Knjiz. talijanski Ini italski idiomi Istarski slavenski idiomi Cakavski Istroslovenski Ini slavenski idiomi Hrvatski (knjizevni i neistarski idiomi) Slovenski (knjizevni i neistarski idiomi) Srpski Bugarski Ceski Ruski Ini idiomi Latinski Grcki

495 496 498 499 501 507 511 523 523 523 529 530 532 533 533 534 534 535 535 535 535 539 539 539 540 540 541 541 541 541 541 541

397

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Indoeuropski Staroindijski Engleski Njemacki Francuski Ma arski KAZALO KRAJNJIH ETIMONA Indoeuropski Latinski Starogrcki Praslavenski Germanski Srednjevisokonjemacki Starovisokonjemacki Galski Franacki Langobardski Njemacki Ma arski Turski Perzijski BIBLIOGRAFIJA SAZETAK/REZUMAT/RIASSUNTO/POVZETEK Sazetak Rezumat Riassunto Povzetek

542 542 542 542 542 542 543 543 543 544 544 546 546 546 547 547 547 547 547 547 547 549 557 559 562 565 568

398

Uvodne napomene

UVODNE NAPOMENE

Trea je knjiga istrorumunjskih etimologija podijeljena u tri cjeline: obradili smo nazivlje za poljske i sumske zivotinje, mikonime i bacvarsku terminologiju. Najvei je dio gra e prikupljen osamdesetih godina prosloga stoljea u vrijeme rada na IrLA, no gra a je dobrim dijelom dopunjena tekuim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Gra a se sastoji od odgovora na vise od tri stotine pitanja (pojmova) sto je dalo znatno vei broj oblika koji se me usobno vise ili manje razlikuju. Od pedesetak zoonima samo je dvanaestak (24%) naziva domaih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema cakavskome (npr. divu pork vs. dîva svîa). Ostali su nazivi posu eni iz cakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osim mozda irin), svi su usli posredovanjem cakavskoga. Sto se mikonima tice istrorumunjski ih je gotovo sve preuzeo iz cakavskih idioma. Ti su cakavski mikonimi uglavnom domaeg podrijetla, uz minimalan broj posu enica iz istromletackoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topol), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za koje smo ustvrdili da su iz cakavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo nasli cakavskih paralela pa smo cakavske oblike samo pretpostavili ­ 399

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

osnovne rijeci iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao posu enice iz cakavskoga. U terminologiji bacvarstva pak prevladavaju posu enice iz cakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletackog podrijetla. Domaih je izraza malo, no za neke (npr. cep) ne mozemo sa sigurnosu tvrditi da su domai jer u potpunosti odgovaraju cak. oblicima (drzimo da su njima samo poduprti). U Zejanama ima nesto i moguih posu enica iz slovenskih govora koje opet ne mozemo sa sigurnosu definirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik (kalkun) odredili kao cakavizam predmletackog podrijetla. Svaki se termin potvr uje i uspore uje s gra om iz svih istrorumunjskih leksickih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rjesenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa slicnim u okolnim cakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u cakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rjesenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s rijecima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je rijec o izvornim rijecima. Prikupljeni se nazivi uspore uju i s mletackim (prije svega istromletackim) rijecima jer su mnogi cakavizmi u istrorumunjskome mletackog podrijetla, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do cakavske, istarskoslovenske i (istro)mletacke gra e dolazimo iz odgovarajuih rjecnika i drugih pisanih izvora, a dobar smo dio i te gra e sami prikupili. Gra u iz drugih rumunjskih dijalekata navodimo samo iz izvora281. Osim o obliciIsto vrijedi i za gra u iz drugih idioma (furlanski, talijanski, njemacki, spanjolski...).

281

400

Uvodne napomene

ma koji su predmetom navedenih cjelina, na jednak se nacin razglaba i o istrorumunjskim rijecima koje su s njima u bilo kakvoj svezi. Za istrorumunjske oblike koje smo sami zabiljezili sluzimo se grafijom koju smo sastavili za IrLA. Rijec je o prilago enoj hrvatskoj latinici kojoj su dodani grafemi koji izrazavaju istrorumunjske posebne glasove i posebni znakovi za digrame lj i nj: å - straznje muklo a F - jako otvoreno e I - poluglas, cuje se izme u v i r u hrvatskoj rijeci vrt - odgovara rumunjskome 2 - jako umeksano c W - umeksano s X - umeksano z u - pocetni glas u tal. zelo Q - glas izme u hrvatskoga dz i R - velarni zvucni frikativ, kao u spanjolskom lago S - hrvatsko lj T - hrvatsko nj Naglasak u ir. rijecima biljezimo podcrtavanjem naglasenoga vokala, osim å koje je uvijek naglaseno. U jednosloznim rijecima naglasak se ne biljezi. Ir. imenice navode se u jednini bez clana, cemu slijede nastavci za odre eni clan (-u ili -a), za mnozinu (-o, -e, -c itd.), za mnozinu s odre enim clanom (-i, -ele,...) i na kraju odrednica roda (m., z., n. ili bg.282). Uz infinitiv glagola daje se i oblik za 1. l. jd. prezenta.

bg. je rumunjski srednji rod (dvorod), a n. je srednji rod cakavskoga (slavenskoga) tipa.

282

401

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Cakavske, slovenske i istromletacke rijeci koje smo sami prikupili pisemo istom grafijom (za slovenski koristimo i w ­ kao u engl. rijeci wild), a naglasak biljezimo kako je to uobicajeno u odgovarajuim dijalektoloskim praksama, dok oblike iz literature vjerno prenosimo prema izvorniku (osim srpske irilice koju transliteriramo). U citatima znacenja iz raznih rumunjskih rjecnika u zagradi se ponekad daje samo najnuzniji prijevod radi boljega snalazenja citatelja koji rumunjski ne razumiju (kad je znacenje posebno bitno za razumijevanje etimologije, odnosno onoga sto se zeli rei). Citati iz ostalih jezika rijetko se prevode. Za bolje snalazenje u gra i knjizi smo dodali kazala: Kazalo pojmova; Kazalo sustavnih naziva; Kazalo zabiljezenih ir. oblika; Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili: I. Rumunjski idiomi: A. Istrorumunjski, B. Knjiz. rumunjski i dackorumunjski, C. Arumunjski, D. Meglenorumunjski; II. Italski idiomi i istriotski: A. (Istro)mletacki), B. Istriotski, C. Furlanski, D. Knjiz. talijanski, E. Ini italski idiomi; III. Istarski slavenski idiomi: A. Cakavski, B. Istroslovenski; IV. Ini slavenski idiomi: A. Hrvatski (knjizevni i neistarski idiomi), B. Slovenski (knjizevni i neistarski idiomi), C. Srpski, D. Bugarski, E. Ceski, F. Ruski; V. Ini idiomi: A. Latinski, B. Grcki, C. Indoeuropski, D. Staroindijski, E. Engleski, F. Njemacki, G. Francuski, H. Ma arski; Kazalo krajnjih etimona: A. Indoeuropski, B. Latinski, C. Starogrcki, D. Praslavenski, E. Germanski, F. Srednjevisokonjemacki, G. Starovisokonjemacki, H. Galski, I. Franacki, J. Langobardski, K. Njemacki, L. Ma arski, M. Turski, N. Perzijski 402

Uvodne napomene

U radu smo koristili sljedee kratice: acc. ­ akuzativ izv. ­ izvedenica alb. ­ albanski jd. ­ jednina ar. ­ arumunjski juz. s. ­ juzna sela arap. ­ arapski (Susnjevica, Nova Vas, bav. ­ bavarski Jesenovik, Letaj, Brdo, bilj. ­ biljeska Skabii, Trkovci, bg. ­ srednji rod Zankovci, Miheli, rumunjskoga tipa (dvorod) Kostrcan) bng ­ bez naznake godine kas. ­ kasno bug. ­ bugarski knjiz. ­ knjizevni coll. ­ zbirna imenica l. ­ lice cak. ­ cakavski lang. ­ langobardski ces. ­ ceski lat. ­ latinski cl. ­ clan m. ­ muski rod dat. ­ dativ ma . ­ ma arski dr. ­ dackorumunjski mak. ­ makedonski engl. ­ engleski mlet. ­ mletacki fr. ­ francuski mn. ­ mnozina fran. ­ franacki mr. ­ meglenorumunjski furl. ­ furlanski n. ­ srednji rod hrvatskoga gen. ­ genitiv tipa germ. ­ germanski neodr. ­ neodre eni gl. ­ glagol nesklon. ­ nesklonjiv got. ­ gotski njem. ­ njemacki grc. ­ grcki odr. ­ odre eni hrv. ­ hrvatski onomat. ­ onomatopeja im. ­ imenica perz. ­ perzijski imlet. ­ istromletacki pl. ­ plural ir. ­ istrorumunjski plt. ­ pluralia tantum istr. ­ istriotski povr. ­ povratni 403

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

prid. ­ pridjev prijedl. ­ prijedlog prslav. ­ praslavenski reg. ­ regionalno rum. ­ rumunjski rus. ­ ruski sln. ­ slovenski srp. ­ srpski srvnjem. ­ srednjevisokonjemacki st. ­ staro stcslav. ­ starocrkvenoslavenski stprus. ­ staropruski

stsl. ­ staroslavenski stvnjem. ­ starovisokonjemacki sp. ­ spanjolski sved. ­ svedski tal. ­ talijanski trs. ­ trsanski tur. ­ turski ukr. ­ ukrajinski umanj. ­ umanjenica usp. ­ usporedi v. ­ vidi vlat. ­ vulgarnolatinski z. ­ zenski rod

404

Istrorumunjska ornitonimija

ZOONIMI (sumske i poljske zivotinje) 26. Sisavci (Mammalia) 26.1. Lisica (Vulpes vulpes) U Susnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lisic, -a, -e, -ele z, u svim ostalim mjestima lisica, -a, -e, -ele z. Byhan navodi lisíts, -tse (IrG 265), Maiorescu liit283 (VIr 131), Cantemir lií e, -e (TIr 169), Popovici lisi , -a, -e, -le (DIR 120), Sârbu i Fr il lisi a, -e (DIr 224), Kovacec lisí , -a; lesí , -a i lisí a (IrHR 105). I Radu Flora s. v. vulpe za sva mjesta navodi samo oblike tipa lisi e, lisi a (MALGI 76). Zoonim lisica prosiren je diljem slavenskoga jezicnoga teritorija. U ir. govorima rijec je o posu enici iz cakavskih idioma: npr. u Brgudu i Cepiu lis,,ca (IrLA 729), u Valturi i Liznjanu lis,,tsa (ILA 729), u Labinu lesica (RLG 110), u Pinu lesìca (PI 57), na Bracu lis,,ca (CL 500) < prslav. *lisica ,,je izpeljano iz *lis 'lisjak', *lisa 'lisica'." (SES 304)284. 26.2. Poljski zec (Lepus europaeus) U svim smo mjestima zapisali isti zoonim: epur, -u, -2, 2 -i m.

283 284

Vjerojatno pogresno unijeto. Trebalo bi lisi ili lii . Slavensku posu enicu imaju i Meglenorumunji: lísits, posu enica iz bugarskoga (DMr 171).

405

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Byhan ima épur (IrG 270), Pucariu epur (SIr 314), Maiorescu liepur (VIr 131), Popovici epur, -u, -i (DIR 122), Cantemir épur, -r (TIr 169), Sârbu i Fr il epur i iepur (DIr 223), Kovacec épur, -u, épur, -i za Jesenovik i Zejane (IrHR 109)285. Domaa rijec: dr. iépure (DEX 472), ar. lépure (DDAr 625), mr. épur, épuri (DMr 176) < lat. lprem, DER 4285; lpus, -re, REW 4991. 26.3. Divlja svinja (Sus scropha) U Zejanama, Susnjevici, Novoj Vasi, Brdu, Skabiima, Trkovcima i Kostrcanu zapisali smo divu pork, u Letaju, Zankovcima i Mihelima divi pork Hibridne sintagme sastavljene od pridjeva divi posu enog iz cakavskih govora [u Susnjevici i Novoj Vasi divi, div; divi, dive/divi i divji, divj; divji, divje/divji i dibi, dib; dibi, dibe/dibi, u ostalim mjestima divi, diva; divi, dive/divi i divji, divja; divji, divje/divji i dibi, diba; dibi, dibe/dibi - u Kovaceca nalazimo dív+i (dívi), dív+a (díve), dív+i (dívi) za Zejane i dívi, dív, dívi za Susnjevicu (IrHR 69), u ostalih div (SIr 309); dívli, -e (TIr 164); divi (DIr 207) < cak. divji, divi < prslav. *div (SES 94, 95)] i domae imenice pork [u Susnjevici pork, -u, porc, -i, u ostalim mjestima pork, -u, porc, -i m (isti oblik, porc, nalazimo i u svim ir. repertoarima kojima se sluzimo osim u Byhana: SIr 321; VIr 141; DRI 138; TIr 176; DIr 255; IrHR 152)] < lat. prcus, REW 6666; DER 6652

Na istoj stranici ima i oblik za zenku epurí , -a u Susnjevici i Brdu i epurí a u Zejanama te umanjenicu epurí, -u; epurí , -u za Susnjevicu.

285

406

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

> dr. porc (DEX 825); ar. pórcu (DDAr 872); mr. porc (DMr 229). Sintagme su zapravo kalkovi prema cakavskome: npr. d,,vi pr,sac u Brgudu, d,,vi pras,c u Cepiu (IrLA 731); d,,bi pras,ts u Svetvincentu, Cabruniima i Valturi, dîmi pras,ts u Liznjanu (ILA 731)286. 26.4. Medvjed (Ursus arctos) Jedino u Zejanama, uz posu enicu medved, -u, -2, -i m, 2 rabe i domau rijec urs, -u, urs i -2, -i m, u juz. s. medvid, 2 -u, medviz, -i m, u Susnjevici i Novoj Vasi jos i medvid, 2 -u, -e, -ele bg., a u Letaju jos i medvid, -u, -2, -i m. I Radu Flora je u Zejanama zapisao urs, úrsu; urs, úrsi+, a u juznim selima oblike tipa medvíd (MALGI 71). Drugi je zejanski oblik domai: urs (VIr 155; DRI 162; IrG 376; DER 9093), úrsu (IrHR 208 ­ za Zejane) < lat. rsus, REW 9089, DER 9093 > dr. urs (DEX 1140), ar. úrsu (DDAr 1093), mr. urs (DER 9093). Preostali su oblici cakavizmi. Byhan navodi medvíd, -u, -di, -zi, -durle (IrG 273), Popovici medvid, -u (DRI 124), Maiorescu medved (VIr 133), Cantemir medvíd, -z (TIr 170), Kovacec medvíd, -u, medvíz, -i (IrHR 115) < npr. u Brgudu mdved (IrLA 8, 9), u Svetvincentu, Cabruniima, Valturi medv,,d (ILA 8, 9), u Orbaniima medvt (CDO 489), u Pinu medvìt (PI 63) < prslav. *medvd (SES 331). 26.4.1. Medvjedica U Zejanama smo zapisali úrsa, -a, -e, -ele z, Susnjevici i

286

Usp. mr. porc-dif (DMr 229, s. v. porc) , tako er slavenski kalk: mr. dif = div ,,divlji" < bug. div (DMr 113).

407

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Novoj Vasi medvidic, -a, -e, -ele z, u drugim juz. s. medvidica, -a, -e, -ele z. Popovici navodi ursoa (DRI 162), Kovacec ursóe, -a (IrHR 208 ­ za Zejane)287, a Popovici medvidi , -a, pl. ­e (DRI 124). Za etimol. v. 26.4. 26.5. Vuk (Canis lupus) U svim mjestima lup, -u, -2, -i m, u Zejanama, Susnje2 vici i Novoj Vasi jos i lup, -u, -ure, -urle bg. (u Zejanama m.). Domaa rijec. I Radu Flora je zabiljezio samo nazive tipa lup (MALGI 72). Byhan ima lup, -pi (IrG 269), Pucariu lup (SIr 314), Maiorescu lup, mn. lupi (VIr 132), Popovici lup, -u, -i (DRI 121), Cantemir lup, -p (TIr 170), Sârbu i Fr il lup, mn. lup (DIr 225), Kovacec lup, -u, lup, -i za Zejane, Jesenovik i Brdo i mn. lúpure za Zejane i Brdo (IrHR 108) < lat. lpus, REW 5173; DER 4948 > dr. lup (DEX 587), ar. lup (DDAr 644), mr. lup (DMr 175). 26.5.1. Vucica U Susnjevici i Novoj Vasi lup, -a, -e, -ele z, u ostalim mjestima lupa, -a, -e, -ele z, u Susnjevici jos i lupic, -a, -e, -ele z, u Jesenoviku jos i lupica, -a, -e, -ele z. Maiorescu biljezi lup, mn, lupe (VIr 132), Popovici lup , -a, -e (DRI 121), Kovacec lupóe, -a za Zejane288 i lupí , -a za Susnjevicu i Novu Vas (IrHR 108). Za etimol. v. 26.5.

287 288

Usp. dr. (Banat) urs åe, mr. urså (DRI 162, s. v. ursoa). Usp. ar. lupoán'e (DDAr 644), mr. lupoá (DMr 176).

408

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

26.6. Srna (Capreolus capreolus) U Susnjevici i Novoj Vasi s[rn, -a, -e, -ele z, u ostalim mjestima s[rna, -a, -e, -ele z. Od ir. repertoarama koje imamo na raspolaganju naziv nalazimo samo u dvama: s rn, -a (IrHR 172 ­ za Susnjevicu), sârna, -e (DIr 271). Posu enice iz cakavskoga: zoonim poznat diljem slavenskoga svijeta, u Istri npr. srna (PI 105289), sEna (ARJ XVL/311) < prslav. *srna (SES 602). 26.6.1. Srnda U Zejanama i svim juz. s. osim u Susnjevici s[råk, -u, s[råc, -i m, u Susnjevici s[råk, -u, s[råc, -i m. Za srndaa oblik imaju samo Sârbu i Fr il: sârac mn. sârac (sâra ) (DIr 271). Cak. *s[rak, izvedenica od s[rna (v. 26.6.). A mozda i posu enica iz nekog slovenskog govora u Istri, bilo izravna, bilo cakvskim posredovanjem: s[rák (slov. Istra). 26.7. Jelen (Cervus elaphus) U svim mjestima jelen, -u, -2, -i m. 2 Byhan je zapisao +élen, -u, -n-i (IrG 232), Popovici +élen, -u, mn. ­ni (DRI 116), Sârbu i Fr il ielen, -i (DIr 218), Kovacec +élen, -u (IrHR 95 ­ za Zejane). Posu enica iz cak.: npr. u Labinu jelen (RLG 80), na Bracu jlen (CL 375) < prslav. *el, gen. *elene (SES 199). 26.7.1. Kosuta U Susnjevici i Novoj Vasi kosut, -a, -e, -ele z, a u svim

289

Navodi se znacenje ,,kosuta" sto i ne mora biti netocno.

409

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ostalim mjestima kosuta, -a, -e, -ele z. Cakavizmi (oblici tipa kosuta prosireni su diljem cakavskih govrnih podrucja) < prslav. *kosuta (SES 264). 26.8. Jazavac (Meles meles) U Zejanama vele jåzav[c, -u, jåzavci, jåzavci m, u juz. selima jazv[c, -u, -2, -i m. 2 Od ir. repertoara kojima se sluzimo samo Sârbu i Fr il imaju zoonim: iazbâ i iazbe (DIr 218). Cakavizmi: npr. u Pinu jàzvac (PI 44), u Vodicama j,zbac (ID 177), u Rukavcu j,zvac (RCGR 98), u Cabru j'a:zbec, -a (GCP 88) > prslav. *zvc, ,,izpeljano iz pslovan. *zva 'jama, podzemni brlog'." (SES 198). Zejanski je oblik vjerojatno pod utjecajem hrvatskoga standarda: j,zavac (RHJ 410). Ostali su oblici ili jako stari ili posu eni tek u Istri jer juzni cakavski dijalekti, koliko je nama poznato, imaju samo oblike tipa jazavac ­ Autori cak. rjecnika kojima se sluzimo, osim B. Jurisia za Vrgadu, ne donose oblika, vjerojatno jer je kao u standardu: j,zovac (RGV 80). 26.9. Kuna (Martes martes) U Zejanama, Letaju i Brdu kuna, -a, -e, -ele z, u Susnjevici i Novoj Vasi kunic, -a, -e, -ele z, u Jesenoviku, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu kunica, -a, -e, -ele z, u Zankovcima i kunice, -a, -e, -ele z.290

Republika je Hrvatska ubrzo nakon osamostaljenja uvela vlastitu novcanu jedinicu imenom kuna sto su preuzeli i Istrorumunji: u Susnjevici i Novoj Vasi zapisali smo kun, -a, -e, -ele z, u ostalim mjestima kuna, -a, -e, -ele z.

290

410

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

Byhan je zapisao kunitse, -tse (IrG 258), Popovici cuni , mn. ­e (DRI 103), Sârbu i Fr il cuni a, -e (DIr 202). Posu enica iz cakavskih govora: npr. u Novom Vinodolskom kun,,ca (RCGNV 111), u Senju kn, (SR 62), na Cresu kun, (BBT 189) < prslav. *kuna (SES 283). 26.10. Lasica (Mustela nivalis) U Susnjevici i Novoj Vasi låsic, -a, -e, -ele z, u ostalim mjestima låsica, -a, -e, -ele z. Ir. repertoari kojima se sluzimo nemaju ovaj zoonim. Kao ni cak. koji se ticu Istre, no mi smo oblik l,sica potvrdili u vise mjesta u Istri, a poznat je i u Dalmaciji: npr. na Bracu lãsica (CL 486) < prslav. *lasica (SES 459, s. v. podlásica). 26.11. Vjeverica (Sciurus vulgaris) U Zejanama veverica, -a, -e, -ele z, u Susnjevici i Novoj Vasi liveric, -a, -e, -ele z, u ostalim juz. s. liverica, -a, -e, -ele z. Ir. repertoari kojima se sluzimo ne donose ni ovaj zoonim. Nema ga ni u cak. rjecnicima za Istru. No, nazivi tipa veverica, viverica uobicajeni su u svim cakvskim idiomima. Oblik liverica mozemo objasniti disimilacijom v ­ v l - v, a kako nemamo potvrdu za zoonime tipa liverica u cak. idiomima, moramo dopustiti da je disimilacija mogla nastati i unutar istrorumunjskoga. Bilo kako bilo, rijec je o cakavizmima od prslav. *vverica (SES 715). 26.12. Jez (Erinaceus europaeus) U Susnjevici jez, -u, -2, -i m, u svim ostalima mjestima 2 411

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

jez, -u, -2, -i m. 2 Od autora ir. repertoara koji su nam na raspolaganju samo je Popovici zapisao +e u (DRI 117). Posu enica iz cakavskih govora: npr. jêz u Cepiu (IrLA 732), Svetvincentu, Cabruniima, Valturi i Liznjanu (ILA 732), jz u Brgudu (IrLA 732) i jês u Svetvincentu (ILA 732) < prslav. *ez (SES 203). 26.13. Krtica (Talpa europaea) U Zejanama, Brdu, Skabiima i Trkovcima k[rtica, -a, -e, -ele z, u Susnjevici i Novoj Vasi k[rtin, -a, -e, -ele z, u Letaju, Zankovcima i Kostrcanu k[rtina, -a, -e, -ele z, u Mihelima k[rt, -u, -2, -i m, u Jesenoviku h[rt, -u, -2, -i m. 2 2 Byhan navodi krtín, -ne (IrG 255), Cantemir c rtine, - (TIr 161), ostali nemaju. U cakavskim govorima imamo: npr. u Brgudu k rtica, u Cepiu k rt (IrLA 733), u Svetvincentu kFtitsa, xFtina, u Cabruniima i Valturi k©t,,na, u Valturi i Liznjanu x©t,,na (ILA 733), u Pinu krt (PI 54), u Labinu hrt (RLG 73), u Orbaniima k^t (CDO 474) < prslav. *krt (SES 280). Kako je iste etimologije i dr. cârti (DEX 156), mozemo pretpostaviti da su Istrorumunji rijec u tom obliku rabili i prije dolaska na Krk i Istru, a da su je kasnije prilagodili prema cakavskim terminima, dok bi zejanski oblik mogao biti i izvorni, poduprt cakavskim zoonimima tipa k[rtica. No, mozda je ipak rijec o slucajnom poklapanju slavizama - pogotovo sto slicnih oblika ne nalazimo za druga dva rumunjska dijalekta. 26.14. Mis (Mus musculus) U Zejanama smo zapisali sorec, -u, -2, -i m, u Susnjevi2 412

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

ci sorec, -u, -2, -i m, u ostalim mjestima sorec, -u, -2, -i m. 2 2 Nazivi pokrivaju i poljskoga misa (v. 26.15.) i sumsku rovku (v. 26.16.). Domaa rijec. Pucariu je zapisao sore (SIr 325), Popovici oreu i ore u (DRI 155), Maiorescu orec i orece (VIr 149), Cantemir óric, -c (TIr 182), Sârbu i Fr il orec, orec (DIr 184), a Kovacec u Zejanama órec, -u i Brdu óre (IrHR 190) < lat. srex, -ce, REW 8098, DER 7952 > dr. oárece (DEX 1057), ar., mr. oáric (DDAr 1010, DMr 285). 26.15. Poljski mis (Microtus arvalis) V. 26.14. U Zejanama smo za ovaj zoonim dobili odgovor sorec, -u, -2, -i m, no to dakako ne predstavlja opoziciju ,,mis" 2 vs. ,,poljski mis", nego je rijec o razlicitoj realizaciji pocetnoga fonema u dva razlicita ispitanika. Poseban smo odgovor za ovu vrstu dobili samo u Susnjevici, sorecu din pemint i u Novoj Vasi, sorecu de brajdi. Sintagme nastale in loco: de < lat. de, REW 2488; din [(< de + in < lat. n, REW 4328); pemint ,,zemlja" (u Zejanama pemint, -u, -ure, -urle m, u Susnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Brdu i Skabiima pemint, -u, -ure, -urle bg, u Letaju, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu pemint, -u, -2, -i m ­ u literaturi: Byhan navodi pemínt, -u 2 (IrG 304), Pucariu pemint (SIr 319), Maiorescu pmînt (VIr 138), Popovici pemint, -u (DRI 135), Cantemir i Sârbu i Fr il pemint, -ure (TIr 175, DIr 248), Kovacec pemínt, -u, pemínture, -urle (IrHR 145)]< lat. pavmntum, REW 6312 > dr. pmânt (DEX 763), ar. pimíntu (DDAr 413

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

844), mr. pimínt (DMr 222); brajdi - mn. od oblika tipa brajd, brajda (u Susnjevici i Novoj Vasi bråjd, -a, -i, -ile z, u Letaju i Mihelima bråjda, -a, -e, -ele z, u ostalim juz. s. bråjda, -a, -i, -ile z ,,vinograd; odrina"), mletacizam koji je u ir. dospio preko cakavskih govora: npr. u Svetvincentu i Cabruniima brâjda, u Valturi i Liznjanu brãjda, oboje ,,vinograd" (ILA 1194), u Orbaniima brãjdi plt ,,loze; vinograd" (CDO 421), u Novom Vinodolskom brãjda ,,ogra eno kultivirano zemljiste, najcese vinograd" (RCGNV 25) < mlet. bràida (BOE 97), trs. bràida ,,prato della periferia della città" (GDDT 90), bràida ,,in Istria vale «vigna» per gli TMlavi" (DG 112) < braida (langobardski), REW 1266291. 26.16. Sumska rovka (Sorex araneus) Za sumsku smo rovku u svim anketiranim mjestima dobili iste odgovore kao i za poljskoga misa (v. 26.14.). 26.17. Stakor (Mus rattus) U Susnjevici i Novoj Vasi pantigån, -a, -e, -ele z, u ostalim mjestima pantigåna, -a, -e, -ele z. Oblik nalazimo samo u Kovaceca: pantigån, -a za Brdo (IrHR 142). Mletacizam prosiren diljem cakavskoga prostora koji je u ir. govore usao posredstvom cakavskih idioma: npr. u Cabruniima, Valturi i Liznjanu pantigâna (ILA 737), u Cepiu i Brgudu tako er pantigâna (IrLA 737), u Labinu

291

Iste je etimologije i istriotski u Fazani b'rajda (ILA 1194), no u znacenju ,,vinograd" termin je tamo mogao dospjeti preko cakavskih govora; naime, u drugim se istriotskim mjestima za vinograd kaze pjan'tada (Bale, Vodnjan, Galiana, Sisan ­ ILA 1194).

414

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

pantagana (RLG 155), u Pinu pantigàna (PI 80) < mlet. pantegàna (BOE 468), pantigana (GDDT 430; VDP 126; VG 731), pantegana (VG 731) < lat. mus pntcus, REW 6651.2292 26.18. Sismis / netopir (Vespertilio murinus) U Zejanama vele puina de nopte, u Susnjevici pode pu si pode sorec, u Novoj Vasi, Jesenoviku i Letaju pode pu si pode sorec, u Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu pode pu pode sorec, u Skabiima orbu sorec, sorecu orb i irimis, -u, -2, -i m. 2 Oblik irimis ekspresivna je slozenica ciji bi prvi dio mogao skrivati cak. prid. orav [...rav u Cepiu (IrLA 195b) i Cabruniima (ILA 195b), }...rav u Brgudu (IrLA 195b) > ir. corav, corava, coravo; coravi, corave, coravi prid. u Zejanama , orav, orav, oravo; oravi, orave, oravi prid. u Novoj Vasi, orav, orava, oravo; oravi, orave, oravi prid. u Jesenoviku, Letaju, Brdu i Trkovcima, }orav, }orava, }oravo; }oravi, }orave, }oravi prid. u Zankovcima, corav, corav, coravo; coravi, corave, coravi prid. u Susnjevici (v. i IrLA 195b)], izvedenicu na ­av od tur. kjor ,,slijep" < perz. kr ,,id." (SES 75, s. v. crav) koja je u cakavske gvore vjerojatno usla iz standardnoga jezika, dok je drugi dio slozenice cak. mis < prslav. *mys (SES 345). Ako je pretpostavka tocna, zoonim se oblikovao od sintagme *oravi mis irimis. Za zoonim nemamo potvrda u cak. idiomima, no on vjerojatno (zbog dru292

,,Latinska zveza vsebuje izposojenko iz gr. Pontikós 'pontski', prid. od Póntos, kar je oznacevalo juzno obalo Crnega morja in tamkajsnje ozemlje. Podgane so v Evropo namrec prisle z ladijskim prometom z vzhoda." (SES 459, s. v. podgána).

415

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

gog elementa) nije nastao unutar istrorumunjskoga, pa je kao neposredni etimon najekonomicnije pretpostaviti cak. *irimis. Preostali su zoonimi sintagme u znacenju ,,nona pticurina" (Zejane), ,,slijepi mis" (Skabii), pola ptice, pola misa" (u preostalim navedenim mjestima): ir. orb, orba; orb(i), orbe prid. u svim mjestima osim u Susnjevici i Novoj Vasi gdje imamo orb, orb; orb(i), orbe prid.293; orb, -b, -bi, -be (IrG 294), orb, - , mn. ­i, -e (DRI 131), orb, orb, mn. orbi, orbe (VIr 137), orb, -e (TIr 174), orb, -a (DIr 243), orb, -, orb, -e za Novu Vas i orb, -a, orb(i), -e za Zejane (IrHR 138) < lat. rbus, REW 6086 > dr. orb, oárb (DEX 725), ar. órbu, oárb (DDAr 808), mr. .órb, - (DMr 316); ir. pu, -u, -2, -i m i pu, -u, -ure, -urle m u 2 Zejanama, pu, -u, -ure, -urle bg u Skabiima, pu, -u, -2, 2 -i m u ostalim juz. s.; pu (IrG 322; SIr 322; DRI 142; TIr 177; DIr 263), puliu, mn. puli (VIr 143), pu, -u, pu, -i (IrHR 161)294 < lat. pllus ,,mlado zivotinje", REW 6828 > dr. pui (DEX 869), ar. pu (DDAr 893), mr. pu (DMr 239) ­ prvi elemenat zejanske sintagme, puina, -a, -e, -ele z. uveanica je na ­ina od pu koja je nastala unutar zejanskorumunjskoga; ir. nopte, -a, nopc, -ile z u Zejanama, Jesenoviku, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu, nopt, -a, nopc, -ile z u Susnjevici i Novoj Vasi, nopta, -a, -e, -ele u Letaju; u literaturi: nópte (IrG 288), nopte (SIr 317), nopte, mn. nop i (VIr 136), nópte, - (TIr 173), nopte, nopta (DRI 129), nopte, nop

293 294

V. i IrLA 195a. U cakavskom govoru juznoga dijela otoka Krka zabiljezili smo ir. posu enicu pu,, ,,ptica".

416

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

(DIr 238), nópte, -a, nop , -ile (IrHR 129 ­ za Jesenovik i Zejane) < lat. nx, ncte, REW 5973 > dr., ar. noápte (DEX 696; DDAr 777), mr. noápti (DMr 207); oblik pode [po de (IrG 310; DIR 137; TIr 175), pode (SIr 320; DIr 252), póde (IrHr 149 ­ za Zejane)] hibridan je: prvi je dio, po, hrvatski295, (< prslav. *pol, SES 465, s. v. pol1) > ir. po (IrG 310; DIR 137; TIr 175; DIr 251; IrHR 148 ­ potonji navod za Zejane, Jesenovik i Susnjevicu); drugi, de, domai (< lat. de, REW 2488); si < lat. sc, REW 7892 > dr. i (DEX 1055), ar. i (DDAr 1005), mr. i (DMr 284); za sorec v. 26.14. Usp. po m,,sa-po t,,a u Svetvincentu i Cabruniima, p... t,,tja p... m,,sa u Valturi, po t,,ca po m,,sa u Liznjanu (ILA 738) i sl,,pi m,,s u Brgudu (IrLA 738). 26.19. Tvor (Mustella putorius) U svim smo mjestima zabiljezili tvor, -u, -2, -i m, a u 2 Susnjevici jos i pucol, -a, -e, -ele z. Oblik tvor slavenskoga je podrijetla, posu en ili iz nekog cak. idioma, gdje je po svoj prilici ucena rijec, ili izravno iz hrvatskoga standardnoga jezika: tv...r, u Cabruniima (ILA 739) i Brgudu (IrLA 739), tvôr u Valturi (ILA 739) i Cepiu (IrLA 739), hrv. tvôr, tv...r (RHJ 1286) < prslav. *dxor' (SES 90, s. v. dihr). Drugi je oblik mletackoga podrijetla, u ir. usao posredstvom cakavskoga: npr. u Pinu pùcola (PI 93) < npr.

Rumunjski knjizevni jezik tako er poznaje zastarjelicu slavenskoga podrijetla pol (DEX 816; DER 297), no ir. oblik o kojem raspravljamo vjerojatno nije s njom u svezi.

295

417

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

pulskomletacki 'putsola (ILA 739) < izv. od lat. *ptium ,,smrad"296, REW 6880. 26. 20. Puh (Glis glis) U Zejanama er, -u, -ure, -urle m, u juz. s. puh, -u, -2, 2 -i m. Zejanski je oblik domaeg podrijetla < lat. gl re, REW 3787.2. Kovacec je zabiljezio er, -u, mn. er i érure za Zejane (IrHR 84), ostali nemaju. Drugi je oblik, koji ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se sluzimo, cakavskog podrijetla: npr. na Pagu i Bracu ph (RGP 304; RSG 298) < prslav. *plx (SES 466, s. v. polh). Oblik ne nalazimo u cak. rjecnicima za istarsko podrucje kojima se sluzimo, no sami smo ga zabiljezili u vise mjesta u Istri: pûh (Medulin, Liznjan, Svetvincenat, Cepi, Brgud, Vizinada), ph (Valtura, Marcana, Rakalj).297 27. Kolutiavci (Annelida) 27.1. Pijavica (Sanguisuga medicinalis) U Susnjevici i Novoj Vasi pijavic, -a, -e, -ele z, u svim ostalim mjestima pijavica, -a, -e, -ele z i u Zejanama jos i glistina, -a, -e, -ele z. U ir. repertoarima kojima se sluzimo ne nalazimo oblika. Posu enice iz cakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiu p,,javica (IrLA 756), u Svetvincentu p,,jovitsa i

Tvor luci izuzetno ostar i neugodan miris. Isti su glasovni razvitak, pl- > pu-, imali i oblici za tu zivotinju u slovenskim istarskim govorima: npr. u Svetom Antonu kod Kopra puh (NSSA 101).

297

296

418

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

p,,javitsa, u Cabruniima i Liznjanu pjavitsa (ILA 756) < izv. od prslav. *piti, *pjô (SES 447, s. v. píti). Za drugi zejanski termin v. 27.2. 27.2. Kisna glista (Lumbricus terrestris) U Zejanama lista, -a, -e, -ele z, u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, MIhelima i Kostrcanu glista, -a , -e, -ele z, u Susnjevici i Novoj Vasi glist, -a, -e, -ele z. Oblici zabiljezeni u Zejanama, Susnjevici, Novoj Vasi, Letaju, Mihelima i Kostrcanu vrijede i za gujavicu (v. 27.3.) Samo Kovacec navodi glíst, -a, -e za Brdo (IrHR 84). Posu enice iz cakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiu glîsta (IrLA 741), u Svetvincentu glîst i glist,,na, u Valturi i Liznjanu glîsta (ILA 741) u znacenju ,,glista"; u Cepiu, Cabruniima, Valturi i Liznjanu glist,,na (IrLA/ILA 745) u znacenju ,,gujavica" < prslav. *glista (SES 143). 27.3. Gujavica (Lumbricus rubellus) U Jesenoviku, Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima i Zankovcima erm, -u, -2, -i m, za ostala mjesta v. 27.2. 2 Byhan navodi erm i +érm (IrG 270; 233), Popovici erm, -u (DRI 122), Cantemir erm, -i (TIr 169), Maiorescu ierm, ierme, gherm, gherme (DIr 128), Kovacec érmu (rijetko erm, -u), mn. érmure, -urle i érmi za Zejane (IrHR 84), érmu, érmi za Susnjevicu i Novu Vas i +érmu za Novu Vas u starijih govornika (IrHR109) ­ sve ,,crv" - i nasi termini tipa erm oznacuju ponajprije crve (Vermes, Helminthes). Domaa rijec: dr. viérme (DEX 1161), ar. ermu, armi (DER 9243) < lat. vrmis, REW 9231; DER 9243. 419

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

28. Gmazovi (Reptilia) 28.1. Zmije (Serpentes) 28.1.1. Opi naziv za zmiju (Serpes) Za zmiju openito zapisali smo: sårpe, -ele -i, -ile z u ele, ele i Zejanama, kåck, -a, -e, -ele z u Susnjevici, kåcka, -a, -e, -ele z u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu, gujin, -a, -e, -ele z u Susnjevici i Novoj Vasi. Prvi naziv, sårpe, domai je: årpe, -ele (DRI 154); arpe, mn. erpi (VIr 146); árpe, -p (TIr 182); årpe, arp (DIr 283); årpe, -ele, erp, -i za Zejane i (rijetko) Novu Vas, (arpé), arpélu za Susnjevicu i Novu Vas u znacenju ,,zmija" (Zejane) i ,,crna zmija" (Susnjevica i Nova Vas) (IrHR 188) < lat. *serpes, -is, REW 7855.2 > dr., ar. árpe (DEX1052; DDAr 1000), mr. árpi (DMr 283). Oblik kåcka [Pucariu donosi cå k (SIr 306), cåc , -ke (DRI 97), Maiorescu cacic, plurale caciche (VIr 112), Cantemir cácche, -e (TIr 159), Kovacec cå k, cå ca za Susnjevicu i cåck, cåcca za Kostrcan i Novu Vas (IrHR 48). Sve tipove ima i Radu Flora (MALGI 70)] posu en je iz cakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiu k,cka ,,zmija" (IrLA 742a), u Danama tako er k,cka ,,zmija" (ID 179, s. v. k,ca), u Crikvenici k,cka, k,cak ,,zmija" (CB , 47), u Novom Vinodolskom kacak ,,vjerojatno poskok", na Krku kaska (SKOK I/542, s. v. g,d) < izv. od prslav. , *kaciti ,,dvigati, premikati od spodaj navzgor" (SES 207, s. v. káciti). Byhan navodi kátsa (IrG 240), iste etimologije kao i gornji nazivi, sto drugi ne donose, a ni sami nismo potvrdili. Tako er cakavizam, npr. u Vodicama k,ca (ID 179), koji se poklapa sa slov. i kajkavskim oblicima toga

420

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

tipa298): ,,Enako je hrv. cak. in kajk. k,ca 'kaca', zlasti 'strupena kaca', prvotno verjetno le *'modras'. To je izpeljano iz *kaciti 'dvigati, obesati', kar je sorodno s pslovan. *skakati, *skociti. Káca torej prvotno pomeni *'skakac'. Modras namrec ob napadu lahko skoci zelo visoko. K pomenski motivaciji prim. hrv., srb. pòskok 'modras', kar je izpeljano iz poskòciti 'poskociti'. (SES 207). Zoonim gujin tako er je iz cakavskoga (od ir. repertoara kojima se sluzimo samo R. Flora za Zejane navodi gu.íne, gu.ína; gu.íne, gu.ínele (MALGI 70): npr. u Vodicama gjina (ID 179, s. v. k,ca), u Kukljici guîna (RGK , 82), u Rivnju gujîna (RRG 105) - sve ,,zmija", uveanice299 na ­ina od cak. guja ,,zmija": npr. u Pinu gùja (PI 39), u srednjoj Dalmaciji gj, (CL 259) < prslav. *guja (HER 252). 28.1.2. Ri ovka (Vipera berus) U Skabiima kåcka na rige, u drugim juznim selima nazivi za ri ovku jednaki su hiperonimima tipa kacka (v. 28.1.1.). Za kåcka v. 28.1.1. Sintagma na rige ,,na crte" cakavskog je podrijetla, sastavljena od domaeg elementa na (< prslav. *na, SES 366) i acc. mn. od riga ,,crta" (u Susnjevici i Novoj Vasi rig, -a, -e, -ele z, u drugim mjestima riga, -a, -e, -ele z), mletacizma prosirenog diljem cakavskih podrucja (< mlet. riga, BOE 575 < lat. rga (lang.), REW 7311). Naziv duguje postanje pruzi na le ima zmije: ,,Me utim, ma kako razlicita bila temeljna boja, od nje se

298 299

V. SKOK I/542, s. v. g,d. , Usp. gujet,,na (CL 259).

421

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

uvijek jassno istice dugacka pruga na le ima u izlomljenoj crti (cikcak)." (BREHM 588). 28.1.3. Crna ri ovka (Vipera berus var. prester) U Susnjevici serp, -u, -2, -i m i serp, -u, -ure, -urle bg, 2 u Novoj Vasi i Jesenoviku vele serp, -u, -2, -i m i serp, -u, 2 -ure, -urle bg u Brdu, Trkovcima, Mihelima i Kostrcanu sårpel, -u, -2, -i m, u Skabiima sårpel, -u, sårpele, ? bg, u 2 Zankovcima sårpelu negru. U Byhana nalazimo serp ,,zmija" (IrG 336). Oblici potjecu od onih tipa sårpe (v. 28.1.1.). R. Flora navodi s árpe, s arpele; serp, sKrp+ za Zejane, serp, sérpu; sérpur, sérpurle za Letaj, Novu Vas i Jesenovik (MALGI 70). Zoonim koji smo zapisali u Zankovcima sintagma je sastavljena od domaih elemenata: negru ,,crn" (v. 30.6.) i sårpelu (v. 28.1.1.). 28.1.4. Poskok (Vipera ammodytes) U Zejanama poskok, -u, -2 i poskoc, -i, u Susnjevici 2 posko påvuk, -u, -2, -i m, Novoj Vasi påvug, -u, -2, -i m, u Jese2 2 noviku i Letaju påvug, -u, påvuz, -i m, u Brdu, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu påuk, -u, påuc, -i m, u Skabiima kåcka ku cufu. Zejanski zoonim (ne nalazimo ga u ir. repertoarima koji su nam na raspolaganju) posu enica je iz cakavskoga: npr. p...skok u Cepiu (IrLA 742b), Svetvincentu i Cabruniima (ILA 742b), na Bracu (CL 881) - izvedenice od poskocit(i) < prslav. *s()kociti (SES 571, s. v. skakáti).

422

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

Za oblike tipa pavuk u Kovaceca nalazimo påvuc, -u za Susnjevicu i påvug, -u za Novu Vas (IrHR 143), u Radu Flore pavúg(u) i pávug, pávuz, pávuzi+ (MALGI 70). Oblik donosi i Popovici, påvuc, -u, -i (DRI 134), ali samo u znacenju ,,pauk"300. M. Hirtz donosi pauk i pavuk za Hercegovinu, no u znacenju ,,slijepi" (RNZN1 104). Etimologija nije jasna. Tesko je poskoka dovesti u svezu s paukom jer svi oblici tipa pavuk, pavok i pauk u hrv. i slov. dijalekatnim i inim rjecnicima navode se samo u znacenju ,,pauk", no etimologija za kukca semanticki odgovara i zmiji: ,,Pslovan. (...) *pa(v)ôk je sestavljeno iz predpone *pa- in neke tvorbe iz ide. baze *Hank-, *H k'kriviti' iz katere se je razvilo npr. stind. aká- 'krivina, kavelj' (...) lat. uncus 'ukrivljen'. (SES 420, s. v. pâjek). Zbog manjkavosti potvrda tesko je rei je li ovo nekakav stari slavenski ostatak u rumunjskome. Zoonim koji smo culi u Skabiima, kåcka (v. 28.1.1.) ku cufu nastao je in loco: ku ,,s, sa", domaa rijec < lat. cum, REW 2385; cufu je cuf + odr. clan (cuf, -u, -ure, -urle bg. u Zejanama, Novoj Vasi, Trkovcima i Skabiima, cuf, -u, -ure, -urle bg. u Susnjevici, cuf, -u, -2, -i m. u ostalim 2 mjestima i Zejanama), mletacizam usao u ir. govore vjerojatno cakavskim posredovanjem: cak. cuf, cuf < mlet. zufo (BOE 824) < lat. zuppfa (lang.), REW 9632a.301: ,,sarena

300

Mi smo za pauka zabiljezili entomonime tipa pavuzina, paucin, paucina, pavulin, paulinci, pauk i pauci} (IrLA 892a, 893). Do mijesanja tih oblika s oblicima za poskoka moze doi, pa nije nuzno da je Popovici pogrijesio u atribuiranju termina. 301 Rijec postoji i u dr.: ciuf (DEX 182; DER 2076), no ne mozemo sa sigurnosu tvrditi da je ir. oblik izvorni jer je u dr. najvjerojatnije usao preko talijanskoga, a utjecaj talijanskoga na rum. dolazi svakako pos-

423

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

zmija i debela, sa siljkom na glavi" (RNZN1 117, s. v. poskok). 28.1.5. Bjelouska (Tropidonotus natrix / Natrix natrix) U Zejanama vodeåk, -u, vodeåc, -i m, u Susnjevici vodeåc, -a, -e, -ele z, u Novoj Vasi vodeåc, -a, -e, -ele z, u ostalim juz. s. vodeåca, -a, -e, -ele z.302 Posu enice iz cak. govora: npr. vodeãk u Cepiu i Valturi, vode,ca u Liznjanu (ILA 744), u Benkovcu vodenjaca (RNZN1 168), izvedenice od voda < prslav. *voda (SES 724): ,,Najradije se zadrzava na sikarama obraslim obalama mocvara, uz potoke i rijeke koje polako teku, u vlaznim sumama, u trstici i sasu, u samim mocvarama, jer ondje nalazi svoju najmiliju hranu. (...) S obale na cijem se rubu upravo suncala, sklizne bjelouska necujno u vodu da se okupa i uziva u plivanju. Obicno se zadrzava tako blizu povrsine vode da joj glavica viri iznad nje i razmjerno se brzo kree vijugajui tijelom i neprekidno palucajui jezikom. Kadsto, me utim, pliva i izme u povrsine vode i dna pa se s nje uzdizu mjehurii zraka." (BREHM 584). 28.1.6. Krvosasac / guz (Coluber flavescens / Coluber longissimus) U Zejanama uz, -u, -ure, -urle m, u svim juz. s. mlikar,

lije odvajanja Istrorumunja iz rumunjskoga etnikuma. U DEX-u se navodi da je rijec nepoznate etimologije, a u DER-u etimologija nije jednoznacna. Mogue je da je do rum. ciuf doslo promjenom -p > -f postojeeg istoznacnog slavizma ciup (DER 2089), pa bi to i cinjenica da ciuf postoji i u ar. (DER 2076 ­ u DDAr i DAr nema) moglo ipak ii u prilog izvornosti ir. oblika, svakako uz naslanjanje na cak. forme. 302 U ir. repertoarima kojima se sluzimo nalazimo vode k (IrG 383) i vodeåc, -u (DRI 165), ali u znacenju ,,Wassermann".

424

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

-u, -2, -i m, u Jesenoviku jos i kravosas, -u, -2, -i m. 2 2 U ir. repertoarima nalazimo guz, -u (IrG 114); uz, -u, -ure, -urle m (IrHR 88 ­ za Zejane). Posu enice iz cakavskoga: npr. u Brgudu gûz (IrLA 743), u Vrbniku na Krku, Cresu, Losinju i crikvenickom kraju guz (RNZN1 42) < prslav. *vôz (SES 153, s. v. gz: ,,Izhodiscno *gôz je verjetno nastalo iz *vôz."). Radu Flora s. v. arpe ,,zmija" za Letaj navodi vuz, vúzurle (MALGI 70), stariji oblik: vuz (RNZN1 171; SKOK I/640, s. v. gûz ­ oboje za Liku303), vúz (ARJ XXI/648 ­ za Istru). Za oblike tipa mlikar ne nalazimo paralela ni u ir. ni u cak. repertoarima kojima se sluzimo. Nema ih ni Hirtz, ali za istoga gmaza navodi mljecara, mljecarica, mljekara, mljekarica i sl. za stokavska podrucja u Hrvatskoj i Srbiji (RNZN1 88). Ir. je oblik cakavizam, *mlikar304, izvedenica od cak. mliko < prslav. *melko (SES 347, s. v. mléko). Ovaj metaforicni zoonim duguje postanje puckome vjerovanju: ,,Posvuda u nasem narodu rasireno je vjerovanje, da imade zmija, koje sisaju krave. Takve su zmije prema puckom predanju Coluber longissimus (...)." (RNZN1 66, s. v. kraosac). Isto vjerovanje, semanticki konkretnije, uoblicuje i naziv kravosas koji ne biljeze autori ir. repertoara kojima se sluzimo. Cakavizam: npr. kravos,c u Cepiu (IrLA 743) i Orbaniima (CDO 472), kravas,ts u Svetvincentu i CabruSkok na istome mjestu za Dalmaciju navodi izvedenice od vuz tipa vuska. 304 Isti oblik, mlikar, mlekar, u znacenju ,,mljekar" poznat je diljem cakavskoga podrucja.

303

425

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

niima, gravos,ts u Valturi (ILA 743). I Hirtz navodi vise oblika toga tipa: kravosac, kravosas, kravosac itd. i za cakavska podrucja (RNZN1 69), slozenice od imenice krava (< prslav. *korva, SES 269) i glagola sisat(i) (< prslav. *ssati, SES 563, s. v. sesáti). 28.1.7. Ugristi (o zmiji) U Susnjevici305 smo zapisali muckå, mucku, u ostalim juz. s. muckå, mucku, a u Zejanama nismo dobili odgovora.306 Pucariu navodi mu cå (SIr 316), Maiorescu muc, a mucà, mucat (VIr 135), Popovici mucå, -åt, -cu (DRI 127), Sârbu i Fr il muccå i mucå (DIr 230, 231), Kovacec muccå za Susnjevicu i Brdo i mu cå samo za Susnjevicu (IrHR 121) - svi u znacenju ,,ugristi", a Kovacec i u znacenju ,,svrbjeti". Domaa rijec nejasne etimologije: ,,Origen dudoso. (...) Generalmente se prefiere partir de un lat. *muccicre, en lugar de mcclre < mccus" (DER 5520) > dr. mucá (DEX 664), ar. mî'cu, múcu (DDAr 699), mr. mútscu (DMr 200), mucicu (DER 5520). 28.2. Gusteri (Sauria) 28.2.1. Sljepi (Anguis fragilis) U Zejanama slepic, -u, -2, -i m, u Susnjevici slipic, -u, 2 -2, -i m, Novoj Vasi, Jesenoviku, Zankovcima, Mihelima i 2 Kostrcanu slipi}, -u, -2, -i m, u Letaju, Brdu, Skabiima i 2 Trkovcima slipi, -u, -2, -i m. 2

305 306

Gujina nu m-a muckåt. = Zmija me nije ugrizla. Isti glagol znaci i ,,svrbjeti": v. IrLA 274.

426

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

Od autora ir. repertoara kojima se sluzimo samo je Radu Flora, pod arpe ,,zmija", uvrstio slipíu (MALGI 70 ­ za Jesenovik). Ir. zoonimi preuzeti su iz cakavskih govora: npr. u Brgudu slpi, u Cepiu slip,, (IrLA 740), u Svetvincentu tako er slip,,, u Cabruniima slpats, u Valturi slîpats i slip,,tj, u Liznjanu slip,ts (ILA 740), u Pinu slipì (PI 103), u Labinu slepi (RLG 202), izvedenice od cak. slip, slep < prslav. *slp (SES 580, s. v. slêp). Sem ,,sljepoa" potaknuo je nazive i u drugim europskim jezicima: npr. njem. Blindschleiche (VNSS 160), engl. blind-worm (VEHR 94), tal. orbettino (VISS 724), rum. arpe-orb (DULR V/273, s. v. árpe), no ,,od osjetila mu je nesumnjivo najbolji vid, unatoc imenu koje mu je nadjeo narod i koje je zapravo neobjasnjivo." (BREHM 582). Objasnjenje imena daje Hirtz: ,,Sljepi je guster zmijasta tijela, zbog cega ga narod openito drzi za zmiju, i to za zmiju otrovnicu, jer je i on odebeo i kratak. Ime sljepi poteklo je otuda, sto se mrtvu sljepiu sklope oci kapcima, kojih u zmija nema." (RNZN1 138, s. v. sljepi). Bilo kako bilo, narod vjeruje da je sljepi slijep: ,,Da sljepi slucajno vidi, bio bi gori od najgore zmije (Zrmanja u Dalm.). (...) Sljepi samo petkom vidi, drugim danom ne vidi nista (Gracac u Lici). (...) Da sljepi vidi ko sto ne vidi, devet bi majka rascvilio i devet jarmova opustio (Bedenik u zup. Bjelovarskoj)." (RNZN1, loc. cit.). 28.2.2. Siva gusterica (Lacerta agilis) U Zejanama i Jesenoviku guserica, -a, -e, -ele m.307, u

307

Zanimljivo je da smo u vise ispitanika uz ovo pitanje uvijek dobili oblik s pocetnim g-, umjesto ocekivanoga -.

427

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Susnjevici i Novoj Vasi guseric, -a, -e, -ele z, u Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Mihelima i Kostrcanu gus}erica, -a, -e, -ele z, u Zankovcima gus}erice, -a, -e, -ele z. Byhan je zapisao guteríts, -tse (IrG 228), Popovici gueri , -a, mn. ­e, -le (DRI 114), ostali nemaju. Nalazimo i oblike tipa guster: Cantemir gúcher, -r ,,Lacerta viridis" (TIr 167), Kovacec gút''er, -u ,,guster" za Brdo (IrHR 88). Ne nuzno posu enice iz cak. govora, nego prije prilago enice prema njima308: npr. u Brgudu gûserica, u Cepiu gserica (IrLA 757), u Cabruniima (uz gster) i gstaritsa (ILA 757) < izvedenice na ­ica od prslav. *guscer (SES 286) > u Cepiu gser (IrLA 759, 760), u Svetvincentu gster (ILA 759, 760) ,,Salamandra maculata (pjegavi dazdevnjak) - v. 30.6.; ,,Salamandra atra (crni dazdevnjak) - v. 30.7.". 28.2.3. Zelemba (Lacerta viridis) U Zejanama zelenbor, -u, -2, -i m, u Susnjevici i Novoj 2 Vasi vrd guseric, u Jesenoviku zelembåc, -u, -2, -i m, 2 u Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu zeleåk, -u, zeleåc, -i m. Od ir. repertoara kojima se sluzimo oblik nalazimo samo u Pucaria: zeleåk (SIr 331), ali u znacenju ,,Picus viridis (zelena zuna)" koji uoblicuje isti sem (,,zelen") kao i nazivi za zelembaa.

308

Slicni oblici, slavenske posu enice (iz srp., odn. bug.), postoje i u drugim rum. dijalektima: dr. gúter ,,Lacerta viridis" (DEX 439), ar. gútir ,,lézard vert", gútur ,,id.", gutirí ,,petit lézard" (DDAr 509), mr. gútir, gutirí (DMr 148).

428

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

Zoonimi tipa zelembac posu enice su iz cakavskih govora: npr. u Cepiu zelembâc, u Brgudu zelen,c (IrLA 758), u Pinu zelenàc (PI 132), u Novom Vinodolskom zelenbã (RCGNV 365), u Smokvici na Korculi zelenbar (RNZN1 178) i zelentâr (RS 202), izvedenice od cak. zelen < prslav. *zelen (SES 746). Kad smo obavljali terenska ispitivanja za ,,zelen" samo smo u Susnjevici zapisali domai oblik vrde, vrd; vrdi, vrde prid., no da on nije neka susnjevska posebnost govori i sintagma koju smo osim u Susnjevici zapisali i u Novoj Vasi, vrd guseric (za etimol. drugoga elementa v. 28.2.2.), pa smo pisui ovaj rad telefonski jos jedanput provjerili u vise informanata i u ostalim mjestima dobili, uz zelen [(u Susnjevici i Novoj Vasi zelen, zelen, zeleno; zeleni, zelene, zeleni prid.; u ostalim mjestima zelen, zelena, zeleno; zeleni, zelene, zeleni prid. u literaturi: zelen, -a, -o (DIr 304), zelén, - za Susnjevicu i Brdo i zelén, -a za Zejane (IrHR 224)], tako er i tip verde, verde; verdi, verde/verdi, uz navedeno za Susnjevicu i Novu Vas vrde, vrd; vrdi, vrde prid. [vKrde (IrG 380), verde, mn. verzi (VIr 156), verde (TIr 185), vKrde za Zejane (IrHR 212)] < lat. *vrdis, REW 9368a.2 > dr. vérde (DEX 1156), ar. veárde (DDAr 1106), mr. veárdi (DMr 324), v+rd (DMr 325). 28.3. Barska kornjaca (Emys orbicularis) U Zejanama koraca, -a, -e, -ele z, u Novoj Vasi tartarug, -a, -e, -ele z, u Brdu, Skabiima, Trkovcima, Mihelima i Kostrcanu tartaruga, -a, -e, -ele z, u Susnjevici zåb pokrovåt, u Letaju zåba pokrovåta, u Zankovcima zåba ku osu. 429

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

U ir. repertoarima kojima se sluzimo ne nalazimo ni jedan od navedenih zoonima. Zejanski zoonim koraca preuzet je iz cakavskih govora: npr. u Brgudu korâca (IrLA 752) u Liznjanu kôraca (ILA 752), izv. od kora < prslav. *kora (HER 332). Oblici tipa tartaruga mletacizmi su koji su u ir. idiome usli preko cakavskoga: npr. tartarga u Cepiu (IrLA 752) i Svetvincentu (ILA 752) < mlet. tartarùga (BOE 737) < lat. tartaruca(m), DELI-cd < grc. tartarchos, REW 8589a. Preostala su tri naziva sintagme kojima je prvi elemenat zaba (v. 30.1.). Drugi dio sintagmi tipa zaba pokrovata nastao je od cakavskih oblika za kornjacu: nalazimo samo pokrovaca ,,kornjaca" za Basku na Krku (RNZN1 114), izvedenicu od pokrov < prslav. *pokrov (SES 464). Drugi dio ir. sintagme shvaen je kao pridjev, pa otud valjda promjena -c> -t-. Inace, narod drzi kornjacu zabom, pa su nazivi tipa ,,zaba" + ,,kornjaca" cesti: npr. z,ba koro,ca (ILA 752 ­ za Valturu), zaba kornjaca, zaba skornjaca (RNZN1 189, s. v. zaba), zaba korela (op. cit., 61, s. v. korela), zaba korenjaca (idem, s. v. korenjaca) 309. Sintagma koju smo zabiljezili u Zankovcima, zåba ku osu hibridna je: zadnja su dva elementa domaa: ku ,,s, sa" < lat. cum, REW 2385; osu ,,kost + odr. cl." [u Zejanama os, -u, -e, -ele, m., u Susnjevici, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu os, -u, -e, -ele bg, u Susnjevici, Novoj Vasi i Skabiima os, -u, -ure, -urle bg ­ u literaturi: os, -u mn. ose, osele (DRI 132), os, mn. os (VIr 137), os (uos), -e DIr 244), os, -u, óse, -ele za

309

Usp. z,ba s kôron (ILA 752 - za Cabrunie).

430

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

Zejane, Susnjevicu i Novu Vas i os, -u, -ure, -urle za Susnjevicu (IrHR 138)] < lat. ssum, REW 6114 > dr., ar. os (DEX 731, DDAr 809), mr. .os (DMr 316). 29. Mekusci (Mollusca) 29.1. Puz (Helix pomatia) U Zejanama smo zabiljezili spuz, -u, -2, -i m, u Susnje2 vici pu, -u, -2, -i m, u ostalim juz. s. puz, -u, -2, -i m. 2 2 Pucariu donosi puz (SIr 322), Cantemir puj, -j i spuj, -j (TIr 177, 181), Kovacec puz, -u, puz, -i za Susnjevicu (IrHR 162). Posu enice iz cakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiu pûz (IrLA 754), u Svetvincentu i Cabruniima spûz, u Valturi spz, u Svetvincentu i spûs (ILA 754) < prslav. *plz: ,,izpeljano iz pslovan. *plsti 'plaziti se'." (SES 469, s. v. polz). 29.2. Puz balavac / puz gola (Limax agrestis) U Zejanama smo zapisali spuzu gol, u Susnjevici puzu cela golu, u Novoj Vasi puzu far de kås, u Jesenoviku goli puz, u Letaju gol puz, u Brdu i Skabiima go puz, u Trkovcima, Zankovcima i Kostrcanu puzu gol i u Mihelima puzu lizav[c. Svi su navedeni zoonimi sintagme nastale oko hiperonima (v. 29.1.). Nazivi koje smo zapisali u Zejanama, Susnjevici, Jesenoviku, Letaju, Brdu i Skabiima znace ,,goli puz": gol, gol; go, gole prid. u Susnjevici i Novoj Vasi; go, gola; go, gole prid. u Letaju, Brdu, Skabiima i Jesenoviku; gol, gola; go, gole prid. u drugim mjestima (i onima navedenima uz go) domaa je rijec - u literaturi nalazimo: 431

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

go, gol (SIr 311); gol, gol, mn. goli310, gole (VIr 126); go, góle, mn. go, góle (TIr 166); go, gola; go, gole (DIr 215). Pridjev postoji u svim rumunjskim dijalektima kao slavenska posu enica: dr., ar., mr. gol, goál (DEX 428, DDAr 497, DMr 142) < prslav. *gol (SES 148). Bilo kako bilo, sintagme tipa gol(i) puz vjerojatno su preuzete kao takve iz cakavskoga: npr. u Brgudu g...li pûz, u Cepiu gôli pûz (IrLA 755). Susnjevska sintagma puzu cela golu znaci ,,onaj goli puz,,: dio koji nismo objasnili jest muski rod pokazne zamjenice i pridjeva311 cela (Susnjevica), cela (ostala mjesta) koji biljeze svi istrorumunjski repertoari kojima se sluzimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovaceca, koji je rijec najbolje i najpreciznije objasnio: céla, cå (ca), céi, cale (cåle) (IrHR 61). S natuknice upuuje na oblike ela i acela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o svim oblicima pridjeva (zamjenice) o kojem razglabamo pa je prenosimo u cijelosti: ,,acéla, acå (acá, aca), acé, acåle [céla, cå (ca), ce, cåle (cale)] (Z); c la (céla), ca (cå), ce, cale (cåle, c le) (J); la ( éla) a ( å), éi, ale ( åle, le) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) ­ onaj, ona, ono (cesto sa sluzbom odr. clana, odnosno radi izrazavanja roda i broja ili pak radi poimenicenja pridjeva, bez pravoga pokaznog znacenja: cela bet ru cå+e (Z) ­ djed, ,stari aa'; éla bet ru (S) ­ stari, starac; ei bet ri ­ stari, starci)." (IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. a el, mr. ela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6). Novovaski zoonim puzu far de kås znaci ,,puz bez kue": posebna je sintagma unutar samoga zoonima vezni

310 311

Uz napomenu ,,con la l palatalizzata", dakle go. U nasem slucaju pridjeva.

432

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

elemenat far de ,,bez" sastavljena od domaih elemenata prisutnih u svim rumunjskim dijalektima: dr., ar. fr (DEX 370, DER 3271; DDAr 452), mr. fr, fôr, far (DER 3271) < lat. fras, REW 3431; dr. de (DEX 262; DER 2797), ar., mr. di (DER 2797) < lat. de, REW 2488; trea je sastavnica tako er domaa rijec: kås, -a, -e, -ele z u Susnjevici i Novoj Vasi; kåsa, -e, -e, -ele z u svim ostalim mjestima [Radu Flora biljezi k ása; k ás, k ásele za Letaj i k ása; k áse, k ásele za sva ostala mjesta (MALGI 39), Pucariu cås (SIr 306), Popovici cås , mn. -e (DRI 97), Maiorescu cas, mn. case (VIr 114), Cantemir case, -e (TIr 160), Sârbu i Fr il cåsa, -e (cuåsa) (DIr 196), Kovacec cås, -a za Susnjevicu i Novu Vas, cåsa za Zejane, mn. cåse, -le (IrHR 47) < lat. casa, REW 1728 > dr., ar., mr. cás (DEX 142, DDAr 249, DMr 63). Preostaje nam jos sintagma koju smo zabiljezili u Mihelima, puzu lizav[c. Drugi je elemenat cakavizam: rijec je o izvedenici od glagola lîsti (ID 188), l,,sti (RGV 107; CL 500) ,,puzati" < prslav. *lsti (SES 299, s. v. lésti). Glagol su posudili i istrorumunjofoni: lizí, -zésk (IrG 265), lizí, -ít, -escu(u) (DRI 120). 30. Vodozemci (Amphibia) 30.1. Zaba (Rana) U Susnjevici åb, -a, -e, -ele z, u Novoj Vasi zåb, -a, -e, -ele z, u svim ostalim mjestima zåba, -a, -e, -ele z. U ir. repertoarima kojima se sluzimo nalazimo: jåb , -a, -ele (DRI 117), jabe, -e (TIr 168), jaba, -e (DIr 220), zåba za Zejane (IrHR 228). Posu enice iz cakavskih govora: npr. z,ba u Brgudu, Cepiu (IrLA 747), Svetvincentu, Cabruniima, Valturi, 433

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Liznjanu (ILA 747) i Orbaniima (CDO 594) < prslav. *zaba (SES 756). 30.1.1. Punoglavac U Zejanama smo culi zabic, -u, -2, -i m, u Susnjevici 2 zabic, -u, -2, -i m, u Novoj Vasi mik zåbic, u Jesenovi2 ku, Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima i Kostrcanu zabi, -u, -2, -i m, u Jesenoviku jos i irin, -u, 2 -2, -i m i u Mihelima f[r, -u, -2, -i m. 2 2 Prva su dva zoonima posu ena iz cakavskih govora: npr. u Liznjanu zab,, (ILA 746), umanjenica na -i od zaba (v. 30.1.). Zoonim mik zåbic hibridna je sintagma. Prvi je elemenat domai: u Susnjevici smo zabiljezili mik, mic; mik, mic, prid., u Novoj Vasi mik, mik; mic, mic, prid., u ostalim mjestima mik, mika; mic, mic, prid.; u literaturi Byhan je zabiljezio mik, mík, mits, míke (IrG 276), Pucariu mic, mik SIr 315), Popovici mic, - (DRI 125), Maiorescu mic, mic, mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, che (TIr 171), Sârbu i Fr il mic, -a (DIr 228), Kovacec mic, mík, mic za Jesenovik, mic, mík, mi za Susnjevicu i mic (mícu), míca, mic za Zejane (IrHR 116) < lat. *miccus, DER 5252 > dr., mr. mic, - (DEX 628; DMr 189), ar. n'ic, n'íc (DDAr 796). Oblik f[r ekspresivan je ­ mogao je biti preuzet iz cakavskoga, a mogao je nastati i u ir. Ne nalazimo paralela u rjecnicima s kojima se sluzimo. Za irin tako er ne nalazimo slicnih oblika ni za cak. ni za ir. Mozda jedna od rijetkih izravnih posu enica iz istromletackoga, npr. u Puli i'rin (ILA 746), gdje je ucena 434

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

rijec preuzeta iz tal. standarda, (tal. girino - tako er ucena rijec, DELI-cd). Valja napomenuti da su Istrorumunji ovaj zoonim mogli preuzeti i izravno iz talijanskoga standardnoga jezika (tijekom fasisticke vladavine u istrorumunjskim je selima djelovala talijanska skola pa se i danas mnogi stariji Istrorumunji odlicno sluze talijanskim standardom). 30.2. Zelena zaba (Rana esculenta) U Susnjevici i Novoj Vasi zåb vrd, u Skabiima, zelena zåba, u Trkovcima, i Kostrcanu zelena zåba, u Mihelima zelena zåbica, u Zankovcima kosarica, -a, -e, -ele z. U ostalim smo mjestima kao odgovor na pitanje dobili hiperonim (v. 30.1.). Elementi prvih cetiriju navedenih sintagmi ve su obraeni (za zaba v. 30.1., za zelena i vrd 28.2.3.). Usp.: u Brgudu zlena z,ba, u Cepiu zelna z,ba (IrLA 748), u Smokvici na Korculi zelena zaba, u Vrbniku na Krku zelena zabica (RNZN1 177). Za kosarica ne nalazimo odgovarajuih naziva ni u ir. ni u cak. govorima. Rijec je mogla nastati i u ir. govorima, a mogla je biti i posu ena iz nekog cakavskog idioma. Zoonim je vjerojatno potaknut dvjema crnim prugama na glavi te zabe koje su shvaene kao pletenice: ,,Dvije crne pruge ukrasuju glavu." (BREHM 607). Za pletenicu smo zapisali: kosic, -a, -e, -ele z u Susnjevici, kosic, -a, -e, -ele z u Novoj Vasi i kosica, -a, -e, -ele z u drugim mjestima; Cantemir navodi cósi e (TIr 162), Kovacec za Zejane i Susnjevicu cosí , -ele (IrHR 54). Rijec je domaa, u istom znacenju postoji kao slavizam iz bugarskih ili srpskih idioma i u drugim rum. dijalektima: dr. cosí 435

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

(DEX 231), ar. cusí (DDAr 342), mr. cusíts (DMr 90). Ir. rijeci za pletenicu naslanjaju se na cakvske gdje oblici tipa kose, kosice diljem cakavskih podrucja znace tako er pletenice: npr. u Brgudu k...sica (IrLA 174), u Cabruniima k...sitsa (ILA 174), u Cabruniima i Valturi k...sa, u Liznjanu kõsa (ILA 174), u Cepiu k...sa (IrLA 174). Etimon je prslav. *kosa (HER 335). 30.3. Sme a hrzenica (Rana temporaria) U Jesenoviku i Mihelima kafetasta zåba, u ostalim smo mjestima zapisali hiperonim (v. 30.1.). Sintagma u znacenju ,,sme a zaba". Prvi dio sintagme (u Susnjevici i Novoj Vasi kafetast, kafetast, kafetasto; kafetasti, kafetaste, kafetasti, prid., u svim ostalim mjestima kafetast, kafetasta, kafetasto; kafetasti, kafetaste, kafetasti, prid.) posu en je iz cak. govora: cak. kafêtast, -a, -o prid., izvedenica na -ast od cak. turcizma (ne nuzno izravnoga) kaf ,,kava" < tur. kahve < perz. qahvah (SES 224, s. v. káva). Za zåba v. 30.1. Istu stvarnost uoblicuje i cak. sma z,ba u Brgudu i Cepiu (IrLA 749). 30.4. Zaba gubavica (Bufo bufo vulgaris) U Susnjevici i Novoj Vasi zåb hråstov, u Jesenoviku i Letaju zåba hråstava, u Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu hråstava zåba. U Zejanama smo kao odgovor na pitanje dobili hiperonim (v. 30.1.). Svi su nazivi sintagme u znacenju ,,krastava zaba". Za zba v. 30.1. Drugi je elemenat posu en iz cakavskih go-

436

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

vora: prid. hr,stav (uz kr,stav), izv. od hr,sta, hrâsta (uz kr,sta, krâsta) < prslav. *korsta (SES 269, s. v. krásta)312. Istu stvarnost uoblicuje i cepiki zoonim z,ba kr,staca (IrLA 750): ,,Citavo njezino tijelo pokriveno je debelim bradavicama." (BREHM 602). 30.5. Gatalinka (Hyla arborea) Za ovu smo zabu u svim anketiranim mjestima kao odgovor dobili hiperonim (v. 30.1.). 30.6. Crni dazdevnjak (Salamandra atra) U Zejanama dazdevåk, -u, dazdevåc, -i m, u Susnjevici, Jesenoviku, Brdu i Trkovcima guser, -u, -2, -i m, u 2 Novoj Vasi, Zankovcima, u Kostrcanu gus}er, -u, -2, -i m, 2 u Letaju guseru za ploje, u Skabiima moråk, -u, -2 i 2 moråc, -i m., u Mihelima: gus}eru negru. Zejanski zoonim dazdevåk posu en je iz cakavskih govora: npr. u Brgudu dazdevãk (ILA 759), u Pinu dazdenjòk (PI 23), u Karlobagu i Poljicama dazdenjak (RNZN1 27), izvedenice od daz ,,kisa" < prslav. *dzd' (SES 89, s. v. dz). Za prvi elemenat preostalih dviju sintagmi, guser, v. 28.2.2.: za prijedl. (zabiljezili smo ga u svim ir. mjestima) < cak. za < prslav. *za (SES 735); ploje ,,kisa" [u Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima i Mihelima ploje, -a, -2, -ele 2 z, u Novoj Vasi i Mihelima ploj, -a, -e, -ele z; nedavno smo dodatno jos telefonski provjerili za Susnjevicu, Kostrcan i Zejane; ploj, -a, -e, -ele z u Susnjevici i ploje, -a, -2, 2

312

U cak. je govorima u Istri cesta zamjena -k- s -h-: npr. hartòn ,,karton" (PI 40), harta ,,papir" (osobne ankete).

437

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-ele z u Kostrcanu i Zejanama - u ir. repertoarima nalazimo: pló+e, -+e (IrG 309); plo+e, mn. plo+ (DRI 136); ploie, s odr. cl. ploia (VIr 140); plóie, -i (TIr 175); ploie, ploi (DIr 251); pló+e, -a za Susnjevicu (IrHR 147); pló.+a; pl.ó+, pl.ó.ile za Letaj i Susnjevicu; pl.ó+a; pl.ó+, pl.ó.ile za Novu Vas; pló.ia; pló.+ele za Jesenovik; pló.+a; # za Brdo, Kostrcan (MALGI155)] < lat. *plia, REW 6620.3 > dr., ploáie (DEX 809), ar. ploáe (DDAr 868), mr. ploá+ (DMr 227); pridjev negru ,,crn"[u Zejanama smo zapisali neru, nera; neri, nere i neri; u Susnjevici i Novoj Vasi negru, negr; negri, negre, u ostalim mjestima negru, negra; negri, negre ­ u autora ir. repertoa nalazimo: négru, -r, -ri, -re (IrG 286); negru, ngr (SIr 316); negru, neagr, mn. negri, negre (VIr 136); négru, -e (TIr 172); negru, ngre, -o (DIr 236); négru, négr, négri za Susnjevicu, néru, néra, néro, néri za Zejane (IrHR 126); néghru, n ághra; néghri, néghre za Zejane, négru, n ágra; négri, n ágre za Letaj; négru, nKagr; négri za Susnjevicu; négru, n ágra; négru, n ágre za Novu Vas; négru, né/a/gra; négri, négre za Jesenovik; négru, n ágra; négri, négre za Brdo, Kostrcan (MALGI 239)] < lat. nger, REW 5917 > dr., ar., mr. négru, neágr (DEX 682, DDAr 748, DMr 205). Za skabiki zoonim moråk ne nalazimo slicnih oblika u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Rijec je o cakavizmu koji tako er ne mozemo potvrditi u rjecnicima koje imamo. Bilo kako bilo, u osnovi je ovoga naziva cak. mletacizam moro ,,crnomanjast, taman": npr. u Pinu mòro ,,crnomanjast (pa i crnac)" (PI 66), u Crikvenici môro ,,crnomanjast covjek" (CB 65), u Novom Vinodolskom môro ,,crnomanjast muskarac; crnac" (RCGNV 139), na Cresu 438

Zoonimi (sumske i poljske zivotinje)

môro -ra ,,crnoput" (BBT 230), u Rukavcu môro ,,crn, crnomanjast; kaze se za osobu i za zivotinju, osobito za macka" (RCGR 162) < mlet. moro (BOE 427) < lat. maurus ,,crnac", REW 5438. Usp. ir. moro ,,negru, dracul" (DRI 127) 30.7. Pjegavi dazdevnjak (Salamandra maculata) Za pjegavoga dazdevnjaka u svim anketiranim mjestima, osim u Mihelima, rabe isti zoonim kao i za crnoga (v. 30.6.); za pjegavog smo dazdevnjaka u Mihelima zabiljezili gus}er, -u, -2, -i m (v. 28.2.2.). 2 31. Podrijetlo obra enih zoonima U radu smo obradili pedesetak zoonima. Od toga samo je dvanaestak (24%) naziva domaih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema cakavskome (npr. divu pork vs. dîva svîa). Ostali su nazivi posu eni iz cakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osim mozda irin), svi su usli posredovanjem cakavskoga.

439

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

440

Mikonimi

MIKONIMI 32. Gljiva ­ opi naziv (fungus) U Zejanama, Letaju i Zankovcima vele uba, -a, -e, -ele z, u Susnjevici gub, -a, -e, -ele z, u Letaju, Mihelima, Kostrcanu i Zankovcima guba, -a, -e, -ele z, u Jesenoviku, Brdu, Trkovcima pecurka, -a, -e, -ele z, u Novoj Vasi pecurk, -a, -e, -ele z, u Skabiima pecurva, -a, -e, -ele z. Oblici tipa pecurka posu eni su iz cakavskih govora: npr. u Cepiu pecrva (IrLA 1884), Svetvincentu i Cabruniima pecrka, u Liznjanu pecûrka (ILA 1884), u Pinu picùrva (PI 83), u Labinu pecurba (RLG 159), u Brusju na Hvaru pecrva (CL 788), u Salima na Dugom otoku pecûrga (RGS 243); s nepreciznim ili drugim znacenjem u Orbaniima pecrka ,,certain mushroom" (CDO 515), u Korleviima pecûrka ,,champignon, agaricus campestris"313 (ID 198); od izvedenice na -jur + -ka od prslav. *pekti (SKOK II/628, s. v. pèi). Cantemir navodi pecúrche, -e (TIr 175). Oblici tipa guba tako er su slavenskoga podrijetla < prslav. *gôba (SES 146, s. v. góba). U cakavskim rjecnicima kojima se sluzimo ne nalazimo srodnih oblika. U SKOK I/628 i ARJ III/484 s. v. gba ne navode se primjeri iz ca kavskih govora. Mi oblik nalazimo samo u cakavskim repertoarima za cakavske govore sjevernoga Jadrana: u Vodica,,L'idioma ciacavo invece riporta i tre agarici (sc. Agaricus arvensis, campestris et macroscopus) come g^kalj, kostîs, kracn o pecûrka (podebljanje nase)." (MI 286).

313

441

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ma gba (ID 174), u Novom Vinodolskom gba ,,gljiva na deblu drveta" (RCGNV 75), u Rukavcu gba ,,gljiva, vrganj", na Cresu gba ,,gljiva koja raste na hrastovima Fomes robustus" (BBT 125)314 Pucariu ima gub (SIr 311), Cantemir gúb, -e (TIr 167), Kovacec za Zejane úba, -e (IrHR 87). 33. Agaricus campestris / Psalliota campestris / Pratella campestris (livadarka / rudnjaca) U Susnjevici smo zapisali goncår, -u, -2, -i m, u Novoj u 2 Vasi, Jesenoviku, Letaju i Brdu goncår, -u, -2, -i m, u u 2 Trkovcima guncår, -u, -2, -i m, u Skabiima kuncår, -u, -2, 2 u 2 -i m i kuncår, -u, -e, -ele bg, u Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu kun}ari}, -u, -2, -i m. 2 Ne nalazimo paralela ni u ir. ni u cak. repertoarima pa je pitanje postanja ovoga naziva najbolje ostaviti otvorenim. 34. Agaricus geotropus / Clitocybe geotropa (martincica / (velika) livka) U Zejanama, Jesnoviku, Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu za tu gljivu kazu martincica, -a, -e, -ele z, u Susnjevici martincic, -a, -e, -ele z, u Novoj Vasi martincic, -a, -e, -ele z. U istrorumunjskim repertoarima ne nalazimo srodnih naziva za ovu gljivu. Posu enica iz cakavskoga: npr. u Brgudu i Cepiu mart,,ncica (IrLA 1894), u Svetvincentu i Cabruniima mart,,ncitsa (ILA 1894), u Rukavcu martnsica ,,vrsta jestive gljive" (RCGR 154), u Korleviima martîncica ,,neka jestiva gljiva" (ID 190) ­ izvedenice od

314

Usp. i gùbina ,,vrsta gljive" (PI 39).

442

Mikonimi

muskog osobnog imena Martin. Ime je dobila jer se pojavljuje o sv. Martinu (11. studenoga).315 35. Agrocybe aegerita / Pholiota aegerita / Pholiota cylindracea (jablanovaca / topolovka) U Susnjevici kazu guba de topol, u Novoj Vasi topolovk, -a, -e, -ele z, u Letaju topolovka, -a, -e, -ele z. U repertoarima za cak. i ir. ne nalazimo slicnih oblika. Oblici tipa topolovka preuzeti su iz cakavskih govora gdje je rijec o izvedenicama od npr. topol (RLG 234); topòl (PI 119) < prslav. *topol (SES 675). Sintagma guba de topol nastala je in loco, unutar ir. govora: Istrorumunji imaju u svom rjecniku cakavizam tipa topol(a): u Zejanama topol, -u, -e, -ele m; u Susnjevici i Novoj Vasi topol, -a, -e, -ele z; u Jesenoviku, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu topola, -a, -e, -ele z; u Letaju topole, -a, -2, -e z ­ u 2 literaturi nalazimo: topol , -a (DRI 158); topol (VIr 153); tópole, -e (TIr 183); topól, -a (IrHR 197 ­ za Kostrcan); za guba (= gub + odr. clan) v. 32. Gljiva je ime dobila prema stanistu: ,,raste busenasto ve od rana proljea do jeseni na panjevima, zilama ili izravno iz jablanova stabla, a mozemo ih pronai i na panjevima drugog drvea." (Gmst 59) 36. Amanita fulva (sme a preslica / golenka) Oblik smo zabiljezili samo u Mihelima, preslica, -a, -e,

315

Usp. 'fonzo de san mar'tin u Rovinju, 'fono de an mar'tejn u Vodnjanu, 'fono de an mar'tin u Galizani i 'fungo de san mar'tin u Fazani i Puli (ILA 1894 ­ potonji je naziv istromletacki, ostali istriotski).

443

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-ele. Za mikonim nemamo potvrda u ir. i cak. repertoarima kojima se sluzimo. Sto se postanja naziva tice, metafora je jasna, tj. zvonoliki klobuk i duguljasti strucak podsjeaju na gljivu o kojoj razglabamo: ,,Klobuk: zvonolik, kasnije otvoren (...)"; ,,Strucak: cilindrican, dug, na dnu bez zadebljanja, ispod klobuka nesto tanji, supalj, sjajan i gladak, nema vjencia; na dnu je redovito visok ostatak bijelog ovoja." (Gmst 14). Metafora je nastala u cak. idiomima i kao takva preuzeta u ir.: npr. preslica (RLG 178), prslica (CDO 529), prslica (RGS277) ­ izvedenice od presti < prslav. *prsti (SES 493).316 37. Amanita muscaria / Agaricus muscarius / Agaricus pseudoaurantiacus (muhara / muhor / zmijska gljiva / bjesnjaca / omorka) U Zejanama smo zabiljezili muharka, -a, -e, -ele z, u Zankovcima uotrovna guba. U ir. repertoarima ne nalazimo paralela za ovu gljivu. Prvi je naziv posu enica iz okolnih cakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiu mhara (IrLA 1885), u Liznjanu mxara (ILA 1885) ­ izvedenice na ­ara od muha < prslav. *muxa (SES 362). Naziv duguje postanje cinjenici da su tu gljivu upotrebljavali kao sredstvo za trovanje muha: ,,Musnice so namrec uporabljali za zastrupljevanje muh." (SES 364, s. v. mûsnica).

Usp. prslica ,,biljka Equisetum arvense" (ARJ XI/710 ­ s naznakom da se tako govori u Istri): npr. u Cepiu pr slica (IrLA 1826) > ir. preslica, -a, -e, -ele u Zejanama, Mihelima i Kostrcanu.

316

444

Mikonimi

I sintagma uotrovna guba317 koju smo zapisali u Zankovcima duguje postanje otrovnosti ove gljive: ,,otrovna, sadrzi muskarin, ibotenicnu kiselinu, muscimol i muskazon" (Gmst 2). Za guba v. 32. 38. Amanita ovoidea / Agaricus albus / Agaricus coccola (brasnjaca / jajasta muhara / mlinarica) U Letaju ordanka, -a, -e, -ele z, u Mihelima k[rsinari}, -u, -2, -i m. 2 Letajski je oblik posu enica iz cakavskih govora gdje je preuzeta iz istromletackih idioma. Oblici tipa ordana, zordana i sl. cesti su u istarskim romanskim i slavenskim govorima, no od repertoara kojima se sluzimo samo u Milevoja nalazimo mnozinski oblik ordani ,,vrsta gljive" (RLG 54) i u nasem atlasu za Brgud stoji zurn,dica (IrLA 1892), dok u mletackim rjecnicima ne nalazimo slicnih oblika.318 Etimologiju ne znamo protumaciti. Za mikonim k[rsinari} ne nalazimo slicnih naziva ni u ir. ni u cak. repertoarima. Posu enica iz cakavskih govora gdje je izvedenica ili od oblika tipa k[rsin ,,biljka rdobrada (Chrysopogon gryllus)": npr. u Cepiu k[rs,,n (IrLA 1811), u Svetvincentu k©sîn, Cabruniima i Valturi k©s,,n (ILA 1811), U Orbaniima krsîn ,,thick roots of a plant, used for making scrubbing brushes" (CDO 474), u Pinu krsìn ,,vrsta ostre trave" (PI 54), u Vodicama k sîn ,,neka manje vrijedna trava vrlo rasirena na kraskom tlu" (ID 184), u

Usp. i istriotski 'fono vele'no u Balama i Galizani, 'fono vele'no u Vodnjanu (ILA 1885). 318 Slicno bez navo enja izvora pise i Luisa Punis: ,,Tale spiegazione vale però per l'Amanita caesarea che, ricordiamo, ha la denominazione di (z)zjordana o ordana negli idiomi romanzi e slavi (MI 288).

317

445

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Labinu krsin ,,livada" (RLG 104)319 > ir. u svim juznim 2 selima k[rsin, -u, -2, -i m, a u Skabiima i k[rsin, -u, -e, -ele bg.; ili pak izvedena izravno od oblika tipa k[rs ,,kras, krs"320 koji su u Istri nesto rje i od oblika tipa kras, ali ih ipak ima: npr. u Brgudu i Cepiu k rs (IrLA 62a) < *kors (SES 268, s. v. krâs) ­ ,,Varijanta k^s mjesto kr,s nastala je zacijelo unakrstavanjem sa postverbalom k^s (...) Slog kra- nastao je po pravilu likvidne metateze kao u Scardona > Skradin." (SKOK II/179, 180, s. v. kr,s)321. , Postanje je ovog naziva po svoj prilici uvjetovano stanistem: ,,raste ljeti i u jesen na vapnenastu tlu ispod listopadnoga i crnogoricnoga drvea pojedinacno ili u skupinama; u sjevernim krajevima je vrlo rijetka, a na nasim je otocima i priobalnom podrucju vrlo cesta." (Gmst 12). 39. Armillariella mellea / Clitocybe mellea (puzvica / puza /puzica / mraznica / medenjaca) U Zankovcima kazu cokarica, -a, -e, -ele z, u Mihelima kup}i, -u, -ure, -urle bg. Ni za jedan ni za drugi mikonim ne nalazimo slicnih naziva u ir. i cak. repertoarima kojima se sluzimo, no u cakavskim smo istarskim govorima osobno potvrdili oba mikonima: c...karica (Pula, Labin, Krsan, Pian); kpci (Cepi) kupc,, (Krsan).

Cakavizam je i istriotski u Vodnjanu kar'ejn i u Fazani kar'sin (ILA 1811). 320 Navedeni cak. fitonimi izvedeni su od oblika tipa k[rs. 321 Oblici tipa kras mediteranski su relikti: ,,Prvotno *kors je verjetno prevzeto iz ilir., latinizirano carsus 'kras', kar utegne biti sredozemskega izvora." (SES 268, s. v. krâs); ,,Iliro-dacka rijec carsus mediteranskog je podrijetla." (SKOK II/179, 180, s. v. kr,s). ,

319

446

Mikonimi

Prvi je naziv cak., hibrid od mletacizma cok ,,panj" [c...k (IrLA 1740 ­ za Brgud i Cepi); ts...k (ILA 1740 ­ za Svetvincenat, Cabrunie i Valturu); cok (RLG 37); c...k (CDO 426); cok (PI 19)] < mlet. zoco (BOE 814) < lat. sccus ,,Art leichter Schuh", REW 8052322. Cakavski su mletacizam cok posudili i Istrorumunji: u Zejanama cok, -u, -ure, -urle m; u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu cok, -u, -2, -i m; 2 u Susnjevici, Brdu i Skabiima cok, -u, -ure, -urle bg; tsôk (IrG 370); oc, -u (DRI 161); oc, -ure (TIr 184); oc, -u, ócure, -urle (IrHR 204). Naziv je nastao prema stanistu: ,,raste u jesen u hrastovim i grabovim sumama, te na crnogoricnim panjevima." (Gmst 31). Drugi mikonim tako er je cakavska posu enica gdje je metafora prema nacinu rasta, tj. gljiva se pojavljuje u zbijenoj skupini koja podsjea na gomilicu = cak. kupci, umanjenica od kup < prslav. *kup (SES 283). Oblici tipa kup ,,gomila" postoje kao cakavizmi i u istrorumunjskom: kup, -u, -2, -i i kup, -u, -ure, -urle (kako smo culi u Zan2 kovcima); kup, -u, -pi, -purle (IrG 258); cup (SIr 307); cup, -u, -ur, -urle (DRI 103); cup, -ure (TIr 163; DI 202); cup, -u, -ure, -urle (IrHR 59 ­ za Brdo i Zejane). 40. Armillariella tabescens / Clitocybe tabescens (grmaca / grmica / grmovaca / grmacica) U Letaju smo culi g[rmovka, -a, -e, -ele, z, u Skabiima

Ipak: ,,Pare difficile far derivare la voce dal lat. soccus 'zoccolo', come si legge nel DEI: la vc. sembra di orig. sett.: ''cfr. il romagn.emil. zòch, venez. zòco, e il sett. ciucco (lomb. sciüch) nello stesso senso''." (DELI-cd, s. v. ciocco).

322

447

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

g[rmovka, -a, -e, -ele z. Oba su mikonima posu ena iz okolnih cakavskih govora. Oblik nismo pronasli u ir. repertoarima kojima se sluzimo, a cak. mikonim *g[rmovka nismo potvrdili u cakavskim repertoarima kojima se sluzimo. Rijec je dakle o nepotvr enim izvedenicama od g[rm ,,hrast": u Cepiu g rm ,,medunac (Quercus pubescens); cesvina, crnika (Quercus ilex)" (IrLA 1775); u Labinu grm ,,hrast" (RLG 68); u Pinu grm ,,hrast" (PI 38), u Rukavcu g^m ,,hrast, grm" (RCGR 86) < prslav. *grm (SES 159) ­ ,,raste u bjelogoricnim sumama i parkovima od ljeta do jeseni na trulom korijenju, osobito hrasta (podebljanje nase) (...)" (Gmst 32). Oblik g[rm u znacenju ,,hrast" i ,,grm" imaju i Istrorumunji: u znacenju ,,Quercus pubescens" u Susnjevici i Skabiima g[rm, -u, -ure, -urle bg; u Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu g[rm, -u, -2, -i m; u znacenju ,,grm", a u Zejanama [rm, -u, -ure, 2 -urle m; u Mihelima i Kostrcanu g[rm, -u, -2, -i m. 2 Kovacec je u Zejanama zabiljezio ârm, -u, -ure samo u znacenju ,,grm" (IrHR 83). 41. Boletus edulis (vrganj / ljetni vrganj / pravi vrganj / hrzenjak / jurcek) Za ovu je gljivu u svim ir. mjestima naziv jedinstven: u Zejanama v[rå, -u, -2, -i m, u ostalim selima i tako er u 2 Zejanama v[rgå, -u, -2, -i m.323 2

Utjecaj hrvatskoga sto se ove gljive tice, vjerojatno je toliko jak da zejanski govornici koje smo ispitali prije nekoliko godina za IrLA nisu prilagodili g > . Podatak s dobili smo nedavno od dvoje govornika

323

448

Mikonimi

Rijec je u ir. govore usla iz cakavskih (npr. u Brgudu i Cepiu v[rg, ­ IrLA 1888), gdje je ucena rijec prema hrv. vEgnj (RHJ 1369) < madz. varganya (SKOK III/624). 42. Boletus luridus / Boletus rubeolarius (bljuvara / mrezastonogi vrganj / kovara / ludoglavka) Zejanci ovu gljivu ne poznaju, a u juz. s. smo zapisali divu v[rgå u Susnjevici i Novoj Vasi, divi v[rgå u ostalim mjestima. Naziv je nastao dodavanjem pridjeva ,,divlji" uz naziv za Boletus edulis (v. 41.),324 pridjev u Susnjevici i Novoj Vasi je s odr. clanom. U Kovaceca nalazimo dív+i (dívi), dív+a (díve), dív+i (dívi) za Zejane i dívi, dív, dívi za Susnjevicu, u ostalih div (SIr 309); dívli, -e (TIr 164); divi (DIr 207) < cak. divji, divi < prslav. *div (SES 94, 95). 43. Cantharellus cibarius (bjelkasta lisicica / lisica / lisicarka / prsutnica / paprenjaca) U Susnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lisicark, -a, -e, -ele z, u ostalim juz. selima lisicarka, -a, -e, -ele z. Posu enice iz cakavskoga: npr. l,,sicarka u Cepiu (IrLA 1890) i Svetvincentu (ILA 1890)325, izvedenica na

kad smo za potrebe ovoga rada ponovno provjeravali mikonimsku gra u. 324 Usp. u Cepiu v[rg, z b...ske (IrLA 1889) ­ cak. boska ,,suma" < mlet. bosco (BOE 93) < lang. *busk / *bosk (DELI-cd) ­ fran. busk, REW 1419b. Promjena roda u hrv. ne nuzno prema suma jer oblik boska postoji i u slovenskim istarskim govorima u istom znacenju. 325 Cakavski je oblik usao i u istromletacke govore: lisìcica, lisìcarka (MI 289).

449

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-arka od cak. lisica < prslav. *lisica (SES 304). Gljiva je ime dobila po boji (kao u lisice): ,,od zute do narancaste s bjelkastim tonom" (Gmst 208). Istrorumunji su preuzeli i cak. zoonim lisica > lisic, -a, -e, -ele z u Susnjevici i Novoj Vasi, lisica, -a, -e, -ele z u ostalim juz. s. i Zejanama; u literaturi iamamo: lisíts, -tse (IrG 265); lisi , -a, -e, -ele (DRI 120); liit326(VIr 131); lií e, -e (TIr 169); lisi a (DIr 224); lisí , -a u Jesenoviku i Susnjevici, lesí , -a u Susnjevici i lisí a u Zejanama (IrHR 105). 44. Clavaria flava / Ramaria flava (kladusa / zuta capica / zuta griva / prsteci) U svim je ir. mjestima naziv za ovu gljivu tipa prstii: u Zejanama p[rstic, -u, -2, -i m., u Susnjevici p[rstic, -u, -2, 2 2 -i m, u Novoj Vasi p[rsti, -u, -2, -i m, u Jesenoviku, Leta2 ju, Brdu, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu p[rsti}, -u, -2, -i m, u Skabiima perstic, -u, -e, -ele bg. 2 Naziv se koristi u mnozinskom obliku. Ir. repertoari kojima se sluzimo ne navode slicnih mikonima. Posu enice iz cakavskih idioma327: npr. u Brdu p[rst,,}i, u Cepiu p[rstenc,, (IrLA 1893), u Svetvincentu prst,,i, u Cabruniima prst,tsi (ILA 1893), umanjenice na -i od p[rst < prslav. *prst (SES 511). Naziv duguje postanje morfologiji gljive: ,,razvija se (sc. plodno tijelo) iz krup-

326 327

Greska u prepisivanju, treba lii ili lisi . Cakavski je oblik preuzet i u istromletacki: prstà(è)ci (MI 290).

450

Mikonimi

nog gomoljastog dna i koraljno328 razgranjuje u tupe dvodijelne vrhove zute boje." (Gmst 267).329 45. Fistulina hepatica / Fistulina buglossoides / Boletus hepaticus (volovski jezik, jetrenica / jetrenka / vukovo meso) U Novoj Vasi klenovk, -a, -e, -ele z, u Letaju klenovka, -a, -e, -ele z, u Susnjevici guba de klen. Prva su dva naziva posu enice iz cakavskih govora, a trei je hibridna sintagma. Oblici tipa klenovka izvedenice su na -ovka od cak. klen ,,Acer campestre": npr. kln u Brgudu, Cepiu (IrLA 1744), Svetvincentu, Cabruniima i Liznjanu (ILA 1744), kl u Valturi (ILA 1744), kli n u Orbaniima (CDO 466), klên u Vodicama (ID 182) < prslav. *klen (ESSJ II/40). Mikonim uoblicuje staniste: ,,raste od ljeta do pred zimu na zivim stablima hrasta, kao i na panjevima drugog listopadnog drvea." (Gmst 262). Sintagma guba (v. 32.) de klen nastala je in loco. Naziv za stablo ne biljeze ir. repertoari kojima se sluzimo, a mi smo zabiljezili: klen, -u, klne, -ele bg u Susnjevici; klen, -u, -2, -i m u Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Tr2 kovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu; klen, -u, klnure, -urle bg u Skabiima.330

Usp. istr. u Galizani ko'rali (ILA 1893). Istu stvarnost uoblicuju i imlet. 'ditola u Puli i istr. 'dituli u Sisanu (ILA 1893), izvedenice od dito ,,prst" < lat. dgtus, REW 2638. 330 U Zejanama smo zapisali m[klen, -u, -e, -ele m, vjerojatno posu enica iz nekog okolnog cakavskog idioma [nalazimo m,kjn ,,Acer monspessulanum" u Rukavcu (RCGR 151) i u Cabru m'aklejn, -a ,,vrsta javora, klen" (GCP 124)] prije nego iz slovenskih govora blizu

329 328

451

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

46. Keuhneromyces mutabilis / Pholiota mutabilis (panjevcica) Naziv smo dobili samo od jednog ispitanika iz Zejana: paevaca, -a, -e, -ele z.331 Posu enica iz cakavskoga (za cak. mikonim nemamo potvrda); od pa < prslav. *pn' (SES 422). Gljiva je naziv dobila prema stanistu: ,,raste od svibnja do zime busenasto na starim panjevima bukve i vrbe te druge bjelogorice." (Gmst 62). 47. Lycoperdon perlatum / Lycoperdon gemmatum (puhara / tikvasta puhara / prhavica / pezdec / pusa / pupa) U Zejanama smo zapisali fufalica, -a, -e, -ele z, u Susnjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu p[zd[c, -u, -2, -i m, u Brdu i 2 Skabiima puharica, -a, -e, -ele z, u Letaju puhalica, -a, -e, -ele z. Zejanski je oblik fufalica onomatopejski, znaci i ,,mijeh za sumporiranje" (IrLA 1212) i mogao je nastati in loco.

Zejana, za koje doduse ni nemamo potvrda. Bezlaj slov. makln, meklen, miklen uspore uje s hrvatskim i srpskim m,klen, m,kljen, p,klen, bugarskim bráklen, ruskim neklen, paklen itd. sto izvodi od klen ,,Acer" ,,z nikalnimi prefiksi ne-, pa-, ma-" (ESSJ II/162, s. v. makln). Oblicima tipa maklen bavio se i Skok: ,,Daleko rasirenija od toga oblika je slozenica sa nejasnim prefiksom ma- m,kljen (Vuk, Crna Gora) = m,kln = makln (ZK, slov.) (...) Cini se da je prefiks dosao zbog uklanjanja homonimije s imenom ribe." (SKOK II/94, s. v. kln2). Usp. Makljen (prijevoj u sjevernoj Hercegovini). 331 Mogue je da je ispitanik pobrkao ovu gljivu s vrstom Armillariella mellea (v. 39.), no inzistirao je na tvrdnji pazljivo gledajui fotografije obiju gljiva.

452

Mikonimi

Ir. repertoari koje posjedujemo nemaju oblika ni za mijeh ni za gljivu. Oblici tipa p[zd[c (ir. repertoari kojima se sluzimo nemaju takvih oblika) posu eni su iz cak. idioma: npr. u Svetvincentu i Cabruniima pazd,ts,332 u Cabruniima i pazdts (ILA 1895), u Labinu pazdac ,,gljiva puhara" (RLG 159), u Pinu pazdàc ,,gljiva kuglaste glave pune crnog praha" (PI 81), u Orbaniima pazd,c ,,kind of mushroom (boletus?)" (CDO 515). Izvedenice od cak. pazdit(i): npr. u Pinu pazdìt ,,siriti neugodan miris" (PI 81), u Rukavcu pazdt ,,smrdjeti, zaudarati" (RCGR 203) < prslav. *pzdti (SES 441, s. v. pezd ti). Oblici tipa puhal(r)ica tako er su preuzeti iz cak. govora i ne nalazimo ih u ir. repertoarima kojima se sluzimo: npr. u Brgudu i Cepiu phara (IrLA 1895), u Valturi i Liznjanu px (ILA 1895), izvedenice od glagola tipa puhat(i) < prslav. *pyxati (SES 442, s. v. píhati). Svi nazivi duguju postanje istoj znacajki gljive: ,,kada sazriju spore na vrhu tjemena otvori se rupa poput vulkanskog kratera iz koje izlaze zrele spore u obliku prasine." (Gmst 279). 48. Macrolepiota procera / Lepiota procera / Agaricus columbinus (suncanica / srnjaki / srndakusa / sugavica / kisobranara / suncobran / parazolka) Samo u Zejanama: suncica, -a, -e, -ele z. Ne nalazimo paralela u ir., a ni u cak. repertoarima333.

332 333

Oblik je preuzet i u pulskomletacki: paz'dats (ILA 1895). Za cak. zapravo imamo u Svetvincentu sunc,rica ali u znacenju ,,Morchella esculenta" (v. 49.) sto je vjerojatno pogresno, pa taj svetvincentski oblik valja drzati za suncanicu.

453

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Bilo kako bilo, mikonim je posu en iz cakavskih govora334 gdje je izvedenica od sunce < prslav. *slnce (SES 592, s. v. s nce). Postanje naziva vjerojatno zbog okrugla oblika poveega klobuka. 49. Morchella esculenta / Morchella rotunda (pravi smrcak / smrcak / marohlin / srcek / mavrah / maruh) U Susnjevici sm[rc[k, -u, -2, -i m, u Jesenoviku, Letaju, 2 Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima i Kostrcanu sm[rc[k, -u, -2, -i m, u Mihelima kizak, -u, kizac, -i m, 2 u Novoj Vasi måjski p[rstii. U Brgudu i Cepiu sm rcak (IrLA 1896); u ostalim repertoarima (ir. i cak.) ne nalazimo srodnih oblika. Mikonimom se pozabavio i Skok: ,,sveslav. i praslav. »gljiva morchella, phallus esculentus Linn.« U ces., polj. i oba luzicko-srp. sa z- < g- umjesto c-. U ces., polj. i ukr. bez deminutivnog sufiksa -k, ces. smrk pored smrz." (SKOK III/294). Oblik u natuknici, smcak, citiran je prema ARJ XV/775 gdje se navodi prema Vuku Karadziu i nekim starijim rjecnicima. Za jadransko podrucje ne nalazimo paralela, pa bismo mogli zakljuciti da je mikonim u ir. govore usao iz nekog cak. idioma u kojem bi to bila ucena rijec, no ne nuzno: hrv. smcak (RHJ 1151).335

334 335

Cakavizam je i imlet. sùncica (MI 287). Mikonim postoji i u slovenskom: smrcek (Plet. II/522). Slavenski su mikonim posudili i Rumunji: zbârciog (DEX 1182): ,,Rumunji posudise zbîrciog (Moldavija) »morchella esculenta«, s promjenom zbumjesto sm- zbog unakrstenja sa a zbîrci »runzeln (= smezurati ­ op. autora)«." (SKOK III/294).

454

Mikonimi

Ornitonim kizak mogli bismo mozda povezati s glagolom ki (z)mi, -ít, -esc (DRI 118); kizmí (IrHR 100) u znacenju ,,zmirkati": ,,pokriven nepravilnim jamicastim udubinama" (Gsmt 287) koje (udubine) mogu izazvati sliku ociju koje zmirkaju, no bez paralela u drugim idiomima tesko je ista pouzdanije zakljuciti. Ne mozemo pouzdano rijesiti ni etimologiju navedenog ir. glagola kizmi: bit e da je u osnovi hrv. zmiriti (< prslav. *mzuriti (SES 765, s. v.

zmúriti), no prvi dio, ki- ne znamo protumaciti ­ mozda oko?336

Za drugi clan sintagme måjski p[rstii v. 44., a prvi je pridjev od maj ,,svibanj" (< lat. majus, REW 5250) posuen iz cakavskoga: ,,raste u rano proljee" (Gsmt 287). 50. Pleutorus sapidus / Pleurotus cornucopiae / Pleutorus cornucopioides (brestovaca / brijestova skripavica) Samo u Novoj Vasi: brestovk, -a, -e, -ele z. Ne nalazimo potvrda za mikonim ni u ir. ni u cak. repertoarima kojima se sluzimo. Posu enica iz cakavskoga, izvedenica od brest ,,brijest (Ulmus campestris)" (< prslav. *berst ­ SES 46): npr. u Svetvincentu i Cabruniima br,,st, u Valturi brst, u Liznjanu brîst (ILA 1783); u Brgudu brêst, u Cepiu brst (IrLA 1783); u Pinu bres (PI 15); u Vodicama brêst, u Golcu brîst (ID 158) > ir. brist, -u, -ure, -urle m u Zejanama, brest, -u, -2, -i m u Susnjevici, 2 Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu, brest, -u, brsture, -urle bg u Skabiima; u literaturi: brét (IrG 199); brest, -u, -i (DRI 94); brest, -t (TIr 159); brest, -u za

336

Usp. ces. okamzik ,,trenutak" (SKOK II/419, s. v. m,,gati). ,,

455

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Susnjevicu (IrHR 41). 51. Tuber melanosporum / Tuber nigrum (crna gomoljika / crna gomoljaca / crni tartuf) U Zejanama i Skabiima tartuf, -u, -e, -ele bg, u ostalim mjestima tartuf, -u, -2, -i m. U Zejanama jos i kumpiråca, 2 337 -a, -e, -ele z. Oblike tipa tartuf Istrorumunji su preuzeli iz cak. govora [npr. tartf u Cepiu (IrLA 1898), u Svetvincentu, Cabruniima, Valturi i Liznjanu (ILA 1989) gdje su ili mletacizmi (imlet. tartufo)338 ili ucene rijeci (preko standardnoga hrv.)]; ishodiste je romansko: ,,Prob. da una var. dial. lat. (di provenienza osco-umbra) *tufer, corrispondente al lat. tuber 'tubero': tartufo rappresenterebbe, allora, un terrae *tufer 'tubero di terra', come abbiamo una terrae tuber in Plinio il Vecchio ed in Petronio" (DELI-cd). Zejanski je oblik tako er preuzet iz cakavskoga (npr. u Brgudu kumpir,ca ­ IrLA 1989), izvedenica na -aca od cak. kumpir < njem. gruntpirn, grumper, krumpir (SES 277). Postanje naziva uvjetovano je oblikom gljive: ,,Plodno tijelo: nepravilno gomoljasto" (Gsmt 298). 52. Tuber magnatum / Tuber album / Tuber griseum (bijeli tartuf / istarski tartuf) V. 51. 53. Neidentificirani nazivi U Skabiima i Zankovcima zapisali smo dva naziva, vje337 338

Nazivi pokrivaju i vrstu Tuber magnatum (v. 52.). Oblik postoji i u istriotskim govorima: tar'tuf u Rovinju, tar'tufo u Balama, Galizani, Fazani i Sisanu, tar'towofo u Vodnjanu (ILA 1898).

456

Mikonimi

rojatno za istu vrstu, koja ne znamo identificirati: suse2 rica, -a, -e, -ele z (Skabii) i susari}, -u, -2, -i m (Zankovci). Bilo kako bilo, nazivi su preuzeti iz cakavskih govora (nemamo potvrda za cak. mikonime). Izvedenice su to od cak. susa: npr. u Pinu sùsanj ,,opalo lise u sumi" (PI 116), ssa ,,prostirka za stoku" (IrLA 1477): ,,U toj se rijeci (sc. susanj 'suho lise koje je spalo sa drvea') unakrstio pridjev suh i onomatopejski glagol. Osnovna je metafora sus-" (SKOK III/424, s. v. sskati). 54. Zakljucak Istrorumunjski je gotovo sve mikonime preuzeo iz cakavskih idioma. Ti su cakavski mikonimi uglavnom domaeg podrijetla, uz minimalan broj posu enica iz istromletackoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topol), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi za koje smo u clanku ustvrdili da su iz cakavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo nasli cakavskih paralela pa smo cakavske oblike samo pretpostavili ­ sastavnice iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao posu enice iz cakavskoga.

457

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

458

Terminologija bacvarstva

TERMINOLOGIJA BACVARSTVA 55. Bacve i druge drvene posude 55.1. Bacva U Susnjevici smo zapisali b[cv, -a, -i, -ile z., u Novoj Vasi b[cv, -a, -i, -ile z., u svim ostalim mjestima b[cva, -a, -i, -ile z., a u Novoj Vasi, Letaju, Trkovcima i Mihelima jos i b[cva, -a, -e, -ele z. Pucariu donosi b v (SIr 304), Sârbu i Fr il bacva (DIr 190), Kovacec b cv, -a, -i, -ile za juz. s., b cva, -i, -ile za Zejane i bâ v, -a, -i, -ile za Susnjevicu (IrHR 36). Posu enice iz cakavskih govora: npr. b,cva u Brgudu, Cepiu (IrLA 1251) i Orbaniima (CDO 414), bacva u Labinu (RLG 16), b,cva i bâcva u Salima (RGS 25) < pslav. *bci, gen. *bcve (HER 120). 55.1.1. Bacvar U Zejanama smo culi pinter, -u, -2, -i m., u Susnjevici 2 b[cvar, -u, -2, -i m., u ostalim juz. s. b[cvar, -u, -2, -i m. 2 2 Oblike koji odgovaraju terminima tipa b[cvar daju samo Popovici i Radu Flora: bcvár (DRI 92), bácvar i sl. (MALGI 115). Rijec je o cakavskim posu enicama: npr. b,cvar u Brgudu i Cepiu (IrLA 1252), u Svetvincentu i Cabruniima (ILA 1252), bacvãr u Liznjanu (ibidem), izvedenice na ­ar od b,cva (v. 55.1.). 459

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Oblike koji bi odgovarali zejanskome pinter nalazimo u R. Flore, píntar, píntaru; píntar, píntari+ (MALGI 115). Termin je germanizam: ,,kakor sbh. p,,ntr, pìnter (...) prevzeto iz bav. srvn. pinter (ESSJ III/37). U istarskim cakavskim govorima termin nije poznat, a u Hrvatskoj je u uporabi ,,u Zagrebu i okolini i u Virovitici" (ARJ IX/855, s. v. p,,ntâr), pa bismo trebali pretpostaviti posredstvo nekog ,, slovenskog govora, no problem je sto nemamo potvrda za slovenske dijalekte u blizini Zejana.339 55.2. Velika, najvea bacva za vino U Zejanama måra b[cva, u Susnjevici maj måre b[cv, u Novoj Vasi maj måre b[cv, u Letaju ca måre b[cva, u Jesenoviku, Brdu, Skabiima, Trkovcima, Kostrcanu i Mihelima måre b[cva, u Zankovcima kastelåna, -a, -e, -ele z. Prva su cetiri naziva hibridne sintagme: måra, måre ,,velika"340 (maj måre ,,najvea" ­ komparativ sastavljen od domaih elemenata u znacenju ,,vea" ­ maj ,,vise" < lat. magis, REW 5228; måre ,,velik, -a" [u Zejanama smo zapisali måre/mårle, måre/måra, måro; mår, mår, mår prid. u Susnjevici i Novoj Vasi måre, måra/mår, måro; mar, mar, mar prid. u ostalim juz. s. måre, måre/måra, måro; mår, mår, mår prid. ­ u ir. repertoarima kojima se sluzimo nalazimo: måre (SIr 314, DRI 124, DIr 226, IrHR 112), mare (VIr 133), máre (TIr 170), mårle (IrHR 113) <

339

Paun S. Durli u Rudnoj je Glavi (mjesto u istocnoj Srbiji s pretezito rumunjskim ziteljima) zapisao pintarj (IrLA 1552), no to s ir. nema veze, nego je preuzeto iz srpskog: p,,ntr, pìnter (RSKJ 4/425). 340 Prvi oblik s odr. clanom.

460

Terminologija bacvarstva

lat. ms, mrem, DER 5091341 > dr., ar. máre (DEX 599; DDAr 656), mr. mári (DMr 183)], ca mare ,,ona velika" [ca pokaz. prid. i zam.342 z. r. (u Susnjevici smo zapisali ca, u Zejanama cå, u ostalim mjestima ca) koji biljeze svi istrorumunjski repertoari kojima se sluzimo, a uz ovaj odjeljak navodimo samo Kovaceca: céla, cå (ca), céi, cale (cåle) (IrHR 61). S natuknice upuuje na oblike ela i acela. Uz drugi oblik daje cjelovitu i iscrpnu informaciju o svim oblicima pridjeva (zamjenice) pa je prenosimo u cijelosti: ,,acéla, acå (acá, aca), acé, acåle [céla, cå (ca), ce, cåle (cale)] (Z); c la (céla), ca (cå), ce, cale (cåle, c le) (J); la ( éla) a ( å), éi, ale ( åle, le) (S) pokaz. zamj. (pokaz. pridj.) ­ onaj, ona, ono (cesto sa sluzbom odr. clana, odnosno radi izrazavanja roda i broja ili pak radi poimenicenja pridjeva, bez pravoga pokaznog znacenja (IrHR 21). Dr. acel, acela (DEX 6, DER 43); ar. a el, mr. ela (DER 43) < lat. *ecce-illu (DEX 6)]. Za osnovicu sintagme v. 55.1. U Kovaceca nalazimo o måre b cv de åp ,,velika bacva vode" (IrHR 36, s. v. b cv). Usp. u Brgudu vlika b,cva, u Cepiu vla b,cva (IrLA 1272). Oblik kastelåna posu en je iz nekog istarskog mlet. govora, zasigurno posredstvom cakavskoga ­ u cak. repertoarima kojima se sluzimo u Cabruniima i Svetvincentu nalazimo kastelâda (ILA 1272), u Labinu kastelÑda ,,drvena posuda za vodu" (RLC 123) i s drugim docetkom (v. nize). Od mlet. repertoara koji su nam na raspolaganju samo Rosamani ima castelana ,,vaTMo carrario, botte (con un'aperEtimologija je problematicna: ,,El cambio de sentido ha sido explica-do por Tiktin, por medio de un cruce, poco probable, con magnus (...)" (DER 5091). 342 U nasem slucaju pridjeva.

341

461

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

tura rettangolare per trasporto d'acqua e per trasporto dell'uva dalla campagna)" (VG 188 ­ za Labin, Porec, Kopar i Piran). U imlet. u Puli kaste'lada, u istr. u Rovinju kasta'lada, u Balama, Vodnjanu i Galizani kate'lada, u Fazani kaste'lana (ILA 1272). Rijec je o metaforicnim izvedenicama od lat. castllum ,,dvorac", REW 1745343. 55.3 Badanj (kaca) U Zejanama vele kåca, -a, -e, -ele z, u Susnjevici måre b[cv, u Novoj Vasi måre b[cv, u drugim mjestima måre b[cva. Zejanci su svoj naziv peuzeli i prilagodili vlastitome sustavu iz govora Brguda, k,ca (IrLA 1290), a tamo je, s obzirom na distribuciju termina (v. ARJ IV/710 i SKOK II/12, s. v. káda), dospio iz knjiz jezika: k,ca ,,visoka valjkasta drvena posuda otvorena s gornje strane, nejednake sirine dna i vrha, koja sluzi za kiseljenje zelja, soljenje mesa, drzanje koma i sl." (RHJ 422), umanjenica od kada < prslav. *kad' (SES 207, s. v. k,d). , Ostali su nazivi hibridne sintagme u znacenju ,,velika bacva" (za etimologiju v. 55.1. i 55.2.). 55.4. Bacvica (karatel) U Zejanama i Jesenoviku smo zabiljezili b[cvica, -a, -e, -ele z., u Letaju mika b[cva, u Susnjevici karatel, -u, karatle, -ele bg., u Brdu karatel, -u, -e, -ele bg., u Skabii343

Za znacenje usp. jedno od znacenja tal. castello ,,negli antichi acquedotti romani, grande vasca, coperta, di distribuzione dell'acqua, provvista di uno sfioratore per mantenere costante il livello" (DELIcd).

462

Terminologija bacvarstva

ma karatele, -ele, karatle, -ele z., u Novoj Vasi, Trkovci2 ma i Zankovcima karateli, -u, -2, -i m., u Kostrcanu i Mihelima karatelci}, -u, -2, -i m., u Mihelima jos i mika 2 b[cvica. Oblik b[cvica je cakavizam: npr. u Brgudu b,cvica (IrLA 1273), u Svetvincentu i Liznjanu b,cvitsa (ILA 1273), umanjenice na ­ica od bacva (v. 55.1.). Od ir. repertoara kojima se sluzimo umanjenicu donosi samo Pucariu, b vi (SIr 304). Termin mika b[cva hibridna je sintagma, u znacenju ,,mala bacva". Prvi je elemenat, mik ,,mali", domai: u Susnjevici smo zabiljezili mik, mik; mic, mic i mike, prid., u Novoj Vasi mik, mik; mic, mic, prid., u ostalim mjestima mik, mika; mic, mic, prid. (IrLA 319); Byhan je zabiljezio mik, mík, mits, míke (IrG 276), Pucariu mic, mik (SIr 315), Popovici mic, - (DRI 125), Maiorescu mic, mic, mn. mici, mice (VIr 134), Cantemir mic, -che (TIr 171), Sârbu i Fr il mic, -a (DIr 228), Kovacec mic, mík, mic za juzna sela, mic, mík, mi za Susnjevicu i mic (mícu), míca, mic za Zejane (IrHR 116) < lat. *miccus, DER 5252 > dr., mr. mic, - (DEX 628, DMr 189), ar. n'ic, n'íc (DDAr 796). Za b[cva v. 55.1. Oblici tipa karatel cakavizmi su mlet. podrijetla: npr. u Valturi karatja (ILA 1273), u Pinu karatèl (PI 46), u Labinu karatel ,,bacvica od 60 ­ 70 litara", karateli ,,bacvica sadrzine izme u 30 i 50 litara" (RLG 88, 89), u Trogiru karàtîl (RTCG 109) na Unijama karatiêl (UKS 134), u Cepiu karatl (IrLA 1273) i karatli} ali za barilo (IrLA 1274): mlet. caratèlo ,,botticella" (BOE 436), caratel, -elo (VG 171), caratel (GDDT 130), kara'tel (ILA 1273 ­ za 463

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Pulu)344, umanjenice od caro < lat. carrum (< galski), REW 1721 > tal. caratello ,,botticella per vini pregiati e liquori" (...) ,,propr. dim. di carro, perché era una botticella che si trasportava su carri" (DELI-cd). Za malu bacvu u Byhana nalazimo butói, -oie, navedeno za Zejane prema VIr 111 (IrG 263). Ostali nemaju.345 Domaa rijec: dr. butói (DEX 121), izvedenica na ­oi od búte ,,bacva" (DEX 121) < lat. bttis, REW 1427, buttis, LEI VIII/401.346 55.5. Omanja bacva (barilo) U Zejanama kazu putrih, -u, -2, -i m., u Susnjevici 2 buc[k, -u, bucki, bucki m., a u svim drugim juznim selima bu}[k, -u, bu}ki, bu}ki m. Byhan ima pútrih (IrG 324), Maiorescu putrichiu, putrichi (VIr 143), Popovici putriku, mn. -, -i (DRI 142), Kovacec pútrih, -u (IrHR 162 ­ za Zejane) ­ osim Kovaceca svi daju znacenje ,,bacva, bacvica", dok Kovacec navodi ,,drvena posuda s rucicom (uhom) sa strane"347. S obzirom na distribuciju oblika, prema cakavskim i inim repertoarima s kojima raspolazemo, oblici tipa putrih u cakavskim su govorima prisutni samo na istarskom poluotoku: ptrih ,,rucna posudica" u Vodicama (ID 207), u

Usp. istr. kara'tel (ILA 1273 ­ za Bale, Vodnjan, Galizanu, Fazanu i Sisan) i karat'jel (ibidem ­ za Rovinj). 345 Telefonskim provjerama pri pisanju ovoga rada u Zejanama nismo potvrdili oblik pa mozemo sa sigurnosu ustvrditi da se rijec vise ne upotrebljava. 346 Za ostala dva dijalekta nalazimo samo neizvedene oblike: ar. búte (DDAr 232), bute (DER 1235) buti (DAr 160, s. v. bute), mr. búti (DMr 51), buti (DER 1235). 347 Telefonskim smo provjerama i sami potvrdili i ovo znacenje.

344

464

Terminologija bacvarstva

Buzetu i Sovinjskom polju ,,rucna posudica u obliku bacvice" (SKOK III/89). Isti oblik postoji i u slovenskim dijalektima [u Stajerskoj pûtrih (SKOK III/89, ESSJ III/140, MtP-cd) < srvnjem. puterich (SKOK III-89, ESSJ III/140)]. Premda je rijec zabiljezena samo u Zejanama, pitanje je je li u cakavske govore usla iz slovenskih istarskih govora jer za njih ne nalazimo nikakvih potvrda. Za oblike tipa bu}[k ne nalazimo potvrda u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Termin je preuzet iz cakavskoga: npr. u Vodicama bûcak (ID 160), u ostalim cakavskim rjecnicima ne nalazimo oblika. Rijec je srodna sa sln. bùc ,,bacva" (okolica Nove Gorice ­ osobne ankete), buc ,,bacva" (SKOK I/177, s. v. b...ca), búca ,,okrogla posoda ... za vino" (SES 52)348. Uz potonje M. je Snoj uoblicio sljedee etimologijsko tumacenje: ,,beseda je gotovo prevzeta iz nekega rom. refleksa vlat. buttia, klas. lat buttis «sod» (...)" (ibidem)349. 55.6. Brenta (za nosenje groz a) U Susnjevici brent, -a, -e, -ele z., u drugim juz. s. brenta, -a, -e, -ele z., u Zejanama brentåca, -a, -e, -ele z. U Zejanama smo zapisali i termin brenta, -a, -e, -ele z., ali samo u znacenju ,,drvena posuda za nosenje iskljucivo vode", dok smo u Zankovcima zabiljezili i oblik uharica, -a, -e, -ele z. u znacenju ,,brenta s rucicom (usicom) sa strane".

348 Oblici tipa buca postoje i u hrvatskim govorima: u Dubrovniku bca ,,stakleni okrugao sud za pie", u Dalmaciji ,,mjedeni sud, kao pola bukare" (SKOK I/177, s. v. b...ca). ... 349 Za etimol. v. i SKOK I/177, s. v. b...ca. ...

465

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Oblici tipa brenta (brentaca je uveanica na ­aca) posueni su iz cakavskih govora, i to, s obzirom na distribuciju termina, iz istarskih cakavskih idioma350 gdje su mletacizmi: npr. brênta u Brgudu, Cepiu (IrLA 1289), Svetvincentu i Valturi, br nta u Liznjanu (ILA 1289), Belom (BBT 51), Novom Vinodolskom (RCGNV 26), brènta u Pinu (PI 14), brenta u Labinu (RLG 28) < mlet. brenta (VG 115)351 < lat. *brenta, REW 1285352. Byhan navodi brént (IrG 199), Pucariu brent (SIr 365), Maiorescu brent (VIr 111), Popovici brent (DRI 94), Cantemir brénte (TIr 159), Sârbu i Fr il brenta (DIr 193), Kovacec za juzna sela brént, -a (IrHR 41). Termin uharica tako er je posu en iz cakavskih idioma: npr. u Cabruniima xaritsa (ILA 1289), u Labinu uharica (RLG 241), u Pinu ùharica (PI 122). Ir. repertoari kojima se sluzimo ne donose slicnih oblika. Termin je metaforican, izvedenica od uho < prslav. *uxo (SES 696). 55.7. Omanja kada U Zejanama vele k[b[lu de vir, u Zankovcima i Mihelima masteli, -u, -2, -i m., u Kostrcanu masteli}, -u, -2, -i 2 2 m., u Liznjanu m[steli, -u, -2, -i m., u Jesenoviku i Tr2 kovcima k[blic, -u, -2, -i m., u Brdu k[blic, -u, -ure, -urle 2

Radu Flora navodi brente (SPuIr 74) sto tumaci kao posu enicu iz slovenskoga s cime se ne mozemo sloziti. 351 Naziv postoji i u svim istriotskim govorima: b'renta (ILA 1289). 352 ,,Vc. sett. (...) di prob. orig. preromana (...)" (DELI-cd). Prema Skoku ,,brenta je predrimska alpinska rijec, posu ena na cakavskom, slov. i hrv-kajk. teritoriju u novije doba iz furl." (SKOK I/207) ­ drzimo da je u sjevernocakavskim idiomima ekonomicnije pretpostaviti mletacko podrijetlo termina.

350

466

Terminologija bacvarstva

bg., u Skabiima k[bli, -u, -ure, -urle m., u Susnjevici k[blic, -u, -2, -i m., u Novoj Vasi kabliu ku ureki. 2 Na ovom emo mjestu obraditi samo dvije sintagme, a za ostale oblike, redom umanjenice na ­i, v. 55.8. Zejanska sintagma k[b[lu de vir doslovce znaci ,,kada od vina", dakle ,,kada za vino". Sintagma je hibridna, prvi je dio posu en (v. 55.8.), dok su drugi i trei elemenat domai: de ,,od" (u svim smo mjestima zabiljezili de) ­ dr. de (DEX 262; DER 2797), ar., mr. di (DER 2797) < lat. de, REW 2488; vir ,,vino" (isto i u IrG 381, SIr 329, VIr 156, DRI 164, TIr 186, DIr 298, IrHR 214)353 ­ dr., mr. vin (DEX 1162, DMr 327), ar. in (DER 9266) < lat. vnum, REW 9356. Novovaska sintagma, kabliu ku ureki, doslovce znaci ,,kada s usima", dakle ,,kada s usicama". Tako er hibridna sintagma gdje je prvi elemenat posu en (v. 55.8.), a druga su dva domaa: ku ,,s, sa" (u svim smo mjestima zapisali ku; u literaturi nalazimo cu ­ SIr 307, VIr 119, DRI 102, TIr 163, DIr 201, IrHR 56; ku ­ IrG 256), domaa rijec: dr., ar., mr. cu (DEX 245; DDAr 315, DAr 317; DMr 82) < lat. cum, REW 2385; ureki, mn. od urek ,,uho"354 [urKke, -e (IrG 376), urechie (VIr 155), orechie, mn. orechi, orechile (VIr 137), urec , -a, -ile (DRI 162), uréce, - (TIr 184), urce, urek/urek (DIr 293), urKce,

Mi smo u Zejanama zapisali vir, -u, -ure, -urle m., u svim juz. s. vir, -u, -ure, -urle bg. (IrLA 1244). 354 U Zejanama smo zabiljezili ureke, -a, -i, -ile z., u Susnjevici i Novoj Vasi urek, -a, -i, -ile z., u Susnjevici mn. jos i ureke, -ele, u Jesenoviku, Brdu, Trkovcima i Kostrcanu ureke, -a, -i, -ile z., u Letaju, Zankovcima i Mihelima ureke, -a, ureke, -ele z. i u Skabiima ureka, -a, -i, -ile z.

353

467

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

-a, uréci, -ile (IrHR 208 ­ za Zejane)] ­ dr. uréche (DEX 1139), ar. ureáce (DDAr 1089), mr. ureác (DMr 318) < lat. aurcula, REW 793. 55.8. Cabar U Zejanama smo zabiljezeli c[b[r, -u, c[bri, c[bri m., u Susnjevici, Jesenoviku, Brdu, Skabiima, i Trkovcima k[b[l, -u, k[bli, k[bli m., u Novoj Vasi, Letaju, Kostrcanu i Mihelima mastel, -u, -2, -i m., u Zankovcima m[st, 2 m[stelu, m[stel, -i m. Za c[b[r odgovarajui oblik nalazimo samo u Cantemira: ceab r, -ure ,,vjedro" (TIr 161). Termin bi mogao biti domai: dr. ciub r (DEX 181355) ­ za ostale rum. dijalekte ne nalazimo potvrda. Bilo kako bilo, oblik je svakako naslonjen na cakavske likove rasprostranjene i u Istri i u Dalmaciji: npr. u Brgudu cabãr (IrLA 1292), u Orbaniima isto (CDO 426), u Pinu cabòr ,,sud za luzenje rublja" (PI 19), u Labinu cabor (RLG 33), u Smokvici na Korculi càbar (RS 85) < prslav. *cbr (SES 67). Za k[b[l nalazimo cab l, -ure ,,vjedro" (TIr 159) i cbl (DIr 194). Cakavizam: npr. u Cepiu kabôl (IrLA 1292), u Pinu kabòl (PI 45), na Bracu kabôl (CL 389) < prslav. *kbl (HER 308)356. Za istarske primjere v. i 55.11. I oblici tipa mastel posu eni su iz cakavskih govora. U Byhana nalazimo matél ,,kabao" (IrG 273), u Popovicia

355 356

< bug. cebr. ,,Praslavenska je rijec posu ena iz germanskog *kubil (...) Germanska je pak rijec posu enica iz lat. cupellus, cupellum «vrc», a to je umanjenica od rijeci cpa, cuppa «kaca, bacva, bure», koja je posu ena iz semitskog." (HER 309).

468

Terminologija bacvarstva

matel (DRI 123). Cakavski je lik prosiren diljem Istre i Dalmacije: npr. u Cepiu mastel,, (IrLA 1291), u Labinu mastela (RLG 121), u Orbaniima masti l (CDO 488) u Pinu mastèl (PI 62), u Kukljici mastê, mastêl (RGK 155), u Brusju na Hvaru mastîl (CL 533) < mlet. mastèlo, mastèla ,,conca per il bucato; tinozza; misura per il vino" (BOE 404), mastelo (VG 605) < grc. { µó ,,coppa (a forma di 'mammella', ch'è il significato originario della parola" (IGV 136357). Za istarske primjere v. i 55.11. Oblik mastél postoji i u dr. (DAR 183), pa bi ir. termin mogao biti i domai. 55.9. Vjedro U Susnjevici i Novoj Vasi lodric, -a, -e, -ele z., u svim ostalim anketiranim mjestrima lodrica, -a, -e, -ele z. Od ir. repertoara kojima se sluzimo samo u Kovaceca nalazimo lodrí a ,,drvena posuda s ruckama (usima) sa strane"358 (IrHR 106 ­ za Zejane). Cakavizam: npr. u Brgudu i Cepiu lodr,,ca (IrLA 1293) ­ u cakavskim repertoarima kojima raspolazemo ne nalzimo oblika. Rijec je rasprostranjena po Sloveniji: lodríca ,,vrsta soda, brenta, meh, posoda za vino" (ESSJ II/147 ­ za Kras i Belu Krajinu) i od XVI. st. po sjeverozapadnim hrvatskim krajevima (v. ARJ VI/134 i SKOK II/313). Etimon nalazimo u lat. ter ,,mijeh", REW 9102 > mlet. ludro (BOE 376, VG

,,La voce (...) è di antica area veneto-emiliana, per cui una provenienza greca è pienamente giustificata." 358 Dakle isto sto i putrih (v. 55.5.) kako Kovacec navodi na citiranom mjestu. Telefonskim provjerama uz pisanje ovoga rada i sami smo potvrdili i ovo znacenje oblika kojim se bavimo, tako er samo u Zejanama.

357

469

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

553, GDDT 337) ­ sa stapanjem odr. clana. Cakavski su oblici umanjenice na ­ica.359 55.10. Vjedro s jednom rucicom U Zejanama kazu si}, -u, -ure, -urle m. i kabålnik, -u, kabålnice, -ele m., u Susnjevici sic, -u, -ure, -urle bg. i sic, -u, -2, -i m., u Novoj Vasi si, -u, -2, -i m., u Brdu i 2 2 Skabiima si, -u, -ure, -urle bg., u ostalim juznim selima si}, -u, -2, -i m., u Zankovcima jos i burica, -a, -e, -ele z. 2 Oblici tipa si posu eni su iz cakavskoga kamo su dospjeli iz nekog mletackog govora (u ir. repertoarima kojima se sluzimo ne nalazimo slicnih oblika): npr. u Cepiu s,,} (IrLA 1294), u Svetvincentu i Cabruniima s,,, u Valturi s,,O, u Liznjanu s,,c (ILA 1294), u Senju i Bracu s,, (SR 132; CL 1102) < mlet. secio (VG 994, GDDT 608), seo (VDP 156) < lat. stla, REW 7962. Za kabålnik ne nalazimo slicnih oblika u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Rijec je o izvedenici od imenica tipa k[b[l koja je mogla nastati i unutar ir., a mogla je i kao takva biti posu ena iz nekog cak. govora. Dalje v. 55.8. Termin burica posu en je iz cakavskih govora ­ Byhan ima buríts, -tse ,,vjedro za muzu" (IrG 202)360, Popovici buri , -e ,,drvena posuda" (DRI 95), Cantemir búri e, -e ,,solnica" (TIr 159): npr. brica u Vodicama i Orbaniima ,,okrugla drvena posuda u kojoj se nosi hrana tezacima u polje", (ID 161; CDO 425) u Rukavcu ,,drvena duguljasta ili okrugla posuda u kojoj se drzi grah i drugo" (RCGR 41), u Belom ,,mjera za zapreminu" (BBT 55), u Labinu

359 360

Za detaljniju etimologiju v. ESSJ II/147 i SKOK II/313. Naglasak vjerojatno pogresno zabiljezen, trebao bi biti na u.

470

Terminologija bacvarstva

burica ,,cabri na jedno uho. Sluzi kao mjera" (RLG 31). Rijec postoji i u slovenskim govorima: búrica ,,cebricek za mleko" (ESSJ I/54). Etimologija nije najjasnija: ishodiste bi moglo biti ,,neka posebna, severnobalkanska in furlanska predromanska oblika (...)" (ESSJ I/54, s. v. búrica ,,cebricek za mleko")361. 55.11. Kabao (mastel) U Zejanama, Trkovcima, Mihelima i Kostrcanu k[b[l, -u, k[bli, -2 m., u Novoj Vasi k[b[, k[b[lu, k[bli, -2 m., u 2 2 Susnjevici mastel, -u, -2, -i m. i mastel, -u, mastle, 2 mastele bg., u Jesenoviku mastel, -u, -2, -i m., u Letaju 2 m[stel, -u, -2, -i m., u Brdu m[stel, -u, m[stele, m[stele 2 bg., u Skabiima mastel, -u, mastle, mastele bg. i luzak, -u, luzace, -ele bg. Termin luzak zapravo je kotao u kojem se iskuhava rublje (u Skabiima smo na to pitanje dobili drugi odgovor): u Jesenoviku, Letaju, Brdu, Trkovcima, Mihelima i Kostrcanu zapisali smo luzak, -u, -2, -i m., u Zankovci2 ma i Letaju luzak, -u, luzac, -i m. Od autora ir. repertoara kojima se sluzimo samo Popovici ima luzac, -u (DRI 122), a donosi i gl. luziti362, -it, -esc(u) (DRI 122) ­ i mi smo u svim mjestima zapisali luzi, -es, a u Susnjevici jos i luzi, -ek. Cakavizam: npr. u Brusju na Hvaru luzõk (CL 514), u Buzetu i Sovinjskom polju lznjk (SKOK II/326, s. v. lug1), u Trpnju lznjak (ibidem), u Istri lûznjak ,,sud u kojem se luzi" (ibidem); u

Za etimol. v. i SKOK I/112, s. v. barîl i, puno opseznije u JEti I/42, s. v. bàrilo. 362 Pogresno zapisano, treba luzi.

361

471

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Dracevici na Bracu lz,,t (CL 514), u Pinu luzìt ,,okuhavati rublje uz dodatak pepela" (PI 60). I cak. imenice i glagoli potjecu od cak. lûg i sl. (diljem istocne jadranske obale): npr. u Vodicama lûg ,,pepeo" (ID 189), u Pinu luh ,,zapepeljena voda" (PI 60), u Orbaniima lh ,,pepeo" (CDO 483) < stvnjem. louge (SES 312). U Brgudu kabâl, u Cepiu vli kabôl (IrLA 1295). U Cepiu i mastl ali za ,,badanj" (IrLA 1290). Dalje v. 55. 8. 55.12. Metlica za cisenje posuda U Novoj Vasi mik meturic, u Susnjevici metlic, -a, -e, -ele z., u svim ostalim mjestima metlica, -a, -e, -ele z. Prvi elemenat novovaske sintagme, mik (v. 55.4.), domai je, a drugi, meturic, hibridna je izvedenica na hrvatski (cakavski) docetak ­ica od metur: za metlu smo u Susnjevici zapisali metur, -a, -e, -ele z., u Brdu i Skabiima metura, -a, metur, -i z., u ostalim juz. selima metura, -a, -e, -ele z.363 Byhan navodi métur, -re (IrG 275), Pucariu métur (SIr 314), Maiorescu metur, mn. meture (VIr 134), Popovici metur , -a, mn. ­e (DRI 125), Cantemir méture i métule364 (TIr 171), Kovacec za juzna sela métur, -a (IrHR 116). Domaa rijec: ar., mr., dr. métur (DDAr 679, DMr 188, DRI 125, s. v. metur ), dr. mtur (DEX 611), mr. m(i)etur (DER 5166): ,,Origen oscuro.

363

U Zejanama samo metla, -a, -e, -ele z. (Sârbu i Fr il imaju samo metla ­ DIr 228, dok ostali ir. repertoari kojima se sluzimo nemaju toga oblika), posu enica iz cakavskih govora: npr. mtla u Brgudu, Cepiu (IrLA 1431), Valturi i Liznjanu (ILA 1431) < prslav. *metla (SES 338). 364 Potonji je oblik nastao krizanjem s cak. metla.

472

Terminologija bacvarstva

En su base debe estar el lat. matta 'estera'365 (...)" (DER 5166). Oblici tipa metlica preuzeti su iz cakavskih govora, umanjenice od metla (v. bilj. 363). 55. 13. Potporanj na kojemu lezi bacva U Zejanama smo zapisali pregreda, -a, -e, -ele z., u Susnjevici kantir, -u, -e, -ele bg., talåe, -a, talå, -ile z. i talåe, -ele, -e, -ele z., u ostalim juz. s. kantir, -u, -2, -i m. 2 Ir. repertoari kojima se sluzimo ne donose ni jedan slican oblik ni za jedan navedeni naziv. Oblik kantir posu en je iz cakavskoga: npr. u Cepiu kantîri mn. (IrLA 1270), na Bracu kantr (CL 401), u Rukavcu knt r (RCGR 107), u Rivnju kantîr (RRG 125), sve u nasem znacenju, a u Rivnju ,,drveni cetvrtasti komad grede, a sluzi za stavljanje ispod bacve ili istegnuta broda". Ovo potonje znacenje prvotno je366. U cak. je rijec dospjela iz mletackoga: cantièr (BOE 130) < lat. cantheriu(m) «cavallo castrato», poi «travicello» (DELI-cd, s. v. cantiere)367 I oblici tipa talåe posu eni su iz cakavskoga < stalaza (diljem Istre i Dalmacije) ,,polica" ­ za specijalizirano znacenje ,,potporanj" ne nalazimo potvrda. Cak. je oblik ucen, hrv. staláza (RSR 1261), steláza ,,niz polica u nekoliko katova, npr. u knjiznicama ­ za knjige, u skladistima,

Lat. matta, REW 5424. Za pomorsko znacenje i distribuciju termina v. BB 248, s. v. skvér). 367 Semanticke je promjene objasnio Angelico Prati: ,,In origine i cantieri erano i cavalletti di sostegno delle navi in costruzione o riparazione." (VEI 217).

366 365

473

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

u radionicama ­ za smjestanje masinskih dijelova, instrumenata i sl." < franc. stellage (RSR 1264). Za pregreda v. 55.14. 55.14. Grede ispod bacve U Zejanama pregreda, -a, -e, -ele z.368, u Susnjevici i Novoj Vasi gred, -a, -e, -ele z., u ostalim juz. s. greda, -a, -e, -ele z. Oblici tipa greda posu eni su iz cakavskih govora: npr. u Brgudu i Cepiu grêde mn. (IrLA 1271), u Orbaniima gried, (CDO 450), u Senju grd, (SR 36) < prslav. *grda (SES 157, s. v. gréda1)369. Byhan navodi gréd i gred za Zejane (IrG 225), Pucariu gred (SIr 311), Popovici gred , -a, pl. ­e, -le (DRI 113), Cantemir gréde (TIr 167), Kovacec za Susnjevicu gréd, -a, -e (IrHR 86). Zejanskoga oblika ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se sluzimo, a slicnih nema ni u cakavskim rjecnicima s kojima raspolazemo. Drzimo da je nastao prema oblicima tipa pregrada jer je rijec o gredama koje leze poprecno u odnosu na glavne grede na kojima stoje vee bacve. 56. Dijelovi bacve 56.1. Dno bacve U Susnjevici smo zapisali fundu de b[cv, u Novoj Vasi fundu de b[cv, u svim ostalim mjestima fundu de b[cva.

Odgovor smo dobili samo od jednoga ispitanika koji gotovo redovito umjesto [] realizira [g]. 369 Iste su etimologije dr. i mr. grind i ar. grend (DER 3882), pa bismo nasu rijec mogli tumaciti i kao domau (*grend) koja je pod utjecajem cakavskoga izgubila n.

368

474

Terminologija bacvarstva

Zabiljezeni su nazivi hibridne sintagme (prva su dva elementa domaa) u doslovnom znacenju ,,dno od bacve" Prvi je dio sintagmi, fund ,,dno" domai elemenat, prisutan i u drugim rum. dijalektima (dr., mr. fund - DEX 404, DMr 131, ar. fúndu - DDAr 478): u Zejanama fund, -u, -2, 2 -i m. i fund, -u, -ure, -urle m:, u Novoj Vasi i Letaju fund, -u, -2, -i m., u Jesenoviku fund, -u, -2, -i m., uz fund, -u, 2 2 -ure, -urle bg., u ostalim juz. s. samo fund, -u, -ure, -urle bg. A. Byhan navodi fund, -dure (IrG 221), Popovici fund, -ure (DRI 111), Cantemir fun(d), -ure (TIr 166), Kovacec fund, -u za Susnjevicu, Brdo i Zejane (IrHR 81) < lat. fndus, -ris, REW 3585.2. Za de v. 55.7., za b[cva 55.1. 56.2. Trbuh (trup) bacve U Zejanama vele folele de b[cva, u Susnjevici t[rbuhu de b[cv, u Novoj Vasi t[rbuhu de b[cv, u drugim juz. s. t[rbuhu de b[cva. Sve su navedene sintagme hibridne i doslovce znace ,,trbuh od bacve"370 ­ u Zejanama se za trbuh, uz t[rbuh, kaze i fole, -ele, fo, -i m.371: Byhan je zabiljezio fole ,,trbuh; mijeh" (IrG 216), Pucariu fole ,,mijeh za vino" (SIr 310), Popovici fole, -le, pl. fo, -i ,,mijeh" (DRI 110), Sârbu i Fr il fole ,,trbuh" (DIr 213), Kovacec za Zejane fóle, -le ,,trbuh" (IrHR 80). Domaa rijec: dr., ar. foále (DEX 388, DDAr 466), mr. foáli (DMr 128) ­ svi oblici u

370 371

Usp. u Brgudu t[rbûh b,cve (IrLA 1259). Oblik znaci i ,,mijeh" ­ u ostalim ir. idiomima slicni oblici oznacuju iskljucivo mijeh (v. IrLA 582, 1212, 1297).

475

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

znacenju ,,mijeh; trbuh"372 < lat. fllis ,,mijeh", REW 3422.1. Prvi je dio ostalih sintagmi t[rbuh, -u, t[rbuse, -ele bg. (Susnjevica), t[rbuh, -u, t[rbuse, -ele bg. (ost. juz. s.) ­ u Zejanama t[rbuh, -u, t[rbuse, -ele m. Byhan ima trbúh, -u (IrG 362), Pucariu trbúh (SIr 328), Cantemir trbúh, -ure (TIr 183), Sârbu i Fr il târbuh, trbuh (DIr 287), Kovacec za Susnjevicu i Brdo târbúh, -u (IrHR 195). Posu enice iz cakavskih govora: npr. u Cepiu t[rbh (IrLA 1259), u Senju trbh (SR 153) < prslav. *terbux (SES 680, s. v. trébuh). Za de v. 55.7., za b[cva 1.1. 56.3. Polukruzni dio bacve Samo smo u Zankovcima, od samo jednoga ispitanika, dobili odgovor na ovo pitanje: pode de b[cve. Prvi elemenat slozenice, pode, hibridan je, sastavljen od po [po (sva mjesta), pode (sva mjesta); po, po de (IrG 310; DIR 137; TIr 175), pode (SIr 320), po (DIr 251), pode (DIr 252), po (IrHR 148 ­ za juz. s. i Zejane), póde (IrHr 149 ­ za Zejane) < prslav. *pol373, (SES 465, s. v. pol1)] i de (v. 55.7.). Za b[cva v. 55.1. 56.4. Obruc oko bacve U Susnjevici obruc de b[cv, u Novoj Vasi obruc de b[cv, u svim ostalim mjestima obruc de b[cva.

Sto se znacenja ,,trbuh" tice ono je metaforicno, dakle sekundarno: usp. cak. u Dalmaciji mis,,na ,,veliki trbuh". 373 Rumunjski knjizevni jezik tako er poznaje zastarjelicu slavenskoga podrijetla pol (DEX 816; DAR 297), no ir. oblik o kojem raspravljamo vjerojatno nije s tim u svezi.

372

476

Terminologija bacvarstva

Hibridne sintagme nastale prema cakavskome modelu ­ u Brgudu obrûc od b,cve, u Cepiu obrc ...koli b,cve (IrLA 1254) ­ gdje su prvi i trei elemenat posu eni, a drugi je domai. U Zejanama smo zapisali obruc, -u, -2, -i m. i obruc, -u, 2 obruce, -ele m., u Susnjevici obruc, -u, -2, -i m. i obruc, 2 -u, -obruce, -ele bg., u Novoj Vasi, Brdu, Trkovcima i Zankovcima obruc, -u, -2, -i m. i obruc, -u, -obruce, -ele 2 bg., u Jesenoviku, Letaju i Mihelima samo obruc, -u, -2, -i 2 m., u Skabiima samo obruc, -u, -obruce, -ele bg. Posu enice iz cakavskih govora. Oblici tipa obruc prosireni su diljem itocne jadranske obale: npr. u Senju ...bruc (SR 92), u Orbaniima ...bruc i obrûc (ID 195) < prslav. *obrôc (SES 396, s. v. obrôc). 56.5. Duga U Zejanama dua, -a, duz, -ile z i dua, -a, -e, -ele z., u Susnjevici i Novoj Vasi dug, -a, -e, -ele z., u ostalim juz. s. duga, -a, -e, -ele z. Byhan je zapisao dúg (IrG 210), Popovici dug , -ge (DRI 108), Kovacec dúga, -ele za Brdo i dúa, duz, -ile i -e, -ele za Zejane (IrHR 72). U ostalim rum. dijalektima postoje oblici s oa umjesto u ­ dr., ar. doág (DEX 312, DDAr 410), mr. doag (DER 2988)374 < lat. d ga, REW 2714.2 ­ pa nije jasno je li i u ir. postojao neki stariji oblik tipa *dog, koji se pod utjecajem cakavskih termina oblikovao u danasnje oblike: npr. u Brgudu i Cepiu dûga (IrLA 1255), u Pinu dùga (PI 28), u Senju dga (SR 25)

374

U Rudnoj Glavi dauag[ (IrLA 1255).

477

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

< prslav. *dôga ,,lok, nekaj ukrivljenega (...) mavrica" (SES 96, s. v. dóga1)375. 57. Cepovi i otvori na bacvi 57.1. Vranj (cep i rupa za nj) U Zejanama za vranj vele cep, -u, -ure, -urle m., u Susnjevici i Skabiima kalkun, -u, -e, -ele bg., u svim ostalim juz. s. kalkun, u, -2, -i m. 2 Oblici tipa cep po svoj su prilici domai [dr. cep (DEX 162); ar. cep (DDAr 352), cepu (DAr 226, s. v. cep); mr. tsômp (DMr 99) < lat. cppus, REW 1935376] svakako poduprti cak. oblicima tipa cp (diljem istocne jadranske obale) < prslav. *cep (SES 69). Pucariu navodi ep (SIr 328), Maiorescu cep, cepuri (DIr 115), Popovici ep, -u, pl. -ur (DRI 105), Cantemir cep, -ure (TIr 161), Kovacec cep, -u, cépure, -urle za Zejane i ep, -u, épure, -urle za Susnjevicu (IrHR 61).

,,It. doga 'doga pri sodu' je verjetno le slucajno podobno tej slovan. besedi (BE [= ESSJ ­ op. autora] I, 106 [isto i SKOK I/453 ­ op. autora]), ceprav vpliva te besede na sloven. pomen (dakle ni na cakavski ­ op. autora) ni mogoce izkljuciti." (SES 96, s. v. dóga). 376 Meyer-Lübke (tj. Pucariu) ne dovodi u pitanje latinsko podrijetlo termina (znacenje lat. etimona ,,kolac, granicnik" bi se i moglo opravdati), no osobno smo vise za Miklosicevo tumacenje [zbog razlike u znacenjima nastavljaca latinskoga (,,cvor; klada") odnosno slavenskoga etimona (,,cep")] koje prenosimo prema Cioranescuu: ,,Probab. resultado del encuentro del lat. cippus con bg. cep." (DER 1654), a do rijeci je svakako moglo doi i izravno iz slavenskoga kako je mislio Popovici: ,,vbulg. (= praslavenski, op. a.) " (DRI 105, . v. ep) ­ i u tom bi slucaju u ir. rijec bila domaa. I na koncu: u knjiz. rum. oblici tipa cep znace ,,cep; cvor (drveni)", a u ar. i mr. samo ,,cep".

375

478

Terminologija bacvarstva

Oblici tipa kalkun posu eni su iz nekog cakavskog govora: npr. u Orbaniima kalkn (CDO 461), u Labinu kalkun (RLG 85)377, u Pinu kalkùn (PI 46) ­ oblik je ogranicen na Istru (prema nasim spoznajama, a i na temelju cakavskih repertoara kojima se sluzimo, juznije nije u uporabi). Drzimo da je rijec o predmletackom elementu u cakavskim govorima Istre378: mozemo pretpostaviti istrolatinski *kalkonu. Nas termin odgovara starotalijanskom calcóne zabiljezenom u XIV. st. za koji Battisti i Alessio vele: ,,v. d'area sett., cfr. lat. medioev. calconus (a. 1379, a Gemona)." (DEI I/676).379 Byhan ima kalkún (IrG 237), Popovici calcun, -u, pl. ­n, -urle, ~ de bcf(v) (DRI 96), Kovacec za Susnjevicu calcún, -u (IrHR 45). 57.1.1. Cep na vranju U Zejanama smo zapisali tapun, -u, -e, -ele m., u Susnjevici cep, -u, -ure, -urle bg., u Brdu, Skabiima i Trkovcima cep, -u, -ure, -urle bg., u Novoj Vasi, Jesenoviku,

Isti oblik, calcun navodi i Rosamani za okolicu Labina, tj. Hrvate na Labinstini (VG 145). 378 O problematici tumacenja predmletackih romanizama u istarskim govorima koji se cesto (ali ne uvijek!) podudaraju s furlanskima (u nasem su slucaju furlanski oblici s c- a ne k-!: cialcón, cjalcón ­ DFVC 85, s. v. tappo del cocchiume) pisali smo u vise navrata, nedavno u IE 343, s. v. istriotski. Ukratko, drzimo da takve rijeci valja izvoditi iz romanskih jezicnih slojeva koji su vremenski barem na istoj razini s dalmatskim. 379 Usp. i: ,,Cfr. la forma colcon diffusa un tempo in tutta l'Italia settentrion. (...) di cui è un riflesso anche il friul. cialcon e il croato kalkun dei bilingui di Albona (ovo potonje prema Rosamaniju ­ op. a.) (GDDT 162, s. v. cocon2).

377

479

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Letaju, Mihelima i Kostrcanu cep, -u, -2, -i m., u Zankov2 cima grabenåk, -u, grabenåc, -i m. Oblika tipa tapun ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Rijec je o mletacizmu koji je u ir. usao iz nekog cak. govora: npr. u Brgudu tapûn (IrLA 1261), kao u Svetvincentu i Valturi (ILA 1301), u Senju tapn (SR 150) < mlet. tapone, uveanica na ­one od tapo (BOE 735) < fran. tappo, REW 8565.2. Zankovacki termin grabenåk nije najjasniji: mozda izveden od grabi, -es gl. ,,grabiti, skupljati" (zabiljezeno u svim juz. s., osim u Susnjevici gdje se kaze grabi, -ek gl., a u Zejanama smo zapisali rabi, -es gl.) < cak. grabiti < prslav. *grabiti (SES 153) jer ga treba izvaditi da bi se grabilo vino? Za cep v. 57.1. 57.1.2. Omotati tkaninom (o vranju) U Zejanama zamotej, zamotes (cepu), u Susnjevici z[motj, zemotek gl. (kalkunu ku k[rpa), u Novoj Vasi i Jesenoviku zemotj, zemotes gl. (kalkunu ku k[rpa), u Letaju zemotj, zemotes gl. (kalkunu ku roba), u Brdu, Skabiima i Trkovcima zemotj, zemotes gl. (ku roba kalkunu), u Zankovcima i Kostrcanu omotj, omotes gl. (kalkunu ku k[rpa), u Mihelima omotj, omotes gl. (ku k[rpa kalkunu). Svi su zabiljezeni nazivi hibridne sintagme u doslovnom znacenju ,,zamotati/omotati cep", odnosno ,,zamotati/omotati cep s krpom/tkaninom"380.

380

Usp. U Brgudu om...tati cp, u Cepiu zamot,t cp (IrLA 1262).

480

Terminologija bacvarstva

Glagoli tipa zemotj i omotj posu eni su iz cakavskoga: cak. omotat(i), zamotat(i) (diljem istocne jadranske obale), tvoreni prefiksacijom glagola motat(i) (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *motati (SES 356). Samo u Kovaceca nalazimo omotK+ za Zejane (IrHR 137). Oblici tipa k[rpa posu eni su iz cakavskoga: cak. k rpa (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *krpa (SES 279). Mi smo u Susnjevici i Novoj Vasi zapisali k[rp, -a, -e, -ele z., u drugim mjestima k[rpa, -a, -e, -ele z. Popovici ima crpa, -i a (DRI 98), Cantemir crpe, -a (TIr 161), Kovacec c rpa, -e za Zejane (IrHR 48). I oblici tipa roba tako er su posu eni iz nekog cakavskog govora381: cak. r...ba ,,odjea; tkanina; roba za trgovinu" (diljem Istre i Dalmacije) < mlet roba (BOE 579) < germ. rauba, REW 7090. Mi smo u Susnjevici i Novoj Vasi zabiljezili rob, -a, -e, -ele z., u ostalim mjestima roba, -a, -e, -ele z. u znacenjima kao i u cakavskome. Pucariu donosi rob (SIr 323), Maiorescu rob (VIr 144), Popovici rob , -a (DRI 145), Cantemir robe, -a (TIr 178), Sârbu i Fr il roba, -e (DIr 268), Kovacec za Susnjevicu i Brdo rób, -a i Zejane róba (IrHR 167) ­ svi samo u znacenju ,,odjea", dok Kovacec navodi uz odjeu i znacenja ,,rublje" i ,,roba (za trgovinu)" Za ku v. 55.7., za kalkunu i cepu 57.1. 57.1.3. Stupa, kudjelja Za stupu u Zejanama vele stupa, -a, -e, -ele z. i kucina, -a, -e, -ele z., u Susnjevici stup, -a, -e, -ele z., u Novoj

381

Rum. rob francuzizam je. (DEX 930).

481

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Vasi stup, -a, -e, -ele z., u ostalim juz. s. stupa, -a, -e, -ele z. Ir. repertoari kojima se sluzimo nemaju ni oblike tipa stupa ni oblike tipa kucina. Oblici tipa stupa cakavizmi su mlet. podrijetla: npr. stpa u Brgudu, Cepiu (IrLA 1263), u Svetvincentu, Cabruniima, Valturi i Liznjanu (ILA 1263), stpa u Senju (SR 138), Betini i Korculi (BB 226) < mlet. stopa (BOE 706) < lat. stpa, REW 8332. Termin kucina ucena je podrijetla: hrv. kùcina (RHJ 515) ­ ,,augmentativ na ­ina od kuk (...) Sufiks je dodan zbog uklanjanja homonimije sa kuk (...) Sveslav. i praslav. (*klk) termin je iz kulture konoplje" (SKOK II/220, s. v. kùcine). U ir. je mogao ui ili izravno iz hrvatskoga, ili iz nekog cakavskog govora. 57.2. Cep na dnu bacve U Zejanama kazu cep, -u, -ure, -urle m., u Susnjevici cep, -u, -ure, -urle bg., u Brgudu, Skabiima i Trkovcima cep, -u, -ure, -urle bg., u ostalim juz. s. cep, -u, -2, -i m. 2 V. 57.1. 57.3. Pipa na bacvi (samo cjevcica) u Zejanama smo dobili odgovor kanelica, -a, -e, -ele z., u Susnjevici i Novoj Vasi kanel, -a, -e, -ele z., u ostalim juznim selima kanela, -a, -e, -ele z., a u Skabiima jos i kanelica, -a, -e, -ele z. Byhan navodi kanél, -le (IrG 238), Popovici canél , pl. ­e (DRI 96). Cakavizam mlet. podrijetla: npr. kanêla u Brgudu, kanla u Cepiu (IrLA 1266), Svetvincentu, Liznjanu (ILA 1267) i Senju (SR 51) < mlet. canèla (BOE 127) 482

Terminologija bacvarstva

< lat. cannlla, REW 1602b. Oblici tipa kanelica umanjenice su na ­ica koje su mogle nastati i unutar ir. govora. 57.4. Pipa na bacvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) U Susnjevici vele spin, -a, -e, -ele z., u Novoj Vasi spin, -a, -e, -ele z., u svim ostalim mjestima spina, -a, -e, -ele z. Cantemir ima spíne, -e (TIr 180), ostali nemaju. Cakavizam mlet. podrijetla: npr. sp,,na u Brgudu, spîna u Cepiu (IrLA 1267), Svetvincentu, Cabruniima, Valturi, Liznjanu (ILA 1267), Senju (SR 146) i Salima (RGS 363) < mlet. spina (BOE 691) < lat. spna, ,,trn"382REW 8150 57.5. Cepi na pipi U Zejanama kazu cep, -u, -ure, -urle m., u Susnjevici cepic, -u, -2, -i m., u Letaju cepi, -u, -2, -i m., u Trkovci2 2 ma, Zankovcima, Mihelima i Kostrcanu cepi}, -u, -2, -i 2 m., u Novoj Vasi mik cep, u Jesenoviku cepu de spina, u Brdu i Skabiima v[rteka, -a, -e, -ele z. U Brgudu cp, u Cepiu cp na kanli (IrLA 1268) Za de v. 55.7., za cep383 3.1., za spina 3.4. Preostaje nam objasniti oblik zabiljezen u Brdu i Skabiima, v[rteka. Posu enica iz nekog cakavkog idioma (u cak. repertoarima kojima se sluzimo ne nalazimo potvrde). Rijec je o izvedenici od cak. v[rt,,t(i)/v[rtt(i) (diljem istocne jadranske obale) < prslav. *vrtti (SES 731). Istrorumunji su posudili i cak. gl.: vrtK+, -tésk (IrG 386), vrti

382 383

Prijenos znacenja ,,trn" ,,slavina" nije problematican. Cepic i cepi umanjenice su na ­i koje su mogle nastati i unutar ir.

483

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

se (TIr 185), vârti se (DIr 296): mi smo u Susnjevici zapisali v[rtj, -ek gl. i v[rti, -ek gl., u ostalim mjestima v[rtj, -es gl. i v[rti, -es gl. 57.6. Otvor na dnu bacve U Zejanama smo zabiljezili rasklisa, -a, -e, -ele z., u Zankovcima d[rzdeåk, -u, d[rzdeåce, -i m., u Susnjevici skue, -a, sku, -ele z. i sku, -a, -e, -ele z., u Novoj Vasi sku, -a, -e, -ele z. u svim ostalim juz. s. skua, -a, -e, -ele z.384 Zejanski termin rasklisa nominalizirani je prid. (rasklis, rasklisa; rasklis, rasklis i rasklise u Zejanama; resklis, resklis; resklis, resklis i resklise u Susnjevici i Novoj Vasi; resklis, resklisa; resklis, resklis i resklise u ostalim mjestima ­ u znacenju ,,otvoren") koji potjece od glagola raskide, raskid (Zejane), reskide, reskid u drugim mjestima. A. Byhan navodi raskíde (IrG 326) i reskíde, -kís, -kíd (IrG 327), Pucariu glagol rescide i prid. rescís, - (SIr 323), Maiorescu reschid, a reschide, reschis (VIr 144), Popovici rescide, -cis, -cid(u) (DRI 144), Cantemir rescíde (TIr 178), Sârbu i Fr il rescide, rascide (DIr 267) i Kovacec za Zejane rascíde i za Susnjevicu rescíde (IrHR 164). Domaa rijec: dr. deschíde (DEX 284), ar., mr. dicl'id (DDAr 402, DMr 111) < lat. dscldre, DER 2878385, od glagola cludere, DELI-cd, s. v. chiudere. Oblik d[rzdeåk ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se sluzimo, a nemaju ga ni cakavski rjecnici. Rijec je o ca384

I u Zejanama smo zabiljezili skue, -a, -e, -ele z., ali samo u znacenju ,,rupa openito". 385 Ir. oblik pretpostavlja lat. *rescludere.

484

Terminologija bacvarstva

kavizmu koji ne znamo protumaciti: u Cepiu druzde,k (IrLA 1264). Oblici tipa skua ,,rupa" [u literaturi nalazimo: scue (SIr 324), skue, -e (IrG 342), scule (VIr 147), cu (DRI 154), cúe, - (TIr 182), cua, -e; cui a, -e (DIr 284), scúe, -a za Susnjevicu, cúe, -a za juzna sela i Zejane, mn. za Zejane do cu, do cue; cúi a za Zejane (IrHR 189)] posu eni su iz cakavskoga. Oblici tipa skua, skuja prosireni su i u hrvatskim i u slovenskim istarskim govorima: npr. ska u Cepiu (IrLA 433), Cabruniima i Liznjanu (ILA 433), u Vodicama sk a (ID 217); u Brgudu ska za kanlu (IrLA 1264); u Kortama, Maliji, Baredu, Saredu, Izoli skúja. Etimologija nije jasna (v. ESSJ IV/78, s. v. skúlja). S obzirom na distribuciju hrvatskih oblika Istrorumunji su ove rijeci vjerojatno posudili tek nakon dolaska na Krk i u Istru. 58. Osobine bacava i radnje s njima 58.1. Oplaknuti (o bacvi) U Zejanama i Susnjevici zapisali smo spelå, spelu gl.386, u Susnjevici jos i splahni, splahnek gl., u Jesenoviku, Zankovcima i Kostrcanu popahni, popahnes gl., u Mihelima popahni, popahnez gl., u Novoj Vasi rezentj, rezentes gl., a u preostala cetiri juz. s. spahni, spahnes gl. Prvi je navedeni naziv, spelå, domai, ostali su preuzeti iz cakavskoga.

386

Isti je oblik u uporabi i u drugim selima, no nismo ga dobili pri ispitivanju terminologije bacvarstva, nego samo openito ,,prati, oprati, isprati, oplaknuti".

485

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Byhan ima spel i sp l (IrG 347), Pucariu spelå (SIr 325), Popovici spelå, -åt, spelu (DRI 150), Cantemir spelá (TIr 180), Srbu i Fr il spelå (DIr 278), Kovacec spelå (IrHR 179). Rijec postoji i u drugim rum. dijalektima: dr. splá (DEX 1006), ar., mr. spel (DDAr 966; DMr 271) < lat. *exprlavre, REW 3044. Za cakavizme ne nalazimo potvrda u ir. repertoarima koji su nam na raspolaganju. Nazivi tipa poplahni i splahni preuzeti su iz cakavskoga: cak. poplahn,,t(i) i sl. (diljem itocne jadranske obale), u Brgudu opl,hnuti, u Cepiu poplâhnut (IrLA 1281), u Valturi pop,xnit, u Liznjanu popâxnuti (ILA 1281), u Labinu splahnut (RLG 205) < prslav. *polxnôti (SES 449, s. v. ­plaknti) s razlicitim prefiksima. Glagol rezentj cakavizam je mlet. podrijetla: npr. u Labinu rezentat (RLG 190), u Pinu rezenàt (PI 97), u Orbaniima i Senju rezent,t (CDO 538, SR 127), u Salima rezent,ti (RGS 309) < mlet. resentar (BOE 568) < lat. rcntre, REW 7110. 58.1.1. Uvarak od dunja i breskvina lisa (koristi se za ispiranje bacava) U Susnjevici smo zapisali bromb, -a, -e, -ele z., u Novoj Vasi brombul, -a, -e, -ele z., u Jesenoviku brombula, -a, -e, -ele z., u ostalim juz. s. brombu, -u, -2, -i m. 2 Na ovom emo mjestu obraditi i glagol brombj, brombuj ­ v. 58.1.2. U ir. repertoarima kojima se sluzimo nema slicnih oblika ni za imenicu ni za glagol. Rijec je o cakavizmima mletackog podrijetla: npr. u Orbaniima bruõmba ,,hot liquid used to prepare staves for a 486

Terminologija bacvarstva

barrel" i bromb,t ,,make a barrel ready for use by cooking bruõmba in it" (CDO 423), u Rukavcu brõnbul ,,vrua voda sa vrijeskom, lisem vinove loze, smokve i breskve za dezinfekciju bacava prije berbe" i brnbul,t (RCGR 39), na Bracu brômbul i brûmbul ,,heise Lauge Auspüler von Fässern"; brombul,t i brumbul,t ,,auswaschen, auspülen, durch Spülen säubern" (CL 79, 81), u Cepiu (IrLA 1250), Cabruniima i Valturi (ILA 1250) brômba, u Svetvincentu brônva i brônba (ILA 1250). Ovi termini nedvojbeno potjecu od mletackih oblika identicna ili slicna znacenja: npr. u znacenju identicnom nasemu Rosamani ima brombo ,,pampanata (infuso di mele cotogne e foglie di pèsco che bollente, si versa nei vaTMi vinari (...)" (VG 119 ­ za Kopar i Piran) i bròmbolo ,,pampanata387" (VG 120); nalazimo jos bròmbolo ,,stufa che si fa alle botti per purgarle" (BOE 102); ,,pampanata, stufa (risciacquata della botte con acqua e vino bollente)" (GDDT 95)388. Za glagole nalazimo brombolar ,,ammollire la botte secca colla stufa" (BOE 102), ostali nemaju u ovom specijaliziranom znacenju, no o tom u daljnjem tekstu. Mozemo zakljuciti da imenice potjecu od glagola tipa brombolar koje ve citirani rjecnici daju u znacenjima ,,kruliti; klokotati, kljucati (o vodi) i sl." pa bi podrijetlo glagola bilo zvukopisno (Doria pretpostavlja onomatopejsku osnovu bromb-, GDDT 95, s. v. bròmbolo). Potonja se znacenja zrcale i u cak. oblicima: npr. u Salima brumbulj,ti ,,kipiti, vreti" (RGS 44), ,,jako kuhati,

Ovdje ne objasnjava sastojke uvarka (pampanata), no vjerojatno misli na isto. 388 U nasem znacenju termin je poznat i u istriotskim govorima: u Sisanu b'rombo i b'rombolo, u Vodnjanu b'rombo, u Balama b'romba (ILA 1250).

387

487

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

kipjeti" (RGP 51), u gradu Pagu brunbul,t ,,stvarati tutnjee mjehurie; kruljati, burljati (crijeva)" (CGP 131), na Izu brnbulj,ti ,,kuhati, vreti" (RGI 30). I navedene mlet. imenice tipa brombolo u spomenutim se rjecnicima daju i u znacenjima ,,mjehur, mjehur sapunice; mrmljanje, klokotanje i sl.", a sve se to odrazava i u cakavskim dijalektima, samo sto su se u njima oblici izvedeni od imenica tipa brombolo pomijesali s imenicama tipa brombola, kao uostalom i u mlet. sto se vidi iz znacenja oblika koji slijede u uglatim zagradama [bròmbola ,,bollicella; sorta di susina di sapore aspro ed acerbo" (BOE 101), ,,bolla di sapone, bollicina; prugnola (...) frutto del Prunus spinosa" (VG 119); ,,bolla di sapone, bollicina" (GDDT 94)]: npr. u Salima brûmbulj ,,naglo vrenje, mjehurii" (RGS 44), u Povljanama na Pagu brûmbolj ,,mjehuri, vrenje" (RGP 51), u gradu Pagu brûnbul ,,tutnjei odnosno sumei mjehuri koji se stvara pri vrenju, kljucanje vode ili kase, burljanje, kruljenje crijeva" (CGP 131), na Izu brnbúlj ,,mjehuri zraka u moru ili kuhanju" (RGI 30), u Labinu brombulji ,,crni plodovi gloga" (RLG 29), u Pinu bròmbulje ,,sitni divlji plodovi npr. crnog trna" (PI 16).389

U Selcima na Bracu i za imenicu i za glagol oblikovala su se znacenja kojih u mlet. dijalektima nema: brûmbul ,,metez, strka, galama; mrdanje cime, tresenje"; brumbul,t ,,praviti metez, galamiti, bucati; mrdati cime, tresti" ­ pod istom natuknicom nalazimo i sintagmu brumbul,t barîl ,,tresti bacvom koja je ispunjena tekuinom u svrhu pranja" sto bi odgovaralo i nasem znacenju (RSG 50, s. v. brumbul,t). ,

389

488

Terminologija bacvarstva

I na kraju, valja naglasiti da oblici koji imaju botanicko znacenje390 nisu zvukopisni. Battisti i Alessio tal. brómba, brómbola ,,crni trn" (potvr eno pocetkom XII. st.) tumace kao mediteranski relikt, a brómbolo ,,mladica vinove loze" kao ostatak iz ligurskoga predindoeuropskog supstrata (DEI I/608). 58.1.2. Oplaknuti (isprati) uvarkom od dunja i breskvina lisa (o bacvi) U Susnjevici smo zapisali brombj, brombek gl., u Jesenoviku brombuj, brombuves gl. V. 58.1.1. 58.2. Rasusiti se (o bacvi) U Zejanama rasusi se, me rasuses povr. gl., u Susnjevici r[spli se, me r[sples povr. gl., u Novoj Vasi resusi se, me resuses povr. gl., u Mihelima r[susi se, me r[suses povr. gl., u ostalim juz. s. resusi se, me resuses povr. gl. U ir. repertoarima kojima se sluzimo ne nalazimo slicnih oblika. Susnjevski termin r[spli se posu en je iz nekog cak. govora. U cakavskim rjecnicima koje imamo nalazimo samo glagole slicna znacenja (koja bi odgovarala rasusenoj bacvi): npr. u Povljanama na Pagu rasplt,,ti ,,rascijepiti i zatim rasiriti (ribu, meso i dr.)" (RGP 311), u Kolanu na Pagu raspl t,,t ,,rasjei na dvije polovice" (RKGP 419), na Bracu rasplt,,t ,,spalten; zweiteilen" (CL 1019), u Brusju na Hvaru tako er rasplt,,t ,,rascijepiti; razluciti" (RBrG 638), u Visu raspltìt ,,raspolutiti, raspoloviti, posjei po

Postoje i u furlanskome: bromb, bromp, bròmbule ,,sljiva" (FSS 78, PIRONA 76).

390

489

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

sredini na dvije polovice" (LVJ 455). U osnovi je ovih rijeci prslav. *polt, izvedenica od *pol ,,pola, polovica" (SES 450, s. v. plât) sto u hrvatskim govorima nije dalo osnovne rijeci. Skok za rasplatiti ,,rasjei, razrezati" (rijec navodi prema Stuliu) pretpostavlja prslav. *polto > hrv. plat- (SKOK II/678, s. v. plàtica). S obzirom na distribuciju glagola Istrorumunji su ga donijeli s Dinare. Mozemo pretpostaviti prvotni oblik *r[spliti koji se sazeo.391 I glagoli tipa rasusi se cakavskog su podrijetla: npr. u Brgudu b,cva se rasûsi, u Cepiu b,cva se rasûsila (IrLA 1275), u Svetvincentu b,cva se rasûsi, u Cabruniima b,cva se rassi, u Liznjanu b,cva se rasus,,la (ILA 1275). U osnovi je tih oblika prslav. *sux (SES 618). 58.2.1. Rasusen (o bacvi) U Zejanama smo zapisali rasusit, -a, -o; rasusic i rasusit, rasusite, rasusit i rasusic prid., u Susnjevici resusit, resusit, resusito; resusic, resusite, resusic prid., u Novoj Vasi resusit, resusit, resusito; resusic, resusite, resusic prid., u ostalim juz. s. resusit, resusita, resusito; resusic, resusite, resusic prid. Navedene pridjeve ne nalazimo u ir. repertoarima koje imamo na raspolaganju. Cakavizmi: npr. rassena u Brgudu (IrLA 1276), rasûsena u Cepiu (IrLA 1276) i Svetvin-

Za sazimanje usp. cak. rasplasa (CL 1018 ­ za Komizu), rasplaùsa (LVJ 454), ,,raspolovljena riba; rasporak" (u manje-vise istim znacenjima oblik donose i veina drugih autora navedenih rjecnika), a sami smo u Komizi na Visu zapisali i rasplisa u izrazu sardle na rasplisu ,,prepolovljene srdele s izva enim kostima za pohanje".

391

490

Terminologija bacvarstva

centu (ILA 1276), rassena u Cabruniima i Liznjanu (ILA 1276). V. 58.2. 58.3. Pustati (o bacvi) U Zejanama kurå, kuru, u Susnjevici kapj, kapek, u Jesenoviku i Zankovcima kapj, kapes, u Novoj Vasi spusj, spuses, u preostalim juz. s. pus}j, pus}es. I Kovacec je u Zejanama zabiljezio curå ,,promakati, propustati, curjeti" (IrHR 59), ostali nemaju. Domaa rijec: dr. curá (DAR 88)392, ar., mr. cur (DDAr 334, DMr 88) < lat. crrre, REW 2415. Ostali su nazivi preuzeti iz cakavskoga. Za (s)pusj u nasem znacenju ne nalazimo paralela u ir. repertoarima kojima se sluzimo: jedino je Kovacec za juz. s. zapisao spustí (IrHR 181), ali u znacenju ,,ispustiti (iz ruke)". U Brgudu b,cva ps}a, u Cepiu b,cva pûs}a (IrLA 1280), u Svetvincentu i Cabruniima b,cva pûsta, u Valturi b,cva psOa, u Liznjanu b,cva pûsa (ILA 1280) < prslav. *pustiti ­ izvedenica od *pust ,,zapusten" (SES 516, s. v. pûst2). Za kapj (znacenje je toga glagola zapravo ,,kapati") nalazimo: kapK+, -K+t, - (IrG 238), capí (SIr 365), caplí (TIr 160), capí (IrHR 46) < cak. kap,t(i) i sl., od k,pa i sl. (diljem Istre i Dalmacije) < prslav. *kapa (SES 217). 58.4. Nepropustan (o bacvi) U Zejanama i Susnjevici nismo kao odgovor na pitanje

392

Dackorumunjske istozvucnice. curá ,,lijeciti" i curá ,,kruniti (o kukuruzu)" nisu ista postanja kao i nas glagol. Prvi je germanizam (kurieren), a drugi potjece od lat. curare (DEX 251).

491

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

dobili pridjev ­ u Zejanama b[cva nu kura, u Susnjevici b[cva cire bire. U Novoj smo Vasi pak zapisali stå, -, -o; stå, ståe, ståi prid., u Mihelima zemocit, -a, -o; zamocic i zemocit, zemocite, zemocic i zemocit prid., a u svim ostalim juz. s. stå, -a, -o; stå i ståi, ståe, stå i ståi prid. Pridjeva tipa stå ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Byhan ima samo glagol ta + ,,uciniti nepropusnim" (IrG 351) ­ mi smo u Susnjevici zabiljezili staj, staek gl., u ostalim juz. s. staj, staes gl. Rijec je o cakavizmima mlet. podrijetla: npr. u Cepiu b,cva je stâa (IrLA 1278), u Labinu stanjat (RLG 207) < mlet. stagno, stagnar (BOE 699, GDDT 677). U osnovi je i glagola i pridjeva lat. imenica stagnum ,,kositar"393, REW 8217a. Pridjevi tipa zemocit preuzeti su iz cakavskoga. Prefiks za- u juz. s. redovito postaje ze­, pa bi polazni cak. oblik bio zamôcen ili sl. u znacenju ,,zamocen, umocen" (diljem istocne jadranske obale), no ir. znacenje je zapravo ,,namocen" (bacvu valja namociti da postane nepropusna), sto se u cakavskom izrazava sufiksom na-, dakle oblicima tipa namôcen i sl. (diljem istocne jadranske obale). Ir. repertoari kojima se sluzimo ne donose pridjeva. Samo Kovacec ima glagole zemocí ,,zamociti" (IrHR 224 ­ za juz. s.) i zmocí ,,smociti, namociti" (IrHR 226 ­ za juz. s. i Zejane). Etimon navedenih cakavskih rijeci nalazimo u prslav. *mociti (SES 349, s. v. mocti). U Zejanama i Susnjevici dobili smo samo opisni odgovor: b[cva nu kura (= bacva ne pusta), odnosno b[cva cire

393

Kositar se upotrebljava(o) za uciniti sto vodonepropusnim.

492

Terminologija bacvarstva

bire (= bacva dobro drzi). Za b[cva v. 55.1., za kurå 58.3. Za prilog bire ,,dobro" nalazimo: bíre (IrG 194, DRI 93, TIr 159, IrHR 38), bire (SIr 304, VIr 110, DIr 191). I mi smo u svim anketiranim mjestima zabiljezili bire pril. Domaa rijec: dr. bíne (DEX 98), ar. íne (DDAr 514), ghini (DAr 129, s. v. bine), mr. bíni (DMr 39) < lat. bne, REW 1028. Za glagol cire nalazimo: tsíre, -rút, -tsir (IrG 368), ir (SIr 328), iré (IrHR 204), iniu, ir, a irè, irut (VIr 152), iré (TIr 184), ire, -ut, iru (DRI 161), ire (DIr 291); mi smo u svim mjestima zabiljezili cire, ciru gl. Domaa rijec: dr. íne (DEX 1126), ar. ân (DDAr 1074), mr. tsôn (DMr 310) < lat. tnre, REW 8646. Za negaciju nu koju smo zabiljezili u svim anketiranim mjestima (u ir. rabi se samo uz glagol394) u literaturi nalazimo: nu (IrG 289, SIr 317, VIr 136, DRI 129), nú (IrHR 129) ,,negacija uz glagol". Domaa rijec: dr., ar., mr. nu (DEX 701, DDAr 787, DMr 208) < lat. non, REW 5951.

Za obicnu smo negaciju u svim selima zabiljezili ne. U literaturi nalazimo ne (IrG 286, SIr 316, VIr 135, DRI 128, TIr 172, DIr 236), né (IrHR 125). Posu enica iz cakavskoga: cak. ne < prslav. *ne (SES 376). Za potvrdnu smo pak cesticu u Zejanama zapisali jå, a u juz. s. ja. U ir. repertoarima kojima se sluzimo nalazimo: +a (SIr 312, DRI 115), ia (VIr 127, TIr 168), iå (DIr 217), +å (IrHR 94 ­ za Zejane), +a (IrHR, loc. cit. ­ za sva mjesta). Cakavizam: npr. u Pinu, Labinu ja (PI 43, RLG 79), u Orbanicima j, (CDO 456) ­ germanizam, kao i sln. ja < srvnjem. ja (SES 193), koji se ne prostire juznije od Rijeke (za Rijeku smo j, osobno potvrdili), pa nije mogue iskljuciti preuzimanje iz slovenskih govora. Drukcijeg su postanja dr. ia (DEX 468), ar. a (DDAr 569), mr. +a (DMr 152) ,,evo, eto" ­ za etimol. v. DER 4221.

394

493

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

58.5. Nabrekao (o bacvi) U Zejanama napuhnit, -a, -o; napuhnic, napuhnite, napuhnic prid., u Susnjevici nebumbjt, -, -o; nebumbjc, nebumbjte, nebumbjc prid., u Novoj Vasi nemocit, -a, -o; nemocic, nemocite, nemocic prid., u ostalim juz. s. nebumbjt, -a, -o; nebumbjc, nebumbjte, nebumbjc prid. Autori ir. repertoara ne donose slicnih prid. Zejanski termin napuhnit potjece od glagola napuhni, napuhnes (Zejane)395 i odgovara cakavskim pridjevima tipa napûhen i sl., koji opet potjecu od glagola napûhnit(i) i sl. < izvedenica s pomou prefiksa na- od prslav. *pyxati (SES 442, s. v. píhati). Oblici tipa nebumbjt potjecu od glagola nebumbj, nebumbes (juz. s.) cak. podrijetla: npr. u Pinu nabumbàt ,,nabubriti, naduti" (PI 68), u Crikvenici nabnb,t ,,natopiti vodom" (CB 67), u Dracevici na Bracu i Brusju na Hvaru nabumb,t (CL 584) < mlet. imbombar (VG 474) s promjenom prefiksa im- > na-. Za cak. pridjev imamo samo jednu potvrdu i to za zenski rod: u Svetvincentu nabomb,la b,cva (ILA 1277). Uz imbumbir ,,inzuppare, imbimbire, intridere" Doria predlaze sljedee etimologijsko rjesenje: ,,Da una voce imitativa e bambinesca bombo «il bere» (...)" (GDDT 293). Za nemocit v. 58.4. 58.6. Utor (zlijeb na dnu bacve u koji se polazu elementi dna) U Zejanama kazu utor, -u, -e, -ele m., u Susnjevici i LeU juznim smo selima zapisali nepuhni, nepuhnek gl. (Susnjevica), nepuhni, nepuhnes gl. (ostali).

395

494

Terminologija bacvarstva

taju utor, -u, -2, -i m., u Susnjevici i utor, -u, -e, -ele bg., u 2 Novoj Vasi otor, -a, -e, -ele z., u Zankovcima otora, -a, -e, -ele z., u ostalim juz. s. utora, -a, -e, -ele z. Ir. repertoari kojima se sluzimo nemaju slicnih oblika. Posu enice iz cakavskoga: na primjer tor u Brgudu (IrLA 1256) i Svetvincentu (ILA 1256), ut...ra u Cepiu (IrLA 1256), ut...r u Cabruniima i Liznjanu (ILA 1256), ùtor u Pinu (PI 124), tara (prvo a mjesto o u polozaju iza akcenta) ,,dio dug (duzic) na bacvi koji strsi preko dna" (ID 222), tuõr ,,rim, groove (on a barrel, where the bottom is to be placed" u Orbaniima (CDO 578), t r u Dracevici na Bracu (CL 1302)396 < prslav. *utor, *ôtor (SES 701). 58.6.1. Utoriti U Letaju se kaze zedni, zednes gl., u Zejanama utori, utores gl., u Susnjevici otori, otorek gl., u Novoj Vasi otori, otores gl., u Brdu, Trkovcima i Skabiima utori, utorvez gl., u Skabiima i utoru, u Mihelima i Kostrcanu priotori, priotores gl., u Zankovcima preotori, preotores gl. ­ u Susnjevici jos i preotori, preotorek gl. u znacenju ,,ponovo utoriti". Ne nalazimo odgovarajuih oblika u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Glagoli tipa utori cakavskog su podrijetla: npr. u Brgudu i Liznjanu ut...riti (IrLA 1257, ILA 1257), u Pinu utòriti (bacvu) (PI 124), izvedenice od utor (v. 58.6.). Oblici

Iz primjera se vidi da je rijec i o nasem znecenju: ,,Izdb mãlo dbji ût r da dn... ol bãcve stoj sôldo i da ne protaponõje vin...."

396

495

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

preotori i priotori tvorenice su s pomou prefiksa pri-, pre-. I letajski termin zedni preuzet je iz nekog cakavskog govora: npr. u Cepiu zadnt (IrLA 1257), tvorenica s pomou prefiksa za- (> ir. ze-) < prslav. *dti (SES 87, s. v. d ti). 58.6.2. Drveni ceki za bacve U Zejanama smo dobili odgovor må, -u, -2, -i m., u 2 Susnjevici b[tic, -u, -ure, -urle bg., u Novoj Vasi b[t, -u, -2, -i m. i b[t, -u, -ure, -urle bg. i sintagmu b[tu za 2 obrucele, u Zankovcima, Brdu i Skabiima b[t, -u, -2, -i 2 m. i b[t, -u, -ure, -urle bg., u Brdu i Skabiima i sintagmu b[tu de lmna, u Letaju bubo[c, -u, -2, -i m. i bubo[c, 2 -u, buboci, -2 m., u tri preostala juz. s. poboj[c, -u, -2, -i 2 2 m. i poboj[c, -u, pobojci, -2 m., u Jesenoviku nabijåc, -u, 2 -2, -i m. (sluzi samo za nabijanje obruca) i pobijåc, -u, -2, 2 2 -i m. (koristi se za tui). Termini tipa b[t(ic) cakavskog su podrijetla. Byhan ima b t i b tít (IrG 198), Pucariu bt (SIr 304), Maiorescu bticiu (VIr 109), Popovici bt, -u, -urle (DRI 92) < npr. u Senju i Komizi b,t (SR 5, CL 38), u Pinu bat (PI 11), u Brgudu bat,,}, u Cepiu bat,, (IrLA 1253) < prslav. *bat (SES 26). U Novoj smo Vasi zapisali sintagmu b[tu za obrucele [b[tu + za (u svim smo anketiranim mjestima zabiljezili za; u literaturi nalazimo za (IrG 387, DRI 166, TIr 186, DIr 299, IrHR 218) < cak. za < prslav. *za (SES 735) + obrucele (v. 56.4.)], a u Brdu i Skabiima hibridnu sin-

496

Terminologija bacvarstva

tagmu b[tu de lmna397 [b[tu + de (v. 55.7.) + lmna (u Susnjevici i Novoj Vasi zapisali smo lmn, -a, -e, -ele z, u svim ostalim mjestima lmna, -a, -e, -ele z.); Pucariu ima lmn (SIr 313), Maiorescu lemn (VIr 131), Cantemir lémne, -e (TIr 169), Kovacec za Zejane l mna i l mn, -a, l mne, -le za juz. s. (IrHR 103) ­ domaa rijec: dr., mr. lemn (DEX 567, DMr 169), ar. lémnu (DDAr 625) < lat. lgnum, REW 5034)]. Preostale termine ne nalazimo u ir. repertoarima kojima se sluzimo. Oblik må mogao bi biti domai (rum. maiu ­ SKOK II/364, s. v. mâlj), svakako naslonjen na cak. oblike mletackog podrijetla tipa mâ, m, (Dalmacija) prema kojima se tijekom vremena prilagodio u danasnji oblik (i to u Dalmatinskoj Zagori jer u Istri i na Krku termin, barem koliko je nama poznato, nije u uporabi): npr. u Dubrovniku m,lj ,,tezak gvozdeni ceki ali i drveni bat" (RDG 216), u Boki kotorskoj tako er m,lj ,,gvozdeni ceki" (RBK 205), u Bozavi mâlj (SKOK, loc. cit.398) < mlet. magio ,,strumento di legno in forma di martello, che s'adopera da'Bottai per comprimere i cerchi delle botti" (BOE 382) < lat. malleus, REW 5268399. Za ir. bubol[c ne nalazimo odgovarajuih cakavskih oblika, tj. izvedenica od gl. bubat(i), bubnut(i) i sl. ,,(jako) udarati" (diljem istocne jadranske obale): u Brusju na Hvaru bbnut (CL 83), u Senju bbnut i bbnit (SR 11), u

= u Valturi dFveni b,t (ILA 1253) Skok drzi da je rijec o posu enici iz balkanskog latiniteta ,,zbog toga sto se u hrv.-srp. govori vise na istoku nego na zapadu (...)" (SKOK, loc. cit.). 399 > istr. u Rovinju, Balama i Sisanu 'majo (ILA 1253).

397 398

497

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Rukavcu bb,t (RCGR 40). U osnovi je ovih glagola prslav. *bôbn (SES 38, s. v. b ben), od ie. onomatopejskog korijena bôb (SKOK I/223, s. v. bûbanj). Glagol su posudili i Istrorumunji: u Susnjevici bubni, -ek gl., u ostalim mjestima bubni, -es gl. ­ Sârbu i Fr il imaju bubni (DIr 191, s. v. bât). Ni za ir. cakavizme tipa nabijåc, pobijåc, poboj[c ne nalazimo cakavskih ekvivalenata, izvedenice od gl. nabijat(i), pobijat(i) i sl. kojima je u osnovi prslav. *biti ,,udarati, tui" (SES 34). 59. Zakljucak U terminologiji bacvarstva prevladavaju posu enice iz cakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletackog podrijetla. Domaih je izraza malo, no za neke (npr. cep) ne mozemo sa sigurnosu tvrditi da su domai jer u potpunosti odgovaraju cak. oblicima (drzimo da su njima samo poduprti). U Zejanama ima nesto i moguih posu enica iz slovenskih govora koje opet ne mozemo sa sigurnosu definirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik (kalkun) odredili kao cakavizam predmletackog podrijetla.

498

KAZALA

Kazalo pojmova

KAZALO POJMOVA bacva ­ 55.1. bacva (dijelovi) ­ 56. bacva (omanja) ­ 55.5. bacva (osobine i radnje s bacvama) ­ 58. bacvar ­ 55.2. bacve i druge drvene posude ­ 55. bacvica ­ 55.4 badanj ­ 55.3. balavac (puz) ­ 29.2. barilo ­ 55.5. barska kornjaca ­ 28.3. bijeli tartuf ­ 52. bjelkasta lisicica ­ 43. bjelouska ­ 28.1.5. bjelouska ­ 28.1.5. bjesnjaca ­ 37. bljuvara ­ 42. brasnjaca ­ 38. brenta ­ 55.6. brestovaca ­ 50. brijestova skripavica ­ 50. capica (zuta) ­ 44. crna gomoljaca ­ 51. crna gomoljika ­ 51. crna ri ovka ­ 28.1.3. crni dazdevnjak ­ 30.6. crni tartuf ­ 51. crv ­ 27.3. cabar ­ 55.8. ceki (drveni) za bacve ­ 58.6.2. cep na dnu bacve ­ 57.2. cep na vranju ­ 57.1.1. cepi na pipi ­ 57.5. cepovi i otvori na bacvi ­ 57. dazdevnjak (crni) ­ 30.6. dazdevnjak (pjegavi) ­ 30.7. dijelovi bacve ­ 56. divlja svinja ­ 26.3. dno bacve ­ 56.1. drveni ceki za bacve ­ 58.6.2. duga ­ 56.5. gatalinka ­ 30.5. glista (kisna) ­ 27.2. gljiva (opi naziv) ­ 32. 501

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

gmazovi ­ 28. gmazovi ­ 28. gola (puz) ­ 29.2. golenka ­ 36. gomoljaca (crna) ­ 51. gomoljika (crna) ­ 51. grede ispod bacve ­ 55.14. griva (zuta) ­ 44. grmaca ­ 40. grmacica ­ 40. grmica ­ 40. grmovaca ­ 40. gubavica (zaba) ­ 30.4. gujavica ­ 27.3. gusteri ­ 28.2. gusterica (siva) ­ 28.2.2. guz ­ 28.1.6. hrzenica (sme a) ­ 30.3. hrzenjak ­ 41. isprati bacvu posebnim uvarkom ­ 58.1.2. istarski tartuf ­ 52. jablanovaca ­ 35. jajasta muhara ­ 38. jazavac ­ 26.8. jelen ­ 26.7. jetrenica ­ 45. jetrenka ­ 45. jezik (volovski) ­ 45. jez ­ 26.12. jurcek ­ 41. 502

kabao ­ 55.11. kaca ­ 55.3. kada (omanja) ­ 55.7. karatel ­ 55.4. kisna glista ­ 27.2. kisobranara ­ 48. kladusa ­ 44. kolutiavci ­ 27. kornjaca (barska) ­ 28.3. kosuta ­ 26.7.1. kovara ­ 42. krtica ­ 26.13. krvosasac ­ 28.1.6. kudjelja ­ 57.1.3. kuna ­ 26.9. lasica ­ 26.10. lisica ­ 26.1.; 43. lisicarka ­ 43. lisicica (bjelkasta) ­ 43. livadarka ­ 33. livka (velika) ­ 34. ludoglavka ­ 42. ljetni vrganj ­ 41. marohlin ­ 49. martincica ­ 34. maruh ­ 49. mastel ­ 55.11. mavrah ­ 49. medenjaca ­ 39. medvjed ­ 26.4. medvjedica ­ 26.4.1.

Kazalo pojmova

mekusci ­ 29. meso (vukovo) ­ 45. metlica za cisenje posuda ­ 55.12. mis ­ 26.14. mis (poljski) ­ 26.15. mlinarica ­ 38. mraznica ­ 39. mrezastonogi vrganj ­ 42. muhara ­ 37. muhara (jajasta) ­ 38. muhor ­ 37. nabrekao (o bacvi) ­ 58.5. neidentificirani nazivi ­ 53. nepropustan (o bacvi) ­ 58.4. netopir ­ 26.18. obruc oko bacve ­ 56.4. omanja bacva ­ 55.5. omanja kada ­ 55.7. omorka ­ 37. omotati tkaninom (o vranju) ­ 57.1.2. opi naziv za gljivu ­ 32. oplaknuti (o bacvi) ­ 58.1. oplaknuti bacvu posebnim uvarkom ­ 58.1.2. osobine bacava i radnje s njima ­ 58. otvor na dnu bacve ­ 57.6. otvori i cepovi na bacvi

­ 57. panjevcica ­ 46. paprenjaca ­ 43. parazolka ­ 48. pezdec ­ 47. pijavica ­ 27.1. pipa na bacvi (naprava s dijelom za zatvaranje mlaza) ­ 57.4. pipa na bacvi (samo cjevcica) ­ 57.3. pjegavi dazdevnjak ­ 30.7. polukruzni dio bacve ­ 56.3. poljski mis ­ 26.15. poljski zec ­ 26.2. poskok ­ 28.1.4. potporanj na kojem lezi bacva ­ 55.13. pravi smrcak ­ 49. pravi vrganj ­ 41. preslica (sme a) ­ 36. prhavica ­ 47. prsteci ­ 44. prsutnica ­ 43. puh ­ 26.20. puhara ­ 47. puhara (tikvasta) ­ 47. punoglavac ­ 30.1.1. pupa ­ 47. pusa ­ 47. 503

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

pustati (o bacvi) ­ 58.3. puza ­ 39. puzica ­ 39. puzvica ­ 39. puz ­ 29.1. puz balavac ­ 29.2. puz gola ­ 29.2. rasusen (o bacvi) ­ 58.2.1. rausiti se (o bacvi) ­ 58.2. ri ovka ­ 28.1.2. ri ovka (crna) ­ 28.1.3. rovka (sumska) ­ 26.16. rudnjaca ­ 33. sisavci ­ 26. siva gusterica ­ 28.2.2. sljepi ­ 28.2.1. sme a hrzenica ­ 30.3. sme a preslica ­ 36. smrcak ­ 49. smrcak (pravi) ­ 49. srcek ­ 49. srna ­ 26.6. srnda ­ 26.6.1. srndakusa ­ 48. srnjaki ­ 48. stupa ­ 57.1.3. suncobran ­ 48. suncanica ­ 48. svinja (divlja) ­ 26.3. sismis ­ 26.18.

skripavica (brijestova) ­ 50. stakor ­ 26.17. sugavica ­ 48. sumska rovka ­ 26.16. tartuf (bijeli) ­ 52. tartuf (crni)­ 51. tartuf (istarski) ­ 52. tikvasta puhara ­ 47. topolovka ­ 35. trbuh (trup) bacve ­ 56.2. trup (trbuh) bacve ­ 56.2. tvor ­ 26.19. ugristi (o zmiji) ­ 28.1.7. utor (na dnu bacve) ­ 58.6. utoriti ­ 58.6.1. uvarak za ispiranje bacava ­ 58.1.1. velika livka ­ 34. velika, najvea bacva za vino ­ 55.2. vjedro ­ 55.9. vjedro s jednom rucicom ­ 55.10. vjeverica ­ 26.11. vodozemci ­ 30. volovski jezik ­ 45. vranj (cep i rupa za nj) ­ 57.1. vrganj ­ 41.

504

Kazalo pojmova

vrganj (ljetni) ­ 41. vrganj (mrezastonogi) ­ 42. vrganj (pravi) ­ 41. vucica ­ 26.5.1. vuk ­ 26.5. vukovo meso ­ 45. zec (poljski) ­ 26.2. zelemba ­ 28.2.3. zelena zaba ­ 30.2.

zmija (opi naziv) ­ 28.1.1. zmije ­ 28.1. zmijska gljiva ­ 37. zaba ­ 30.1. zaba (zelena) ­ 30.2. zaba gubavica ­ 30.4. zlijeb (na dnu bacve) ­ 58.6. zuta capica ­ 44. zuta griva ­ 44.

505

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

506

Kazalo sustavnih naziva

KAZALO SUSTAVNIH NAZIVA Agaricus albus ­ 38. Agaricus campestris ­ 33. Agaricus coccola ­ 38. Agaricus columbinus ­ 48. Agaricus geotropus ­ 34. Agaricus muscarius ­ 37. Agaricus pseudoaurantiacus ­ 37. Agrocybe aegerita ­ 35. Amanita fulva ­ 36. Amanita muscaria ­ 37. Amanita ovoidea ­ 38. Amphibia ­ 30. Anguis fragilis ­ 28.2.1. Annelida ­ 27. Armillariella mellea ­ 39. Armillariella tabescens ­ 40. Boletus edulis ­ 41. Boletus hepaticus ­ 45. Boletus luridus ­ 42. Boletus rubeolarius ­ 42. Bufo bufo vulgaris ­ 30.4. Canis lupus ­ 26.5. Canis lupus ­ 26.5.1. Cantharellus cibarius ­ 43. Capreolus capreolus ­ 26.6. Capreolus capreolus ­ 26.6.1. Cervus elaphus ­ 26.7. Cervus elaphus ­ 26.7.1. Chrysopogon gryllus ­ 38. Clavaria flava ­ 44. Clitocybe geotropa ­ 34. Clitocybe mellea ­ 39. Clitocybe tabescens ­ 40. Coluber flavescens ­ 28.1.6. Coluber longissimus ­ 28.1.6. Emys orbicularis ­ 28.3. Equisetum arvense ­ bilj. 316 Erinaceus europaeus ­ 26.12. Fistulina buglossoides ­ 45. Fistulina hepatica ­ 45. Fungus ­ 32. 507

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Glis glis ­ 26.20. Helix pomatia ­ 29.1. Heminthes ­ 27.3. Hyla arborea ­ 30.5. Keuhneromyces mutabilis ­ 46. Lacerta agilis ­ 28.2.2. Lacerta viridis ­ 28.2.3. Lepiota procera ­ 48. Lepus europaeus ­ 26.2. Limax agrestis ­ 29.2. Lumbricus rubellus ­ 27.3. Lumbricus terrestris ­ 27.2. Lycoperdon gemmatum ­ 47. Lycoperdon perlatum ­ 47. Macrolepiota procera ­ 48. Mammalia ­ 26. Martes martes ­ 26.9. Meles meles ­ 26.8. Microtus arvalis ­ 26.15. Mollusca ­ 29. Morchella esculenta ­ 49. Morchella rotunda ­ 49. Mus musculus ­ 26.14. Mus rattus ­ 26.17. Mustela nivalis ­ 26.10. Mustella putorius ­ 26.19. Natrix natrix ­ 28.1.5. Pholiota aegerita ­ 35. Pholiota cylindracea ­ 35. 508

Pholiota mutabilis ­ 46. Pleutorus cornucopiae ­ 50. Pleutorus cornucopioides ­ 50. Pleutorus sapidus ­ 50. Pratella campestris ­ 33. Psalliota campestris ­ 33. Ramaria flava ­ 44. Rana ­ 30.1. Rana esculenta ­ 30.2. Rana temporaria ­ 30.3. Reptilia ­ 28. Salamandra atra ­ 30.6. Salamandra maculata ­ 30.7. Sanguisuga medicinalis ­ 27.1. Sauria ­ 28.2. Sciurus vulgaris ­ 26.11. Serpentes ­ 28.1. Serpes ­ 28.1.1. Sorex araneus ­ 26.16. Sus scropha ­ 26.3. Talpa europaea ­ 26.13. Tropidonotus natrix ­ 28.1.5. Tuber album ­ 52. Tuber magnatum ­ 52. Tuber melanosporum ­ 51. Tuber nigrum ­ 51.

Kazalo sustavnih naziva

Ursus arctos ­ 26.4. Ursus arctos ­ 26.4.1. Vermes ­ 27.3. Vespertilio murinus ­ 26.18.

Vipera ammodytes ­ 28.1.4. Vipera berus ­ 28.1.2. Vipera berus var. prester ­ 28.1.3. Vulpes vulpes ­ 26.1.

509

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

510

Kazalo zabiljezenih ir. oblika

KAZALO ZABILJEZENIH IR. OBLIKA

(sintagme se navode po svim sastavnicama, a sastavnica prema kojoj se nasla po abecedi, otisnuta je deblje)

a ­ bilj. 305. b[cva cire bire ­ 58.4. [ b[cvar ­ 55.1.1. b[cv ­ 55.1. fundu de b[cv ­ 56.1. [ måre b[cv ­ 55.3. [ maj måre b[cv ­ 55.2. [ obruc de b[cv ­ 56.4. [ t[rbuhu de b[cv ­ 56.2. [ b[cva ­ 55.1. b[cva nu kura ­ 58.4. [ folele de b[cva ­ 56.2. [ fundu de b[cva ­ 56.1. [ t[rbuhu de b[cva ­ 56.2. [ måra b[cva ­ 55.2. [ måre b[cva ­ 55.2.; 55.3. [ mika b[cva ­ 55.4. [ obruc de b[cva ­ 56.4. [ b[cvar ­ 55.1.1. b[cv ­ 55.1. fundu de b[cv ­ 56.1. [ maj måre b[cv ­ 55.2. [

måre b[cv ­ 55.3. [ obruc de b[cv ­ 56.4. [ t[rbuhu de b[cv ­ 56.2. [ pode de b[cve ­ 56.3. [ b[cvica ­ 55.4. mika b[cvica ­ 55.4. [ b[t ­ 58.6.2. b[tic ­ 58.6.2. b[tu de lmna ­ 58.6.2. [ b[tu za obrucele ­ 58.6.2. [ bire ­ 58.4. b[cva cire bire ­ 58.4. bråjda ­ 26.15. bråjd ­ 26.15. sorecu de brajdi ­ 26.15. brenta ­ 55.6. brentåca ­ 55.6. brent ­ 55.6. brest ­ 50. brestovk ­ 50. brist ­ 50. bromb ­ 58.1.1. 511

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

brombj ­ 58.1.2. brombula ­ 58.1.1. brombul ­ 58.1.1. brombu ­ 58.1.1. brombuves ­ 58.1.2. bubni ­ 58.6.2. bubo[c ­ 58.6.2. buc[k ­ 55.5. bu}[k ­ 55.5. burica ­ 55.10. ca ­ 55.2. cela ­ 29.2. puzu cela golu ­ 29.2. cep ­ 57.1.1.; 57.2. cepic ­ 57.5. cire ­ 58.4. b[cva cire bire ­ 58.4. cok ­ 39. cokarica ­ 39. corav ­ 26.18. corav ­ 26.18. coravo ­ 26.18. cuf ­ 28.1.4. cup ­ 39. ca ­ 55.2. cå ­ 55.2. ca måre b[cva ­ 55.2. cela ­ 29.2. cep ­ 57.1.; 57.1.1.; 57.2.; 57.5. mik cep ­ 57.5. 512

cepi ­ 57.5. cepi} ­ 57.5. cepu de spina ­ 57.5. zamotej cepu ­ 57.1.2. c[b[r ­ 55.8. corav ­ 26.18. corava ­ 26.18. coravo ­ 26.18. cuf ­ 28.1.4. kåcka ku cufu ­ 28.1.4. irimis ­ 26.18. orav ­ 26.18. }orav ­ 26.18. orava ­ 26.18. }orava ­ 26.18. orav ­ 26.18. oravo ­ 26.18. }oravo ­ 26.18. dazdevåk ­ 30.6. de ­ 26.15.; 26.18.; 55.7. b[tu de lmna ­ 58.6.2. cepu de spina ­ 57.5. k[b[lu de vir ­ 55.7. folele de b[cva ­ 56.2. fundu de b[cva ­ 56.1. fundu de b[cv ­ 56.1. t[rbuhu de b[cv ­ 56.2. fundu de b[cv ­ 56.1. guba de klen ­ 45. guba de topol ­ 35. obruc de b[cv ­ 56.4.

Kazalo zabiljezenih ir. oblika

obruc de b[cva ­ 56.4. obruc de b[cv ­ 56.4. pode de b[cve ­ 56.3. puzu far de kås ­ 29.2. sorecu de brajdi ­ 26.15. t[rbuhu de b[cva ­ 56.2. t[rbuhu de b[cv ­ 56.2. d[rzdeåk ­ 57.6. diba ­ 26.3. dib ­ 26.3. dibi ­ 26.3. din ­ 26.15. sorecu din pemint ­ 26.15. divja ­ 26.3. divj ­ 26.3. divji ­ 26.3. diva ­ 26.3. div ­ 26.3. divi ­ 26.3. divi pork ­ 26.3. divi v[rgå ­ 42. divu pork ­ 26.3. divu v[rgå ­ 42. *dog ­ 56.5. duga ­ 56.5. dua ­ 56.5. dug ­ 56.5. far de ­ 29.2. puzu far de kås ­ 29.2. f[r ­ 30.1.1. fole ­ 56.2.

folele de b[cva ­ 56.2. fufalica ­ 47. fund ­ 56.1. fundu de b[cv ­ 56.1. fundu de b[cva ­ 56.1. fundu de b[cv ­ 56.1. g[rm ­ 40. [rm ­ 40. g[rmovka ­ 40. g[rmovka ­ 40. glista ­ 27.2. lista ­ 27.2. glist ­ 27.2. glistina ­ 27.1. er ­ 26.20. go ­ 29.2. go puz ­ 29.2. gol ­ 29.2. gol puz ­ 29.2. puzu gol ­ 29.2. gola ­ 29.2. gol ­ 29.2. goli puz ­ 29.2. puzu cela golu ­ 29.2. goncår ­ 33. goncår ­ 33. grabi ­ 57.1.1. rabi ­ 57.1.1. grabenåk ­ 57.1.1. greda ­ 55.14. gred ­ 55.14. 513

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

*grend ­ bilj. 369. guba ­ 32. uba ­ 32. guba de klen ­ 45. guba de topol ­ 35. u otrovna guba ­ 37. gub ­ 32. gujina ­ bilj. 305. gujin ­ 28.1.1. guncår ­ 33. guser ­ 30.6. gus}er ­ 30.6.; 30.6. guserica ­ 28.2.2. gus}erica ­ 28.2.2. gus}erice ­ 28.2.2. guseric ­ 28.2.2. vrd guseric ­ 28.2.3. gus}eru negru ­ 30.6. } guseru za ploje ­ 30.6. uz ­ 28.1.6. irin ­ 30.1.1. ordanka ­ 38. h[rt ­ 26.13. hråstava zåba ­ 30.4. zåb hråstov ­ 30.4. ja ­ bilj. 394. jå ­ bilj. 394. jåzav[c ­ 26.8. jazv[c ­ 26.8. jelen ­ 26.7. jez ­ 26.12. 514

jez ­ 26.12. kabålnik ­ 55.10. kabliu ku ureki ­ 55.7. kåca ­ 55.3. kåck ­ 28.1.1. kåcka ­ 28.1.1. kåcka ku cufu ­ 28.1.4. kåcka na rige ­ 28.1.2. kafetast ­ 30.3. kafetasta ­ 30.3. kafetasta zåba ­ 30.3. kafetast ­ 30.3. kafetasto ­ 30.3. kalkun ­ 57.1. omotj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. omotj ku k[rpa kalkunu ­ 57.1.2. zemotj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. zemotj kalkunu ku roba ­ 57.1.2. zemotj ku roba kalkunu ­ 57.1.2. z[motj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. kanela ­ 57.3. kanel ­ 57.3. kanelica ­ 57.3. kantir ­ 55.13. kapj ­ 58.3.

Kazalo zabiljezenih ir. oblika

karatel ­ 55.4. karatelci} ­ 55.4. karatele ­ 55.4. karateli ­ 55.4. kåsa ­ 29.2. kås ­ 29.2. puzu far de kås ­ 29.2. kastelåna ­ 55.2. k[b[ ­ 55.11. k[b[l ­ 55.8.; 55.11. k[b[lu de vir ­ 55.7. [ [ k[blic ­ 55.7. k[blic ­ 55.7. k[bli ­ 55.7. k[rpa ­ 57.1.2. omotj ku k[rpa kalkunu ­ [ 57.1.2. omotj kalkunu ku k[rpa ­ [ 57.1.2. zemotj kalkunu ku k[rpa [ ­ 57.1.2. z[motj kalkunu ku k[rpa [ ­ 57.1.2. k[rp ­ 57.1.2. k[rsin ­ 38. k[rsinari} ­ 38. k[rt ­ 26.13. k[rtica ­ 26.13. k[rtina ­ 26.13. k[rtin ­ 26.13. kizak ­ 49.

klen ­ 45. guba de klen ­ 45. klenovka ­ 45. klenovk ­ 45. koraca ­ 28.3. kosarica ­ 30.2. kosica ­ 30.2. kosic ­ 30.2. kosic ­ 30.2. kosuta ­ 26.7.1. kosut ­ 26.7.1. kravosas ­ 28.1.6. ku ­ 28.1.4., 28.3.; 55.7. kåcka ku cufu ­ 28.1.4. kabliu ku ureki ­ 55.7. omotj ku k[rpa kalkunu ­ 57.1.2. omotj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. zemotj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. zemotj kalkunu ku roba ­ 57.1.2. zemotj ku roba kalkunu ­ 57.1.2. z[motj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. zåba ku osu ­ 28.3. kucina ­ 57.1.3. kumpiråca ­ 51. kuna ­ 26.9.; bilj. 290 515

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

kuncår ­ 33. kun}ari} ­ 33. kun ­ bilj. 290 kunica ­ 26.9. kunice ­ 26.9. kunic ­ 26.9. kup ­ 39. kup}i ­ 39. kurå ­ 58.3. b[cva nu kura ­ 58.4. låsica ­ 26.10. låsic ­ 26.10. lmna ­ 58.6.2. b[tu de lmna ­ 58.6.2. lmn ­ 58.6.2. lisica ­ 26.1.; 43. lisic ­ 26.1.; 43. lisicarka ­ 43. lisicark ­ 43. liverica ­ 26.11. liveric ­ 26.11. puzu lizav[c ­ 29.2. [ lodrica ­ 55.9. lodric ­ 55.9. lup ­ 26.5. lupa ­ 26.5.1. lup ­ 26.5.1. lupica ­ 26.5.1. lupic ­ 26.5.1. luzi ­ 55.11. luzak ­ 55.11. 516

epur ­ 26.2. erm ­ 27.3. m- ­ bilj. 305. maj måre b[cve ­ 55.2. maj måre b[cve ­ 55.2. maj måre b[cv ­ 55.2. måjski p[rstii ­ 49. må ­ 58.6.2. måra b[cva ­ 55.2.; 55.3. måre b[cv ­ 55.3. måre b[cva ­ 55.2. måre b[cv ­ 55.3. ca måre b[cva ­ 55.2. maj måre b[cve ­ 55.2. maj måre b[cv ­ 55.2. martincic ­ 34. martincica ­ 34. martincic ­ 34. mastel ­ 55.11. mastel ­ 55.8.; 55.11. masteli ­ 55.7. masteli} ­ 55.7. medved ­ 26.4. medvid ­ 26.4. medvidica ­ 26.4.1. medvidic ­ 26.4.1. metla ­ bilj. 363. metlica ­ 55.12. metlic ­ 55.12. metura ­ 55.12. metur ­ 55.12.

Kazalo zabiljezenih ir. oblika

mik meturic ­ 55.12. m[klen ­ 45. m[ste ­ 55.8. m[stel ­ 55.11. m[steli ­ 55.7. mik ­ 30.1.1.; 55.4. mik cep ­ 57.5. mika ­ 30.1.1. mika b[cva ­ 55.4. mika b[cvica ­ 55.4. mik ­ 30.1.1. mik meturic ­ 55.12. mik zåbic ­ 30.1.1. mlikar ­ 28.1.6. moråk ­ 30.6. muckå ­ 28.1.7. muckåt ­ bilj. 305. muckå ­ 28.1.7. muharka ­ 37. na ­ 28.1.2. kåcka na rige­ 28.1.2. nabijåc ­ 58.6.2. napuhni ­ 58.5. napuhnit ­ 58.5. ne ­ bilj. 394. nebumbj ­ 58.5. nebumbjt ­ 58.5. negra ­ 30.6. nera ­ 30.6. negru ­ 30.6. neru ­ 30.6.

gus}eru negru ­ 30.6. sårpelu negru ­ 28.1.3. nemocit ­ 58.5. nepuhni ­ bilj. 395. nopta ­ 26.18. nopte ­ 26.18. nopt ­ 26.18. nu ­ 58.4.; bilj. 305. b[cva nu kura ­ 58.4. obruc ­ 56.4. obruc de b[cv ­ 56.4. obruc ­ 56.4. obruc de b[cva ­ 56.4. obruc de b[cv ­ 56.4. b[tu za obrucele ­ 58.6.2. omotj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. omotj ku k[rpa kalkunu ­ 57.1.2. orb ­ 26.18. sorecu orb ­ 26.18. orba ­ 26.18. orb ­ 26.18. orbu sorec ­ 26.18. os ­ 28.3. zåba ku osu ­ 28.3. otora ­ 58.6. otor ­ 58.6. otori ­ 58.6.1. pantigåna ­ 26.17. pantigån ­ 26.17. 517

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

paevaca ­ 46. paucin ­ bilj. 300. pauci} ­ bilj. 300 paucina ­ bilj. 300. pauk ­ bilj. 300 påuk ­ 28.1.4. paulinci ­ bilj. 300 påvug ­ 28.1.4. påvuk ­ 28.1.4. pavulin ­ bilj. 300 pavuzina ­ bilj. 300. pecurka ­ 32. pecurk ­ 32. pecurva ­ 32. pemint ­ 26.15. sorecu din pemint ­ 26.15. p[rstic ­ 44. p[rstic ­ 44. p[rsti ­ 44. p[rsti} ­ 44. måjski p[rstii ­ 49. [ p[zd[c ­ 47. pijavica ­ 27.1. pijavic ­ 27.1. pinter ­ 55.1.1. ploje ­ 30.6. ploj ­ 30.6. guseru za ploje ­ 30.6. po ­ 56.3. pobijåc ­ 58.6.2. poboj[c ­ 58.6.2. 518

pode ­ 56.3. pode de b[cve ­ 56.3. pode pu pode sorec ­ 26.18. pode pu pode sorec ­ 26.18. pode pu si pode sorec ­ 26.18. pode pu si pode sorec ­ 26.18. pode pu si pode sorec ­ 26.18. pode pu si pode sorec ­ 26.18. zåb pokrovåt ­ 28.3. popahni ­ 58.1. pork ­ 26.3. divi pork ­ 26.3. divu pork ­ 26.3. poskok ­ 28.1.4. pregreda ­ 55.13.; 55.14. preotori ­ 58.6.1. preslica ­ 36.; bilj. 316 priotori ­ 58.6.1. pucol ­ 26.19. puh ­ 26.20. puhalica ­ 47. puharica ­ 47. pu ­ 26.18. pode pu pode sorec ­ 26.18.

Kazalo zabiljezenih ir. oblika

pode pu si pode sorec ­ 26.18. puina de nopte ­ 26.18. pus}j ­ 58.3. putrih ­ bilj. 358. putrih ­ 55.5. puz ­ 29.1. pu ­ 29.1. go puz ­ 29.2. gol puz ­ 29.2. puzu cela golu ­ 29.2. puzu far de kås ­ 29.2. puzu gol ­ 29.2. puzu lizav[c ­ 29.2. rasklis ­ 57.6. rasklisa ­ 57.6. raskide ­ 57.6. rasusi se ­ 58.2. rasusit ­ 58.2.1. resklis ­ 57.6. reskide ­ 57.6. resusit ­ 58.2.1. resusi se ­ 58.2. resusit ­ 58.2.1. resusi se ­ 58.2. resusit ­ 58.2.1. rezentj ­ 58.1. r[spli se ­ 58.2. *r[spliti ­ 58.2. r[susi se ­ 58.2. riga ­ 28.1.2.

rig ­ 28.1.2. kåcka na rige­ 28.1.2. roba ­ 57.1.2. zemotj ku roba kalkunu ­ 57.1.2. zemotj kalkunu ku roba ­ 57.1.2. rob ­ 57.1.2. serp ­ 28.1.3. s[rna ­ 26.6. s[rn ­ 26.6. s[råk ­ 26.6.1. sic ­ 55.10. si ­ 55.10. si} ­ 55.10. skue ­ 57.6. sku ­ 57.6. slepic ­ 28.2.1. slipic ­ 28.2.1. slipi ­ 28.2.1. slipi} ­ 28.2.1. sm[rc[k ­ 49. sm[rc[k ­ 49. sorec ­ 26.14. pode pu si pode sorec ­ 26.18. sorecu din pemint ­ 26.15. sorec ­ 26.14.; 26.15. pode pu pode sorec ­ 26.18.

519

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

pode pu si pode sorec ­ 26.18. orbu sorec ­ 26.18. sorecu de brajdi ­ 26.15. sorecu orb ­ 26.18. spelå ­ 58.1. spin ­ 57.4. splahni ­ 58.1. spahni ­ 58.1. spusj ­ 58.3. spuz ­ 29.1. spuzu gol ­ 29.2. staj ­ 58.4. stupa ­ 57.1.3. stup ­ 57.1.3. suncica ­ 48. sårpe ­ 28.1.1. sårpel ­ 28.1.3. sårpelu negru ­ 28.1.3. serp ­ 28.1.3. si ­ 26.18. pode pu si pode sorec ­ 26.18. pode pu si pode sorec ­ 26.18. skua ­ 57.6. skue ­ 57.6. sku ­ 57.6. spina ­ 57.4. cepu de spina ­ 57.5. spin ­ 57.4. 520

talåe ­ 55.13. stå ­ 58.4. staj ­ 58.4. stupa ­ 57.1.3. sorec ­ 26.14. susari} ­ 53. suserica ­ 53. tartaruga ­ 28.3. tartarug ­ 28.3. tartuf ­ 51. t[rbuh ­ 56.2. t[rbuhu de b[cv ­ 56.2. [ t[rbuhu de b[cva ­ 56.2. [ t[rbuhu de b[cv ­ 56.2. [ topol ­ 35. topola ­ 35. topole ­ 35. topol ­ 35. guba de topol ­ 35. topolovka ­ 35. topolovk ­ 35. tvor ­ 26.19. uharica ­ 55.6. u otrovna guba 37. ureka ­ bilj. 354. ureke ­ bilj. 354. urek ­ bilj. 354. kabliu ku ureki ­ 55.7. urs ­ 26.4. úrsa ­ 26.4.1. utor ­ 58.6.

Kazalo zabiljezenih ir. oblika

utora ­ 58.6. utori ­ 58.6.1. vrde ­ 28.2.3. vrd ­ 28.2.3. vrd guseric ­ 28.2.3. zåb vrde ­ 30.2. veverica ­ 26.11. v[rgå ­ 41. v[rå ­ 41. divi v[rgå ­ 42. [ divu v[rg ­ 42. [rgå v[rtj ­ 57.5. v[rteka ­ 57.5. v[rti ­ 57.5. vir ­ bilj. 353. k[b[lu de vir ­ 55.7. vodeåc ­ 28.1.5. vodeåca ­ 28.1.5. vodeåc ­ 28.1.5. vodeåk ­ 28.1.5. za ­ 30.6.; 58.6.2. b[tu za obrucele ­ 58.6.2. guseru za ploje ­ 30.6. zabic ­ 30.1.1. zamotej cepu ­ 57.1.2. ze- ­ 58.4.; 58.6.1. zedni ­ 58.6.1. zelembåc ­ 28.2.3. zelen ­ 28.2.3. zelena ­ 28.2.3.

zelena zåba ­ 30.2. zelena zåba ­ 30.2. zelena zåbica ­ 30.2. zelenbor ­ 28.2.3. zelen ­ 28.2.3. zeleno ­ 28.2.3. zeleåk ­ 28.2.3. zemocit ­ 58.4. zemotj kalkunu ku k[rpa ­ 57.1.2. zemotj kalkunu ku roba ­ 57.1.2. zemotj ku roba kalkunu ­ 57.1.2. z[motj kalkunu ku k[rpa [ ­ 57.1.2. zåba ­ 30.1. hråstava zåba ­ 30.4. kafetasta zåba ­ 30.3. zelena zåba ­ 30.2. zelena zåba ­ 30.2. zåba ku osu ­ 28.3. zåb ­ 30.1. zåb hråstov ­ 30.4. zåb pokrovåt ­ 28.3. zåb vrde ­ 30.2. zelena zåbica ­ 30.2. mik zåbic ­ 30.1.1. zabic ­ 30.1.1. zabi ­ 30.1.1.

521

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

522

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

KAZALO OBLIKA IZ LITERATURE I NEIR. OBLIKA KOJE SMO SAMI ZABILJEZILI

(sintagme se navode po svim sastavnicama, a sastavnica prema kojoj se nasla po abecedi, otisnuta je deblje)

I. Rumunjski idiomi A. Istrorumunjski aca ­ 55.2. acá ­ 55.2. acå ­ 55.2. acåle ­ 55.2. acela ­ 29.2. acéla ­ 55.2. acé ­ 55.2. o måre b cv de åp ­ 55.2. bacva ­ 55.1. bácvar ­ 55.1.1. calcun de bcf ­ 57.1. bcvár ­ 55.1.1. calcun de bcv ­ 57.1. bt ­ 58.6.2. bticiu ­ 58.6.2. b v ­ 55.1. b cva ­ 55.1. b cv ­ 55.1. o måre b cv de åp ­ 55.2. b v ­ 55.1. b vi ­ 55.4. bire ­ 58.4. bíre ­ 58.4. b t ­ 58.6.2. b tít ­ 58.6.2. brenta ­ 55.6. brent ­ 55.6. brente ­ bilj. 350. brénte ­ 55.6. brent ­ 55.6. brent ­ 55.6. brént ­ 55.6. brest ­ 50. brét ­ 30. bubni ­ 58.6.2. buríts ­ 55.10. 523

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

buri ­ 55.10. búri e ­ 55.10. butói ­ 55.4. cab l ­ 55.8. cacic ­ 28.1.1. cácche ­ 28.1.1. cåcca ­ 28.1.1. cåck ­ 28.1.1. cåc ­ 28.1.1. calcun ­ 57.1. calcún ­ 57.1. calcun de bcf(v) ­ 57.1. canél ­ 57.3. caplí ­ 58.3. capí ­ 58.3. cåsa ­ 29.2. cas ­ 29.2. case ­ 29.2. cås ­ 29.2. cås ­ 29.2. cå ca ­ 28.1.1. cå k ­ 28.1.1. cbl ­ 55.8. crpa ­ 57.1.2. crpe ­ 57.1.2. crpi a ­ 57.1.2. c rtine ­ 26.13. c rpa ­ 57.1.2. ceab r ­ 55.8. cep ­ 57.1. cósi e ­ 30.2. 524

cosí ­ 30.2. cu ­ 55.7. cuåsa ­ 29.2. cuni a ­ 26.9. cuni ­ 26.9. curå ­ 58.3. ca ­ 29.2.; 55.2. cå ­ 29.2.; 55.2. cale ­ 55.2. cåle ­ 55.2. c la ­ 55.2. c le ­ 55.2. céla ­ 29.2.; 55.2. ce ­ 55.2. cep ­ 57.1. ep ­ 57.1. calcun de bcf(v) ­ 57.1. o måre b cv de åp ­ 55.2. dív+a ­ 26.3. dív+i ­ 26.3.; 42 dívli ­ 26.3.; 42. div ­ 26.3.; 42. dive ­ 26.3. dív ­ 26.3. divi ­ 26.3.; 42. dívi ­ 26.3.; 42. dúga ­ 56.5. dúa ­ 56.5. dúg ­ 56.5. dug ­ 56.5.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

fole ­ 56.2. fole ­ 56.2. fóle ­ 56.2. fund ­ 56.1. ârm ­ 40. gherm ­ 27.3. gherme ­ 27.3. glíst ­ 27.2. er ­ 26.20. érm ­ 27.3. érmu ­ 27.3. go ­ 29.2. gol ­ 29.2. gola ­ 29.2. gol ­ 29.2. góle ­ 29.2. gol ­ 29.2. gréd ­ 55.14. gred ­ 55.14. gred ­ 55.14. gréde ­ 55.14. úba ­ 32. gub ­ 32. gúb ­ 32. gu.íne ­ 28.1.1. gúcher ­ 28.2.2. gueri ­ 28.2.2. gút''er ­ 28.2.2. guteríts ­ 28.2.2. guz ­ 28.1.6. uz ­ 28.1.6.

ia ­ bilj. 394. iå ­ bilj. 394. +a ­ bilj. 394. +å ­ bilj. 394. iazbâ ­ 26.8. iazbe ­ 26.8. ielen ­ 26.7. iepur ­ 26.2. ierm ­ 27.3. ierme ­ 27.3. +élen ­ 26.7. +érm ­ 27.3. +érmu ­ 27.3. +e u ­ 26.12. jaba ­ 30.1. jabe ­ 30.1. jåb ­ 30.1. kalkún ­ 57.1. kanél ­ 57.3. kap + ­ 58.3. kátsa ­ 28.1.1. kizmí ­ 49. ki (z)mi ­ 49. k ása ­ 29.2. ku ­ 55.7. krtín ­ 26.13. kunitse ­ 26.9. l mna ­ 58.6.2. lemn ­ 58.6.2. lmn ­ 58.6.2. lémne ­ 58.6.2. 525

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

l mn ­ 58.6.2. lesí ­ 26.1.; 43. liepur ­ 26.2. lisíts ­ 26.1.; 43. lisi a ­ 26.1.; 43. lisí a ­ 26.1.; 43. lisi ­ bilj. 283; bilj. 326 lisi e ­ 26.1.; 43. lisí ­ 26.1.; 43. lisi ­ 26.1. liit ­ 26.1.; 43.; bilj. 283 lii ­ bilj. 326 lií e ­ 26.1.; 12. lizí ­ 29.2. lodrí a ­ 55.9. lup ­ 26.5. lup ­ 26.5.1. lup ­ 26.5.1. lupí ­ 26.5.1. lupóe ­ 26.5.1. luziti (treba: luzni) ­ 55.11. luzni ­ bilj. 362. luzac ­ 55.11. epur ­ 26.2. épur ­ 26.2. epurí ­ 26.2. epurí ­ 26.2. epurí a ­ 26.2. epurí ­ 26.2. erm ­ 27.3. 526

erm ­ 27.3. érmu ­ 27.3. o måre b cv de åp ­ 55.2. matél ­ 55.8. matel ­ 55.8. medved ­ 26.4. medvid ­ 26.4. medvíd ­ 26.4. medvidi ­ 26.4.1. metla ­ bilj. 363. métule ­ 55.12. metur ­ 55.12. méture ­ 55.12. metur ­ 55.12. métur ­ 55.12. mic ­ 30.1.1.; 55.4. mica ­ 30.1.1. mic ­ 30.1.1. miche ­ 30.1.1. mik ­ 30.1.1. mik ­ 30.1.1. mík ­ 30.1.1. moro ­ 30.6. muccå ­ 28.1.7. mucå ­ 28.1.7. mucà ­ 28.1.7. mucå ­ 28.1.7. mu cå ­ 28.1.7. ne ­ bilj. 394. né ­ bilj. 394.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

n ághra ­ 30.6. né/a/gra ­ 30.6. n ágra ­ 30.6. nKagr ­ 30.6. neagr ­ 30.6. néghru ­ 30.6. nera ­ 30.6. negre ­ 30.6. négr ­ 30.6. ngre ­ 30.6. ngr ­ 30.6. néro ­ 30.6. négru ­ 30.6. néru ­ 30.6. nopte ­ 26.18. nópte ­ 26.18. nu ­ 58.4. nú ­ 58.4. o måre b cv de åp ­ 55.2. omot + ­ 57.1.2. orb ­ 26.18. orba ­ 26.18. orb ­ 26.18. orbe ­ 26.18. orb ­ 26.18. orb ­ 26.18. orechie ­ 55.7. os ­ 28.3. pantigån ­ 26.17. påvuc ­ 28.1.4.

påvug ­ 28.1.4. pávug(u) ­ 28.1.4. pecurche ­ 32. píntar ­ 55.1.1. pló.+a ­ 30.6. ploie ­ 30.6. plo+e ­ 30.6. pló+e ­ 30.6. pl.ó+a ­ 30.6. po ­ 26.18.; 56.3. po de ­ 26.18. pode ­ 26.18.; 56.3. póde ­ 26.18.; 56.3. porc ­ 26.3. puj ­ 29.1. puliu ­ 26.18. pu ­ 26.18. putrichiu ­ 55.5. pútrih ­ 55.5. putriku ­ 55.5. puz ­ 29.1. puz ­ 29.1. rascíde ­ 57.6. rascide ­ 57.6. raskíde ­ 57.6. reschide ­ 57.6. rescide ­ 57.6. rescíde ­ 57.6. rescide ­ 57.6. rescide ­ 57.6. rescís ­ 57.6. 527

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

reskíde ­ 57.6. roba ­ 57.1.2. róba ­ 57.1.2. rob ­ 57.1.2. robe ­ 57.1.2. rob ­ 57.1.2. rób ­ 57.1.2. rob ­ 57.1.2. sârna ­ 26.6. s rn ­ 26.6. sârac ­ 26.6.1. scule ­ 57.6. scue ­ 57.6. scúe ­ 57.6. slipíu ­ 28.2.1. sore ­ 26.14. spelå ­ 58.1. spelå ­ 58.1. spelá ­ 58.1. spel ­ 58.1. spíne ­ 57.4. sp l ­ 58.1. spuj ­ 29.1. spustí ­ 58.3. arpe ­ 28.1.1. árpe ­ 28.1.1. årpe ­ 28.1.1. arpélu ­ 28.1.1. cua ­ 57.6. cúe ­ 57.6. cu ­ 57.6. 528

cúe ­ 57.6. cui a ­ 57.6. cúi a ­ 57.6. serp ­ 28.1.3. erp ­ 28.1.3. skue ­ 57.6. s árpe ­ 28.1.3. orec ­ 26.14. orece ­ 26.14. órec ­ 26.14. oreu ­ 26.14. óre ­ 26.14. ore u ­ 26.14. óric ­ 26.14. ta + ­ 58.4. trbúh ­ 56.2. trbuh ­ 56.2. târbúh ­ 56.2. topol ­ 35. tópole ­ 35. topól ­ 35. topol ­ 35. trbúh ­ 56.2. tsíre ­ 58.4. tsôk ­ 39. a ­ 55.2. å ­ 55.2. ale ­ 55.2. åle ­ 55.2. la ­ 55.2. le ­ 55.2.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

ela ­ 29.2. éla ­ 55.2. éi ­ 55.2. ep ­ 57.1. ire ­ 58.4. ire ­ 58.4. iré ­ 58.4. irè ­ 58.4. ir ­ 58.4. ok ­ 39. uos ­ 28.3. urechie ­ 55.7. urece ­ 55.7. urec ­ 55.7. uréce ­ 55.7. ur ke ­ 55.7. urs ­ 26.4. ursoa ­ 26.4.1. ursóe ­ 26.4.1. úrsu ­ 26.4. vrti se ­ 57.5.

vârti se ­ 57.5. verde ­ 28.2.3. verde ­ 28.2.3. vKrde ­ 28.2.3. vir ­ 55.7. vodeåc ­ bilj. 302. vode k ­ bilj. 302. vrt + ­ 57.5. vuz ­ 28.1.6. za ­ 58.6.2. zelen ­ 28.2.3. zelén ­ 28.2.3. zelena ­ 28.2.3. zeléna ­ 28.2.3. zelén ­ 28.2.3. zeleno ­ 28.2.3. zeleåk ­ 28.2.3. zemocí ­ 58.4. zmocí ­ 58.4. zåba ­ 30.1.

B. Knjiz. rumunjski i dackorumunjski acel ­ 29.2.; 55.2. acela ­ 29.2.; 55.2. bíne ­ 58.4. búte ­ 55.4. butói ­ 55.4. cás ­ 29.2. cep ­ 57.1. cârti ­ 26.13. ciub r ­ 55.8. ciuf ­ bilj. 301. ciup ­ bilj. 301. cosí ­ 30.2. 529

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

cu ­ 55.7. curá ­ 58.3.; bilj. 392. dauag[ ­ bilj. 374. de ­ 29.2.; 55.7. deschíde ­ 57.6. dicid ­ 57.6. doág ­ 56.5. fr ­ 29.2. foále ­ 56.2. fund ­ 56.1. goál ­ 29.2. gol ­ 29.2. grind ­ bilj. 369. gúter ­ bilj. 308. ia ­ bilj. 57. iépure ­ 26.2. lemn ­ 58.6.2. lup ­ 26.5. maiu ­ 58.6.2. mastél ­ 55.8. mtur ­ 55.12. métur ­ 55.12. mic ­ 30.1.1.; 55.4. míc ­ 30.1.1. mucá ­ 28.1.7. neágr ­ 30.6. négru ­ 30.6. C. Arumunjski a el ­ 29.2.; 55.2. 530

noápte ­ 26.18. nu ­ 58.4. oárb ­ 26.18. orb ­ 26.18. os ­ 28.3. pmânt ­ 26.15. pintarj ­ bilj. 339. ploáie ­ 30.6. pol ­ bilj. 295.; bilj. 373. porc ­ 26.3. pui ­ 26.18. rob ­ bilj. 381. splá ­ 58.1. árpe ­ 28.1.1. arpe-orb ­ 28.2.1. i ­ 26.18. oárece ­ 26.14. íne ­ 58.4. uréche ­ 55.7. urs ­ 26.4. urs åe ­ bilj. 287 vérde ­ 28.2.3. viérme ­ 27.3. vin ­ 55.7. zbârciog ­ bilj. 335 zbîrci ­ bilj. 335 zbîrciog ­ bilj. 335

bute ­ bilj. 346.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

búte ­ bilj. 346. buti ­ bilj. 346. cás ­ 29.2. cepu ­ 57.1. ciuf ­ bilj. 301. cu ­ 55.7. cur ­ 58.3. cusí ­ 30.2. cep ­ 57.1. di ­ 29.2.; 55.7. dicid ­ 57.6. doág ­ 56.5. fr ­ 29.2. foále ­ 56.2. fúndu ­ 56.1. ghini ­ 58.4. íne ­ 58.4. goál ­ 29.2. gol ­ 29.2. grend ­ bilj. 369. gútir ­ bilj. 308. gutirí ­ bilj. 308. gútur ­ bilj. 308. a ­ bilj. 394. lémnu ­ 58.6.2. lépure ­ 26.2. lup ­ 26.5. lupoán'e ­ bilj. 288.

métur ­ 55.12. m(i)etur ­ 55.12. mî'cu ­ 28.1.7. múcu ­ 28.1.7. neágr ­ 30.6. négru ­ 30.6. noápte ­ 26.18. n'ic ­ 30.1.1.; 55.4. n'íc ­ 30.1.1. nu ­ 58.4. oárb ­ 26.18. órbu ­ 26.18. os ­ 28.3. pimíntu ­ 26.15. ploáe ­ 30.6. pórcu ­ 26.3. spel ­ 58.1. pu ­ 26.18. árpe ­ 28.1.1. oáric ­ 26.14. i ­ 26.18. ân ­ 58.4. ureáce ­ 55.7. úrsu ­ 26.4. armi ­ 27.3. veárde ­ 28.2.3. ermu ­ 27.3. in ­ 55.7.

531

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

D. Meglenorumunjski bíni ­ 58.4. buti ­ bilj. 346. búti ­ bilj. 346. cás ­ 29.2. cu ­ 55.7. cur ­ 58.3. cusíts ­ 30.2. di ­ 29.2.; 55.7. dif ­ bilj. 286 div ­ bilj. 286 doag ­ 56.5. far ­ 29.2. fr ­ 29.2. foáli ­ 56.2. fôr ­ 29.2. fund ­ 56.1. goál ­ 29.2. gol ­ 29.2. grind ­ bilj. 369. gútir ­ bilj. 308. gutirí ­ bilj. 308. +a ­ bilj. 394. lemn ­ 58.6.2. lísits ­ bilj. 284 lup ­ 26.5. épur ­ 26.2. épuri ­ 26.2. lupoá ­ bilj. 288 métur ­ 55.12. mic ­ 30.1.1.; 55.4. míc ­ 30.1.1. mucicu ­ 28.1.7. mútscu ­ 28.1.7. noápti ­ 26.18. nu ­ 58.4. pimínt ­ 26.15. ploá+ ­ 30.6. porc ­ 26.3. porc-dif ­ bilj. 286 pu ­ 26.18. spel ­ 58.1. árpi ­ 28.1.1. i ­ 26.18. oáric ­ 26.14. tsôn ­ 58.4. tsômp ­ 57.1. ela ­ 29.2.; 55.2. .órb ­ 26.18. .órb ­ 26.18. .os ­ 28.3. ureác ­ 55.7. urs ­ 26.4. urså ­ bilj. 287 veárdi ­ 28.2.3. v+rd ­ 28.2.3. vin ­ 55.7.

532

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

II. Italski idiomi i istriotski A. (Istro)mletacki bosco ­ bilj. 324 bràida ­ 26.15. brenta ­ 55.6. bromb- ­ 58.1.1. brombo ­ 58.1.1.; 58.5. bròmbola ­ 58.1.1. brombolar ­ 58.1.1. bròmbolo ­ 58.1.1. canèla ­ 57.3. cantièr ­ 55.13. caratel ­ 55.4. caratelo ­ 55.4. caratèlo ­ 55.4. caro ­ 55.4. castellana ­ 55.2. ordana ­ bilj. 318 'fungo de san mar'tin ­ bilj. 315 i'rin ­ 30.1.1. ordana ­ 38. im- ­ 58.5. imbombar ­ 58.5. imbumbir ­ 58.5. kara'tel ­ 55.4. kaste'lada ­ 55.2. lisìcarka ­ bilj. 325 lisìcica ­ bilj. 325 ludro ­ 55.9. magio ­ 58.6.2. mastèla ­ 55.8. mastèlo ­ 55.8. mastelo ­ 55.8. moro ­ 30.6. pantegana ­ 26.17. pantegàna ­ 26.17. pantigana ­ 26.17. paz'dats ­ bilj. 332 pina ­ 57.4. prstà(è)ci ­ bilj. 327 'putsola ­ 26.19. resentar ­ 58.1. riga ­ 28.1.2. roba ­ 57.1.2. secio ­ 55.10. seo ­ 55.10. stagnar ­ 58.4. stagno ­ 58.4. stopa ­ 57.1.3. sùncica ­ bilj. 334 tapo ­ 57.1.1. tapone ­ 57.1.1. tartarùga ­ 28.3. tartufo ­ 51. zjordana ­ bilj. 318 533

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

zoco ­ 39. zòco ­ bilj. 322 zufo ­ 28.1.4.

zjordana ­ bilj. 318 zordana ­ 38.

B. Istriotski b'rajda ­ bilj. 291 b'rombo ­ bilj. 388. b'rombolo ­ bilj. 388. 'fonzo de san mar'tin ­ bilj. 315 'fono de an mar'tin ­ bilj. 315 'fono vele'no ­ bilj. 317 'fungo de san mar'tin ­ bilj. 315 kara'tel ­ bilj. 344. karat'jel ­ bilj. 344. kar'ejn ­ bilj. 319 kar'sin ­ bilj. 319 kasta'lada ­ 55.2. kate'lada ­ 55.2. kaste'lana ­ 55.2. ko'rali ­ bilj. 328 'majo ­ bilj. 399. pjan'tada ­ bilj. 291 'fono de an mar'tejn ­ bilj. 315 'fono vele'no ­ bilj. 317 tar'towofo ­ bilj. 338 tar'tuf ­ bilj. 338 tar'tufo ­ bilj. 338 b'romba ­ bilj. 388.

C. Furlanski bromb ­ bilj. 390. bròmbule ­ bilj. 390. bromp ­ bilj. 390. cialcon ­ bilj. 379. cialcón ­ bilj. 378. cjalcón ­ bilj. 378.

534

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

D. Knjiz. talijanski brómba ­ 58.1.1. brómbola ­ 58.1.1. brómbolo ­ 58.1.1. calcóne (starotal.) ­ 57.1. cantieri ­ bilj. 367. caratello ­ 55.4. carro ­ 55.4. castello ­ 55.2. colcon ­ bilj. 379 doga ­ bilj. 375 girino ­ 30.1.1. orbettino ­ 28.2.1.

E. Ini italski idiomi ciucco ­ bilj. 322 sciüch ­ bilj. 322 zòch ­ bilj. 322

III. Istarski slavenski idiomi A. Cakavski bacva ­ 55.1. b,cva ­ 55.1.1.; 55.4. bâcva ­ 55.1. nabomb,la b,cva ­ 58.5. , vla b,cva ­ 55.2. , vlika b,cva ­ 55.2. , b,cva ps}a ­ 58.3. , b,cva pûs}a ­ 58.3. , b,cva pûsta ­ 58.3. , b,cva pstja ­ 58.3. , b,cva je stâa ­ 58.4. , b,cva se rasûsi ­ 58.2. , b,cva se rassi ­ 58.2. , b,cva se rasûsila ­ 58.2. , b,cva se rasus,,la ­ 58.2. , b,cvar ­ 55.1.1. bacvãr ­ 55.1.1. obrc ...koli b,cve ­ 56.4. , b,cvica ­ 55.4. b,cvitsa ­ 55.4. bat ­ 58.6.2. b,t ­ 58.6.2. 535

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

dFveni b,t ­ bilj. 397 , bat,, ­ 58.6.2. bat,,} ­ 58.6.2. brenta ­ 55.6. brênta ­ 55.6. br nta ­ 55.6. brènta ­ 55.6. brnbúlj ­ 58.1.1. brnbulj,ti ­ 58.1.1. brômba ­ 58.1.1. bromb,t ­ 58.1.1. brômbul ­ 58.1.1. brombul,t ­ 58.1.1. bròmbulje ­ 58.1.1. brombulji ­ 58.1.1. brônba ­ 58.1.1. brõnbul ­ 58.1.1. brnbul,t ­ 58.1.1. brônva ­ 58.1.1. brûmbolj ­ 58.1.1. brûmbul ­ 58.1.1.; bilj. 389 brumbul,t ­ 58.1.1.; bilj. 389 brumbul,t barîl ­ bilj. 389 brûmbulj ­ 58.1.1. brumbulj,ti ­ 58.1.1. brûnbul ­ 58.1.1. brunbul,t ­ 58.1.1. bruõmba ­ 58.1.1. bubat(i) ­ 58.6.2. 536

bbnit ­ 58.6.2. bbnut ­ 58.6.2. bubnut(i) ­ 58.6.2. bca ­ bilj. 348 bûcak ­ 55.5. burica ­ 55.10. brica ­ 55.10. cabor ­ 55.8. calcun ­ bilj. 377 cabãr ­ 55.8. càbar ­ 55.8. cabòr ­ 55.8. cp ­ 57.1.; 57.5. cp na kanli ­ 57.5. om...tati cp ­ bilj. 380 zamot,t cp ­ bilj. 380 druzde,k ­ 57.6. dFveni b,t ­ bilj. 397 F dùga ­ 56.5. dûga ­ 56.5. dga ­ 56.5. grabiti ­ 57.1.1. grd, ­ 55.14. grêde ­ 55.14. gried, ­ 55.14. j, ­ bilj. 394 ja ­ bilj. 394 kabâl ­ 55.11. kabôl ­ 55.8. kabòl ­ 55.8. vli kabôl ­ 55.11.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

k,ca ­ 55.3. kalkun ­ bilj. 379 kalkun ­ 57.1. kalkùn ­ 57.1. kanla ­ 57.3. ska za kanlu ­ 57.6. knt r ­ 55.13. kantîr ­ 55.13. kantr ­ 55.13. kantîri ­ 55.13. k,pa ­ 58.3. kap,t(i) ­ 58.3. karatja ­ 55.4. karatel ­ 55.4. karatl ­ 55.4. karatèl ­ 55.4. karateli ­ 55.4. karatli} ­ 55.4. karatiêl ­ 55.4. karàtîl ­ 55.4. kastelôda ­ 55.2. kastelâda ­ 55.2. k rpa ­ 57.1.2. lodr,,ca ­ 55.9. lûg ­ 55.11. luh ­ 55.11. lh ­ 55.11. lz,,t ­ 55.11. luzìt ­ 55.11. lznjk ­ 55.11. lûznjak ­ 55.11.

luzõk ­ 55.11. mâ ­ 58.6.2. m, ­ 58.6.2. m,lj ­ 58.6.2. mâlj ­ 58.6.2. mastê ­ 55.8. mastèl ­ 55.8. mastêl ­ 55.8. mastl ­ 55.11. mastela ­ 55.8. mastel,, ­ 55.8. masti l ­ 55.8. mastîl ­ 55.8. metla ­ 55.12.; bilj. 364 mtla ­ bilj. 363 mis,,na ­ bilj. 372 motat(i) ­ 57.1.2. na- ­ 58.4.; 58.5. nabijat(i) ­ 58.6.2. nabomb,la b,cva ­ 58.5. , nabumb,t ­ 58.5. nabumbàt ­ 58.5. nabnb,t ­ 58.5. namôcen ­ 58.4. napûhnit(i) ­ 58.5. napûhen ­ 58.5. ne ­ bilj. 394 obruc ­ 56.4. ...bruc ­ 56.4. obrûc ­ 56.4. obrûc od b,cve ­ 56.4. 537

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

obrc ...koli b,cve ­ 56.4. obrc ...koli b,cve ­ 56.4. omotat(i) ­ 57.1.2. om...tati cp ­ bilj. 380 ... opl,hnuti ­ 58.1. pobijat(i) ­ 58.6.2. poplahn,,t(i) ­ 58.1. pop,xnit ­ 58.1. popâxnuti ­ 58.1. pre- ­ 58.6.1. pregrada ­ 55.14. pri- ­ 58.6.1. b,cva pûs}a ­ 58.3. } b,cva ps}a ­ 58.3. } b,cva pûsta ­ 58.3. b,cva pstja ­ 58.3. ptrih ­ 55.5. rasplasa ­ bilj. 391 rasplaùsa ­ bilj. 391 raspl t,,t ­ 58.2. rasplt,,ti ­ 58.2. rasplisa ­ bilj. 391 sardle na rasplisu ­ bilj. 391 rasplt,,t ­ 58.2. rasplòt,,t ­ 58.2. rassena ­ 58.2.1. rasûsena ­ 58.2.1. rassena ­ 58.2.1. b,cva se rasûsi ­ 58.2. b,cva se rassi ­ 58.2. 538

b,cva se rasus,,la ­ 58.2. ,, b,cva se rasûsila ­ 58.2. rezentat ­ 58.1. rezentàt ­ 58.1. rezent,t ­ 58.1. rezent,ti ­ 58.1. r...ba ­ 57.1.2. sardle na rasplisu ­ bilj. 391 s,,c ­ 55.10. s,, ­ 55.10. s,,} ­ 55.10. s,,tj ­ 55.10. splahnut ­ 58.1. stalaza ­ 55.13. b,cva je stâa ­ 58.4. stpa ­ 57.1.3. stanjat ­ 58.4. skuja ­ 57.6. skua ­ 57.6. ska ­ 57.6. sk a ­ 57.6. ska za kanlu ­ 57.6. sp,,na ­ 57.4. spîna ­ 57.4. stpa ­ 57.1.3. tapûn ­ 57.1.1. tapn ­ 57.1.1. t[rbh ­ 56.2. t[rbûh b,cve ­ bilj. 370 [ trbh ­ 56.2.

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

uharica ­ 55.6. ùharica ­ 55.6. uho ­ 55.6. tara ­ 58.6. tor ­ 58.6. ùtor ­ 58.6. ut...r ­ 58.6. t r ­ 58.6. ut...ra ­ 58.6. ut...riti ­ 58.6.1. utòriti ­ 58.6.1. tuõr ­ 58.6. xaritsa ­ 55.6.

vla b,cva ­ 55.2. vli kabôl ­ 55.11. vlika b,cva ­ 55.2. v[rtt(i) ­ 57.5. v[rt,,t(i) ­ 57.5. za ­ 58.6.2. za- ­ 58.4.; 58.6.1. ska za kanlu ­ 57.6. zadnt ­ 58.6.1. zamôcen ­ 58.4. zamotat(i) ­ 57.1.2. zamot,t cp ­ bilj. 380 ,

B. Istroslovenski boska ­ bilj. 224 ja ­ bilj. 394 puh ­ bilj. 297 s[rák ­ 26.6.1. skuja ­ 57.6. skúja ­ 57.6.

IV. Ini slavenski idiomi

A. Hrvatski (knjizevni i neistarski idiomi) j,zavac ­ 26.8. k,ca ­ 55.3. kada ­ 55.3. kr,s ­ 38. k^s ­ 38. kùcina ­ 57.1.3. kuk ­ 57.1.3. m,klen ­ bilj. 330 539

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

m,kln ­ bilj. 330 makln ­ bilj. 330 m,kljen ­ bilj. 330 mljecara ­ 28.1.6. mljecarica ­ 28.1.6. mljekara ­ 28.1.6. mljekarica ­ 28.1.6. oko ­ 49. p,klen ­ bilj. 330 pauk ­ 28.1.4. pavuk ­ 28.1.4. p,,ntr ­ 55.1.1. pìnter ­ 55.1.1. plat- ­ 58.2. po ­ 26.18. poskòciti ­ 28.1.1. pòskok ­ 28.1.1.

Skradin ­ 38. rasplatiti ­ 58.2. smcak ­ 49. staláza ­ 55.13. steláza ­ 55.13. suh ­ 53. susanj ­ 53. tvôr ­ 26.19. tv...r ­ 26.19. vEgnj ­ 41. vuz ­ 28.1.6.; bilj. 303 zaba korela ­ 28.3. zaba korenjaca ­ 28.3. zaba kornjaca ­ 28.3. zaba skornjaca ­ 28.3. zmiriti ­ 49.

B. Slovenski (knjizevni i neistarski idiomi) buc ­ 55.5. bùc ­ 55.5. búca ­ 55.5. búrica ­ 55.10. káca ­ 28.1.1. lodríca ­ 55.9. C. Srpski p,,ntr ­ 55.1.1.; bilj. 339 540 pìnter ­ 55.1.1.; bilj. 339 makln ­ bilj. 330 meklen ­ bilj 330 miklen ­ bilj. 330 pûtrih ­ 55.5. smrcek ­ bilj. 335

Kazalo oblika iz literature i neir. oblika koje smo sami zabiljezili

D. Bugarski bráklen ­ bilj. 330 cebr ­ 55.8. cep ­ bilj. 376 div ­ bilj. 286

E. Ceski okamzik ­ bilj. 336 smrk ­ 49. smrz ­ 49.

F. Ruski neklen ­ bilj. 330 paklen ­ bilj. 330

V. Ini idiomi A. Latinski calconus ­ 57.1. carsus ­ bilj. 321 cpa ­bilj. 356 cuppa ­ bilj. 356 Scardona ­ 38. terrae tuber ­ 51. B. Grcki Pontikós ­ bilj. 292 Póntos ­ bilj. 292 541 terrae *tufer ­ 51. tuber ­ 51. tuber (terrae) ­ 51. *tufer (terrae) ­ 51. uncus ­ 28.1.4.

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

C. Indoeuropski *Hank- ­ 28.1.4. *H k ­ 28.1.4.

D. Staroindijski aká ­ 28.1.4.

E. Engleski blind-worm ­ 28.2.1.

F. Njemacki Blindschleiche ­ 28.2.1.

G. Francuski stellage ­ 55.13.

H. Ma arski Varganya ­ 41.

542

Kazalo krajnjih etimona

KAZALO KRAJNJIH ETIMONA

A. Indoeuropski bôb (onomatopeja) ­ 58.6.2.

B. Latinski aurcula ­ 55.7. bne ­ 58.4. braida ­ 26.15. *brenta ­ 55.6. buttia ­ 55.5. buttis ­ 55.4.; 55.5. bttis ­ 55.4. cannlla ­ 57.3. cantheriu(m) ­ 55.13. casa ­ 29.2. castllum ­ 55.2. cippus ­ bilj. 376 cppus ­ 57.1. cludere ­ 57.6. cum ­ 28.1.4.; 28.3.; 55.7. cupellum ­ bilj. 356 cupellus ­ bilj. 356 curare ­ bilj. 392 crrre ­ 58.3. de ­ 26.15.; 26.18.; 29.2.; 55.7. dgtus ­ bilj. 329 dscldre ­ 57.6. *ecce-illu ­ 29.2.; 55.2. *exprlavre ­ 58.1. fllis ­ 56.2. fras ­ 29.2. fndus, -ris ­ 56.1. gl re ­ 26.20. n ­ 26.15. *kalkonu ­ 57.1. lprem ­ 26.2. lpus, -re ­ 26.2. lgnum ­ 58.6.2. 543

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

lpus ­ 26.5. malleus ­ 58.6.2. matta ­ ­ 55.12.; bilj. 365 maurus ­ 30.6. *miccus ­ 30.1.1. *muccicre ­ 28.1.7. mcclre ­ 28.1.7. mccus ­ 28.1.7. mus pntcus ­ 26.17. nger ­ 30.6. non ­ 58.4. nx, ncte ­ 26.18. rbus ­ 26.18. ssum ­ 28.3. pavmntum ­ 26.15. *plia ­ 30.6. prcus ­ 26.3. pllus ­ 26.18. *ptium ­ 26.19. rcntre ­ 58.1.

*rescludere ­ bilj. 385. rga ­ 28.1.2. *serpes, -is ­ 28.1.1. sc ­ 26.18. stla ­ 55.10. sccus ­ 39. soccus ­ bilj. 322 srex, -ce ­ 26.14. spna ­ 57.4. stagnum ­ 58.4. stpa ­ 57.1.3. tartaruca(m) ­ 28.3. tnre ­ 58.4. *tufer ­ 51. rsus ­ 26.4. ter ­ 55.9. vrmis ­ 27.3. vnum ­ 55.7. vridis ­ 28.2.3. zuppfa ­ 28.1.4.

C. Starogrcki µó ­ 55.8. tartarchos ­ 28.3.

D. Praslavenski *bat ­ 58.6.2. *berst ­ 50. 544 *bci, gen. *bcve ­ 55.1.

Kazalo krajnjih etimona

*bôbn ­ 58.6.2. *cep ­ 57.1. ­ bilj. 376 *cbr ­ 55.8. *dti ­ 58.6.1. *dxor' ­ 26.19. *div ­ 26.3.; 42 *dôga ­ 56.5. *el ­ 26.7. *elene ­ 26.7. *ez ­ 26.12. *glista ­ 27.2. *gôba ­ 32. *gol ­ 29.2. *gôz ­ 28.1.6. *grabiti ­ 57.1.1. *grda ­ 55.14. *grm ­ 40. *guja ­ 28.1.1. *guscer ­ 28.2.2. *kaciti ­ 28.1.1. *kad' ­ 55.3. *kapa ­ 58.3. *kbl ­ 55.8. *krpa ­ 57.1.2. *klen ­ 45. *klk ­ 57.1.3. *kora ­ 28.3. *kors ­ 38.; bilj. 321 *korsta ­ 30.4. *korva ­ 28.1.6.

*kosa ­ 30.2. *kosuta ­ 26.7.1. *krt ­ 26.13. *kuna ­ 26.9. *kup ­ 39. *lasica ­ 26.10. *lsti ­ 29.2. *lisa ­ 26.1. *lis ­ 26.1. *lisica ­ 26.1.; 43. *medvd ­ 26.4. *melko ­ 28.1.6. *metla ­ bilj. 26. *mzuriti ­ 49. *mociti ­ 58.4. *motati ­ 57.1.2. *muxa ­ 37. *mys ­ 26.18. *na ­ 28.1.2. *ne ­ bilj. 394 *obrôc ­ 56.4. *ôtor ­ 58.6. *pa(v)k ­ 28.1.4. *pekti ­ 32. *pjô ­ 27.1. *plsti ­ 29.1. *plx ­ 26.20. *plz ­ 29.1. *pn' ­ 46. *prst ­ 44. *pzdti ­ 47. 545

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

*piti ­ 27.1. *pokrov ­ 28.3. *pol ­ 26.18.; 56.3.; 58.2. *polt ­ 58.2. *polto ­ 58.2. *polxnôti ­ 58.1. *pust ­ 58.3. *pustiti ­ 58.3. *prsti ­ 36. *pyxati ­ 47.; 58.5. *s()kociti ­ 28.1.4. *slnce ­ 48. *srna ­ 26.6. *ssati ­ 28.1.6. *skakati ­ 28.1.1.

*skociti ­ 28.1.1. *slp ­ 28.2.1. *sux ­ 58.2. *sus- ­ 53. *terbux ­ 56.2. *topol ­ 35. *utor ­ 58.6. *uxo ­ 55.6. *vverica ­ 26.11. *vrtti ­ 57.5. *voda ­ 28.1.5. *vôz ­ 28.1.6. *za ­ 30.6.; 58.6.2. *zelen ­ 28.2.3. *zaba ­ 30.1.

E. Germanski *kubil ­ bilj. 356 rauba ­ 57.1.2.

F. Srednjevisokonjemacki ja ­ bilj. 394 kurieren ­ bilj. 392 G. Starovisokonjemacki louge ­ 55.11. 546 pinter ­ 55.1.1. puterich ­ 55.5.

Kazalo krajnjih etimona

H. Galski carrum ­ 55.4. I. Franacki busk ­ bilj. 324 tappo ­ 57.1.1.

J. Langobardski *bosk ­ bilj. 324 *busk ­ bilj. 324

K. Njemacki grumper ­ 51. gruntpirn ­ 51. krumpir ­ 51.

L. Ma arski varganya ­ 41. M. Turski kahve ­ 30.3. N. Perzijski kr ­ 26.18. qahvah ­ 30.3. 547 kjor ­ 26.18.

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

548

BIBLIOGRAFIJA S KRATICAMA

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

550

Bibliografija (s kraticama)

ARJ ­ Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-XXIII, JAZU (danas HAZU) Zagreb, 1880.-1976. BB ­ Goran Filipi, Betinska brodogradnja. Etimologijski rjecnik puckog nazivlja, Sibenik, 1997. BBT ­ Nikola Velci, Besedar Bejske Tramuntane, Mali Losinj ­ Beli ­ Rijeka, 2003. BOE ­ Giuseppe Boerio, Dizionario del dialetto veneziano, Martello Editore, Milano, 1971. (pretisak mletackoga izdanja iz 1856.) BREHM ­ Alfred Edmund Brehm, Kako zive zivotinje, Rijeka, 1966. CB ­ ur ica Ivanci-Dusper, Crikveniski besedar, Crikvenica, 2003. CGP ­ Nikola Kusti, Cakavski govor grada Paga s rjecnikom, Zagreb, 2002. CDO - Janneke Kalsbeek, The Cakavian Dialect of Orbanii near Zminj in Istria, Editions Rodopi B. V., Amsterdam-Atlanta, 1998. CL - Mate Hraste & Petar Simunovi, Cakavisch-deutches Lexikon, knj. I, Böhlau Verlag, Köln-Wien, 1979. DAR ­ Gh. Bulgr & Gh. Constantinescu-Dobridor, Dic ionar de arhaisme i regionalisme, Editura Saeculum, Bukurest, 2000. DAr - Matilda Caragiu Mario eanu, Dic ionar aromân, I (A-D), Editura Enciclopedic, Bukurest, 1997. DDAr - Tache Papahagi, Dic ionarul dialectului aromîn, Editura Academiei Republicii Populare Romîne, Bukurest, 1963. DEI ­ Carlo Battisti & Giovanni Alessio, Dizionario etimologico italiano, Firenca, 1975. DELI-cd ­ Manlio Cortelazzo & Paolo Zolli, Dizionario 551

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Etimologico della Lingua Italiana, Bologna, 1999. (izdanje na CD-u) DER ­ Alejandro Cioranescu, Diccionario etimologico rumano, Tenerife, Madrid, 1966. DEX ­ Dic ionarul explicativ al limbii române, Univers Enciclopedic, Bukurest, 1998. DFVC ­ Pier Carlo Begotti & Andrea Comina & Piera Rizzolatti (uredili), Dizionario italiano-friulano di vita contadina, Pordenone, 2005. DIr - Richard Sârbu & Vasile Fra il, Dialectul istroromân, Editura Amarcord, Temisvar, 1998. DMr ­ Theodor Capidan, Meglenoromâni III, Dic ionar meglenoromân, Bukurest, bng. DRI ­ Josif Popovici, Dialectele romîne, IX: Dialectele romîne din Istria, partea a 2A (texte Ei glosar), Halle A. D. S., Editura autorului, 1909. DULR - Lazr ineanu, Dic ionar universal al limbii române, I-V, Mydo Center, Iai 1995.-1996. ESSJ ­ France Bezlaj, Etimoloski slovar slovenskega jezika, (I­IV), Ljubljana, 1976.-2005. FOC - Folia Onomastica Croatica GCP ­ Slavko Malnar, Pamenjek. Govor u cabarskom kraju, Cabar, 2002. GDDT ­ Mario Doria, Grande dizionario del dialetto triestino, Trst1984. Gmst ­ Romano Bozac, Gljive: morfologija, sistematika, toksikologija, Zagreb, 1995. HAZU ­ Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HDZ ­ Hrvatski dijalektoloski zbornik HER ­ Alemko Gluhak, Hrvatski etimoloski rjecnik, Zagreb, 1993. 552

Bibliografija (s kraticama)

ID ­ Josip Ribari, O istarskim dijalektima, Pazin, 2002. IE ­ Istarska enciklopedija, Zagreb, 2005. IGV ­ Manlio Cortelazzo, Influsso greco a Venezia, Bologna, 1970. ILA - Goran Filipi & Barbara Bursi Giudici, Istriotski lingvisticki atlas, Znanstvena udruga Mediteran, Pula, 1998. IrE I. ­ Goran Filipi, Istrorumunjske etimologije I.: "slezena", u Filologija, 14, Zagreb, 2003., str. 19-30. IrG ­ Arthur Byhan, Istrorumänisches Glossar, u Yahresbericht des Instituts für rumänische Sprache, IV, Leipzig, 1899., str. 174-396. IrHR ­ August Kovacec, Istrorumunjsko-hrvatski rjecnik s gramatikom i tekstovima, Znanstvena udruga Mediteran, Pula, 1998. IrLA - Goran Filipi, Istrorumunjski lingvisticki atlas / Atlasul Lingvistic Istroromân / Atlante Linguistico Istrorumeno, Pula, 2002. JAZU ­ Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti JEti ­ Vojmir Vinja, Jadranske etimologije: jadranske dopune Skokovu etimologijskom rjecniku, I-III, Zagreb, 1998.-2004. KT ­ Zarko Muljaci, Über zwei krkrumänische Texte aus dem 18. Jahrhundert, u ZfBalk, XII:1, München, 1976., str. 51-55. LEI ­ Max Pfister, Lessico etimologico italiano, I-VIII, 1984.-2004. LVJ ­ Andro Roki Fortunato, Libar viskiga jazika, samonaklada, Toronto, 1977. MALGI ­ Radu Flora, Micul Atlas Lingvistic al Graiurilor Istroromâne, Bukurest, 2003. 553

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

MI ­ Luisa Punis, Miconimi istrioti, u Annales 3, Kopar, 1993., str. 185-291. MtP-cd ­ Maks Pletersnik, Slovensko-nemski slovar (1894-1895) ­ transliterirana izdaja, izdanje na CD-u, Ljubljana, 2006. NSSA ­ Dusan Jakomin, Narecni slovar Sv. Antona pri Kopru, Trst, 1955. PI ­ Sime Ruzi Sudcev, Pian i piònski idiomi, C. A. S. H., Pula, 1999. Plet. ­ Maks Pletersnik, Slovensko-nemski slovar, (I-II), Ljubljana, 1894. RBK ­ Vesna Lipovac Radulovi, Romanizmi u Crnoj Gori: jugoistocni dio Boke Kotorske, Cetinje ­ Podgorica (tada Titograd), 1981. RBrG ­ Jure Dulci, Pere Dulci, Rjecnik bruskoga govora, u HDZ, knjiga 7, svezak 2, Zagreb, 1985. RCGNV ­ Josip M. Sokoli & Kozari, Gojko M. Sokoli ­ Kozari, Rjecnik cakavskog govora Novog Vinodolskog, Rijeka ­ Novi Vinodolski, 2003. RCGR ­ Franjo Mohorovici ­ Maricin, Rjecnik cakavskog govora Rukavca i blize okolice, Rijeka ­ Opatija ­ Matulji, 2001. RDG ­ Mihailo Bojani & Rastislava Tribunac, Rjecnik dubrovackog govora, SDZ XLIX, Beograd, 2002. REW - W. Meyer-Lübke, Romanisches etymologisches Wörterbuch, Carl Winter - Universitätsverlag, Heidelberg, 1972. RGI ­ Zarko Martinovi, Rjecnik iskoga govora, Zadar, 2005. RGK - Tomislav Marici Kukljicanin, Rjecnik govora mjesta Kukljice, Matica hrvatska, Zadar, 2000. 554

Bibliografija (s kraticama)

RGP ­ Ante Tici, Rjecnik govora mjesta Povljane, Zadar, 2004. RGS ­ Ankica Piasevoli, Rjecnik govora mjesta Sali, Zadar, 1993. RGV - Blaz Jurisi, Rjecnik govora otoka Vrgade, II, JAZU (danas HAZU), Zagreb, 1973. RHJ ­ Rjecnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. RKGP ­ Ivo Ostari, Rjecnik kolanjskoga govora ili Ricnik mista Kolana na otoku Pagu, Zadar, 2005. RLC ­ Marijan Milevoj, Gonan po nase (rjecnik labinske cakavice), Labin, 2006. RLG ­ Marijan Milevoj, Gonan po nase (rjecnik labinskog govora), samonaklada, Pula, 1992. RNZN1 ­ Miroslav Hirtz, Rjecnik narodnih zoologickih naziva ­ dvozivci (Amphibia) i gmazovi (Reptilia), Zagreb, 1928. RRG ­ Ladislav Raduli, Rjecnik rivanjskog govora, Zadar, 2002. RS ­ Bozo Banicevi, Rjecnik starinskih rijeci u Smokvici na Korculi, Zupni ured Zrnovo, Korcula, 2000. RSG - Sinisa Vukovi, Ricnik selaskega govora (rjecnik dijalekta Selca na otoku Bracu), Laus, Split, 2001. RSKJ ­ Recnik srpskohrvatskoga knjizevnog jezika, 1-6, Novi Sad, 1967.-1976. RSR ­ Bratoljub Klai, Rjecnik stranih rijeci, Zagreb, 1989. RTCG ­ Dusko Gei & Mirko Slade Silovi, Rjecnik trogirskog cakavskog govora, Muzej grada Trogira, Trogir, 1994. SBPG ­ Franc Novak &Vilko Novak, Slovar beltinskega prekmurskega govora, Murska Sobota, 1996. 555

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

SES ­ Marko Snoj, Slovenski etimoloski slovar, Ljubljana, 1997. SIr - Sextil Pucariu, Studii istroromâne, III, Cvltvra Na ional, Bukurest, 1929. SKOK ­ Petar Skok, Etimologijski rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I­IV, JAZU (danas HAZU) Zagreb, 1971.­1974. SPuIr ­ Radu Flora, Slovenacke leksicke posu enice u istrorumunskom, u Linguistica XII, Ljubljana, 1972., str. 67 ­ 94. SR ­ Milan Mogus, Senjski rjecnik, Zagreb ­ Senj, 2002. TIr ­ Traian Cantemir, Texte istroromîne, Editura Academiei Republicii Populare Romîne, Bukurest, 1959. UKS ­ Margita Nikoli, Unije. Kuzelj vaf sarcu, Mali Losinj, 2000. VDP ­ Vera Glavini, Vocabolario del dialetto istroveneto di Pola, Pula, 2000. VEHR ­ Zeljko Bujas, Veliki englesko-hrvatski rjecnik, Zagreb, 1999. VEI ­ Angelico Prati, Vocabolario etimologico italiano, Torino, 1951. VG ­ Enrico Rosamani, Vocabolario giuliano, Trst, 1999. VIr ­ Ioan Maiorescu, Itinerario in Istria e vocabolario istriano-romeno, Edizioni Parnaso, Trst, 1996. VISS ­ Sergij Slenc, Veliki italijansko-slovenski slovar, Ljubljana, 1997. VNSS ­ Doris Debenjak & Bozidar Debenjak & Primoz Debenjak, Veliki nemsko-slovenski slovar, Ljubljana, 1993.

556

SAZETAK REZUMAT RIASSUNTO POVZETEK

Sazetak

ISTRORUMUNJSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: sumske i poljske zivotinje; mikonimi; bacvarska terminologija) sazetak

Trea je knjiga istrorumunjskih etimologija podijeljena u tri cjeline: obradili smo nazivlje za poljske i sumske zivotinje, mikonime i bacvarsku terminologiju. Najvei je dio gra e prikupljen osamdesetih godina prosloga stoljea u vrijeme rada na IrLA, no gra a je dobrim dijelom dopunjena tekuim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Gra a se sastoji od odgovora na vise od tri stotine pitanja (pojmova) sto je dalo znatno vei broj oblika koji se me usobno vise ili manje razlikuju. Od pedesetak zoonima samo je dvanaestak (24%) naziva domaih, uz nekoliko hibridnih sintagmi koje mogu biti i kalkovi prema cakavskome (npr. divu pork vs. dîva svîa). Ostali su nazivi posu eni iz cakavskih govora. Izravnih mletacizama nema (osim mozda irin), svi su usli posredovanjem cakavskoga. Sto se mikonima tice istrorumunjski ih je gotovo sve preuzeo iz cakavskih idioma. Ti su cakavski mikonimi uglavnom domaeg podrijetla, uz minimalan broj posu enica iz istromletackoga. Samo su dva mikonima nastala u ir. (guba de klen, guba de topol), no i oni su vjerojatno kalkirani prema klenovka, topolovka. Ipak, neki su mikonimi 559

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

za koje smo ustvrdili da su iz cakavskoga mogli nastati i unutar ir. idioma, pogotovo oni za koje nismo nasli cakavskih paralela pa smo cakavske oblike samo pretpostavili ­ osnovne rijeci iz kojih su takvi mikonimi izvedeni postoje naime u ir. kao posu enice iz cakavskoga. U terminologiji bacvarstva pak prevladavaju posu enice iz cakavskih govora, od kojih je dobar dio (istro)mletackog podrijetla. Domaih je izraza malo, no za neke (npr. cep) ne mozemo sa sigurnosu tvrditi da su domai jer u potpunosti odgovaraju cak. oblicima (drzimo da su njima samo poduprti). U Zejanama ima nesto i moguih posu enica iz slovenskih govora koje opet ne mozemo sa sigurnosu definirati takvima (npr. pinter). I na koncu, jedan smo oblik (kalkun) odredili kao cakavizam predmletackog podrijetla. Svaki se termin potvr uje i uspore uje s gra om iz svih istrorumunjskih leksickih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rjesenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa slicnim u okolnim cakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u cakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rjesenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s rijecima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je rijec o izvornim rijecima. Prikupljeni se nazivi uspore uju i s mletackim (prije svega istromletackim) rijecima jer su mnogi cakavizmi u istrorumunjskome mletackog podrijetla, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do cakavske, istarskoslovenske i (istro)mletacke gra e dolazimo iz odgovarajuih rjecnika i drugih pisanih izvora, a dobar smo dio i te gra e sami prikupili. 560

Sazetak

Osim o oblicima koji su predmetom navedenih cjelina, na jednak se nacin razglaba i o istrorumunjskim rijecima koje su s njima u bilo kakvoj svezi.

561

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ETIMOLOGII ISTROROMÂNE (Vol. 3: Zoonime: animale de pdure i de câmpie; miconime; terminologia dogritului) Rezumat

Cel de-al treilea volum de etimologii istroromâne este format din trei pr i: terminologia animalelor de pdure i de câmpie, miconimele i terminologia dogritului. O mare parte a materialului a fost adunat în anii '80 ai secolului trecut, în timpul cercetrilor pentru IrLA, chiar dac o parte a corpusului a fost completat ulterior, în verificrile pe teren efectuate în timpul redactrii acestui volum. Materialul const în rspunsurile ob inute la mai mult de trei sute de chestiuni (concepte), la care informatorii au dat, de obicei, forme mai mult sau mai pu in diferite între ele. Din cele 50 de zoonime adunate, doar 12 (24%) sunt din ara noastr, cu unele sintagme hibride (care ar putea fi i calcuri dup modele ciacaviene ­ de ex., divu pork vs. dîva svîa). Altele sunt împrumuturi din idiomurile ciacaviene. Termenii de origine venet au intrat în graiurile istroromâne indirect, prin intermediu ciacavian, cu excepia formei irin, care reprezint, probabil, un împrumut direct. Aproape toate miconimele istroromâne au fost împrumutate din idiomurile ciacaviene. Miconimele ciacaviene sunt de origine curat autohton, cu un procent minim de 562

Rezumat

împrumuturi din istrovenet. Istroromâna a creat doar dou miconime (guba de klen, guba de topol ), dar, i în acest caz, poate fi vorba de calcuri din klenovka, topolovka, dei unele miconime considerate împrumuturi ciacaviene pot fi i crea ii interne ale idiomurilor istroromâne, mai ales acei termeni pe care nu i-am gsit în ciacavian, ci am putut numai presupune formele lor ­ cuvintele-baz din care deriv miconimele exist într-adevr ca împrumuturi ciacaviene în istroromân. În terminologia dogritului, prevaleaz împrumuturile din graiurile ciacaviene, din care o mare parte este de origine (istro)venet. Sunt pu ine cuvinte autohtone, iar unele dintre ele (de ex. cep) nu putem afirma cu siguran c sunt forme proprii, deoarece corespund întru totul formelor ciacaviene. La Jeian sunt posibile împrumuturi din graiurile slovene, a cror provenien nu am putut-o determina cu siguran (de ex. pinter). Doar o form istroromân de provenien ciacavian a fost definit ca împrumut prevenet în ciacavian (kalkun). Fiecare termen a fost verificat i comparat cu materialele din repertoriile lexicale istroromâne ale altor autori, pe care le avem la dispozi ie. La solu iile etimologice s-a ajuns comparând formele istroromâne cu cele înrudite din idiomurile slovene din Istria i din cele croate ciacaviene înconjurtoare, precum i cu termenii din graiurile ciacaviene din Dalma ia i mai ales din insula Veglia (graiurile din Veglia i din Dalma ia, ca urmare a migra iilor istroromâne din trecut, sunt importante pentru explica iile etimologice ale multor termeni istroromâni), sau cu lexemele din celelalte trei dialecte româneti pentru termenii originari. Compara ia a fost fcut i cu termenii respectivi din 563

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

vene ian (mai ales din istrovenet), în istroromân existând multe ciacavisme de origine vene ian, în timp ce puine sunt vene ianismele intrate direct în istroromân. Materialele lexicale ciacaviene, istroslovene i istrovenete leam extras din dic ionare i din izvoare scrise, iar o parte a corpusului l-am ob inut prin cercetri pe teren. În afara formelor care constituie obiectul analizei celor trei domenii precizate mai sus, ne-am ocupat i de cuvintele istroromâne legate într-un fel oarecare de acestea.

564

Riassunto

ETIMOLOGIE ISTRORUMENE (Vol. 3: zoonimi: animali selvatici; miconimi; terminologia del bottaio) riassunto

Il terzo libro di etimologie istrorumene è suddiviso in tre unità: è stata elaborata la terminologia degli animali di bosco e di campagna, i miconimi e la terminologia del bottaio. Gran parte del materiale è stato raccolto negli anni Ottanta del secolo scorso durante il lavoro sull'IrLA, anche se una parte del corpus è stata successivamente integrata grazie alle verifiche sul campo nel corso della stesura di questo volume. Il materiale è composto dalle risposte ottenute a più di trecento quesiti (concetti), a cui gli informatori hanno dato molte più forme che si differenziano più o meno tra loro. Tra i cinquanta zoonimi raccolti, solo dodici (24%) sono nostrani, con qualche sintagma ibrido (che potrebbe anche essere calcato secondo i modelli ciacavi - p. es. divu pork vs. dîva svîa). Gli altri sono prestiti dagli idiomi ciacavi. I termini d'origine veneta sono entrati nelle parlate istrorumene indirettamente, tramite la mediazione ciacava, fatta eccezione per la forma irin, che rappresenta, probabilmente, un prestito diretto. Quasi tutti i miconimi istrorumeni sono stati presi dagli idiomi ciacavi. I miconimi ciacavi sono prettamente di ori565

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

gine nostrana, con una percentuale minima di prestiti dall'istroveneto. L'istrorumeno ha creato soltanto due miconimi (guba de klen, guba de topol ), però, anche in questo caso, può trattarsi di calchi da klenovka, topolovka. Ciononostante, alcuni miconimi visti come prestiti ciacavi potevano essere stati creati anche all'interno degli idiomi istrorumeni, soprattutto quei termini di cui non abbiamo trovato conferma nel ciacavo ma abbiamo potuto soltanto presupporre le loro forme ­ le parole base da cui derivano i miconimi esistono infatti come prestiti ciacavi nell'istrorumeno. Nella terminologia del bottaio prevalgono i prestiti dalle parlate ciacave, di cui una grande parte è di origine (istro)veneta. Ci sono poche voci nostrane, e per alcune di loro (ad es. cep), non possiamo affermare con certezza che siano idioglotte poiché corrispondono pienamente alle forme ciacave. A Seiane ci sono dei possibili prestiti dalle parlate slovene, la cui provenienza non abbiamo potuto determinare con certezza (ad es. pinter). Solo una forma istrorumena di provenienza ciacava è stata definita come prestito preveneto nel ciacavo (kalkun). Ogni termine viene confermato e comparato con il materiale di tutti i repertori lessicali istrorumeni di altri autori che abbiamo a disposizione. Alle soluzioni etimologiche si giunge comparando le forme istrorumene con le forme affini negli idiomi sloveni dell'Istria e in quelli croati ciacavi circostanti, nonché con i termini nelle parlate ciacave della Dalmazia e soprattutto dell'isola di Veglia (le parlate di Veglia e della Dalmazia, in seguito alle migrazioni degli Istrorumeni nel passato, sono importanti per le spiegazioni etimologiche di molti termini istrorumeni), ovvero con i 566

Riassunto

lessemi nei tre rimanenti dialetti rumeni per i termini originari. La nomenclatura raccolta viene comparata anche con i rispettivi termini nel veneziano (soprattutto istroveneto), essendo molti ciacavismi nell'istrorumeno di origine veneziana, mentre pochissimi sono invece i venezianismi diretti nell'istrorumeno. Ai materiali lessicali ciacavi, istrosloveni e istroveneti siamo pervenuti grazie ai rispettivi dizionari nonché alle fonti scritte, mentre una parte del corpus l'abbiamo ricavata dalle ricerche sul campo. Oltre alle forme che costituiscono l'oggetto d'analisi delle tre unità sopraelencate, ugualmente abbiamo trattato anche le parole istrorumene che sono in qualche modo ad esse collegate.

567

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

ISTROROMUNSKE ETIMOLOGIJE (Knjiga 3: zoonimi: gozdne in poljske zivali; mikonimi; sodarska terminologija) povzetek Tretja knjiga istroromunskih etimologij je razdeljena na tri dele. Obdelali smo nazive za gozdne in poljske zivali, mikonime in sodarsko terminologijo. Najobseznejsi del gradiva smo zbrali v osemdesetih letih prejsnjega stoletja med delom na IrLA, vendar je precejsnji del tudi naknadno dopoljnjen z rezultati tekocih terenskih raziskav in telefonskimi preverjanji med pisanjem knjige pred nami. Gradivo je rezultat odgovorov na vec kot 300 vprasanj (pojmov), kar je dalo bistveno vecje stevilo oblik, ki se med sabo bolj ali manj razlikujejo. Od okoli petdeset zoonimov je domacih samo 12 (24%) in manjse stevilo hibridnih besednih zvez, ki bi jih lahko razumeli tudi kot kalke iz cakavskih govorov (npr. divu pork vs. dîva svîa). Ostali nazivi so cakavske izposojenke. Neposrednih izposojenk iz beneskih govorov, brez cakavskega posredovanja ni (razen mogoce irin). Skoraj vse mikonime so Istroromuni prevzeli iz cakavskih govorov. Ti mikonimi so v cakavskih govorih v glavnem domacega izvora (le manjsi del so prevzete besede iz istrobenescine). Le dva mikonima sta nastala v istroromunscini (guba de klen, guba de topol), vendar je v obeh primerih mozen tudi nastanek s kalkiranjem (prevajanjem) 568

Povzetek

cak. mikonimov klenovka, topolovka. Nekatere mikonime, za katere smo se opredelili, da potekajo iz cakavscine, bi lahko imeli tudi za domace tvorbe iz tujih prvin ­ predvsem take za katere nismo nasli cakavskih ustreznic in za katere v istroromunscini obstajajo osnovne besede iz cakavscine, iz katerih so ti le-ti izpeljani. Pri sodarski terminologiji prevladujejo izposojenke iz cakavskih govorov, izmed katerih so mnoge prevzete iz (istro)benescine. Domacih izrazov je malo. Za nekatere (npr. cep) ne moremo biti povsem gotovi, ker popolnoma ustrezajo cak. oblikam (menimo, da so nanje samo naslonjeni). V Zejanah je mozno tudi doloceno stevilo slovenskih izposojenk, za kar nimamo trdnih dokazov (npr. pinter). En termin (kalkun) smo razlozili kod cakavizem iz predbeneskih jezikovnih plasti. Vsak izraz primerjamo z gradivi iz vseh istroromunskih glosarjev, besednjakov in slovarjev, ki so nam na voljo. Do etimoloskih resitev pridemo s primerjanjem istroromunskih oblik s podobnimi v sosednjih cakavskih in slovenskih istrskih govorih, pa tudi v cakavskih idiomih na otoku Krku in v Dalmaciji (le-ti so pomembni za etimologijo mnogih ir. terminov, zaradi migracij Istroromunov), oziroma z besedami iz ostalih treh romunskih dialektov, ce gre za domace besede. Zbrane izraze primerjamo tudi z beneskimi (predvsem istrobeneskimi), ker so mnogi cakavizmi v istroromunscini beneskega porekla, medtem ko je neposrednih beneskih izposojenk v istroromunscini zelo malo. Gradivo iz cakavskih, slovenskih in beneskih istrskih govorov, ki ga v knjigi navajamo, smo ali izpisali iz knjig ali pa zbrali sami.

569

Goran Filipi: Istrorumunjske etimologije (knjiga 3)

Razen o besedah, ki sodijo k predmetu treh omenjenih delov knjige, se na povsem enak nacin obravnavajo tudi istroromunske besede, ki so z njimi v kakrsni koli zvezi.

570

Information

182 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

750114


You might also be interested in

BETA