Read Microsoft PowerPoint - 04 Djikic text version

RECIKLAZA - PRAKSA U BiH Fahrudin iki, dipl.mas.ing

Savjetnik u P/G Komori Federacije BiH

-BiH, nazalost, i u ovom segmentu znacajno zaostaje za veinom evropskih pa i susjednih zemalja -Jos je nizak nivo svijesti stanovnistva a nemamo ni dovoljno znanja da bi reciklazi mogli posvetiti paznju koju ona zasluzuje -Nedovoljno je angaziranje i drzavnih funkcionera koji odlucuju i donose zakone u ovoj oblasti. Naime, Vlade su te koje mogu direktno kontrolirati obim reciklaze putem propisa koji se odnose na proizvoace, preraivace, trgovce, potrosace i sve druge u lancu. -Ako nema ekonomskog opravdanja kompanije nee sama investirati u rjesenja koja poboljsavaju iskoristavanje korisnih otpadaka. (Primjer: stare automobilske gume)

Koje su to osnovne grupe korisnih otpadaka?

1.Oni koji se obrauju komercijalno -postoji trziste i ostvaruje se profit (npr.crni i obojeni metali, papir, akumulatori, neke vrste plastike isl.) 2. Oni koji se mogu obraivati uz odreene subvencije drzave -ima trziste ali se ekonomski ne isplati to raditi (npr.staklo, tekstil, ambalaza,limenke, rabljena ulja i sl.) 3. Oni cije se obraivanje mora regulirati zakonskom regulativom - nema trzista (na pr. auto-gume, elektronski otpad, stare baterije i sl.)

Ko se bavi reciklazom u BiH?

-U djelatnosti reciklaze u BiH aktivno djeluje oko 80

privrednih subjekata od cega u Federaciji BiH njih oko 60 a u RS oko 20. Pored toga na trzistu djeluje znatan broj privrednih subjekata koji nisu registrirani u djelatnosti reciklaze, kao i vei broj individualnih sakupljaca koji ne ispunjavaju propisane uslove za obavljanje ove djelatnosti.

-

Takoer, i privredni subjekti iz komunalne djelatnosti sve se vise bave i sakupljanjem korisnih otpadaka iz industrije i trgovine. Ovakvo stanje stvara neizdrzivu nelojalnu konkurenciju sto osiromasuje ovu djelatnost i onemoguava joj razvoj

-

Kakvo je trziste nabavke korisnih otpadaka?

Na trzistu vlada nelojalna konkurencija pocev od nuenja izuzetno visokih otkupnih cijena do licitacija koje se namjestaju unaprijed izabranim partnerima kroz navoenje uslova koje moze da ispuni samo taj partner. Nabavka otpadaka usmjerena je pretezno na otpatke metala, a od nemetala vee aktivnosti su na sakupljanju papira. Ostali materijali se sakupljaju sporadicno ili nikako.

-

Trziste prodaje

-

U BiH se prerauju sekundarne sirovine starog zeljeza, livenog gvoza, papira, olova i olovnih akumulatora, a djelomicno i aluminija i njegovih legura. Za ostale materijale nema kapaciteta za preradu Odreena ponasanja domaih preraivaca sekundarnih sirovina (nacin plaanja, monopolsko ponasanje i sl.), tjera kompanije iz djelatnosti reciklaze da izvoze i one materijale koji bi se mogli preraditi u BiH. To je jedan od osnovnih razloga zbog kojih se izvoze znacajne kolicine sekundarnih sirovina. U 2007. godini u BiH je uvezeno 307.965 tona (135 miliona KM) a izvezeno je 90.164 tone (43 mil. KM) starog zeljeza. Uvezeno je 23.810 tona (4,4 mil.KM) starog papira a izvezeno je 20.421 tona (4 mil.KM).

-

-

-

-

Zbog nedostatka preraivackih kapaciteta u BiH izvoze se sekundarne sirovine bakra i legura bakra. U 2007. godini izvezeno je 8.989 tona (67 mil.KM). Takoer se izvoze znatne kolicine sekundarnog aluminija i njegovih legura zbog nedovoljnih domaih preraivackih kapaciteta. U 2007. godini izvezeno je 9.565 tona (24 mil.KM).

- U izvozu se ne postizu dovoljno visoke (odnosno realne) cijene zbog neorganiziranog nacina izvoza; Svaki subjekt samostalno izvozi male kolicine a cesto i neadekvatan kvalitet pri cemu se jos sekundarne sirovine plasiraju putem trgovaca a ne direktno preraivacu.

Kvalitet sekundarnih sirovina

-

Najvaznija operacija u procesu reciklaze je razvrstavanje korisnih otpadaka na mjestu nastanka, posebno u industriji.

- Nase kompanije ne proizvode sekundarne sirovine po kvalitetima koji su utvreni standardima sto bitno utice na nemogunost postizanja visih cijena. Kvalitet nije na odgovarajuem nivou i zbog zastarjele opreme i velikih troskova njenog odrzavanja sto poveava ukupne troskove poslovanja. Oprema za ovu djelatnost je jako skupa, a optereena je jos i carinom, visokim kamatama na kreditna sredstva itd. (Primjer "sreder" u Zeljezniku)

-

Perspektive

-

Priblizavanjem EU-i morae se vise uraditi i na reciklazi uBiH Bie izgraeno vise regionalnih modernih sanitarnih deponija na kojima e odlaganje otpadaka biti skupo pa e opine morati smanjivati njihovu kolicinu i time, indirektno, stalno poboljsavati reciklazu Usvajanjem dopunske regulative za recikliranje raznih vrsta materijala, sto e morati uslijediti, znacajno e se prosiriti asortiman recikliranih materijala Kao i u drugim zemljama, morae se u praksu uvesti i kod nas propisano nacelo "da zagaivac plaa" za saniranje otpadaka (Iz takvih sredstava bi se moglo subvencionirati saniranje nekurentnih materijala: elektronski otpad, autogume, rabljena ulja, staklo, ambalaza itd.)

-

-

-

-Nedavno je u Beogradu otvorena prva fabrika za reciklazu elektronske opreme na Balkanu -Recimo, ambalaza za pie u BiH cini 7-10% tezine ili cak 50% zapremine ukupnog otpada iz domainstava. Oko 200 miliona boca bude odlozeno na deponije -Ili, u BiH cirkulira 35-40 hiljada tona otpadnog stakla godisnje. Veinom su to boce. Najmanje 30% bi se moglo reciklirati. U razvijenim zemljama se staklena ambalaza puni po 20-30 puta, prije nego sto postane otpad. -A da su poboljsanja mogua pokazuje primjer JKP "Rad" ­a iz Sarajeva, koje je, uz pomo EU i Austrije, razvilo sistem (od kontejnera preko sortirnice do baliranja) i znacajno podiglo nivo reciklaze umjesto odlaganja korisnih otpadaka na deponiju i time njihovog unistavanja.

Sugestije vlastima

-UKINUTI CARINU NA UVOZ OPREME I REZERVNIH DIJELOVA ZA DJELATNOST ,,RECIKLAZE" JER SE NISTA OD TOGA NE PROIZVODI U BiH -DONIJETI NOVI ZAKON O SEKUNDARNIM SIROVINAMA I PRAVILNIK O POSLOVNOM PROSTORU I OPREMI ZA TRETMAN OTPADAKA I PROIZVODNJU SEKUNDARNIH SIROVINA -STO PRIJE AKTIVIRATI FOND ZA ZASTITU OKOLISA, DONJETI PRAVILNIKE I REALIZIRATI NACELO DA "ZAGAIVAC PLAA" -PRONAI NACIN, AKO JE IKAKO MOGUE, DA SE, KROZ PROGRAME REDOVNOG SKOLOVANJA, STEKNE BAR MINIMUM ZNANJA O CUVANJU RESURSA ZEMLJE RECIKLIRANJEM KORISNIH OTPADAKA HVALA

Information

Microsoft PowerPoint - 04 Djikic

11 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

700157