x

Read untitled text version

Prof. dr Dusko Medi

RASPRAVE IZ GRAANSKOG I POSLOVNOG PRAVA

Banja Luka, 2007. 1

Izdavaci: Fakultet pravnih nauka Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Udruzenje pravnika Republike Srpske

Recenzenti: Prof. dr Milorad Zivanovi, redovni profesor i dekan Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Prof. dr Vitomir Popovi, redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci i Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine Za izdavace: Akademik prof. dr Rajko Kuzmanovi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Stampa: ''Grafomark'' Laktasi Za stampariju: Svetozar erketa Tiraz: 500 primjeraka

2

SADRZAJ Strana UKIDANJE STVARNIH SLUZNOSTI .......................... POSJED NASLJEDNIKA ...................................... BEZDRZAVINSKA ZALOGA NA POKRETNIM STVARIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ..... HIPOTEKA PREMA NACRTU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE / FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ... ZEMLJISNI DUG .............................................. FIDUCIJARNI PRENOS VLASNISTVA ....................................................... ZADRZANJE PRAVA VLASNISTVA .......................................................... OSVRT NA RAZVOJ STVARNOPRAVNIH SREDSTAVA OBEZBJEENJA POTRAZIVANJA DAROVANJE (POKLON) PREMA NACRTU ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA REPUBLIKE SRPSKE / FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE .... ZNACAJ VJESTACENJA U PARNICAMA ZA NAKNADU NEMATERIJALNE STETE .......................................... NAKNADA STETE ZBOG UMANJENJA ZIVOTNE AKTIVNOSTI .............. NAKNADA STETE U OBLIKU RENTE ................................................ ODGOVORNOST ZA STETU OD GRAEVINA ............................................ OBIM NAKNADE STETE ZBOG POVREDE UGOVORA .............................. MIRENJE BRACNIH SUPRUZNIKA KROZ PRIZMU ODREDABA PORODICNOG ZAKONA REPUBLIKE SRPSKE .................................. REFORMA PARNICNOG POSTUPKA U BOSNI I HERCEGOVINI ............. PRETHODNO ILI PREJUDICIJELNO PITANJE U PARNICI ..................... UREENJE MEA U BOSNI I HERCEGOVINI .......................................

3

IZLUCNA I RAZLUCNA PRAVA PREMA ZAKONU O STECAJNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE / FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ............... POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STECAJNOG DUZNIKA ........................... KONCESIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ...................................... LIZING ................................................................................................. PRILOG IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA........................... IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA................. BILJESKA O AUTORU.......................................................................

4

RECENZIJA RUKOPISA KNJIGE PROF. DR DUSKA MEDIA ''RASPRAVE IZ GRAANSKOG I POSLOVNOG PRAVA''

Knjiga prof. dr Duska Media ''Rasprave iz graanskog i poslovnog prava'' predstavlja zbornik radova koje je autor izlagao na naucnim i strucnim savjetovanjima u zemlji i inostranstvu. Radovi tretiraju sirok dijapazon aktuelnih i pazljivo odabranih tema iz stvarnog, obligacionog, porodicnog, graansko-procesnog i poslovnog prava. Razmatrajui navedenu problematiku u radovima se predlazu i rjesenja za pojedina pitanja, a sve u cilju kvalitetnije zastite povrijeenih ili ugrozenih prava stranaka. Radovi pokazuju sirinu interesa autora i sposobnost analize i sinteze u oblastima graanskog i poslovnog prava. Autor se kriticki odnosi prema uobicajenim misljenjima i izlaze svoje poglede na pojedine kompleksne institute iz ovih oblasti prava. Radovi su pisani jasnim i razumljivim stilom, sto im daje posebnu vrijednost. U njihovom pisanju autor je ispoljio naucnu odgovornost, sistematicnost i preciznost. Imajui sve ovo u vidu, imam cast i zadovoljstvo da predlozim stampanje ove knjige, koju e nasa pravnicka javnost citati sa posebnim zadovoljstvom, i koja e svakako biti od velike koristi svim pravnicima ali i ostalima koji se zanimaju za ove oblasti prava.

Prof. dr Milorad Zivanovi redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci

5

6

UKIDANJE STVARNIH SLUZNOSTI

1. Uvod Stvarna sluznost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasno dobro) da za potrebe te nekretnine vrsi odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika (posluzno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika posluznog dobra da se uzdrzava od vrsenja odreenih radnji koje bi inace imao pravo vrsiti na svojoj nekretnini.1 Ove sluznosti su nastale jos u rimskom pravu i to uporedo sa pravom privatne svojine i dugo su bile i jedino ogranicenje svojine.2 Ovo ogranicenje se odnosi na korisenje predmeta prava svojine, koji je, ujedno, i predmet prava sluznosti.3 4 U teoriji je postojao spor o tome da li se na budueg ovlastenika, kada se ugovorom osniva sluznost, prenosi dio vlasnickih ovlasenja ili pak nastaje potpuno novo pravo. Imajui u vidu da je vlasnistvo jedinstveno i da ne postoji mogunost otuenja pojedinih ovlasti, nema sumnje da je osnivanjem sluznosti nastalo novo pravo, razlicito od prava vlasnistva. Svrha stvarnih sluznosti je da titularu omogue lakse i bolje iskoristavanje njegove nekretnine.5 Ove sluznosti su u osnovnim naznakama regulisane ZOSPO-m.6 Zakon ne odreuje vrste stvarnih sluznosti ni njihovu sadrzinu. Zbog toga je veliki znacaj i uloga suda da u svakoj situaciji, imajui u vidu razvoj drustva i promjene u nacinu i sredstvima kojima se vrsi obrada nekretnina ,ocjeni da li odreena radnja preduzeta od strane vlasnika povlasnog dobra ulazi u okvir njegovog prava vrsenja stvarne sluznosti ili ne.7 Stvarne sluznosti treba koristiti na nacin kojim se najmanje optereuje posluzna nekretnina, odnosno, moraju se izvrsavati obzirno i ne smiju se obimom prosirivati. Sluznosti se gase kada izgube kauzu svog postojanja, ali bi bilo pogresno rei da ta prava prelaze na vlasnika stvari, jer on ne moze biti istovremeno vlasnik stvari i titular prava sluznosti.8 Stvarne sluznosti mogu prestati na vise nacina. ZOSPO je regulisao samo neke slucajeve njihovog prestanka, dok se

Clan 49. stav 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (ZOSPO). Rimsko pravo zahtijevalo je za postojanje stvarnih sluznosti obavezno susjedski odnos izmeu povlasnog i posluznog dobra i stalnu potrebu povlasnog dobra. Moderna prava su napustila ovaj princip ili ga bar siroko tumace. Ipak, za postojanje sluznosti, potrebna je izvjesna korist ili bar udobnost, mogunost udobnijeg iskorisavanja povlasnog dobra. Vidi: A. Gams u saradnji sa M. Petroviem, Osnovi stvarnog prava, Beograd, 1980, str. 126. 3 D. Stojanovi i D. Pop-Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1980, str. 117. 4 O pravu sluznosti opsirno: E. Statovci, Prava sluznosti ­ komparativni aspekat, Pristina, 1985. To je bila prva obimna studija u bivsoj SFRJ koja je posveena ovom institutu. Za razliku od drugih autora Statovci tvrdi da je sluznost originalan i nezavistan institut koji ne potice od svojine, iako je nastao istovremeno, a u nekim slucajevima i prije nego sto se svojina pojavila. Prema njegovom misljenju, sluznost je nastala u odreenom stepenu razvoja proizvodnih odnosa, kao jedna ekonomska neminovnost, isto kao sto je nikla i svojina i drugi instituti graanskog prava. 5 Z. Stipkovi, Sluznosti, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/81, str. 81.Vidi i: Z: Stipkovi, O stvarnim sluznostima, u N. Gavella, I. Gliha, T. Josipovi i Z. Stipkovi,Odabrane teme iz stvarnog prava, Zagreb, 1992:I: Veli, Stvarne sluznosti u sudskoj i upravnoj praksi, Pravni savjetnik, br.6/05, str.58-64. 6 Za razliku od njih, licne sluznosti su samo nabrojane u clanu 60. ZOSPO-a i u bivsoj SFRJ ova materija je bila prepustena republikama odnosno autonomnim pokrajinama, koje je nikada nisu uredile. 7 D: Lazarevi, Vrste stvarnih sluznosti, Pravni zivot, br. 10/05 , str. 473. 8 Z. Rasovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 279.

2 1

7

ostali podrazumijevaju shodno njihovoj pravnoj prirodi.9 Razlozi prestanka stvarne sluznosti su ili oni koji vrijede za sva stvarna prava ili pak oni koji vrijede za stvarna prava na tuoj stvari, sva ili barem neka od njih. Jedan je razlog karakteristican samo za sluznosti, a to je zastara.10 Tema ovog rada je osvjetljavanje karakteristicnih aspekata prestanka stvarnih sluznosti na zahtjev vlasnika posluznog dobra zbog promijenjenih okolnosti( ukidanje stvarnih sluznosti ), sto predstavlja najcesi nacin njihovog prestanka iz ugla sudske prakse 2. Ukidanje stvarnih sluznosti11 Iz osnovnog nacela da se sluznost ima vrsiti "civiliter" (uljudno)12 tj. uz sto veu paznju i na nacin koji najmanje optereuje posluzno dobro13 i da mora imati razumnu svrhu, izvire i pravo vlasnika (suvlasnika) posluznog dobra da trazi da se neka sluznost suzi, odnosno potpuno ukine.14 Vlasnik (suvlasnik) posluznog dobra moze traziti ukidanje svih sluznosti i to bez obzira na nacin njihovog nastanka.15 16 Da bi sud mogao donijeti odluku o ukidanju postojee stvarne sluznosti, potrebno je da ta sluznost17 postane nepotrebna za koristenje povlasnog dobra18 ili da prestane drugi razlog zbog kojeg je ona zasnovana.19 Kada je neka sluznost nepotrebna uvijek je fakticko pitanje i zavisi od relevantnih okolnosti svakog konkretnog slucaja.Ukoliko se radi o sluznosti puta, ovo e biti u slucaju ako je nakon zasnivanja te sluznosti otvoren bilo prikladniji prolaz, bilo drugi prolaz iste vrijednosti, a koji cini manju stetu ili ako postoji javni prolaz iste vrijednosti.20 Kriterijumi koji se primjenjuju kod donosenja ove odluke se odnose prevashodno na ekonomsku svrsishodnost, potrebu i opravdanost, gledano sa stanovista mogunosti redovnog korisenja i upotrebe nekretnina u

R. Kovacevi ­ Kustrimovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Nis, 2006, str. 258. O tome: N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 651. 11 Vidi: D. Medi, Neki aspekti ukidanja stvarnih sluznosti kao jednog od moguih nacina njihovog prestanka, Srpska pravna misao, br. 1/ 94, str. 497-504. 12 Ovo nacelo ima u vidu da je sluznost teret za vlasnika stvari na kojoj ona postoji. Zato se sluznosti ne smiju prosirivati, nego ih treba sto je mogue vise suzavati (restrikcija sluznosti). Pogotovo je zabranjena zloupotreba prava sluznosti (clan 6. stav 2. ZOSPO). Pravilo o restrikciji sluznosti nije detaljnije razraeno i to poveava znacaj sudske prakse koja se u vezi s tim razvila. 13 Clan 50. stav 1. ZOSPO-a. 14 Vidjeti sudsku praksu vezanu za ukidanje prava sluznosti kod: T. Krsmanovi i M. Krvavica, Sudska praksa iz oblasti stvarnog prava, Beograd, 1999, str. 209. 15 O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, deveto neizmenjeno izdanje, str. 203. 16 Vidjeti odluku Vrhovnog suda BiH, Gvl-16/77 od 16.9.1977, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 35/77, februar 1978. 17 U najveem broju slucajeva radi se o sluznostima prolaza ­ iter, actus, viae. 18 Neki zakonici cak predviaju mogunost ukidanja sluznosti i onda kad je usljed promijenjenih prilika sacuvala samo djelomicno korisnost za povlasno dobro, ukoliko je ta korist u nesrazmjeri sa teretom koji sluznost znaci za posluzno dobro. Vidjeti npr. clan 294. Poljskog graanskog zakonika i clan 736. stav 2. Svajcarskog graanskog zakonika. 19 Clan 58. stav 2. ZOSPO-a. 20 Ovako je bilo propisano paragrafom 5. bivseg Zakona o nuznim prolazima za Hrvatsku i Slavoniju iz 1906, a analogno proizilazi i iz odredaba ZOSPO-a. (Isto propisuje i Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske - clan 242. stav 2. Narodne novine, br. 91/96, 68/98). Identicno predvia i clan 270. stav 2 .Nacrta Zakona o stvarnim pravima RS/Federacije BiH. Ovo je i Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br. 1/01, str. 32.

10

9

8

ciju korist sluznost postoji.21 U svakom slucaju je potrebno da se nae najadekvatniji nacin za razrjesenje suprotnih interesa vlasnika optereenih nekretnina i onih nekretnina u ciju korist prolaz postoji, na nacin kojim se maksimalno uvazavaju oba interesa, a treba voditi racuna i o javnom interesu ciji je cilj da se omogui korisenje i obrada svih zemljista koja se u ekonomskom smislu mogu iskoristavati. Ponueni prolaz mora omoguavati isti nacin ostvarivanja redovne upotrebe, kao i prolaz koji se ukida,22 a prilikom presuenja e biti kljucni oni elementi koji se odnose na samu mogunost prolaska tim putem, s obzirom na njegov kvalitet (konfiguracija tla, podloga i dr.), kao i interes nekretnina u ciju korist prolaz postoji, te elemenat stete posmatrano sa stanovista posluznog dobra. Sta e se smatrati redovnim i uobicajenim korisenjem i upotrebom nekih nekretnina, moze se odlucivati samo prema okolnostima svakog pojedinog slucaja. Pri tome svakako treba imati u vidu i specificnosti nekih krajeva i mjesne prilike koje u njima vladaju. Ukidanjem postojeeg prolaza ne moze se titular prava stavljati u losiji polozaj u tom smislu da bi mu situacija nastala ukidanjem prolaza nalagala da napusti dotadasnji nacin upotrebe svog zemljista i da mijenja njegovu dotadasnju ekonomsku namjenu. ZOSPO nista ne kaze da li se za ukidanje sluznosti duguje naknada bivsem imaocu prava. Sudska praksa je na ovo pitanje odgovorila pozitivno ako je sluznost ustanovljena sa naknadom.23 24 Prilikom odreivanja naknade sud treba da vodi racuna o svim okolnostima, a narocito o tome koliko dugo je trajala sluznost i o tome koliki je dobitak za posluzno dobro, a koliki gubitak za povlasno dobro predstavlja ukidanje sluznosti.25 U ovakvim sporovima moze se postaviti i pitanje ima li mjesta ukidanju stvarnih sluznosti ako tuzeni u vrijeme dok se vodi parnica nema osiguran putni prolaz do svog zemljista, ali bi se taj prolaz mogao jednostavno i uz neznatne troskove osigurati. Sudska praksa je stala na stanoviste da okolnost da u trenutku presuenja jos nije osigurana druga putna veza ne mora bezuslovno biti prepreka za ukidanje sluznosti, ako se istom odlukom uz ukidanje sluznosti odluci i o radovima koje treba izvesti da bi se nova putna veza uspostavila i o snosenju troskova tih radova.26 Kod donosenja ovakve odluke sud mora da ima u vidu odnos izmeu troskova ureenja puta i stete od upotrebe postojee sluznosti, a vlasnik povlasnog dobra moze od vlasnika posluznog dobra traziti naknadu potrebnih troskova.27 Mogue je cak i da pravo stvarne sluznosti prestane pod odloznim uslovom, tj. od trenutka kada tuzitelj (vlasnik posluznog dobra) uredi prilaz do povlasnog dobra ­ nekretnina tuzenog i tada se izrekom presude moraju odreeno navesti radovi koje je tuzitelj u takvim situacijama

"Po nacelu restrikcije prava sluznosti, a koje je doslo do izrazaja u clanu 6. stav 2. Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima, sluznost bi mogla prestati ako postoji odgovarajua veza prevoza i prolaza pod uslovom da se njome tuzeni bez stete mogu normalno sluziti" ­ Vrhovni sud BiH, Rev-26/89 od 14.9.1989, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine br. 4/89, odluka broj 45. 22 "Postoji razlog za ukidanje prava sluznosti prolaza ako je nakon njenog konstituisanja uslijedila takva promjena koja omoguava prikladan, iako manje udoban prolaz do javnog puta" ­ Vrhovni sud BiH, Rev. 585/89 od 23.4.1990, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/90, odluka broj 27. 23 Z: Rasovi, Komentar Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Podgorica, 1999, str. 208. 24 Vidi odluku Okruznog suda u Valjevu, Gz-1583/76 od 22.11.1976, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, br. 1/77. 25 Z. Rasovi, Stvarno pravo... str. 315. 26 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-963/83, 18.1.1984, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 24, odluka br. 47. 27 Vidjeti odluku Vrhovnog suda Hrvatske, Gzz-125/82 od 7.12.1982, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 22, odluka br. 24.

21

9

duzan izvesti.28 U slucaju ovakvog prestanka, titularu sluznosti ne bi pripadala naknada, cak i ako je sluznost pribavljena uz naknadu. Bilo bi nepravedno obavezivati vlasnika posluznog dobra na jos jedan izdatak, pored troskova za ureenje puta. Moze se smatrati da je ucinjenim izdatkom vlasniku povlasnog dobra fakticki «vraena» naknada koju je prethodno dao za zasnivanje sluznosti.29 Pojedini sudovi prave razliku po kom pravnom osnovu je steceno pravo stvarne sluznosti i u koju svrhu. Tako je izrazen stav da ukoliko je sluznost stecena po osnovu teretnog pravnog posla voljom stranaka radi udobnijeg ili racionalnijeg korisenja povlasnog zemljista, da ona ne bi mogla prestati ako vise nije neophodna za korisenje povlasnog dobra, nego samo ako je vlasnik povlasnog dobra, usljed naknadnih promjena, stekao mogunost da najmanje na isti takav nacin koristi svoje nekretnine i bez tog prava sluznosti.30 Misljenja smo da se ovo stanoviste, i pored izvjesnih dilema, moze prihvatiti, kada se imaju u vidu sustina i karakter ovog instituta.31 Sluznost je stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu kojeg titularu tog prava pripada ovlasenje da se koristi tuom stvari na odreeni nacin i pri tome se ima u vidu korisenje u najsirem smislu rijeci, odnosno svako ono koje ima razumnu svrhu i koje je objektivno korisno, a korist ne mora uvijek da bude materijalna, a jos manje novcana.32 Prestanak objektivne koristi,33 odnosno potrebe, 34 predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne sluznosti.35 U uporednom pravu postoji mogunost ukidanja sluznosti zbog promijenjenih okolnosti i u slucajevima djelimicne korisnosti za povlasno dobro, pod uslovom da je ta korist u nesrazmjeri sa teretom koji sluznost predstavlja za posluzno dobro.36 Vlasnik posluznog dobra, preko kojeg postoji pravo sluznosti prolaza, ne moze zahtijevati da se ta sluznost ukine kada vlasnik povlasnog dobra koristi povremeno drugi prolaz preko imanja treih lica i sa njihovom saglasnosu. Za ukidanje postojee sluznosti bilo bi nuzno da je u momentu pokretanja sudskog postupka vlasnik povlasnog dobra putem pravnog osnova stekao mogunost korisenja prolaza do svoga zemljista preko nekretnina treih lica.37 Ukoliko je nakon osnivanja prava sluznosti naknadno izgraen novi put u skladu sa zakonom, zahtjev za ukidanje prava sluznosti puta bi bio osnovan, dok se zahtjev ne bi

Slicno: Okruzni sud Zagreb, Gz-7377/84-2 od 19.2.1985, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1990, str. 56. 29 S: Paunovi, Sluzbenost prolaza, Pravni zivot, br. 10/05, str.528. 30 Vrhovni sud BiH, Gvl-47/84 od 25.4.1985, Sudska praksa, br. 3/87, odluka br. 59. 31 I u uporednom pravu postoje slicna rjesenja. Primjera radi, clanom 1028 Italijanskog graanskog zakonika propisano je da se sluznost ustanovljava ne samo radi postizanja ekonomskih koristi za vlasnika povlasnog dobra, ve i radi postizanja veeg komoditeta. 32 Vidjeti odluku Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-160/88 od 18.1.1989, Pregled sudske prakse, Prilog nase zakonitosti, br. 46, odluka br. 36. Suprotan stav je izrazio Okruzni sud u Kraljevu u odluci Gz101/88 od 19.5.1988 (Sudska praksa, br. 10/88, odluka br. 62) u kojoj je navedeno da pravo sluznosti ne moze postojati radi udobnosti, ve samo ako je ono neophodno u smislu clana 58. stav 2. ZOSPO-a. 33 "Zemljisne sluznosti su trajno vezane za povlasno dobro i moraju sluziti njegovom ekonomskom iskoristavanju. One moraju biti objektivno korisne, pa prestanak te objektivne koristi moze biti opravdan razlog za ukidanje sluznosti" (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, u Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, priredio Haso Taji, Sarajevo, 2005, str. 41). 34 "Pravo stvarne sluznosti se ne moze ukinuti sudskom odlukom ako nije prestala potreba zbog koje je stvarna sluznost ustanovljena" ­ Vrhovni sud Srbije, Rev-1753/98 od 24.4.1998, u M. Subi, Zakon i sudska primena zakona, Zbornik radova, Beograd, 2005, str. 195. 35 M. Vedris i P. Klari, Graansko pravo, Opi dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo, Zagreb, 2004, str. 310. 36 Clan 736. Svajcarskog graanskog zakonika, clan 1383 Etiopskog graanskog zakonika, clan 294. Poljskog graanskog zakonika. 37 Analogno i Vrhovni sud Makedonije, Gzz-48/84 od 8.11.1984, Sudska praksa, br. 5/85, str. 33.

28

10

mogao prihvatiti ako bi samo postojao fakticki put koji ne bi garantovao nesmetan pristup vlasniku povlasnog dobra.38 Aktivno legitimisan za podnosenje tuzbe za ukidanje stvarnih sluznosti je vlasnik posluznog dobra, a ne i neko tree lice ­ npr. stanar u zgradi koja se nalazi na posluznom dobru,39 a ako postoji vise suvlasnika posluznog dobra svaki od njih ovo moze traziti.40 41 Pasivno legitimisan u ovoj parnici je vlasnik povlasnog dobra,42 ali ne i onaj ko je samo drzalac prava sluznosti,43 a ukoliko na povlasnom dobru postoji vise suvlasnika svi oni su jedinstveni suparnicari.44 Povodom tuzbe vlasnika (suvlasnika) posluznog dobra za ukidanje stvarne sluznosti, kada su za to ispunjeni zakonski uslovi, sluznost se gasi odlukom suda u parnicnom postupku, dakle, ova odluka ima konstitutivni karakter. Kod ostalih slucajeva prestanka stvarne sluznosti45 se radi o odlukama koje imaju deklaratorno dejstvo.46 Postoje i stavovi da je dopusteno da se vlasnik za odreeno vrijeme moze odrei prava da zahtijeva ukidanje stvarnih sluznosti zbog promijenjenih okolnosti.47 Smatramo da se taj stav moze prihvatiti, jer se ne protivi prirodi i svrsi ovih sluznosti, a u tom smislu. ne postoji nikakva pravna zabrana . Navoenje zakonodavca da vlasnik posluznog dobra moze zahtijevati da prestane pravo stvarne sluznosti i kada prestane drugi razlog zbog kojeg je zasnovana, odnosi se prvenstveno na prestanak iz nekog objektivnog razloga (npr. naknadno postavljanje javnog vodovoda pokraj povlasnog dobra cime je prestao razlog daljeg postojanja stvarne sluznosti crpljenja vode iz bunara ili izvora na susjednim nekretninama) i tome slicno.48 ZOSPO je propisao i poseban slucaj mogunosti ukidanja stvarne sluznosti kao nepotrebne u slucaju kada se podijeli povlasno dobro (u postupku razvrgnua zajednice nekretnina, u postupku eksproprijacije ili komasacije itd.). Tada vlasnik posluznog dobra moze zahtijevati da stvarna sluznost vlasnika pojedinog dijela podijeljenog povlasnog dobra prestane, ako ona ne sluzi za potrebe tog dijela.49 Ovo je predvieno imajui u vidu nacelo nedjeljivosti prava sluznosti, koje se odnosi samo na stvarne sluznosti, 50 dok su kod licnih mogua odreena odstupanja. Navedeni primjer postoji u situaciji kada je i prije diobe

Slicno i Vrhovni sud BiH, Rev-22/80 od 5.2.1980, u M. Zuvela, Vlasnickopravni odnosi, Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljisnim knjigama, Zagreb, 2004, str. 419. 39 Vrhovni sud Srbije, Gzz-369/73, Zbirka VSS, br. 111. 40 Arg. iz clana 43. u vezi sa clanom 58. ZOSPO-a. 41 I sudska praksa se izjasnila o mogunosti suvlasnika za podnosenje ove tuzbe: "I suvlasnik posluznog dobra, u cijem se posjedu to dobro nalazi, ima pravo sam u parnici traziti ukidanje prava sluznosti prolaza preko toga posluznog dobra" ­ Okruzni sud Pula, Gz-336/74 od 6.5.1974, u M. Zuvela, op. cit., str. 418. 42 Vrhovni sud Srbije, Gzz-112/76, Zbirka VSS, br. 109. 43 "Ukoliko tuzeni nije vlasnik povlasnog dobra, ve samo fakticki korisnik prolaza cije se ukidanje trazilo tuzbom, onda ne bi bio pasivno legitimisan u sporu radi ukidanja sluznosti" ­ Vrhovni sud Srbije, Gzz-112/76, u T. Ralci, Pravni instituti, propisi i sudska praksa u oblasti svojinskih odnosa, Beograd, 1983, str. 193-194. 44 Clan 366. Zakona o parnicnom postupku Republike Srpske i Zakona o parnicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. 45 Clan 58. stav 1 i 3. ZOSPO-a. 46 Vidi: J. Hekman, O prosirenju i dokidanju stvarnih sluznosti, Nasa zakonitost, br. 9/82, str. 73. 47 Tako i clan 1385. Etiopskog graanskog zakonika 48 O tome: B. Vizner, Komentar Zakona o osnovnim vlasnickopravnim odnosima, Zagreb, 1980, str. 358. 49 Clan 59. stav 1 i 2. ZOSPO-a.. Slicno pravilo je sadrzano i u paragrafu 847. Austrijskog graanskog zakonika. 50 O nedjeljivosti stvarnih sluznosti sire: I. Grbin, Pravo sluznosti, Zakonitost, br. 9-10/90, str. 1097.

38

11

povlasnog dobra postojea stvarna sluznost, po svojoj prirodi i namjeni, bila ogranicena samo na odreeni, samostalni dio povlasnog dobra, zbog cega nakon njegove podjele sluznost fakticno sluzi samo za potrebe tog samostalnog dijela, ali ne i za potrebe ostalih diobom nastalih dijelova, tako da je razumljivo da vlasnik posluznog dobra moze zahtijevati da na ostalim dijelovima povlasnog dobra sluznost prestane. Pravo sluznosti, dakle, prestaje ako je otpala njegova namjena.51 3. Zakljucak Stvarne sluznosti mogu prestati na zahtjev vlasnika (suvlasnika) posluznog dobra kada postanu nepotrebne za korisenje povlasnog dobra ili kada prestane drugi razlog zbog koga su zasnovane. Ukidanje moze traziti kako vlasnik posluznog dobra, tako i suvlasnik, dok je pasivno legitimisan vlasnik (suvlasnik) povlasnog dobra, ali ne i onaj ko je samo drzalac ovog prava. Sud e udovoljiti zahtjevu u ovakvim parnicama ako se utvrdi da je steta koja se sa sluznosu cini vlasniku posluzne nekretnine vea od koristi za povlasnu nekretninu ili da su bar ta steta i korist postale podjednake, te da vise nema razloga za dalje postojanje sporne sluznosti. Pri tome se svakako mora imati u vidu i javni interes koji zahtjeva da sto vise zemljista bude obraeno, ali isto tako i da stetu od suvisnih puteva ne trpe samo vlasnici optereenih nekretnina, nego posredno i cijela drustvena zajednica. Imajui sve ovo u vidu, nesumnjivo je da, bez obzira na protivljenje titulara, svaku stvarnu sluznost koja je izgubila razumnu svrhu, kao suvisnu treba ukinuti.

51

Vrhovni sud Srbije, Gzz-168/49, Zbirka odluka, 1952, knjiga 1. br. 104. Analogno glasi i Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br: 1/01, str: 32.

12

POSJED NASLJEDNIKA 1. Uvod Posjed je fakticko stanje zastieno pravom.52 Samo oni odnosi fakticke vlasti, faktickog pripadanja, koji imaju specificna svojstva po kojima ih pojedini pravni poredak kvalifikuje kao posjed, po kriterijumu koji je sam za to postavio jesu posjed, dok ostali to nisu.53 Iako nije pravo, posjed proizvodi znacajne pravne posljedice i podloga je za sticanje pojedinih stvarnih prava. Zakon o osnovnim svojinskopravnim odnosima (ZOSPO) prihvatio je novu objektivnu (germansku) koncepciju posjeda, zahvaljujui kojoj je prosiren krug lica koja uzivaju posjedovnu zastitu. No, bez obzira na to sto volja vise nije konstitutivni element posjeda, ona se ne moze u potpunosti zanemariti. Razumljivo je da u samom shvatanju fakticke vlasti mora postojati neki voljni cin, jer bez toga ipak nema ni fakticke vlasti na nekoj stvari u odnosu na druga lica.54 55 Voljni elemenat jedino ne mora biti kod tzv. nasljednickog posjeda, jer se on priznaje odreenom titularu na osnovu zakona u trenutku smrti ostavitelja.56 Samo nasljednikov posjed postoji i bez njegove volje.57 Za pravnu teoriju priznavanje posjeda nasljedniku i prije nego sto je stekao fakticku vlast na stvari otvorilo je polje naucnoj fantastici kao sto je pronalazenje "idealnog" i "spiritualizovanog" posjeda.58 Takav posjed nije praen faktickom vlasu na stvari.59 U ovakvom slucaju taj oblik posjeda se ponasa kao pravo.60 To je uticalo na stav teorije u tom smislu da neki autori posjed posmatraju kao subjektivno pravo, a drugi kao cisto fakticki odnos.61 Fiktivno stanje kod nasljednickog posjeda traje sve dok nasljednik ne pocne sa vrsenjem fakticke vlasti na stvari. Kada se ovo

C. Rajaci, Stvarno pravo, Skripta, Zagreb, 1956, str. 8. N. Gavella, Posjed stvari i prava, Zagreb, 1990, str. 5. 54 V. Flegar, Posjed i njegova zastita, Zakonitost, br. 9-10/90, str. 1135. 55 I sudska praksa se o tome izjasnila: "Drzavina stvari je fakticka vlast na stvari, i nije potrebna volja drzaoca da stvar drzi kao svoju. Ipak, drzavina se sastoji u ostvarivanju nekog interesa, ekonomskog ili drugog, pa je s toga za postojanje drzavine stvari potrebna opsta, prirodna volja drzaoca da stvar drzi radi ostvarivanja tog interesa" (Savezni sud, Gzs-33/94, u T. Krsmanovi i M. Krvavica, Sudska praksa iz oblasti stvarnog prava sa precisenim tekstom Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Beograd, 1999, str. 159-160.). 56 Sve do donosenja ZOSPO-a nase pravo nije poznavalo nasljeivanje posjeda, smatrajui da je to u suprotnosti sa njegovom prirodom. No, sudska praksa je u odreenim slucajevima stitila posjed nasljednika (vidi rjesenje Okruznog suda Zagreb Gz-3612/76 od 7.9.1975, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br.10/77, odluka br.56). Rimsko pravo, kao i graanski zakonici raeni pod njegovim uticajem ovu vrstu posjeda nisu poznavali. U rimskom pravu je vazilo pravilo: "Kad smo postavljeni za nasljednika tada prihvatanjem nasljedstva na nas prelaze sva prava, ipak posjed, ako ga fizicki ne primamo, nama ne pripada." Posjed nasljednika je prihvaen prvi put od strane Njemackog graanskog zakonika iz 1896. (stupio na snagu 1900.) godine, a kasnije ga prihvata i Svajcarski graanski zakonik iz 1907. godine. 57 N. Gavella, O posjedu s obzirom na ureenje koje je uspostavio ZOVO, Nasa zakonitost, br. 4/81, str. 54. 58 M. Vedris i P. Klari, Graansko pravo, Opi dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo, Zagreb, 2004, str. 196. Vidi i : A: Raspor, Posjed i zastita posjeda po Zakonu o vlasnickopravnim odnosima i sudskoj praksi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/ 81, str. 98-99. 59 Po samoj prirodi stvari nasljeivanje posjeda nije mogue, jer je posjed fakticko stanje koje se uvijek iznova pribavlja. Stoga se kod ovog posjeda radi o fikciji. 60 D. Stojanovi i D. Pop-Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1980, str. 166. 61 D. Stojanovi, Stvarno pravo, Beograd, 1990, str. 28.

53 52

13

desi posjed nasljednika postaje kao i svaki drugi (neposredni, posredni, posjed prava itd).62 Dosadasnja sudska praksa je bila kolebljiva, ali je ipak prevladao stav da smru na nasljednike prelazi i posjed nekretnina i da im stoga i u tom slucaju pripada posjedovna zastita.63 Smisao postojanja ove vrste posjeda je u tome da se ne bi stvorio vakum u posjedovanju. Ovaj posjed je u funkciji odrzavanja kontinuiteta ostaviteljevog posjeda.64 Pravni znacaj posjeda nasljednika je u tome sto posjednik ­ nasljednik uziva pravo na posjedovnu zastitu i moze stei pravo svojine odrzajem, ako su za to ostvareni potrebni uslovi.65 2. Posjedovna zastita posjeda nasljednika66 ZOSPO67 propisuje da nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kada je stekao fakticku vlast na stvari.68 69 Identicno predvia i Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske i Federacije BiH.70 Radi se o jednoj fikciji kojom se daje ovlasenje nasljedniku da nastavi drzanje stvari i prava koje je ostavitelj imao u trenutku smrti, kao i pravo na posjedovnu zastitu, iako on stvarno nije postao posjednik.71 Ovo

O tome: D. Lazarevi, Naslednicka drzavina, Pravni zivot, br. 10/02, str. 159; D. Popov, Drzavina naslednika, Pravni zivot, br. 10/02, str. 151; R. Kovacevi-Kustrinovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Nis, 2006, str. 54. 63 M. Zuvela, Zakon o osnovnim vlasnickopravnim odnosima, Zagreb, 1987, str. 346. 64 Z. Rasovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 58. 65 Ibid., str. 59. 66 O tome: D. Medi, Neki aspekti posjedovne zastite posjeda nasljednika, Izbor sudske prakse, br. 11/01, str. 62-64. 67 Clan 73. 68 Za razliku od ZOSPO-a, Njemacki graanski zakonik u paragrafu 857. ima nesto drugaciju formulaciju koja glasi: "Posjed prelazi na nasljednika" ne spominjui trenutak sticanja fakticke vlasti. U njemackoj praksi i teoriji nije sporno da se prelazak imovine na naslednika i sticanje fakticke vlasti cesto ne podudaraju. Austrijski graanski zakonik predvia da se nasljeivanjem, zakonskim ili testamentalnim, kao ni na osnovu ugovora, ne moze pribaviti posjed. Paragrafom 320. propisano je da se "punovaznim pravnim osnovom dobija samo pravo na posjed, ali ne i sam posjed." Da bi se stekao posjed potreban je akt koji je neophodan uslov za sticanje posjeda. Austrijsko pravo predvia da zaostavstina prelazi na nasljednike tek prihvatom nasljea, pa i posjed na nasljednike prelazi u tom momentu. Od delacije do prihvatanja nasljea nasljednik nije bio posjednik stvari i prava ostavitelja i u ovom periodu ne uziva posjedovnu zastitu. Grcki graanski zakonik propisuje u clanu 983. da posjed prelazi na nasljednike, a prema Italijanskom graanskom zakoniku (clan 1146) posjed se nasljeuje, a njegovo dejstvo nastupa momentom otvaranja nasljea. 69 I sudska praksa je u ovom pogledu jedinstvena: "Svaki nasljednik ostaje i drzalac u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao fakticku vlast na stvari" ­ Visi sud u Novom Sadu, Gz2372/80, u T. Ralci, Pravni instituti, propisi i sudska praksa i oblasti svojinskih odnosa Beograd, 1983, str. 232. "Pravilno je prvostepeni sud primjenio odredbu clana 73. ZOVO zakljucivsi da je nakon ostaviteljeve smrti, koji je do casa smrti bio posjednik sporne cestice, to postao i tuzeni u trenutku ostaviteljeve smrti, bez obzira na to kada je stekao fakticku vlast nad istom cesticom. To zbog toga sto prema navedenoj odredbi zakona nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao fakticku vlast na stvari" ­ Okruzni sud Zagreb, Gz-5125/81, od 25.8.1981, u A. Eterovi, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, 1989, str. 89. 70 Clan 323. Nacrta Zakona o stvarnim pravima RS / Federacije BiH. 71 Pored izuzetka iz clana 71. ZOSPO-a (lice koje po osnovu radnog ili slicnog odnosa ili u domainstvu, vrsi fakticku vlast na stvari za drugo lice, a duzno je postupati po uputama tog drugog lica,nema posjed), ovo je drugi mogui izuzetak od nacelne odredbe prema kojoj posjed stvari ima svako lice koje neposredno ili posredno vrsi fakticku vlast na stvari - clan 70. ZOSPO-a.

62

14

pojacava pravnu zastitu nasljednika uopste.72 Nasljednik e nastojati da svoj posjed pretvori u efektivni i za tako nesto nije duzan da trazi bilo kakvo posebno odobrenje. U nasem pravu trenutak otvaranja nasljea i trenutak prelaska zaostavstine na nasljednike se poklapaju.73 Tako je i nasljednicki posjed dobio pravnu zastitu, iako se ne radi o stvarnom posjedu. Ovaj posjed moze nastati i bez volje nasljednika, u slucajevima kada on za to ni ne zna,74 pa cak i kada ga ne zeli. Nasljednik ne mora da ceka donosenje ostavinskog rjesenja o urucenju stvari koje predstavljaju zaostavstvinu. On ima potpunu slobodu da odluci kada e poceti sa vrsenjem fakticke vlasti na naslijeenim stvarima. Naravno, ukoliko nasljednik fakticki obavlja vlast na stvarima koje je naslijedio, radi se o efektivnom posjedu. Smisao ove konstrukcije posjeda je da se nasljedniku pruzi brza i pravovremena zastita, te da se sacuva nepovredivo posjedovno stanje ostavitelja od moguih smetanja posjeda od strane treih lica, u onom intervalu izmeu trenutka ostaviteljeve smrti i faktickog stupanja u posjed naslijeene stvari od strane nasljednika.75 Lapidarnost pomenute odredbe ZOSPO-a suocila je prakticare sa mnogim slozenim pitanjima koja se javljaju u ovakvim parnicama. Kroz sudsku praksu su cesto izrazavana divergentna misljenja i to ukazuje na potrebu njihovog usaglasavanja. Prilikom razmatranja ovog kompleksnog instituta moze da se pojavi vise spornih pitanja. Prije svega, postavlja se pitanje koji nasljednik u trenutku smrti ostavitelja postaje posjednik, odnosno da li to postaje samo zakonski, samo testamentalni ili pak i jedan i drugi nasljednik. Imajui u vidu da su po vazeem Zakonu o nasljeivanju (ZON) izjednaceni i zakonski i testamentalni nasljednik,76 nema nikakve sumnje da se i jedan i drugi podrazumijevaju pod pojmom nasljednik.77 Sunasljednici sticu suposjed bez obzira na to sto, eventualno, samo jedan od njih ima fakticku vlast nad stvari. U slucaju kada nema nasljednika ostavine i kada ona postaje drustvena (drzavna) svojina,78 moze se postaviti pitanje da li u trenutku delacije titular na tim pravima (opstina) postaje posjednik. Smatramo da opstini takoe treba priznati ovaj status, jer se u takvim slucajevima radi o univerzalnoj sukcesiji, mada ona nije nasljednik u uzem smislu, jer na taj zakljucak upuuje seriozna, a posebno logicka i teleoloska interpretacija odredaba ZOSPO-a. Naredno pitanje je za kojeg se nasljednika u posjedovnoj parnici moze smatrati da je postao posjednik: - samo za pravosnazno utvrenog - prejudicijelno utvrenog ili - svakog pretpostavljenog. Misljenja smo da se nasljednikom ne moze smatrati samo ono lice za koje je to pravosnazno utvreno. Vidjeli smo da ostavina po sili zakona prelazi na nasljednike u momentu delacije. Dakle, to je momenat kada se ipso iure postaje nasljednikom, a ne momenat pravosnaznosti

D. Popov, op. cit., str. 152. Odredbama clana 36. ZOSPO-a propisano je da ostavina prelazi na nasljednike u trenutku otvaranja nasljea na imovini umrlog, a identicno je propisano i clanom 133. Zakona o nasljeivanju bivse SR BiH, koji se kod nas jos primjenjuje. 74 Z. Rasovi, Komentar Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Podgorica, 1999, str. 319. 75 B. Vizner, Komentar Zakona o osnovnim vlasnickopravnim odnosima, Zagreb, 1980, str. 484. 76 Clan 6. ZON-a. 77 "Vise nasljednika, bez obzira na to jesu li licno stekli fakticku vlast na stvari, postaju suposjednici u trenutku smrti svoga prednika.U primjeni tog pravila nije odlucno ko je od sunasljednika testamentalni, a ko zakonski nasljednik (makar kroz pravo na nuzni dio), zbog cega pravni osnov nasljeivanja nije odlucan za posjedovnu zastitu" ­ Okruzni sud Zadar, Gz-367/91 od 24.4.1991, u M. Zuvela, Vlasnickopravni odnosi, Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljisnim knjigama, Zagreb, 2004, str.32. 78 Clan 8. ZON-a.

73 72

15

rjesenja o nasljeivanju, jer ovo rjesenje ima samo deklaratorni karakter.79 Kada nasljeuje vise nasljednika, svi oni u trenutku ostaviteljeve smrti postaju suposjednici i ako se jedan od njih kasnije odrekne nasljea smatra se da nikada nije ni stekao posjed, a posjed koji mu je pripadao racuna se kao da je od trenutka delacije pripao licu koje stupa na njegovo mjesto. Nasljednikom se ne moze jednostavno smatrati svaki pretpostavljeni nasljednik, pa makar to bio i nuzni nasljednik.80 U parnicama u kojima nije sporno ili je ve pravosnazno utvreno ko se smatra nasljednikom posebnih problema nema. Oni mogu da nastanu ako se stranci (najcese tuzitelju) ospori svojstvo nasljednika. Kada o tome rjesava kao o prethodnom pitanju,81 sud e se suociti sa takvim teskoama da e postupak u ovim parnicama, koji je inace hitne prirode, neminovno postati mnogo duzi. Ovo moze da se desi u sporu izmeu samih nasljednika, ali i u parnicama u kojima stranke nisu konkurenti za nasljee. U takvim slucajevima procesna ekonomija e najcese nalagati prekid postupka do pravosnaznog okoncanja ostavinskog postupka, a to je u suprotnosti sa prirodom i smislom posjedovne zastite, za koju je poznato da prevashodno vazi pravilo hitnosti. Dilema moze da bude i u vezi pitanja da li nasljednik u casu smrti stice posjed iste kvalitete kakav je imao i ostavitelj u pogledu predmeta ostavine. U odnosu na kvalitet nasljednickog posjeda, postoji pretpostavka postojanja kvalifikovanog posjeda, odnosno zakonitog i savjesnog, sve dok drugo lice ne dokaze da je i ostavitelj imao nezakonit posjed, tj. da nasljedniku ne pripada pravo nasljea na stvari, pa samim tim i njegov posjed se ne zasniva na punovaznom pravnom osnovu potrebnom za sticanje prava svojine. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.82 Ona se procjenjuje prema nasljednikovoj predstavi o zakonitosti ostaviteljevog posjeda. Odredbama ZOSPO-a 83 propisano je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljea i u slucaju kada je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za odrzaj pocinje tei od trenutka otvaranja nasljea. Prema tome, iako je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, nasljednik moze biti savjestan, pod navedenim uslovima. Zbog toga nasljednik moze u pogledu takve stvari stei pravo svojine redovnim ili vanrednim odrzajem, u smislu odredaba ZOSPO-a.84 Savjesnost nasljednikovog posjeda se, dakle, cijeni neovisno od savjesnosti, odnosno nesavjesnosti posjeda ostavitelja.85 Pod uticajem te odredbe i sudska praksa je zauzela stav da kvalitet posjeda ne mora biti nuzno identican.86 Postojanje savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda je uvijek fakticko pitanje koje sud rjesava na osnovu relevantnih okolnosti svakog konkretnog slucaja.

U ovom smislu citiramo odluku Vrhovnog suda Srbije Rev-2365/95, gdje takoe postoji ista zakonska norma: "Naslednik stice svojstvo naslednika momentom smrti ostavitelja bez obzira kada je resenje o nasleivanju doneto, odnosno ne od momenta donosenja ostavinskog resenja"- u D. Lazarevi, op. cit., str. 158. 80 Slicno i: V. Vezi, Nasljednicki posjed, zakonitost, br. 9-10/90, str. 1212. 81 Clan 12. Zakona o parnicnom postupku Republike Srpske i Zakona o parnicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. 82 Clan 72. stav 3. ZOSPO-a. 83 Clan 28. stav 5. 84 Clan 28. stav 3 i 4. 85 O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1982, str. 51. 86 "Savjesnost posjeda kompleksan je skup cinjenicnih utvrenja i pravnih ocjena. Savjesnost posjeda se pretpostavlja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne moze znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za savjesnost je dovoljno da je posjednik uvjerenja da stvar drzi na temelju valjanog naslova. Nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slucaju kada je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti mogao to znati, a vrijeme za dosjelost pocinje tei od trenutka otvaranja nasljedstva" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev-943/81 od 22.9.1981, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1991, str. 66.

79

16

U odnosu na zastitu posjeda nasljednika nakon smrti ostavitelja prema treem licu koje je posjed oduzelo, posebnih nedoumica nema. Nasljedniku u takvom slucaju pripada pravo na zastitu posjeda predmeta zaostavstine prema svakom treem licu. Meutim, nasljednik ne bi uzivao posjedovnu zastitu prema treima ili pak prema nasljedniku koji je u casu delacije bio u posjedu stvari, kada takvu zastitu ne bi uzivao ni ostavitelj. Prema tome, ako je ostavitelj imao pravo na posjedovnu zastitu, to pravo ima i nasljednik,87 nezavisno od toga da li te stvari i prava spadaju u ostavinu. Sto se tice stvari i prava stvarnih sluznosti koje ulaze u ostavinu, ali ih ostavitelj nije posjedovao, u tom slucaju druga osoba smru ostavitelja ne gubi svoj posjed, pa ga ni nasljednik ne moze stei.88 Nasljednik ima pravo na posjedovnu zastitu i prema licu koje sa ostaviteljem u momentu njegove smrti bilo u suposjedu stvari, pri cemu to lice moze biti i jedan od nasljednika. Uspostava posjedovnog stanja e se vrsiti na taj nacin sto e nasljednik i fakticki posjednik ubudue vrsiti posjed kao suposjednici, na nacin na koji su to cinili ostavitelj i fakticki drzalac.89 Meutim, ako je raniji posjed imao samo ostavitelj, a ima vise sunasljednika od kojih ni jedan nije vrsio fakticku vlast, u primjeni ZOSPO-a90moze doi do znacajnih poteskoa kako da se utvrdi sta predstavlja dotadasnji nacin vrsenja fakticke vlasti. Ocigledno je da e se u takvoj situaciji morati dati prednost petitornom rjesavanju ovih sporova.91 U slucaju da fakticku vlast na stvari vrsi samo jedan ili vise sunasljednika, ali ne svi, postoji odnos izmeu posrednih i neposrednih posjednika. Onaj nasljednik koji nema fakticku vlast na stvari, ima mogunost da podnese tuzbu protiv nasljednika koji obavlja fakticku vlast radi uvoenja u posjed, vodei pri tome racuna o zakonom predvienim prekluzivnim rokovima od 30 dana od dana saznanja za smetanje i ucinioca (subjektivni) i godinu dana od nastalog smetanja (objektivni).92 U praksi moze da se postavi i pitanje da li se kao tuzeni kod vindikacione i publicijanske tuzbe moze pojaviti nasljednik koji nema stvar u faktickoj vlasti. Smatramo da nasljednik, iako presumptivni posjednik, nije pasivno legitimisan u ovim parnicama, ako nije i fakticki posjednik. 93 Prema odredbi ZOSPO-a 94 posjed se gubi kad posjednik prestane vrsiti fakticku vlast na stvari.95 Ukoliko nakon smrti ostavitelja nasljednik koji je postao posjednik ne pocne

Zakljucak zajednickog sastanka predstavnika graanskih odjeljenja Vrhovnog suda Hrvatske i okruznih sudova sa podrucja Hrvatske odrzanog u Zagrebu 25 i 26.11.1985, u J. Brezanski, Smetanje posjeda- problemi zastite posjeda, Nasa zakonitost, br. 9/86, str. 1243. Isti stav je ranije utvrdio Vrhovni sud Hrvatske u odluci Gz-65/84: ''Na nasljednike prelazi samo posjed koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine'' ­ Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 26/85, odluka broj 41. 88 V. Vezi, op. cit., str. 1213. 89 U ovom smislu ide i sudska praksa: "Nasljedniku, koji se po clanu 73. ZOSPO-a smatra posjednikom pripada posjedovna zastita i u odnosu na faktickog posjednika ostavine koji je fakticku vlast vrsio zajedno sa ostaviocem. Uspostava posjedovnog stanja u tom slucaju vrsi se tako, da nasljednik i fakticki posjednik ubudue drze ostavinu kao suposjednici, na nacin kako su to cinili ostavitelj i fakticki posjednik" (Visi sud Tuzla, Gz-1362/90 od 5.7.1990. godine, u D. Mili, Drzavinski sporovi povodom nepokretnosti u sudskoj praksi, Pravni zivot, br. 11-12/91, str. 1334.). 90 Clan 80. 91 V. Flegar, op. cit., str. 1139. 92 Vidjeti odluku Vrhovnog suda BiH Gvl -25/89 od 15.5.1990. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/90, odluka broj 29. 93 U ovom smislu je i zakljucak sa savjetovanja graanskih i graansko-privrednih odjeljenja Saveznog suda, republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda odrzanog u Subotici 24.10.1990. godine. Postoji i misljenje da nasljednik i u ovom slucaju moze biti pasivno legitimisan, pod uslovom da u trenutku podnosenja tuzbe ni jedno lice nije zadobilo fakticku vlast na stvari ­ v. O. Anti, Komentar Zakona o nasleivanju, Beograd, 1996, str.85. 94 Clan 74.

87

17

vrsiti fakticku vlast, nego tu vlast pocne da vrsi drugo lice,96 onda to lice protekom rokova za zastitu posjeda97 postaje fakticki i mirni posjednik. Taj posjed je zastien i prema nasljedniku bez obzira na to kada je saznao za cinjenicu nasljea.98 Iako iz jezicke interpretacije ZOSPO-a 99 moze proizilaziti da u momentu otvaranja nasljea nasljednik postaje samo posjednik stvari, a ne i prava stvarne sluznosti, mislimo da ovdje nema posebnog dvoumljenja. Posto je ratio legis ove odredbe da se zastiti imovinski interesi nasljednika, logicno je da se, pored posjeda stvari, stiti i posjed prava stvarne sluznosti. Na ovakav zakljucak upuuje sveobuhvatno tumacenje ove zakonske norme, a do propusta u tekstu norme je vjerovatno doslo ocitom omaskom. Odredbama ZOSPO-a 100 regulisano je da svaki posjednik stvari i prava (cl. 70) ima pravo na zastitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda). To bi se moglo protumaciti tako da se zastita pruza samo neposrednom i posrednom posjedniku, te posjedniku prava stvarne sluznosti, a ne i posjedu nasljednika, sto zakonodavac sigurno nije imao namjeru uciniti. Zbog toga je u ovoj odredbi trebalo tretirati i nasljednicki posjed ili navoenjem odgovarajueg clana ili izostavljanjem oznake clana 70. Na taj nacin bi se otklonila svaka sumnja u pogledu zastite posjeda nasljednika.101 3. Zakljucak Nasljednicki posjed izaziva u nasem pravnom poretku, u nacelu, jednake pravne ucinke kao i fakticki posjed. Ovaj posjed je posjed bez efektivne fakticke vlasti. Nasljednik postaje posjednik na osnovu zakona, a da u tom momentu jos nije stekao vlast nad odreenom stvari. Dakle, posjed nastaje na osnovu pravne norme, jer se posjed kao fakticka vlast ne moze nasljeivati. Na taj nacin se obezbjeuje kontinuitet posjeda. On je posjednik i kada ne zna da je postao nasljednik. Kada nasljednik stekne fakticku vlast na osnovu aprehenzionog akta, nasljednicki posjed se pretvara u redovni oblik posjeda. Prosirenje pojma posjeda van okvira fakticke vlasti na stvari diktirano je potrebama savremenog nacina zivota i potpunije zastite nasljednika. Intencija je da se sacuva i zastiti posjed od moguih smetanja od strane treih lica od trenutka smrti ostavitelja do stvarnog stupanja nasljednika u posjed. Na nasljednika prelazi onakav posjed kakav je imao ostavitelj. Pitanje kvaliteta ovog posjeda je znacajno za sticanje prava svojine putem odrzaja i za uspjesno podizanje publicijanske tuzbe. Posjed nasljednika uziva zastitu od uznemiravanja i oduzimanja. Pruzanje zastite u ovim slucajevima je veoma slozeno i u praksi moze da izazove dosta dilema kada se ima u vidu skucenost odredaba ZOSPO-a koje regulisu taj institut. Zbog toga u pogledu mnogih aspekata ovog specificnog posjeda jos nema jedinstvenog stava i sudska praksa o njima tek treba da se definitivno izjasni.

95 96

Osim napustanja (derelikcije), posjed se gubi kad druga osoba pocne vrsiti fakticku vlast. Nije bitno da li je to lice iz kruga nasljednika ili ne. 97 Clan 77. ZOSPO-a. 98 "Nasljednik koji je postao posjednik u trenutku smrti ostavioca gubi posjed ako ne zatrazi zastitu suposjeda u rokovima iz clana 77. ZOSPO-a protiv drugog nasljednika kopji je iskljucivo prisvojio posjed" -Vrhovni sud BiH Gvl -38/84, u A. Eterovi, op. cit., str.86. 99 Pomenuti clan 73. 100 Clan 75. 101 Slicno i: D. Popov, op. cit., str. 153.

18

BEZDRZAVINSKA ZALOGA NA POKRETNIM STVARIMA U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Uvod Poznato je da se rucna zaloga malo primjenjuje u praksi, jer i povjerilac i duznik imaju obavezu da se pasivno ponasaju prema zalozenoj stvari za sve vrijeme dok zaloga traje, a isto tako i zato sto je dugotrajan i slozen postupak naplate u slucaju da duznik ne izvrsi svoju obavezu prema povjeriocu. Zbog toga su odavno cinjeni mnogi pokusaji da se klasicno zalozno pravo na pokretnim stvarima, koje je postalo suvise kruto u prometu, u praksi zamijeni raznim oblicima bezdrzavinske zaloge, cesto i contra legem.102 Nema sumnje da je za duznika cesto i nepodnosljiv teret, koji ga onemoguava u vrsenju privredne djelatnosti i otezava mu isplatu duga, to sto gubi mogunost da u potpunosti koristi svoju stvar,103 dok je s druge strane prenosenje stvari u posjed povjeriocu ponekad skopcano sa velikim troskovima i problemima.104 Osim toga, prenosom stvari u posjed povjeriocu dolazi i do objelodanjivanja zaduzenosti duznika.105 Posto se povjeriocu u formi rucne zaloge, fakticki davalo vise nego sto mu je to za obezbjeenje njegove trazbine neophodno, interesi obje strane su bili usmjereni na stvaranje bezdrzavinske zaloge,106 po kojoj se povjeriocu omoguuje da zalogu dobije, bez predaje stvari, najcese upisivanjem u posebne javne registre (zbog cega se ova zaloga cesto oznacava i kao registarska zaloga) i ona je danas dobila pravo graanstva u mnogim pravnim sistemima.107 Postojanje funkcionalnog registra u kome sve zainteresovane strane objavljuju osnovne elemente svojih poslova putem propisanih formulara u ustanovi ovlastenoj za registraciju omoguava potencijalnim povjeriocima da utvrde da li neki drugi pravni subjekti ve polazu pravo na konkretnu imovinu i daje im sigurnost i povjerenje da e imati zastitu u slucaju duznikovog nesavjesnog ponasanja.108 Bezdrzavinska sredstva obezbjeenja znace mogunost aktiviranja imovine duznika, sto je u sadasnjim uslovima vrlo znacajna funkcija.109 Inace, problem bezdrzavinske zaloge na pokretnim stvarima je jedno od pitanja o kojima se u teoriji graanskog prava najvise diskutovalo.110 U posljednjih stotinu godina

Vidjeti: D. Stojanovi, Stvarno pravo, Beograd, 1977, str. 222. O tome: J. Barbi, Sudsko i javnobiljeznicko osiguranje prijenosom vlasnistva na stvari i prijenosom prava, u Novo ovrsno i stecajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 102. 104 K. Offinger, Das Fahrnispfand, Kommentar zum schweizerischen Zivilgesetzbuch, Das Sachenrecht, zweite und neu gearbeitete Auflage, Zürich, 1952, str. 46. tac. 154. 105 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, decembar 2001, str. 155. 106 O tome: D. Stojanovi, Bezdrzavinska zaloga (pokretna hipoteka), Zbornik Pravnog fakulteta u Nisu u 1971. godini, str. 43.; P. Simonetti, Mobilijarna hipoteka, Privreda i pravo, br. 1-2/93, str. 63. 107 Neki pravni sistemi opredjeljuju se za numerus clausus izbora predmeta ove zaloge, a neki za slobodan izbor. Za numerus clausus opredijelili su se francuski i italijanski zakonodavac, dok njemacko i englesko pravo, kao i pravo SAD, ostavljaju strankama slobodu izbora. 108 Iako je nesumnjivo da predaja stvari u posjed ipak cini jacim polozaj povjerioca od registracije, pravni promet tezi ovom mnogo prakticnijem sredstvu obezbjeenja. 109 O ulozi zaloga kao mobilizatora vrijednosti imovine v. N. Gavella, Zalozno pravo, Zagreb, 1992, str. 16-17. 110 Vidi npr. E. Doskotz, Faustpfand oder Registerpfand (Mobiliarhypothek) als moderne Pfanderchtsar an beweglichen Sachen, diss., Erlangen, 1934, str. 110; M. Konstantinovi, Hipoteka na stoci, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 3-4/82, str. 367. (rad prof. Konstantinovia je, inace, izlozen na IV Kongresu pravnika koji je odrzan u Skoplju 1931. godine).

103 102

19

nastala je siroka lepeza bezdrzavinskih vrsta obezbjeenja.111 Ova sredstva su apsolutni trend u uporednom pravu.112 Posebno je to uocljivo u tranzicijskim zemljama. One se nisu odlucivale samo za jedan model takvog osiguranja, ve su najcese kombinovale vise vrsta, za razliku od zapadnih zemalja koje su prihvatile jedan od moguih modela.113 114 2. Bezdrzavinska zaloga na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bivse

SFRJ

115

U drzavama koje su nasljednice bivse SFRJ, bezdrzavinska zaloga na pokretnim stvarima je prihvaena u pravu Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, dok je u slovenackom i hrvatskom pravu njeno osnivanje predvieno kao mogunost.116 Prilikom reforme prava osiguranja u ovim zemljama znatno je prosiren krug objekata na kojima se moze zasnovati zalozno pravo, napusteni su odreeni tradicionalni principi ovog prava i nastala su nova sredstva obezbjeenja na pokretnim stvarima.117 Razlicitim sredstvima garancije stvaraju se uslovi za ubrzanje finansijske i privredne aktivnosti.118 U novim zakonima se, uglavnom, uvazavaju klasicni principi graanskog prava uz korisenje prihvatljivih iskustava iz kontinentalnog i anglosaksonskog prava. Republika Makedonija, koja je provela cjelovitu reformu u oblasti osiguranja potrazivanja, za sve vrste zaloznog prava predvia poseban postupak registracije.119 Uveden je centralni, elektronski registar za cijelu republiku, koji objedinjava vise registara (registar zaloga na pokretnim stvarima i pravima, registar nekretnina i registar pravnih lica sa njihovim godisnjim bilansima).120 Doneseni su i Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava121 i Zakon o ugovornoj hipoteci.122 Interesantna rjesenja su predviena u Zakonu o zalaganju pokretnih stvari i prava. Prema ovom zakonu zalaganje pokretnih stvari u formi rucne zaloge ne zahtijeva registraciju, s obzirom da publicitet daje posjed stvari od strane zaloznog povjerioca,

M. Cabrillac, C. Mouly, Droit des sûretés, cinquiéme édition, Paris, 1999, str. 559. Vidi: D. Medi, Bezdrzavinska zaloga u uporednom pravu, Srpska pravna misao, br. 1-4/00, str. 201.; M. Miovi, Savremena sredstva realnog obezbjeenja bankarskih kredita, Srbija i evropsko pravo, Knjiga IV, Kragujevac, 1999-2000, str. 276; T. Tajti, Comparative Secured Transactions Law, Budapest, 2002. 113 M. Povlaki, Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bivse SFRJ, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 223. 114 Vidjeti i: E. Culinovi Herc, Ugovorno osiguranje trazbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998; Z. Rasovi, Zalozno pravo na pokretnim stvarima, Podgorica, 1992, str. 114-123. 115 O tome: D. Medi, Bezdrzavinska zaloga na pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini, u Aktuelna pitanja graanskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova, Jahorina, 19-21. oktobar 2006, str. 25-29. 116 Vidi: D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja potrazivanja ­ stanje i pravci razvoja (doktorska disertacija), Novi Sad, 2004, str. 222-227. 117 O tome: C. Jessel-Holst, Reforma prava o obezbeenju potrazivanja pokretnim stvarima u Jugoistocnoj Evropi, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 82. 118 Z. Rasovi, Stvarno pravo, Beograd, 2005, str. 466. 119 Zakon o voenju registara u Republici Makedoniji (Sluzben vesnik br. 21/98). 120 Zakon o voenju registara u Republici Makedoniji, clan 2. stav 1. 121 Sluzben vesnik br. 21/98, 48/99 i 86/00. 122 Sluzben vesnik br. 59/00 i 86/00.

112

111

20

dok se bezdrzavinska zaloga mora registrovati.123 Registar pokretnih stvari i prava je odreen kao javna knjiga u koju je svakom dozvoljen uvid. U pogledu registra vazi neoboriva pretpostavka da su svim licima poznate cinjenice koje su u registar upisane.124 Sporazum o zalaganju prava dobija karakter izvrsnog naslova cinom ovjere kod javnog biljeznika,125 a to se moze uciniti prilikom upisa u registar ili kasnije. Zacuujue je da je zakon odredio da se zalozno pravo na pokretnim stvarima i pravima stice zakljucenjem ugovora i popisom predmeta, a ne upisom u registar, sto bi pruzalo mnogo veu sigurnost za sva zainteresovana lica.126 Nakon navedenih zakona donesen je i jedinstven Zakon o ugovornom zalogu.127 Cilj donosenja ovog propisa bio je postizanje jednoobraznosti u ureivanju nacina, uslova i postupaka za zasnivanje, postojanje, realizaciju i prestanak ugovornog zaloznog prava na pokretnim stvarima, hartijama od vrijednosti, potrazivanjima i na drugim pravima (rucni zalog), kao i na nepokretnostima (hipoteka).128 U Republici Sloveniji postoji bezdrzavinsko zalozno pravo bez upisa, a donosenjem Stvarnopravnog zakonika (SPZ) otvorena je mogunost da se bezdrzavinska zaloga konstituise kao registarska, kada se posebnim propisima urede ovakvi registri.129 Inace, ovaj zakon propisuje da se bezdrzavinska zaloga moze zasnovati samo na osnovu javnobiljeznickog akta130 i da sastav ovakvog akta ima ucinak pljenidbe pokretne stvari.131 Smatramo da insistiranje na strogoj formi ugovora nepotrebno steti brzini obavljanja ovih poslova, a posebno ne doprinosi veoj zastiti stranaka i treih lica,132 te da je ugovornim stranama trebalo ostaviti slobodu izbora forme ovog ugovora. Republika Hrvatska poznaje sirok dijapazon bezdrzavinskih sredstava obezbjeenja, koja su propisana Ovrsnim zakonom,133 dok je Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima134 pokusao dati opsti okvir prava osiguranja isticui da se sve ono sto je odreeno za zalozno pravo na odgovarajui nacin primjenjuje na svako sredstvo osiguranja potrazivanja.135 136 Ovakvo cijepanje prava osiguranja sigurno nije dobro rjesenje, jer izmeu ovih zakonskih

Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava, clan 7. Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava, clan 36. stav 1. 125 Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava, clan 8. 126 Inace, donosenjem Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima (Sluzben vesnik br. 18/01) dva posebna zakona o zalaganju pokretnih i nepokretnih stvari nisu stavljena van snage. Vidi: K. Schrameyer, Mazedonien: Gesetz über Eigentum und sonstige dingliche Rechte, WiRO br. 11/01, str. 339. 127 Sluzben vesnik br. 5/03 i 4/05. 128 A. Janevski, Uloga notara u zasnivanju i realizaciji ugovornog zaloga po Zakonu o ugovornom zalogu, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse,"Mostar, 2007, str. 121. 129 SPZ, clan 177. 130 SPZ, clan 171, stav 1. 131 SPZ, clan 171, stav 3. 132 Uporediti: E. Braniselj, Osiguranje trazbina u slovenackom pravu i uloga javnog biljeznika u izboru vrste osiguranja, Javni biljeznik 7/99, str. 26. 133 Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, - ispravak,151/04 i 88/05. Vidjeti clanove 261-279. Cudno je da se dobrovoljna sredstva osiguranja regulisu zakonom koji normira prinudno izvrsenje. O tome: E. Culinovi Herc, Dobrovoljno osiguranje trazbina na pokretnim stvarima bez predaje u posjed prema ovrsnom zakonu ­ Pravni okvir i primjena, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 19., Supplement, 1998, str. 933. 134 Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06. 135 Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, clan 297. stav 2. 136 Vidjeti: M. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998. str. 781.

124 123

21

tekstova postoje odreene disonance.137 Nedavno je donesen i Zakon o upisniku sudskih i javnobiljeznickih osiguranja trazbina vjerovnika na pokretninama i pravima138 koji bi trebao rijesiti problem publiciranja prava i mjera osiguranja trazbina na ovim objektima i posluziti za evidenciju osiguranjem optereenih pokretnina i prava i subjekata upisanog pravnog odnosa.139 Funkcija ovog upisnika je da se ucine dostupnim podaci koji se u njega upisuju, a odnose se na prava kojima se u svrhu osiguranja namirenja trazbina vjerovnika ogranicava, prenosi odnosno pridrzava vlasnistvo ili neko drugo pravo na pokretnim stvarima i pravima duznika ili tree osobe.140 Zbog istovjetne svrhe Upisnik bi trebao biti komplementaran sa zemljisnom knjigom kada su predmet zemljisnoknjiznog upisa optereenja i ogranicenja prava vlasnistva na nekretninama radi osiguranja trazbina, te popuniti prazninu u pogledu evidencije tih prava na pokretninama i pravima, koja je do pocetka primjene zakona u tom pogledu postojala.141 Republika Crna Gora je donijela Zakon o zalozi kao sredstvu obezbjeenja potrazivanja (ZZSOP).142 Ovaj propis predstavlja potpun kodeks zaloznog prava na pokretnim stvarima, pa se ugovorne zaloge zasnivaju i proizvode dejstvo prema treim samo u skladu sa njegovim odredbama.143 On se ne primjenjuje samo na prenos potrazivanja po osnovu naknada iz radnog odnosa zaposlenog, prodaju potrazivanja po racunima kao dio kupoprodaje ili drugog pravnog posla iz kojih su nastali, te na zalozno pravo na nekretninama, osim ako se radi o nekretninama po namjeni.144 Zakon daje definicije upotrebljenih termina,145 jer se najvei broj razlikuje od ustaljenih izraza u nasoj dosadasnjoj praksi.146 Predmet ove zaloge moze da bude samo pokretna stvar koja se nalazi u prometu, kao i zbir stvari, te prirastaj ukoliko ugovorom nije drukcije odreeno.147 Ugovor o zalozi zakljucuje se u pismenoj formi i mora da sadrzi podatke o ugovornim stranama (i o duzniku iz pravnog posla ako to nije zalogodavac), predmet zaloga i potpise ugovaraca ili njihovih zastupnika.148 Pored drzavinske

Suprotnost izmeu ovih zakona donekle je otklonjena odredbom clana 312. Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj su za sudsko dobrovoljno zalozno pravo mjerodavne odrebe zakona koji regulise prinudno izvrsenje i osiguranje, prema tome Ovrsnog zakona. 138 Narodne novine br. 121/05. 139 O tome: O. Jelci, Upisnik sudskih i javnobiljeznickih osiguranja trazbina vjerovnika na pokretninama i pravima,u Hrvatsko registarsko pravo, Zagreb, 2006, str. 83-115. 140 Vidi: A. Erakovi, Zalozno pravo na pokretninama ­ posebnosti prema Zakonu o Upisniku sudskih i javnobiljeznickih osiguranja trazbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, u M. Bareti, A. Erakovi, H. Ernst, D. Gulin, O. Jelci, T. Josipovi, Z. Kohari, J. Matko Ruzdjak, S. Porobija, Z. Stuhne, Zastita vjerovnika ­ pravni, porezni i racunovodstveni aspekti, Zagreb, 2006, str. 5-36. 141 O. Jelci, Upis u Upisnik sudskih i javnobiljeznickih osiguranja trazbina na pokretninama i pravima ­ sredstvo zastite vjerovnikove trazbine, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse," Mostar, 2007, str. 406. 142 Sluzbeni glasnik Republike Crne Gore br. 38/02. Zakon je stupio na snagu 1.1.2003. 143 Vidi: M. Zivkovi, O reformi realnih obezbeenja u jugoslovenskom pravu, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 319; Zakon o zalozi kao sredstvu obezbjeenja potrazivanja sa uvodnim komentarom R. Milovia, Podgorica, 2003; D. uranovi, Registar po Zakonu o zalozi kao sredstvu obezbjeenja potrazivanja, u Simpozijum u Cavtatu, Doprinosi reformi vanparnicnog postupka u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2005. str. 17; Z. Rasovi, Stvarno pravo... str. 466-469; M. Novakovi, Zaloga kao sredstvo obezbjeenja potrazivanja prema novom Zakonu o zalozi, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novcanih potrazivanja, Zbornik radova i zakljucaka sa savjetovanja odrzanog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 17-35. 144 ZZSOP, clan 1. 145 ZZSOP, clan 2. 146 Ovo je posljedica upotrebe tehnike anglosaksonskog sistema. 147 ZZSOP, clan 3. 148 ZZSOP, clan 6.

137

22

zaloge koja nastaje predajom zalozene stvari zalogoprimcu, predvia se mogunost postojanja i bezdrzavinske zaloge, kod koje stvar ostaje kod zalogodavca koji ima pravo drzanja i upotrebe, ali ne i pravnog raspolaganja prodajom, davanjem u zakup i tome slicno149 Bezdrzavinska zaloga se perfektuira upisom u registar,150 a registrovanje se smatra izvrsenim dostavljanjem akta u propisanoj formi i plaanjem propisane naknade.151 Registracija, inace, traje tri godine.152 Zakonodavac je, izmeu ostalog, predvidio da registar osniva Vlada Republike Crne Gore i da je to organ registracije poreskih zaloga, sudskih zaloga i drugih zaloga, u skladu sa tim zakonom.153 Dakle, vidljivo je da se radi o sasvim novom nacinu obezbjeenja potrazivanja povjerioca, koji je ocito imao uzor u paragrafu 9 americkog Jednoobraznog trgovackog zakonika.154 Pored navedenog zakona, donesena je i Uredba o osnivanju registra zaloga155 i Uputstvo o radu registra zaloga.156 Interesantno je napomenuti da je u Crnoj Gori i fiducijarno otuenje vlasnista na pokretnim i nepokretnim stvarima regulisano posebnim zakonom,157 158 ali se time u ovom radu neemo opsirnije baviti. Inace, dok taj zakon korespondira sa odgovarajuim institutima postojeeg zaloznog prava i raen je na tradiciji evropskog kontinentalnog prava, ZZSOP je sadrzajno savremen i moderan zakon, zasnovan na razvijenoj poslovnoj praksi i anglosaksonskom sistemu prava, ali unijet u pravni sistem Crne Gore bez odgovarajue harmonizacije i na nacin da djeluje kao strano tijelo. Njegovu primjenu pogotovo otezava neadekvatan prevod i unosenje termina koji nisu uobicajeni na ovim prostorima.159 Republika Srbija je usvojila Zakon o zaloznom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (ZOZP),160 kojim je na moderan nacin definisan polozaj povjerioca.161 Prema odredbama ovog zakona povjerilac stice zalozno pravo upisom u registar zaloga, osim ako drukcije nije odreeno zakonom.162 Ugovor o zalozi se zakljucuje u pismenoj formi, a stvar

ZZSOP, clan 8. ZZSOP, clan 15. 151 ZZSOP, clan 17. stav 1. 152 ZZSOP, clan 17. stav 2. 153 ZZSOP, clan 19. stav 1 i 2. 154 Ovaj zakonik datira jos iz 1962. godine i od svih zakona uporednog prava najpotpunije je regulisao institut bezdrzavinske zaloge. 155 Sluzbeni list Republike Crne Gore br. 31/03 od 15.5.2003. 156 Sluzbeni list Republike Crne Gore br. 31/03 od 11.6.2003. 157 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine (Sluzbeni list Republike Crne Gore br. 23/96). 158 O tome: Z. Rasovi, Komentar Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine Crne Gore, Podgorica, 1996; Z. Rasovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina, Podgorica, 1997. 159 Vidi kritiku ZZSOP: E. Durutovi, Obezbjeenje povjerilaca po Zakonu o fiducijarnom prenosu prava svojine, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novcanih potrazivanja, Zbornik radova i zakljucaka sa savjetovanja odrzanog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 65-66; Z. Rasovi, Stvarno pravo... str. 466. 160 Sluzbeni glasnik Republike Srbije br. 57/03. Zakon je stupio na snagu 7.6.2003. 161 O tome: D. Klepi, Povodom Zakona o zaloznom pravu na pokretnim stvarima, Pravni informator, br. 2/04, str. 42: M. Milovi, Novi propisi o zaloznom pravu na pokretnim stvarima, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2004, str.143; N. Tesi, O predmetu zaloznog prava, Pravni zivot, br. 10/03, str. 120.; A. Glogini, Glavna sredstva pojacanja ugovora, Beograd, 2004, str. 115-157; A. Glogini, Pravo zaloge, Zbirka propisa sa komentarima i sudskom praksom, Beograd, 2005, str. 97-142; Z. Rasovi, Stvarno pravo... str. 469-474. O procesnim odredbama u navedenom zakonu v. G. Stankovi, Procesne odredbe u Zakonu o zaloznom pravu u pokretnim stvarima upisanim u registar, Pravni zivot, br. 12/03, str. 33; N. Jasika, Zalozno pravo na pokretnim stvarima upisanim u registar, u Zborniku radova sa savetovanja "Primena novih zakona u oblasti privrede, pravosua i radnih odnosa", Novi Sad, 2005, str. 53. 162 ZOZP, clan 4.

150 149

23

ostaje u posjedu duznika i on moze sa njom slobodno raspolagati.163 Povjerilac cije je zalozno pravo upisano u registar zaloga moze se naplatiti iz vrijednosti predmeta zaloznog prava prije ostalih povjerilaca, ako mu njegovo potrazivanje ne bude isplaeno o dospjelosti.164 U skladu sa nacelom specijalnosti ne ostavlja se mogunost zalaganja preduzea kao cjeline.165 Predmet ovog zaloznog prava, inace, moze biti svaka individualno odreena stvar kojom zalogodavac moze slobodno raspolagati.166 Mogu se zaloziti i pokretne stvari odreene po vrsti, ako je ugovorom odreena kolicina, broj i nacin na koji se mogu identifikovati, kao sto je roba u odreenom skladistu ili prodavnici te inventar koji sluzi za obavljanje privredne djelatnosti, kao i sve drugo u skladu sa ugovorom.167 Osim toga, predmet zaloznog prava moze biti i pravo potrazivanja zalogodavca prema duzniku, te druga imovinska prava kojima imalac moze slobodno raspolagati.168 Takoe, predmet zaloge moze biti i suvlasnicki dio pokretne stvari ili zbira stvari,169 a isto tako i stvar koju e zalogodavac pribaviti u budunosti s tim da zalozno pravo u tom slucaju nastaje kad zalogodavac stekne pravo svojine na stvari.170 Ukoliko je jedan predmet zaloznog prava, putem upisa u registar zaloga, zalozen nekolicini povjerilaca, red po kome se isplauju njihova potrazivanja iz vrijednosti tog predmeta odreuje se prema trenutku upisa zaloznih prava u registar.171 Registar zaloga je javni registar zaloznih prava fizickih ili pravnih lica i drugih podataka koji se upisuju. Vrlo je znacajno da je ovaj registar jedinstvena elektronska baza podataka, cija je osnova centralna baza podataka u kojoj se cuvaju svi uneseni podaci.172 Podaci iz registra zaloga su javni. Svako ima pravo da zahtijeva pristup ovim podacima, te ovjereni izvod iz registra.173 Postoji presumpcija da su trea savjesna lica upoznata sa stanjem u registru, a upis podataka nije dokaz o postojanju svojinskih ili drugih prava zalogodavca na zalozenim stvarima, niti da je obezbijeeno potrazivanje ili zalaganje punovazno.174 Prema tome, ovim zakonom se u pravo Srbije uvodi zaloga na pokretnim stvarima bez predaje u posjed pokretnih stvari i prava radi obezbjeenja potrazivanja povjerioca. Publicitet se u takvim slucajevima, kao sto smo vidjeli, ostvaruje upisom u registar zaloga i to je sigurno u duhu savremenih tendencija u toj oblasti.175 Ovo omoguava da predmet zalaganja, pored individualno odreenih stvari, budu i genericke stvari, kao i zbir stvari, sto je vrlo znacajno jer se time nesumnjivo siri realna podloga za odobravanje potrebnih kredita, a to je u skladu i sa rjesenjima iz uporednog prava.

ZOZP, clan 3. ZOZP, clan 6. 165 Primjera radi, Model zakona o obezbjeenju potrazivanja predvia zalaganje preduzea sa svim stvarima i pravima (clan 5, 6.). Ovu mogunost predvia i Ceski graanski zakonik (clan 153, stav 1.) sa novelama iz 2002. godine, te Maarski graanski zakonik, koji je izmijenjen 2000. godine (clan 266). 166 U uporednom pravu u ovom pogledu postoje razlicita rjesenja. Primjera radi, Holandski graanski zakonik iz 1992. godine u clanu 228. odjeljak 9. predvia da se pravo zaloge ili hipoteke moze zasnovati na svim stvarima podobnim za prenos. 167 ZOZP, clan 9. Umjesto poimenicnog navoenja vise stvari propisuje se da predmet zaloge mogu biti dvije stvari, na primjer, u odreenom skladistu ili prodavnici. 168 ZOZP, clan 10. 169 ZOZP, clan 12. 170 ZOZP, clan 13. 171 ZOZP, clan 30. 172 ZOZP, clan 56. 173 ZOZP, clan 59. 174 Vidi: A. Glogini-Ninaca, Pravo zaloge, Specijalni prilog Savremene prakse, br. 1/04, str. 70. 175 Naravno, to dovodi do troskova upisa i izmjene podataka u registru, ali ti nedostaci su zanemarljivi u odnosu na prednosti koje registracija donosi.

164

163

24

Zanimljivo je da je i Specijalni predstavnik Generalnog sekretara UN na Kosovu i Metohiji dana 7.2.2001. godine donio Uredbu o zalogama, cija je pretenzija da na sveobuhvatan nacin regulise materiju zaloznih prava na pokretnim stvarima i pravima, a koja je uvela i pojam bezdrzavinske (registrovane) zaloge.176 Dakle, evidentno je da su zemlje nasljednice bivse SFRJ ispoljile samostalnost u kreiranju novih sredstava osiguranja na pokretnim stvarima putem bezdrzavinske zaloge, te da nema idealnog cjelovitog rjesenja. Razumljivo je da to stvara dosta problema u pravnom saobraaju izmeu ovih drzava, sto svakako moze ugroziti sigurnost povjerilaca. Sa tim problemom se, inace, suocila i Evropska unija koja je mnogo vee trziste od bivse SFRJ i zbog toga se intenzivno razmislja o unifikaciji prava u ovom domenu, sto moze da bude putokaz i za regulativu u ostalim zamljama. Ova stura i sumarna analiza bezdrzavinske zaloge u zemljama nasljednicama bivse SFRJ je posebno interesantna, jer su ove zemlje poslije raspada bivse drzave imale u ovoj oblasti istu pocetnu poziciju kao i Bosna i Hercegovina. 3. Bezdrzavinska zaloga na pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini USAID-ov projekt pravne reforme sa ciljem pruzanja tehnicke pomoi Bosni i Hercegovini pri uspostavljanju globalnog pravnog, ekonomskog i poslovnog okruzenja koje podstice razvoj privatnog sektora poceo je sa radom 1997. godine. Izmeu ostalog, taj projekat je ukljucio i analizu postojeeg zakonodavstva, pa se tako doslo do zakljucka da je neophodno donijeti propis o registrovanim zalogama koji bi trebao da ima veliki doprinos u razvoju trzisne ekonomije i uspjesnom provoenju postupka privatizacije i koji bi omoguio prvenstveno malim preduzeima dobijanje kredita za kupovinu i investiranje u nove opreme i tehnologije davanjem u zalog cijelog preduzea ili pak dijela preduzea.177 Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine, poslije mnogo priprema, na sjednici Predstavnickog doma odrzanoj 4.5.2004. godine i sjednici Doma naroda odrzanoj 21.5.2004. godine, usvojila je Okvirni zakon o zalozima (Okvirni zakon).178 Ovaj zakon, sa slicnim zakonima koji su ve ranije doneseni u entitetima i Brcko- Distriktu Bosne i Hercegovine, predstavlja novinu u nasem pravnom poretku i svakako zasluzuje posebnu paznju. Zakon je donesen sa zeljom da se na bosanskohercegovackom trzistu radne snage, kapitala, roba i usluga urede osnove zaloznog prava i voenje registra zaloga. USAID- ov projekt registra zaloga na pokretnoj imovini179 ima za cilj da se stvori sto povoljnije okruzenje za obezbjeenje kredita i da podstakne finansijske institucije da daju povoljne kredite koji e omoguiti dalji razvoj privrednih aktivnosti. Posebno je znacajno da potencijalni kreditori u cijeloj Bosni i Hercegovini mogu putem registra da brzo dobiju pouzdane i tacne informacije o postojeim potrazivanjima na pokretnoj imovini. Materija zakona je sistematizovana u 39 clanova i 6 poglavlja. U nastavku emo se osvrnuti na najvaznije odredbe tog zakona, te sve ostalo sto je od uticaja na sistem registarske zaloge kod nas.

O tome opsirno: D. Celi, Pravo zaloge prema "Uredbi" Specijalnog predstavnika za Kosovo i Metohiju, Pravni zivot, br. 10/05, str. 543. 177 O registrovanim zalogama opsirno: M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 154 ­ 200. 178 Objavljen u Sluzbenom glasniku BiH br. 28/04, stupio na snagu 1.7.2004. godine. 179 O registrovanim zalogama na pokretnim stvarima u BiH v. Dz. Mutapci, Registrirane zaloge na pokretnim stvarima i clanskim udjelima, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2003, str. 413; M. Lasi, Prijedlog Okvirnog zakona o zalozima BiH s posebnim osvrtom na odredbe meunarodnog privatnog prava, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2004, str. 351; M. Hadzimusi, Zaloga ­ sredstvo osiguranja postojeih ili buduih potrazivanja, ZIPS, br. 1022/04, str. 31.

176

25

3.1. Okvirni zakon o zalozima 3.1.1. Opste odredbe Na ovom mjestu se objasnjava sta cini predmet ovog zakona, zatim se daje tumacenje izraza, a postoje i odredbe o tome sta moze biti predmet zaloga. Prije svega, istice se da su tri glavne vrste prava na koje se ovaj zakon primjenjuje: zalog, posebno vlasnicko pravo i srodno pravo. Pored toga, tretiraju se i strana, kao i ranije stecena prava.180 Za postojanje ovih vrsta prava kreditor treba da zna prije donosenja odluke u vezi davanja nekog kredita i provjerom u registru on jednostavno moze da dobije relevantnu informaciju. Zakon daje i opsirne definicije ovih prava.181 Moramo na ovom mjestu da konstatujemo da termini i definicije, kao i sav nomotehnicki koncept zakona, nisu u duhu pozitivnih propisa, tradicije i prakse na ovim prostorima, pa to u prakticnoj primjeni moze lako da dovede do konfuzije i da izazove dosta problema. Sigurno je da je prilikom izrade zakona trebalo biti obazriv i o tome voditi vise racuna i to svakako predstavlja jedan od njegovih bitnih nedostataka. Neophodno je usaglasavati domai pravni sistem sa modernim pravima u svijetu, ali pri tome treba voditi racuna da se ne vrsi nekreticka recepcija tuih pravnih rjesenja koja se ne uklapaju u nase pravo. Isto tako, nema sumnje da strucna terminologija mora da bude zastupljena u zakonima, ali je bitno da tekst bude razumljiv za sve one zbog kojih je donesen, bez potrebe za posebnim objasnjenjima pravnih strucnjaka, a to u konkretnom primjeru nije slucaj. Inace, zalog se moze zasnovati na stvari u svojini zaloznog duznika, kao i na stvari na kojoj e on stei pravo svojine tek nakon zakljucenja ugovora o zalogu.182 Ovo je veoma znacajno za pravilno funkcionisanje modernog sistema osiguranog finansiranja. Bilo bi zaista neracionalno da se npr. svaki put kada trgovac robom nabavi nove zalihe, zahtijeva zakljucenje novog ugovora o zalogu. Dakle, duzniku se na ovaj nacin dozvoljava zalaganje naknadno nabavljene stvari, a logicno je da e zalog proizvoditi pravne posljedice cim duznik postane vlasnik tih stvari. 3.1.2. Prava i obaveze zaloznog povjerioca i zaloznog duznika Zalog nastaje kada se ispune cetiri uslova, bez obzira na redosljed ispunjenja: a) postojanje registracije koja se odnosi na taj zalog u Registru zaloga; b) zakljucenje ugovora o zalogu izmeu zaloznog duznika i zaloznog povjerioca; c) lice koje je oznaceno kao zalozni duznik u registraciji treba da je vlasnik stvari koja je ugovorom o zalogu odreena kao obezbjeenje i d) lice koje je oznaceno kao zalozni povjerilac u registraciji odnosno neko drugo lice u skladu sa ugovorom o zalogu ili sa njim povezanim ugovorom je dalo ili se obavezalo dati kredit licu oznacenom kao zalozni duznik u registraciji.183 Prema tome, mogue je da se izvrsi registracija budueg zaloga prije potpisivanja ugovora o zalogu ili prije nego sto zalozni duznik postane vlasnik odreene stvari, ali ona sama po sebi ne moze uspostaviti zalog. Registracija je obavijest da zalog postoji ili da moze postojati u budunosti. Meutim, kao sto smo vidjeli, zalog nastaje tek kada budu ispunjeni i ostali propisani uslovi. Ugovor o zalogu treba da bude sacinjen u pismenoj formi, ali se za njegovu valjanost ne trazi notarska obrada, odnosno ovjera, niti ovjera kod suda ili

180 181

Okvirni zakon, clan 1. Okvirni zakon, clan 2. 182 Okvirni zakon, clan 3. stav 1. 183 Okvirni zakon, clan 4. stav 1.

26

odgovarajue opstinske sluzbe. U ugovoru o zalogu obezbjeenje mora biti dovoljno odreeno da se na pouzdan nacin moze identifikovati ukoliko za to bude potrebe, kada se postavi pitanje valjanosti, prava prvenstva i izvrsenja zaloznog prava.184 Ako ugovor o zalogu ne zadovoljava ovaj uslov, on razumljivo nee proizvoditi pravne posljedice. Zalog i posebna svojinska prava, kao i njihova postojea prava prvenstva u odnosu na obezbjeenje mogu da se protezu i na korist od obezbjeenja. Uslov je da registracija tog zaloga i posebnog svojinskog prava ukljucuje i opis koristi iz obezbjeenja, te da je korist od obezbjeenja novac ili potrazivanje plativo po osnovu police osiguranja ili naknade stete za izazvane gubitke, odnosno pricinjenu stetu na obezbjeenju.185 Ovo je bitna odredba, jer se korist od obezbjeenja odnosi na stvari koje je zalozni duznik stekao u zamjenu za prvobitno zalozenu stvar, kao i na pravo na isplatu od osiguranja na ime gubitka ili osteenja zalozene stvari. Zalog na korist od obezbjeenja je, u stvari, produzetak zaloga na prvobitno zalozenoj stvari. Zalozni povjerilac i zalozni duznik imaju pravo da postignu dogovor da se zalog na koristi od obezbjeenja ne prenosi. 3.1.3. Prava prvenstva Pravo prvenstva izmeu suprotstavljenih zaloga, posebnih vlasnickih prava i srodnih prava se odreuje prema skupu pravila za odreene situacije. Opste pravilo je jednostavno i temelji se na redosljedu kojim se registracije vrse u registru zaloga i to tako sto ranija registracija ima prioritet u odnosu na kasniju,186 sto je sasvim logicno i opravdano. Zakon donosi i pravila o posebnom pravu prvenstva,187 pravu prvenstva kupca i zakupca,188 pravu prvenstva zaposlenika kod zaloznog duznika,189kao i pravu prvenstva u odnosu na budue isplate.190 Isto tako, postoje i posebna pravila o pravu prvenstva na obezbjeenju pricvrsenom za nepokretnu stvar,191 pravu prvenstva na obezbjeenju spojenom za drugu pokretnu stvar,192 pravu prvenstva u odnosu na trgovacke hartije od vrijednosti ureene drugim zakonima, te promjenu reda prvenstva. 3.1.4. Registar zaloga Registar zaloga se osniva u cilju registracije i dobijanja informacija o zalozima, posebnim svojinskim pravima, srodnim pravima, stranim pravima i ranije stecenim pravima u skladu sa ovim i drugim zakonima koji dozvoljavaju registraciju. Registar zaloga vodi Kancelarija za registar, koja postoji kao osnovna organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Ministar pravde imenuje sefa Registra zaloga, njegovog zamjenika i ostale sluzbenike koji su tu zaposleni, saglasno Pravilniku o zalozima. Sef Registra zaloga rukovodi radom ove institucije.193

184 185

Okvirni zakon, clan 5. stav 1. Okvirni zakon, clan 6. 186 Okvirni zakon, clan 7. 187 Okvirni zakon, clan 8. 188 Okvirni zakon, clan 9. 189 Okvirni zakon, clan 10. 190 Okvirni zakon, clan 11. 191 Okvirni zakon, clan 12. 192 Okvirni zakon, clan 13. 193 Okvirni zakon, clan 16.

27

Ministar pravde donosi propise o radu Registra zaloga i proceduri registracije.194 Smatramo da su time ministru data prevelika ovlastenja i da je ovu bitnu materiju trebalo zakonski regulisati. Na ovaj nacin vidljivo je da je taj znacajni segment, jedan od najvaznijih za uspjesno provoenje zakona u praksi, nepotrebno marginalizovan. U ovom poglavlju su odreene i neke od glavnih karakteristika sistema Registra zaloga. Tako npr. svakoj registraciji mora biti dodijeljen broj koji oznacava vrijeme i redosljed unosa registracije u bazu podataka.195 Razumljivo je da se registracijski broj ne moze dodijeliti vise od jednog puta. Dakle, na taj nacin se onemoguava istovremeno registrovanje dva ili vise zaloga na ime istog zaloznog povjerioca i u pogledu istog predmeta. Nakon izvrsene registracije, lice moze traziti izvod iz Registra zaloga u vidu Potvrde o registraciji, odnosno Potvrde o rezultatu pretrage. Svaka osoba koja vrsi registraciju (ili njenu promjenu) mora potvrdu registracije (odnosno promjene) dostaviti licu koje je oznaceno kao duznik, u roku od sedam dana od njenog unosa.196 Da bi se ova zakonska obaveza ispunila, duzniku se mora dostaviti papirna kopija prikaza sa ekrana kompjutera. Sef Registra zaloga duzan je da izda trazeni izvod, ukoliko je trazilac prije ili istovremeno sa podnosenjem zahtjeva platio propisanu taksu. Prihod ostvaren pruzanjem usluga Registra zaloga e predstavljati prihod budzeta institucija Bosne i Hercegovine.197 Registar zaloga sa svim podacima mora da bude dnevno dostupan zainteresovanim graanima u entitetskim ministarstvima pravde.198 Lice koje ima interes za informacije pohranjene u bazi podataka mora izvrsiti pretragu. Ona se vrsi po osnovu tri kriterijuma: jedinstvenog maticnog broja, odnosno poreskog broja pravnog lica, serijskog broja stvari ako se zahtijeva da stvar bude tako opisana i registracionog broja koji je dodijeljen od registra zaloga.199 Postojanje i sadrzaj podataka koji se nalaze u Registru zaloga moze se dokazati iskljucivo izdatim izvodom. Ovaj dokument ima karakter i dokaznu snagu javne isprave u pogledu cinjenica koje su u njemu sadrzane, ako se ne dokaze suprotno.200 Nakon ispunjenja obaveze koja je obezbijeena zalogom, registraciju bi trebalo izbrisati.201 Meutim, ukoliko postoji ekonomski interes da se to ne uradi, registracija moze i da ostane. Ovo e se desavati u slucajevima kada stranke zele da zadrze registraciju da bi se olaksala budua poslovna saradnja i kako bi se zadrzalo pravo prvenstva koje ona omoguava. Sef Registra zaloga moze da odbije registraciju ukoliko, po njegovom misljenju, ta registracija nije u saglasnosti sa ovim zakonom ili Pravilnikom o zalozima. On je duzan da o tome obavijesti podnosioca u digitalnoj formi, navodei razloge zbog kojih je to ucinjeno.202 Do odbijanja da se izvrsi registracija e doi u situacijama kada nije udovoljeno odreenim formalnim uslovima.203 To je neophodna karakteristika sistema Registra zaloga, jer on moze funkcionisati samo ako su ispunjeni svi propisani uslovi. Poslije prijema obavijesti, podnosilac zahjteva za registraciju ima mogunost da ispravi greske i podnese novi zahtjev. Sef Registra ili pak

194

Ministar pravde BiH donio je Pravilnik o zalozima, koji je objavljen u Sluzbenom glasniku BiH br. 53/04. Ovim pravilnikom su odreene mnoge bitne pojedinosti za funkcionisanje registra u praksi. 195 Okvirni zakon, clan 18. stav 1. 196 Pravilnik o zalozima, clan 17. stav 2. 197 Pravilnik o zalozima, clan 7. tacka 5. 198 Okvirni zakon, clan 18. stav 4, 5 i 6. 199 Okvirni zakon, clan 19. stav 1. 200 Okvirni zakon, clan 21. 201 Vidjeti clan 23. Okvirnog zakona. 202 Okvirni zakon, clan 24. 203 Primjera radi, u zahtjevu nisu navedeni zalozni povjerilac ili zalozni duznik odnosno obezbjeenje itd.

28

njegovi sluzbenici ne odgovaraju za tacnost unesenih podataka. U pogledu toga postoji odgovornost lica koje vrsi registraciju. 3.1.5. Povrede obaveza iz ugovora o zalogu i izvrsenju Ovo poglavlje se bavi izvrsenjem prava iz ugovora o zalogu ili ugovora kojim je zasnovano strano pravo u obliku zaloga.204 Cilj je da se omogui brza i jednostavna zapljena i prodaja predmeta obezbjeenja.205 Za postupak izvrsenja nadlezni su izvrsni sudovi entiteta i Brcko- Distrikta Bosne i Hercegovine. Nezadovoljna strana ima mogunost zastite svojih prava u parnicnom postupku. Pokretanje tog postupka nema uticaja na proces izvrsenja.206 Postupak izvrsenja pokree se na zahtjev zaloznog povjerioca poslije povrede obaveza iz ugovora o zalogu. Interesantno je da Potvrda o registraciji predstavlja izvrsni naslov. No, izvrsenje e se provesti samo ukoliko zalozni povjerilac, pored Potvrde o registraciji, dostavi sudu i ugovor o zalogu.207 Zalozni povjerilac moze predloziti dva nacina zapljene i prodaje predmeta obezbjeenja. Prije svega, on moze zatraziti da sudski izvrsilac oduzme obezbjeenje i da mu ga preda radi prodaje, a pored toga postoji mogunost da predlozi da sudski izvrsitelj oduzme taj predmet i sam izvrsi njegovu prodaju.208 Ukoliko je predmet obezbjeenja predat zaloznom povjeriocu, on je obavezan da izvrsi prodaju prema uslovima propisanim u zakonu. To je znacajna odredba, jer su kreditori najbolje upoznati sa trzisnom vrijednosu odreenih stvari koje sluze kao obezbjeenje. Zalozni povjerilac i zalozni duznik mogu postii dogovor da i sam zalozni povjerilac moze izvrsiti zapljenu predmeta obezbjeenja, a kasnije i njegovu prodaju. Uslov za to je da postoji pismena saglasnost zaloznog duznika, koja se moze dati samo nakon povrede ugovora o zalogu.209 Lice koje je odreeno da proda obezbjeenje (zalozni povjerilac ili sluzbenik za zapljenu) duzno je da najmanje 15 dana prije prodaje tog predmeta o tome obavijesti duznika i ostale osobe koje su u pogledu toga registrovale svoja prava.210 Primarna funkcija ovog obavjestenja je da za prodaju saznaju lica koja imaju pravo na iskup obezbjeenja, a isto tako bitno je da zalozni duznik ili druga lica mogu da poduzmu mjere nadzora nacina prodaje ili kupovine obezbjeenja. U odreenim situacijama, ova obaveza ne postoji. Radi se o slucajevima kada odgaanje prodaje moze dovesti do propadanja ili smanjenja vrijednosti objekta obezbjeenja, zatim kada su troskovi vezani za odrzavanje i uskladistenje obezbjeenja nesrazmjerno visoki u odnosu na njegovu vrijednost, te kada sud odluci da ova obavijest nije neophodna.211

Okvirni zakon, clan 25. stav 1. Ovaj zakon se ne primjenjuje na izvrsenje srodnih prava, posebnih vlasnickih prava, ranije uspostavljenih prava ili stvarnih prava u obliku posebnih vlasnickih prava. Nastanak ovih prava, kao i eventualni izvrsni postupak, ureuju posebni zakoni. 206 Okvirni zakon, clan 25. stav 2 i 5. 207 Okvirni zakon, clan 26. stav 1. Imajui u vidu da sama registracija nije dovoljna za uspostavljanje zaloga, zalozni povjerilac e morati da dokaze da su ispunjeni uslovi iz clana 4. zakona i da postoji zalog na stvari koju on zeli zaplijeniti. 208 Okvirni zakon, clan 26. stav 2. 209 Okvirni zakon, clan 26. stav 3. 210 Okvirni zakon, clan 29. stav 1. 211 Okvirni zakon, clan 29. stav 3.

205

204

29

Novac dobijen prodajom obezbjeenja, prevashodno se koristi za pokrivanje troskova nastalih izvrsenjem ugovora o zalogu, a ostatak se mora poloziti na poseban depozitni racun otvoren u banci Bosne i Hercegovine u skladu sa Pravilnikom o zalozima.212 Savjestan kupac koji kupi stvar u skladu sa zakonom i stekne posjed, postaje vlasnik te stvari bez bilo kakvih tereta, a pri tome nije od znacaja da li je prodavac ispunio predviene zakonske uslove.213 To je logicno rjesenje, jer kupac ne moze znati da li su prilikom prodaje ispunjeni svi trazeni uslovi. Jasno je da je prodavac odgovoran za stetu koja je nastala neizvrsenjem obaveza iz zakona, ali to ne moze da utice na prava savjesnog kupca. Ukoliko ne postoji kupceva dobra vjera u ovakvim situacijama, razumljivo je da on ne moze da ima pomenuto pravo. Kao sto smo ve istakli, uslov za zastitu savjesnog kupca je da predmetnu stvar drzi u svom posjedu. Zakonski povjerilac ili sudski izvrsitelj duzni su da zaloznom duzniku i ostalim zainteresovanim licima u roku od osam dana od dana prodaje daju sve esencijalne informacije u pogledu objekta obezbjeenja, a novac dobijen prodajom se mora rasporediti u skladu sa odredbama ovog zakona koje ureuju pravo prvenstva.214 Zalozni duznik ili lice sa nizim pravom prvenstva, imaju pravo da u bilo koje vrijeme prije prodaje izvrse iskup obezbjeenja.215 Prema tome, ovo pravo nije ograniceno samo na zaloznog duznika, ve se proteze i na povjerioca sa nizim redom prvenstva, koji ga moze realizovati tako sto e zaloznom povjeriocu viseg reda platiti iznos glavnice i prouzrokovane troskove. 3.1.6. Prelazne i zavrsne odredbe Okvirni zakon ureuje i veoma vazno pitanje valjanosti i prava prvenstva zaloga na pokretnoj stvari u situaciji kada je, pored domaeg pravnog sistema, ukljuceno i strano pravo.216 Odredbe o primjeni pravila meunarodnog privatnog prava treba da omogue nesmetan protok pokretne imovine, kao predmeta zaloga, izmeu Bosne i Hercegovine i drugih drzava. Bez ovog mehanizma, koji postoji u savremenim sistemima, postojala bi opasnost da se ogranici kretanje pokretne imovine prema lokalnoj jurisdikciji. Primjera radi, postoji situacija kada predmet obezbjeenja predstavlja garanciju za dva zaloga. Prvi zalog je npr. zasnovan u Republici Hrvatskoj, a drugi kasnije u Bosni i Hercegovini. Odredbe Okvirnog zakona sluze da se izbjegnu bilo kakve nedosljednosti ili sukob zakona i bave se stranim pravima koja imaju iste karakteristike kao posebno vlasnicko pravo ili zalog (jasno bez registracije). Odvojeno se ureuju sukobi takvih prava na tjelesnim stvarima i na potrazivanjima. U slucaju da se radi o tjelesnim stvarima primjenjuje se zakon podrucja na kome se stvar nalazila kada je strano pravo uspostavljeno.217 Slicno pravilo vrijedi i kada su u pitanju suprotstavljena prava na potrazivanjima. U ovom poglavlju se ureuje i komplikovani problem ranije stecenih prava i pravo prvenstva izmeu ovih prava sa pravima koja su uspostavljena nakon stupanja na snagu

Okvirni zakon, clan 30. stav 1. Okvirni zakon, clan 31. 214 Okvirni zakon, clan 32. stav 1 i 2. 215 Zalozni duznik se moze odrei prava na iskup, tako sto poslije povrede ugovora o zalogu, sklopi pismeni ugovor sa zaloznim povjeriocem kojim se ovog prava odrice. On se ne moze odrei ovog prava prilikom potpisivanja ugovora o zalogu, jer je tada zalozni povjerilac u dominantnoj poziciji (duzniku je potreban kredit), pa bi to moglo dovesti do zloupotreba na njegovu stetu. 216 Okvirni zakon, clan 35. 217 Npr. sudija u BiH e morati da primijeni zakon Republike Hrvatske kako bi odlucio da li je strano pravo valjano u BiH.

213 212

30

Okvirnog zakona. Ranije steceno pravo, koje je registrovano u Registru zaloga u roku od 90 dana od dana kada je ovaj zakon stupio na snagu, smatra se registrovanim na dan kada je ovaj zakon stupio na snagu. Kupac odnosno zakupac obezbjeenja ima pravo prvenstva nad ranije stecenim pravom na obezbjeenju, ukoliko to pravo nije registrovano u Registru zaloga prije nego sto je kupac, odnosno zakupac stekao pravo na tom obezbjeenju.218 Zbog toga je bilo veoma vazno izvrsiti registraciju ranije stecenih prava, jer bez toga ona nemaju zastitu u odnosu na prava koja su stecena kasnije. Svako lice koje u skladu sa ovim zakonom trazi zastitu svojih prava mora se ponasati savjesno i prema standardima ponasanja mjesta na kome se pravni posao vrsi.219 Logicno je da se uobicajeni standardi ponasanja prihvatljivi na mjestu obavljanja odreene transakcije na trzistu odreuju prema objektivnom kriterijumu. Ukoliko je Okvirni zakon u suprotnosti sa drugim zakonima u Bosni i Hercegovini, primjenjivae se ovaj zakon.220 Dakle, taj zakon ima prvenstvo u odnosu na sve druge zakone koji regulisu ovu oblast.221 Mislimo da je bilo pozeljno normirati i usklaivanje tih zakona sa odredbama Okvirnog zakona i u pogledu toga propisati odreene rokove. Kod ovakvog stanja stvari, kada se ima u vidu da ve postoje drugi zakoni, sigurno je da u praksi moze da bude dosta nejasnoa. Vrijeme koje je pred nama brzo e donijeti odgovor u vezi svih dilema koje se sada nameu u ovoj oblasti. 4. Zakljucak U praksi je ocigledno da ne postoji takvo sredstvo obezbjeenja koje optimalno rjesava sve probleme koji se ticu sigurnosti povjerilaca i duznika, kao i treih lica. Ono sto je svakako najbitnije je da je Okvirnim zakonom izbjegnuto negativno dejstvo deposesije, a omoguen adekvatan publicitet prava zaloznih povjerilaca upisom u registar zaloga. Ovaj propis, i pored navedenih nedostataka, zasluzuje prelaznu ocjenu zbog toga sto su njime normativno uoblicene osnovne karakteristike koje mora da ima jedno ovakvo sredstvo osiguranja da bi moglo da posjeduje upotrebnu vrijednost. Ovdje prevashodno mislimo na efikasnu zastitu povjerilaca u odnosu na trea lica i u odnosu na zaloznog duznika. Kao sto se iz izlozenog moze primijetiti, koncepcija navedenog zakona (a i entitetskih zakona iz ove oblasti, kojima se u ovom radu nismo detaljnije bavili) se bazira na sljedeem: - zalogodavac zadrzava zalozenu pokretnu imovinu u svom posjedu, sto mu omoguava njeno stalno i produktivno koristenje, te ostvarivanje finansijskih pretpostavki za blagovremeno ispunjenje obaveze (npr. taksista zalozi svoj putnicki automobil, ali pomou njega i dalje ostvaruje prihode kako bi mogao vratiti dug); - zalogodavac moze dati u zalog cjelokupnu svoju imovinu; - zalogoprimac ima mogunost sigurne procjene kreditne sposobnosti zalogodavca i - zalogoprimac u slucaju potrebe ima na raspolaganju efikasan sistem za ostvarivanje svojih prava ukoliko duznik na vrijeme ne ispuni svoju obavezu.

218 219

Okvirni zakon, clan 36. Okvirni zakon, clan 37. 220 Okvirni zakon, clan 38. 221 Republika Srpska je donijela Zakon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i clanskim udjelima (Sluzbeni glasnik RS br. 16/00 i 52/01), a Federacija BiH Zakon o registriranim zalogama na pokretnim stvarima i clanskim udjelima (Sluzbene novine Federacije BiH br. 17/02). Slican propis postoji i u Brcko Distriktu BiH. O bezdrzavinskoj zalozi u Republici Srpskoj v. D. Medi, Bezdrzavinska zaloga u pravu Republike Srpske, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama Jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 186-197.

31

Od usvojenih rjesenja sve strane bi trebale da imaju visestruke koristi. Budzet treba da ima prihode od taksa koje se plaaju na ime registracije i izdavanja izvoda iz registarskih ulozaka. Zajmoprimac ima mogunost da u zalogu da cjelokupnu svoju imovinu i dobije kredit koji je jednak njenoj ukupnoj vrijednosti. S druge strane, zajmodavac moze da dobije u zalogu ne samo imovinu kupljenu sredstvima kredita, nego i svu imovinu duznika, koji ne bi prekidao svoju uobicajenu poslovnu aktivnost u kojoj se zalozena imovina koristi. Sigurniju poziciju i veu garanciju za svoje zajmove imaju i banke, kao posebna kategorija zajmodavaca. To bi, u skladu sa postojeim bankarskim propisima, trebalo da reducira odredbe kojima se uslovljava i ogranicava davanje kredita, a ocekuje se i smanjenje kamatne stope, te inflacijskog pritiska. Postojanje centralnog registra je veoma znacajno i ima zadatak da omogui brzu i pouzdanu informaciju, da sprijeci mnoge zloupotrebe i da znatno doprinese poveanju sigurnosti zajmodavaca. Ipak, ovim zakonom nije otklonjen najkrupniji nedostatak jednog bezdrzavinskog sredstva obezbjeenja, a to je da zalozni povjerilac posjed stvari, u slucaju duznikovog odbijanja, moze stei samo sudskim putem. Naravno da e proces primjene zakona (zivot je mnogo suptilniji od propisa) otvoriti jos mnoge dileme i sporna pitanja koja u vezi ovoga mogu da nastanu i tek protekom vremena e se sa sigurnosu moi vidjeti kako e sve propisano da funkcionise u praksi. Meutim, donosenje Okvirnog zakona, koji ima prioritet, pored postojanja ve ranije donesenih zakona iz ove oblasti, otvorilo je dosta dilema koje treba rijesiti u narednom periodu. Ocigledno je da je taj zakon imao pretenziju da rijesi sva esencijalna pitanja koja se ticu ove vrste zaloznog prava, pa se opravdano moze postaviti i pitanje smisla daljeg postojanja entitetskih zakona. Zbog toga njegov naziv, u stvari, predstavlja samo privid. Takoe, vidljivo je da su Okvirnim zakonom, pored institucionalnih i procesualnih, propisani i materijalnopravni aspekti iz oblasti zaloznog prava, sto moze da dovede do kolizije sa odredbama sistemskih zakona. Nesumnjivo je da to predstavlja negativan primjer pokusaja da se pravni sistem reformise na konzistentan nacin, jer zakonodavna tradicija i razlozi pragmaticnosti nalazu da zalozno pravo bude sveobuhvatno regulisano upravo u zakonu koji ureuje vlasnistvo i ostala stvarna prava, dok je ovim zakonom trebalo samo omoguiti uvoenje registra i postaviti osnovne principe njegovog rada.Isto tako, Okvirni zakon je tako koncipiran da njegov nomotehnicki koncept nije u duhu nase pravne tradicije, sto u procesu primjene moze da dovede do nezeljenih problema. No, nema sumnje da donosenje ovog zakona ima veliki znacaj za razvoj povoljnog ambijenta za komercijalne aktivnosti. Zahvaljujui njegovom postojanju, kreditori imaju priliku da dou do potpunih obavjestenja koja e biti relevantna za donosenje eventualne odluke o njihovim buduim ulaganjima. Nedvojbeno je da ovaj zakon, zajedno sa drugim reformskim propisima, treba da odigra kljucnu ulogu u razvoju trzisne privrede i uspjesnom provoenju procesa tranzicije. Posebno je znacajno da e se registracija zaloga odvijati bez ukljucivanja sudova, koji su preoptereeni drugim poslovima, te sto je predvien relativno brz i efikasan postupak izvrsenja. Ipak, najvaznije je da registrovana zaloga konacno zazivi u pravom smislu rijeci i da postane stvarnost na ovim prostorima, kako zbog njenih prednosti u odnosu na rucnu zalogu, tako i zbog cinjenice da moze predstavljati i supstitut hipoteci u situacijama kada se ona ne moze uspostaviti zbog problema koji su vezani za evidenciju nekretnina.

32

HIPOTEKA PREMA NACRTU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE/FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvod Zalozno pravo je stvarno pravo na tuem objektu, a hipoteka je zalozno pravo na nekretnini.222 Mi nemamo svoju rijec za hipoteku, pa koristimo ovu rijec grckog porijekla, koja je nastala od rijeci pod i staviti, sto znaci podstaviti odnosno opteretiti, ciji je zajednicki smisao "staviti stvar pod neciju vlast.223 Ovim pravom se moze osigurati samo novcano potrazivanje,224 za razliku od ostalih zaloznih prava kojima se moze osigurati svaka trazbina.225

T. Tumbri, Zalozno pravo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/81, str.137. Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru je za hipoteku upotrebljavao rijec zastava, ali ovaj termin nikada nije bio u siroj upotrebi. U slovenackom jeziku se rijec zastava upotrebljava za oznacavanje zaloznog prava uopste. Srpski graanski zakonik hipoteku naziva i bastinskom ili miljackom zalogom, a nastajala je upisom duga, odnosno pismene isprave o dugu u sudske knjige - ubastinjenje (intabulacija) ­ v. . Pavlovi, Bastinske knjige, spis objavljen u knjizi Hipotekarno pravo u Knezevini Srbiji, Beograd, 1868; Z. Peri, Stvarno pravo, Beograd, 1922, str. 209; O. Stanojevi, Rimsko pravo, Beograd, 1992, str. 206. Termin hipoteka se koristi i u uporednom pravu (njemackom, francuskom i italijanskom), a u engleskom pravu se koristi naziv "mortgage. 224 Po nekim pravima - npr. Svajcarski graanski zakonik, clan 794., dovoljno je da se potrazivanje moze izraziti u novcu. Misljenja smo da se moze prihvatiti stav da je neophodno da potrazivanje tek u fazi utvrenja njegovog postojanja i dospjelosti dobije novcani izraz. Slicno i: M. Lazi, Sadrzina hipoteke, magistarska teza, Nis, 1994, str. 49. 225 Vidi; D. Medi, Zalozno pravo na nepokretnim stvarima (hipoteka), Glasnik pravde, br. 6/00, str. 88; S. Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potrazivanja (I dio), Pravni savjetnik, br. 5/01, str. 17; S. Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potrazivanja (II dio), Pravni savjetnik, br. 6/01, str. 29; B. Coli, Pravo zaloge na nepokretnostima, Pravni zivot, br. 12/87, str.1489; B. Tocanac, Hipoteka, Izbor sudske prakse, br. 7-8/93, str. 24; M. Lazi, Hipoteka, nuznost njenog reformisanja kao zahtev trzisne privrede, Pravni zivot, br. 10/96, str. 145.; D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja

223

222

33

Hipoteka je stari institut graanskog prava koji predstavlja tekovinu civilizacije ljudskog drustva. Ona je zahvaljujui stalnom prilagoavanju postala najrazvijeniji oblik zaloznog prava226 koji je do danasnjih dana ne samo zadrzao, nego i poveao svoj znacaj. Svrha hipoteke je da osigura, ali i omogui izvrsenje obaveze iz obligacionog odnosa koju duznik nije dobrovoljno ispunio. Njeno postojanje vrsi psiholoski pritisak na duznika, a ukoliko to ne bi imalo efekta, hipotekarni povjerilac se moze namiriti iz vrijednosti zalozene nekretnine. Hipoteka se odnosi na odreeno potrazivanje i odreenu nekretninu, promjena vlasnika optereene nekretnine nije pravno relevantna,227 a povjerilac je ovlasen na nacin odreen zakonom da trazi namirenje svog potrazivanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega, ukljucivsi i stecajni postupak.228 Savremeno hipotekarno pravo nastaje u XVIII i XIX vijeku kao produkt razvoja zaloznog prava u razlicitim sistemima prava, a teznja je bila da se stvori takav oblik obezbjeenja koji e maksimalno osigurati pravni polozaj povjerioca, a sto manje otezati fakticki polozaj duznika do momenta realizacije zaloge. U socijalizmu gotovo marginalizovana,229 hipoteka danas ponovo postaje veoma interesantna i dozivljava svoju punu afirmaciju, kao najsigurniji instrument stvarno-pravnog obezbjeenja i ostvarivanja finansijske discipline. Za njen dalji razvoj i modernizovanje neophodno je sto prije izvrsiti svojinsku transformaciju kako bi se definisali titulari prava na nekretninama sa klasicnim svojinsko-pravnim ovlastenjima, zatim azurirati javne knjige koje vode evidenciju prava u pogledu nekretnina i uskladiti ih sa stvarnim stanjem230, te ustanoviti brz i efikasan postupak za njenu realizaciju. Restrukturiranje stvarnih prava posebno zahtijeva reformu hipotekarnog prava kao "poluge" razvoja kreditnih odnosa u drustvu, koji su osnovna pretpostavka poboljsanja standarda graana i ozivljavanja privredne aktivnosti.231

potrazivanja ­ stanje i pravci razvoja (doktorska disertacija), Novi Sad, 2004; D. Klepi, Hipoteka kao realno sredstvo obezbeenja trazbine prema duzniku (doktorska disertacija), Kragujevac, 2000. 226 Hipoteka osigurava potrazivanje povjerioca, a duznika ne lisava posjeda i mogunosti korisenja zalozene stvari. Vidi: M. Jankovec, Hipoteka kao sistem obezbeivanja potrazivanja, Pravni zivot, br. 10/04, str. 239. 227 M. Zuvela, Zakon o osnovnim vlasnickopravnim odnosima, Zagreb, 1987, str. 322, 228 ZOSPO, clan 63. st. 1. 229 Ovo zbog toga sto je kod postojanja "drustvene", dakle, nicije svojine zalaganje drustvenog vlasnistva drugom pravnom subjektu koji je, takoe, u drustvenom vlasnistvu bilo gotovo bez smisla. Hipoteka logicno nije mogla doi do izrazaja u uslovima nesvojinskog koncepta drustvene svojine, ogranicavanja privatne svojine i napustanja trzisnih zakonitosti privrede i kredita ­ v. M. Lazi, Sadrzina hipoteke... str. 2. U tim uslovima eliminisane su tekovine pravne civilizacije i pravo je u ovoj oblasti bilo pretvoreno u neku vrstu svoje suprotnosti. Tokom osamdesetih godina proslog vijeka pocinje vee zanimanje za instrumente obezbjeenja, pa se pojavljuju radovi koji pored ostalih instrumenata razmatraju i hipoteku ­ v. Z. Antonijevi, M. Petrovi i B. Pavievi, Bankarsko pravo, Beograd, 1982. Vidi i R. Bijorac i P. Knezevi, Pravo u postupku realizacije realnih instrumenata obezbeenja, Pravni zivot, br. 11/1998, str. 32. 230 O tome: S. Dimitrijevi, Evidencije nekretnina i upisa zaloznih prava ­ preduslovi hipotekarnog kreditiranja, Finrar, br. 8/04, str. 64. Ustrojavanje efikasne i azurne evidencije nepokretnosti i prava na nepokretnosti, kakvu cini sistem zemljisnih knjiga, predstavlja i garanciju svojine. Sire: M. Orli, Uvoenje i obnavljanje zemljisnih knjiga, Pravni zivot, br. 12/00, str. 5. i M. Musli, Zemljisne knjige i njihovo mjesto u pravosudnom sistemu, Pravni savjetnik, br. 9/01, str. 59. 231 Vidjeti Poruke 16. susreta pravnika Kopaonicke skole prirodnog prava odrzanog od 13-17.12.2003. koje su objavljene u Zavrsnom dokumentu na str. 79.

34

Posto regulative hipoteke kod nas sadrzi samo nacelne, lapidarne odredbe, ocito je da ona nije adekvatna i da ne moze da odgovori zahtjevima moderne trzisne privrede.232 Ovom prilikom moramo konstatovati da u Bosni i Hercegovini ipak postoje odreene novine u oblasti hipotekarnog zalaganja, koje su posljedica izmjene drugih propisa, a ne materijalnog hipotekarnog prava.233 Tako su doneseni novi propisi o javnim registrima nekretnina,234 a reformisan je i izvrsni postupak u cilju jednostavnije realizacije hipoteke.235 Kada se u praksi implementiraju zakoni o notarima,236 postojae mogunost izvrsenja na osnovu izvrsne notarske obraene isprave, a to e svakako poboljsati polozaj hipotekarnih povjerilaca. Kod postojeeg stanja stvari neophodno je izvrsiti temeljitu reformu i materijalnog hipotekarnog prava, kako bi sve prednosti ovog instituta u odnosu na ostala sredstva obezbjeenja dosle do punog izrazaja.237 U ovom radu emo analizirati bitne novine koje u ovom pogledu predvia Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine (Nacrt). 2. Novine u pogledu hipoteke prema Nacrtu Zakona o stvarnim pravima238 2.1. Sistematika U Republici Srpskoj u pogledu hipoteke jos se primjenjuju odredbe Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima (ZOSPO),239 a za zalozno pravo na pokretnim stvarima i zalaganje potrazivanja i drugih prava Zakon o obligacionim odnosima (ZOO).240 241 Oba zakona poticu iz bivse SFRJ. Slicna situacija je i u Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim sto je ovdje donesen Zakon o osnovnim vlasnickopravnim odnosima,242 ali izmeu ovog zakona i

O problemima zalaganja nekretnina u BiH opsirno: M. Povlaki, Neki aktuelni problemi zalaganja nekretnina u entitetima BiH, Pravna rijec, br. 8/06, str. 215. 233 Izuzetak je Brcko Distrikt BiH koji je donosenjem Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima (Sluzbeni glasnik Brcko Distrikta BiH br. 11/01, 8/03) reformisao stvarno pravo po ugledu na hrvatsko pravo. 234 Zakon o zemljisnim knjigama Republike Srpske (Sluzbeni glasnik RS br. 74/02) i Zakon o zemljisnim knjigama Federacije BiH (Sluzbene novine Federacije BiH br. 58/02). 235 Zakon o izvrsnom postupku Republike Srpske (Sluzbeni glasnik RS br. 59/03 i 85/03) i Zakon o izvrsnom postupku Federacije BiH (Sluzbene novine Federacije BiH br. 32/03). 236 Zakon o notarima Republike Srpske (Sluzbeni glasnik RS br. 86/04) i Zakon o notarima Federacije BiH (Sluzbene novine Federacije BiH br. 45/02). 237 Komparacije radi, veina zemalja nastalih disolucijom SFRJ ve je na nov nacin uredila hipotekarno pravo. Republika Hrvatska je to uradila 1996.godine, Republika Makedonija 2000.godine, Republika Slovenija 2002.godine, Republika Crna Gora 2004.godine, a Republika Srbija 2005.godine. Neke od njih su to ucinile u okviru reforme stvarnog prava (Republika Hrvatska i Republika Slovenija), dok su neke donijele posebne zakone o hipoteci (Republika Makedonija, Republika Crna Gora i Republika Srbija). 238 O tome: D. Medi, Hipoteka prema Nacrtu Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije BiH, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2007, str. 111-122. 239 Clanovi 63-69. Primjera radi, Njemacki graanski zakonik (BGB) samo ekstenzivnosti hipoteke posveuje cak 12 paragrafa (1120-1131). 240 Clanovi 966-996. 241 O regulisanju zaloznog prava u bivsoj SFRJ v. B. Vizner, Komentar Zakona o osnovnim vlasnickopravnim odnosima, Zagreb, 1980, str. 403. 242 Sluzbene novine Federacije BiH br. 6/98.

232

35

ZOSPO-a nema sustinskih razlika. Priroda zaloznog prava kao jedinstvenog instituta sa mjesovitim elementima svakako namee potrebu za njegovim ureenjem na jednom mjestu, sto je u svakom slucaju racionalnije i cjelishodnije. Postojanje vise zakona u regulativi ovog instituta ukazuje na stihijnost u njegovoj dosadasnjoj razradi. Zbog toga je dobro rjesenje da Nacrt u cjelosti ureuje zalozno pravo,243 jer je ono po svojoj pravnoj prirodi upravo stvarno pravo, mada je, kao sto smo vidjeli, do sada bilo normativno razdvojeno. Meutim, smatramo da je u Nacrtu, zbog specificnih karakteristika i razlika ipak trebalo odvojiti hipoteku od zaloznog prava na pokretnim stvarima i na potrazivanjima i drugim pravima i da bi takvo normiranje sigurno bilo preglednije i jasnije, te smanjilo mogunost eventualnih dilema. Inace, misljenja smo da bi najbolje rjesenje u oblasti graanskog prava bilo donosenje Graanskog zakonika, sto bi nesumnjivo bio znacajan korak ka uspostavljanju pravne sigurnosti na ovim prostorima. Ovakav zakonik ne predstavlja samo skup posebnih zakona, ve harmonicnu cjelinu gdje se sistematizuju i pojedini propisi u pogledu istog pravnog odnosa i njegovo postojanje je svakako odraz pravne kulture odreenog naroda. Zato se rad na izradi tog zakonika ukazuje kao potreba. 2.2. Izuzetak od nacela nedjeljivosti Zalozno pravo je po svojoj prirodi nedjeljivo.244 Ovo nacelo podrazumijeva da zalog (predmet) osigurava cijelo obezbjeeno potrazivanje,245 a da citava zalozena stvar sa svim njenim sastavnim dijelovima i pripacima osigurava trazbinu povjerioca.246 To se primjenjuje i na rucnu zalogu i na hipoteku, iako je izricito propisano samo za hipoteku. Po ovom nacelu pravo zaloga ne prestaje sve dok njime osigurano potrazivanje ne bude u cjelosti namireno.247 Zbog toga duznik nema pravo da zahtijeva ni vraanje cijele zalozene stvari ni vraanje njenog dijela u situaciji kada je isplatio samo dio duga, sto je sasvim razumljivo ako je u zalogu data nedjeljiva stvar, pa bi vraanje njenog dijela znacajno umanjilo vrijednost dijela koji je preostao. Jasno je da se kod djelimicne isplate ne moze zahtijevati povraaj citavog zalozenog objekta niti nekog njegovog dijela ako to nije fizicki mogue, a zaloga odgovara i za prosirenje potrazivanja koje nastaje zbog kamata usljed docnje u isplati ugovorenih kamata i troskova naplate trazbine. Ukoliko doe do diobe zalozene stvari, ovo pravo postoji i dalje optereujui sve njene dijelove.248

Clanovi 139-185. Mada neki autori smatraju da nedjeljivost zaloge ne izvire iz same sustine zaloznog prava, kao sto nedjeljivost privatne svojine izvire iz same sustine te svojine ­ v . A. Gams, Osnovi stvarnog prava, Beograd, 1980, str. 139. 245 Pored potrazivanja u cjelini, obezbjeuju se i kamate i druga sporedna potrazivanja, kao i troskovi prinudne naplate. 246 Nema razloga da se zalozno pravo ne uspostavi za dio potrazivanja i tada ono prestaje kad prestane taj dio trazbine. 247 Tako . Pavlovi, u djelu "Hipotekarno pravo u Knezevini Srbiji", Beograd, 1868, na str. 11 istice: "Kad je jedna cest duga isplaena, hipoteka celokupna ostaje da garantuje ostatak duga, kao da nista nije plaeno". 248 Jos u rimskom pravu spominje se nedjeljivost zaloznog prava. Na osnovu fragmenata iz Digesta uzetih iz Papijanove liber VIII quaestionum, u kojim pravnik primjeuje da je causs pignoris indivisa, razvija stara germanska doktrina dogmu o nedjeljivosti zaloznog prava ­ v. Z. Rasovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 360. Nacelo nedjeljivosti usvajaju mnogi graanski zakonici. Primjera radi, Italijanski graanski zakonik - clan 2799, Francuski graanski zakonik - clan 2083. (rucna zaloga) i

244

243

36

Meutim, u nekim modernim graanskim zakonicima, a i u pravnoj teoriji, zauzeti su stavovi po kojima nacelo nedjeljivosti ne treba tretirati tako strogo i kruto, jer dosljedna primjena dovodi i do apsurdnosti.249 Po nasem misljenju nacelo nedjeljivosti je u sustini opravdano i njegova svrha je da utice na duznika da u cjelosti ispuni svoju obavezu. Ali, isto tako, podrzavamo stav da ono ne treba da bude pretjerano i da bi sud trebao da uvazi zahtjev duznika za povraaj dijela stvari ili jedne od zalozenih stvari, kad god je to fizicki mogue, u slucaju da taj dio ili preostala stvar predstavljaju dovoljno obezbjeenje za povjerioca (ovakvo rjesenje je ve prihvaeno kao izuzetak u slucaju kada je u zalogu data izvjesna suma novca).250 Naime, iako je nedjeljivost ustanovljena prevashodno radi ocuvanja interesa povjerioca, to nikako ne znaci da ne treba voditi racuna i o interesima druge strane (duznika ili zalogodavca).251 Nema sumnje da uvijek, kada je to mogue, treba imati u vidu opravdane interese obje strane i odstupanje od nacela nedjeljivosti svakako ima opravdanje kada su ocuvani ekonomski interesi povjerioca, a vraanje dijela stvari pogoduje duzniku ili zalogodavcu, ako se ne radi o istom licu.252 Nacrt je upravo ovo imao u vidu i predvidio je izuzetak od nacela nedjeljivosti u slucaju smanjenja potrazivanja, kada sud moze, na prijedlog zaloznog duznika, dopustiti da se zalozno pravo ogranici na jedan ili vise predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potrazivanja.253 Isto tako, prema Nacrtu, ako se otui dio nekretnine cija je vrijednost manje od jedne petine trazbine, povjerilac se ne moze protiviti otuenju i oslobaanju tog dijela nekretnine od zaloznog prava, ukoliko duznik daje odgovarajue osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnina pruza dovoljno obezbjeenje.254 Podrzavamo ove novine, jer pravna teorija i praksa imaju obavezu da pronalaze rjesenja za ovakve situacije, jasno uz ocuvanje svih opravdanih interesa povjerilaca. 2.3. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom Hipoteka, kao i uopste zalozno pravo je nesamostalno pravo, cije postojanje zavisi od postojanja i punovaznosti prava potrazivanja, a prestankom potrazivanja, prestaje i hipoteka kao sporedno pravo, akcesorij.255 Postojanje potrazivanja je conditio sine qua za postojanje hipoteke.256 Strogo akcesorni (zavisni) karakter hipoteke ogleda se za citavo vrijeme njenog

clan 2114. (hipoteka); Svajcarski graanski zakonik - clan 889. str. 2; Austrijski graanski zakonik, paragraf 457. itd. 249 Prema misljenju nekih autora, ovo nacelo se moze ograniciti ili odstupiti od njega sporazumom stranaka ­ npr. L. Markovi, Hipotekarno pravo, Beograd, 1911, str. 499. Vidi i: C. Rajaci, Stvarno pravo ­ skripta, Zagreb, 1956, str. 289. i 290. 250 Slicno i: O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1982, str. 373., D. Stojanovi i B. Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str. 257. 251 Vidi: M. Bartos, Koncentracija hipoteke, Arhiv za pravne i drustvene nauke, knj. XXXV, br. 3/37, str. 245. 252 Sire o tome: D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja potrazivanja ­ stanje i pravci razvoja, Banja Luka, 2005, str. 58. 253 Nacrt, clan 141. tacka 9. 254 Nacrt, clan 141. tacka 6. Ovo je uvedeno po uzoru na clan 811. Svajcarskog graanskog zakonika, prema kome hipotekarni duznik moze prodati parcelu hipotekom optereenog zemljista slobodnu od te hipoteke ako ona vrijedi manje od 1/5 duga, a isplati odgovarajui dio duga ili ako ostatak pruza dovoljno garancije za isplatu duga. 255 Vidjeti: I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 1997. str. 387; S. Niksi, Akcesornost zaloznog prava, Hrvatska pravna revija, br. 9/02, str. 147. 256 M. Zobkow, Akcesorna narav zaloznog prava, Mjesecnik, br. 5/1898, str. 226. i br. 6/1898, str. 347.

37

postojanja. Akcesornost se, inace, smatra temeljnim nacelom zaloznog prava i ima svoje korjene jos u rimskom pravu.257 No, napustanje nacela akcesornosti zaloznog prava, a time i hipoteke,258 otvara mogunost da se to pravo samostalno kree u prometu i da nasljeivanjem pree na lice koje je nasljednik zaloznog povjerioca, bez obzira na to prelazi li na nasljednika i potrazivanje koje to pravo osigurava.259 Tipican slucaj odstupanja od nacela akcesornosti je tzv. svojinska hipoteka. Ona predstavlja pravnu konstrukciju, ciju ekonomsku snagu moze aktivirati po svojoj volji samo njen titular. Svojinska hipoteka je hipoteka na sopstvenoj stvari.260 Ta hipoteka moze postojati bez potrazivanja, prenosi se samostalno, ali se ne moze realizovati bez postojanja trazbine za cije obezbjeenje sluzi.261 Nacrt ne predvia postojanje svojinske hipoteke, ali regulise raspolaganje neizbrisanom hipotekom.262 Ova mogunost postoji u situaciji kada je potrazivanje prestalo, a hipoteka jos nije brisana iz zemljisnih knjiga.263 264 Dakle, radi se o ovlasenju da se ve isplaena hipoteka prenese na novog povjerioca. Uslov je da nova trazbina nije vea od upisane hipoteke, koja jos nije brisana.265 Hipoteka sada pripada vlasniku nekretnine i to za njega stvara mogunost da to iskoristi kako bi osigurao neko drugo potrazivanje.266 Ovo je za njega ocigledno korisno, jer ako on raspolaze visokim mjestom u redu prvenstva, vea mu je i kreditna sposobnost, a to mu otvara mogunost dobivanja zajmova pod povoljnim uslovima.267 Na taj nacin vlasnik nekretnine ima mogunost da bolje ekonomski iskoristi vrijednost svoje nekretnine raspolazui u korist novog hipotekarnog povjerioca boljim, vrednijim mjestom u prvenstvenom redu. U ovom slucaju se radi o osnivanju nove hipoteke na ve postojeem mjestu u prvenstvenom redu, pa se za upis te hipoteke moraju ispuniti sve materijalne i procesne pretpostavke koje potpisuje zemljisnoknjizno pravo.268 Potrebno je

D. Stojanovi i B. Pavievi, op. cit., str. 252. O odstupanju od nacela akcesornosti hipoteke u zemljama bivse SFRJ v. M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 214223. 259 N. Gavella, Zalozno pravo, Zagreb, 1992, str. 166. 260 O tome: D. Medi, Svojinska hipoteka, ZIPS, br. 1027/05, str. 29; M. Lazi, Hipoteka, nuznost njenog reformisanja kao zahtev trzisne privrede...str. 151-154; M. Vedris i P. Klari, Graansko pravo, Zagreb, 2004, str. 328. 261 M. Lazi, Stvarna prava na sopstvenoj stvari, Pravni zivot, br. 10/03, str. 87-92. 262 Nacrt, clan 181. 263 U ovoj situaciji njemacka doktrina ima u vidu vlasnicki zemljisni dug. 264 Prema III noveli na Austrijski graanski zakonik iz 1916. godine postoji mogunost raspolaganja sa neizbrisanom hipotekom kao surogat za vlasnicku hipoteku. Vidi: F. Culinovi, Komentar zemljisnoknjiznih zakona, Beograd, 1931, str. 206. 265 Raspolaganjem mjestom u prvenstvenom redu neizbrisane hipoteke nosioci knjiznih prava koji su upisani s kasnijim prvenstvenim redom ne smiju biti osteeni u ostvarivanju svojih prava pri namirenju osiguranih trazbina. Ukoliko bi nova trazbina bila vea od stare oni bi bili osteeni, jer bi u slucaju namirenja iz vrijednosti nekretnine za namirenje njihovih potrazivanja preostao manji iznos od onog koji bi ostao da se namirenje provodilo prije nego sto je prestala stara trazbina. 266 Dok vlasnik ne ostvari svoje pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom u odnosu na trea savjesna lica djeluje neoboriva pretpostavka da postoji ona trazbina osigurana hipotekom upisanom u zemljisnoj knjizi. 267 Slicno rjesenje postoji i u pravu Hrvatske i Srbije. Vidi: N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 821; R. Kovacevi Kustrimovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Nis, 2006, str. 391. Uporediti: M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, decembar 2001, str. 147-148. 268 O tome: T. Josipovi, Zemljisnoknjizno pravo, Zagreb, 2001, str. 262-263.

258 257

38

napomenuti da se hipoteka na prijasnjem mjestu u prvenstvenom redu ne brise ve se samo prenosi na novu trazbinu.269 Vlasnik se ne moze odrei ovog svog prava unaprijed, ali ako se on nekome obavezao ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljisnoj knjizi zabiljezeno, on ipak ne moze njome raspolagati. Prema tome, to pravo nije svojinska hipoteka, mada joj je veoma slicno.270 Naravno, raspolaganje neizbrisanom hipotekom moze u praksi dovesti do odreenih problema i stete za povjerioce sa kasnijim redom prvenstva. Naime, vlasnik moze pred sam istek stare hipoteke, a prije pokretanja izvrsnog postupka ili otvaranja stecajnog postupka271 upisati novu hipoteku, a to moze dovesti do toga da e povjerioci nerado davati kredite koji bi bili obezbjeeni hipotekom drugog ili kasnijeg ranga. Sve ovo moze dovesti do gotovo trajnog nepomicanja unapred prvenstvenog reda ovih povjerilaca. 2.4. Zabiljezba zadrzavanja prvenstvenog reda Vlasnik moze u slucaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljisnoj knjizi zabiljezbu272 s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadrzan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljezbe.273 Ako bi doslo do promjene vlasnistva, to bi djelovalo i u korist novog vlasnika, ali se u slucaju prisilne javne drazbe274 te nekretnine ovo zadrzavanje ne bi uzelo u obzir, ukoliko ne bi bilo iskoristeno prije zabiljezbe rjesenja kojim je dopustena pljenidba na toj nekretnini radi naplate necije novcane trazbine. Vlasnik nekretnine ima mogunost zahtijevati upis hipoteke za novu trazbinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena, ali s ogranicenjem da e nova hipoteka imati pravni ucinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjizi u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke.275 Ukoliko ne bude zatrazeno brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopusteno u navedenom roku, nova hipoteka prestaje cim ovaj rok protekne, te e se zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose brisati po sluzbenoj duznosti. Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optereene hipoteke u prvenstvenom redu imae pravni ucinak samo ako se taj teret izbrise ili se s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku. U slucaju da starija hipoteka tereti vise nekretnina zajednicki, nova e proizvoditi pravne ucinke samo ako se starija hipoteka izbrise na svim nekretninama koje tereti. Ove odredbe e se primjenjivati i u slucaju da nova trazbina stupa na mjesto dvije ili vise hipotekarnih trazbina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.276 Na ovaj nacin, kao i kod raspolaganja neizbrisanom hipotekom, vlasnik ostvaruje uslove za bolje ekonomsko iskorisavanje vrijednosti svoje nekretnine, jer e ostvariti povoljnije uslove kreditiranja ponudom novom povjeriocu za osiguranje osnivanjem hipoteke na zadrzanom mjestu u prvenstvenom redu. Zabiljezba djeluje prema svakom licu, pa ukoliko kasnije budu izvrseni neki upisi, sud e po prijedlogu sve te upise izbrisati.

269

G. Mihelci, Upis hipoteke i fiducijarnog vlasnistva u zemljisne knjige, u Nekretnine i zemljisne knjige, Zagreb, 2005, str. 33. 270 Slicno i N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi. op.cit., str. 822. 271 Prava hipotekarnog povjerioca posebno dolaze do izrazaja u ovim postupcima. 272 Zabiljezba je takva vrsta zemljisno-knjiznog upisa kojom se evidentiraju i cine javnim izvjesne pravne cinjenice koje su od uticaja na predmet zemljisno-knjiznih prava. 273 O rangu hipoteka po ZOSPO-u v. D. Stojanovi i D. Pop-Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1980, str. 147-148. 274 Taj termin nije najbolje rjesenje, jer bi se moglo zakljuciti da se ova odredba nee primjeniti u slucaju prodaje nekretnine u izvrsnom postupku neposrednom pogodbom. 275 U ovom slucaju se raspolaze mjestom u prvenstvenom redu stare hipoteke iako se jos nisu stekli uslovi za njeno brisanje. Zbog toga je ovo raspolaganje uslovno. 276 Nacrt, clan 182.

39

Napominjemo da je Zakonom o zemljisnim knjigama Republike Srpske predviena mogunost zabiljezbe prvenstvenog reda277 bilo kojeg zemljisno-knjiznog prava, pa tako i hipoteke.278 Slicna je situacija i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Bilo bi pozeljno da se regulativa u vezi ovog instituta nalazi u okviru jednog zakona, sto bi sigurno dovelo do bolje preglednosti i smanjenja dilema koje u vezi toga mogu da nastanu. Inace, nuzno je konstatovati da su i raspolaganje neizbrisanom hipotekom, kao i zabiljezba zadrzavanja prvenstvenog reda mogui samo uz provoenje odgovarajuih postupaka pred zemljisno-knjiznim sudom, sto dovodi do gubitka vremena i prouzrokovanja odreenih troskova, a da Nacrt predvia postojanje novog instituta zemljisnog duga, kao apstraktnog i neakcesornog sredstva obezbjeenja na nekretninama, koji se, ukoliko ga prati izdavanje pisma, mnogo jednostavnije prenosi, bez obaveznog upisa u zemljisne knjige. To bi trebala biti prednost zemljisnog duga u odnosu na hipoteku, ali praksa e ipak najbolje pokazati kako e sve to uistinu i funkcionisati, imajui u vidu i sve ostalo sto moze biti od znacaja u ovakvim situacijama.279 Meutim, najvaznije je da su nova rjesenja kod hipoteke donekle odstupila od nacela akcesornosti, a to e nuzno dovesti do bolje prometnosti ovog instituta u praksi. 2.5. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke Nacrt predvia i postupak amortizacije i brisanje hipoteke pod sljedeim uslovima: - ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjizbe hipotekarne trazbine, a u slucaju kada ima daljih upisa koji se odnose na nju od posljednjeg od tih upisa, - ako nije mogue pronai lica koja su prema upisima ovlasena, a ni njihove pravne sljednike i - ako u proteklom periodu nije doslo do promjene ni glavnice ni kamata, niti se pravo na drugi nacin ostvarivalo. Ukoliko zemljisno-knjizni sud nae da ovom prijedlogu treba udovoljiti, pozvae oglasom da se prijave sva zainteresovana lica i odrediti rok od godinu dana za prijavu. Oglas e se objaviti u odgovarajuem sluzbenom glasniku i na oglasnoj ploci suda, a moze i na drugi prikladan nacin. Po proteku roka sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne trazbine, te odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. Ako u ostavljenom roku bude podnesena prijava u pogledu prava cija se amortizacija zahtijeva, sud e o tome obavijestiti lice koje zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne trazbine i obustaviti postupak amortizacije.280 Ova novina je u svakom slucaju korisna i sluzi usaglasavanju zemljisnih knjiga sa stvarnim stanjem.281 Naime, u praksi je poznato da su mnoge hipoteke upisane u javnim

Zakon o zemljisnim knjigama RS, clan 2. tacka 4. O zabiljezbi prvenstvenog reda u zemljisno-knjiznom pravu v. T. Josipovi, Komentar Zakona o zemljisnim knjigama, str.178. Vidi i: J. Weike i L. Taji, Komentar Zakona o zemljisnim knjigama u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2005, str. 21-22. 279 O zemljisnom dugu opsirnije: D. Medi, Zemljisni dug kao neakcesorno sredstvo obezbjeenja potrazivanja na nekretninama, Pravni zivot, br. 10/06, str. 601, M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu... str. 611, itd. 280 Nacrt, clan 184. 281 Amortizacija hipoteke bila je kod nas nekada regulisana Zakonom o zemljisnim knjigama iz 1930. godine.

278

277

40

knjigama iako su trazbine za cije obezbjeenje sluze ve odavno prestale. Zbog toga je pozeljno da se radi pravne sigurnosti provede ovaj postupak i takve hipoteke izbrisu.282 Takoe, Nacrt u prelaznim odredbama propisuje da se brisu i hipoteke upisane u zemljisne knjige prije prenosa optereene nekretnine u drustveno vlasnistvo.283 2.6. Ugovor o hipoteci Ugovor o hipoteci je ugovor izmeu vlasnika nekretnine, odnosno imaoca drugog prava i povjerioca, kojim se vlasnik nekretnine obavezuje da, ako dug ne bude isplaen o dospjelosti, trpi da povjerilac naplati svoje obezbijeeno potrazivanje iz vrijednosti hipotekovane nekretnine, na nacin propisan zakonom. Ovaj ugovor moze da bude samostalan ili dio ugovora koji ureuje potrazivanje (ugovora o zajmu, kreditu i dr.).284 Ugovor o hipoteci je samo pravni osnov za sticanje hipoteke. Nacrt predvia da ugovor o hipoteci mora biti sacinjen u obliku notarski obraene isprave.285 Ovo je sasvim razumljivo, kada se imaju u vidu odredbe zakona o notarima koje predviaju obaveznu notarsku obradu isprava koje se, izmeu ostalog, odnose i na prenos ili sticanje vlasnistva ili drugih stvarnih prava na nekretninama.286 Pravni poslovi koji ne zadovoljavaju ovaj uslov su nistavi i ne proizvode pravne posljedice.287 Ugovor o hipoteci se ispunjava upisom i to uknjizbom zaloznog prava u zemljisne knjige. Osnova za odobrenje tog upisa moze biti samo isprava koja zadovoljava pretpostavke za taj upis.288 Dakle, ona mora zadovoljavati uslove za valjanost i tabularne isprave, ali to su zahtjevi za upis, a ne za valjanost ugovora. Ugovor o hipoteci ukoliko bude sacinjen u pomenutoj formi e obavezivati duznika i u slucaju da nema oblik knjizne isprave.289 Inace, isticemo da ugovor o hipoteci sada nije posebno ureen zakonom, pa u pogledu njegove forme postoje razlicita misljenja.290

282

Poreenja radi, amortizacija i brisanje starih hipotekarnih trazbina u Republici Hrvatskoj su regulisani odredbama clanova 141-144. Zakona o zemljisnim knjigama (Narodne novine br. 91/96). O tome: T. Josipovi, Komentar Zakona o zemljisnim knjigama... str. 252-254. U Republici Srbiji ovaj institut je propisan u clanu 52. Zakona o hipoteci (Sluzbeni glasnik Republike Srbije br.115/05). 283 Nacrt, clan 346. 284 Z. Rasovi, Komentar Zakona o hipoteci, Podgorica, 2007, str. 90. 285 Nacrt, clan 147. tacka 5. 286 Zakon o notarima RS, clan 68. i Zakon o notarima Federacije BiH, clan 73. 287 Za razliku od toga ugovor o zalaganju pokretnih stvari, prema Nacrtu, ne mora imati pisani oblik, s tim sto je registarsko zalozno pravo normirano posebnim zakonom (Okvirnim zakonom o zalozima BiH, Sluzbeni glasnik BiH br. 28/04 i 54/04). 288 Ukoliko duznik ne bi ispunio ono na sto se obavezao, povjerilac bi mogao sudskim putem ishoditi presudu koja bi posluzila kao pravni osnov za uknjizbu. 289 O formi ugovora o hipoteci u hrvatskom pravu v. N. Gavella i dr., op.cit., str. 813-814, a o sudskoj praksi vezanoj za taj ugovor v. M. Zuvela, Vlasnickopravni odnosi, Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljisnim knjigama, Zagreb, 2004, str. 463-466. O formi ugovora o hipoteci u Srbiji v. D. Zivkovi, Komentar Zakona o hipoteci, Beograd, 2006, str. 20-21. O formi ugovora o hipoteci u Crnoj Gori v. Z. Rasovi, Komentar Zakona o hipoteci... str. 127-129. 290 O formi ugovora o hipoteci v. S. Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potrazivanja (I dio)... str. 21; T. Tumbri, op.cit., str. 152; P. Simonetti, Hipoteka (objekt, obujam, stjecanje), Zakonitost, br. 910/90, str. 1124-1125; P. Simonetti, Hipotekarno zalaganje nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine (s osvrtom na zalaganje prava graenja de lege ferenda), Pravna misao, br. 1-2/99, str, 44-45. Na savjetovanju iz imovinsko-pravne oblasti, koje je odrzano u Neumu (BiH) 2.10.1997 godine, obrazlozeno je stanoviste da se za ugovor o hipoteci ne trazi kvalifikovana pismena forma, s ovjerom

41

Meutim, mada ovaj ugovor nije ugovor o prenosu prava na nekretninama, on se u svakom slucaju priblizava ovakvim ugovorima i zakljucuje se u formi koju propisuju vazei propisi o prometu nekretnina za prenos prava vlasnistva. Jasno je da se uknjizba hipoteke u korist hipotekarnog povjerioca ne moze ispuniti na osnovu usmenog ugovora i u pogledu toga ne moze da bude posebnih dilema.291 Uknjizba hipoteke vrsi se na osnovu isprava sastavljenih u propisanoj formi za njihovu punovaznost koje nemaju ociglednih nedostataka. 3. Zakljucak Hipoteka je klasicni institut graanskog prava koji u danasnje vrijeme u uslovima trzisne privrede i razvoja privatne svojine ima sve vei znacaj. Zbog toga hipotekarno pravo zahtijeva stalno usavrsavanje i visedimenzionalnu transformaciju, jer je njegov razvoj u direktnoj proporciji sa progresom ekonomskih i kreditnih odnosa u jednom drustvu. Nacrt, i pored izvjesnih nedorecenosti, mnogo cjelovitije i sveobuhvatnije regulise ovaj institut i pruza potpuniji pravni okvir za ovu vrstu zalaganja. Meutim, misljenja smo da je ovo bila prilika i za jos neke novine u reformi hipoteke. Po nama, bilo je pozeljno preciznije regulisati ekstenzivnost hipoteke, posebno u pogledu prenosenja obezbjeenja na sva poveanja potrazivanja nastala zbog duznikove docnje, a trebalo je detaljno urediti i prava hipotekarnog povjerioca u slucaju smanjenja vrijednosti predmeta hipoteke. Ukazivala se potreba i da se detaljnije regulise institut zajednicke hipoteke. Ukoliko je predmet zajednicke hipoteke istovremeno i objekt druge hipoteke, moglo se predvidjeti da se namirenje najprije pokusa iz ostalih predmeta. Isto tako, ovo je bila prilika da se jasnije odredi rang zakonske hipoteke, jer nije pozeljno da se narusava istinitost i potpunost javnih registara u pogledu nekretnina koji

potpisa ugovornih stranaka, ve da je dovoljna obicna pismena forma. U prilog tom misljenju izneseni su sljedei argumenti: - u pravnom poretku Federacije BiH vazi nacelo neformalnosti ugovora, ako zakonom nije drukcije odreeno, a u pravu se izuzeci usko tumace, pa se ne moze pravilo o formi ugovora o otuenju prava vlasnistva na nekretnini protegnuti i na manje znacajan ugovor o njenom hipotekarnom optereenju; - ne moze se za ugovor o hipoteci traziti stroza forma, nego sto je propisano za ugovor o kreditu, a to je obicna pismena forma (clan 1066, stav 1. ZOO); - nekretnina optereena hipotekom odreuje se u sudskom postupku na javnoj prodaji cime se pruza vea zastita njenom vlasniku, nego sto je ovjera potpisa na ugovoru o osnivanju hipoteke. Meutim, misljenja smo da se ovo stanoviste ne bi moglo prihvatiti. Prije svega, nacelo neformalnosti ugovora, ne iskljucuje analognu primjenu propisa o formi ugovora o prenosu prava vlasnistva na nekretninama na ugovor o hipoteci, jer realizacija hipoteke znaci i gubljenje prava vlasnistva na nekretnini koja je zalozena. Ugovorom o kreditu se zasniva samo obligacionopravni odnos, dok se ugovorom o hipoteci stvara osnov za zasnivanje stvarnog prava. Sudski postupak javne prodaje, cime se sprecava prodaja ispod trzisne cijene, nema prevashodnu vaznost za vlasnika zalozene nekretnine, nego je za njega bitno da se ona prodaje. Imajui u vidu da sticanje hipoteke moze dovesti do gubitka prava vlasnistva na predmetu hipoteke propis o formi ugovora o otuenju nekretnina treba primjeniti i za ugovor o hipoteci. Vidi: P. Simoneti, Hipotekarno zalaganje nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine... str. 45-47. 291 "Upis zaloznog prava (hipoteke) ili brisanje ovog zaloznog prava u zemljisnoj knjizi, moze se zahtevati samo na osnovu isprava, sastavljenih u obliku koji je propisan za njihovu valjanost, a to su javne isprave ili one pisane isprave na koje je potpis overio sud... Pored ovih uslova, privatna isprava na osnovu koje se ima vrsiti uknjizba treba da sadrzi tacnu oznaku nepokretnosti ili prava u pogledu koje se uknjizenje ima izvrsiti i izricitu izjavu onoga cije se pravo ogranicava, optereuje, ukida, ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjizenje (clausula intabulanti, clausula extabulanti)" -Vrhovni sud Srbije Rev-3279/99, u Gzz-100/99 od 21.10.1999. godine, Sudska praksa, br. 7-8/00.

42

sluze za evidentiranje prava na njima.292 Naravno, ima jos znacajnih segmenata ovog instituta za koje bi bilo dobro da budu primjerenije normirani u buduem zakonodavstvu iz ove oblasti. No, bez obzita na to, dalja afirmacija hipoteke je nuznost koja se kod nas sigurno ne moze izbjei. Primarni zadatak je ipak stvaranje takvog ekonomskog ambijenta i stabilnih trzisnih uslova privreivanja da bi sistem kreditiranja, a sa njim i hipoteka kao najsigurnije sredstvo obezbjeenja, dosli do punog izrazaja.

ZEMLJISNI DUG 1. Uvod Hipoteka je, za sada, jedino sredstvo obezbjeenja na nekretninama u pravu Bosne i Hercegovine . Meutim, princip akcesornosti, koji postoji jos od rimskog prava, moderna trzista kapitala dozivljavaju kao veliku smetnju.293 Postojanje ovog principa ocito smanjuje prometnu sposobnost hipoteke.294 Kod mogueg opredjeljenja za nove vrste obezbjeenja potrazivanja na nekretninama kod nas poseban znacaj imaju rjesenja germanskog pravnog kruga, koja bi mogla posluziti kao model za normiranje novih sredstava obezbjeenja u pravu Bosne i Hercegovine de lege ferenda.295 Posebno njemacki pravni poredak ima siroku lepezu sredstava obezbjeenja na nekretninama.296 U njemackom pravu, prije svega, postoji vise vrsta hipoteke,297 a tu su i zemljisni dug i rentni dug.298 Nesto slicno postoji i u svajcarskom

Privilegije koje uziva drzava treba svesti u racionalne okvire kako one ne bi stetile interesima ostalih povjerilaca. Nesumnjivo je da treba voditi racuna i o opstim interesima, ali i o interesima pojedinca, jer tek kada se oba zadovolje stvaraju se pretpostavke za funkcionisanje vladavine prava i postojanje pravne drzave. Ovim problemom se ranije bavio Z. Peri u knjizi O prvenstvenom pravu naplate izmeu drzave i hipotekarnih povjerilaca , Beograd, 1901, a sada o tome v. D. Vuksanovi, Pravna priroda privilegovanih potrazivanja, magistarski rad, Beograd, 2005. 293 N. Gavella, Uloga hipoteke u osiguranju vjerovnika i aktiviranju duznikove imovine, Pravo u gospodarstvu, vol. 34, 1995, br. 7-8, str. 537. 294 N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 732. 295 Vidi: I. Strnad, Hipoteke nemskega prava, Pravnik, Ljubljana, let 50, br. 11-12/95, str. 653-661. 296 O tome: H. Eichler, Institutionen des Sachenrechts, Bd II, Berlin, 1960, str. 437; F. Scherübel, u Stadingers Kommentar zum BGB, Band III/2, Berlin, 1963, str. 1448. 297 Tako postoje knjizna hipoteka (Buchhypothek), za koju se ne izdaje hipotekarno pismo, hipoteka sa hipotekarnim pismom (Briefhypothek) ­ paragraf 1116 Njemackog graanskog zakonika (BGB), hipoteka za osiguranje (Sicherungshypothek) ­ paragraf 1184 BGB, vlasnicka hipoteka ­ paragraf 1163 BGB, prometna hipoteka (Verkehrshypothek) ­ paragraf 1138, iako je sam BGB ne poznaje pod tim nazivom, hipoteka sa najvisim osiguranim iznosom (Höchstbetragshypothek) ­ paragraf 1190 BGB, hipoteka sa otplatom (Tilgungshypothek). Vidjeti: Boeckers, Th., Eitel, G., Weinberg, M., Kreditsicherheiten, Wiesbaden, 1997, str. 67. Navedene vrste hipoteka razlikuju se izmeu ostalog i po stepenu akcesornosti. Sicherungshypothek je potpuno vezana za potrazivanje koje obezbjeuje, dok je ta veza mnogo slabija kod prometne hipoteke. Tako N. Gavella, Uloga hipoteke u osiguranju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti duznikove imovine... str. 538. 298 Poseban znacaj u njemackoj praksi ima zemljisni dug, koji sve vise potise hipoteku, dok rentni dug nema nikakvog prakticnog znacaja ­ v. Beck'sches Notarhandbuch, München, 1997, str. 438.

292

43

pravu.299 Zemlje u tranziciji, sem rijetkih izuzetaka,300 jos u praksi ne primjenjuju ovakva sredstva obezbjeenja potrazivanja. No, u sklopu polemike o problemima koji se putem strogo akcesornih hipoteka postavljaju u praksi davanja kredita i ovdje se sve vise diskutuje o mogunosti da se uvede novo zalozno pravo na nekretninama koje e biti neakcesornog karaktera.301 Ovakva osobina jednog sredstva obezbjeenja ne samo da olaksava promet nego ga i pojacava i cini sigurnijim.302 Sustina promjene i modernizacije stvarnog prava u ovom dijelu je svakako fleksibilnije obezbjeenje trazbine uz istovremeno ispunjenje zahtjeva pravne sigurnosti.303 U Evropskoj uniji cak postoje razmisljanja o uvoenju "evropske hipoteke" koja bi bila neakcesorno imobilijarno sredstvo osiguranja.304 Posto je zemljisni dug tipicna forma neakcesornog obezbjeenja na nekretninama, 305 razumljivo je da e mu u ovom radu biti posveena posebna paznja. 2. Zemljisni dug u uporednom pravu 2.1. Zemljisni dug u Njemackoj Zemljisni dug je forma neakcesornog obezbjeenja na nekretninama306 koja vlasniku omoguava naplatu odreenog novcanog iznosa iz vrijednosti tako optereene nekretnine. Po

Svajcarski graanski zakonik sadrzi opsta pravila koja se odnose na sredstva obezbjeenja na nekretninama (clanovi 793-823), zatim ureuje hipoteku (clanovi 824-841) i hipoteku za koju je izdato pismo i rentno pismo (clanovi 842-874). Ovdje se obezbjeenje kree od akcesorne hipoteke do rentnog pisma, koje je potpuno nezavisno od potrazivanja. Vidi: N. Gavella, Uloga hipoteke u osiguranju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti duznikove imovine... str. 538. Rentno pismo ima sve osobine zemljisnog duga, pri cemu je glavna odlika njegova pokretljivost, jer se za takav zemljisni dug izdaje dokument koji ima prirodu hartije od vrijednosti ­ v. P. Tour, S. Bernhard, S. Jörg, Das Schnjezerische Zivilgesetzbuch, Schulthess, Polygraphischer Verlag, Zürich 1995, str. 870. 300 U Maarskoj Zakonom o izmjenama odredaba Graanskog zakonika o pignusu i hipoteci od 9.4.1996. godine (paragraf 269) ureuje se zemljisni dug, kojeg je maarsko pravo poznavalo prije II svjetskog rata. Stvarnopravnim zakonikom Republike Slovenije (Uradni list Republike Slovenije, br. 87/2002) takoe je uveden institut zemljisnog duga. Neakcesorno zalozno pravo predvia i paragraf 325. Zakona o stvarnom pravu Estonije. Novo hrvatsko stvarno pravo ne poznaje zemljisni dug, ali odreena rjesenja ukazuju da je u svrhu prometnosti hipoteke nuzno donekle odstupiti od nacela akcesornosti. Tako se dio ucinaka koji se postize zemljisnim dugom moze u hrvatskom pravu postii odredbama o raspolaganju neizbrisanom hipotekom (clan 347. Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima) i o zabiljezbi pridrzaja prvenstvenog reda (clan 348. citiranog zakona) ­ v. M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, (doktorska disertacija), Sarajevo, 2001, str. 147-150. 301 ZBB ­ Dokumentation, radna grupa za izradu materijala za diskusiju o neakcesornom zaloznom pravu u srednjoj Evropi, ZBB 4/98 str. 265. 302 J. Barbi, Sudsko i javno biljeznicko osiguranje prijenosom vlasnistva na stvari i prijenosom prava, u Novo ovrsno i stecajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 104. 303 Na ovaj nacin otvara se mogunost samostalnog ucestvovanja u prometu neakcesornih prava, a isto tako i njihovog nasljeivanja, bez obzira na to da li na nasljednika prelazi i potrrazivanje koje to zalozno pravo obezbjeuje, sto moze da bude veoma znacajno. 304 M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 207. 305 Vidi: D. Medi, Zemljisni dug kao neakcesorno sredstvo obezbjeenja potrazivanja na nekretninama, Pravni zivot, br. 10/06, str. 601-612. 306 O tome: H. Rijedel, Abtretung und Verpfändung von Forderungen und anderen rechten, Wiesbaden-Stutgart, 1982, str. 448.

299

44

svojim osobinama zemljisni dug je u mnogo cemu slican hipoteci.307 Zemljisni dug se, inace, razvijao kao njemacko obicajno pravo, dok se hipoteka temeljila na recepciji rimskog prava. Dodirna tacka izmeu ova dva instituta je cinjenica da se radi o ogranicenim stvarnim pravima na tuoj nekretnini koja sluze za naplatu povjerilaca u pogledu odreenog novcanog iznosa iz vrijednosti nekretnine, prije drugih povjerilaca sa slabijim rangom. Krucijalna razlika izmeu hipoteke i zemljisnog duga se ogleda u tome sto je, za razliku od hipoteke, zemljisni dug neakcesoran308 i apstraktan.309 310 Apstraktnost zemljisnog duga je posljedica njegove neakcesornosti. Pitanje akcesornosti je u njemackoj doktrini, inace, oduvijek izazivalo veliki interes i bilo je predmet mnogih rasprava.311 Zemljisni dug nije akcesoran, ve se radi o samostalnom stvarnom pravu koje moze samo u unutrasnjem odnosu biti ograniceno sporazumom ugovornih strana.312 Neovisnost o trazbini posljedica je neakcesorne prirode zemljisnog duga, a ne nacina sticanja prava.313 Njemacko pravo je najzasluznije za razvoj neakcesorne zaloge i mnogim zemljama u tranziciji sluzi kao uzor pri donosenju zakona iz ove oblasti. Mada odredbe o hipoteci zauzimaju mnogo vise prostora nego odredbe o zemljisnom dugu,314 u Njemackoj je zemljisni dug315 u praksi gotovo potisnuo hipoteku,316 jer trzisni uslovi privreivanja traze jednostavnije, ali istovremeno i sigurnije forme obezbjeenja. Kratkorocni krediti se u praksi skoro u cjelosti obezbjeuju zemljisnim dugom.317 Isto tako, on se sve vise koristi i kod dugorocnih investicionih kredita.318 Na zemljisni dug se shodno primjenjuju odredbe o hipoteci,319 a posebno one koje regulisu zasnivanje, prenos i tome slicno, a izuzimaju se one koje propisuju zavisnost hipoteke u

Uporediti paragrafe 1113. i 1191. Njemackog graanskog zakonika. Kod zasnivanja zemljisnog duga postojanje potrazivanja nije uslov, dakle, on ne zavisi ni od postojanja ni od valjanosti potrazivanja. Zbog toga kod prenosa zemljisnog duga novom povjeriocu ne prijeti opasnost da e mu se istai prigovor nevaljanosti ili nepostojanja potrazivanja ­ v. M. Wolf, Sachenrecht, 12. Auflage, München, 1994, str. 344. Njemacki graanski zakonik je neakcesornost zemljisnog duga izrazio u paragrafu 1192. stav 1. propisujui da "zemljisni dug ne pretpostavlja trazbinu". 309 Iz zemljisnog duga se ne vidi razlog kao ni visina potrazivanja kao osnov njegovog nastanka. Meutim, novcana suma iz zemljisnog duga uglavnom odgovara potrazivanju. Naime, paralelno sa apstraktnim ugovorom o osnivanju zemljisnog duga koji sluzi za osiguranje zakljucuje se i kauzalni ugovor u kome se odreuje namjena zemljisnog duga. Tim ugovorom se moze obezbjeivati samo jedno potrazivanje ili sva sadasnja ili budua potrazivanja. Vidi: Beck'sches, op. cit., str. 445-446. Neki autori, pak, smatraju da apstraktnost uopste ne treba isticati kao posebnu karakteristiku zemljisnog duga i da je odlika neakcesornosti sasvim dovoljna da objasni odnos izmeu ovog prava osiguranja i osigurane trazbine ­ v. M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu... str. 226. 310 B. Sajovi u pogledu razlike izmeu zemljisnog duga i hipoteke istice da je kod hipoteke pravo naplate samo sredstvo za postizanje cilja naplate, dok bi kod zemljisnog duga to morao biti bezuslovni cilj ­ v. B. Sajovi, Osnove civilnoga prava, Stvarno pravo II, Ljubljana, 1993, str. 75. 311 Vidi npr. W. Mincke, Die Akzesorietät des Pfandrechts, Berlin, 1987.; U. Lübtow, Konstruktion des Pfandrechts und der Reallast, in: Festschrift für Heinrich Lehmann zum 80. Geburtstag, Band I, 1956. 312 R. Vrencur, Einführung der Grundschuld, Fachzeitschrift für Osteuroparecht "castlex" 1/04, str. 40. 313 M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu... str. 226. 314 Njemacki graanski zakonik regulise hipoteku opsirno sa 87 paragrafa. 315 Njemacki graanski zakonik u paragrafima 1191-1198. ureuje institut zemljisnog duga. 316 Znacaj ovih instituta u praksi je obrnuto proporcionalan obimu regulative. 317 F. Baur, J. F. Baur, R. Stürner, Sachenrecht, C.H. Beck, München, 1999, str. 506. 318 F. Baur, Lehrbuch des Sachenrechts, 15. Auflage, München, 1989, str. 401. 319 O primjeni propisa u vezi s hipotekarnim pravom na zemljisni dug v. T. Meyer, Kvaziakcesornost zemljisnog duga u njemackom pravu, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse," Mostar, 2005, str. 425-426.

308 307

45

odnosu na potrazivanja.320 Pojedini autori, cak, zemljisni dug slikovito oznacavaju kao hipoteku bez trazbine.321 Zemljisni dug je mogue uspostaviti na svim nekretninama. Kao i kod hipoteke, zemljisni dug obuhvata nekretninu u cjelosti, sa svim njenim sastavnim dijelovima, plodovima i pripacima. Njegovo osnivanje u Njemackoj moze biti praeno izdavanjem pisma o zemljisnom dugu. Najcese se zemljisni dug osniva uz izdavanje pisma,322 jer to olaksava cirkulaciju ovog prava u pravnom prometu. Zemljisni dug se u njemackom pravu uspostavlja u pismenom ili knjiznom obliku. Za nastanak oba oblika potreban je upis u zemljisnu knjigu. Oni se razlikuju po nacinu prenosa. Ako je u pitanju knjizni oblik, onda je za svaki prenos potreban odgovarajui upis u zemljisnu knjigu. Zbog toga je prenosivost ovog oblika usporena. Pismeni oblik je pogodniji u praksi za brze prenose, jer se kod njega prenos vrsi vanknjizno, a samo se zemljisno pismo predaje novom povjeriocu. Njemacko pravo pretpostavlja da zemljisni dug nastaje kao pismeni zemljisni dug, ukoliko se stranke drukcije ne dogovore.323 Ako se zemljisni dug osniva za obezbjeenje neke trazbine, onda se govori o obezbjeujuem zemljisnom dugu. No, to ne znaci da izmeu zemljisnog duga i potrazivanja postoji odnos akcesornosti. Povezivanje zemljisnog duga sa potrazivanjem postoji samo na obligacionom nivou i nema stvarnopravno dejstvo. Takav obligacioni odnos je fiducijarne prirode.324 Ovakav zemljisni dug je u njemackom pravu pravilo.325 Ukoliko ugovor o obezbjeenju nije pravno valjan, onda zemljisnom dugu nedostaje odreeni cilj, pa vlasnik zemljista ima ovlastenje da prema povjeriocu iz zemljisnog duga ostvari zahtjev iz osnova neosnovanog obogaenja. Ako povjerilac pokusa kod nepunovaznog ugovora o obezbjeenju da realizuje zemljisni dug, vlasnik nepokretnosti mu moze staviti prigovor iz neosnovanog obogaenja.326 Kao izuzetak, postoji i izolovani zemljisni dug. To je slucaj kada duznik sklopi sporazum sa svojim povjeriocima da e oni posegnuti samo za odreenom nekretninom na kojoj se zemljisni dug uspostavlja, a ne za duznikovom cjelokupnom imovinom.327 Kod ovog oblika najvise je naglasena neakcesornost zemljisnog duga od potrazivanja.328 U ovim slucajevima zemljisni dug je valjano zasnovan, mada za podlogu nema trazbinu. Ukoliko se zemljisni dug osnuje na vlastitoj stvari radi se o vlasnickom zemljisnom dugu.329 Ratio osnivanja ovog zemljisnog duga je da se pripremi sticanje budueg kredita i da se sacuva dobar rang.330 Vlasnik nekretnine ga u trenutku potrebe za kreditom ustupa banci na jednostavan nacin. Vlasnicki zemljisni dug ima opravdanje samo ako se osniva uz izdavanje pisma, koje omoguava jednostavan prenos na

Njemacki graanski zakonik, paragraf 1193. Prema tome, ne primjenjuju se one odredbe hipotekarnog prava koje se zasnivaju na principu akcesornosti, a narocito paragrafi 1153, 1163, 1137, 1141 itd. 321 H. J. Lwowski, Das Recht der Kreditisicherheiten, Berlin, 2000, str. 703. Rn. 902. 322 H. J. Fabender, W. Grauel, P. Kemp, W. Ohmen, W. Peter, H. Roemer, Notariatskunde, 12. Auflage, Rinteln, 1997, str. 389. 323 M. Wolf, Sachenrecht, C.H. Beck, München, 2000, str. 372. 324 M. Wolf, op. cit., str. 385. 325 H. Gabardiel, Kredititsicherung durch Grundschulden, Stuttgart, 2000, str. 245. Rn. 561. 326 F. Baur, Lehrbuch des Sachendrechts, 14 Auflage, München, 1987, str. 409. 327 Primjera radi, otac moze da kerki prilikom udaje, umjesto miraza uspostavi zemljisni dug na svojoj nekretnini ili da joj pokloni odreenu imovinsku vrijednost u obliku uspostavljanja izolovanog zemljisnog duga u njenu korist ­ v. T. Kerestes, Zemljisni dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 135. 328 Neki autori izolovani zemljisni dug nazivaju "cistom" formom zemljisnog duga, ali se njegov znacaj ne iscrpljuje u toj mogunosti. 329 On moze nastati izvorno kao vlasnicki dug, ali u odreenim slucajevima nastaje i na osnovu zakona ­ T. Boeckers, G. Etiel, M. Weinberg, Kreditsichercheiten, Wiesbaden,1997, str. 66. 330 T. Boeckers, G. Etiel, M. Weinberg, op. cit., str. 66.

320

46

povjerioca. To za vlasnika predstavlja mobilno kreditno obezbjeenje koje ima prednosti zato sto je diskretno, jer se ne zna da li ga vlasnik koristi kao kreditni osnov i zato sto je po njegovoj predaji povjeriocu ono nevidljivo u zemljisnoj knjizi. Sve dok je vlasnik titular ovog zemljisnog duga, on ne moze iz zaloznog prava vrsiti prinudnu javnu prodaju zemljista,331 jer bi time prouzrokovao stetu povjeriocima koji su losiji po rangu sa zaloznim pravom na istom zemljistu.332 Vlasnik ovaj zemljisni dug moze kasnije da prenese na drugo lice i vlasnicki dug se time konvertuje u nevlasnicki.333 Zemljisni dug po nastanku dospjelosti daje povjeriocu pravo da od vlasnika zemljista zahtijeva trpljenje prinudnog izvrsenja na zemljistu.334 Dospjelost zemljisnog duga u veini slucajeva nastaje sa dospjelosu obezbijeene trazbine335 Ukoliko vlasnik zeli da sprijeci unovcenje svoje nekretnine ima mogunost da ulozi prigovor kojim mora dokazati da zemljisni dug ne postoji ili da je ugasen odnosno da je prenijet na drugo lice od onog koje je upisano u zemljisne knjige. Isto tako vlasnik moze da ulozi prigovor u vezi sa obezbijeenim potrazivanjem. Sve odredbe koje vaze za unovcenje hipoteke, primjenjuju se i za unovcenje zemljisnog duga.336 Rentni dug je oblik zemljisnog duga337 i on ne glasi na jednokratni novcani iznos, ve na redovno ponavljajua novcana dospijea. Ovaj dug se u praksi malo koristi i njegova primjena je prevashodno kod obezbjeenja potrazivanja plaanja rente.338 Cilj ovog sumarnog prikaza ureenja zemljisnog duga u njemackom pravu bio je da pokazemo prednosti ovog sredstva obezbjeenja i njegovu prilagoenost potrebama prakse. Naravno, zelja nam je da serioznom analizom utvrdimo koje bi se prednosti ovog instituta mogle iskoristiti u nasem pravu. 2.2. Zemljisni dug u Republici Sloveniji339 Pored njemackog prava, gdje se ovaj institut najvise koristi, za nas su interesantna i rjesenja koja su u pogledu zemljisnog duga uvedena u pravni poredak Republike Slovenije donosenjem Stvarnopravnog zakonika (u daljem tekstu SPZ).340 SPZ je stupio na snagu

Njemacki graanski zakonik, paragraf 1197. Vidi: D. Stojanovi i B, Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str. 295. 333 M. Tratnik, V. Rijave, T. Kerestes, R. Vrancur, Stvarnopravna zavarovanja, Maribor, 2001, str. 140. 334 Njemacki graanski zakonik, paragraf 1192, stav 1 i 1147. 335 Paragraf 1193, stav 2. Njemackog graanskog zakonika. 336 Poznato je da efikasnost unovcavanja bitno utice na kvalitet zaloznog prava na nekretninama. 337 Njemacki graanski zakonik, paragraf 1199-1203. 338 Vidjeti: D. Klepi, Hipoteka kao realno sredstvo obezbeenja trazbine prema duzniku, Beograd, 2004, str. 97. 339 O tome detaljno: T. Kerestes, Zemljisni dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije... str. 133-147; E. Biki, Zemljisni dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije i mogui utjecaj na normiranje stvarnih prava u Bosni i Hercegovini, Pravni savjetnik, br. 78/04, str. 38-48. 340 Clanovi 192-200. Komparacije radi, hipoteci je zajedno sa opstim odredbama o zaloznom pravu posveeno cak 27 clanova. Po uzoru na prihvaeni model iz njemackog prava, hipoteka je ureena u detalje, a odredbe o zemljisnom dugu sadrze samo ona pravila koja predstavljaju odstupanje od hipoteke. Pri tome je odreeno da se za pitanja zemljisnog duga koja nisu izricito regulisana zakonom primjenjuju pravila o hipoteci ­ clan 193. SPZ, kao sto je to uraeno i u njemackom pravu. Ova odredba moze u praksi otvoriti mnogo dilema, jer nije dovoljno precizna, kada se ima u vidu da je hipoteka akcesorno pravo, a da zemljisni dug to nije.

332

331

47

1.1.2003.341 Zemljisni dug se nije mogao primjenjivati sve dok nije usvojen Zakon o zemljisnoj knjizi,342 Pravilnik o zemljisnom pismu i Pravilnik o formularima zemljisnoknjiznih prijedloga. Slovenija je, za sada, jedina zemlja sa podrucja bivse SFRJ koja je u kodifikaciju stvarnog prava uvrstila ovo sredstvo obezbjeenja. Definicija zemljisnog duga je u ovom zakoniku data klasicno, a bez obzira sto se posredno moze izvui zakljucak o njegovoj neakcesornosti, ovu ideju je trebalo izraziti na nesumnjiv nacin. Zemljisni dug predstavlja pravo zahtijevati naplatu odreenog novcanog iznosa iz vrijednosti nepokretnosti prije drugih povjerilaca slabijeg naplatnog reda. Naplata zemljisnog duga ne smije biti vezana uslovom.343 Slovenacko pravo ne poznaje sve varijante zemljisnog duga koje postoje u njemackom pravu. Prema SPZ mogue je uspostaviti zemljisni dug samo kao vlasnicki zemljisni dug,344 a on e biti konvertovan u nevlasnicki u momentu prenosa zemljisnog duga na tree lice ­ povjerioca. Od same namjene prenosa na tree lice zavisi da li e takav zemljisni dug biti izolovan345 ili obezbjeujui. Izuzetno, zemljisni dug moze uspostaviti i hipotekarni povjerilac ako uz saglasnost vlasnika optereene nekretnine konvertuje svoju hipoteku u jedan ili vise zemljisnih dugova.346 Tada se radi o nevlasnickom zemljisnom dugu jer je on ve od samog pocetka uspostavljen u korist treeg lica ­ prethodnog hipotekarnog povjerioca.347 Jedini oblik zemljisnog duga koji poznaje SPZ je pismeni zemljisni dug, koji je vrlo pogodan za promet i kao takav znacajan za poslovnu praksu. SPZ ne predvia knjizne oblike zemljisnog duga.348 Zemljisni dug nastaje na temelju jednostranog pravnog posla upisom u zemljisnu knjigu i izdavanjem zemljisnog pisma.349 Takav zemljisni dug zovemo i vlasnicki zemljisni dug, jer imalac zemljisnog duga ima optereenje na vlastitoj nekretnini. Ovaj vlasnicki zemljisni dug je oblik izolovanog zemljisnog duga, koji ceka da ga se stavi u funkciju. Svaki put kad zemljisni dug doe u ruke vlasnika optereenog zemljista, zemljisni dug konvertuje u vlasnicki zemljisni dug.350 Jednostrani pravni posao o uspostavi zemljisnog duga mora biti sastavljen u obliku notarski obraene isprave, koja mora da sadrzi ime uspostavitelja, zemljisnoknjiznu oznaku optereene nekretnine i visinu, kao i dospjee iznosa za plaanje.351 Poslije prijema zemljisnoknjiznog prijedloga i provedenog postupka, sud koji vodi zemljisnu knjigu, nakon uknjizbe zemljisnog duga, izdaje licu koje ovaj dug uspostavlja

Objavljen u Uradnom listu Republike Slovenije br. 87-4360/02 od 17.10.2002. Uradni list Republike Slovenije br. 58-2857/03 od 16.6.2003. 343 SPZ, clan 192. 344 SPZ, clan 194, stav 2. 345 Izolovani zemljisni dug je onaj koji u odreenom momentu ne obavlja ni jednu funkciju odnosno koji obavlja funkciju koja nije obezbjeenje potrazivanja. 346 SPZ, clan 194, stav 3. 347 SPZ poznaje samo konverziju hipoteke u zemljisni dug, a njemacko pravo poznaje i mogunost konverzije zemljisnog duga u hipoteku ­ v. K.H. Schwab i H. Prutting, Sachenrecht, C.H. Beck, München 1999, str. 353. Ovo nije primjenjivo u slovenackom pravu, jer SPZ ureuje hipoteku samo u knjiznom obliku, a zemljisni dug samo u pismenom obliku, dok u njemackom pravu oni mogu biti u bilo kom obliku. Kod konverzije hipoteke u zemljisni dug u Sloveniji nije potrebna saglasnost hipotekarnih povjerilaca s losijim prvenstvenim redom, ali se trazi saglasnost nadhipotekarnih povjerilaca ­ v. clan 44/IV Zakona o zemljisnoj knjizi. Zbog toga hipotekarni povjerioci s losijim prvenstvenim redom moraju racunati na mogunost da e se hipoteka s boljim prvenstvenim redom pretvoriti u zemljisni dug i time im sprijeciti napredovanje u bolji prvenstveni red. 348 Ovo moze da predstavlja problem za pravni sistem koji je do tada poznavao samo knjizna prava. 349 SPZ, clan 194, stav 1. 350 T. Kerestes, Aktualna pitanja hipoteke i zemljisnog duga u pravu Republike Slovenije, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse," Mostar 2007, str. 308. 351 SPZ, clan 195.

342 341

48

zemljisno pismo.352 Uspostavitelj, koji je ujedno i vlasnik nekretnine je, dakle, prvi vlasnik zemljisnog pisma, koji je hartija od vrijednosti po naredbi353 i u njemu je inkorporisano pravo zemljisnog duga.354 To predstavlja jedinu stvarnopravnu hartiju od vrijednosti u slovenackom pravnom sistemu.355 Sav promet sa zemljisnim dugom od tog trenutka vrsi se izvan zemljisne knjige. Predmet uspostavljanja zemljisnog duga je nekretnina u svim svojim pojavnim oblicima, kao i etazno vlasnistvo. Ovdje vaze ista pravila kao i kod hipoteke. Mogue je uspostaviti i jedan zemljisni dug na vise nekretnina. Zemljisni dug se prenosi zajedno sa zemljisnim pismom i taj prenos se odvija iskljucivo vanknjizno.356 Naplatu iz zemljisnog duga moze da zahtijeva svaki legalni vlasnik zemljisnog pisma, koji e svoje pravo dokazivati vlasnistvom na pismu i neprekinutim nizom indosamenata. Ovu naplatu ne moze da trazi vlasnik nekretnine koja je optereena,357 jer bi on tada mogao da osteti sljedee povjerioce sa zemljisnim dugom ili hipotekom slabijeg ranga. Izvrsni naslov je samo zemljisno pismo,358 a izvrsenje se provodi kao i kod naplate hipoteke.359 Dvojaka priroda zemljisnog pisma kao hartije od vrijednosti i izvrsnog naslova sigurno predstavlja znacajnu prednost u odnosu na hipoteku. Kada se ima u vidu neakcesornost zemljisnog duga plaanje potrazivanja ne utice na njegovo postojanje. Zemljisni dug prestaje tek brisanjem iz zemljisne knjige.360 Brisanje je mogue samo ako se istovremeno preda i zemljisno pismo.361 Iz ovog proizilazi da je za brisanje zemljisnog duga bitno da vlasnik nekretnine dobije u vlasnistvo zemljisno pismo. On e to moi da postigne samo sa ostvarenjem svog obligacionog prava na povratni prenos zemljisnog pisma i to poslije plaanja obezbijeenog potrazivanja ili iznosa zemljisnog duga.362 Kao mogua zastita interesa vlasnika nekretnine je mogunost ulaganja prigovora na dospijee zemljisnog duga i prigovora kojim se trazi povratni prenos zemljisnog pisma.363 Inace, smatramo da je trebalo preciznije regulisati prigovore koje vlasnik ima prema prvom imaocu zemljisnog duga, kao i prema treim licima. SPZ ne poznaje rentni dug iako se radi o institutu koji je slican realnom teretu koga ovaj zakon predvia. Analogno izlozenom, njemacko pravo je ocito bilo uzor slovenackom zakonodavcu za ovakvo ureenje instituta zemljisnog duga. Na ovaj nacin je u slovenackom pravu stvorena nova forma obezbjeenja potrazivanja, koja ima veliku prakticnu vrijednost i koja e u bliskoj budunosti sigurno imati siroko polje primjene. Posebno isticemo veliku mogunost cirkulacije zemljisnog pisma, jer se, kao sto smo vidjeli, radi o hartiji od vrijednosti po naredbi. Ove hartije se prenose indosamentom na relativno jednostavan nacin i to je jedna od

SPZ, clan 196, stav 1. Ovo pismo mora da sadrzi sve obavezne dijelove vrijednosnih papira iz clana 213. Obligacionog zakonika (Uradni list Republike Slovenije br. 83/01). 354 Od podnosenja zahtjeva za uknjizbu do urucenja zemljisnog pisma moze proi dosta vremena i u tom periodu je zemljisni dug potpuno neupotrebljiv. 355 R. Vrencur, Zemljisni dolg po novem stvarnopravnem pravu, Bancni vestnik, br, 10/03, Zdruzenje bank Slovenije, Ljubljana, 2003, str. 40. 356 Za prenos je potreban indosament i predaja zaloznog pisma ­ v. P. Grilt i M. Juhart, Pravo vrednostnih papirjev, Ljubljana, 1996, str. 92. 357 SPZ, clan 199, stav 3. On nema ni pravnog interesa da zahtijeva realizaciju zemljisnog duga protiv samog sebe. 358 SPZ, clan 199, stav 2. U praksi se javlja problem kako kvalifikovati tu vrstu izvrsne isprave, odnosno da li u pogledu zemljisnog pisma primijeniti odredbe o sudskim odlukama ili izvrsnim notarskim ispravama. 359 Time se doprinosi efikasnosti u realizaciji zemljisnog pisma. 360 Vidi: A. Dezman, Zemljisni dug, Pravni zivot, br. 10/05, str. 622. 361 SPZ, clan 200. 362 T. Kerestes, Zemljisni dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije... str. 145. 363 E. Biki, op. cit., str. 46.

353 352

49

prednosti zemljisnog pisma u odnosu na hipoteku. Posto ima i druge prednosti, ocekujemo da e institut zemljisnog duga u Republici Sloveniji u bliskoj budunosti sve vise potiskivati tradicionalnu hipoteku. 3. Prednosti i mane zemljisnog duga u odnosu na hipoteku Evidentno je da zemljisni dug ima izvanrednu prilagodljivost potrebama poslovne prakse. Njegove prednosti u odnosu na hipoteku su lako uocljive. Prije svega, isticemo njegovu neakcesornost364, koja dovodi do toga da se jednim zemljisnim dugom moze obezbijediti vise potrazivanja ili da se poslije izvrsenih plaanja zemljisni dug moze prenijeti na drugog povjerioca. Takvu elasticnost hipoteka ne dozvoljava.365 Isto tako, jedna od prednosti zemljisnog duga je svakako i u tome sto se prenosi veoma jednostavno, prenosom pisma (ako se radi o obliku za koji je izdato pismo). Vlasnik nekretnine moze ga zasnovati u svoju korist dok potrazivanja i nema i kada bude potrebe ustupiti ga banci. Isplatom duga od strane vlasnika nekretnine, zemljisni dug postaje vlasnicki. U tom slucaju on se moze ustupiti nekom novom povjeriocu, koji na taj nacin stice obezbjeenje sa boljim rangom. To poveava kreditnu sposobnost duznika i on e dobiti kredit pod povoljnijim uslovima. Trzisni uslovi privreivanja nesumnjivo traze sto jednostavnije, ali istovremeno i efikasnije forme obezbjeenja potrazivanja i na nekretninama, a zemljisni dug pruza upravo takve pogodnosti. Fleksibilnost zemljisnog duga sigurno dovodi do vee konkurencije izmeu zajmodavaca. Ovo moze da ima znacaj kod reprogramiranja kredita. Inace, akcesornost zaloznog prava proizilazi iz shvatanja da zaloga, a time i hipoteka ima samo jednu stvrhu ­ svrhu obezbjeenja potrazivanja. Nema nikakve dileme da je to njegova najvaznija, tradicionalna uloga. No, sigurno je da ta uloga nije i jedina. U modernim pravnim sistemima koji se baziraju na trzisnoj privredi, nema nikakve sumnje da zalozno pravo ima i ulogu aktivatora vrijednosti imovine. Ova uloga zahtijeva sto brzi i laksi promet zaloznog prava, a to se kosi sa akcesornim karakterom ovog prava. Zbog toga sve vise neakcesorne forme, a meu njima dominantnu ulogu ima zemljisni dug, imaju prednost u praksi, jer upravo one zadovoljavaju trazene uslove u ovom pogledu. Meutim, mana zemljisnog duga je u tome sto moze doi do njegove zloupotrebe. Naime, davanjem zemljisnog duga povjeriocu u svrhu obezbjeenja potrazivanja prema vlasniku optereene nekretnine zemljisnim dugom se ne uspostavlja bilo kakva akcesorna veza izmeu zemljisnog duga i obezbijeene trazbine. Plaanje iz zemljisnog duga je obaveza vlasnika nekretnine koja nije zavisna od potrazivanja. Ova cinjenica za vlasnika optereene nekretnine moze da predstavlja opasnost od zloupotrebe, jer povjerilac zemljisnog duga moze, suprotno sporazumu u unutrasnjem odnosu, zemljisni dug prenijeti na neko tree lice, koje tim sporazumom nije vezano (sporazum izmeu vlasnika optereene nekretnine i prvog povjerioca iz zemljisnog duga).366 U izvrsnom postupku povjerilac moze dobiti nominalni iznos zemljisnog duga, a ne samo ono sto je stvarni dug. Zbog toga izmeu povjerioca i duznika moraju da postoje odnosi povjerenja. Iz tih razloga zemljisni dug se osniva najcese kada su povjerioci banke ili druge finansijske organizacije.367 Moglo bi se razmisliti o rjesenju da se krug moguih povjerilaca zakonski ogranici na one subjekte za koje je sigurno da nee zloupotrebiti svoj polozaj (npr. na banke, osiguranja i ostale institucije koje su pod nadzorom drzave). Takoe, postojanje vlasnickog zemljisnog duga znaci da u eventualnom izvrsnom postupku u raspodjeli cijene ucestvuje i sam vlasnik, sto je nepovoljno za ostale povjerioce. U

364 365

Iako ona u nekim slucajevima moze biti i slabost. Vidi: W. Gerhardt, Immobiliarsachenrecht, München, 2001, str. 98. 366 R. Vrencur, Einführung der Grundschuld, Fachzeitschrif für Osteuroparecht "eastlex" 1/04, str. 41. 367 H. J. Fabender, W. Grauel, P. Kemp, W. Ohmen, W. Peter, H. Roemer, op. cit., str. 393 i 395.

50

njemackoj praksi se navedena slabost prevladava tako sto naknadni povjerioci obavezno traze prilikom osnivanja zemljisnog duga u njihovu korist, da im vlasnik ustupi svoje zahtjeve za brisanje i prenos zemljisnog duga, kao i za naplatu odreenog iznosa u izvrsnom postupku. Te izjave su tipski sadrzane u formularima banaka i ova mogunost je proizvod dugogodisnje poslovne prakse banaka.368

4. Zemljisni dug u Bosni i Hercegovini­ da ili ne? U Bosni i Hercegovini u toku je reforma stvarnog prava. Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije BiH od 16.2.2007. godine369 predvia i zemljisni dug370, kao jedno od sredstava obezbjeenja potrazivanja. Zakon o zemljisnim knjigama Republike Srpske,371 Zakon o stecajnom postupku,372 Zakon o izvrsnom postupku373 i Zakon o notarima374 ve imaju u vidu postojanje ovog instituta.Slicna je situacija i u Federaciji BiH. Prema tome, ova situacija se moze opisati kao opredjeljenje zakonodavca da ovo sredstvo osiguranja uvede u pravni poredak.375 Postavlja se pitanje da li bi ovako sofisticiran vid obezbjeenja odgovarao specificnim prilikama koje ovdje vladaju. U pogledu toga postoji mnogo argumenata i za i protiv. Prije svega, nesumnjivo je da je u Bosni i Hercegovini cjelokupan sistem obezbjeenja potrazivanja na mnogo nizem nivou nego onaj koji postoji u njemackom pravu. Ako se analiziraju rjesenja njemackog prava vidjee se da su zemljisnim dugom predviene odreene situacije i neki, vrlo suptilni odnosi koji se na ovim prostorima jos nisu pojavili u praksi. Meutim, nema dvojbe da e novi odnosi u drustvu pred praksu postaviti puno vise ciljeve i zadatke nego do sada i da e se za to traziti sto adekvatnija rjesenja. Mislimo da bi se uvoenjem zemljisnog duga u sistem stvarnopravnog obezbjeenja potrazivanja kod nas otvorili potpuno novi horizonti. Sigurno je da je za privikavanje na nove institute prevashodno potrebno vrijeme, ali prednosti zemljisnog duga u odnosu na hipoteku bi vjerovatno brzo dosle do izrazaja. Pogotovo bi to moglo biti od velikog znacaja u privrednim odnosima, jer su upravo nekretnine najcesi objekt obezbjeenja za potrazivanja u privredi. No, postoji i drugi aspekt sa koga se to moze posmatrati. Da bi ovo sredstvo obezbjeenja moglo normalno funkcionisati, moraju da budu ispunjene neke elementarne pretpostavke. Jedna od njih, svakako najbitnija, odnosi se na azurnost zemljisnih knjiga u pogledu upisa svih relevantnih podataka na nekretninama. Kod nas u ovom segmentu jos postoje brojne slabosti. Implementacijom u praksi zakona o zemljisnim knjigama sigurno je da e u ovoj oblasti doi

M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu...str. 152. 369 Ministarstva pravde oba entiteta BiH formirala su radne grupe za izradu ovih zakona. Strucnu pomo pri ovoj izradi pruzala je njemacka vladina organizacija GTZ. Konacan tekst ovih Nacrta dostavljen je vladama RS i Federacije BiH na dalji nadlezan postupak. 370 Clanovi 186-197. 371 Clan 28. 372 Clan 38. 373 Clan 109. stav 4. Cudno je spominjanje zemljisnog duga samo na ovom mjestu, jer je bilo nuzno da se on spomene na svim onim mjestima gdje je spomenuta hipoteka. 374 Clan 85. stav 2. 375 M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu...str. 251.

368

51

do poboljsanja stanja, koje je trenutno veoma lose, ali za to je potrebno vrijeme. Isto tako, bitna pretpostavka je i odgovarajua uloga notara u prometu prava na nekretninama.376 Notarska obrada isprave e nesumnjivo dovesti do njene lake prenosivosti uz ocuvanje neophodne pravne sigurnosti. Takoe, bankarski sistem treba da bude na visem nivou nego sto je to trenutno u Bosni i Hercegovini. Sve dok se navedeni esencijalni uslovi ne ispune, zemljisni dug bi ovdje tesko mogao adekvatno da funkcionise i o svemu ovome svakako treba voditi racuna u buduoj kodifikaciji stvarnog prava na ovim prostorima.377 I jos nesto sto smatramo veoma bitnim. Pravna tradicija, mentalitet i svijest graana navode na oprez i ne idu u prilog uvoenju ovog sredstva obezbjeenja u nas pravni sistem, jer mogunost zloupotreba u njegovoj primjeni bi mogla da u praksi cesto ima fatalne posljedice.

5. Zakljucak Nesumnjivo je da e se razvoj obezbjeenja potrazivanja na nekretninama kretati u pravcu uvoenja neakcesornih sredstava obezbjeenja, prevashodno instituta zemljisnog duga. Savremena privreda treba upravo neakcesorna sredstva garancije. Ipak, po nasem misljenju, mada nema dogmatskih prepreka, zbog svih navedenih razloga Bosna i Hercegovina jos uvijek nije spremna za ovakve forme osiguranja. Meutim, protekom vremena, a posebno azuriranjem stanja u zemljisnim knjigama, sigurno je da e se stvoriti uslovi za adekvatno funkcionisanje i uvoenje u nas pravni sistem i ovako suptilnih oblika obezbjeenja koji su u potpunosti u skladu sa zahtjevima trzisne privrede.

M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu...str. 153. 377 Suprotan stav zastupa M. Povlaki, Novo zemljisnoknjizno pravo u BiH, Pravni savjetnik, br.12/03, str.52.

376

52

FIDUCIJARNI PRENOS VLASNISTVA

1. Uvod U uporednom pravu brojni su primjeri sirenja formi obezbjeenja potrazivanja, koje funkcionalno vrse ulogu konvencionalnih bezdrzavinskih garancija.378 Sve vise se javlja potreba za novim sredstvima obezbjeenja koja su fleksibilnija i prilagoena zahtjevima trzisne privrede.No, i odreeni instituti koji odavno postoje dozivljavaju reafirmaciju. Jedna od tradicionalnih formi je fiducijarni prenos vlasnistva, kod koga duznik zadrzava stvar kod sebe, a na povjerioca prenosi vlasnistvo nad tim predmetom. Prema nekim misljenjima, radi se o institutu mjesovite prirode, koji se nalazi na granici materijalnog i procesnog prava.379 To nije neko "moderno" sredstvo obezbjeenja ve naprotiv, najstarije,380 koje svoje korjene ima jos u rimskom pravu.381 Ovaj specificni prenos vlasnistva je karakteristican po tome sto je prema namjeri stranaka samo privremen, jer ako duznik ispuni svoju obavezu, pravo vlasnistva treba da mu bude vraeno.382 Tek ukoliko duznik ne ispuni preuzetu obavezu, povjerilac moze od njega zahtijevati predaju stvari, kako bi ih mogao prodati i na taj nacin se namiriti.383 Zbog toga fiducijarni vlasnik ne mora da ima neposredan

Z. Rasovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 482. E. Culinovi-Herc, Ugovorno osiguranje trazbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998, str. 236. 380 M. Juhart, Prenos lastninske pravice v zavarovanje, Pravnik, Ljubljana, let 50 (1995), 1-3, str. 43. 381 Fiducia cum creditore contracta je pravni institut stariji od rucne zaloge i hipoteke ­ v. D. Stojcevi, Rimsko pravo, Beograd, 1960, str. 174-175. 382 O tome: D. Stojanovi, Leksikon graanskog prava, Beograd, 1996, str. 804, 805. 383 Svrha fiducijarnog prenosa vlasnistva je obezbjeenje potrazivanja, pa je ovaj ugovor sporedan ugovor koji nema samostalni cilj ve sluzi ostvarenju drugog glavnog ugovora. Njegova akcesornost je ipak drugacije prirode od tipicnih akcesornih poslova, a punovaznost ovog pravnog posla nije toliko uslovljena punovaznosu ili postojanjem obezbjeenog potrazivanja, koliko od faktickih okolnosti vezanih za raspolaganje fiducijarnog povjerioca sa predmetom odnosno zavisnosti od postovanja fiducijarnog povjerenja i pravila lex commissoria. O fiducijarnom prenosu svojine sire: Lj. urovi, Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine, Pravni zivot, br.10/98, str. 811; M. Velimirovi, Ugovor o fiducijarnom obezbjeenju trazbine, Pravni zivot, br.11/98. str. 527; D. Aranelovi, O fiducijarnim pravnim poslovima, Arhiv za pravne i drustvene nauke, XVI, br. 5-6/26. str. 338-339; A. orevi, O fiducijarnim pravnim poslovima, Arhiv za pravne i drustvene nauke, XVI, br. 5-6/26, str. 344-345; A. Gams, Nesto o fiducijarnim pravnim poslovima, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 1-2/60. str. 24; D. Klepi, Prenos prava svojine radi obezbeenja potrazivanja, Izbor sudske prakse, br. 5/97; R.Petakovi, Obezbeenje potrazivanja putem fiducije, Izbor sudske prakse, br. 7-8/97; M. Povlaki,

379 378

53

posjed stvari i mogunost njenog korisenja, a u prednosti je pred svim drugim stvarnopravno neobezbjeenim povjeriocima. Ostali povjerioci imaju mogunost da podnesu paulijansku tuzbu i da dokazuju da je fiducijarni posao duznik zakljucio jedino sa namjerom da njih osteti i da ih onemogui u realizaciji njihovih trazbina.384 Ukoliko je fiducijarni povjerilac, pak, prije isteka roka za naplatu potrazivanja raspolagao predmetom fiducije, smatra se da je postupio protivno dobrim obicajima, nacelu savjesnosti i postenja i da je zloupotrijebio fiducijarno povjerenje, te je duzan da duzniku zbog toga plati nastalu stetu.385 Pravni odnos izmeu povjerioca (fiducijara), koji je formalno-pravni vlasnik i lica koje prenosi vlasnistvo radi osiguranja njegove trazbine (fiducijanta), a drzi stvar u posjedu, temelji se prevashodno na meusobnom povjerenju.386 Dakle, fiducijarna svojina je svojina "sui generis" To nije svojina u klasicnom smislu, ve samo realno sredstvo obezbjeenja koje je uslovno, vremenski ograniceno i cija pravna sudbina zavisi od izvrsenja glavnog ugovora.387 Obezbjeena svojina nije potpuna, nevezana svojina, ve svom titularu daje samo ovlasenje da unovci stvar koja je njen predmet.388 2. Fiducijarni prenos vlasnistva u uporednom pravu389 Bez obzira sto klasicne kodifikacije graanskog prava ne regulisu ovu formu obezbjeenja, ona je danas zastupljena u mnogim pravnim sistemima, kako u razvijenim zemljama (Njemacka, Austrija, Svajcarska), tako i u zemljama u tranziciji (Poljska, Ceska, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Makedonija). Izmeu ovih drzava u pogledu primjene tog instituta postoje mnogobrojne sustinske razlike. U Njemackoj ova forma obezbjeenja ima najsiru primjenu, jer su dugogodisnja sudska praksa i podrska doktrine ve odgovorile na mnoga pitanja koja se u vezi ovog instituta postavljaju u praksi.390 Smatra se da se njemacki oblik fiducije "Treuhand" najvise

Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bivse SFRJ, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 233-239; A. Topalovi i J. Filipovi, Obezbeenje potrazivanja prenosom svojine, Pravni zivot, br. 5-6/93, str. 667; A. Topalovi, Fiducijarni prenos svojine radi obezbeenja potrazivanja, Jugoslovensko bankarstvo, br. 3-4/98, str. 43. Detaljnije o praksi i obrazlozenjima sudova bivse SRJ u vezi ovoga: B. Boksan, Fiducijarni poslovi i zaloga, Sudska praksa privrednih sudova (tematsko izdanje), Beograd, 1996, Bilten br. 3, str. 25; Z. Petrovi, Fiducijarni prenos prava vlasnistva u praksi sudova Republike Srbije, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 215; N. Tesi, Fiducijarni prenos svojine kao sredstvo obezbeenja potrazivanja, Pravni zivot, br. 10/02, str. 107-115. 384 O prednostima i nedostacima ovog instituta: D. Stojanovi, Prenosenje svojine u cilju obezbeenja kredita, Pravni zivot, br. 5-6/93, str. 619. O pobijanju duznikovih pravnih radnji v. T. Klepac, Pobijanje duznikovih pravnih radnji (magistarski rad), Zagreb, 1990. 385 J. Salma, Fiducijarni pravni posao i fiducijarni prenos svojine radi obezbeenja potrazivanja, Pravni zivot, br. 10/98, str. 389. 386 Fiducija je oduvijek bila zastiena iskljucivo lojalnosu i povjerenjem stranaka na sta ukazuje i sam naziv ovog instituta koji etimoloski potice od latinske rijeci "fides" (vjera, povjerenje) ­ v. O. Stanojevi, Rimsko pravo, Beograd, 1987, str. 195; R. Jacquelin, De la fiducie, Paris, 1891, str. 91-92. 387 Lj. urovi, Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine... str. 825. 388 D. Stojanovi, Prenosenje svojine u cilju obezbeenja kredita... str. 621. 389 Vidi: D. Medi, Fiducijarni prenos vlasnistva, Pravna rijec, br. 3/05, str. 103-110. 390 O tome sire: M. Povlaki, Fiducijarno vlasnistvo u usporednom pravu i sudskoj praksi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 24, br. 1/03, str. 198-199.

54

priblizava trastu, koji se koristi u anglo-americkim pravnim sistemima i koji je originalna pravna ustanova veoma slicna fiduciji.391 Ovdje fiducija ima veliki prakticni znacaj, jer postoji specifican sistem prenosa vlasnistva na osnovu pravnog posla.392 Njemacko pravo pravi razliku izmeu fiducijarne svojine prenijete radi upravljanja i fiducijarne svojine prenijete radi obezbjeenja trazbine koju fiducijar ima prema fiducijantu. Kod fiducijarne svojine prenijete radi upravljanja fiducijar vrsi pravo svojine u interesu fiducijanta, dok kod fiducijarne svojine radi obezbjeenja potrazivanja fiducijar na stvari prenijetoj radi obezbjeenja slijedi sopstvene povjerilacke interese prema fiducijantu, da bi obezbjedio da e njegova trazbina biti plaena o dospjelosti.393 Prilikom prenosa stvari u svojinu radi obezbjeenja, povjerilac i duznik sklapaju poseban ugovor prema kome povjerilac ne smije stvar otuiti, te je mora cuvati kao zalogoprimac, a u slucaju isplate duga obavezan je da je vrati u svojinu duznika. Inace, prenosenje svojine u cilju obezbjeenja trazbine povjerioca moze se prosiriti tako da se ne obezbjeuje samo trazbina, ve sva budua potrazivanja primaoca obezbjeenja prema davaocu obezbjeenja (kontokorentna klauzula) ili trazbine drugih povjerilaca prema davaocu obezbjeenja (koncerna klauzula).394 Takva vrsta obezbjeenja se narocito praktikuje kada zajam uzimaju fabrikanti i trgovci i oni prenose u fiducijarnu svojinu zajmodavcu (najcese banci) svoj magazin robe ili poslovni inventar, ali te stvari i dalje ostaju u njihovom posjedu.395 Njemacki graanski zakonik samo posredno predvia fiducijarni prenos prava,396 te nema nikakvih propisa u pogledu forme za ovaj prenos. Sudska praksa obezbjeuje fiducijantu stvarnopravnu zastitu prema povjeriocima fiducijara. Tako fiducijant moze pri stecaju fiducijara da ovo dobro izluci iz stecajne mase, a ako povjerioci fiducijara preduzmu izvrsenje na fiducijarnom dobru, on se tome moze usprotiviti, posto je konacni vlasnik stvari. Fiducijar moze uprkos svojoj obavezi punovazno raspolagati sa ovom stvari u odnosu na trea lica, posto njegov pravni polozaj prelazi pravne i ekonomske ciljeve posla.397 To znaci da on moze prenijeti vlasnistvo na stvari, iako ga jos nije stekao, ve ima samo "(stvarno) pravo na cekanje".398 U savremenim pravnim sistemima kontinentalnog prava (Svajcarska, Austrija) fiduciji se pridaje sve vei znacaj u praksi, bez obzira na to sto nije zakonski regulisana, jer se radi o institutu prilagoenom potrebama razvijene trzisne privrede, koji odgovara uslovima modernog pravnog prometa. Uporedno graansko pravo sadrzi regulative kod cesije, odnosno kod kontraaktuelne cesije, radi obezbjeenja potrazivanja, sto u neku ruku nije nista do zasebna vrsta fiducije. Meutim, ovdje se radi prije svega o odredbama o ustupanju potrazivanja duznika u korist povjerioca, a ne o ustupanju svojine.399 Takvu odredbu sadrzi

391

O trastu kao karakteristicnoj pravnoj ustanovi anglo-americkog prava, njegovom nastanku, osobinama, kao i krugu zemalja u kojima se primjenjuje v. A. Dyer-H. van Loon, Report on trusts and analogous institutions, Actes et documents, Proceedings of the Fifteenth Session, Tome II, Trust applicable Law and recognition, Hauge, 1985, str. 10-108; A. Gams, Trast u anglo-americkom pravu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 3/57, str. 299-312. 392 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na besposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, 2001, str. 180-181. 393 O tome: D. Borkovi-Stojanovi, Svojina radi obezbeenja potrazivanja - fiducijarna svojina, Pravni zivot, br. 10/98, str. 381. 394 D. Borkovi-Stojanovi, Svojina radi obezbeenja potrazivanja - fiducijarna svojina... str. 380. 395 Vidjeti: A. Gams, Osnovi stvarnog prava, 1980, str. 135. 396 Prema paragrafu 223, str. 2 Njemackog graanskog zakonika "ako je radi obezbjeenja jednog zahtjeva prenijeto neko pravo, ne moze se traziti povraaj prava na osnovu toga sto je zahtjev zastario". 397 D. Borkovi-Stojanovi, Svojina radi obezbeenja potrazivanja - fiducijarna svojina... str 381. 398 Vidi: H. Webber, Kreditsicherheiten, München, 1994, str. 147. 399 J. Salma, op. cit., str. 393.

55

Njemacki graanski zakonik,400 koji predvia da se potrazivanje moze od strane povjerioca na osnovu ugovora zakljucenog sa drugim licem prenijeti (prenos potrazivanja) i da sa zakljucenjem ugovora novi povjerilac stupa na mjesto dotadasnjeg povjerioca. Svajcarski Zakonik o obligacijama regulise samo prenos potrazivanja kod punomoi.401 Prema ovom zakonu ako je ovlaseni za racun davaoca punomoi u svoje ime stekao potrazivanje prema treem, potrazivanja prelaze na davaoca punomoi, ukoliko ona sa svoje strane odgovaraju svim preuzetim obavezama iz ugovora o punomoju. Svajcarska doktrina i sudska praksa priznaju fiducijarni prenos svojine i fiducijarni prenos potrazivanja, radi obezbjeenja potrazivanja, ali pod uslovom da je ovaj prenos izvrsen na osnovu stvarne volje stranaka.402 Institut fiducijarnog vlasnistva u Republici Hrvatskoj je uveden donosenjem Ovrsnog zakona.403 404 Iako je predmet regulisanja tog zakona postupak izvrsenja i osiguranja,405 on sadrzi materijalnopravne odredbe o fiducijarnom vlasnistvu, sto je bilo neophodno, posto ovakav oblik prenosa vlasnistva radi osiguranja nije bio pokriven drugim propisima. Zakonom o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima406 fiducijarno vlasnistvo je propisano u odredbama u ogranicenju prava vlasnistva na temelju pravnog posla,407 s tim sto se na to pravo na odgovarajui nacin primjenjuje ono sto je odreeno za zalozno pravo, ako zakonom nije nesto drugo odreeno.408 Cinjenica da je fiducijarno vlasnistvo ureeno u dva razlicita zakona (materijalnopravnom i procesnopravnom) dovela je do izazivanja odreenih dilema u njegovoj primjeni.U pravnickoj javnosti bilo je rasprava o tome da li su stupanjem na snagu Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima po nacelu lex posterior derogat legi priori prestale vrijediti odredbe o fiducijarnom vlasnistvu iz Ovrsnog zakona.Sudska praksa se ipak izjasnila o tome da te odredbe imaju narav posebnog zakona ( lex specialis) i da se zato i dalje primjenjuju kada se radi o sudskom i javnobiljeznickom osiguranju. Inace, to je takav oblik ovrsnog prava koji se stice na osnovu sudskog ili javnobiljeznickog akta o osiguranju prenosom prava vlasnistva i prije dospijea naplate povjerioceve trazbine.409 Prema nekim autorima ovaj institut se u praksi pokazao kao dobro sredstvo osiguranja potrazivanja, mada ima izvjesnih problema kod konkretnog provoenja.410 Predmet fiducijarnog vlasnistva su pokretne,411 zatim uknjizene i neuknjizene nepokretne stvari,412 kao i idealni dio tih stvari, te

Paragraf 898. Svajcarski Zakonik o obligacijama, cl. 401. 402 Inace, clan 717. stav 1. Svajcarskog graanskog zakonika odreuje da su poslovi obezbjeenja kojima bi se zaobilazila predaja pokretne stvari u posjed bez dejstva prema treima. 403 Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05. 404 Vidi: M. Dika, Fiducijarno osiguranje trazbine, Informator, br. 4673/98; N. Gavella, O vlasnistvu prenesenom radi osiguranja, Informator, br. 5247/04; H. Vuki, Polozaj stranaca prilikom osiguranja trazbine prijenosom prava vlasnistva, Odvjetnik, br. 9-10/98, str. 63. 405 Clan 1. Ovrsnog zakona. 406 Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06. 407 Clan 34. stav 5. Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. 408 Clan 297. stav 2. Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. 409 Vidjeti: R. Pecek, Stjecanje fiducijarnog vlasnistva, Informator, br. 4799/00, str. 17; Z. Stuhne, Sadrzaj i pravna priroda sporazuma o fiducijarnom prijenosu vlasnistva stvari/prava, Odvjetnik, 910/98, str. 55. 410 Vidi npr. S. Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potrazivanja (II dio), Pravni savjetnik, br. 6/01, str. 34. 411 O tome: M. Dika, Genericko odreenje pokretne stvari kao predmet zaloznopravnog i fiducijarnog vlasnistva, Hrvatska pravna revija, br. 2/00, str. 4, 117-123; H. Vuki, Fiducijarno vlasnistvo nad pokretninama i stjecanje prava treih osoba (pitanje publiciteta), Odvjetnik, br. 5-6/02, str. 50. 412 Vidi: O. Jelci, Hipoteka na nekretnini-odnos prema fiducijarnom vlasnistvu, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 53.

401 400

56

prava. Iz toga proizilazi da je mogue stei fiducijarno vlasnistvo na svim stvarima sposobnim da budu objektom prava vlasnistva413 i koje mogu biti predmet izvrsenja. Ugovor o prenosu ovog vlasnistva je strogo formalni ugovor koji mora biti zakljucen u formi sporazuma stranaka pred sudom, javnobiljeznickog akta ili solemnizirane privatne isprave.414 U doktrini postoje podijeljena misljenja koji je ratio legis ovako stroge forme. Jedni smatraju da ona nije bila potrebna,415 dok suprotnu tezu zastupaju oni koji smatraju da je stroga forma neophodna zbog vaznih ucinaka koji iz sporazume slijede.416 Misljenja smo da je ipak trebalo dopustiti da se ovo obezbjeenje moze osnovati i ugovorom, analogno zaloznom pravu, jer stroga forma ne mora da znaci da povjerioci i trea lica imaju vei stepen zastite. Ovrsnim zakonom predvieno je rjesenje i za situacije kada je protiv povjerioca pokrenut izvrsni ili stecajni postupak,417 te kada su takvi postupci pokrenuti protiv duznika. 418 Sve ove odredbe bile su inspirisane potrebom poboljsanja polozaja povjerioca, koji je u prethodnom razdoblju bio veoma nepovoljan. Nedovoljno obezbjeenje potrazivanja je smanjivalo aktivnost potencijalnih investitora i na taj nacin onemoguavalo normalan razvoj ekonomije. Novele Ovrsnog zakona iz 1999. godine predstavljale su dalji korak u poboljsanju polozaja povjerilaca.419 Meutim, mada su donijele izvjesno poboljsanje, zeljeni ucinci nisu u cjelosti postignuti. Nakon toga doslo je do novela Ovrsnog zakona iz 2003. godine koje se odnose na prenos prava vlasnistva na stvarima i prenos novcanih trazbina. Prema tome, podrucje primjene suzeno je na novcane trazbine s obzirom da je prethodno rjesenje dopustalo prenos bilo kakvog prava protivnika osiguranja. Zakonodavac je izricito odredio da se na strane u sporazumu primjenjuju odredbe Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima koje ureuju polozaje prethodnog i potonjeg vlasnika. Propisano je da predlagac osiguranja moze stei vlasnistvo na pokretnim stvarima samo ako je protivnik osiguranja na njega sporazumom prenio i posredan posjed.420 Najnovije novele Ovrsnog zakona iz 2005. godine dovele su do kvalitetnijeg ureenja materije osiguranja trazbina prenosom prava vlasnistva na stvari i prenosom prava, a postignuta je ravnoteza u zastiti interesa povjerilaca i duznika.421 Koncept fiducijarnog osiguranja trazbina je vraen u stanje kakvo je postojalo prije novela iz 2003. godine, a doslo je i do promjena koje su dodatno osnazile taj institut.422

Clan 3. stav 1. Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. J. Barbi, Sudsko i javnobiljeznicko osiguranje prijenosom vlasnistva na stvari i prijenosom prava, u Novo ovrsno i stecajno pravo, Zbornik radova, Zagreb 1996, str. 121. Komparacije radi, u Republici Makedoniji se fiducijarno vlasnistvo moze prenijeti samo sporazumom pred sudom (clan 252. a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrsnom postupku), dok Stvarnopravni zakonik Republike Slovenije za ovaj ugovor predvia javnobiljeznicku formu (clan 204). 415 M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 80. 416 E. Culinovi ­ Herc, Ugovorno osiguranje trazbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998, str. 141; J. Barbi, op. cit., str. 121. 417 Uporediti: H. Vuki, Fiducijarno osiguranje na nekretninama ­ razlucno ili izlucno pravo, Odvjetnik, br. 9/00, str. 45. 418 Vidi: O. Jelci, Fiducijarno vlasnistvo u hrvatskom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 24, br. 1/03, str. 358. 419 O tome: E. Kunstek, Polozaj vjerovnika prema Ovrsnom zakonu nakon njegova noveliranja 1999. godine, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 20, br. 2/99, str. 715-737. 420 Sire: E. Kunstek, Prijenos prava vlasnistva radi osiguranja trazbina prema novelama Ovrsnog zakona 2003, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 25, br. 1/04, str. 376-380. 421 O tome opsirno: E. Kunstek, Osiguranje trazbina prijenosom prava vlasnistva i prijenosom prava ­ neka otvorena pitanja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 27, br. 1/06, str. 423-438. 422 J. Matko Ruzdjak, Javnobiljeznicko osiguranje trazbina prijenosom vlasnistva stvari i prijenosom prava, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M. A. Giunio, O. Jelci, T. Josipovi, J. Matko

414

413

57

U Republici Sloveniji fiducijarno vlasnistvo je legalizovano donosenjem Stvarnopravnog zakonika (SPZ), a ocigledno je da je njemacka pravna teorija i sudska praksa posluzila kao uzor.423 SPZ izricito propisuje da predmet ovog prava mogu biti samo pokretne stvari,424 jer adekvatnu zamjenu u pogledu nekretnina predstavlja zemljisni dug, te da postoji pretpostavka da je fiducijar dobio vlasnicko pravo pod raskidnim uslovom plaanja osiguranog potrazivanja.425 Ovim zakonom se, inace, regulise i pravni polozaj fiducijara u slucaju insolventnosti fiducijanta. Tako fiducijar u slucaju stecaja ili prisilnog poravnanja fiducijanta ima razlucno pravo na prenijetoj pokretnoj stvari.426 Ukoliko doe do situacije da tece postupak izvrsenja, fiducijar moze da prigovori povjeriocima fiducijanta (prigovor tree strane) nedozvoljenost izvrsenja na prenijetoj imovini. Sto se tice platne nesposobnosti fiducijara, SPZ je ovo regulisao na taj nacin sto je data mogunost fiducijantu da prigovori povjeriocima fiducijara nedozvoljenost izvrsenja i da realizuje izlucno pravo u stecaju.427 Iz ovoga je vidljivo da slovenacko pravo tretira fiducijanta kao vlasnika stvari.428 Posto je SPZ regulisao i bezdrzavinsku zalogu, ocito je da je osnovni razlog uvoenje fiducijarnog prenosa vlasnistva u slovenacko pravo to sto je zakonodavac predvidio mogunost neakcesornosti ovog sredstva osiguranja u odnosu na obezbijeeno potrazivanje. Slicnim putem ovaj zakon je krenuo i na podrucju nekretnina, gdje je predvidio postojanje zemljisnog duga. Dakle, SPZ je zelio da akcesornim oblicima obezbjeenja doda i neakcesorne, te da tako stvori sirok dijapazon mogunosti kod izbora adekvatne forme obezbjeenja.429 Zanimljivo je napomenuti da je u Republici Crnoj Gori donesen Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine,430 cija emo osnovna obiljezja razmatrati u daljem tekstu. 2.1. Fiducijarni prenos prava svojine u pravu Republike Crne Gore Prema Zakonu o fiducijarnom prenosu prava svojine Republike Crne Gore (Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine) povjerilac se obavezuje da e poslije namirenja svog potrazivanja omoguiti duzniku nesmetano vrsenje prava svojine,431 sto odgovara sustini ovog

Ruzdjak, B. Vukmir, Zastita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrsnopravno osiguranje trazbina, Zagreb, 2005, str. 274. 423 Vidjeti: R. Vrencur, Fiducijarni prenos vlasnickog prava u osiguranje na pokretnim stvarima u novom slovenackom pravu, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 291. 424 SPZ, clan 201, stav 1. 425 SPZ, clan 201. stav 2. Stranke se mogu dogovoriti i drukcije i to tako sto se prenos vlasnistva radi osiguranja moze dogovoriti pod odloznim uslovom neplaanja osiguranog potrazivanja ili bez ikakvog uslova. Prema tome, SPZ je uredio kako akcesorni, tako i neakcesorni model fiducijarnog prenosa. 426 SPZ, clan 206. stav 2. 427 SPZ, clan 205. 428 Uporediti: R. Vrencur, Fiducijarni prenos vlasnickog prava... str. 295-296. 429 Slicno i: R. Vrencur, Fiducijarni prenos vlasnickog prava... str 291. 430 Sluzbeni list Republike Crne Gore br. 23/96, stupio na snagu 8.8.1996. godine. Vidjeti: Z. Rasovi, Komentar Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine Crne Gore, Podgorica, 1996; D. Klepi, Povodom Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine Republike Crne Gore, Izbor sudske prakse, br. 11/96. 431 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 1, st. 1 i 2.

58

specificnog prenosa. Uzgred napominjemo da tada vazei Ustav SRJ nije poznavao institut tzv. privremene ili djelimicne svojine, sto ovo u biti predstavlja. Ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine mora biti zakljucen u pismenoj formi, a ako je u pitanju nepokretnost i ovjeren od strane suda, iz cega proizilazi da je forma konstitutivni elemenat njegove punovaznosti.432 Prema tome, ovaj ugovor je formalan ,bez obzira na koje se stvari odnosi, a isto tako on je dvostran i teretan i to prevashodno zbog prirode ugovora kod koga kauza duznikove obaveze lezi izvan ugovora o fiducijarnom prenosu kao sporednog ugovora. Pored toga, kao poseban uslov punovaznosti trazi se i upis u javni registar koji vodi republicka Direkcija za nekretnine. Upisom se ostvaruje nacelo publiciteta koje je od posebne vaznosti kod fiducijarnog prenosa prava svojine na pokretnim stvarima s obzirom na cinjenicu da posjed ostaje kod fiducijanta.433 Prema tome, upis je obavezan i ima konstitutivno dejstvo, a vrsi i ulogu publiciteta.434 Njime se onemoguava izigravanje zakona. Registar je javna knjiga i iz toga proizilazi da je njegova sadrzina dostupna svacijem saznanju.435 Nepoznavanje stanja u registru moze skoditi svim zainteresovanim licima. Publicitet neme za svrhu samo da upozori potencijalne sticaoce prava na istoj stvari, ve i da stiti interese povjerilaca od eventualnih duznikovih raspolaganja. Fiducijarni prenos svojine moze se izvrsiti kako u trenutku nastanka potrazivanja, tako i kasnije, ali i za buduu i uslovnu obavezu.436 Specificnost ovog propisa je u tome sto predmet fiducijarnog vlasnistva, pored pokretnih stvari,437 mogu biti i nekretnine.438 Ovo rjesenje ima svoje logicno opravdanje, jer se nekretninama moze pouzdano garantovati vraanje kredita ili zajma i povjerilac se iz njih moze naplatiti bez ucesa suda ukoliko duznik ne ispuni svoju obavezu o dospjelosti. Predmet fiducijarnog prenosa prava svojine prema navedenom zakonu moze da bude i robni lager,439 iako se radi o zbiru stvari,440 jer to zahtijevaju pravila modernog robnog prometa. Zakon ostavlja prostor da kao roba na lageru mogu biti i genericne stvari ako su uskladistene tako da se mogu individualizovati (silosi, cisterne, hladnjace i sl.).441 U cilju sprecavanja moguih zloupotreba i nesavjesnog postupanja sa predmetima koje ovaj lager sadrzi, utvruje se minimum kolicine robe koja neprekidno mora da bude u lageru.442 Zahtjev individualizacije stvari se postize njihovim obiljezavanjem znakom ili smjestajem u precizno oznaceni prostor - tzv. lagerski prostor, a po prirodi stvari ovo zavisi od njihove vrste, s tim sto je odlucno da se ovim postupkom stvari nedvojbeno razlikuju od drugih stvari iste vrste.443 Povjerilac ima

Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 1. st. 4. Vidjeti clan 23. Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine. 434 Savremena zakonodavstva propisuju u oblasti stvarnih prava kao jedan od osnovnih principa upravo princip publiciteta. 435 Z. Rasovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina, Podgorica, 1997, str. 192. 436 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 2. 437 U uporednom pravu prihvaeno je pravilo da je predmet ovakvog prenosa vlasnistva pokretna stvar, a to se opravdava funkcijom ovog sredstva obezbjeenja koje predstavlja jednu vrstu bezdrzavinske zaloge, jer omoguava da duznik zadrzi posjed stvari. 438 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 1. st. 1 i 2. 439 Robni lager je takav zbir stvari kod koga postoji promjenljivost cjelokupne stvari. 440 Zakon navodi robni lager masina i automobila, radi primjera, ali to mogu biti i lageri drugih gotovih proizvoda i robnih zaliha. 441 E. Durutovi, Obezbjeenje povjerilaca po Zakonu o fiducijarnom prenosu prava svojine, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novcanih potrazivanja, Zbornik radova i zakljucaka sa savjetovanja odrzanog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 71. 442 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 6. st. 2. 443 Prema Uredbi o upisu ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine (Sluzbeni list Republike Crne Gore br. 34/96 i 9/97), procjenu vrijednosti pokretnih i nepokretnih stvari, njihovo obiljezavanje, kao i odreivanje prostora i robnog lagera vrsi republicka Direkcija za nekretnine. Tako npr. ova Direkcija

433 432

59

na raspolaganju efikasna sredstva u cilju zastite fiducijarne svojine koja ima za objekat robni lager. Jedno je sekvestar lagera, a drugo je prijevremena prodaja robe u slucaju "kada je ona opravdana".444 Interesantno je napomenuti da zakon zabranjuje ugovaranje lex commissoriae u momentu zakljucenja ugovora, ali da je dopusta poslije proteka roka od osam dana od dana nastanka potrazivanja. Takvo rjesenje se zasniva na stavu sudske prakse o dopustenosti upotrebe ove klauzule u oblasti zaloznog prava.445 Ukoliko bi dospjelost trazbine nastupila i prije isteka tog roka, onda je ovakvo ugovaranje dozvoljeno od tog trenutka. Inace, duznik (fiducijant) kao ekonomski vlasnik prisvaja upotrebnu vrijednost stvari, tj. on ima ovlasenje da stvar drzi, upotrebljava i pribira plodove sa nje,446 ali on nema pravo faktickog raspolaganja sa stvari niti moze da prenosi pravo upotrebe na drugo lice bez dozvole povjerioca (fiducijara). Fiducijar, kao pravni vlasnik, ima samo ovlasenje da pravno raspolaze sa stvari i to dok traje ispunjenje glavnog ugovora. Ukoliko pak duznik ne plati dug o dospjelosti, to se moze pretvoriti u pravu svojinu. Prema tome, fiducijarna svojina se tada transformise u vei kvalitet, u svojinu u pravom smislu rijeci. Zbog toga je neosnovana tvrdnja da fiducijar do tada stice punu svojinu.447 Dakle, evidentno je da je fiducijarna svojina svojina sui generis, jer je njena esencijalna karakteristika podijeljenost ovlasenja izmeu dva subjekta (fiducijanta i fiducijara). Momentom dospjelosti, fiducijar stice pravo na predaju ili prodaju stvari radi naplate svog potrazivanja, a zatim i na plodove koje daje stvar koja sluzi za obezbjeenje.448 Konacnim sticanjem svojine na stvari (neplaanjem potrazivanja o roku dospjelosti), fiducijar ima pravo izbora izmeu dvije mogunosti. Naime, on moze prodati stvar po cijeni utvrenoj procjenom strucnjaka i iz tako dobijene cijene namiriti svoje potrazivanje, a moze i zadrzati stvar u vlasnistvu po tako utvrenoj cijeni.449 Ukoliko duznik ipak izmiri svoju obavezu o dospjelosti, fiducijarna svojina prestaje, te po samom zakonu duznik ponovo postaje vlasnik stvari, odnosno kako to zakon kaze "automatski" postaje vlasnik stvari koja je sluzila kao obezbjeenje.450Pravo svojine se u tom slucaju ponovo uspostavlja u punom obimu, sto se u pravnoj teoriji objasnjava kao elasticnost (rekadentnost) ovog prava.451 3. Fiducijarni prenos vlasnistva u pravu Bosne i Hercegovine ­ da ili ne? Vazei propisi u Bosni i Hercegovini ne regulisu ni formu ni sadrzaj ugovora o fiducijarnom prenosu vlasnistva. Postoje misljenja da bi se taj ugovor mogao zakljuciti na isti nacin i pod istim uslovima kao i ostali ugovori. Naravno, u tom slucaju stranke svoje

obiljezava crvenom bojom dio robnog lagera koji sluzi za obezbjeenje potrazivanja ili pak robu koja sluzi u tu svrhu obiljezava odreenim naljepnicama i karticama i sacinjava lagerske liste za proizvode koji imaju serijski broj. Vidjeti clanove 12 i 13. navedene Uredbe. 444 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 8. 445 Slicno: Z. Rasovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina... str. 110. 446 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clan 10. st. 1 i 13. st. 1. 447 Vidjeti: M. Velimirovi, Privredno pravo, Podgorica, 1998, str. 343; Z. Rasovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina... str. 65-66; D. Stojanovi, Stvarno pravo, Beograd, 1977, str. 226. 448 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clanovi 14, 18 i 19. 449 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, clanovi 20 i 22. 450 U njemackom pravu je usvojeno rjesenje po kome svojina treba da bude vraena duzniku, bilo na nacin da se povjerilac na osnovu ugovora na to obavezao ili je pak u samom ugovoru prenos izvrsen pod raskidnim uslovom da e svojina prestati kad duznik isplati povjeriocevo potrazivanje. 451 Z: Rasovi, Stvarno pravo......str. 483.

60

meusobne odnose ne bi mogle ureivati suprotno prinudnim propisima i javnom poretku, a pri tome bi se morale pridrzavati odreenih nacela, prevashodno nacela savjesnosti i postenja.452 Meutim, sudska praksa tom institutu nije naklonjena, jer se on najcese kvalifikuje kao zaloga sa zabranjenom klauzulom, pa se ovakvom prenosu ne pruza sudska zastita. Ovom prilikom se ne bismo izjasnjavali o argumentima za prihvatanje jednog ili drugog stava, jer smatramo znacajnijim pitanje da li fiducijarno vlasnistvo treba kod nas da bude normirano de lege ferenda. Misljenja smo da u buduoj reformi sredstava obezbjeenja ovaj institut ipak treba izostaviti iz vise razloga. Naime, prije svega, u Bosni i Hercegovini je ve iskazano opredjeljenje da se nedostaci klasicne rucne zaloge kao sredstva obezbjeenja potrazivanja razrijese uvoenjem u pravni sistem registrovane zaloge, koja otklanja njenu najkrupniju manu, a to je nedostatak publiciteta. Sa ovakvim zalaganjem se ostaje na podrucju poznatog sistema zaloznog prava. Isto tako, nema sumnje da je fiducijarno vlasnistvo mnogo kompleksnije od registrovane zaloge i da se kod njega, kao sto smo vidjeli, moze da javi mnogo slozenih pitanja kojima se nasa doktrina i sudska praksa nisu bavile. Zbog toga se zalazemo za uvoenje u nas pravni sistem sto jednostavnijih, ali djelotvornih rjesenja, koja ne smiju biti nedorecena i koja u praksi nee izazivati previse dilema. Ne treba da nas zavarava ni cinjenica da je institut fiducijarnog vlasnistva dosta rasiren u tranzicijskim zemljama, jer u njegovoj primjeni cesto dolazi do raznih nepotrebnih sporova.

4. Zakljucak Nema sumnje da u praksi ponovo dolazi do sire primjene fiducijarnog prenosa prava svojine. Savremena sredstva finansiranja i brzi obrt kapitala neminovno nameu i forsiraju takva sredstva obezbjeenja koja odgovaraju brzini i potrebama savremenog pravnog prometa i uslovima razvijene trzisne privrede. No, fiducijarni prenos svojine, zbog svoje kompleksnosti, nosi u sebi i dosta opasnosti, koje mogu da dovedu do nezeljenih situacija. Analizom svega izlozenog, vidljivo je da se radi o vrlo specificnom institutu, koji u raznim zemljama ima razlicite modalitete. Ocigledno je da se radi o takvoj formi obezbjeenja koja u sebi nosi odreene kontroverze,453 a one su uslovljene njegovom prirodom. Ovdje se postavlja mnogo pitanja koja se ne postavljaju kod klasicnog zaloznopravnog odnosa. Naime, fakticko postojanje dva vlasnika, pravnog i ekonomskog, nedvojbeno moze da stvori mnogo problema u praksi. Da bi fiducijarno vlasnistvo bilo mobilizator imovine duznika (koji drzi stvar u posjedu), normalno je da mu se dozvoli raspolaganje sa predmetom ovog vlasnistva. On raspolaze svojim pravom u ocekivanju i tree lice moze stei samo takvo pravo. Niz dilema postoji u vezi raspolaganja fiducijara, prije svega da li su njegova raspolaganja uslovno vazea, jer zavise od plaanja duga o dospjelosti. Fiducijar je prema davaocu obezbjeenja obligaciono obavezan da obezbjeeno dobro tretira kao imovinski predmet davaoca garancije, koga po ispunjenju funkcije mora da prenese ponovo na duznika. Ova unutrasnja veza proizilazi iz zakljucenog ugovora o obezbjeenju. No, on je ipak vlasnik koji moze slobodno raspolagati svojim pravom.Mogunost da obje strane raspolazu istim predmetom moze

U Republici Srbiji, koja u ovom pogledu ima isto zakonodavstvo 19 i 20.5.1995. odrzano je savjetovanje na kome su ucestvovali profesori pravnih fakulteta, sudije i pravnici iz prakse i tom prilikom je zakljuceno sljedee: "Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine na pokretnim stvarima i nepokretnostima, koji se sve cese upotrebljava u poslovnoj praksi, prema misljenju ucesnika savjetovanja je dozvoljen pravni posao i treba da uziva punu pravnu zastitu bez obzira sto nije zakonom regulisan kao imenovani ugovor" ­ v. Pravni zivot, br. 5-6/95. 453 M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 181.

452

61

stvoriti mnogo problema u pravnom prometu. Kod ovog oblika osiguranja vidljivo je da je pravu vlasnistva nametnuta druga uloga, jer ono sluzi za potrebe obezbjeenja kredita, a povjerilac dobija vise nego sto mu je potrebno u svrhu garancije. Svakako osnovna mana ovog instituta je ipak to da on , najcese, djeluje bez ikakvog publiciteta.454 Zbog toga trea lica ne mogu pouzdano da znaju pravu vrijednost stvari koje njihov poslovni partner posjeduje. Taj nedostatak se moze prevazii uvoenjem odgovarajueg registra za evidenciju relevantnih cinjenica. Nesumnjivo je da treba stvoriti neku vrstu javnosti da bi se upozorili potencijalni sticaoci na istoj stvari da postoje pravne prepreke na putu punovaznog sticanja. Sto se tice forme ugovora, rjesenja u pojedinim zemljama su razlicita i nude siroku lepezu mogunosti kod zasnivanja tog oblika obezbjeenja. Smatramo da pismena forma pruza sasvim dovoljnu garanciju povjeriocu i treim licima, tako da ne treba teziti njenim posebnim oblicima, koji samo nepotrebno nameu troskove i produzavaju voenje postupka. Samo u slucaju kada predmet cine nekretnine, ugovor o prenosu bi trebao biti i sudski ovjeren. Protivrjecnost i slozenost ovog instituta donosi mogunost razlicitih rjesenja u slucaju stecaja fiducijara.i fiducijanta, kao i u situaciji kada se protiv njih vodi izvrsni postupak. Misljenja smo da, zbog svega navedenog, ovaj institut ne treba da nae svoje mjesto u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, jer se slicni efekti mogu postii uz pomo registrovane zaloge koja u praksi izaziva mnogo manje nedoumica i koja u sebi nosi manje opasnosti za duznika.

454

Samo je u Republici Crnoj Gori, kao sto smo vidjeli, ovo pitanje adekvatno rijeseno.

62

ZADRZANJE PRAVA VLASNISTVA ( 1. Uvod Institut zadrzanja prava vlasnistva je bezdrzavinsko sredstvo obezbjeenja.455 To je univerzalno sredstvo osiguranja potrazivanja kod robnih kredita, koje kupcu daje njegov dobavljac. Kupac cesto nije u mogunosti da kupi skupe stvari bez ugovaranja kupovine uz obrocnu otplatu cijene. Znacaj ugovora sa zadrzavanjem prava vlasnistva je u poslovnom prometu veliki, posebno u trgovini na malo, prodaji industrijskih proizvoda i kod prodaja sa obrocnom otplatom.456 Vlasnik stvari - prodavac predaje odreenu stvar u neposredni posjed svom duzniku - kupcu,457 ali zadrzava pravo svojine sve do potpune isplate cijene. Kupac tek ispunjenjem odloznog uslova - potpunim plaanjem cijene stice pravo vlasnistva.458 Dakle, odstupanje od osnovnog vida ugovora o prodaji je u tome sto predaja ovdje ne znaci akt kojim se zasniva pravo svojine, ve cin kojim se samo stice posjed stvari.459 Pri tome nije bitno da li se cijena isplauje kroz pojedine obroke ili odjednom, ve je jedino relevantno da se radi o ugovoru o prodaji na pocek. Kod ove vrste ugovora se pretpostavlja da se cijena ne isplauje istovremeno sa predajom, jer kada bi se to obavilo istovremeno, onda ne bi bilo elemenata za primjenu ovog instituta. Odgodom prelaska prava vlasnistva na kupca prodavac se stiti od opasnosti koja bi mu mogla prijetiti od kupcevih povjerilaca, jer cim kupac postane vlasnik odreenih stvari iz njihove vrijednosti i ostali kupcevi povjerioci bi mogli naplaivati svoje trazbine, a u slucaju padanja kupca pod stecaj te bi stvari ulazile u stecajnu masu. Zadrzanje prava vlasnistva predvia se posebnom odredbom ugovora o prodaji.460 Punovazno je, meutim, ugovoriti zadrzanje prava vlasnistva i naknadno, nakon zakljucenja ugovora o prodaji, a najkasnije dok stvar nije predata kupcu.461 U pogledu pravne prirode ovog instituta misljenja su podijeljena. Jedni smatraju da se radi o zaloznom pravu na prodatoj i predatoj stvari radi obezbjeenja potrazivanja isplate cijene. Prema njima, ova vrsta obezbjeenja je po svom cilju zalozno pravo.462 Misljenja smo da se ovo stanoviste ne moze prihvatiti, jer se zalozno pravo konstituise na duznikovoj stvari, a zadrzavanjem prava svojine ne zasniva se nikakvo stvarno pravo na tuoj stvari, ve

O slicnostima i razlikama izmeu ovog instituta s jedne i zaloga i fiducijarnog prava vlasnistva s druge strane v. N. Gavella, Zalozno pravo, Zagreb, 1992, str. 236. 456 V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998, str. 702. 457 Da bi kupac mogao da ispuni svoju obavezu bitno je da on kupljene stvari odmah dobije u posjed kako bi mogao sa njima raditi i ostvarivati prihode koji e mu pomoi da izvrsi svoju obavezu prema prodavcu. 458 Neka prava ugovaranje ovog instituta povezuju uz prodaju stvari na otplatu. Npr. clanom 1523. Italijanskog graanskog zakonika propisano je da kupac stice pravo vlasnistva na stvari tek isplatom posljednje rate. 459 Vidi: Radovi, Ugovor o zadrzanju svojine na prodatoj stvari, Branic, 1937, br. 7-8, str. 349; J. Barbi, Pridrzaj prava vlasnistva kod prodaje investicione opreme, u Opi uvjeti poslovanja u meunarodnoj i unutrasnjoj trgovini, Zagreb, 1970, str. 133-182; S. Perovi, Obligaciono pravo, knjiga I, Beograd, 1980, str. 562-568; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, II knjiga, glavni redaktor S. Perovi, Beograd, 1995, str. 994-998. 460 O tome: D. Medi, Zadrzanje prava vlasnistva, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2006, str. 332. 461 I, Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 2001, str. 322. 462 Vidjeti npr. kod D. Aranelovi, O zadrzavanju prava svojine od strane prodavca na prodatoj stvari, Rasprave iz privatnog prava, Beograd, 1913, str. 28.

455

63

prodavac zadrzava svoje pravo svojine do konacne isplate dogovorene cijene. Druga, brojnija grupa autora smatra da se zadrzavanje prava svojine moze objasniti pomou uslova shvaenog u pravno-tehnickom smislu.463 Ovdje moze da se postavi pitanje sta se uslovljava (ugovor ili predaja) i kakav je uslov prisutan (odlozni ili raskidni). Smatramo da se radi o uslovljavanju samog kupoprodajnog ugovora, jer od isplate cijene zavisi i njegov opstanak, a cinjenica da ugovorena cijena nije isplaena predstavlja raskidni uslov sa gledista pravnog dejstva ovog ugovora. Ve smo istakli da isplatom cijene dolazi do konstituisanja prava svojine na strani kupca. 2. Zadrzanje prava vlasnistva u uporednom pravu Znacaj ovog instituta je razlicit u razlicitim pravnim sistemima. Tako npr. u tranzicijskim zemljama on nema vee znacenje,464 dok u pravima razvijenih trzisnih zemalja, posebno u zemljama Evropske unije, postoje izvjesne razlike u njegovom regulisanju. Primjera radi, kao sto emo vidjeti, razlicita su dejstva zadrzanja prava vlasnistva u njemackom i francuskom pravu, mada su zadaci koje namee praksa gotovo identicni. 2.1. Njemacko pravo U njemackom pravu ovaj institut i pored sturog zakonskog regulisanja razraen je gotovo u potpunosti.465 Najprostija forma zadrzanja prava vlasnistva je tzv. jednostavno zadrzanje prava vlasnistva. Tada kupac ostaje u posjedu stvari do isplate cijene i on je krajnji potrosac.466 No, ova forma se rijetko javlja u praksi. Mnogo cesa je situacija kada se javlja produzeno i prosireno pravo vlasnistva.467 U tom slucaju kupac kupuje robu da bi je dalje prodao ili cak

Vidi npr. M. Vukovi, Obvezno pravo II, Zagreb, 1964, str. 236.; M. Bartos, Tabaci stvarnog prava, str. 268; V. Spai, Stvarno pravo, Sarajevo, 1962, str. 259. U ovom smislu je i clan 589. Poljskog graanskog zakonika. 464 Npr. pravo Rusije i Ukrajine ga uopste ne poznaju, dok je u ceskom pravu ureenje ovog instituta vrlo oskudno, jer se samo deklarise mogunost njegovog ugovaranja. Slicna je situacija i u ostalim zemljama u tranziciji. 465 Institutu zadrzanja prava vlasnistva u njemackom pravu je posveena samo jedna odredba Njemackog graanskog zakonika ­ par. 455. Neka pitanja koja su u vezi sa potrosackim kreditima su regulisana kasnije Zakonom o potrosackom kreditu (Verbraucherkreditgesetz od 17.12.1990, BGBI I.S. 2840), pri cemu su posebno interesantni paragrafi 12 i 13. U cilju zastite kupca-potrosaca ograniceno je pravo prodavca na raskidanje ugovora prema navedenom zakonu. Novele Njemackog graanskog zakonika koje su stupile na snagu 1.1.2002. godine su vodile racuna o ovim izmjenama i sada je ovaj institut normiran tako da se samo odreuje da je odustanak od ugovora uslov za postavljanje zahtjeva za povrat stvari ­ par. 499. Pomenuta odredba ne definise vise uslove pod kojima prodavac moze raskinuti ugovor, jer su ti uslovi regulisani Zakonom o zastiti potrosaca. Vidjeti: M. Henssler, Rucktritt und Rückgewährschuldverhaltniss in Überblick zur Schuldrechtmodernisierung auf Basis der aktuellen Gesetzesvorlage, München, 2001, str. c. Ovaj institut regulisu i opsti uslovi poslovanja, pa u oblasti industrije i trgovine oni u svakom slucaju sadrze klauzulu o zadrzanju prava vlasnistva. 466 Ukoliko je kupac krajnji potrosac, cinjenica da on ne moze raspolagati pravom vlasnistva koje jos nije stekao ne stvara nikakve probleme. 467 Ove forme nisu priznate u svim pravnim porecima. Npr. u Svajcarskoj je produzeno i prosireno zadrzanje prava vlasnistva iskljuceno. Zadrzanje prava vlasnistva u svajcarskom pravu obezbjeuje samo plaanje cijene kupljene stvari koja je predata u posjed kupca.

463

64

preradio. Ovdje postoji konstrukcija prava u ocekivanju (Anwartschaftsrecht),468 koje je prenosivo,469 zalozivo470 i zapljenjivo.471 472 Ovo pravo je u teoriji priznato kao stvarno pravo, slicno pravu svojine.473 Ono predstavlja prethodnu stepenicu u sticanju svojine. Njegova funkcija se najbolje objasnjava konstrukcijom podjele svojine: prodavac postize funkciju obezbjeenja zadrzavanjem prava svojine, a kupac kroz pravo ocekivanja dobija funkciju koristenja svojine.474 Sticalac prava ocekivanja sa potpunom isplatom cijene dobija vlasnistvo neposredno od prodavca koji je zadrzao pravo svojine. Sudbina prava ocekivanja zavisi od postojanja kupoprodajnog ugovora. Zbog toga nije potrebno da prodavac kao vlasnik da svoju saglasnost za prenosenje prava ocekivanja. Ukoliko prodavac zbog zakasnjenja u pogledu isplate cijene raskine ugovor, pravo ocekivanja prestaje, iako je bilo prenijeto na tree lice.475 Situacija kada prvobitni kupac cedira pravo potrazivanja isplate cijene koje ima prema narednom kupcu na prodavca ­ vlasnika je poznata pod nazivom produzeno zadrzanje prava vlasnistva (Verlängerter Eigentumsvorbehalt). Tako naknadni kupac, u stvari, direktno otplauje cijenu prvobitnom prodavcu. Sticalac prava u ocekivanju zavisi od postojanja potrazivanja vlasnika prema prvobitnom kupcu, odnosno od postojanja njihovog obligacionog odnosa. Novi sticalac se moze zastititi ako doe do ponistenja ugovora i restitucije na taj nacin sto e pri zakljucenju ugovora o prodaji ugovoriti cesiju eventualnog zahtjeva na povrat ve isplaenog dijela cijene koji pripada prvobitnom kupcu u slucaju ponistenja ugovora prema prodavcu.476 Forma prosirenog zadrzanja prava vlasnistva (erweiterter Eigentumsvorbehalt) postoji kada se zadrzanjem prava vlasnistva obezbjeuju i druga potrazivanja kod prodavca.477 Tada prodata stvar ostaje u vlasnistvu prodavca sve dok se ne izmire sva potrazivanja iz poslovnih odnosa kupca i prodavca. Ova klauzula u ugovoru prikriva stvarne svojinske odnose i ima negativan uticaj na kupca, jer se sticanje vlasnistva kupca na nekoj

U Republici Hrvatskoj institut zadrzanja prava vlasnistva se reguliste odredbama Zakona o obligacionim odnosima i odredbama Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. Ovdje postoji konstrukcija prethodnog i potonjeg vlasnistva - clan 34. stav 4 i 5. Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. Hrvatska doktrina pravilno potonje vlasnistvo tretira kao pravo u ocekivanju. Propisi hrvatskog Ovrsnog zakona i Stecajnog zakona ipak ne sadrze posebna pravila za ovo pravo. O zadrzanju prava vlasnistva i pravu u ocekivanju u Republici Hrvatskoj opsirno: N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 599-608. 469 Pravo ocekivanja se kao i vlasnistvo prenosi saglasnosu o prenosu i predajom stvari (paragraf 929. Njemackog graanskog zakonika) ili saglasnosu i surogatima predaje (par. 930 i 931.). Prenosenje prava ocekivanja ugovorom se ne moze iskljuciti (par. 137.). 470 Zalaze se radi osiguranja neke trazbine. 471 U. Drobing, Sicherungsrechte im deutschen Konkursverfahren, RabelsZ 44 (1980), Heft 4, str. 793. 472 Nasa sudska praksa je takoe stala na stanoviste da kupcevi povjerioci mogu traziti izvrsenje na pravu kupca da drzi i koristi stvar na kojoj je prodavac zadrzao pravo vlasnistva. U tom slucaju sud zabranjuje kupcu da raspolaze sa ovom stvari. Kupcevi povjerioci umjesto njega plaaju zaostali dio cijene prodavcu (clan 296. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima) i tada prestaje zadrzanje prava vlasnistva, a kupac postaje vlasnik stvari. To omoguuje povjeriocima da mogu prisilno izvrsiti naplatu svojih potrazivanja prodajom tih stvari ­ v. A. Finzgar u: B. Blagojevi i V. Krulj, Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I, Beograd, 1980, str. 1055-1056. 473 F. Baur, Lehrbuch des Sachenrechts, 12 Auflage, München, 1983. str. 624. 474 F. Baur, op. cit., str. 625, 638. 475 D. Stojanovi i B. Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str, 211-212. 476 M. Wolf, Sachenrecht, 12. Auflage, München, 1994, str. 275. 477 R. Vrencur i R. Knez, Posebne oblike pridrzka lastinske pravice kot inovacija gospodarske poslovne prakse, Pravnik, Ljubljana, let 55 (2000), br. 6-8, str. 402 i dalje.

468

65

robi koju je ve odavno otplatio odlaze. Ovakvo prosireno zadrzanje najcese se regulise opstim uslovima poslovanja i dovodi do nepravednog obezbjeenja prodavca.478 Njemacka praksa i doktrina su potpuno uredile polozaj obje strane i u slucaju stecaja ili izvrsenja nad drugom stranom. Tako je priznato dejstvo zadrzanja prava vlasnistva u stecaju, u izvrsnom postupku i prema treim pribaviocima stvari.479 Dakle, ovaj institut je u Njemackoj gotovo potpuno uoblicen, jer je ovdje zadrzanje prava vlasnistva "prirodno sredstvo osiguranja isporucioca koji robu prodaje na kredit".480 Produzeno zadrzanje prava vlasnistva je upravo tipican primjer za aktiviranje imovine u uslovima trzisne privrede. Ono sto je posebno interesantno je da ovaj institut funkcionise u praksi i uziva zastitu prema treim licima bez ikakvog publiciteta.481 Njemacka doktrina smatra da je u odreenom domenu odnosa u privredi zadrzanje prava vlasnistva ustanova cije se postojanje mora pretpostaviti.482 Zbog toga je obaveza svakog lica da ispita da li ono u konkretnom slucaju postoji i ukoliko ovo ne uradi on postupa sa grubom nepaznjom.483 2.2. Francusko pravo U francuskom pravu institut zadrzanja prava vlasnistva ima mali znacaj u praksi. Vjerovatno je da je to, izmeu ostalog, povezano i sa drugacijim regulisanjem posjeda. Naime, ovo pravo prihvata rimsku (subjektivnu) koncepciju posjeda koja propisuje da su za posjed potrebni i fakticki odnos sa stvari (corpus possessiones) i volja odreene sadrzine (animus possidendi). Zato kupac u slucaju zadrzanja prava vlasnistva moze biti samo detentor ali ne i posjednik, jer mu nedostaje volja kao konstitutivni element. Pored toga, u francuskom pravu kada su u pitanju pokretne stvari, posjed vazi kao dokaz vlasnistva.484 Prema tome, kod zadrzanja prava vlasnistva prodavac nema adekvatnu zastitu u odnosu na trea lica, jer je tesko dokazivati da su ta lica bila nesavjesna prilikom pribavljanja stvari.485 Inace, u Francuskoj su ugovorne strane slobodne da odrede trenutak prelaska vlasnistva na kupca. Francuski graanski zakonik propisuje dispozitivno pravilo da je kupovina perfektna i da vlasnistvo prelazi na kupca ukoliko je u ugovoru postignut dogovor o predmetu i cijeni, iako predmet nije predat a cijena nije plaena.486

Slicno: D. Stojanovi i B. Pavievi, op. cit., str. 214. Njemacko pravo prinudnog izvrsenja i stecajno pravo sadrze norme o polozaju treih lica, odnosno odnosu prodavca i povjerilaca kupca. Slozene forme zadrzanja prava vlasnistva ipak imaju u stecaju slabije dejstvo nego jednostavni oblik, jer takvi povjerioci nemaju izlucno, ve samo razlucno pravo ­ v. U. Drobing, op. cit., str. 804-805. 480 U. Drobing, op. cit., str. 788. 481 Suprotno tome, svajcarsko pravo pitanje publiciteta rjesava uvoenjem posebnih registara (clan 715-716 Svajcarskog graanskog zakonika). Zadrzanje prava vlasnistva koje nije upisano u registar ne proizvodi pravno dejstvo. Prije predaje robe kupcu za zadrzanje prava vlasnistva nisu potrebne nikakve formalnosti, a nakon predaje to se upisuje u registar u sjedistu kupca ili u sjedistu podruznice ako je kupac strana osoba. Sve do trenutka upisa ugovorena klauzula vrijedi samo inter partes. Vidjeti: S. Lehman, Der Mobiliarsicherheiten ohne Besitzübertragung auf den Gläubiger unter Berücksichtigung einerseites des Schweizerischen Rechts, anderseits des Deutschen und des Französischen Rechts, Basel, 1981, str. 91-101. Slicno propisuje I clan 1187. Etiopskog graanskog zakonika. 482 H. Lehmann, Reform der Kreditsicherung an Fahrins und Forderungen, Stuttgart, 1937, str. 7. 483 M. Wolf, op. cit., str. 269. 484 Francuski graanski zakonik, clan 2279. 485 Saglasno clanu 2279. Francuskog graanskog zakonika vlasnik stvari uziva zastitu i moze stvar vindicirati u roku od tri godine samo ukoliko je stvar izgubljena ili ukoliko je posjed oduzet mimo volje. 486 Francuski graanski zakonik, clan 1583.

479 478

66

Donosenjem Zakona br. 335 od 12. maja 1980. godine zadrzanje prava vlasnistva je konacno dobilo zastitu prema povjeriocima u stecaju, jer je otvorena mogunost prodavcu da u slucaju stecaja kupca ­ duznika stvar moze vindicirati, pod uslovom da vrati primljenu cijenu. To svakako otvara perspektive sire upotrebe ovog instituta u praksi. U francuskom pravu je mogue ugovoriti i produzeno zadrzanje prava vlasnistva (u cilju prerade stvari), ali ono ne djeluje u stecaju.487 Saglasno izlozenom, vidljivo je da se prakticni znacaj ovog instituta u Francuskoj ne moze mjeriti sa ulogom koju on ima u njemackom pravu. 2.3. Evropsko pravo Posto u zemljama Evropske unije postoje izvjesne razlike u regulisanju instituta zadrzanja prava vlasnistva,488 stvorena je ideja o harmonizaciji rjesenja. Tako je, izmeu ostalog, zagovarano i uvoenje evropskog zadrzanja prava vlasnistva489 u cilju borbe protiv kasnjenja u izvrsenju obaveza isplate. Tokom 2000. godine donesena je smjernica Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta za suzbijanje zakasnjenja u plaanju u poslovnom prometu,490 koja u clanu 4. regulise zadrzanje prava vlasnistva. Ova odredba propisuje da klauzula o zadrzanju mora biti izricito ugovorena izmeu kupca i prodavca prije isporuke robe. Zemlje clanice su obavezne da dopuste vaznost klauzule prema nacionalnom pravu zemlje clanice na ciju primjenu upuuju norme kolizionog prava. Iz toga je vidljivo da nije stvoren nikakav institut evropskog zadrzanja vlasnistva, jer su mjerodavna i dalje nacionalna zakonodavstva sa svim njihovim razlicitostima. Jedini napredak je u cinjenici da se zadrzanje prava vlasnistva mora priznati u svakoj zemlji clanici.491

P. Wilmowski, Europäisches Kreditsicherungsrecht, Tübingen, 1996, str. 126. Ove razlike postoje kod propisivanja dejstva u stecaju. Npr. u Belgiji i Luksemburgu zadrzanje prava vlasnistva u stecaju ostaje bez dejstva, dok je u veini ostalih zemalja suprotno. O dejstvu zadrzanja prava vlasnistva u stecajnom postupku v. R. Welter, Collateral in International Trade in: The Law of International Trade Finance, (studies in Transnational Economic Law, Vol. 6.) N. Horn ed., Boston 1989, 548-551. 489 Richtlinienvorschlag zur Bekämpfung von Zahlungsverzug im Handelsverkehr, ZIPDokumentation, 37-38/98, str. 1616. 490 2000/35/EG. 491 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu (doktorska disertacija), Sarajevo, 2001, str. 226-227. Pomenuta smjernica je ispod domasaja Prijedloga smjernice od 3.6.1998. godine. Prema ovom Prijedlogu drzave clanice su bile duzne priznati zadrzanje prava vlasnistva ako je kupac pismenim putem saopstio prodavcu da zadrzava pravo vlasnistva najkasnije na dan isporuke robe. Prijedlog je propisao i pitanje prelaska rizika, prava prodavca u slucaju neplaanja cijene, a za ostala pitanja nadlezna su trebala biti nacionalna zakonodavstva.

488

487

67

3. Zadrzanje prava vlasnistva u pravu Bosne i Hercegovine492 U Republici Srpskoj u pogledu ovog instituta jos se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima bivse SFRJ (u daljem tekstu ZOO).493 Slicna je situacija i u Federaciji Bosne i Hercegovine.494 ZOO ne propisuje obaveznu formu u kojoj ugovor sa ovakvim dejstvom mora biti zakljucen. Odredba o zadrzavanju prava svojine obezbjeuje povjerioca, jer kupac, posto nije vlasnik kupljene stvari, ne moze sa njom raspolagati dok ne izvrsi isplatu. Prodavac do isplate cijene moze svojinskom tuzbom traziti stvar ne samo od kupca, ve i od bilo kojeg drzaoca. Prema tome, vidljivo je da zadrzavanje prava vlasnistva, pored obligacionih,495 ima i stvarnopravna dejstva, jer sa pravom svojine prodavac zadrzava i svojinsku zastitu.496 Ako kupac isplati cijenu, on postaje vlasnik stvari bez posebne izjave prodavca, jer je saglasnost prodavca o tome sadrzana u samoj odredbi ugovora kojim se uslovljava zadrzavanje prava svojine. U slucaju da kupac ne izvrsi svoju obavezu plaanja cijene ili odbije da je izvrsi, prodavac ima sva prava koja pripadaju povjeriocu u slucaju duznikove docnje. Sve do momenta padanja u docnju kupac se smatra savjesnim drzaocem. Ukoliko se ne isplati ugovorena cijena, prodavac moze raskinuti ugovor i zahtijevati povrat stvari. Jasno je da je uslov za povratak stvari vraanje primljenog dijela cijene od kupca, a u skladu sa nacelom ekvivalencije prodavcu se mora dati mogunost i uracunavanja naknade za koristenje njegove stvari.497 Kod razmatranja ove problematike, iako ZOO tretira samo pokretne stvari,498 moze da se postavi pitanje da li se primjena ovog instituta moze ugovoriti ukoliko je predmet prodaje nekretnina. Smatramo da u tom pogledu ne bi trebalo da bude posebnih smetnji i da to ne bi bilo u suprotnosti sa javnim poretkom, ali u praksi, kada se imaju u vidu odredbe ZOO, ovdje nema nikakvih dilema. Predmet prodaje sa zadrzanjem prava vlasnistva kod nas moze biti samo pokretna stvar.499 Pravo vlasnistva se, u pravilu, moze zadrzati na svim takvim

Vidi: M. Povlaki, Zadrzanje prava vlasnista kao efikasno sredstvo osiguranja vjerovnika u zemljama nastalim disolucijom SFRJ (Republika Hrvatska, Republika Slovenija, BiH), Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, br. 3/03, str. 389-420. 493 Clanovi 540-541. (modalitet ugovora o prodaji s obzirom na otplatu cijene). I do donosenja ZOO teorija i sudska praksa su priznavale njegovu primjenu ­ vidi npr. Vrhovni sud Hrvatske, Gzz-48/79 od 4.10.1979, Pregled sudske prakse Vrhovnog suda Hrvatske, br. 17, str. 50. 494 U Republici Sloveniji zadrzanje prava vlasnistva je regulisano Obligacijskim zakonom iz 2001. godine ­ clanovi 520-521. Rjesenja su identicna sa rjesenjima iz ZOO i mogu se ocijeniti kao oskudna. O zadrzanju prava vlasnistva prema Zakonu o obveznim odnosima Republike Hrvatske (Narodne novine br. 35/05) v. H. Ernst, Pridrzaj prava vlasnistva, u M. Bareti, A. Erakovi, H. Ernst, D. Gulin, O. Jelci, T. Josipovi, Z. Kohari, J. Matko Ruzdjak, S. Porobija, Z. Stuhne, Zastita vjerovnika ­ pravni, porezni i racunovodstveni aspekti, Zagreb, 2006, str. 57-83. 495 Sadrzaj i sudbina tog obligacionog odnosa zavisi od odredaba njihovog ugovora i normi obligacionog prava koje odreuju posljedice zakasnjenja duznika, ukljucujui i mogunost raskida ugovora zbog neispunjenja. 496 Vidi: D. Aranelovi, op. cit., str. 26; B. Blagojevi, Posebni deo obligacionog prava, Beograd, 1939, str. 17; M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja...str. 218. 497 Clan 716. Svajcarskog graanskog zakonika ovo izricito potpisuje. 498 Neki autori smatraju da predmet ove vrste prodaje moze biti samo pokretna stvar ­ v. B. Vizner, V. Kapor i S. Cari, Ugovor graanskog i privrednog prava, Rijeka, 1971, str. 328; M. Vukovi, op. cit., str. 237. 499 Na neki nacin ovom institutu je slicna odredba kod prodaje nekretnina kada prodavac odmah daje kupcu nekretninu u posjed uz dogovor da e mu tabularnu ispravu podobnu za zemljisnoknjizni prenos dati tek kada mu kupac u cjelosti isplati dogovorenu cijenu.

492

68

stvarima koje su sposobne biti predmet vlasnistva. Ovakva prodaja se cese javlja kod pokretnih stvari, pa je to razlog da je pojedini zakonici upravo tako i regulisu.500 501 Zadrzanje prava vlasnistva ima dejstva prema kupcevim povjeriocima samo ako je ucinjeno u obliku javno ovjerene isprave, prije kupcevog stecaja ili prije pljenidbe stvari.502 Ova odredba ima za cilj zastitu prava vlasnika stvari u odnosu na kupceve povjerioce.503 Po nasem misljenju, ovakvim normiranjem se ne propisuju uslovi za punovaznost ugovora, a ni same klauzule o zadrzanju prava vlasnistva.504 Ugovor o zadrzanju prava vlasnistva moze biti zakljucen i prostom saglasnosu volja.505 Meutim, u suprotstavljanju interesa izmeu obezbjeenog povjerioca i kupcevih povjerilaca ZOO je razumljivo dao prednost povjeriocu koji je obezbijeen i samo na taj nacin ovaj institut moze sluziti kao adekvatno sredstvo obezbjeenja. Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige moze se zadrzati pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasnistva samo ako je to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga.506 Iz ovoga proizilazi da se vlasnistvo moze zadrzati samo ako je to predvieno propisima o voenju i ureenju tih knjiga, a da se ono ne moze ugovoriti ukoliko ti propisi ovu mogunost ne predviaju. Postavlja se pitanje koje su to pokretne stvari za koje se vode posebne javne knjige. Ovdje se sigurno ne radi o brodovima i vazduhoplovima, jer su oni podvrgnuti rezimu nekretnina. Smatramo da je ovo bila prilika da ZOO propise da, ako postoje javni registri, zadrzanje prava vlasnistva nastaje i djeluje prema treim licima upisom u te registre. Takav nacin bi omoguio publicitet, kao i konstitutivno dejstvo upisa507 i o tome bi trebalo voditi racuna prilikom predstojee reforme obligacionog prava. Zakon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i clanskim udjelima Republike Srpske,508 pokusao je da otkloni jedan od krupnih nedostataka ovog prava njegovim upisom u registar zaloga. Meutim, posto upis mogu zahtijevati prodavac ili kupac, on je fakultativan, tako da ni stanje u ovom registru ne mora da bude pouzdan dokaz u prilog tome da li je ovaj institut ugovoren.509 Ovakvim normiranjem se moze utvrditi samo da li je na pokretnoj stvari zadrzano pravo vlasnistva, ali se ne moze sa sigurnosu ustanoviti da ono ne postoji. Zbog toga nije mogue stvoriti obavezu za svakog sticaoca da ovaj registar obavezno ispituje.510 Identicnu odredbu sadrzi i Zakon o registriranoj zalozi na pokretnim stvarima i clanskim udjelima Federacije BiH.511 U slucajevima zadrzanja prava vlasnistva moze da se postavi pitanje ko snosi rizik slucajne propasti ili osteenja stvari. Posto je prodavac vlasnik stvari sve do trenutka isplate cijene, prema opstem pravilu, on bi trebao da snosi ovaj rizik. No, zbog specificne prirode

Npr. clan 217. Svajcarskog zakonika o obligacijama. Meutim, u pravu Francuske i Republike Hrvatske mogue je zadrzanje prava vlasnistva i na nekretninama. Hrvatsko pravo poznaje dejstva nekih zemljisnoknjiznih instituta, sto dovodi do zadrzanja prava vlasnistva ­ v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. 605. 502 ZOO, clan 540. stav 2. 503 Posto posjed daje publicitet pravima u pogledu pokretnih stvari, postoji realna opasnost da doe do zloupotreba, pa je zato propisana ovakva odredba. 504 Ovakvo rjesenje propisuju i clan 1524. Francuskog graanskog zakonika i clan 1227. Spanskog graanskog zakonika. 505 ZOO, clan 28., v. I. Babi, op. cit., str. 322. 506 ZOO, clan 540, stav 3. 507 Slicna kritika kod O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1982, str. 125-126. 508 Sluzbeni glasnik RS br. 16/00. 509 Zakon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i clanskim udjelima, clan 49. 510 Posto ovaj zakon nije implementiran u praksi, ne moze se sa sigurnosu rei da li takvo rjesenje ipak donosi izvjesne prednosti. 511 Sluzbene novine Federacije BiH br. 17/02.

501 500

69

ovog ugovora, ZOO je postavio pravilo da kupac snosi ovaj rizik od casa kada mu je stvar predata.512 To je logicno rjesenje, jer kupac datu stvar koristi i upotrebljava, pa zato treba i da snosi ovu vrstu rizika. Na ovaj nacin su zastieni interesi prodavca koji je stvar prodao i predao kupcu.513 Na ovom mjestu isticemo da u praksi moze da postoji sukob interesa izmeu kupca koji drzi predatu stvar u svom posjedu i naknadnog kupca kome je vlasnik ­ prodavac docnije otuio istu stvar. Poznato je da kod visestrukog otuenja pokretne stvari pravo vlasnistva stice ono lice kome je stvar predata u posjed.514 Iako Zakon o svojinskopravnim odnosima (ZOSPO) ne spominje savjesnost kao pretpostavku za sticanje prava vlasnistva, njeno zanemarivanje bi bilo protivno nacelu savjesnosti i postenja.515 Posto se sporna stvar nalazi u posjedu prvobitnog kupca, koji je kupio uz zadrzanje prava vlasnistva, naknadni kupac ga ne bi mogao ugroziti, jer je nesavjestan. Sa aspekta ovog instituta veoma je znacajno da je vlasnik zastien ukoliko kupac padne pod stecaj ili neki od povjerilaca kupca pokrene postupak izvrsenja. U pravu Bone i Hercegovine povjerioci kojima pripada pravo zadrzanja imaju razlucno pravo.516 Novi zakoni o stecajnom postupku su dali odreena ovlasenja stecajnom upravniku da moze da zahtijeva ispunjenje ugovora ili da odbije ispunjenje ugovora,517 a slicno ovlasenjima iz njemackog prava.518 Ovi zakoni, inace, regulisu situacije u slucajevima kada je stecajni duznik prije otvaranja stecajnog postupka prodao pokretnu stvar uz zadrzavanje prava vlasnistva i ako je prije otvaranja stecajnog postupka stecajni duznik kupio pokretnu stvar uz primjenu ovog instituta.519 Prema Zakonu o izvrsnom postupku Republike Srpske (ZIP RS) i Zakonu o izvrsnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZIP Federacije BiH) vlasnik kroz institut prigovora treeg lica520 ima mogunost da sprijeci izvrsenje na stvari u pogledu koje polaze pravo vlasnistva. Oskudna regulativa ZOO, uz nepostojanje publiciteta,521 svakako uticu na malu primjenu ovog instituta na prostorima Bosne i Hercegovine.

Clan 541. Slicno i Italijanski graanski zakonik, clan 523. Kod osnovnog vida ugovora o prodaji pitanje rizika je rijeseno saglasno pravilu res perit domino odnosno pravilu prema kome se pravo svojine kod ugovora stice predajom stvari. Do predaje stvari kupcu rizik slucajne propasti i osteenja snosi prodavac, a sa predajom stvari ovaj rizik prelazi na kupca - v. clan 456 ZOO. 514 ZOSPO, clan 35. 515 Vidjeti: P. Simonetti, Visestruko ugovaranje otuenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, (1991), vol. 22, br. 1/01, str. 64. i dalje; M. Zuvela, Zakon o osnovnim vlasnickopravnim odnosima, Zagreb, 1987, str. 194. 516 Zakon o stecajnom postupku Republike Srpske (ZSP RS) i Zakon o stecajnom postupku Federacije BiH (ZSP Federacije BiH), clan 38. stav 2. tacka 4. 517 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 65. Problem moze da predstavlja slucaj ako prodavac nije u mogunosti da vrati primljeni iznos cijene ili ako uopste vise nije zainteresovan da ponovo dobije u posjed stvar koju je duznik koristio. 518 Stecajno pravo i pravo prinudnog namirenja u Njemackoj nedavno je reformisano. Umjesto ranije vazeeg Stecajnog reda (KO) i Zakona o prinudnom poravnanju 1.1.1999. na snagu je stupio novi Insolvencijski red (InsO). Paragraf 103. (InsO) daje ovlastenja stecajnom upravniku da bira izmeu realizacije ugovora ili odbijanja njegovog ispunjenja. 519 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 69. 520 ZIP RS i ZIP Federacije BiH, clanovi 51-53. 521 Pitanje publiciteta je jedno od najproblematicnijih pitanja ovog instituta, a i drugih bezdrzavinskih sredstava obezbjeenja.

513

512

70

4. Zakljucak U savremenom privrednom prometu zadrzanje prava vlasnistva je jedan od narasprostranjenijih instrumenata za obezbjeenje isporucioca roba. Nesumnjivo je da e privredni razvoj ii u pravcu jos sireg odobravanja potrosackih kredita, a to e dovesti do porasta znacaja ovog sredstva obezbjeenja.522 Sigurno je da e i u nasem pravu njegova uloga jos vise porasti. Zbog toga prikaz odreenih rjesenja iz uporednog prava svakako moze da da korisne prijedloge za reformu ovog instituta. U predstojeoj reformi obligacionog prava treba na adekvatan nacin rijesiti esencijalna pitanja zadrzanja prava vlasnistva, koja se odnose na nastanak, publikaciju, namirenje i dejstvo prema treim licima. Pri tome, treba voditi racuna da se na odgovarajui nacin zastite interesi i prodavca (vlasnika) koji nema posjed i kupca cije je pravo uslovno, ali cija je pravna pozicija svakako vrijedna zastite. U ovom pogledu postoje odreeni preduslovi za recepciju nekih rjesenja iz njemackog prava. No, kod ovoga treba biti oprezan iz vise razloga, a posebno kada se ima u vidu razlicit mentalitet, pravna tradicija i razvijenost pravnog prometa. Vidjeli smo da ni u uporednom pravu, a ni kod nas, ne postoji odgovarajui publicitet i to je velika mana ovog instituta. To nosi u sebi opasnost da posjedovanje stvari od strane duznika moze da kod treih savjesnih lica izazove privid u njegovom pravu u koji se oni mogu pouzdati. U Njemackoj, imajui u vidu uoblicenost i rasirenost ove ustanove, takve opasnosti prakticno nema.523 Meutim, kod nas su okolnosti sasvim drukcije i mora se efikasno normirati najosjetljivije pitanje ovog instituta, a to je upravo njegovo publikovanje. Zato bi zakonom trebalo propisati obaveznost upisa, kao i sve konsekvence ove publikacije. Kod postojeeg stanja stvari, u praksi postoji realna opasnost da kupac zakljuci ugovor o prodaji tue stvari koji je pravno valjan,524 a on ima obavezu da stekne vlasnistvo na toj stvari. U takvom slucaju prodavac e izgubiti svoje pravo vlasnistva i stajae mu na raspolaganju samo obligacionopravni zahtjev prema saugovaracu. Misljenja smo da bi samo upis zadrzanja prava vlasnistva u javne registre mogao donijeti potpunu zastitu prodavcu od ove opasnosti. Takoe, neophodno je da se odredi koje su posljedice zadrzanja prava vlasnistva u odnosu na tree sticaoce i druge povjerioce. Prilikom predstojee reforme obligacionog prava sa aspekta ovog instituta ukazuje se pozeljnim regulisati poziciju kupca koji, na neki nacin, ima pravo u nastajanju, jer on ima ovlastenje da koristi stvar, te snosi rizik u slucaju njene propasti. Vidjeli smo do koje su mjere doktrina i praksa u Njemackoj izgradile ovo pravo. Nesumnjivo je da je pravo u ocekivanju izvjesna ekonomska vrijednost koja se poveava sa daljim otplatama cijene. Razvijeni trzisni uslovi privreivanja svakako zahtijevaju da se ovo pravo koristi kao aktivator duznikove imovine, a to znaci da se sa njim moze raspolagati (prenositi ga, zaloziti itd.). Vlasnik stvari ovim ne moze biti ugrozen, jer novi kupac ne moze da ima vise prava nego sto ga je imalo lice koje mu je to pravo prenijelo. No, veliko je pitanje da li su Bosna i Hercegovina u ovom momentu spremna za postojanje ovog slozenog oblika ­ produzenog zadrzanja prava vlasnistva. Isto mislimo i za prosireno zadrzanje prava vlasnistva. Zbog toga se ipak zalazemo da se, za sada, zbog vee sigurnosti i naseg skromnog iskustva, detaljno izgradi jednostavna forma ovog sredstva obezbjeenja, a da se sa razvojem trzisnih odnosa i pravnog prometa,

522

J, E. Beutler, Kreditsicherheiten in Osteuropäischen Ländern aus deutscher Sicht, objavljeno u Handelsrecht und Recht der Kreditsicherheiten in Osteuropa, Berlin, New York, 1997. str 203. 523 Posto se zadrzanje prava vlasnistva pretpostavlja njemacka doktrina i sudska praksa smatraju savjesno sticanje nemoguim. 524 ZOO, clan 460.

71

kada se za to steknu uslovi, regulisu i pomenuti specificni sofisticirani oblici, koji u nasim uslovima sigurno ne mogu postojati bez publiciteta. Ako bi se, pak, upis odredio kao obligatoran, postojali bi uslovi za uspostavljanje ovih slozenijih formi.525 Budua reforma trebala bi da da odgovor i na pitanje u kojim slucajevima prodavac moze raskinuti ovaj ugovor zbog neispunjenja ili zakasnjenja sa ispunjenjem od strane kupca.526 Smatramo da bi kod zadrzanja prava vlasnistva trebala da postoji vea zastita kupca od one koju mu daju norme obligacionog prava. Najvaznije za kupca bi bilo propisati da prodavac ne moze da odbijanjem prijema kupoprodajne cijene sprijeci sticanje vlasnistva na prodatoj stvari. Najzad, nalazimo za shodno da istaknemo i odnos izmeu zadrzanja prava vlasnistva i registrovane zaloge. Misljenja smo da nema dileme da ova dva instituta imaju razlicitu funkciju i da nisu konkurencija jedan drugom, iako se radi o bezdrzavinskim sredstvima obezbjeenja i zato podrzavamo njihovo paralelno postojanje. Naime, zadrzanje prava vlasnistva je interesantno prevashodno kod prodaje robe na rate, dok se registrovanom zalogom moze obezbijediti bilo koje potrazivanje, a naravno najvise ono koje potice iz kreditnih odnosa.

Tako i: M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja... str. 246. Clanom 131. ZOO propisano je da se ne moze dopustiti raskid zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze, ali nije odreen kriterijum kako se to odreuje u praksi.

526

525

72

OSVRT NA RAZVOJ STVARNOPRAVNIH SREDSTAVA OBEZBJEENJA POTRAZIVANJA

1. Uvod Zastita ugovaraca redovnim putem, podnosenjem tuzbe sudu, cesto ne predstavlja dovoljno efikasno sredstvo, jer je poznato da kod nas sudski postupak iz raznih razloga cesto traje veoma dugo. Osim toga, cak ni pravosnazna sudska odluka ne mora uvijek da bude sigurna garancija da e povjerilac i dobiti trazenu zastitu, s obzirom da se desava da duznik nije platezno sposoban, pa se ta odluka ne moze izvrsiti ni prinudnim putem. Kod takvog stanja stvari, sasvim je razumljivo da ugovaraci koriste i druga sredstva za zastitu svojih interesa - sredstva za obezbjeenje (pojacanje) ugovora. O njihovoj primjeni oni slobodno odlucuju i to uglavnom prilikom zakljucenja ugovora, dok kod odreenih ugovora neka sredstva postoje po sili samog zakona. Obezbjeenje potrazivanja, inace, predstavlja jedan od osnovnih uslova za stvaranje pravne sigurnosti i povjerenja, te podsticanje ulaganja u privredu jedne drzave. Njegov znacaj je veliki, posebno u nedovoljno razvijenim zemljama koje se nalaze u tranziciji, da ovo pitanje ima krucijalan uticaj u stvaranju povoljne klime za ozivljavanje privrede i njeno preureenje prema zakonitostima trzista. Da bi instrumenti obezbjeenja bili efikasni, oni trebaju ne samo da budu sigurni, ve mora da bude brza i jednostavna i njihova naplata. U suprotnom se gubi funkcija garancije, a to je nespojivo sa trzisnim uslovima privreivanja, gdje postoji urgentna potreba za novcem i kreditima.527 U praksi je poznato da su stvarnopravna (realna) sredstva obezbjeenja ugovora mnogo efikasnija u zastiti ugovaraca od obligacionopravnih (licnih),528 jer se kod realnog obezbjeenja garancija postize predmetom koji svojom vrijednosu odgovara za isplatu potrazivanja. Osim toga, realne garancije djeluju erga omnes, a kod ovog osiguranja postoji i pravo prvenstvenog namirenja i pravo sljedovanja, kao relevantne karakteristike.529 Zbog toga e nasa paznja u ovom radu biti usmjerena na stvarnopravna sredstva obezbjeenja,530 a upravo u ovoj oblasti doslo je do velikih promjena i moderne tendencije se bas ovdje najvise ispoljavaju.531 Za razliku od obligacionopravnih sredstava garancije koja su kod nas, bar normativno, dobrim dijelom u duhu savremenih kretanja u uporednom pravu, stvarnopravna sredstva osiguranja zaostaju u odnosu na regulisanje i njihovu praksu u razvijenim zemljama.532 533

O obezbjeenju potrazivanja u Republici Hrvatskoj v. V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M.A. Giunio, O. Jelci, T. Josipovi, J. Matko Ruzdjak, B. Vukmir, Zastita vjerovnika stvarnopravno, obveznopravno i ovrsnopravno osiguranje trazbina, Zagreb, 2005; M. Bareti, A. Erakovi, H. Ernst, D. Gulin, O. Jelci, T. Josipovi, Z. Kohari, J. Matko Ruzdjak, S. Porobija, Z. Stuhne, Zastita vjerovnika ­ pravni, porezni i racunovodstveni aspekti, Zagreb, 2006. 528 Jos uvijek je aktuelno i vazi staro rimsko pravilo: "Plus coutionis in re est, guam in persona" - vea je garancija u stvari nego u licu - Pomponius, u Digesta, 50.17.25. 529 Opsirnije: J. Salma, Obligaciono pravo, Beograd, 1988, str. 379. 530 Vidi: D. Medi, Stvarnopravna sredstva obezbjeenja potrazivanja, ZIPS, br. 1073-1074/06, dodatak, Biblioteka strucnih izdanja, prirucnik 9. 531 Moderno pravo obezbjeenja povjerilaca, prije svega, mora da ispuni dva temeljna zahtjeva sigurnost i efikasnost. 532 Stvarnopravno osiguranje potrazivanja sluzi pojacanju obligacionopravnih odnosa i posto na podrucju tih odnosa djeluje nacelo dispozitivnosti, u praksi se stalno razvijaju novi sadrzaji, koje ovo obezbjeenje tesko moze pratiti. Detaljnije o tome: N. Gavella, T. Josipovi, I Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 719-720.

527

73

2. Postojee stanje i savremene tendencije u razvoju stvarnopravnih sredstava obezbjeenja Klasicno zalozno pravo na pokretnim stvarima534 je danas ipak prevaziena ustanova. Naime, poznato je da ova zaloga ne moze vise da odgovori sve veim zahtjevima modernog prometa koji pociva na zajmu i kreditu i zato zahtijeva mnogo elasticnija rjesenja. Zbog toga sto i povjerilac i duznik imaju obavezu da se pasivno ponasaju prema zalozenoj stvari za sve vrijeme dok zaloga traje, a isto tako i sto je dugotrajan i slozen postupak naplate u slucaju da duznik ne izvrsi svoju obavezu prema povjeriocu, rucna zaloga se u praksi malo primjenjuje. Meutim, bez obzira na njen umanjeni znacaj, ona moze i dalje u odreenim slucajevima da posluzi kao korisno sredstvo obezbjeenja, jer omoguava zaloznom povjeriocu pravo prvenstvene naplate, a to je velika prednost u odnosu na obicne, hirograferne povjerioce. Hipoteka, koja je meu svim oblicima zaloznog prava do sada bila najsavrsenija, sa razvojem trzisne privrede nesumnjivo sve vise dobija na znacaju. Ona nastaje, prenosi se i prestaje upisom u zemljisne knjige i zbog toga svim ucesnicima u ovom poslu i treim licima nudi gotovo apsolutnu sigurnost. Vlasnik zalozene nekretnine se koristi njenom ekonomskom vrijednosu da bi pribavio hipotekarni kredit ili da bi odlozio ispunjenje novcane obaveze, a da on time fakticki nista ne gubi, jer do pokretanja postupka za realizaciju hipoteke njegova vlasnicka ovlasenja se skoro ni u cemu ne ogranicavaju. Naime, za razliku od rucne zaloge, zalozena nekretnina kod hipoteke ostaje u posjedu hipotekarnog duznika i on je kao vlasnik moze koristiti, ubirati njene plodove, dalje je zalagati i otuiti, te uopste manifestovati sva svoja vlasnicka ovlastenja, naravno, sve to do trenutka dospjelosti povjeriocevog potrazivanja. S druge strane, hipotekarni povjerilac je ovlasen da na nacin predvien zakonom trazi namirenje svog potrazivanja iz vrijednosti zalozene nekretnine prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipotekarno pravo, a i prije povjerilaca koji su hipoteku na toj nekretnini stekli poslije njega (ukljucujui i stecajni postupak), bez obzira na cinjenicu sto je u meuvremenu ta nekretnina postala vlasnistvo nekog drugog lica. U socijalizmu gotovo zaboravljena, hipoteka se u danasnje vrijeme sve vise koristi u praksi i kao sredstvo obezbjeenja potrazivanja znacajno doprinosi sigurnosti i ubrzanju savremenog pravnog prometa, a istovremeno ima i ogroman ekonomski znacaj.535 Svjedoci smo krupnih promjena u drustveno-ekonomskom zivotu, a prije svega prelasku na ekonomiju prema trzisnim zakonitostima, zatim procesu restitucije, afirmaciji privatnog preduzetnistva, mogunostima ulaganja stranog kapitala, prodaji drustvenih stanova i tome slicno. Sve to zahtijeva potpunu i pouzdanu dokumentaciju o vlasnistvu na nekretninama, a posebno je znacajno obezbjeenje plasmana novca hipotekom. Nedvojbeno je da pomenuta zakonska rjesenja u pogledu hipoteke sadrze mogunost odreene zastite potrazivanja i da bi uz neophodne korekcije u budunosti i sve veu primjenu u praksi, trebala da budu sigurna garancija za blagovremeno ispunjavanje novcanih obaveza. Ovo ima esencijalan znacaj za normalno funkcionisanje svih vitalnih privrednih tokova, a time i za unapreenje i razvoj pravnog prometa, te drustveno-ekonomskih odnosa u cjelini. Zbog svega izlozenog, hipoteka sve vise postaje jedan od osnovnih instrumenata osiguranja potrazivanja, bilo da se radi o obezbjeenju povrata novcanih kredita ili garanciji drugih

O stvarnopravnim sredstvima obezbjeenja novcanih potrazivanja u Republici Crnoj Gori v. Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novcanih potrazivanja, Zbornik radova i zakljucaka sa savjetovanja odrzanog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003. 534 O zaloznom pravu na pokretnim stvarima v. Z. Rasovi, Zalozno pravo na pokretnim stvarima, Podgorica, 1992. 535 O hipoteci opsirno: D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja potrazivanja ­ stanje i pravci razvoja (doktorska disertacija), Novi Sad, 2004; D. Klepi, Hipoteka kao realno sredstvo obezbeenja trazbine prema duzniku, Beograd, 2004.

533

74

potrazivanja cije je plaanje ugovoreno u novcu. U ekonomskom smislu, hipoteka je posebno znacajna zbog toga sto obezbjeuje dobijanje kredita uz povoljnije kamatne stope, a to znaci da je kapital jeftiniji i privreda konkurentnija. Dakle, ona omoguava dinamican razvoj kreditnog trzista536 i predstavlja instrument aktiviranja drustvenog bogatstva. Kod zasnivanja hipoteke u praksi postoji mnogo problema zbog neazurnosti javnih knjiga koje vode evidenciju o pravima na nekretninama.537 Za dalju afirmaciju hipoteke neophodno je izvrsiti potpuno azuriranje zemljisnih knjiga, jer e se samo na taj nacin stvoriti potrebni preduslovi da sva lica koja imaju nekretnine u vlasnistvu na njima mogu da zasnuju hipoteku.538 To bi nesumnjivo imalo i ogroman ekonomski znacaj, jer bi znatno olaksalo pribavljanje hipotekarnog kredita, koji predstavlja krvotok trzisne privrede. Sigurno je da e u uslovima ekonomske krize ovaj kredit mnogima biti jedina mogunost za zadovoljavanje osnovnih zivotnih potreba. Meutim, pored evidentnih prednosti koje ima zalozno pravo u pomenutim oblicima, nesumnjivo je da ono ima i svojih nedostataka, koje smo na neki nacin ve i apostrofirali.539 Sto se tice hipoteke, ve sam nastanak je povezan sa ispunjenjem odreenih formalnosti (ugovor mora biti ovjeren), a time i sa troskovima i gubitkom vremena. Ovo ne ide na ruku brzini prometa u savremenoj trgovini, koja se zato opredjeljuje za manje sigurna, ali jednostavnija sredstva obezbjeenja. Svakako najvea mana je ipak spora realizacija ovog prava i to nedvojbeno slabi efikasnost i prakticni znacaj hipoteke u uslovima robno-novcanog prometa i potrebe sto brzeg obrta kapitala. Povjerioci zele ne samo sigurnu i pouzdanu naplatu nego i takvu naplatu koja je uz to brza i jednostavna, a u situaciji kada je obavezno voditi parnicni postupak radi dobijanja izvrsnog naslova, te poslije toga i izvrsni postupak, ocigledno je da im na ovaj nacin takva zastita nije u potpunosti pruzena. Neizvjesnost duzine trajanja parnice cini neizvjesnim i trenutak konacne naplate. Problem kod zasnivanja hipoteke u Bosni i Hercegovini predstavlja i veliki broj neuknjizenih nekretnina, pa je ogranicen interes za promet hipotekom, bilo njenim ustupanjem bilo zasnivanjem nadhipoteke. Moderno pravo obezbjeenja tezi da obuhvati sto vise nekretnina, ali nema nikakve dileme da bi bilo pogresno da se to uradi zalaganjem onih koje nisu upisane, ve upravo poveanjem obima uknjizenih nekretnina. Prosirenje hipoteke i na neuknjizene objekte dovelo bi do njene opste nesigurnosti, a to bi moglo da ima veoma negativne implikacije na ukupan privredni razvoj. U praksi ne postoji mogunost izdavanja hipotekarnih pisama, sto bi olaksalo cirkulaciju hipoteke. Isto tako, ogranicavajui faktor predstavlja i cinjenica da kod nas jos uvijek nije u potpunosti uspostavljeno pravno jedinstvo zemljista i zgrada. Mozemo konstatovati i da su zbog ranijih ideoloskih barijera mnoge nekretnine iskljucene kao potencijalni objekti hipoteke. Buduom reformom stvarnog prava540 i sveobuhvatnom izmjenom postojeih odredbi o hipoteci potrebno je stvoriti takve uslove da se sve nekretnine mogu koristiti u svrhu obezbjeenja. Neophodno je donijeti propise koji adekvatno normiraju i pravo

O kreditiranju putem Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj v. M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, 2001, str. 33-34. 537 Sire: D. Medi, Sticanje zaloznog prava na nekretninama (hipoteke), Pravni zivot, br. 10/02, str. 117-133. 538 U BiH su doneseni novi zakoni o zemljisnim knjigama koji daju naznake za optimizam u ovom pravcu. O tome: M. Povlaki, Novo zemljisnoknjizno pravo u BiH, Pravni savjetnik, br. 12/03, str. 4153. 539 Vidjeti: D. Medi, Zalozno pravo, Banja Luka, 2002; N. Gavella, Zalozno pravo, Zagreb, 1992. 540 U Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine izraeni su nacrti zakona o stvarnim pravima.

536

75

graenja,541 a razumljivo je da treba rijesiti i status drzavne svojine. Misljenja smo da novi zakoni o graevinskom zemljistu, iako imaju dosta dobrih rjesenja, ipak treba da budu samo prelazna etapa u normiranju ove materije i da ih u budunosti treba ukinuti kao svojevrsni anahronizam.542 Pozeljna bi bila i izmjena propisa koji se odnose na sticanje prava svojine na nekretninama od strane stranih fizickih i pravnih lica, putem njihove liberalizacije i usklaivanja sa odgovarajuim propisima Evropske unije. Takoe, potrebno je precizno regulisati i ekstenzivnost hipoteke, posebno u pogledu prenosenja obezbjeenja na sva poveanja potrazivanja nastala zbog duznikove docnje, a trebalo bi detaljno urediti i prava hipotekarnog povjerioca u slucaju smanjenja vrijednosti predmeta hipoteke. Ukazuje se potreba i da se propise odgovornost hipotekarnog duznika za mane zalozene stvari, te da se detaljnije regulise institut zajednicke hipoteke.543 Ukoliko je predmet zajednicke hipoteke istovremeno i objekt druge hipoteke, pozeljno bi bilo predvidjeti da se namirenje najprije pokusa iz ostalih predmeta.Trebalo bi ozbiljno razmisliti i o mogunosti osnivanja posebne hipotekarne banke koja bi plasirala sredstva cije bi se vraanje obezbjeivalo hipotekom. Poznato je da su sve do drugog svjetskog rata nasi graani koristili hipotekarno-stambene kredite,544 da bi poslije toga doslo do ukidanja hipotekarnih ustanova. Hipotekarno trziste je poseban segment trzista kapitala, koji sluzi za korisenje kapitala u formi dugorocnih hipotekarnih kredita. Perspektive razvoja ovog trzista kod nas vezane su za vise faktora i neophodne reforme zakonodavstva, a prije svega za stvaranje stabilnog privrednog okruzenja. Samo na ovaj nacin moze se stvoriti takav ambijent koji e doprinijeti zastiti investitora i jacanju ukupne finansijske stabilnosti. Inace, smatramo da bi novim propisima trebalo omoguiti zadrzavanje prioriteta hipoteke, jer nije logicno da lice koje ima hipoteku drugog reda bude privilegovano samo zato sto je duznik ispunio svoju obavezu. Zadrzavanje ranga hipoteke ima direktan uticaj na kamatne stope, jer su one nize za ovakvu hipoteku, nego za hipoteku kasnijih redova. Zbog toga bi prihvatanje fiksnog ranga u nasem pravu nesumnjivo donijelo pozitivne efekte.545 Prema tome, ocito je da hipotekarno pravo zahtijeva bitno usavrsavanje i visedimenzionalnu transformaciju. Jacanjem polozaja hipotekarnih povjerilaca nesumnjivo je da e se ucesnicima u pravnom prometu omoguiti povoljnije kreditiranje. Na taj nacin investitori e imati priliku za vea ulaganja od cega e svi imati visestruke koristi.546 Sto se tice neakcesornih sredstava obezbjeenja potrazivanja na nekretninama, prevashodno instituta zemljisnog duga koji se predvia u Nacrtu Zakona o stvarnim pravima

Vidi: P. Simonetti, Hipotekarno zalaganje nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine (s osvrtom na zalaganje prava graenja de lege ferenda), Pravna misao, br. 1-2/99, str. 37-39; L: Taji, Pravo graenja, Pravni savjetnik, br. 7-8/05, str.46-51. 542 Ovo je u Republici Hrvatskoj uraeno u zavrsnim odredbama Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima. 543 O zajednickoj hipoteci v. Z. Rasovi, Stvarno pravo, Beograd, 2005, str. 498-499; H. Ernst, Simultana hipoteka, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M. A. Giunio, O. Jelci, T. Josipovi, J. Matko Ruzdjak, B. Vukmir, Zastita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrsnopravno osiguranje trazbina... str. 195-226. 544 Postojala je Drzavna hipotekarna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kao moderna bankarsko-hipotekarna institucija. 545 O fiksnom i klizeem rangu v. M Lazi, Sadrzina hipoteke, magistarska teza, Pravni fakultet Nis, Nis 1994, str. 85. 546 O hipoteci u Republici Hrvatskoj v. T. Josipovi, Zalozno pravo na nekretnini, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M. A. Giunio, O. Jelci, T. Josipovi, J. Matko Ruzdjak, B. Vukmir, Zastita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrsnopravno osiguranje trazbina... str. 147-192. O hipoteci u Republici Srbiji v. D. Zivkovi, Komentar Zakona o hipoteci, Beograd, 2006. O hipoteci u Republici Crnoj Gori, v. Z. Rasovi, Komentar Zakona o hipoteci, Podgorica, 2007.

541

76

Republike Srpske/Federacije BiH kao jedno od sredstava osiguranja,547 smatramo da kod nas jos ne postoje uslovi za njihovo uvoenje u pravni poredak, bez obzira sto su potpuno u skladu sa zahtjevima trzisne privrede. Naime, da bi ova sredstva mogla da funkcionisu u praksi moraju da budu zadovoljeni neki osnovni preduslovi, a primarni uslov je postojanje azurnih zemljisnih knjiga sa svim relevantnim podacima u pogledu nekretnina. Kod nas u ovom segmentu postoje jos brojne slabosti za cije pravazilazenje je potrebno vrijeme. Osim toga, pravna tradicija i mentalitet graana svakako navode na oprez i ne idu u prilog uvoenju ovakvih suptilnih sredstava osiguranja, pogotovo zato sto postoji velika mogunost za zloupotrebe u njihovoj primjeni. No, protekom vremena sigurno je da e se stvoriti neophodne pretpostavke za njihovo uvoenje u nas pravni sistem, jer ova sredstva obezbjeenja imaju izvanrednu prilagodljivost potrebama prakse i njihove prednosti u odnosu na hipoteku su ocigledne. Kod postojeeg stanja stvari, zbog neizvjesnosti momenta naplate potrazivanja povjerioca, novelama Zakona o izvrsnom postupku bivse SFRJ iz 1990. godine548 kao jedno od novih sredstava obezbjeenja novcanog potrazivanja propisano je zasnivanje zaloznog prava na nekretninama (i na pokretnim stvarima) na osnovu sporazuma stranaka, koji predstavlja sudsko poravnanje, sto je bilo veoma znacajno kod prelaza na trzisne uslove privreivanja u kojima obezbjeenje potrazivanja ima esencijalan znacaj.549 Naime, zasnivanje ovog zaloznog prava omoguava efikasnije i pouzdanije obezbjeenje povjerioca i u tom postupku, uz sudjelovanje suda, voljom stranaka odmah nastaje perfektna izvrsna isprava, koja bitno olaksava i poboljsava polozaj i povjerioca i duznika.550 Na ovaj nacin se izbjegava voenje parnicnog postupka, koji je cesto veoma skup i dugotrajan, a postizu se i znatne ustede u radu, vremenu i troskovima. Sporazum stranaka pred sudom je odigrao pozitivnu ulogu u pravu bivse SFRJ, jer u vrijeme njegovog uvoenja nije postojala mogunost da se izvrsni naslov pribavi na drugi nacin, osim na osnovu odluke suda. Meutim, ovo sredstvo obezbjeenja pokazuje i odreene nedostatke koji bitno umanjuju njegov znacaj. Prije svega, kod njega dolazi do mijesanja materijalnopravnih i procesnopravnih elemenata, sto je svakako najvea slabost, a ovaj postupak, s obzirom na ucese suda, ipak je mnogo slozeniji nego postupak zakljucenja ugovora. Osim toga, logika tog instituta ne dozvoljava primjenu niza instrumenata prinudnog izvrsnog prava. Zbog toga, kada u pravnom poretku Bosne i Hercegovine uskoro zazivi institucija notara, nema sumnje da e se pribavljanje izvrsnog naslova na osnovu sporazuma pred sudom brzo pokazati kao suvisno,551 jer e se isti efekti moi postii na mnogo jednostavniji i brzi nacin.552 Mogunost da notarska isprava ima svojstvo izvrsnog naslova ima za cilj da doprinese efikasnijoj realizaciji subjektivnih graanskih prava, a prije svega zastiti povjerilaca, kojima je olaksana mogunost prinudnog

O zemljisnom dugu opsirno: M. Povlaki, Zemljisni dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 207-254; D. Stojanovi i D. Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str. 285-295. 548 Sluzbeni list SFRJ br. 27/90. 549 Vidi: D. uranovi, Obezbjeenje potrazivanja na osnovu sporazuma pred sudom na pokretnim i nepokretnim stvarima, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novcanih potrazivanja, Zbornik radova i zakljucaka sa savjetovanja odrzanog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 36-46. 550 O tome: G. Stankovi, Zasnivanje zaloznog prava na nepokretnosti u postupku obezbeenja, Pravni zivot, br. 11-12/91, str. 1504. 551 O prednostima zasnivanja zaloznog prava pred notarom v. M. Povlaki, Izvrsenje na osnovu notarske isprave, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse," Mostar, 2007, str. 350. 552 D Medi, Sticanje hipoteke na osnovu sporazuma pred sudom i notarski obraene isprave, Pravni zivot, br. 10/05, str. 466.

547

77

ostvarivanja dospjelih potrazivanja.553 Sporazum stranaka pred sudom kao oblik obezbjeenja bi trebao biti napusten i u svim zemljama nasljednicama bivse SFRJ koje su uvele instituciju notara -javnog biljeznika. Institut zaloznog prava na pravima554 je veoma kompleksan i specifican i predmet je cestih rasprava koje se prevashodno odnose na ispitivanje njegove pravne prirode. Izmeu zaloznog prava na pravima i zaloznog prava na pokretnim stvarima postoje znacajne slicnosti, ali i bitne razlike, sto je uslovljeno prirodom onoga sto se zalaze. Isto tako, vrlo interesantan je i odnos zaloznog prava na pravima i cesije, jer se radi o institutima koji predstavljaju prekoracenje relativnog dejstva ugovora.555 Razvoj trzisnih odnosa i nove forme kredita aktuelizuju postojanje zaloznog prava na pravima i nesumnjivo opravdavaju njegovu sve cesu primjenu u praksi. Posebno e razvoj finansijskog trzista, koji je i uslov za uspjesno poslovanje bankarskog sistema, dovesti do mnogo veeg korisenja hartija od vrijednosti kao sredstva obezbjeenja potrazivanja povjerioca.556 Kao i zalog graanskog prava i zalog u trgovinskom pravu danas ima sve vei 557 znacaj, a izvjesne specificnosti ovog zaloga koje se prevashodno ogledaju u fleksibilnijim formama, logicna su posljedica brzine prometa koji se odvija u savremenoj trgovini, sto svakako zahtijeva i veu brzinu u izmirenju nastalih potrazivanja. Raskorak izmeu potreba modernog prometa s jedne i postojeih krutih zakonskih normi s druge strane, sve vise se u uporednom zakonodavstvu rjesava razvijanjem i oblikovanjem novih vrsta zaloznog prava i njima slicnih formi, a to se narocito odnosi na razne vrste bezdrzavinske zaloge stvari, tzv. mobilijarne hipoteke, registarske zaloge, te vrste zaloznog pisma (varanta) itd. U uporednom pravu, inace, apsolutni trend predstavljaju upravo bezdrzavinska sredstva obezbjeenja na pokretnim stvarima.558 Ona znace mogunost aktiviranja duznikove imovine, sto je znacajna funkcija sredstava osiguranja. Mogunost istovremenog koristenja objekta i za obavljanje djelatnosti i obezbjeenje povjerioca je u savremenim uslovima veoma bitna.559 To posebno dolazi do izrazaja kod odreenih sofisticiranih sredstava. U svijetu postoji pluralitet i velika disperzija ovih bezdrzavinskih formi. Drzave nastale iz bivse SFRJ su u ovom pogledu takoe usvojile mnogo razlicitih oblika i to e neminovno dovesti do problema u pravnoj komunikaciji izmeu njih, ali i u odnosima svih bivsih socijalistickih zemalja.560 Na ovaj nacin je ugrozena i sigurnost povjerilaca. Unifikacija prava u toj oblasti bi sigurno bila dobro rjesenje, bar u pogledu nekih temeljnih odredbi. Nema sumnje da u praksi ne postoji idealno rjesenje za sve probleme koji se ticu povjerilaca, duznika i treih lica, ali treba nastojati da se

Tako i M. Dika, Javnobiljeznistvo i zastita vjerovnika, Pravo u gospodarstvu, vol. 34, 1995, str. 552. 554 Vidi: D. Medi, Neki aspekti zaloznog prava na pravima, Pravna rijec, br. 2/04, str. 257-270. 555 Opsirnije: M. Denisli, Odnos zaloznog prava na potrazivanjima i cesije, Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XXXI 1983, Sarajevo, 1984, str. 37-55. 556 O zaloznom pravu na pravu u Republici Hrvatskoj v. V. Belaj, Zalozno pravo na pravu, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M.A. Giunio, O. Jelci, T. Josipovi, J. Matko Ruzdjak, B. Vukmir, Zastita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrsnopravno osiguranje trazbina... str. 229-248. 557 O tome: D. Medi, Zalog kao realno sredstvo obezbjeenja privrednopravnih ugovora, Pravni zivot, br. 11/01, str. 467-480. 558 Vidjeti: C. Jesel-Holst, Reforma prava o obezbeenju potrazivanja pokretnim stvarima u Jugoistocnoj Evropi, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama Jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 82-97. 559 Institut bezdrzavinske zaloge je najsveobuhvatnije regulisao Jednoobrazni drzavni zakonik SAD iz 1962. godine i rjesenja koja propisuje ovaj zakon se dosta razlikuju od rjesenja koja su propisana u pravima evropskih drzava. 560 Vidi: M. Povlaki, Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bivse SFRJ, u Budimpestanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u drzavama Jugoistocne Evrope, Bremen, 2003, str. 220-245.

553

78

pronae ono koje je najblize pravnoj tradiciji i koje ima potporu u drugim zakonima, te od strane doktrine. Nacela zaloznog prava koja vaze kod klasicnih sredstava obezbjeenja (rucna zaloga, hipoteka)561 sa uvoenjem raznih bezdrzavinskih formi sve vise zahtijevaju preispitivanje i modifikaciju. Duznik kod ovih oblika ne mora da se odrekne predmeta koji sluzi za obezbjeenje, ve ga moze koristiti i na taj nacin lakse izmirivati nastale obaveze. Sve vise se npr. odstupa od nacela specijalnosti da za potrazivanje garantuje tacno odreena stvar duznika i sada je jedino bitno da postoji odreena vrijednost bez obzira u kojim stvarima. To se najbolje vidi kod zalaganja robnog lagera, kod koga predmet zaloge nije odreen ili nije tacno odreen. Nesumnjivo je da sve promjene u sistemu stvarnopravnog obezbjeenja idu za tim da se iskoriste svi imovinski potencijali koji mogu posluziti u tu svrhu, pa je znatno prosiren krug objekata koji sluze kao podloga osiguranju. Zato su i nastala nova sredstva obezbjeenja, prvenstveno na pokretnim stvarima. U trgovackom pravu je znatno oslabljen i princip publiciteta, kao osobenost zaloznog prava u onim pravnim sistemima koji priznaju razne forme bezdrzavinske zaloge kod kojih nije obavezna registracija. Bezdrzavinska sredstva obezbjeenja postavljaju mnogo nedoumica, ali se nesumnjivo ne mogu zaobii.562 Posebno se insistira na stvaranju takve vrste zaloge, prema kojoj je povjeriocu mogue da dobije zalogu bez predaje pokretne stvari, upisivanjem u posebne javne registre (registarska zaloga) i takva zaloga je danas zastupljena u mnogim pravim sistemima .Naime, nema dileme da se pomou pokretnih stvari velike vrijednosti, ciji se posjed sasvim razumljivo, iz ekonomskih razloga ne moze napustiti, a da se ne obustavi privredna djelatnost, sigurno moze adekvatno i na pravi nacin obezbijediti ispunjenje obaveza iz odreenih ugovora. Inace, registrovani zalog je pravo in rem, preneseno od strane duznika (vlasnika imovine koji je stvarni zajmoprimac ili trea strana koja obezbjeuje dug nekog drugog) povjeriocu, koji ima pravo na namirenje iz imovine koja je zalozena ukoliko duznik blagovremeno ne izvrsi preuzetu obavezu. Nema sumnje da je zaloznim povjeriocima bila potrebna takva regulativa koja e im omoguiti da sto brze i efikasnije ostvaruju svoja prava ukoliko duznik ne ispuni svoju obavezu i koja e im rizik davanja kredita smanjiti na najmanju mjeru, a to je mogue samo u slucaju ako imaju tacnu i pravovremenu informaciju o eventualnim kreditima za koje je imovina duznika ve posluzila kao zaloga. Razumljivo je da e zalozni povjerioci, ukoliko ne mogu da ocijene stepen kreditne sposobnosti zaloznog duznika, uslovljavati davanje kredita i da e se pokusati obezbijediti odreivanjem visokih kamatnih stopa. Zbog toga je osnovni cilj donosenja Okvirnog zakona o zalozima u Bosni i Hercegovini563 564 upravo prevazilazenje pomenutih problema i teskoa, te sto je mogue vise pojednostavljenje procedure radi sto brzeg ostvarivanja prava zaloznih povjerilaca. Apsolutno podrzavamo intenciju zakonodavca da voenjem registra omogui adekvatan publicitet ovog prava, sto e svakako doprinijeti sigurnosti ugovornih strana i treih lica. Tim propisom su normativno uoblicene osnovne karakteristike koje jedno sredstvo obezbjeenja cine upotrebljivim u praksi, a odnose se na efikasnu zastitu povjerioca u odnosu na zaloznog duznika i trea lica. Takoe, smatramo da bi trebalo seriozno analizirati da li je opravdano uvoenje u nas pravni sistem tzv. lebdee zaloge (floating charge), koja predstavlja formu bezdrzavinske

O nacelima zaloznog prava v. R. Kovacevi-Kustrimovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Nis, 2006, str. 313-319; I. Babi, Osnovna obelezja zaloznog prava, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 62-76. 562 Uporedi: E. Culinovi Herc, Ugovorno osiguranje trazbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998. 563 Sluzbeni glasnik BiH br. 28/04 i 54/04. 564 O Okvirnom zakonu o zalozima BiH v. D.Medi, Okvirni zakon o zalozima Bosne i Hercegovine, Pravni savjetnik, br. 2/05, str.30 -37.

561

79

zaloge kapitala drustva ili njegovog dijela, mada je uocljivo da ova ustanova u praksi moze da dovede do odreenih problema, kako za titulara obezbjeenja, tako i za trea lica. Zalozno pravo je tokom svog razvoja izgradilo pravila koja nastoje da osiguraju optimalnu ravnotezu interesa povjerilaca, duznika i treih lica, ali su ona cesto prepreka za postizanje odreenih ekonomskih ciljeva. Zbog toga poslovna praksa trzisne ekonomije nastoji da izgradi i alternativne mogunosti stvarnopravnog obezbjeenja potrazivanja. U teznji za sto boljim osiguranjem stalno se pronalaze novi oblici koji mogu biti prikladni za ostvarenje postavljenih zadataka. Oni nemaju bitna obiljezja zaloga, ali su mu slicni i po sadrzaju i po cilju za koji su namijenjeni. Iz tih razloga, pored obezbjeenja zaloznopravne naravi, u tu svrhu se koriste i sredstva ciji je osnov pravo vlasnistva, kao sto su fiducijarni prenos vlasnistva i zadrzanje prava vlasnistva. Fiducijarni prenos vlasnistva565 je veoma specifican i zbog niza svojih karakteristika njegova upotreba zahtijeva poseban oprez. On ima primjenu i u razvijenim zemljama, a i u zemljama u tranziciji, sa razlicitim modalitetima. Ovdje je pravu vlasnistva nametnuta svrha osiguranja potrazivanja, pa ta unutrasnja protivrjecnost krije u sebi mnoge opasnosti, posebno za drzave koje nemaju dovoljno izgraene klasicne institute graanskog prava. Odnos izmeu dva vlasnika, pravnog i ekonomskog, nesumnjivo je da donosi mnogo dilema i da moze da prouzrokuje probleme u svakodnevnom pravnom prometu. Posto kod fiducijarnog prava vlasnistva mogu da nastanu vrlo kompleksni odnosi, zbog mogueg niza uslovnih sticanja, sigurno je da to izaziva razne nedoumice i da ugrozava pravnu sigurnost. I pored toga, gotovo sve zemlje nasljednice bivse SFRJ su prihvatile osiguranje prenosom vlasnistva, a tamo gdje nije zakonski regulisano ono ima dosta svojih pobornika, prvenstveno u bankarskim redovima.566 Mi smo misljenja da zbog svih izlozenih razloga i dogmatskih problema u predstojeoj reformi stvarnog prava ovaj institut ne treba da nae svoje mjesto u pravnom poretku Bosne i Hercegovine. Zalazemo se za to da se prednost da registrovanoj zalozi, koja je mnogo jednostavnija, efikasnija i pravno sigurnija. Zbog takvih osobina, ona se potpuno uklapa u poznati sistem i pravila stvarnopravnog osiguranja trazbina. Smatramo da u situaciji u kojoj se nalazimo nije potreban ni opravdan pluralitet bezdrzavinskih oblika obezbjeenja na pokretnim stvarima i da treba izbjei mogunost njihove konkurencije, jer to moze da prouzrokuje dosta teskoa. Osim toga, po nasem misljenju postoje i ustavne smetnje za uvoenje fiducijarnog vlasnistva, jer ustavi entiteta ne poznaju pojam privremenog ili djelimicnog vlasnistva, koje postoji kod ove forme obezbjeenja. Zadrzanje prava vlasnistva567 e u budunosti sigurno imati sve veu primjenu, jer e privredni razvoj ii u pravcu jos sireg odobravanja potrosackih kredita. Kod nas treba na adekvatan nacin rijesiti esencijalna pitanja ovog instituta, a posebno publicitet, da bi se stvorile odgovarajue pretpostavke za njegovu ekspanziju u praksi. Prilikom reforme obligacionog prava pozeljno bi bilo sto jasnije regulisati poziciju kupca koji, na neki nacin, ima pravo u ocekivanju i ima ovlasenje da stvar koristi, te snosi rizik njene slucajne propasti. Isto tako, treba voditi racuna da se na pravi nacin zastite i interesi prodavca. Zalazemo se da se, zbog nedovoljnog iskustva i vee sigurnosti, u Bosni i Hercegovini detaljno izgradi jednostavna forma ovog sredstva obezbjeenja, a da se sa razvojem privredno-pravnog prometa regulisu i odreene slozene forme u vidu produzenog i prosirenog zadrzanja prava vlasnistva. Smatramo da ova ustanova nije konkurencija registrovanoj zalozi i podrzavamo njihovo paralelno postojanje.

565 566

Vidjeti: D. Medi, Fiducijarni prenos vlasnistva, Pravna rijec, br. 3/05, str. 101-112. Sve zemlje bivse SFRJ poznaju neki oblik fiducijarnog osiguranja, sem BiH i Srbije. 567 O zadrzanju prava vlasnistva opsirno: M. Povlaki, Zadrzanje prava vlasnistva kao efikasno sredstvo osiguranja vjerovnika u zemljama nastalim disolucijom SFRJ (Republika Hrvatska, Republika Slovenija, BiH), Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, broj 3/03, str. 389-420.

80

Kredit se moze obezbijediti i onim institutima cija izvorna namjena nije obezbjeenje povjerilaca, ali koji daju efekte garancije i predstavljaju ekvivalent osiguranja.568 U modernom svijetu bitno je da se postignu trazeni efekti, a pri tome se smanjuje znacaj pravne forme. Dakle, srz svega je da se ostvari najbolja zastita i sustina garancije, dok je nacin njenog ostvarenja svakako manje znacajan. Pojam sredstava obezbjeenja tako je prosiren, da se ovdje ubrajaju i ona koja predstavljaju samo privilegovane situacije. Za novu generaciju sredstava osiguranja tzv. funkcionalna sredstva, upravo je karakteristican institut lizinga.569 Lizing poslovi su nastali i razvili se iz potreba prakse, koja je trazila nove forme u finansijskoj konstrukciji investicija. Ovaj oblik ima velike prednosti u odnosu na kupovinu robe za gotovinu ili na kredit, jer korisnik lizinga potrebne stvari ne kupuje, ve ih dobija na upotrebu i korisenje, bez angazovanja vlastitih sredstava. Upotrebom tih stvari stvaraju se nove vrijednosti i iz tih sredstava se vrsi plaanje davaocu lizinga. Tako dolazi do otplaivanja neophodnih stvari, bez korisenja kredita. S druge strane i davalac lizinga ima bitne koristi od ovog posla, jer mu se olaksava plasman opreme, koja je najcese veoma skupa. Pravni odnosi kod lizinga su vrlo slozeni, jer se radi o poslu koji je ekonomski i pravni fenomen i ovi elementi se tu duboko prozimaju. Normiranje ovog pravnog posla u budunosti trebalo bi da bude od velikog znacaja za pravnu sigurnost ugovornih strana i za ozivljavanje privrednih aktivnosti na ovim prostorima. Posao lizinga obuhvata i znacajne aspekte izvan okvira obligacionog prava, pa je ugovor o lizingu u cijeloj toj konstrukciji samo dio jednog cjelovitog posla. Uspostavljanjem adekvatnog institucionalnog okvira stvorie se zdrava konkurencija na trzistu kapitala i obezbijediti osnov za prosirenje investicija i ukljucenje privrednih subjekata u najsavremenije tokove tehnoloskih procesa. I kod ustanove lizinga kod nas najveu manu bi, prema Nacrtu ZOO, mogao da predstavlja nedostatak odgovarajueg publiciteta i trebalo bi nastojati da se pronae formula da se ta slabost na najbolji nacin prevazie. Iskustvo zemalja u kojima se lizing kao savremena pravna konstrukcija poslovne prakse primjenjuje pokazuje da on moze da bude pogodan alternativni nacin finansiranja investicija, a negdje se on koristi i kao jedini izvor za nabavku skupe investicione opreme, koja omoguava proboj novih tehnologija. U nasim uslovima, gdje su kupci bez dovoljno novca, a prodavci sve teze pronalaze kupce investicionih dobara, finansiranje putem ovog metoda postaje nuznost. Ne smije se izgubiti iz vida da se na ovaj nacin obezbjeuje potpuno finansiranje investicija tuim sredstvima, sto je veoma znacajno kada se ima u vidu ekonomska mo nasih preduzea. 3. Zakljucak Obezbjeenje potrazivanja je pitanje koje od davnina zanima zakonodavca, sudsku praksu, a naravno najvise povjerioce, koji su veoma zainteresovani da naplate svoja potrazivanja prema duzniku. Stvarnopravna sredstva obezbjeenja prije svega omoguavaju namirenje povjerilaca iz vrijednosti optereene stvari i u tome je njihova glavna funkcija. Meutim, ona u savremenim pravnim sistemima imaju jos jednu veoma bitnu ulogu, a to je aktiviranje vrijednosti imovine duznika. Na taj nacin se vrijednost te imovine ukljucuje u pravni i ekonomski promet i duznik lakse dolazi do neophodnih kredita, pod povoljnijim uslovima. Zahvaljujui ovoj mogunosti, lica koja imaju vise imovine koja moze posluziti u ovu svrhu

V. M. Povlaki, Leasing kao sredstvo osiguranja potrazivanja, Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLV, 2002, str. 359-362. 569 O institutu lizinga v. D. Medi, Lizing, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 83-94.; I Spasi, Ugovor o leasingu (doktorska teza), Beograd, 1990.

568

81

su kreditno sposobnija. Savremeno poslovanje sve vise se odvija uz pomo kredita, pa su mogunosti koje se otvaraju na taj nacin ekonomski veoma znacajne. Pitanje kredita je postalo jedno od egzistencijalnih pitanja stvaranja novog trzisnog ambijenta u kome treba voditi racuna i o interesima kreditnih institucija i o interesima korisnika kredita koji se pojavljuju na trzistu. Kredit igra kljucnu ulogu u svakoj trzisnoj privredi, ali u bivsim socijalistickim zemljama on ima poseban znacaj, jer su razvoj i prestrukturiranje privrede nemogui bez stranih investicija. Zbog toga samo efikasan i dobro osmisljen sistem obezbjeenja potrazivanja povjerilaca moze stvoriti pretpostavke za strana ulaganja. Promjenom drustveno-ekonomskih okolnosti, te izmjenom strukture kapitala, kao primarni faktor ekonomskog rasta pojavljuju se mala i srednja preduzea, kojima je za razvitak ekonomskog potencijala neophodno efikasno finansiranje. Ovo im mogu obezbijediti prevashodno strane banke na komercijalnoj osnovi. Nedvojbeno je da to postavlja nove zahtjeve pred sredstva osiguranja potrazivanja. Meutim, nesumnjivo je da efikasno obezbjeenje povjerilaca ne moze biti garantovano samo reformom prava obezbjeenja, ve cjelovitom promjenom svih krucijalnih propisa. Razumljivo je da cijeli sistem mora da prati izmjenu postojeih zakonskih rjesenja. Takoe, normativni entuzijazam sam po sebi ocito nije dovoljan, jer u praksi moraju postojati i institucije koje e podrzati primjenu novih zakonskih odredaba iz ove oblasti. Sama reforma sredstava obezbjeenja mora omoguiti stavljanje cjelokupne imovine duznika u funkciju obezbjeenja, jer emo se samo na taj nacin moi ravnopravno nadmetati u konkurentskoj utakmici za privlacenje stranog kapitala sa ostalim tranzicijskim zemljama.

82

DAROVANJE (POKLON) PREMA NACRTU ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA REPUBLIKE SRPSKE/FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. Uvod Ugovor o darovanju (poklonu) javlja se u praksi dosta cesto.570 Njegovo zakljucenje se vezuje za licne zivotne odnose koji daju povoda za cinjenje poklona bez odgovarajue materijalne ili druge naknade za davaoca. Pokloni se daju iz raznih pobuda, a najcese iz plemenitih namjera, te zbog prijateljskih ili porodicnih veza i predstavljaju izraz naklonosti, paznje i zahvalnosti jednog lica prema drugome. Meutim, do davanja poklona moze da doe i zbog lakomislenosti ili moralnog pritiska odnosno koristenja necije slabosti ili starosti. Isto tako, cesti motivi za zakljucenje ovog ugovora su i podmiivanje i korupcija daroprimca. Prema tome, odnosi kod darovanja nisu uvijek tako jednostavni kao sto se to moze ciniti na prvi pogled i do zakljucenja ovog ugovora moze da doe u vrlo raznovrsnim zivotnim situacijama. Zbog toga zakonodavstva sa pojacanom paznjom regulisu ovaj ugovor, jer on odstupa od ugovora koji predstavljaju uobicajene instrumente pravnog prometa. Zakon o obligacionim odnosima bivse SFRJ (ZOO) nije regulisao ugovor o darovanju kao poseban imenovani ugovor, ali u opstem dijelu na nekoliko mjesta regulise pravne poslove ili ugovore bez naknade.571 Ustav SFRJ iz 1974. godine572 je odreivao da su za ureenje odnosa koji se ne uvrstavaju u ugovore u oblasti prometa robe i usluga bile nadlezne republike, ali one nikada nisu uredile ovaj ugovor. Na odnose nastale zakljucenjem ugovora o darovanju jos se primjenjuju pravna pravila ranijih graanskih zakonika. Zbog toga su tvorci Nacrta Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske/Federacije BiH (u daljem tekstu: Nacrt ZOO)573 sasvim razumljivo smatrali da je potrebno da se upuste u ovu

Ovaj ugovor je poznat jos od vremena najstarijih pisanih pravnih izvora (npr. spominje se u Hamurabijevom zakoniku). U rimskom pravu poklon je mogao biti ostvaren na razlicite nacine: prenosenjem prava svojine putem mancipacije, tradicije ili in iure cesije, prenosom trazbine, oprostajem duga ili obeanjem poklona. Poklon je postao tipicni, samostalni pravni posao tek pocetkom IV stoljea, ali i tada na nacin karakteristican za ranije rimsko pravo, koje je utvrivalo konstitutivne elemente pojedinih tipicnih pravnih poslova prema njihovim ekonomskim funkcijama. Rezim ovakvog pravnog posla poklon je stekao na temelju same forme, koja je konstitucijom cara Konstantina 323. g.n.e. bila posebno za njega propisana. Pisani izvori srednjeg vijeka ukazuju na razlicite oblike poklona koji su cinjeni manastirima i crkvama, te vlasteli i vladarima. Kodifikacije graanskog prava 19. i 20. vijeka regulisu poklon kao poseban imenovani ugovor-v. M. Horvat, Rimsko pravo, Zagreb 1977, str. 290-291; V. Radovci, Regulacija darovanja u graanskim zakonicima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/79, str. 313-327; S. Perovi, Obligaciono pravo, Beograd, 1980, str. 608-609. 571 Vidjeti odredbe clana 53. stav 3, 62, 65. stav 4, 101, 282, 283. ZOO. Inace, ZOO nije prenio dio Skice za Zakonik o obligacijama i ugovorima koji je regulisao poklon (dar) - cl. 509-522. - v. M. Konstantinovic, Obligacije i ugovori, Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd 1996. Ugovor o poklonu bio je detaljno regulisan par. 925. do 943. Predosnove Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1934. godine. Ovaj tekst nikada nije postao zakon, ali je u predratnoj pravnoj literaturi bio predmet brojnih teorijskih razmatranja i razlicitih stavova. 572 Clan 281. stav 1. tacka 4. 573 O radu na ZOO RS vidjeti tematski broj casopisa Srpska pravna misao, br. 1-4/02, pod naslovom "U susret Zakonu o obligacionim odnosima Republike Srpske".

570

83

problematiku i da taj ugovor normiraju574.575 Darovanje576 je, kao i ostali ugovori, uvrsteno u posebni dio Nacrta ZOO i na njega se primjenjuju i odreena pravila iz opsteg dijela.577 2. Pojam ugovora Nacrt ZOO daje sljedeu definiciju ovog ugovora: «Ugovorom o darovanju se darodavac obavezuje na besplatnu cinidbu na racun svoje imovine u korist daroprimca. Ugovaranje besplatne cinidbe se ne pretpostavlja narocito ako se cinidba obea kao protucinidba za takvu cinidbu ugovornog partnera, ako ona osnovu ima u obavezi ugovornog partnera ili nekog treeg da se izvrsi neka cinidba ili u vrsenju takve jedne cinidbe ili ako se obeanje cinidbe daje pod uslovom da se ugovorni partner ili neko trei obaveze na neku cinidbu ili izvrsi neku cinidbu. Darovanje ne postoji, ako neko u korist drugog propusti da stekne neku imovinu ili se odrekne nekog dospjelog ali jos ne konacno stecenog prava ili ne prihvati neko davanje koje mu pripada u skladu sa propisima o nasljeivanju. Ugovor o darovanju je preutno zakljucen, ako darodavac darovani predmet bez izricitog ugovaranja obaveze darovanja doda imovini daroprimca, a strane su pri tom saglasne da se ta cinidba vrsi bez naknade. Ako je obeana cinidba djelimicno bez naknade (mjesovito darovanje), propisi o darovanju primjenjuju se samo na dio pravnog posla bez naknade. Ako je po ovim propisima dio pravnog posla bez naknade nepunovazan, nepunovaznost zahvata i drugi dio posla, osim ako su strane prilikom zakljucivanja pravnog posla za ovaj slucaj htjele da ostane dio sa naknadom.»578

Sire o tome: D. Medi. Darovanje prema Nacrtu Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske , Pravni zivot , br. 10/o4 , str.507-521. 575 Vidi:B. Morait i A. Biki,Objasnjenja uz Prijedlog Nacrta Zakona o obligacionim odnosima,Sarajevo, 2006, str.86-88. 576 Regulisano je cl. 704-716. Nacrta ZOO. 577 Ovakvo rjesenje je prihvaeno u teoriji, a i u veini graanskih zakonika. Vidjeti: par. 516-534. Njemackog graanskog zakonika; cl. 239-252. svajcarskog Zakonika o obligacijama; cl. 577-582. Graanskog zakonika Ruske federacije itd. Francuski graanski zakonik je medu razlicite nacine sticanja svojine uvrstio i oblike poklona regulisane cl. 893-966. Justinijanove Institucije su poklon uvrstile u nacine pribavljanja svojine, a ne u obligacije-v. A. Rusnov, Tumac Obem austrijskom graanskom zakoniku, Zagreb, 1891; L. Markovic, Obligaciono pravo, Beograd 1997, str. 554. Ovu zabludu su rimski pravnici docnije ispravili, pa je rimsko pravo smatralo da je poklon ipak u sustini ugovor-v. D. Aranelovi, Predavanje iz rimskog prava, Beograd 1938, str. 340; M. Horvat, op. cit., str. 290; O. Stanojevi, Rimsko pravo, Beograd 1997, str. 307; D. Stojcevi, Rimsko obligaciono pravo, Beograd 1960, str. 106. 578 Clan 704. Nacrta ZOO. U zakonodavstvima i pravnoj teoriji ovaj ugovor se definise na razlicite nacine. Uglavnom su definicije nepotpune i neprecizne, tako da se, u stvari, pojam darovanja mora izvoditi iz kompleksa njihovih normi. Par. 516. Njemackog graanskog zakonika ugovor o poklonu definise kao takvo davanje kojim neko iz svog imanja drugog obogauje, uveava mu imetak, a obe strane su saglasne sa tim da davanje bude besplatno bez protuusluge. Predosnova Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju u par. 925. je dala mnogo krau definiciju u kojoj se ne nalaze ni elemenat obogaenja darovanog, a ni uslov da se stvar mora dati iz svoje imovine, pa je pojam poklona po ugledu na austrijsko pravo (par. 938. Austrijskog graanskog zakonika) dat sire nego u njemackom pravu. Skica za Zakonik o obigacijama i

574

84

Dakle, cilj zakljucenja ovog ugovora je da se jednom od ugovaraca pribavi imovinska korist na racun drugog ugovaraca. Iz razloga dobrocinstva579 koji mogu imati razlicite uzroke, imovina jednog lica se smanjuje, dok se imovina drugog poveava.580 Darovanje se moze uciniti svakom cinidbom kojom se nekome cini imovinska korist. Volja darodavca da daruje predmet poklona nikada se ne pretpostavlja, ve mora biti nesumnjivo izrazena. Ugovor o darovanju je dobrocini obligacioni ugovor, jer se za darovanje ne daje nikakva protivnaknada. Za ovaj ugovor je potrebna dobrovoljnost. To znaci da darodavac nije morao uciniti odreenu cinidbu niti se iz bilo kojeg razloga mogao na nju prisiliti. Prema tome, ispunjenje neke obaveze, pa i moralne, ne predstavlja darovanje. Nema svojstvo dara obeanje jedne strane da e drugoj strani neko trei bez naknade prenijeti neko imovinsko pravo.581 Predmet poklona moze da bude pokretna ili nepokretna stvar u prometu,582odreeno

ugovorima u clanu 509. propisuje: »Ugovorom o daru obavezuje se darivalac da na obdarenika prenese bez naknade svojinu neke stvari ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nacin ucini kakvu korist na teret svoje imovine». O ugovoru o darovanju u Republici Hrvatskoj prema novom Zakonu o obveznim odnosima/Narodne novine br.35/05/ v. A: Perkusi i B. Ivanci, Ugovor o darovanju nekretnine de lege lata i de lege ferenda-pobijanje paulijanskim tuzbama, nasljednopravni i poreznopravni aspekt, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol.26, br.2/05, str.901-930; . Sessa, Ugovor o darovanju, u Zborniku radova ''Novi zakon o obveznim odnosima'', Zagreb, 2005. O sudskoj praksi u Republici Hrvatskoj vezanoj za ovaj ugovor v. Z. Slakoper, Sudska praksa 1980-2005. i bibliografija radova uz Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 352-385. Vidjeti i: B. Blagojevi, Graansko-pravni obligacioni ugovori, Beograd, 1957, str. 67; S. Jaksic, Obligaciono pravo II, Posebni dio ­ pojedini tipovi obligacionih ugovora, Sarajevo 1960, str. 32; Planiol, Ripert, Donations et Testaments, Paris 1957; Pravni leksikon, Beograd 1970, str. 785; M. Vukovi, Obvezno pravo, knjiga II, Zagreb 1964, str. 248; A. Romac, Rjecnik rimskog prava, Zagreb, 1975, str.166; M. Vedris, Osnove imovinskog prava, Zagreb 1977, str. 290; S. Perovi, Obligaciono pravo ... str. 602; B. Loza, Obligaciono pravo, posebni dio, Srpsko Sarajevo 2000, str. 66; B. Morait, Obligaciono pravo, knjiga prva, Banja Luka 1997, str. 282; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 2001, str. 273; M. Vedris i P. Klari, Graansko pravo, Zagreb, 1998, str. 485; D. Mili, Obligaciono pravo sa sudskom praksom, Beograd 2000, str. 163; I. Babi, Obligaciono pravo, posebni dio, Beograd, 2004, str. 53; A. Biki, Obligaciono pravo, posebni dio, Sarajevo, 2005, str. 46. O poklonu sire: V. Radovci, Razvitak i pravna problematika darovanja, doktorska disertacija, Zagreb, 1979; V. Radovci, Pravna problematika i razvitak instituta darovanja, Zagreb-Cakove, 1983; V. Separovi, Ugovor o darovanju, Nasa zakonitost, br. 9-10/88, str. 1162-1175; D. Napijalo, Karakteristicna obiljezja ugovora o darovanju: Darovni ugovor, Odvjetnik, 68 (1995); I. Babi, Pojam i forma ugovora o poklonu, Pravni zivot, br. 10/00, str. 356; J. Cuveljak, Ugovor o darovanju, Hrvatska pravna revija, 2 (2002); I. Babi, Ugovor o poklonu, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2004, str. 117. 579 Cinjenje dobrocinstva je motiv za zakljucenje ugovora i on je bitan za njegovu valjanost. I ovaj ugovor ima «causu», a to je namjera da se ucini dobrocinstvo, tzv. animus donandi i to je razlog obavezivanja darodavca. Ona mora nedvosmisleno proizilaziti iz sadrzine ugovora ili skupa bitnih okolnosti. Ako nema te namjere, nee doi do zakljucenja valjanog darovnog ugovora. To e biti u slucaju kad ugovorna strana ugovor zakljucuje pod prijetnjom ili prevarom ili kada postoji zabluda u pogledu lica sa kojim se sklapa ugovor itd. ­ v. B. Vizner-V. Kapor i S. Cari, Ugovori graanskog i privrednog prava, Rijeka, 1971, str. 369-370. U ovakvim slucajevima darodavac moze traziti ponistenje ugovora. U tom smislu se izjasnila i sudska praksa: «Zabluda o motivu da se ucini raspolaganje svojom imovinom bez naknade prouzrokuje nevaznost pravnog posla na osnovu koga je ovo raspolaganje izvrseno»-Vrhovni sud Srbije, Rev. 1476/78, u V. Separovi, op. cit. str. 1168. 580 H. Brox, Besonderes Schuldrecht, 13. Auflage, München, 1987, str. 82. 581 Obeanje ucinjeno drugom da e trei nesto uciniti ili propustiti, treeg ne obavezuje, a lice koje obeava odgovara za stetu koju bi drugi pretrpio zbog toga sto trei nee da se obaveze ili da izvrsi odreenu radnju (clan 153. stav 1. ZOO).

85

imovinsko pravo583 u prvom redu obligaciono pravo ili neka druga imovinska korist koja za daroprimca znaci uveanje imovine.584 Ako je zakljucen ugovor o poklonu budue stvari cija se vrijednost ne zna u vrijeme zakljucenja ugovora, radi se o aelatornom ugovoru, a u suprotnom ugovor je komutativan.585 Da bi neka stvar bila objekt cinidbe treba da ispunjava uslove koji se odnose na mogunost, dopustenost i odreenost predmeta.586 Tua stvar, u nacelu, ne moze biti predmet ovog ugovora.587 Vlasnik stvari u takvom slucaju moze stvar vratiti u posjed putem odgovarajuih tuzbi. On u tome nee uspjeti jedino ako je daroprimac kao savjestan posjednik stekao svojinu te stvari putem odrzaja ili sticanja svojine od nevlasnika. U tom slucaju raniji vlasnik stvari moze samo zahtijevati naknadu stete od darodavca.588 Darovanje treba razlikovati od testamenta kojim se, takoe, otuuje imovina u korist drugog. Testament je jednostrani pravni posao koji proizvodi ucinke u slucaju ostaviteljeve smrti, dok je darovanje dvostrani pravni posao koji proizvodi ucinke meu zivima.589 Ugovaranje besplatne cinidbe se ne pretpostavlja, te se ne smatra poklonom kad neko u korist nekog drugog propusti da stekne imovinu ili se odrekne nekog imovinskog prava koje nije stekao, ali bi mu trebalo pripasti.590 Ovo je zbog toga sto u tom slucaju ne dolazi do smanjenja imovine lica koje je tako nesto ucinilo. Ugovorom o darovanju darodavac mora umanjiti svoju imovinu, a daroprimcu se darovanjem njegova imovina mora poveati. Vraanje zastarjelog duga, takoe, nije darovanje, nego izvrsavanje obaveze koja je jednom preuzeta putem ugovora.591 Da bi uopste doslo do darovanja bitna je ne samo volja darodavca da to ucini, nego i spremnost daroprimca da ovo darovanje primi.592 Razumljivo da se nikome ne moze nametnuti poklon protiv njegove volje. Ukoliko se daroprimac u ostavljenom roku ne

Ukoliko bi poklon imao za predmet stvar van prometa (npr. javno dobro), on bi bio apsolutno nistav. 583 Imovinska prava vezana za licnost, kao sto su licna sluznost, pravo izdrzavanja, itd., ne mogu biti predmet poklona. 584 Prema par. 944. Austrijskog graanskog zakonika valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovina budue imovine. 585 I. Babi, Obligaciono pravo, posebni dio...str. 60-61. 586 Uporediti: M. Mijaci, Obligacioni ugovori, Beograd, 1990, str. 59; B. Loza, Obligaciono pravo, Posebni dio... str. 66. 587 Austrijski graanski zakonik je u par. 945. predviao odgovornost darodavca tue stvari prema savjesnom daroprimcu. Srpski graanski zakonik je u par. 565. stav 1. odredivao da je takvo raspolaganje na tuu stetu i kao takvo da je nistavo. 588 O tome: A. Biki, op. cit., str. 54. 589 Vidi: V. Separovi, op. cit., str. 1163; Z. Peri, O posebnim ugovorima ­ o ugovoru o poklonu, Beograd, 1927, str. 261. 590 Clan 239. st. 2. i 3. svajcarskog Zakonika o obligacijama je propisao da ne predstavlja poklon odricanje od nekog prava prije nego sto se ono pribavilo ili odricanje od nasljedstva, a ni izvrsenje neke moralne obaveze. Clan 517. Njemackog graanskog zakonika je odredio da ne podlijeze darovanju kad neko u korist drugoga propusti sticanje imovine ili se odrice pripadajueg, jos konacno nestecenog prava ili se odrekne nasljedstva ili legata. Meutim, kao poklon u smislu Zakona o nasljeivanju (Sluzbeni list SR BiH br. 7/80) smatra se i odricanje od prava, oprostaj duga, ono sto je ostavilac za vrijeme svog zivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela ili radi osnivanja ili prosirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade (clan 32). 591 O tome: A.Perkusi, Ugovor o darovanju nekretnine, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2005, str.134. 592 Njemacki graanski zakonik to izricito propispuje u par. 516. stav I, a isto shvatanje usvojio je i Francuski graanski zakonik (cl. 1105) i svajcarski Zakonik o obligacijama (cl. 239-252). Ovakav stav je odavno zauzet i u francuskoj sudskoj praksi: ''Poklonu koji nije propisno prihvaen, nedostaju uslovi potrebni za potpuno dejstvo obaveza i apsolutno je nistav'' ­ v. H. Capitant, Les grands arrets de la jurisprudence civile, Dalloz, Paris, 1984, str. 908, odluka broj 252.

582

86

izjasni da li prihvata ponueni poklon smatrae se da je darovanje odbijeno. U tom slucaju on bi morao da vrati primljeno, po propisima o neosnovanom obogaenju.593Bitno je istai da zakljucenje ugovora o poklonu ne utice na sudbinu stvarnih prava (zalog, sluznosti i tome slicno) koja postoje na poklonjenoj stvari. Logicno je da darodavac ne moze na daroprimca prenijeti vise prava nego sto ga i sam ima. Stoga lice koje ima neko stvarno pravo na predmetu darovanja moze ovo pravo ostvariti prema daroprimcu isto onako kako bi to moglo uciniti i prema darodavcu. Poklon se najcese zakljucuje s obzirom na licnost poklonoprimca (intuitu personae), a samo izuzetno to nije slucaj, kao npr. kod poklona u opstekorisne svrhe. Kod ovog ugovora potrebno je da darodavac ima potpunu poslovnu sposobnost i da moze slobodno raspolagati svojom imovinom koju poklanja, dok nije neophodno da daroprimac ima ovu sposobnost, a cak se smatra da poklon moze primiti i poslovno nesposobno lice.594 Tada njegov zakonski zastupnik, ukoliko smatra da je povrijeen interes tog lica, moze raskinuti ugovor i vratiti darovanu stvar. 3. Forma (oblik) ugovora Prema Nacrtu ZOO izjava volje darodavca (obeanje o darovanju) zahtijeva radi svoje punovaznosti notarsku obradu,595 osim ako se dar povodom zakljucivanja ugovora o darovanju prenese u imovinu daroprimca. Ovo vazi i za nalog i teret vezan za obeanje o darovanju, koji mora biti sadrzan o istoj ispravi kao i obeanje o darovanju. Ugovor koji ne ispunjava propisanu formu bie punovazan ako je obeana cinidba izvrsena. To naravno ne utice na propise koji u pogledu predmeta darovanja zahtijevaju posebnu formu izjave jedne ili obje ugovorne strane.596 Dakle, ugovor o darovanju je formalan ugovor. Da bi se njegovo postojanje moglo dokazati potrebno je da bude notarski obraen ili da odmah uslijedi predaja poklona (kad je

Clan 705. Nacrta ZOO. Prema Njemackom graanskom zakoniku (par. 516. stav II) po isteku tog roka se smatra da je dar prihvaen, ako prije toga nije doslo do odbijanja. 594 Prema paragrafu 563. Srpskog graanskog zakonika poklon moze primiti ''svaki i onaj, koji inace sam ugovora drugoga zakljuciti ne moze''. Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru u clanu 480 stav 2. propisuje da ''darove primati moze i onaj koji ne moze sam zakonito u druge ugovore stupati, ni sam svojevlasno drugome darivati''. 595 O notaru opsirno: O javnom belezniku ­ notaru, priredio N. Sarki, Beograd, 2004. 596 Clan 706. Nacrta ZOO. Clan 931. Francuskog graanskog zakonika odreuje da se ugovor o poklonu izmeu zivih mora saciniti u obliku javne (pisane) isprave pred biljeznikom, koji e, pod prijetnjom nistavosti za sebe zadrzati original. Prema rjesenju Njemackog graanskog zakonika punovazno je obeanje poklona ako je u pisanom obliku potvreno pred javnim biljeznikom. Obeanje duga ili priznanja duga, ucinjeni kao poklon i izjava o prihvatanju poklona moraju biti sacinjeni u pisanoj formi (par. 518. stav 1., a u vezi sa par. 780. i 781). Ako izjava o obeanju poklona nije data u propisanoj formi nastae ugovor o poklonu ukoliko poklonodavac ispuni obeanu cinidbu, tj. preda poklonoprimcu stvar (par. 518. stav 2). Svajcarski Zakonik o obligacijama poznaje realnu formu ugovora o poklonu, pismenu formu (formu privatne isprave) i formu javne isprave. Clan 242. stav 1. odreuje da se poklon pokretne stvari (rucni poklon) vrsi predajom stvari od strane poklonodavca poklonoprimcu. Sa realnom formom izjednaceno je punovazno obeanje poklona. Kod pokretne stvari ono je punovazno samo ako je ucinjeno pismeno. Obeanje poklona nepokretnosti ili nekog stvarnog prava na nepokretnostima punovazno je samo ako je dato u obliku javne isprave. Poklon nepokretnosti ili stvarnih prava na njima je zavrsen tek upisom u zemljisne knjige (clan 243, a u vezi sa clanom 242. st. 2. i 3). O formi darovanja v. V. Radovci, Regulacija darovanja u graanskim zakonicima..., str. 317-318.

593

87

predmet tjelesna stvar-pokretna ili nepokretna).597 Prema tome, predviena je forma u svrhu dokaza njegovog postojanja ­ ad probationem, a ona nije uslov njegove punovaznosti-ad solemnitatem.Postavlja se pitanje da li e ovakav ugovor biti pravno valjan ukoliko nije notarski obraen i ako predmet poklona nije predat daroprimcu, a stranke su se usmeno dogovorile o njegovom postojanju. Misljenja smo da se i u ovom slucaju moze raditi o valjanom ugovoru, te da postoji prirodna, naturalna obligacija, koja nije zastiena tuzbom.598 Ovakav ugovor se ne bi mogao smatrati kao predugovor, jer za predugovor vazi forma odreena za glavni ugovor.599 Ako bi usmeni sporazum o poklonu, na osnovu koga nije izvrsena predaja stvari, imao svojstva predugovora on bi morao biti sacinjen u formi pismene isprave (privatne ili javne).600 Najvaznije je da je svaki od ugovaraca izjavu svoje volje dao slobodno i bez ikakve prinude i uslovljavanja. Zakonodavac spomenute forme kao dokazna sredstva opravdava otklanjanjem brzine i lakomislenosti ugovaraca, a posebno darodavca prilikom zakljucenja ugovora.601 Notarska obrada podrazumijeva postojanje pismenog ugovora, a to zahtijeva odreeni vremenski period, pa se time daje mogunost darodavcu da dobro razmisli o onome sta cini i da li zaista zeli otuenje svoje imovine bez naknade daroprimcu. Isto tako, forma je ustanovljena i u javnom interesu da se ucine vidljivijim pobude darodavca, koje mogu biti nedozvoljene. No, mislimo da realna forma ugovora nije adekvatno rjesenje i da ona samo pogoduje brzopletom obavezivanju darodavca. ZOO je napustio koncepciju realnih ugovora, sto proizilazi iz nacela konsensualizma,602 a ni odredbe opsteg dijela ZOO ne predviaju realnu formu. Identicno predvia i Nacrt ZOO. S teorijskog aspekta realna forma se opravdano kritikuje, jer se smatra da ona nije dio zakljucenja nego put izvrsenja ugovora.603 Zivot i praksa pokazuju da stroge forme kod ugovora obligacionog prava treba zahtijevati samo tamo gdje to zaista nalazu opravdani interesi stranaka i drustva u cjelini. U protivnom, nastaju veliki problemi u praksi, pa su sudovi prinueni da u raznovrsnim zivotnim situacijama pronalaze raznolika rjesenja, cak i mimo zakonskih normi. Inace, ukoliko su predmet ovog ugovora nekretnine, za njegovu punovaznost su bitne odredbe zakona koji regulise promet nepokretnosti koji je lex specialis za ovu oblast. Ovdje je forma ugovora o poklonu bitan element ugovora, konstitutivna forma ili forma ad solemnitatem.604 Na osnovu usmenog ugovora o poklonu nepokretnosti koja je predata u posjed daroprimcu on ne moze stei pravo svojine. Takvom ugovoru sud ne moze priznati pravno dejstvo, jer u ovom slucaju nisu ispunjene pretpostavke za njegovu konvalidaciju.605

Smatramo da je relevantna svaka predaja osim one sa tzv. constitutum possessorium (predaja darovane stvari ocitovanjem darodavca da ce tu stvar upotrebljavati do svoje smrti), jer se u ovom slucaju ne radi o pravoj predaji stvari. 598 Ovako i par. 564. Srpskog graanskog zakonika (SGZ), cl. 484. Opsteg imovinskog zakonika za knjazevinu Crnu Goru (OIZ) i par. 943. Austrijskog graanskog zakonika (AGZ). O prirodnim (naturalnim) obligacijama v. D. Aranelovi, Osnovi obligacionog prava, opsti deo, Beograd 1929, str.5. 599 Clan 45. stav 3. ZOO. 600 I. Babi, Ugovor o poklonu, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva..., str. 124. 601 Uporediti: T. Blagojevi, Graanskopravni obligacioni ugovori, Beograd 1952, str. 58; S. Perovi, Formalni ugovori u graanskom pravu, Beograd 1964, str. 58. 602 Izrazen u clanu 28. ZOO. Ovaj princip predviaju i druga zakonodavstva.Primjera radi, prema clanu 11. st. 1 svajcarskog Zakonika o obligacijama za punovaznost ugovora je potrebna narocita forma samo onda kada to zakon propisuje. 603 J. Radisi, Obligaciono pravo-opsti deo, Beograd 1988, str. 104.Uporediti: B. Starck, Droit civil, Obligations, Librairies Techniques, Paris, 1972, str. 377-379. 604 Vidi: S. Perovi, Formalni ugovori u graanskom pravu ... str. 58. 605 U ranijoj sudskoj praksi istaknut je sljedei stav: "Ugovor o darovanju nekretnina mora biti zakljucen u formi sudskog zapisnika. Ugovor o darovanju koji nije zakljucen u fomi sudskog

597

88

Ovakva forma ugovora u pogledu nekretnina propisana je radi postizanja vee pravne sigurnosti. 4. Opoziv ugovora Imajui u vidu da se radi o specificnom ugovoru, koji se zasniva iz humanih i plemenitih pobuda, razumljivo je da je zakonodavac predvidio i mogunost njegovog opoziva kada se za tako nesto ispune odreeni uslovi. U tom slucaju daroprimac je duzan da primljeni poklon vrati darodavcu. Opozivanje poklona ne cini poklon nistavim. Izjavu darodavca o opozivu poklona treba shvatiti kao jednostrano raskidanje ugovora.606 Nacrt ZOO predvia mogunost opoziva prije i nakon ispunjenja darovanja. Prije ispunjenja ugovor se moze opozvati607 ako bi ispunjenjem ugovora bilo ugrozeno nuzno izdrzavanje darodavca ili ispunjenje njegovih zakonskih obaveza izdrzavanja. U slucaju postojanja vise daroprimaca, opoziv se vrsi obrnutim redosljedom od reda obeanja. Kad su obeanja istovremeno data, opoziv se vrsi srazmjerno njihovoj pojedinacnoj vrijednosti prema sumi vrijednosti svih zahtjeva. Odricanje darodavca od prava na navedeni opoziv, a koje je izjavljeno prije nastupanja ovih pretpostavki, ne proizvodi pravno dejstvo.608 Nakon ispunjenja darovanja moze doi do opoziva iz sljedeih razloga: - ako daroprimac nakon isteka primjerenog roka nije ispunio teret i nalog, cije ispunjenje je zahtijevalo lice koje je to moglo zahtijevati,

zapisnika ima pravni ucinak ako je nekretnina predana u posjed daroprimca, tj. ako je izvrsena prava predaja.» - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1916/87 od 23. 2. 1988, Pregled sudske prakse-prilog «Nase zakonitosti» broj 41/89. Inace, do forme sudskog zapisnika se doslo iz sljedeih razloga: prema paragrafima 943. Austrijskog graanskog zakonika i 564. Srpskog graanskog zakonika da bi darovanje bilo valjano trazila se pismena isprava, a onda je propisom par. 52. Zakona o javnim biljeznicima od 11. 9. 1930. odredeno da je za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje potreban javnobiljeznicki akt. Posto su odlukom AVNOJ-a o ukidanju javnih biljeznika i javnobiljeznickih komora od 17. 11. 1944. poslovi koje su do tada vodili javni biljeznici presli u nadleznost narodnih sudova, sudska praksa je zauzela stav da je za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje potrebna forma sudskog zapisnika. Ovakva praksa je preovladavala, mada su pojedini sudovi izrazavali stav da je dovoljna obicna pismena forma. Vidjeti i: I. Kaladi, Nesto o problemu pravne valjanosti ugovora o darovanju nekretnina zakljucenom u pismenoj formi, provedenom u zemljisnim knjigama u slucaju kad nije izvrsena predaja u posjed darovanih nekretnina, Nasa zakonitost, br. 9-10/88, str. 1222-1228; B. Bazala, Forma darovne pogodbe, Odvjetnik br. 2/53. 606 O opozivu sire: Lj. Milutinovi, Raskid ugovora o poklonu, Pravni zivot, br. 10-12/88, str. 17611772; B. Loza, Obligaciono pravo II, posebni dio, Sarajevo 1981, str. 78-85. I. Babi, Obligaciono pravo, posebni dio...str. 68-71; T. Tumbri, O opozivu darovanja i pravnoj prirodi izjave o opozivu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 45 (1995), 4-5. 607 Rimsko pravo je priznavalo darodavcu specijalni prigovor nasuprot zahtjevu daroprimca da se obaveza ispuni cinjenjem poklona, u slucaju kad je darodavac u meuvremenu osiromasio. Taj prigovor je nazivan prigovorom pogresne adrese ili prigovor kompetencije. Ako bi se prilike darodavca popravile, obaveza na davanje poklona ponovo bi dobila svoju vaznost. U slucaju da je darodavac ve bio izvrsio poklon, on je mogao cak od daroprimca da trazi izvjesno izdrzavanje, u okviru onoga sto je bilo poklonjeno. Ovu ideju je preuzelo prusko zemaljsko pravo, a prihvatio je i Njemacki graanski zakonik. Prema par. 519. ovog zakonika, darodavac ima pravo da odbije ispunjenje jedne obaveze iz ugovora o poklonu, ako je utvreno da je on u nemogunosti da odrzi svoje obeanje uz jednovremeno ispunjenje svih drugih obaveza, a da time ne ugrozi svoje vlastito pristojno izdrzanje, odnosno da ne povrijedi svoje zakonske obaveze. Odluku o ovome donosi sud imajui u vidu i druge dugove darodavca, kao i motiv ucinjenog poklona. Vidi: L. Markovi, op. cit. str. 562-563. 608 Clan 707. Nacrta ZOO.

89

- ako daroprimac svojim ponasanjem prema darodavcu ili nekom njemu bliskom licu pokaze veliku nezahvalnost, - ako darodavac nakon ucinjenog darovanja ne moze osigurati svoje nuzno izdrzavanje ili ispunjavati zakonsku obavezu izdrzavanja (daroprimac, meutim, moze izbjei opoziv ako se obaveze da e darodavcu u odgovarajuem obimu davati sredstva koja mu nedostaju).609 Razumljivo je da je jedan od razloga za opoziv nakon ispunjenja darovanja situacija kada daroprimac nije u primjerenom roku ispunio teret ili nalog, jer je to obaveza koja je za daroprimca nastala zakljucenjem ovakve vrste ugovora o darovanju. Najcesi razlog za opoziv u skoro svim graanskim zakonicima je nezahvalnost daroprimca. Zbog toga, ovaj razlog predvia i Nacrt ZOO. Meutim, nije svaka nezahvalnost razlog za opoziv darovanja, ve samo njeni tezi oblici. Postojanje velike nezahvalnosti je uvijek fakticko pitanje (razlog za opoziv u ovakvim parnicama je pravno, a ne cinjenicno pitanje610) i kod ove ocjene treba imati u vidu sve relevantne okolnosti konkretnog slucaja i odreene drustvene standarde. Bitno je da se utvrdi krajnje nekorektan odnos daroprimca prema darodavcu, odnosno da se postupak daroprimca moze okvalifikovati kao gruba nezahvalnost.611 Revokacija dara se u ovakvim slucajevima pojavljuje kao civilna kazna za neblagodarnog poklonoprimca.612 Sud prilikom ocjene treba da ima u vidu sta se u odreenoj sredini uobicajeno desava prema redovnom toku stvari. U pravnoj teoriji i zakonodavstvu, inace, ne postoji jedinstven stav o tome da li nezahvalnost treba da se odnosi samo na licnost darodavca ili i na njemu bliska lica.Vidljivo je da Nacrt ZOO prihvata sire glediste i smatramo da je to opravdano, jer se nezahvalnost prema darodavcu svakako moze iskazati i na nacin da se ona ispolji i prema njemu bliskom licu. Opoziv zbog osiromasenja nakon ispunjenja darovanja je gotovo u svim pravnim sistemima predvien iz moralnih obzira. Ovdje se radi o cinjenicama koje su nezavisne od ponasanja daroprimca, dakle, o objektivnim okolnostima613 i zato se zahtijevaju stroziji uslovi. U ovakvim situacijama nije dovoljno bilo kakvo osiromasenje darodavca, ve samo takvo koje je znatno i koje doista dovodi u pitanje egzistenciju darodavca ili lica koja je duzan da izdrzava po zakonu. Nase je misljenje da u ovakvim slucajevima od uticaja treba da bude i razlog osiromasenja darodavca. Naime, ako je do osiromasenja doslo zbog umisljaja ili krajnje nepaznje darodavca, smatramo da ne bi bilo pravedno da mu se omogui da trazi

Clan 712. Nacrta ZOO. Vrhovni sud Srbije, Rev. 4637/95, u R. osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd 1998, str. 309. 611 Austrijski graanski zakonik je trazio postojanje krivicnog djela, dok Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru je za tako nesto trazio da je djelo ucinjeno namjerno. I po Justinijanovom pravu moglo se darovanje opozvati zbog obdarenikove nezahvalnosti. U takvom je slucaju darodavac mogao traziti povrat dara (kondikcijom-causa finita ili sine causa). 612 J. Radisic, Revokacija poklona, Aneks, 1957, br. 4, str. 486. 613 Prema odredbama Srpskog graanskog zakonika mogunost opoziva ugovora o poklonu zbog osiromasenja vazi samo kada je ugrozeno licno izdrzavanje poklonodavca, dok prema Njemackom graanskom zakoniku i Austrijskom graanskom zakoniku darodavac ima ovo pravo i u slucaju kada nije u mogunosti da ispunjava zakonske obaveze izdrzavanja prema drugim licima. Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru ovaj razlog za opoziv ugovora o poklonu ne sadrzi. Predosnova Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju ne govori o pravom opozivanju poklona u slucaju oskudice darodavca, nego mu daje pravo u par. 934. da trazi pomo od daroprimca. Prema tom propisu ako darodavac zapadne u takvu oskudicu da mu nedostaje nuzno izdrzavanje, on je imao pravo traziti svake godine pomo u visini zakonskih kamata od darovanog iznosa, ukoliko darovana stvar ili njena vrijednost jos postoji. Od ove obaveze daroprimac se mogao osloboditi jedino ako dokaze da je i sam u oskudici, a da bi davanje ovih kamata ugrozilo njegovo vlastito izdrzavanje.

610

609

90

opoziv iz ovog razloga.614 Zakonodavac je ovdje ocigledno vodio racuna samo o interesima darodavca, iako se radi o osiromasenju bez krivice daroprimca. U ovakvim slucajevima moze da se postavi i pitanje sta treba raditi u slucaju da i daroprimac isto tako osiromasi. Meutim, Nacrt ZOO se o tome ne izjasnjava. Smatramo da je dobro rjesenje da se opoziv moze izbjei ukoliko daroprimac preuzme duznost da obezbjedi darodavcu sredstva koja mu nedostaju, jer je na taj nacin ispunjena svrha zbog koje je darodavcu dato pravo na opoziv. Pravo na opoziv je licno pravo i gasi se smru darodavca, a izuzetno prelazi na njegove nasljednike, ako je daroprimac umisljajno prouzrokovao smrt darodavca ili ako daroprimac nije ispunio nalog odnosno teret ucinjen u javnom interesu.615Da bi izjava o opozivu darovanja proizvodila pravne posljedice ona mora da bude sacinjena u pismenom obliku i treba da se preda daroprimcu. Tada darodavac ili njegovi nasljednici mogu zahtijevati vraanje dara prema propisima o sticanju bez osnova.616Postojanje uslova za opoziv ne dovodi odmah do opoziva darovanja. Do toga, dakle, moze doi samo na zahtjev darodavca. Pismena forma je predviena zbog pravne sigurnosti. Ukoliko je predmet darovanja u posjedu daroprimca od opoziva on postaje nesavjesni posjednik, pa je njegova odgovornost daleko ostrija. Eventualna sudska odluka moze imati samo deklaratoran karakter. U slucaju da je daroprimac ve otuio stvar, ne prestaje pravo darodavca na opoziv, ako zato postoje zakonski razlozi. Prilikom raspravljanja odnosa izmeu darodavca i treeg lica koje je pribavilo stvar mora se imati u vidu savjesnost, odnosno nesavjesnost tog lica, te da li je stvar stekao naplatno ili besplatno, kao i da li je stvar stekao pouzdanjem u zemljisne knjige. Obim obaveze daroprimca zavisi, takoe, od toga da li je darovanu stvar otuio naplatnim ili besplatnim pravnim poslom i da li je bio savjestan ili ne.617 Nacrt ZOO propisuje i kada je mogue iskljucenje opoziva. Ovo je predvieno u slucajevima ako je darodavac oprostio daroprimcu618 ili ako je prosla godina dana od trenutka u kome je lice ovlasteno na opoziv saznalo za mogunost da tako nesto uradi.619Odricanje od prava na opoziv, inace, u svim slucajevima nema pravnog dejstva, jer je protivno prinudnim propisima i moralnim normama, iako Nacrt ZOO ovo izricito predvia samo za opoziv prije ispunjenja. Prema Nacrtu ZOO ne mogu se opozvati uobicajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao i darovi ucinjeni iz zahvalnosti.620 Razlog sto se navedene vrste raspolaganja iskljucuju od opoziva lezi u tome sto darodavac ovim darovima ispunjava odreene moralne ili socijalne duznosti, odnosno zahtjeve pristojnog ponasanja.621

Vidjeti par. 529. Njemackog graanskog zakonika. Clan 713. Nacrta ZOO. 616 Clan 714. Nacrta ZOO. 617 Analogno i Vrhovni sud NR Srbije, Gz-926/56 od 10. 9. 1956, ZSO, Knj. I, Sv. 4, br. 678. 618 O ovom se sudska praksa ve izjasnila: «Ako je oprosten akt nezahvalnosti, ne moze se nakon toga traziti opoziv darovanja» -Vrhovni sud Hrvatske, Gz-434/67 od 18. 4. 1967, u V. Separovi, op. cit., str.1172. 619 Clan 715. Nacrta ZOO. 620 Clan 716. Nacrta ZOO. Ovo je predvieno i clanom 282. ZOO, s tim sto je ZOO predvidio da ovi darovi moraju biti srazmjerni materijalnim mogunostima duznika. O tome sire: B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978, str. 1127-1129; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Kragujevac-Gornji Milanovac 1980, str. 282-807; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, glavni redaktor S. Perovi, Beograd 1995, str. 663-664. 621 O razlici izmeu naturalnih obligacija i moralnih duznosti v. S. Perovi, Naturalne obligacije i moralne duznosti, Pravni zivot br.6/68, str. 14.

615

614

91

Razlozi za opoziv koje smo izlozili i koje predvia Nacrt ZOO se ticu ugovornih strana. Meutim, postoje i razlozi koji se ticu prava treih lica.622 Oni najcese dolaze u obzir kod povrede nuznog dijela nuznih nasljednika, povrede prava izdrzavanja odreenih lica i povrede prava povjerilaca (uslovi za Paulijansku tuzbu).623 Ova lica mogu zahtijevati utvrenje da ucinjeni poklon ne proizvodi pravna dejstva u odnosu na njih u mjeri u kojoj je njihovo pravo dovedeno u pitanje. 5. Odgovornost darodavca Ugovor o darovanju stvara obaveze samo na strani darodavca, dok na strani daroprimca nastaje samo pravo bez obaveza.624Osnovno dejstvo ugovora je zasnivanje obligacije na predaju predmeta ugovora koju treba da izvrsi darodavac. Od zakljucenja ugovora do roka predaje darodavac je duzan cuvati stvar sa paznjom koju nalaze odgovarajui pravni standard. On snosi rizik slucajne propasti ili osteenja stvari. Prema Nacrtu ZOO darodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa ispunjenjem, samo ako je ono namjerno ili potice od njegove krajnje nepaznje.625 Do predaje stvari svi plodovi i prirastaji od te stvari pripadaju darodavcu, a nakon toga daroprimcu.626 U slucaju zadocnjenja sa ispunjenjem novcanog dara, darodavac duguje i zakonsku kamatu od podnosenja tuzbe.627 Logicno je da darodavac ne odgovara za materijalne kao ni za pravne nedostatke darovane stvari, jer se ugovor o darovanju ne tretira kao dvostrano obavezni ugovor i odstupa od principa ekvivalencije. Meutim, prema Nacrtu ZOO, daroprimac ima pravo zahtijevati naknadu stete koju je pretrpio zbog nekih od tih nedostataka, ako je nedostatak bio poznat darodavcu, a on ga o tome nije obavijestio. Njegova odgovornost potcinjena je opstim pravilima o naknadi stete. Izuzetak cine dar za ucinjene usluge, kao i dar sa teretom ili nalogom, koji se u pogledu ovih nedostataka smatraju teretnim poslom, te darodavac odgovara u ovakvim slucajevima i za materijalne i pravne nedostatke darovane stvari, pod uslovom da vrijednost ucinjenih usluga premasuje vrijednost darovane stvari.628 To je posljedica uzajamnosti koristi ugovornih strana u takvim slucajevima. Nacrt ZOO se ne izjasnjava o situaciji iz prakse o sticanju prava vlasnistva kada darodavac zakljuci vise darovnih ugovora sa raznim licima u pogledu iste stvari. Mislimo da bi to bilo korisno. Sigurno je da u takvim slucajevima treba voditi racuna o savjesnosti daroprimaca, eventualnoj uknjizbi ili predaji stvari, a trebalo bi imati u vidu i zakljucke sa savjetovanja graanskih i graansko-privrednih odjeljenja Saveznog suda, Vrhovnog vojnog

O tome: Z. Peri, Obligaciono pravo, Beograd 1922, str. 1-34. O pobijanju duznikovih pravnih radnji vidjeti u opstem djelu Nacrta ZOO (cl. 349-354). 624 Izvjesna odstupanja postoje u slucaju poklona s nalogom ili teretom, uzajamnog i mjesovitog poklona. 625 Odgovornost za povredu ugovora je ublazena s obzirom na njegovu narocitu prirodu, pa darodavac nee odgovarati u svakom slucaju, kao kod ugovora o prodaji. Slicno rjesenje postoji u Njemackom graanskom zakoniku, par. 521., te u svajcarskom Zakoniku o obligacijama (cl. 248). Prema Opstem imovinskom zakoniku za Crnu Goru (cl. 486) ako darivalac ne izvrsi ugovor, on odgovara samo onda kad neizvrsenje dolazi od namisljaja ili od krajnjega nemara njegova. 626 Vidjeti: Lj. Milosevi, Obligaciono pravo, Beograd 1972, str. 286-287. 627 Clan 709. Nacrta ZOO. Par. 522. Njemackog graanskog zakonika predvieno je oslobaanje darodavca od obaveze da plaa kamatu usljed zadocnjenja u ispunjenju obaveze. Austrijski graanski zakonik se ne izjasnjava izricito o ovom pitanju, kao ni Predosnova za Graanski zakonik Kraljevine Jugoslavije, ali se iz par. 932. ove Predosnove, koji raspravlja jedan specijalan slucaj vidi da je i ovdje fakticki bilo usvojeno isto rjesenje. 628 Clan 710. Nacrta ZOO.

623 622

92

suda i vrhovnih sudova republika i pokrajina bivse SFRJ odrzanog u Beogradu 28. i 29. 5. 1986, koji regulisu visestruku prodaju iste stvari, 629 a mogli bi se analogno primjeniti. 630 6. Darovanje uz teret ili nalog Osnovni vid ugovora o darovanju moze imati razlicite modalitete. U tim slucajevima ovaj ugovor u pogledu bitnih elemenata odstupa od uobicajenog. Odredbe Nacrta ZOO propisuju samo darovanje uz teret ili nalog.631 Do zakljucenja ugovora u tom slucaju dolazi samo ako se prihvatanje daroprimca odnosi i na taj teret ili nalog. To je odredba dodata obeanju o darovanju od strane darodavca sa ciljem da daroprimac treba da se nakon izvrsenog darovanja obaveze na neku cinidbu iz poklonjene imovine.632 Ukoliko je daroprimac prihvatio obeanje o darovanju optereeno nekim teretom ili nalogom, sa ispunjenjem obeanja nastaje pravo darodavca da zahtijeva i njihovo ispunjenje . Teret ili nalog mogu predvidjeti cinidbu i prema nekom treem (tada to lice, pored darodavca, moze zahtijevati ispunjenje633), a isto tako mogu biti ispunjeni i u javnom interesu,634 kada ispunjenje nakon smrti darodavca, osim njegovih nasljednika, moze zahtijevati i nadlezni organ.635 Dakle, zakljucenjem ugovora o darovanju uz teret ili nalog za darodavca nastaju odreene obaveze u pogledu njihovog izvrsenja, sto nije slucaj kod obicnog

''Kad je vise lica zakljucilo posebne pravne poslove radi sticanja prava svojine na istu nepokretnost, o jacem pravu sud odlucuje primjenom nacela morala socijalistickog samoupravnog drustva, savesnosti i postenja i nacela zabrane zloupotrebe prava. Kada su svi kupci savesni a ni jednom od njih nepokretnost nije predata u drzavinu niti je ishodio upis prava svojine u zemljisnu odnosno drugu javnu knjigu, jaci pravni osnov ima raniji kupac. Kada su svi kupci savesni, jaci pravni osnov ima kupac koji je ishodio upis u zemljisnu odnosno drugu javnu knjigu, a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljisnu odnosno drugu javnu knjigu, jaci je u pravu kupac kome je nepokretnost predata u drzavinu. Raniji savesni kupac ima jaci pravni osnov u odnosu na kasnijeg nesavesnog kupca. Ovo i u slucaju kad je prodavac nepokretnost predao u drzavinu kasnijem nesavesnom kupcu ili je nesavesni kupac ishodio upis u zemljisnu odnosno drugu javnu knjigu.'' 630 U ovom pravcu interesantna je i odluka Vrhovnog suda Hrvatske: ''Kada su za iste nekretnine zakljucena dva posebna ugovora o darovanju, jacu pravnu osnovu ima raniji savjesni daroprimac u odnosu na kasnijega nesavjesnog daroprimca, a to i u slucaju da je nesavjesni daroprimac stupio u posjed ili ishodio upis svoga prava u zemljisnim knjigama. Ako su oba daroprimca savjesna, tada jace pravo ima daroprimac koji je izvrsio upis u zemljisne knjige bez obzira na to da li je jedan od njih stupio u posjed nekretnina'' - Rev-1563/84 od 8. 10. 1986. u V. Separovi, op. cit, str. 1169, ali ni ona ne rjesava sve mogue situacije. Vidjeti: P. Simonetti , Rasprave iz stvarnog prava. Rijeka, 2001, str.65-76, 88-114. 631 Osim ovakvog ugovora, teorija i zakonodavstvo poznaju i uzajamni poklon, zatim mjesoviti poklon, nagradni poklon, poklon u opstekorisne svrhe, poklon zasnovan na moralnoj duznosti, itd. Vidi: S. Perovi, Obligaciono pravo... str. 604-60; B. Vizner, Graansko pravo, Rijeka, 1969, str. 1104; Z. Terzi, Ugovori o poklonu, u Zborniku radova sudija Drugog opstinskog suda u Beogradu, Sveska I, Beograd, 2003, str. 105-106. 632 Ovdje je rijec o raskidnom, a ne o odloznom uslovu. 633 Slicno i sudska praksa: ''Kod ugovora o darovanju s nalogom trea osoba u ciju se korist ima izvrsiti nalog, moze samostalno i neposredno traziti od daroprimca ispunjenje ugovora'' - Vrhovni sud Hrvatske, Rev -118/84 od 25.4.1984, u V. Separovi, op. cit., str. 1170. 634 Ovdje se imao u vidu poklon koji e se ciniti radi postizanja opstekorisne svrhe i u tom slucaju darodavac e najcese biti pravno lice cija je djelatnost u javnom interesu. Ovakav poklon se uobicajeno zakljucuje sa nalogom. O poklonu u opstekorisne svrhe v. I. Babi, Leksikon obligacionog prava... str. 275. 635 Clan 711. Nacrta ZOO.

629

93

darovanja.U slucaju da daroprimac ne izvrsi preuzetu obavezu na vrijeme i na nacin kako je to ugovorom predvieno, darodavac bi imao pravo da ugovor raskine jednostranom izjavom volje. Smatramo da je ovdje potrebno preciznije definisati da je rijec o raskidnom, a ne o odloznom uslovu. Ukoliko izvrsenje naloga ili tereta postane nemogue poslije zakljucenja ugovora, a to se ne moze pripisati u krivicu daroprimcu, on nee biti u obavezi da vrati primljeni dar. Postavlja se pitanje kakve su posljedice ako teret ili nalog budu takvog karaktera da ih daroprimac ne moze izvrsiti. Misljenja smo da u tom slucaju odredba o nalogu nee proizvoditi pravno dejstvo i da ugovor treba tretirati kao darovanje bez naloga. Iste su posljedice i kada je u pitanju nalog koji je zabranjen.636 Bitno je naglasiti da teret ili nalog ne smiju biti takve prirode da predstavljaju naknadu za ucinjeni dar, jer bi se u tom slucaju radilo o teretnom ugovoru. Mada zakonodavac izricito ne propisuje darovanje uz savjet ili zelju darodavca i uz odlozni uslov, misljenja smo da i o tome treba dati komentar, jer se ovo cesto javlja u raznim zivotnim situacijama. Vrlo je znacajno da se od tereta ili naloga razlikuje savjet (zelja) darodavca navedena u ugovoru. Naime, kao sto je ve izlozeno, nalog i teret obavezuju darorimca i on se na njihovo izvrsenje moze prisiliti, dok savjet odnosno zelja ne obavezuje i daroprimac se na njihovo izvrsenje ne moze prinuditi prisilnim putem. Isto tako, od naloga ili tereta treba razlikovati i odlozni uslov u darovnom ugovoru. Ugovor s nalogom odmah proizvodi pravno dejstvo i moze se kasnije raskinuti, dok u situaciji kada se u darovnom ugovoru nalazi odlozni uslov, pocetak njegovog pravnog dejstva zavisi od ispunjenja tog uslova, a na ispunjenje se daroprimac ne moze prisiliti tuzbom.637 7. Zakljucak Darovanje je ugovor kojime se darodavac obavezuje da, bez naknade, iz svoje imovine prenese u imovinu daroprimca neku stvar ili imovinsko pravo. Ono ulazi u oblast prava time sto se vezuje za imovinski objekt koji se nalazi u prometu i sto se ovim ugovorom zasnivaju specijalni pravni odnosi izmeu darodavca i daroprimca u pogledu predmeta darovanja. Nacrt ZOO, kao sto smo vidjeli, regulise pojam, formu ugovora, opoziv prije i nakon ispunjenja, te odgovornost darodavca za neispunjenje ili zadocnjenje i za materijalne i pravne nedostatke, kao i darovanje uz teret ili nalog. Predviena rjesenja iz ovog Nacrta se bitno ne razlikuju od pravila koja su do sada prihvatali nasa sudska praksa i teorija, mada su predviene i odreene specificnosti. Inace, jezik Nacrta ZOO u ovom dijelu nije ujednacen i morao bi pretrpiti izvjesne korekture, kako sa stanovista razumljivosti teksta, tako i sa stanovista stila pisanja. Meutim, najvaznije je da je ovaj institut, makar u najopstijim crtama, nasao svoje mjesto u Nacrtu ZOO, jer ve odavno postoji evidentna potreba za njegovim pravnim regulisanjem i suzavanjem mogunosti zloupotreba koje, na zalost, jos uvijek postoje u praksi.

636

Ovako i S. Perovi, Obligaciono pravo... str, 605, dok M. Vukovi smatra da ugovor o darovanju tada nije ni nastao-Obvezno pravo, knjiga II..., str. 256. 637 O tome i: B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio, posebni dio, Sarajevo 2000, str.383.

94

ZNACAJ VJESTACENJA U PARNICAMA ZA NAKNADU NEMATERIJALNE STETE 1. Uvod Vjestak je osoba pozvana da pred sudom, koristei se svojim strucnim znanjem, iznese svoja sadasnja zapazanja (nalaz) i misljenje o cinjenicama koje bi mogle biti vazne za utvrivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja.638 . U poglavlju o dokazima, uz opste odredbe, odredbe o vjestacima su u novom Zakonu o parnicnom postupku Republike Srpske i Zakonu o parnicnom postupku Federacije BiH639 pretrpjele najradikalnije izmjene. Vjestacenje se odreuje, na prijedlog stranke, kada sud ne posjeduje strucno znanje iz odreene oblasti (nauke, tehnike, umjetnosti ili neke druge djelatnosti) koje je neophodno radi utvrenja ili razjasnjenja odreenih cinjenica bitnih za odlucivanje.640 Za vjestaka moze biti odreeno svako lice koje ispunjava uslov da bude svjedok, a ima strucno znanje potrebno za razjasnjenje neke relevantne cinjenice. Sudsko vjestacenje zahtjeva punu saradnju izmeu suda i vjestaka, meusobno prozimanje znanja i strucnosti kako bi se postigao cilj ­ utvrivanje istine.641Njihov odnos mora biti odnos komplementarne saradnje subjekata koji djeluju u ostvarivanju zajednickog, cinjenicno i pravno vrlo slozenog zadatka. Vjestacenje kao dokazno sredstvo sud slobodno cijeni na osnovu savjesne i brizljive ocjene svih dokaza.642 Nalaz i misljenje vjestaka cine jedinstvo, iako se formalno razdvajaju.643 U nalazu se konstatuju bitne cinjenice i daju osnovni podaci o predmetu vjestacenja, a misljenje je strucni sud o utvrenim cinjenicama i iz njega se vidi na osnovu kojih pravila struke, nauke ili vjestine je izveden odreeni zakljucak. Nalaz i misljenje moraju da budu jasni, koherentni i da cine logicku cjelinu da bi se na njima gradio pouzdan osnov za donosenje odluke.644 Imajui u vidu slozenost i znacaj nalaza i misljenja, neophodno je da oni budu uraeni u adekvatnoj formi da bi se pregledno naveli svi esencijalni elementi. Sud nije vezan ni nalazom ni misljenjem vjestaka.645 Naime, iako nema strucnog znanja koje je potrebno za razjasnjenje odreenih spornih okolnosti, sud nee prihvatiti vjestakovo misljenje ukoliko smatra da njegovi stavovi ne mogu da odole kritici koja se zasniva na pravilima logickog i razumnog misljenja i zakljucivanja, jer bi, u suprotnom, to znacilo potcinjavanje sudije vjestaku, a to je svakako neprihvatljivo.646 647

S. Triva, V. Belajec i M. Dika, Graansko parnicno procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 433. Clanovi 147-162. ovih zakona. 640 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, Komentari Zakona o parnicnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005, str. 270. 641 I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete, Nasa zakonitost, br. 11-12/85, str. 1345. 642 Clan 8. Zakona o parnicnom postupku RS i Zakona o parnicnom postupku Federacije BiH. 643 O razlici izmeu nalaza i misljenja v. I. Crni i D. Zecevi, Otklanjanje proturjecnosti i drugih nedostataka u iskazu medicinskih vjestaka pred sudom, Nasa zakonitost, br. 6/84, str. 766-767. 644 G. Sepanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, Medicinski aspekti vestacenja nematerijalne stete nastale mehanickim dejstvima, u Aktuelni problemi naknade stete i osiguranja, Budva, 2004, str. 280. 645 Vidi:B. uricin, O nekim problemima vezanim za dokaz vjestacenjem u parnicnom postupku, u Aktuelna pitanja jugoslovenskog procesnog zakonodavstva, Beograd, 1996, str. 194. 646 Uporediti: D. Danelisen i S. Aleksi, Uloga ljekara vjestaka u postupku naknade stete za tjelesno osteenje, u Meunarodna konferencija "Stete u osiguranju motornih vozila", Neum, 2006. str. 53. 647 Ovo je i misljenje B. Poznia i V. Raki- Vodineli: "Takvu ocenu je tesko dovesti u sklad sa nedostatkom strucnog znanja na strani suda, jer se upravo zbog tog nedostatka i izvodi dokaz vestacenjem, preko lica koje tim znanjem raspolaze. Ali ova suprotnost ne moze biti drugacije resena.

639 638

95

Razumljivo je da sud ne moze svojim misljenjem da zamijeni misljenje vjestaka sa kojim se ne slaze i ako se to dogodi treba zatraziti misljenje drugog vjestaka.648 Sadrzaj pravnih propisa, razumljivo, ne moze biti predmet vjestacenja, jer je sud duzan da poznaje pravo. Nazalost, u praksi se cesto vjestaci upustaju u ocjenu pravnih pitanja, pa cak i u ocjenu osnovanosti tuzbenog zahtjeva, sto sud ne treba da uzima u obzir. 649 Vjestacenje nije neophodno provoditi ukoliko sud moze sam da utvrdi odlucne cinjenice.650 2. Znacaj vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete Nesumnjivo je da vjestaci (prevashodno medicinske struke) igraju izuzetno znacajnu ulogu u parnicama za naknadu nematerijalne stete651 i tema ovog rada je osvjetljavanje karakteristicnih aspekata ovog vjestacenja u onim slucajevima gdje se to vjestacenje najcese i provodi.652 Naknada nematerijalne stete kao poseban vid materijalne satisfakcije predstavlja veoma interesantnu oblast u pravnoj teoriji i praksi, kada se imaju u vidu priroda ove stete i specificna svrha naknade, koja se ostvaruje u licnosti osteenog.653 Naime, u ovakvim slucajevima se ne radi o obesteenju u klasicnom smislu, ve o satisfakciji osteenom licu kojom mu se zeli omoguiti pribavljanje nekih zadovoljstava i uzitaka pomou kojih e on pokusati da ublazi sve one neugodnosti koje je zbog pretrpljene stete imao. Ovlasenje suda da po slobodnoj ocjeni odmjeri visinu naknade zasnovano je na principu pravicnosti. Konkretno postojanje nematerijalne stete, njeni vidovi i obim,654 utvruje se vjestacenjem. Za sud je bitno da zna koje cinjenice treba da sadrzi nalaz vjestaka.655 Sud moze istovremeno da odredi vise vjestaka medicinske struke ukoliko se radi o razlicitim vrstama povreda.656

Izjednacenjem vestaka sa javnom ispravom, u pogledu dokazne snage znacilo bi i potcinjavanje sudije vestaku, a to je neprihvatljivo" ­ B. Pozni i V. Raki-Vodineli, Graansko procesno pravo, Beograd, 1999, str. 263. 648 Sud nije ovlasen misljenje vjestaka zamijeniti svojim, jer za to nema dovoljno strucnog znanja. Sama cinjenica da je vjestacenje odreeno ve ukazuje da je sud smatrao da ne posjeduje potrebno strucno znanje za utvrenje ili razjasnjenje sporne cinjenice. 649 Vjestak treba pomoi sudu u utvrivanju cinjenica, a ne i u njihovoj ocjeni. 650 U tom smislu navodimo karakteristicnu sudsku odluku: "Parnicni sud nije duzan vjestacenjem utvrditi iznos zateznih kamata obracunatih za period docnje tuzenog u plaanju glavnog duga, ako je tuzitelj prilozio obracun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sacinjen, a tuzeni nije osporio na odreen nacin nijedan od elemenata obracuna" - Vrhovni sud Federacije BiH, br. Pz-90/98, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH, br. 2/98. 651 O tome: D. Danelisen, Slozenost problema medicinskog vjestacenja u parnicnom postupku, u Zborniku radova sa savjetovanja "Praksa osiguranja", Tesli, 2001, str. 71-76; B. Radulovi, Vestacenje povreda zadobijenih u saobraajnoj nezgodi, u Zborniku radova sa savjetovanja "Praksa osiguranja", Tesli, 2001, str, 77-86. 652 Vidi: D: Medi, Znacaj vjestacenja u parnicama za naknadu nemarerijalne stete, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str. 67-76. 653 O kriterijumima za odreivanje naknade nematerijalne stete v. P. Trifunovi, Pravicna novcana naknada nematerijalne stete, u Naknada stete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odrzanog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004, Novi Sad, 2004, str. 127-134. 654 Vidi. L: Koman-Pereni, Oblici, obim i visina neimovinske stete, Sudska praksa, br. 2/83. 655 O problemima medicinskog vjestacenja nematerijalne stete v. Z. Petrovi, Neki problemi medicinskog vestacenja nematerijalne stete, u Problemi vestacenja u krivicnom, parnicnom i vanparnicnom postupku, Beograd, 2002, str. 7-15. 656 Prema misljenju D. Cuki, medicinska vjestacenja nematerijalne stete trebalo bi uvijek da rade komisije ljekara vjestaka, koje bi sacinjavali specijalista za sudsku medicinu, psihijatar, i specijalista

96

Vjestaci se u skladu sa medicinskim standardima ocituju o vrsti i prirodi povreda, te o posljedicama koje iz toga proizilaze, a posebno o intenzitetu i trajanju bolova i straha, procentu smanjenja zivotne aktivnosti i svim ostalim bitnim manifestacijama.657 Oni se ne izjasnjavaju o visini stete, jer je to zadatak suda. Koliko se od medicinskih vjestaka zahtijeva u ovakvim parnicama, daju li se vjestacima dovoljno jasne i precizne upute i da li sudovi u praksi zaista rukovode ovim vjestacenjem su samo neka od bitnih pitanja koja se mogu postaviti kada se pokusa sagledati uloga i znacaj ovih vjestaka u brojnim parnicama u kojima se odlucuje o toj naknadi. 2.1. Fizicki bolovi Bol je osjeanje subjektivnog karaktera koje se redovno javlja kod covjeka pri svijesti i kod zdravog organizma kada mu se narusi tjelesni integritet. Glavna osobina fizickog bola jeste da je to izrazito subjektivno osjeanje.658 Objektivna mjerila za mjerenje intenziteta i trajanja bola ne postoje.659 Razlicite osobe razlicito dozivljavaju bol, jer je prag bola individualan i promjenljiv.660 Utrivanje karaktera bola je veoma vazno, jer od toga zavisi i njegov intenzitet. Bol je, prije svega , pruzrokovan tjelesnom povredom.Nije potrebno da je povreda pruzrokovala nesposobnost za rad, niti da je praena vidljivim spoljnim osteenjima tijela. Naknada se priznaje i za bol prouzrokovan operativnim zahvatima i uopste lijecenjem (npr. primanjem injekcije i nosenjem gipsa).661 Visinu iznosa naknade najvise odreuju vrsta povrede i dio tijela na kome je doslo do povrede. Naknada e se dosuditi u veem iznosu ako su osteeni osjetljiviji dijelovi tijela.662 Sud e dosuditi pravicnu novcanu naknadu za pretrpljene fizicke bolove ako nae da okolnosti slucaja, a osobito jacina bolova i njihovo trajanje to opravdavaju. Sto su bolovi jaci i dugotrajniji, brojnija i intenzivnija treba da budu zadovoljstva koja osteenom treba priustiti, pa prema tome i naknada mora da bude vea.663 664 Za bolove neznatnog intenziteta ne moze se dosuditi naknada.665 Prema Zakonu o obligacionim odnosima (ZOO) nema vise osnova za

za bazicnu povredu ­ v. D. Cuki, Sudskomedicinsko vjestacenje bola i unakazenosti, Vjestak, br. 4/01, str. 78. 657 Vidi: Z. Karan, Osvrt na praksu primjene numerickih skala u vjestacenju nematerijalne stete, Vjestak, br. 4/01, str. 65-67. 658 O osjetljivosti pojedinih kategorija lica na bol v. Z: Petrovi, Pravicna novcana naknada za pretrpljene fizicke bolove, Nasa zakonitost, br. 7-8/87, str. 861-864. 659 Ipak, prilikom utvrivanja fizickih bolova i njihovog obima, treba poi i od nekih objektivnih mjerila, jer je subjektivni elemenat unutrasnji fenomen covjeka koji je tesko adekvatno utvrditi. 660 G. Sepanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, op. cit, str. 260. 661 O: Stankovi, Naknada stete, Beograd, 1998, str. 143. 662 O tome: Z. Petrovi, Problemi povodom odreivanja visine naknade za pretrpljene fizicke bolove, Vjestak, br. 4/01, str. 18. 663 O. Stankovi, Novcana naknada neimovinske stete, Beograd, 1972, str. 40; O. Jelci, Novcana naknada nematerijalne stete u slucaju tjelesne povrede, Nasa zakonitost, br. 10/82, str. 69. 664 Ovakav je stav i sudske prakse: "Povreenom licu koje je trpelo fizicke bolove, pripada pravo na naknadu ovog vida neimovinske stete, a njena visina zavisi od intenziteta i vremena trajanja tih bolova, sto se utvruje vjestacenjem. Dosueni iznos treba da predstavlja pravicnu naknadu prema tezini trpljenja, kako bi se na taj nacin povreenom pruzila odgovarajua satisfakcija" ­ Vrhovni sud Srbije, Gz-3046/73, u Z. Petrovi, N. Mrvi-Petrovi i D. Jovasevi, Naknada stete, Beograd, 1999, str. 86. 665 Npr. Vrhovni sud Makedonije je u jednoj odluci istakao da neznatni bol, u trajanju od dvije do tri minute, ne opravdava dosuivanje naknade nematerijalne stete, jer bi to bilo protivno cilju zbog koga

97

razlikovanje fizickih bolova po razdobljima i sve te bolove, kako one u toku lijecenja, tako i one budue, treba razmatrati u okviru ovog vida stete (pravni osnov u clanu 200. i 203. ZOO)666. U sudskoj praksi se ponekad moze javiti dilema kada fizicki bolovi prelaze u trajno umanjenje zivotne aktivnosti, dakle, u drugi vid stete. Poznato je da fizicki bolovi koji se stalno javljaju mogu da uticu na umanjenje zivotne aktivnosti i da se transformisu u dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti.667 Za precizno razgranicenje obje stete cesto e biti potrebna upravo pomo ljekara vjestaka kao strucnog i kompetentnog lica.668 Prilikom utvrivanja stete i odmjeravanja naknade treba voditi racuna o svim bolovima od nastanka stetnog dogaaja do zavrsetka lijecenja, dok se kasniji bolovi priznaju u okviru naknade za umanjenje zivotne aktivnosti. Inace, sudovi u rjesenjima kojima se odreuje zadatak vjestaka najcese insistiraju da se on izjasni samo na okolnost trajanja i intenziteta pretrpljenih bolova,669 a zaboravlja se traziti od vjestaka izjasnjenje i o drugim bitnim okolnostima konkretnog slucaja, koje su pratile lijecenje i koje svakako mogu da uticu na visinu novcane naknade.670 Meutim, i u takvoj situaciji duznost vjestaka je da zdravstveno stanje i tegobe osteenog sto sveobuhvatnije i vjernije opise i time vjestak, shodno znanju i savjesti, ispunjava svoju duznost da prezentuje sudu kompletan nalaz zatecenog stanja. Nesumnjivo je da je iskaz vjestaka u tom pravcu izuzetno znacajan i da od njega najvise i zavisi da li e se u svakom konkretnom slucaju utvrditi pouzdan cinjenicni osnov za donosenje pravilne i zakonite presude. Praksa sudova je ukazala na jos neke okolnosti koje mogu biti od znacaja u ovakvim parnicama. Tako bi se vjestaci trebali ocitovati o raznim neugodnostima koje je osteeni, eventualno, mogao imati tokom lijecenja, a koje se odnose na npr. dugotrajno nepomicno lezanje, imobilizaciju, broj operativnih zahvata, obavljanje fizioloskih potreba u krevetu671, probleme prilikom uzimanja hrane itd. Pored toga, vjestaci bi morali odrediti i karakter povreda osteenog, imajui u vidu razvoj i intenzitet klinicke slike, a pozeljno bi bilo uzeti u obzir i subjektivne osobine osteenog, te i druge bitne okolnosti (nelagodnosti zbog lijecenja, kratkotrajna besvjesna stanja i tome slicno). U ovom pravcu ide i zakljucak sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda

se ona dosuuje u smislu clana 200. ZOO ­ Rev. 157/85 od 28.3.1985, Sudska praksa, br. 10/85, odl. 82. 666 Analogno i zakljucak br. 3 sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15. i 16.10.1986 godine u Ljubljani, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58. 667 Primjera radi, prema odluci Vrhovnog suda Slovenije, trajne glavobolje uzimaju se u obzir kod naknade za trajno umanjenje zivotne aktivnosti, a ne u naknadi za fizicke bolove ­ Vrhovni sud Slovenije, II Ips 208/80 od 4.12.1980, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58. 668 Vidi: D. Petrovi, Oblici nematerijalne stete i njena naknada, Pravni zivot, br. 1/89, str. 56. 669 U trenutnoj fazi razvoja nauke jos uvijek ne postoji egzaktan metod koji omoguava ustanovljenje postojanja fizickog bola u odreenom slucaju ili mjerenje njegovog intenziteta, mada na to mogu da ukazuju odreeni fizicki simptomi. Promjenljivosti u stepenu bola su gotovo beskonacne, pogotovo zbog toga sto se u nekim slucajevima osjeanje bola bazira na psiholoskoj osnovi bez vazeih fizioloskih razloga. 670 Prema stanovistu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.11.2002. kod utvrivanja iznosa naknade valja imati na umu da su trajanje i jacina fizickih bolova dva osobito vazna elementa za dosuivanje pravicne naknade, ali da sud mora imati na umu i druge okolnosti slucaja ­ u I. Crni, Pravo fizicke osobe na popravljanje neimovinske stete, u Naknada stete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 20. 671 Okruzni sud Zagreb, Gz-8394/84 od 11.12.1984, u I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete..., str. 1346.

98

bivse SFRJ od 15. i 16.10.1986 godine u Ljubljani (u daljem tekstu: Savjetovanje u Ljubljani): "Nelagodnosti u toku lijecenja (npr. kraa nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rentgensko snimanje, operacije, infuzije, transfuzije, injekcije, previjanje rana, odstranjivanje savova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjeivanje ambulante, fizioterapija itd) koje trpi osteeni, razmatraju se u okviru naknade za fizicke bolove. Da li i pod kojim uslovima moze pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni vid nematerijalne stete (npr. dusevni bolovi zbog smanjenja zivotne aktivnosti) treba ocjenjivati uzimajui u obzir sve okolnosti slucaja".672 Prema tome, trajanje i jacina pretrpljenih fizickih bolova su samo dio okolnosti koje treba imati u vidu kada se odlucuje o naknadi za ovaj oblik nematerijalne stete,673 a iskaz vjestaka na te i ostale okolnosti vezane za lijecenje je od presudne vaznosti za utvrivanje pravilnog i potpunog cinjenicnog stanja. U teoriji postoje podijeljena misljenja oko dosuivanja naknade za pretrpljene fizicke bolove tokom besvjesnog stanja. Neki autori smatraju da covjek bez svijesti ne osjea bolove, te da nema osnove za dosuivanje naknade, dok drugi imaju suprotno misljenje, obrazlazui ga da i kod nesvjestice postoje razliciti stepeni svijesti i da tek potpuna koma iskljucuje sposobnost osjeanja fizickih bolova. U sudskoj praksi je bilo stanovista da bi u tom slucaju trebalo vrednovati okolnost da je covjek u nesvijesti izgubio vei broj dana, sto je poseban oblik prezivljenih dusevnih patnji.674 Meutim, posto se prema odredbama ZOO-a novcana naknada daje za tacno odreene oblike bola, prilikom vjestacenja potrebno je od vjestaka traziti izjasnjenje da li je usljed takvog stanja osteeni mogao trpiti takve bolove ili ne, pa u zavisnosti od nalaza odluciti o pravu na novcanu naknadu po ovom osnovu. Iako nema sumnje da je osteeni zbog nesvijesti zaista izgubio odreeni broj dana i da takav gubitak predstavlja poseban oblik dusevnih patnji, to se ne bi moglo uzeti u obzir prilikom odreivanja naknade za fizicke bolove.675 Okolnost da li je osteeni tokom lijecenja primao antidoloricna sredstva bitna je zbog toga sto se smatra da je time nastala steta zbog fizickih bolova bila umanjena. Ukoliko ljekari vjestaci stoje na stanovistu da u ovim slucajevima osteeni ne osjea bolove, mislimo da sud treba da odbije zahtjev za naknadu stete po ovom osnovu, jer se naknada dosuuje iskljucivo za pretrpljene fizicke bolove.676 Prilikom vjestacenja bola cesto se javlja da osteeni osjea bol od vise istovremenih povreda. Tada bol treba vjestaciti jedinstveno, jer se radi o jedinstvenom osjeanju. Najbolje je, s obzirom na svu kompleksnost njegovog osjeaja, da bolove, njihovo trajanje i intenzitet vjestace zajedno vjestak neuropsihijatar i vjestak traumatolog, od kojih prvi moze dati kompletno misljenje o licnim svojstvima osteenog i periodu nastanka i kvaliteta bola, dok drugi daje misljenje o kontinuitetu bola i djelovanju sredstava za njegovo smanjenje.677 2.2. Strah

Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58-59. I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete..., str. 1346. 674 Vidi: L. Koman-Pereni, op. cit, str. 77. 675 Slicno i: Z. Petrovi, Problemi povodom odreivanja visine naknade za pretrpljene fizicke bolove... str. 15-16. 676 Uporediti: I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete... str. 1347. 677 R. Bokonji, Medicinsko vjestacenje posljedica povreda nervnog sistema, bolova i straha, Advokatura BiH, br. 2/75, str. 25.

673

672

99

Bol je prvenstveno tjelesni osjeaj, dok je strah psihicko osjeanje. Jedna od osnovnih razlika izmeu bola i straha je u tome sto je bol uvijek posljedica tjelesne povrede, a strah moze nastati na takav nacin, ali i ne mora. Strah spada u najneprijatnije dozivljaje covjeka. On predstavlja intenzivno i mucno osjeanje stanja velike napetosti, koje izazivaju osjeanja postojeih ili predstojeih opasnosti po integritet licnosti. Kod straha postoji citava lepeza osjeaja koja se kree od neprijatnih raspolozenja koja dovode do zabrinutosti i bojazni do jakih afekata kao sto su jaka prepast, smrtni strah itd.678 Pravicna novcana naknada moze se dosuditi za strah koji je bio intenzivan i duzeg trajanja. Ako je intenzivan strah kratko trajao naknada se moze dosuditi ako je u duzem vremenskom periodu narusena psihicka ravnoteza osteenog.679 Naknadu stete moze ostvariti ono lice koje trpi strah zbog vlastite opasnosti, ali ne ako je strah izazvan brigom za drugoga, pa makar to bio i bliski srodnik. Ovdje treba praviti razliku prema izvoru straha, pa mozemo govoriti o strahu vlastitog i strahu spoljnog izvora, zavisno od toga da li se radi o neposredno ili posredno osteenom.680 To uvazava i ZOO, koji ureuje stetu sopstvenog izvora, fizicke bolove i strah inicijalne zrtve.681 Iz odredaba ZOO,682 na kojima se temelji pravo na ovu naknadu, proizilazi da strah mora biti intenzivan i takve jacine da kod covjeka izaziva ucinke koji odgovaraju stanju psihicke traume, odreenog dusevnog potresa ili soka u kome se povreeni nasao zbog stetnog dogaaja (primarni strah), a da kasnije mora postojati osnovana zabrinutost zbog moguih smrtnih, odnosno teskih posljedica povrede (sekundarni strah). Strah ne mora da ostavlja trajne posljedice u psihi osteenog, ve je bitno da se pouzdano utvrdi koliki je, uistinu, bio njegov intenzitet i ovo vazi kako za tzv. primarni, tako i za tzv. sekundarni strah. Strah jaceg intenziteta, ali trenutacni, bez posljedica, nije osnova za dosuenje naknade.683 Kod odreivanja pravicne novcane naknade za pretrpljeni strah treba uzeti u obzir i strah zbog neizvjesnosti lijecenja,te strah koji osteeni trpi u bolnici, ako su prema njemu morale biti primijenjene neprijatne i agresivne metode lijecenja. Prema sudskoj praksi koja se zasnivala na pravnim pravilima bivsih graanskih zakonika, osteeni je imao pravo na novcanu naknadu za pretrpljeni strah samo u slucaju kada je on bio narocito intenzivan, a izazvani poremeaj trajnije prirode,684 pa je iz toga vidljivo da ZOO prosiruje mogunost osteenog da s uspjehom trazi isplatu novcane naknade. Ovakav stav je realniji zbog toga sto je objektivno blizi stvarnosti, prvenstveno zato sto se trajne posljedice straha (prihicke smetnje) javljaju samo izuzetno, i to kod lica koja boluju od psihosomatskih bolesti.685 Danas postoje brojne metode terapije koje kod najveeg broja ljudi mogu brzo i potpuno da odstrane strah i fenomene koji su zasnovani na strahu, pa se tesko moze govoriti o njegovim trajnim posljedicama.

Vidi: O. Jelci, op. cit., str. 74. Zakljucak broj 5 sa Savjetovanja u Ljubljani. 680 Z. Petrovi, Pravicna naknada za pretrpljeni strah, Pravni zivot, br. 8-9/87, str. 888. 681 Clan 201. ZOO navodi samo dva slucaja u kojima se priznaje steta spoljnog izvora (dusevni bolovi zbog smrti, odnosno teskog invaliditeta bliskog lica). 682 Clan 200. 683 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1664/82 od 20.10.1982, u I.Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete... str. 1348. 684 Pravno stanoviste sudija Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Jugoslavije i sudija-predstavnika graanskih odjeljenja republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova od 18. i 19.6.1968 godine. 685 U tom smislu i Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete nastale telesnom povredom, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str. 50.

679

678

100

Dakle, sud od vjestaka treba da zatrazi nalaz i misljenje prevashodno o trajanju i intenzitetu straha,686 ali je duznost suda da od vjestaka trazi izjasnjenje i o svim drugim relevantnim okolnostima slucaja, kao sto su njegovi uzroci, nacin ispoljavanja, te psihicke posljedice koje je strah kod osteenog ostavio (narusena psihicka ravnoteza, stanje psihicke traume, zabrinutost zbog moguih posljedica), i od vjestakovog iskaza najvise i zavisi donosenje konkretne odluke. Imajui u vidu da je strah, u prvom redu, emocionalan poremeaj, stanje straha i njegove posljedice moze kompetentno vjestaciti samo ljekar neuropsihijatar, koji e izvrsiti analizu licnosti, upoznavanje njenih karakteristicnih osobina, genetskih svojstava, nacina reagovanja, stecenih iskustava, te profesionalnih znanja. Ne bi se smjelo dopustiti, sto je i inace praksa sudova, da kod tjelesnih povreda npr. ortoped vjestaci okolnosti svih vidova nematerijalne stete, pa i straha, jer to nije u interesu ni stetnika ni osteenog.687 Posebno treba naglasiti da za trpljenje straha nije neophodno da svijest bude potpuno cista niti je neophodno da inteligencija bude dobro razvijena.688Pilikom odmjeravanja ove naknade treba imati u vidu da se spoljasni elementi straha mogu dokazivati ne samo vjestacenjem, kao sto je to u slucaju sa unutrasnjim elementom,689 ve i putem svjedoka ili drugim dokaznim sredstvima. Trajanje je spoljasni elemenat straha.Poznato je da strah ima i odreene spoljne vidljive oblike manifestacije u ponasanju licnosti.690 2.3. Dusevni bolovi zbog umanjenja zivotne aktivnosti Ovaj oblik stete obuhvata dusevne bolove osteenog zbog osteenja na njegovom psihickom ili tjelesnom podrucju (odnosno zbog umanjene funkcionalnosti organizma) koja izazivaju emocionalni poremeaj, jer on zivotne funkcije vise ne moze obavljati na dosadasnji nacin.691 Umanjenje zivotne aktivnosti, kao poseban osnov za naknadu stete zbog dusevnih bolova, obuhvata sva ogranicenja u zivotnim aktivnostima osteenog koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom toku stvari u budunosti izvjesno ostvarivao. Pod ogranicenjem se podrazumijeva i vrsenje aktivnosti uz poveane napore ili pod posebnim uslovima.692 Dakle, ovaj oblik stete obuhvata veoma sirok dijapazon osteenja na psihickom i tjelesnom podrucju osteenog, a kada je izvjesno da e ovi dusevni bolovi trajati i u budunosti, onda naknadu treba odrediti kako za pretrpljene, tako i za izvjesne budue dusevne bolove.693 Satisfakcija za pojacane napore dosuuje se osteenom kad su poslije dovrsenog lijecenja ostale takve posljedice koje znatno uticu na normalan zivot i rad osteenog kroz duze vrijeme ili dozivotno i iziskuju ulaganje pojacanih napora. Meutim, naknada se ne moze dosuditi za smetnje nastale u vrijeme lijecenja (npr. zbog prisilnog mirovanja ili kretanja uz pomo druge osobe) jer se ove nelagodnosti i pojacani napori uzimaju u obzir kod naknade za fizicke bolove. Stalni ili povremeni bolovi koji nastupaju pri obavljanju pojacanih napora u svakodnevnom zivotu, ne mogu predstavljati samostalni osnov

686

U sudskoj praksi je uobicajeno da se, po intenzitetu, strah kvalifikuje kao strah slabog, srednjeg i jakog intenziteta. 687 Slicno i: Z. Petrovi, Pravicna naknada za pretrpljeni strah... str. 890. 688 B. Stojakovi i M. Stojakovi, Psihijatrijska vjestacenja nematerijalne (neimovinske) stete, Vjestak, br. 4/01, str. 49. 689 Unutrasnji elemenat straha se tice intenziteta odnosno kvaliteta i zavisi od strucne ocjene. 690 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str. 525. 691 O tome opsirno: D: Medi, Neki aspekti naknade stete za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti, u Naknada stete i osiguranje, Budva, 2005, str. 103-114. 692 Zakljucak broj 6. sa Savjetovanja u Ljubljani. 693 Vidi: V. Vuckovi, Naknada budue nematerijalne stete, Pravni zivot, br. 9-10/92, str. 1529-1539.

101

za naknadu neimovinske stete, nego su sastavni dio trajnih, stetnih posljedica po zdravlje osteenog zbog kojih je doslo do umanjenja njegovih zivotnih aktivnosti.694 Umanjenje zivotne aktivnosti treba razlikovati od umanjenja radne sposobnosti.695 Steta nastala usljed gubitka radne sposobnosti sastoji se u gubitku dohotka i ispoljava se kao materijalna steta, te se utvruje na drugi nacin nego steta za pretrpljene bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti. Naknada za umanjenje zivotne aktivnosti se utvruje uzimajui u obzir stepen invaliditeta, jacinu i trajanje posljedica, znacaj povrede, te dob i zanimanje osteenika,696 kao i cijeli niz drugih okolnosti na koje su ukazali sudovi prilikom donosenja odluka.697 Logicno je da na visinu ove naknade posebno utice okolnost da li je osteeni u momentu povrede bio u punoj zivotnoj aktivnosti ili je pak zbog eventualnih ranijih oboljenja ta aktivnost ve bila smanjena. U takvom slucaju osteenom pripada naknada samo za trpljenje zbog smanjenja zivotne aktivnosti do koje je doslo zbog radnje stetnika. Psihicki poremeaj manjeg znacaja (koji sam po sebi prestaje), odnosno mali procenat invaliditeta ne opravdava dosuivanje naknade za umanjenje opste zivotne aktivnosti.698 Umanjenje zivotne aktivnosti utvruje se na osnovu rezultata medicinskog vjestacenja. Razumljivo je da vjestaci prilikom utvrivanja umanjenja zivotne aktivnosti igraju kljucnu ulogu i vjestacenjem se moraju utvrditi sve posljedice zbog kojih je normalna aktivnost osteenog ogranicena ili otezana, a nije dovoljno utvrditi samo procenat umanjenja . Sam iznos naknade zavisi od prirode i tezine svih trpljenja osteenog vezanih za ovaj vid stete.699 Vjestaci u svom nalazu i misljenju, izmeu ostalog, treba da se izjasne o stepenu invalidnosti, koji se, u pravilu, izrazava u procentima i u pogledu toga u praksi postoje razlicita mjerila. Naime, vjestacima je ostavljena sloboda da na osnovu svojih kriterijuma odreuju ove procente sto neminovno dovodi do nejednakog tretiranja osteenih lica . Sigurno je da bi u budunosti na osnovu savremenih medicinskih saznanja i dostignua trebalo pokusati pronai sto egzaktnija i objektivnija mjerila kako bi se praksa u ovom dijelu sto je mogue vise ujednacila.700 701 Na sudu je da ocijeni kakav znacaj imaju i ostale bitne okolnosti od kojih zavisi odreivanje pravicne naknade, imajui u vidu najrazlicitije aspekte ovog pitanja kako u pogledu subjektivnih okolnosti, tako i objektivnih pokazatelja. Prema tome, zadatak vjestaka je da precizno opise u cemu se sve sastoji umanjenje zivotne aktivnosti, odnosno koja su sve ogranicenja koja trpi osteeni (neophodnost ulaganja posebnih fizickih napora, poveane potrebe,mogunost bavljenja slobodnim aktivnostima itd.), zatim da opise koje zivotne aktivnosti osteeni uopste ne moze ostvarivati, a koje moze samo uz poveane napore, te da objasni jacinu i trajanje posljedica (da li se radi o privremenim ili trajnim)702 i tome slicno. Ova vjestacenja se, po pravilu, povjeravaju vjestaku neuropsihijatru, iako preglede bolesnika nakon povreda obavljaju neurolozi i hirurzi.703

O tome: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete nastale telesnom povredom... str. 41. Prije donosenja ZOO sudska praksa ih je cesto izjednacavala. 696 Vrhovni sud Hrvatske, Gz-1919/79 od 31.10.1979, u I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete... str. 1350. 697 O okolnostima od kojih zavisi odmjeravanje ove naknade opsirnije: O. Stankovi, Naknada stete... str. 268-271. 698 Sire: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete zbog povrede prava licnosti, Beograd, 1996, str. 97. 699 U tom smislu ide i zakljucak broj 19. sa Savjetovanja u Ljubljani. 700 O tome vidi: I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete... str. 1350-1351. 701 Pokusaj stvaranja kriterijuma vidi kod: D. Zecevi, J. Skavi i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996, str. 281-289. 702 Opsirnije: Z. Petrovi, Odmeravanje naknade nematerijalne stete, Glasnik pravde, br. 6/00, str. 138. 703 B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 46.

695 694

102

2.4. Naruzenje Naruzenje704 bi se moglo definisati kao narusavanje dotadasnjeg spoljasnjeg izgleda ili sklada tijela odnosno dijela tijela osteenog ili kao narusenje neke tjelesne funkcije. Meutim, samo naruzenje ne daje osnovu za dosuenje novcane naknade, ve su to dusevni bolovi koje osteeni zbog toga trpi.705 Osnov za priznanje novcane naknade za naruzenost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena spoljasnost osteenog izaziva u okolini gaenje, sazaljenje ili druge negativne reakcije,706 ve se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o uticaju svih elemenata (izmijenjena spoljasnjost, primjetnost, obim itd) na psihicku ravnotezu osteenog, odnosno na njegovo psihicko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine osteenog uzimaju u obzir u razumnoj mjeri.707 Analogno izlozenom, ocjena da li postoji nematerijalna steta u vidu dusevnih bolova zbog naruzenosti708 donosi se na osnovu objektivnih i subjektivnih kriterijuma.709 O naruzenosti govorimo samo u slucaju kada se radi o trajnim izmjenama spoljasnosti osteenog i o takvim defektima koji bi kod veine ljudi prouzrokovali oseaj nelagode pred drugim licima710 (kod privremene naruzenosti u toku lijecenja se radi o nelagodnostima i eventualnoj zabrinutosti za ishod lijecenja, a ne o naruzenosti711). Naruzenost ne mora da izaziva gnusanje okoline. 712 Tjelesni integritet i njegov emocionalni dozivljaj nalaze se u stanju dinamicke ravnoteze. Ukoliko tjelesni izgled i/ili njegove funkcije budu drasticno promijenjene nastaje kvalitativno novi dozivljaj tog novog stanja. Negativne tjelesne povrede bie praene negativnim emocionalnim dozivljajima.713 Nije potrebno da je zbog toga prouzrokovana nesposobnost za rad i da to smeta buduem napredovanju

ZOO upotrebljava termin naruzenost, dok se u praksi osim tog izraza upotrebljavaju termini unakazenost, nagrenje, kozmeticki defekt, estetsko osteenje i sl. ­ v. B. Kosi, Naknada nematerijalne stete zbog unakazenosti, Vjestak, br. 4/01, str. 62. 705 I. Crni, Oblici nematerijalne stete i kriteriji za odmjeravanje pravicne novcane naknade, Nasa zakonitost, br. 10/86, str. 1325. 706 Reakcije okoline na unakazenost nisu uslov za priznanje ovog oblika stete, ali se to mora imati u vidu kao dodatni faktor koji osteenom uveava dusevne bolove. 707 Zakljucak broj 8 sa Savjetovanja u Ljubljni. 708 Clan 200. ZOO. 709 Uporediti: I Veli, Neimovinska steta i naknada neimovinske stete u teoriji i sudskoj praksi (II dio), Pravni savjetnik, br. 2/05, str. 38. 710 Primjera radi, pojam naruzenosti prema sudskoj praksi obuhvata i sepavost kao posljedicu tjelesne povrede, ako je sepavost tako upadljiva da s obzirom na dob i pol osteenog izaziva sazaljenje ili slicne negativne reakcije okoline zbog cega osteeni trpi dusevne patnje ­ Vrhovni sud BiH, Rev167/86 od 11.6.1986. I staklena proteza na oku bez obzira na svoju savrsenost predstavlja uvijek naruzenost, pa stoga osteenom pripada naknada stete i po tom osnovu- Vrhovni sud Hrvatske , Gz1351/69 od 10.12.1969.-u B: Kosi, op. cit., str. 62-63. 711 Vrhovni sud Slovenije, II Ips 115/83 od 14.7.1983 godine, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 62. 712 I: Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete...str. 1350. 713 G. Sepanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, op. cit., str. 273.

704

103

osteenog.714 Novija sudska praksa s pravom sve vise insistira na subjektivnim mjerilima naruzenja.715 Vjestaci kod odreivanja ovog vida stete treba da se izjasne na okolnost kakvog je stepena naruzenje osteenog i u pogledu ovoga takoe ne postoje medicinski objektivizirana mjerila. Sudovi nalaz i misljenje vjestaka treba da cijene kriticki imajui u vidu estetske i kulturne obicaje sredine u kojoj zivi osteeni. Takoe, vjestaci bi trebali da se izjasne i o tome kakva je bila slika stanja prije, a kakva je nakon nastanka stete, a treba da daju i opis i karakteristike naruzenosti, zatim uticaj na psihicko stanje osteenog, te trajanje naruzenosti i mogunost njenog otklanjanja adekvatnim medicinskim tretmanom. Svakako centralno pitanje pri vjestacenju ovog vida stete je ipak to da li osteeni trpi dusevne bolove zbog naruzenosti, te kakav je uticaj tog trpljenja na njegov psihicki zivot.716 Tek poslije ovog utvrenja moze se odluciti o pravu na novcanu naknadu, jer sud nee dosuditi satisfakciju ako utvrdi da uprkos naruzenju osteeni ne trpi psihicke bolove.Vjestak, dakle, mora ustanoviti postojanje, ustaljenost i intenzitet ovih bolova koji su posljedica naruzenja.717 Emocionalni dozivljaj naruzenosti zavisi uglavnom od dubine organskog i funkcionalnog deficita, s jedne, te od strukture, odnosno njenog emocionalnog sklopa, s druge strane.718 Pozeljno je da i sam sud stekne neposredan utisak o posljedicama naruzenja osteenog lica, naravno ukoliko je to objektivno mogue, bez izlaganja osteenog daljim neugodnostima i u tim prilikama bila bi svakako nuzna i saradnja vjestaka. Kod donosenja ove odluke treba voditi racuna i o drugim relevantnim okolnostima svakog konkretnog slucaja, kao, na primjer, o polu719 i starosti720 osteenog lica, mjestu gdje se naruzenost nalazi (jasno je da veu naknadu treba odrediti licima koja ne mogu prikriti naruzenje, ako se ono nalazi na onom dijelu tijela koje je izlozeno pogledima drugih),721 zanimanju naruzenog lica, jer kod nekih profesija su jaci dusevni bolovi zbog vidljivih naruzenosti (glumci, pjevaci, manekeni), i tome slicno. I jos nesto kod ovog vida stete treba imati u vidu. Dostignuti razvoj plasticne i rekonstruktivne hirurgije omoguava da se skoro svako naruzenje moze otkloniti ili bar znacajno ublaziti. Zbog toga naruzenje ne treba ni procjenjivati prije detaljno sprovedenog lijecenja,odnosno dok ne nastupi stanje koje se moze smatrati trajnim.722

O tome :O. Stankovi , Naknada stete... str.145. J. Salma, op. cit., str. 511. 716 Z: Petrovi, Naknada nematerijalne stete nastala telesnom povredom...str.44 717 Opsirnije. Z: Petrovi, Utvrivanje novcane naknade za pretrpljene dusevne bolove zbog naruzenosti, Pravni zivot, br. 11/ 86, str. 1135-1138. 718 Nauka nema metoda za egzaktno mjerenje psihickih bolova koji su posljedica naruzenosti, ali nema sumnje da oni u slucaju naruzenosti postoje, pa je duznost suda da ocjenom stepena naruzenosti, imajui u vidu vjestakov nalaz, utvrdi adekvatnu satisfakciju. 719 Nekada se vei iznos naknade dosuivao djevojkama. Sada sve vise dolazi do ujednacavanja. Prema zakljucku sjednice Graanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od. 29.11.2002., pol osteenog, sam po sebi, ne utice na visinu naknade po osnovu naruzenja ­ v. I. Crni, Pravo fizicke osobe na popravljanje neimovinske stete... str. 28. 720 Drugacije e reagovati osoba kojoj je zbog tog defekta uskraena ili ugrozena zivotna egzistencija, kojoj dolazi u pitanje posao, brak i zivotno napredovanje od osobe koja je u godinama i koja je rijesila egzistencijalna pitanja ­ v. B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 47. 721 U razumnoj mjeri treba razmisljati da se naruzenost prikrije odjeom ili kozmetickim sredstvima. No, ni tada nije iskljuceno pravo na naknadu. Takvo naruzenje se ipak moze vidjeti na nekim mjestima (bazeni, plaze) ili pred odreenim licima, pa se sa osnovom moze smatrati da e to kod osteenog izazvati nelagodu, a time i dusevne bolove. 722 Posebno je pitanje da li osteeni ima pravo na naknadu troskova estetske operacije. Mislimo da to treba priznati osteenom ako je medicinski opravdano i to kao sastavni dio troskova lijecenja odnosno ukupne medicinske rehabilitacije.

715 714

104

Inace, opis promjena na tijelu osteenog moze adekvatno da uradi samo strucnjak odgovarajue struke, zavisno od osteene regije, kao sto su specijalista sudske medicine, hirurg plasticar, oftalmolog, ortoped itd. Da bi se dala odgovarajua ocjena psihickih patnji, pozeljno je da takvu osobu vjestaci ljekar psihijatar, jer e jedino on uz objektivne opise koje su dali somatski ljekari, upoznavajui licnost sa svih aspekata, moi da ocijeni sta unakazenost za tu osobu zaista predstavlja. Pri tome treba imati na umu da ista unakazenost ima razlicitog dusevnog odraza na razlicite licnosti.723 3. Zakljucak U parnicama za naknadu nematerijalne stete, kao sto je ve izlozeno, medicinski vjestaci imaju kljucnu ulogu u utvrivanju osteenja zdravlja koje je prouzrokovalo fizicke bolove, strah, umanjenje zivotne aktivnosti, naruzenost i tome slicno. Prilikom vjestacenja je potrebno postii punu saradnju suda i vjestaka kako bi se postigao krajnji cilj - utvrivanje istine u svakom konkretnom slucaju. Stvarna nevezanost suda od misljenja vjestaka u praksi je veoma suzena, jer za neprihvatanje njegovog nalaza i misljenja treba dati veoma ubjedljive razloge, a to sudije tesko mogu uciniti, kada se ima u vidu stepen njihovog medicinskog obrazovanja. Svakako da bi u budunosti trebalo uciniti sve da se odrede zajedincki kriterijumi koji bi omoguavali da se na sto objektivniji i pravedniji nacin utvrdi karakter povreda, te ostale krucijalne cinjenice za presuenje, jer se u praksi cesto susreemo sa razlicitim subjektivnim procjenama u nalazima i misljenjima vjestaka, sto veoma otezava rad sudova u nastojanju da utvrde istinu u svakom konkretnom slucaju. Isto tako, ujednacavanje kriterijuma bi u svakom slucaju pomoglo da se ostvari svrha naknade pred sudom, satisfakcija za povrijeenog, a ne da on postigne neke lukrativne ciljeve koji su nespojivi sa intencijama drustva u ovoj oblasti. Od vjestaka u ovim parnicama ne treba ocekivati ni previse ni premalo, oni treba da imaju mjesto u postupku koje im po zakonu i pripada, a sudovi moraju koristiti svoja ovlasenja da rukovode vjestacenjem i da traze objasnjenja u vezi sa datim nalazom i misljenjem, kako bi potpuno i istinito utvrdili sve sporne cinjenice od kojih zavisi osnovanost tuzbenog zahtjeva, a time i visina dosuene naknade.

723

B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 48.

105

NAKNADA STETE ZA DUSEVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA ZIVOTNE AKTIVNOSTI 1. Uvod Naknada nematerijalne stete kao poseban vid materijalne satisfakcije724 predstavlja veoma interesantnu oblast u pravnoj teoriji i praksi, kada se imaju u vidu priroda ove stete i specificna svrha naknade, koja se ostvaruje u licnosti osteenog.725 Naime, u ovakvim slucajevima se ne radi o obesteenju u klasicnom smislu, ve o satisfakciji osteenom licu kojom mu se zeli omoguiti pribavljanje nekih zadovoljstava i uzitaka pomou kojih e on pokusati da ublazi sve one neugodnosti koje je zbog pretrpljene stete imao. Nesumnjivo je da su fizicka i psihicka bol, kao i strah pojave koje su nastale i djeluju u unutrasnjem psihickom zivotu osteenog i njihova sadrzina je cesto subjektivna, pa se o njima saznaje na osnovu iskaza ili pak odreenih simptoma u njegovom ponasanju. Upravo to postavlja problem utvrivanja njenog postojanja, s obzirom da je poznato da ljudi veoma razlicito reaguju u psihicko-emocionalnoj sferi. S druge strane, nema dileme da se pri utvrivanju nematerijalne stete ne moze poi samo od subjektivnog dozivljaja osteenog i njegove percepcije, ve se moraju imati u vidu i drustvena shvatanja i tretiranja takvog stanja koje postoji u odreenim prilikama.726 Jasno je da je svaki covjek posebna psihofizicka konstitucija,727 tako da nema

Cini nam se da je izraz satisfakcija blizi sustini smisla ove naknade od termina pravicna novcana naknada koji upotrebljava Zakon o obligacionim odnosima, jer i za materijalnu stetu postoji novcana naknada koja takoe treba da bude pravicna. 725 Vidjeti: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete nastale telesnom povredom, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str.30-54; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I knjiga, Beograd, 1995, Glavni redaktor S. Perovi, str. 467-470; B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio posebni dio, Sarajevo 2000, str. 274-278; M. Semi, Prouzrokovanje i naknada stete, Zrenjanin, 1999, str. 306-387; M. Vedris i P. Klari, Osnove imovinskog prava, Zagreb, 1984, str. 432-434; B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga druga, Banja Luka 1999, str. 88-91; B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, knjiga II, Zagreb, 1978, str. 914-920; D. Mili, Obligaciono pravo sa sudskom praksom, Beograd, 2000, str. 108-120; P. Klari, Pravicna novcana naknada za nematerijalnu stetu, Nasa zakonitost, br. 10/86, str. 1335-1347; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 2001, str. 206-208; M. Semi, O nematerijalnoj steti, Pravni zivot br.10/95, str. 511-534; T. Krsmanovi i N. Markovi, Naknada stete, Beograd 2000, str. 232-261; D Petrovi, Oblici nematerijalne stete i njena naknada, Pravni zivot br. 1/89, str. 51-60; M. Dedijer, Nenovcana i novcana naknada nematerijalne stete, Pravni zivot br. 9-10/92, str. 1475-1481; V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998, str. 286-297; G. Trnavci, Obligaciono pravo, knjiga druga, Biha, 2003, str. 38-47; A. Biki, Obligaciono pravo, opi dio, Sarajevo, 2004, str. 239-241. itd. 726 O tome: O. Jelci, Novcana naknada nematerijalne stete u slucaju tjelesne povrede, Nasa zakonitost br. 10/82, Zagreb, str. 58

724

106

opsteg mjerila kod odmjeravanja naknade, a vjestak je u obavezi da da misljenje i o subjektivnom dozivljavanju i o emocionalnom poremeaju kod osteenog, kako bi sud mogao donijeti odluku o zahtjevu za naknadu, kao i o njenoj visini, vodei pri tome racuna o znacaju povrijedjenog dobra i cilju kome sluzi ta naknada,728 ali i time da se ne pogoduje teznjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i svrhom.729 Sud je ovlasen da po principu pravicnosti po slobodnoj ocjeni odmjeri visinu naknade.730 Meutim, to ga ne oslobaa obaveze da nesumnjivo utvrdi i cijeni sve relevantne okolnosti i svoju odluku o tome detaljno oblazlozi.731 Kod donosenja svake odluke potrebno je nai pravu mjeru izmeu individualizacije odnosno konkretnih okolnosti svakog slucaja i propisanih ogranicenja, dakle apstraktnih i nedovoljno definisanih elemenata, koji fenomen individualizacije ublazuju i amortizuju.732 Dosuenje naknade nematerijalne stete za trpljenja koja su nastala, ali su beznacajnog intenziteta i trajanja predstavljalo bi novcanu kaznu za stetnika s jedne, a neosnovano obogaenje osteenog s druge strane, pa ne bi odgovaralo svrsi ove naknade.733 Pravilna ocjena znacaja povrijeenog dobra i cilja kome naknada sluzi onemoguuju osteenom da na racun stetnika neopravdano stekne imovinsku korist.734 Isto tako, ozbiljan problem u ovim slucajevima je sto se naknada ne moze egzaktno i precizno izraziti u novcu, a to moze da odvede u arbitrernost sudova.735 Dakle, svrha ove naknade je da se pokusa bar djelimicno uspostaviti prijasnje psihicko stanje i narusena emocionalna ravnoteza,736 odnosno kao sto istice prof. O. Stankovi "sud treba da odmeri naknadu u iznosu cija kupovna mo moze da obezbedi zrtvi zadovoljstva koja e najefikasnije uspostaviti njenu psihicku ravnotezu narusenu trpljenjem dusevnog odn. fizickog bola."737 738

Ovu konstituciju cini citav niz vrlo individualno odreenih osobina i pojava ( inteligencija , talenat, karakterne osobine, emocije itd.), pa je iz toga vrlo tesko izvlaciti mogunost primjene sankcije za naknadu stete. 728 U pravnoj teoriji postoji i misljenje da se novcana naknada nematerijalne stete ne moze dosuditi osteenom cije su imovinske prilike takve da on i bez toga moze da zadovolji sve svoje raznovrsne potrebe i prohtjeve, pa da dosuivanje naknade u novcu ne bi imalo svrhu - v. M. Rmus, Novcana naknada nematerijalne stete, u Prouzrokovanje stete i njena naknada, Budva, 1998, str. 51. Smatramo da se ovaj stav ne bi mogao prihvatiti, jer upravo stetnik treba da omogui osteenom pribavljanje odreenih zadovoljstava radi uspostavljanja narusene psihicke ravnoteze. 729 Vidi: Z. Petrovi: Novcana naknada nematerijalne stete i prava licnosti, Pravni zivot,br. 1/89, Beograd, str. 70 730 O pojmu pravicnosti v. A. Radolovi, Naknada neimovinske stete u teoriji i praksi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 21, br. 1/00, str. 240. 731 U praksi je ispoljena pojava da se za naknadu nematerijalne stete ustanovljavaju razne skale i tarife. Smatramo da to nije dopusteno, jer ove vrijednosti nemaju cijenu i sud je duzan da individualizuje naknadu prema stepenu trpljenja. Vidi kritiku primjene numerickih skala kod: Z. Karan, Osvrt na praksu primene numerickih skala u vestacenju nematerijalne stete, Vjestak, br. 4/01, str. 65-67 732 P. Trifunovi, Pravicna novcana naknada nematerijalne stete, u Naknada stete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odrzanog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004. godine, Novi Sad, 2004, str. 135. 733 L. Karamarkovi, Pravna priroda naknade nematerijalne stete, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str.12. 734 Interesantno je da su na sjednici Graanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrzanoj 29.11.2002. prihvaeni orijentacioni kriteriji i iznosi za utvrivanje visine pravicne novcane naknade nematerijalne stete . 735 Ovo moze dovesti u pitanje ustavni princip o jednakosti graana pred sudom i zakonom. 736 Iako se i za materijalnu i za nematerijalnu stetu naknada dosuuje u novcu , uloga novca je samo tehnicka, on je samo sredstvo, dok su svrhe koje treba ostvariti bitno razlicite. 737 O. Stankovi: Novcana naknada neimovinske stete, Beograd, 1972, str. 40

727

107

Dosuenje novcane naknade za nematerijalnu stetu je, inace, tekovina prava novijeg datuma. Stanje civilizacije i kulture cini sve da obogati i modernizuje pravnu zastitu licnosti i da joj da plemenitu dimenziju na liniji humanizacije ljudskog zivota. Ovaj institut je dugo tretiran sa veoma oprecnih stanovista, pocev od onih koja potpuno negiraju pravo na novcanu naknadu u ovakvim slucajevima739 do onih koja zastitu pruzaju cak i prilikom povrede beznacajnih licnih dobara, a shvatanja o pravnoj prirodi ove naknade zavisila su od stepena razvoja drustva.740 Danas u pravnoj teoriji i judikaturi preovladjuje shvatanje o nematerijalnoj steti kao satisfakciji,741 koju sud dosuuje osteenom iz svih ve navedenih razloga.742 Zakon o obligacionim odnosima bivse SFRJ (u daljem tekstu ZOO) u nekoliko odredaba743 na sumaran nacin je regulisao materiju novcane naknade nematerijalne stete, a odreujui pojam, uslove i nacin naknade veinom je preuzeo stavove dotadasnje sudske prakse.744 745 Kad se raspravlja o oblicima nematerijalne stete postavlja se pitanje da li ih ZOO odreuje taksativno ili egzemplarno. Iz objavljenih sudskih odluka jasno proizilazi stav da je pravno priznata samo ona nematerijalna steta koju ZOO ili neki drugi zakon priznaje kao takvu, a to znaci da su te stete u zakonu odreene taksativno.746 Utvrivanje novcane naknade (satisfakcije) za

I sudska praksa ide u ovom pravcu: "Novcana naknada nematerijalne stete nije cilj ve sredstvo kojim osteeni, zadovoljavanjem potreba koje ne bi mogao podmiriti, olaksava sebi zivot i cinei ga podnosljivijim, ublazava dusevni bol koji podnosi. Nematerijalna steta i naknada te stete se dozivljavaju, ali tako sto je steta neprijatan, a naknada prijatan dozivljaj" - Vrhovni sud Srbije, Rev.4518/94, u Z. Petrovi, N. Mrvi -Petrovi i D. Jovasevi, Naknada stete, Beograd, 1999, str. 84. 739 Vidjeti: M. Vukovi, Odgovornost za stete, Zagreb, 1971, str. 247. 740 U bivsoj Jugoslaviji ova naknada je prvo priznata u Sloveniji presudom Vrhovnog suda NR Slovenije Gzz-5/50 od 2.2.1950. u cijem obrazlozenju se istice da novcana naknada nematerijalne stete nije u suprotnosti sa pravnim poretkom drzave. Vidi: J. Studin, Savjetovanje o naknadi neimovinske stete u Vs Jugoslavije, Nasa zakonitost, 1968, str. 280. 741 Vise o tome: L. Karamarkovi, op. cit., str. 8-9. 742 O naknadi nematerijalne stete u uporednom pravu v. N. Mrvi-Petrovi, Pravo na naknadu nematerijalne stete u uporednom pravu, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str. 20-29; A. ori, Naknada nematerijalne stete u uporednom pravu, u Aktuelni problemi naknade stete i osiguranja, Budva/Beograd, 2004, str. 293-300; S. Dimitrijevi, Naknada nematerijalne stete zbog povrede prava licnosti u engleskom pravu, u Naknada stete i osiguranje, Budva/Beograd, 2005, str. 145-152; M. urkovi, Naknada nematerijalne stete u nekim europskim zemljama, u Meunarodna konferencija "Stete u osiguranju motornih vozila", Neum, 2006, str. 35-50; 743 Clanovi 155, 157, 199-205. 744 Precizno je odredio vidove stete, a instruktivnom normom je uputio sud pod kojim uslovima se naknada dosuuje i od cega zavisi njena visina. 745 Novi Zakon o obveznim odnosima Republike Hrvatske (Narodne novine br. 35/05), koji je stupio na snagu 1.1.2006. godine prihvatio je objektivnu koncepciju neimovinske stete (umjesto izraza nematerijalna steta upotrebljava se termin neimovinska steta) kao povredu prava osobnosti ­ clan 19. Pretrpljene fizicke boli, dusevne boli i strah samo su mjerilo tezine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih odlucnih okolnosti, pri utvrivanju visine pravicne novcane naknade (clan 1100.). Vidi: I. Crni, Pravo fizicke osobe na popravljanje neimovinske stete, u Naknada stete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 5-49; P. Klari, Naknada neimovinske stete, u Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 27-49; P. Klari, Odgovornost za neimovinsku stetu, Zbornik radova sa XVIII susreta pravnika, Opatija, 2005, str. 174-195; I. Crni, Neimovinska steta, Zagreb, 2006; A. Radolovi, Pravo osobnosti u Novom zakonu o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 27, br. 1/06, str. 129-168. Objektivno poimanje pojma neimovinske stete proizvod je savremenih tendencija u pravnoj teoriji i uporednom odstetnom pravu. Od novijih kodifikacija ovo su prihvatili i Obligacijski zakonik Republike Slovenije iz 2001. i Graanski zakonik Ruske federacije iz 1994. godine. 746 B. Kosi, Naknada nematerijalne stete zbog unakazenosti, Vjestak, br. 4/01, str. 62.

738

108

nematerijalnu stetu predstavlja primjenu materijalnog prava.747 Po pravilu nematerijalna steta za koju su dosuuje naknada je dospjela, ali ZOO748 daje osteenom pravo na naknadu i budue nematerijalne stete, koja jos ne postoji, ali e po redovnom toku stvari nastati, jer je njen uzrok ve prisutan i izvjesno je da e ona nastati ili trajati u budunosti.749 Naknada za nematerijalnu stetu u nacelu se dosuuje za svaki vid nematerijalne stete posebno, a u iznimno teskim slucajevima, kad se trpljenja osteenog uzajamno uslovljavaju i prepliu, tako da ih je nemogue razluciti, moze se dosuditi jedinstvena naknada za ukupnu nematerijalnu stetu.750 751 Zatezna kamata na pravicnu novcanu naknadu nematerijalne stete tece od dana donosenja prvostepene presude kojom je naknada odreena.752 Prilikom odlucivanja o visini ove naknade, sud e uzeti u obzir i vrijeme proteklo od nastanka stete do donosenja odluke, ako duzina cekanja na satisfakciju i druge okolnosti slucaja to opravdavaju.753 754. Mi emo se ovom prilikom baviti samo naknadom stete za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti, jer se u pogledu ovog vida stete u praksi pojavljuje najvise dilema i nedoumica.755 Problematiku novcane naknade za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti analizirali smo kroz prizmu zakonskih odredbi i aktuelne sudske prakse iz ove oblasti. Cilj nam je da ukazemo na kompleksnost i suptilnost odreivanja njene pravicne naknade u sudskom postupku. 2. Naknada stete za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti

747

Nacelni stav zajednicke sjednice Saveznog suda, republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 23.5.1979. godine, u R. osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd, 1998, str. 269. 748 Clanom 203. ZOO propisano je da e sud na zahtjev osteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu stetu, ako je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i u budunosti. 749 Prema Vrhovnom sudu Vojvodine, Rev. 176/87 i tek roeno dijete ima pravo na naknadu nematerijalne stete za pretrpljene dusevne bolove zbog smrti bliskog lica, jer e ono dozivljavati bol razvojem svijesti i dusevnim sazrijevanjem - u L. Karamarkovi, op. cit., str. 15. 750 Zakljucak broj 15 sa sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bivse SFRJ u Ljubljani 15 i 16. 10.1986, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 72. 751 Navodimo karakteristicnu sudsku odluku: "U slucaju vrlo teskog invaliditeta kada fizicki bolovi, dusevni bolovi zbog umanjenja zivotne aktivnosti naruzenosti te strah predstavljaju kvalitativnu cjelinu koja prerasta mogunost izoliranja pojedinih oblika steta i njihovo odvojeno ocjenjivanje, mogue je za sve oblike nematerijalne stete dosuditi satisfakciju u jednom iznosu" ­ Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2111/81, od 3.3.1982, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 21, odl. 60. 752 U pogledu ovoga postoje i drukcija stanovista. Prema zakljucku Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH od 9.4.2003. ova kamata tece od dana podnosenja tuzbe ­ v. I. Veli, Neimovinska steta i naknada neimovinske stete u teoriji i sudskoj praksi (I dio), Pravni savjetnik, br. 1/05, str. 43. 753 Nacelni stav usvojen na XXXIII zajednickoj sjednici Saveznog suda, republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda odrzanoj 29. maja 1987. godine u Bugojnu, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/87, str. 50. 754 Uporediti : S Stanisi, Zatezne kamate na novcanu naknadu nematerijalne stete u svjetlu novih monetarnih propisa,u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str. 194-216. 755 O tome: O. Stankovi, Naknada za pojacane napore i za umanjenje zivotne aktivnosti, Beograd, 1972, str. 42; D. Obradovi, Oblik novcane naknade stete zbog umanjenja zivotne aktivnosti, Advokatura BiH, br. 2-3/80, str. 82; M. Nikoli, Dusevni bolovi i naknada stete, Pravni zivot ,br. 10/00, str. 534; Z. Ivosevi, Naknada stete zbog umanjenja zivotne aktivnosti, Obavezno osiguranje, naknada stete i obezbjeenje potrazivanja, III, Budva, 2000., str. 49-62.

109

Nematerijalna steta za pretrpljene dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti nastaje kao akcesorna posljedica tjelesne povrede odreenog lica.756 Meutim, pravo na naknadu po ovom osnovu ima osteeni i onda kada ti bolovi nisu iskljucivo posljedica tjelesne ozljede ve bolesti.757 Do stupanja na snagu ZOO sudska praksa je kao stetu za trajno umanjenje zivotne aktivnosti priznavala onu stetu koja se djelimicno javljala na nematerijalnom, a djelimicno na materijalnom podrucju. ZOO je ove vidove stete razgranicio i propisao naknadu za materijalnu stetu zbog tjelesne povrede ili narusenog zdravlja758 i naknadu za pretrpljene dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti.759 U praksi se cesto identifikuju umanjenje zivotne aktivnosti i umanjenje radne aktivnosti, iako se radi o dva oblika stete kod kojih se naknada odreuje na osnovu razlicitih kriterijuma.760 Naknada za umanjenje zivotne aktivnosti je nematerijalna steta, a naknada za umanjenje radne sposobnosti predstavlja materijalnu stetu, koja se dosuuje zbog smanjenja zarade osteenog lica. Steta zbog umanjenja zivotne aktivnosti obuhvata dusevne bolove osteenog zbog osteenja na psihickom ili tjelesnom podrucju (odnosno zbog umanjene funkcionalnosti organizma) koja izazivaju emocionalni poremeaj, jer on zivotne funkcije vise ne moze obavljati na dosadasnji nacin.761 Prema zakljucku broj 6. (1) sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bivse SFRJ u Ljubljani 15 i 16. 10.1986. (u daljem tekstu: Savjetovanje u Ljubljani) umanjenje zivotne aktivnosti, kao poseban osnov za naknadu stete zbog dusevnih bolova, obuhvata sva ogranicenja u zivotnim aktivnostima osteenog koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom toku stvari u budunosti izvjesno ostvarivao. Pod ogranicenjem se podrazumijeva i vrsenje aktivnosti uz poveane napore ili pod posebnim uslovima.762 Dakle, ova vrsta stete obuhvata veoma sirok dijapazon osteenja na psihickom i tjelesnom podrucju osteenog, a kada je izvjesno da e ovi dusevni bolovi trajati i u budunosti, onda naknadu treba odrediti kako za pretrpljene, tako i za izvjesne budue dusevne bolove.763 Umanjenje zivotne aktivnosti se neposredno ne nadovezuje na odreen stepen umanjenja funkcije organizma kao bioloske konstitucije.764 Sama cinjenica sto je kod osteenog usljed osteenja tjelesnog integriteta ili zdravlja doslo do umanjenja zivotne aktivnosti, ne znaci da osteeni ima pravo na naknadu stete, pa makar ta osteenja bila odreena i u velikom procentu umanjenja njegove aktivnosti.765 Bitno

756

Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete za pretrpljene dusevne bolove zbog umanjene zivotne aktivnosti, u Naknada stete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odrzanog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004. godine, Novi Sad, 2004, str. 161. 757 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev-570/92. od 29.12.1977, u I. Crni, Pravo fizicke osobe na popravljanje neimovinske stete... str. 22. 758 Clan 195. ZOO. 759 Clan 200. stav 1. ZOO. 760 Vidi: N: Muslim, Osvrt povodom clanka dr Petra Klaria:"Odnos naknade za tjelesno osteenje i novcane satisfakcije za dusevne bolove zbog smanjenja zivotne aktivnosti", Nasa zakonitost, br. 8/95, str.962-965. 761 O tome opsirno: D. Medi, Neki aspekti naknade stete za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti., u Naknada stete i osiguranje, Budva, 2005, str. 103-114. 762 Ovo savjetovanje je bilo u cjelini namijenjeno razmatranju pojedinih pitanja o nematerijalnoj steti i o naknadi te stete, a zakljucci sa obrazlozenjem su objavljeni u Biltenu Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 53-77. 763 Vidi: V. Vuckovi, Naknada budue nematerijalne stete, Pravni zivot, br. 9-10/92, str. 1529-1539. 764 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str.515. 765 O tome: J. Stanisi, Odmjeravanje pravicne novcane naknade stete za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti i smrti bliskog lica, Advokatura, br. 11-12/04, str. 135; N. Pesi,

110

je da li su ta osteenja imala svog odraza u psihickoj sferi osteenog, u vidu dusevnog bola zbog umanjenja zivotne aktivnosti, te u kom obimu.766 Proizilazi zakljucak da nije relevantna povreda licnog dobra, ve samo posljedice koje su njome izazvane.767 Povremeni ili stalni bolovi koji se javljaju kao posljedica povrede za koju je dobijena naknada, a koji su uslovljeni klimatskim faktorima ili fizickim optereenjem nisu poseban osnov za naknadu nematerijalne stete, ve predstavljaju sastavni dio pojacanih napora i dosuuju se kod ovog vida stete.768 Kako e se manifestovati umanjenje zivotne aktivnosti zavisi i od citavog dotadasnjeg zivotnog iskustva osteenog, njegovih navika, profesije, te socijalnog statusa.769 Naknada se utvruje uzimajui u obzir stepen invaliditeta, jacinu i trajanje posljedica, te dob i zanimanje osteenika,770 kao i cijeli niz drugih okolnosti na koje su ukazali sudovi prilikom dosuenja.771 Zivotna dob osteenog svakako utice na visinu stete. Po prirodnom toku stvari mlae osobe e duze osjeati dusevne bolove po ovom osnovu i zato im se, po pravilu, dosuuje i vea naknada. No, u praksi treba voditi racuna i o tome da se starija lica teze prilagoavaju stetnim posljedicama, pa zato trpe intenzivnije dusevne bolove od mlaih koji su zdravstveno puno prilagodljiviji. I zanimanje osteenog utice na visinu naknade.772 Ako bi osteeni osjeao dusevne bolove i u okviru svoje profesije, a ne samo u slobodno vrijeme, to bi moralo da utice da pravicna naknada bude dosuena u veem iznosu.773 Logicno je da na visinu stete posebno utice okolnost da li je osteeni u momentu povrede bio u punoj zivotnoj aktivnosti ili je pak zbog eventualnih ranijih oboljenja ta aktivnost ve bila umanjena. U takvom slucaju osteenom pripada naknada samo za trpljenje zbog smanjenja zivotne aktivnosti do koje je doslo zbog radnje stetnika. Prilikom odmjeravanja naknade sud treba da vodi racuna i o tome da li je osteeni doprinio nastanku stete odnosno njenom poveanju, u kom slucaju e doi do srazmjernog smanjenja naknade. Nee se smatrati da postoji doprinos osteenog poveanju stete, odnosno da je on sprijecio njeno umanjenje samo zbog toga sto je odbio da se podvrgne odreenim medicinskim zahvatima, ukoliko se ne radi o lijecenju kome bi se svako lice, po redovnom toku stvari, podvrglo bez rizika od stetnih posljedica samog lijecenja.774 Takoe, kod odmjeravanja

Odmeravanje novcane naknade nematerijalne stete za telesnu povredu, Pravni zivot, br. 9-10/92, str. 1482. 766 Npr. Vrhovni sud Hrvatske u odluci broj Gz-3418/70 od 26.1.1972. navodi da sam gubitak ili osteenje nekih tjelesnih organa nije osnov za naknadu, a da se naknada dosuuje samo za posljedice gubitka, odnosno osteenja tih organa, u O. Jelci, op. cit., str. 72. Ovo proizilazi i iz obrazlozenja zakljucaka sa Savjetovanja u Ljubljani. 767 O odnosu prema drugim vrstama stete v. O. Stankovi, Naknada stete, Beograd, 1998, str. 248252. 768 A. Radovanov, Znacaj sudske prakse pri odmeravanju pravicne novcane naknade nematerijalne stete, u Naknada stete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odrzanog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004. godine, Novi Sad, 2004, str. 141-142. 769 B. Stojakovi i M. Stojakovi, Psihijatrijska vjestacenja nematerijalne (neimovinske) stete, Vjestak, br. 4/01, str. 46. 770 Vrhovni sud Hrvatske, Gz-1919/79 od 31.10.1979 godine, u I. Crni, Uloga medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete, Nasa zakonitost, br. 11-12/85, str. 1350. 771 O okolnostima od kojih zavisi odmjeravanje ove naknade sire: O. Stankovi, Naknada stete... str .268-271. 772 Npr. amputacija jednog prsta kod fizickog radnika nee za njega imati tako teske posljedice kao sto e imati kod profesionalnog muzicara. 773 Slicno: I. Crni, Oblici nematerijalne stete i kriteriji za odmjeravanje pravicne novcane naknade, Nasa zakonitost, br. 10/86, str. 1324-1325. 774 Zakljucak broj 17 sa Savjetovanja u Ljubljani.

111

naknade u odreenim slucajevima sud e voditi racuna i o imovinskim prilikama odgovornog lica.775 Nemogunost bavljenja sportom, ucenja stranih jezika, bavljenja muzikom ili kakvom drugom dodatnom aktivnosu upravo su tipicni oblici smanjenja zivotnih aktivnosti koje osteeni osjea kao dusevne bolove, pa mu za takav oblik nematerijalne stete i pripada pravicna novcana naknada. Meutim, ako se oni ne odrazavaju na gubitak zarade ili ostvarivanje kakvih drugih prihoda, tada oni ne cine osnovu za naknadu materijalne stete pozivom na cl. 195. ZOO.776 Gubitak polne moi nije posebna osnova za priznavanje naknade nematerijalne stete, ve se uzima u obzir pri utvrivanju naknade za smanjenje zivotne aktivnosti777 a isti je slucaj i ako postoji nemogunost raanja djece.778 Smatra se da nije nastupila pravno-relevantna nematerijalna steta za pretrpljene dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti, ako je povrijedjeni u stetnom dogadjaju bio tako tesko tjelesno povrijedjen da sve od tada, zbog unistenih mozdanih centara nije bio svjestan svog stanja, te nije osjeao patnje ni bolove. U tom slucaju, kada se ovo stanje, koje znaci samo odrzavanje povredjenog u golom zivotu sredstvima strucne medicinske pomoi nee izmijeniti do smrti, nema mogunosti da bi povrijedjeni mogao naknadu po ovom osnovu, koja predstavlja samo oblik supstitucije zadovoljenja za umanjenje zivotne aktivnosti, ikada uzivati i na taj nacin si olaksati svoj polozaj.779 780 Ima, meutim, i misljenja da, i pored toga sto je najvazniji dio tijela van funkcije, treba imati uvidu da tijelo pati i iscrpljuje se, iako osteeni sam o tome nista ne zna.781 Smatramo da ovakvo lice ipak ne bi imalo pravo na novcanu naknadu nematerijalne stete po ovom osnovu, zato sto se ozbiljno postavlja pitanje kakav bi bio cilj ove naknade. No, svakako da postoji potreba da se ovakvo specificno stanje na odreeni nacin regulise kao poseban vid stete, za koji bi se mogla dosuditi novcana naknada. Identican problem postoji kod privremenog stanja gubitka svijesti, kada osteeni takoe nije u mogunosti da osjeti ni fizicke ni dusevne bolove, iako je nesumnjivo da tijelo pati. I u ovom slucaju nema uporista za odreivanje novcane naknade po ovom osnovu.782 Razumljivo je da vjestaci prilikom utvrivanja umanjenja zivotne aktivnosti igraju kljucnu ulogu i vjestacenjem783 se moraju utvrditi sve posljedice zbog kojih je normalna

"Imovinsko stanje onoga koji drugome odgovara za prouzrokovanu nematerijalnu stetu uzima se u obzir kao socijalna kategorija samo u slucaju kada bi ovaj zbog plaanja naknade sam dosao u takvu oskudicu da bi time bio ugrozen njegov socijalni polozaj odnosno socijalna stabilnost. Zato se i imovinsko stanje pravnog lica, koje odgovara za stetu, ne uzima u obzir pri odmjeravanju naknade za nematerijalnu stetu" ­ zakljucak broj 18. sa Savjetovanja u Ljubljani. 776 Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 2654/90 od 6.6.1991. u V. Gorenc, op. cit., str. 289. 777 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev-131/86. od 12.3.1986, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 31, odl. 50. 778 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1790/83. od 8.5.1984, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 25, odl. 75. 779 Vrhovni sud Slovenije, II Ips 215/80 od 4.12.1980, Porocilo VS SRS 1980/II, str. 27. 780 Slican je stav i Vrhovnog suda Hrvatske u presudi Rev-2547/86 od 24.3.1987. u kojoj je istaknuto da je za priznavanje naknade za dusevne bolove zbog smanjenja zivotne aktivnosti potrebno i postojanje svijesti osteenika da je njegova zivotna aktivnost smanjena, tj. da postoje dusevne boli zbog takve situacije, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom, Zagreb, 2001, str. 271. 781 S. Cigoj, Tendencije u razvoju graanske odgovornosti i njihov uticaj na osiguranje, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 6/82, str. 968. 782 Slicno i: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete zbog povrede prava licnosti, Beograd, 1996, str. 102. 783 O znacaju vjestacenja u ovim parnicama v. D. Medi, Znacaj vjestacenja u parnicama za naknadu nematerijalne stete, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001., str. 73-74; I. Crni, Uloga

775

112

aktivnost osteenog ogranicena ili otezana, a nije dovoljno utvrditi samo procenat umanjenja zivotne aktivnosti. Sam iznos naknade zavisi od prirode i tezine svih trpljenja osteenog vezanih za ovaj vid stete.784 Vjestaci u svom nalazu i misljenju, izmedju ostalog, treba da se izjasne o stepenu invalidnosti, koji se u pravilu izrazava u procentima785 i u pogledu toga u praksi postoje razlicita mjerila. Naime, vjestacima je ostavljena sloboda da na osnovu svojih kriterijuma odreuju ove procente sto neminovno dovodi do nejednakog tretiranja osteenih lica. Sigurno je da bi u budunosti na osnovu savremenih medicinskih saznanja i dostignua trebalo pokusati pronai sto egzaktnija i objektivnija mjerila kako bi se praksa u ovom dijelu sto je mogue vise ujednacila.786 Naravno, na sudu je da ocijeni kakav znacaj imaju i ostale bitne okolnosti od kojih zavisi odreivanje pravicne naknade za ovaj vid stete, imajui u vidu najrazlicitije aspekte ovog pitanja, kako u pogledu subjektivnih okolnosti tako i objektivnih pokazatelja. Prema tome, zadatak vjestaka je da precizno opise u cemu se sve sastoji umanjenje zivotne aktivnosti, odnosno koja su sve ogranicenja koje trpi osteeni (neophodnost ulaganja posebnih fizickih napora, poveane potrebe, mogunost bavljenja slobodnim aktivnostima), zatim da opise koje zivotne aktivnosti osteeni uopste ne moze ostvarivati, a koje moze samo uz poveane napore, te da objasni jacinu i trajanje posljedica (da li se radi o privremenim ili trajnim)787 i tome slicno. Prilikom odreivanja procenta umanjenja zivotne aktivnosti sudski vjestaci (ukoliko je bilo vise vjestaka) odreuju procenat umanjenja svaki za povrede koje je vjestacio, pa nakon usaglasavanja zajednicki odreuju procenat umanjenja zivotne aktivnosti, pri cemu se ovaj procenat ne odreuje prostim sabiranjem.788 Kod odreivanja naknade nije presudno koliki je ovaj procenat,789 jer za isti procenat umanjenja, kada postoji vise osteenih, sud svakom od njih moze dosuditi razlicite iznose pravicne naknade.790 Dosuenje novcane naknade za ovaj oblik stete je opravdano ako je umanjena zivotna aktivnost dovela do ozbiljnog poremeaja psihicke i emocionalne

medicinskih vjestaka u parnicama za naknadu nematerijalne stete... str. 1350-1351; Z. Petrovi, Odmeravanje naknade nematerijalne stete, Glasnik pravde, br. 6/00, str. 138. 784 U tom smislu ide i zakljucak br. 19 sa Savjetovanja u Ljubljani . 785 Postoje misljenja da ovakvo postupanje ne doprinosi individualizaciji slucaja ili pak bar ne u dovoljnoj mjeri. 786 Pokusaj stvaranja ujednacenih medicinskih kriterijuma vidi kod: D. Zecevi, J. Skavi i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996, str. 281-289. Vidi i :S: Stimac, Primjena pravnih i medicinskih kriterija kod utvrivanja novcane naknade nematerijalne stete, Odvjetnik, br. 7-8/04, str. 41-47. 787 O tome vise: Z. Petrovic: Odmeravanje naknade nematerijalne stete... str. 138 788 Okruzni sud Beograd, Gz-391/2000 od 19.4.2000., u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete, Novi Sad, 2001., str. 153-154. 789 Procenat je samo pomono mjerilo. 790 Npr.Vrhovni sud Vojvodine je u odluci Rev-306/83 naveo: "Za odlucivanje po zahtjevu za novcanu naknadu tog vida nematerijalne stete, suprotno pravnom shvatanju tuzenog iznijetom u reviziji, nije presudno koliki je procenat telesnog osteenja tuzioca (35%), ve koje su trajne posledice povreivanja i kako se one manifestuju odnosno kako i koliko uticu na smanjenje zivotne aktivnosti tuzioca" - u A. Radovanov, Kriterijumi za odreivanje visine novcane naknade nematerijalne stete, u Naknada nematerijalne stete, Budva 2001, str. 158-159. Slican je i pravni stav sjednice sudija Graanskog odjeljenja Okruznog suda Zagreb od 4.3.1986. u kome se istice da od vjestaka treba traziti da nalaz uvijek sadrzi opis iz kojeg je vidljivo u cemu se sastoji smanjenje zivotne aktivnosti ­ u I. Crni, Oblici nematerijalne stete i kriteriji za odmjeravanje pravicne novcane naknade... str. 1324, a isto tako i Suda udruzenog rada Crne Gore izrazen u odluci Z-281/84 od 4.4.1984. u kojoj se navodi da za odreivanje visine naknade za pretrpljenu nematerijalnu stetu za dusevne bolove zbog smanjenja zivotne aktivnosti nije odlucujui postotak tjelesnog osteenja, ve posljedice koje su nastale usljed ozljede i kako te posljedice uticu na zivotnu aktivnost osteenika - u I. Crni i A. Ili, Osiguranje i naknada stete u saobraaju, Praksa sudova i zajednica osiguranja, Zagreb, 1987., str. 172.

113

ravnoteze. Postoje stavovi da je granica do koje je umanjenje zivotne aktivnosti manjeg znacaja do 5%, mada to ipak ne moze biti precizno odreeno i zavisi od bitnih okolnosti svakog konkretnog slucaja.791 792 Novcana naknada za umanjenu zivotnu aktivnost se, po pravilu, dosuuje kada se radi o trajnim posljedicama, odnosno definitivnom umanjenju zivotne aktivnosti. Medjutim, naknada se u praksi daje i u slucaju kada su posljedice privremene, pod uslovom da je osteenje tijela bilo znacajno.793 Misljenja smo da dosuivanje naknade stete za privremeno umanjenje zivotne aktivnosti treba da postane pravilo, naravno pod odreenim uslovima.794 Naknada za umanjenje zivotne aktivnosti se dosuuje u jednokratnom novcanom iznosu i ovo odgovara prirodi i svrsi ove vrste stete, a odreuje se po slobodnoj ocjeni u smislu clana 127. Zakona o parnicnom postupku Republike Srpske i Zakona o parnicnom postupku Federacije BiH.795 Na zahtjev osteenog ova naknada se moze dosuditi i u vidu novcane rente, pod uslovom da takav vid prema svim okolnostima slucaja predstavlja adekvatnu satisfakciju.796 Znatnije izmijenjene okolnosti uticu na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade nematerijalne stete jednako kao i na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade materijalne stete.797 798 Princip odstetnog prava da naknada ne moze da bude vea od iznosa stete nalaze da se sve isplate u vezi stetnog dogadjaja uracunavaju u naknadu.799 Prema zakljucku broj 12 sa Savjetovanja u Ljubljani novcana naknada za tjelesno osteenje (invalidnina) uzima se u

Vidjeti: Z. Ivosevi, op. cit., str. 54. Vrhovni sud Srbije je tim povodom zauzeo ovakva stanovista: "Zivotna aktivnost osteenog smanjena je za 0,5% zbog gubitka dva prirodna zuba i njihove zamjene vestackim. Ovako nizak procenat smanjenja ne moze biti osnov za naknadu nematerijalne stete". U drugoj presudi istog suda stoji: "Umanjenje zivotne aktivnosti od 3,3% je neznatno, pa, prema tome, ne daje pravo na naknadu nematerijalne stete" - presude Vrhovnog suda Srbije br. Gz-5476/72 od 28.12.1972. i Gz-5713/72 od 26.12.1972., objavljene u navedenom clanku Z. Ivosevica, str. 54.Suprotno misljenje zastupa J. Salma koji istice da i najmanji «procenat» umanjenja zivotne sposobnosti daje osteenom pravo na naknaduv. J. Salma, op. cit., str.516. 793 Tako Vrhovni sud Srbije u presudi Rev-1344/83 istice: "Naknada za umanjenu zivotnu sposobnost moze se dosuditi i u slucaju privremenog umanjenja zivotne aktivnosti kad postoji mogunost da se posle duzeg lecenja hirurskim intervencijama uklone posledice pretrpljene povrede. Naknada je uslovljena samo postojanjem visokog stepena telesnog osteenja" - u A. Radovanov, Kriterijumi za odreivanje visine novcane naknade nematerijalne stete...str. 157. 794 U ovom pravcu ide i zakljucak broj 6 (2) sa Savjetovanja u Ljubljani: "Ovaj vid stete je u pravilu trajnog karaktera, ali novcana naknada se moze dosuditi i kad je umanjenje zivotne aktivnosti privremeno, ako je jaceg intenziteta i duzeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju". 795 O odmjeravanju stete po slobodnoj ocjeni v. V. Raki-Vodineli, Odmeravanje visine naknade stete slobodnom ocenom, Pravni zivot, br. 9-10/92, str. 1540; M. Dika, Odmjeravanje naknade stete prema slobodnoj ocjeni, u Naknada stete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 121-140. 796 Ovakav nacelni stav je prihvaen na XVIII zajednickoj sjednici Saveznog suda, republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 7. i 8.5.1981.- ZSO VI/2, Bilten Saveznog suda, 1981, br. 14, str. 14. 797 Zakljucak br. 11 sa pomenutog Savjetovanja u Ljubljani .. 798 I kad je pravosnaznom presudom dosuena naknada stete zbog smanjene zivotne aktivnosti, takva presuda moze biti izmijenjena, ako se u medjuvemenu pogorsa zdravstveno stanje povredjenog zbog poveanja procenta smanjene zivotne aktivnosti, kao posljedice pretrpljene povrede, jer se u takvom slucaju radi o novoj steti - Vrhovni sud Srbije, Rev. 502/76, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava, Beograd, 1996, str. 187. 799 O opravdanosti uracunavanja v. P. Klari, Odnos naknade za tjelesno osteenje i novcane satisfakcije za dusevne bolove zbog smanjenja zivotne aktivnosti, Nasa zakonitost ,br. 4/85, str. 388.

792 791

114

obzir samo kod odmjeravanja naknade za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti u smislu clanova 200. i 203. ZOO, bez obzira na to da li je ta naknada priznata u jednokratnom iznosu ili u obliku novcane rente.800 801 Sto se tice svote osiguranja isplaene povodom tjelesnog osteenja ili narusenog zdravlja, ona se uracunava u naknadu stete zbog umanjene zivotne aktivnosti, ako je premiju osiguranja uplatio onaj koji je duzan da plati naknadu stete. U suprotnom, ako je premiju uplatio sam osteeni, osigurana svota se ne uracunava u iznos naknade stete.802 ZOO predvidja mogunost ovog kumuliranja,803 pa svota osiguranja ne utice na visinu utvrene naknade. U praksi je ranije bila dilema da li je gubitak skolske godine pravno priznat oblik nematerijalne stete ili pak osteenom pripada pravo samo na naknadu materijalne stete. Naime, takva steta zbog stetnog dogadjaja moze imati elemente i materijalne stete (gubitak odnosno manji licni dohodak) a i nematerijalne stete, koja se u skladu sa do sada ve jedinstvenom sudskom praksom uvrstava u dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti. Na navedenom Savjetovanju u Ljubljani je u pogledu ovoga zauzet sljedei stav:

O tome detaljnije: N. Mrvi-Petrovi, Z. Petrovi i A. Filipovi, Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada stete, Beograd, 2000, str. 234-237, M. Mihailovi, Odnos izmeu novcane naknade nematerijalne stete i primanja po osnovu socijalnog osiguranja, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str. 126-141. Prethodno, zajednicka sjednica Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bivse SFRJ od 6. i 7.9.1985. godine utvrdila je sljedei nacelni stav: "Pri utvrivanju visine pravicne novcane naknade za pretrpljene dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti uzima se u obzir (cijeni zajedno sa drugim okolnostima) i naknada (invalidnina) za tjelesno osteenje koju osteeni prima po propisima o invalidskom osiguranju, ali ne u kapitaliziranom iznosu i ne prostim oduzimanjem od pripadajueg iznosa pravicne novcane naknade, ve e sud na osnovu svih okolnosti slucaja po slobodnoj ocjeni (clan 223.) utvrditi u kojoj mjeri invalidnina utice na visinu novcane naknade za ovaj vid nematerijalne stete" - u A. Radovanov, Nacelni stavovi Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda i pravna shvatanja Vrhovnog suda Srbije, Novi Sad, 2000, str. 115. 801 Savezni sud bivse SRJ je 7.11.1995. godine ovim povodom zauzeo sljedei nacelni stav: "Pri utvrivanju visine pravicne novcane naknade za pretrpljene dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti sud e uzeti u obzir i naknadu za telesno osteenje na koju osteeni ima pravo po propisima o invalidskom osiguranju, pa e na osnovu svih okolnosti slucaja po slobodnoj oceni utvrditi u kojoj meri naknada za telesno osteenje utice na visinu novcane naknade za ovaj vid nematerijalne stete. Visina naknade utvruje se na isti nacin i u slucaju kad sud pravicnu naknadu zbog umanjenja zivotne aktivnosti dosuuje u obliku novcane rente. Pravo osteenog na naknadu za telesno osteenje uzima se u obzir i kad osteeni odbija da pokrene postupak kod nadleznog organa radi ostvarivanja naknade po tom osnovu. U tom slucaju sud e kao prethodno pitanje sam utvrivati pravo osteenog na naknadu za telesno osteenje, ako iz prirode i stepena telesnog osteenja proizilazi da bi osteeni po propisima o invalidskom osiguranju mogao ostvariti tu naknadu", u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava ... str. 187. U ovom smislu se izjasnjava i Vrhovni sud Srbije u presudi br. Rev-4313/98 od 9.9.1998. godine: "Neosnovano se u reviziji navodi da je uracunavanje invalidnine u naknadu stete za dusevne bolove zbog umanjenja zivotne aktivnosti trebalo izvrsiti posle aktuarskog vestacenja, kapitaliziranjem invalidnine. Ovo uracunavanje se vrsi po slobodnoj oceni suda, koji visinu invalidnine samo uzima u obzir pri odreivanju naknade za pomenuti vid nematerijalne stete", u Z. Ivosevi, op. cit., str. 59. 802 I sudska praksa na ovo ukazuje: "Ako se radnik sam osigura za slucaj povrede na poslu i ako sam plaa premiju za ovo osiguranje osiguravajuoj organizaciji, onda preduzee koje je odgovorno za stetu koju radnik pretrpi usled povrede na poslu, ne moze takvom radniku da u naknadu stete uracuna i ono sto bi on dobio od osiguravajue organizacije, kako bi mu za taj iznos smanjilo naknadu stete. Radnik u ovakvom slucaju ima pravo na to da kumulira naknadu iz osiguranja i naknadu stete od odgovornog lica" - Vrhovni sud Srbije, broj Gz-3268/67, u Z. Ivosevi, op. cit., str. 59. 803 Clan 948. stav 2.ZOO.

800

115

"Prekinuto skolovanje pored osnova za naknadu materijalne stete, moze se uzeti u obzir i kao osnov za naknadu stete zbog dusevnih bolova u sklopu naknade zbog umanjenja zivotne aktivnosti, a ne predstavlja poseban (samostalan) vid nematerijalne stete."804 Pravo na naknadu ove stete je neprenosivo805 i nenasljedivo. U principu potrazivanje naknade neimovinske stete gasi se smru osteenog, jer drugacije ne moze da se ostvari svrha naknade. Odredbama ZOO806 propisano je da potrazivanje naknade nematerijalne stete (pa i naknade za umanjenu zivotnu aktivnost) prelazi na nasljednike samo ako je priznato pravosnaznom odlukom ili pismenim sporazumom, a pod istim uslovima, to potrazivanje moze biti predmet ustupanja, prebijanja i prinudnog izvrsenja.807 Dakle, ova naknada je strogo licnog karaktera, a pravosnaznom presudom ili sporazumom odreena svota novca pripada nasljednicima, ali ne kao sredstvo za ostvarivanje naknade, ve u opstoj funkciji koju novac ima. Nasljediv je novac kao stvar, a ne naknada kao sredstvo za dozivljaj licnog zadovoljstva.808 Ipak, cini se da je ovo odstupanje od opsteg pravila o svrsi ove naknade. Ako naknada sluzi za uspostavljanje psihicke ravnoteze osteenog, ona se moze ostvariti samo u njegovoj licnosti. Nasljednici je u tu svrhu ne mogu iskoristiti, pa dolazi do bogaenja na njihovoj strani. Rok zastarjelosti kod nematerijalne stete pocinje tei od onog dana kada su pojedini vidovi dobili oblik konacnog stanja, odnosno od zavrsenog lijecenja.Kada su u pitanju dusevni bolovi zbog smanjenja zivotne aktivnosti, zastara pocinje tei od zavrsetka lijecenja i saznanja za postojanje ove vrste stete.809

3. Zakljucak Umanjenje ili gubitak opste zivotne aktivnosti predstavlja vid nematerijalne stete koji nastaje onda kad zbog tjelesne povrede ili bolesti kod osteenog nastupi nemogunost ili smanjena mogunost funkcionisanja organa u cjelini ili jednog njegovog dijela. Nema sumnje da se dozivljaj stete zbog umanjene zivotne aktivnosti odlikuje svojevrsnim sazimanjem raznih vidova nematerijalne stete u jedan, poseban oblik stete, a dosuivanjem naknade za umanjenu zivotnu aktivnost osteeni ne gubi pravo na posebnu naknadu stete za fizicke bolove, strah i dusevne bolove zbog naruzenosti. Odredbe ZOO predstavljaju pogodan okvir u kome je sudska praksa ve utvrdila mnoge stavove u pogledu prava na naknadu za ovaj specificni vid stete, koji prednjaci svojom kompleksnosu i suptilnosu, te bogatstvom oblika ispoljavanja u praksi. Dusevni bol je, kao i fizicki, individualni subjektivni fenomen, i zavisi od mnogih okolnosti, a posebno od strukturalnih i psihickih osobina licnosti. Sud ima obavezu da primjenom pravnog standarda analizira sve relevantne okolnosti i uz pomo psihologije, logike i zivotnog iskustva, cijenei sve objektivne i subjektivne momente koji su od znacaja za odmjeravanje naknade, donese pravicnu odluku. Pri tome, treba imati u vidu da se novcana naknada za ovaj oblik nematerijalne stete, zbog svega izlozenog, ne smije generalizovati, ali isto tako da postoji i opasnost da odlucivanje suda ne predje u arbitrernost. Samo dosljedna i striktna primjena pomenutih

Zakljucak br. 7. sa ovog Savjetovanja. Osteeni potrazivanjem naknade nematerijalne stete koje nije ostvario ne moze da raspolaze ni pravnim poslovima inter vivos ni testamentom. 806 Clan 204. 807 Vidjeti: A. Filipovi, Nasleivanje i zastarelost naknade nematerijalne stete u jugoslovenskom pravu, u Naknada nematerijalne stete, Budva, 2001, str. 96-106. 808 O tome vise: Z. Ivosevi, op. cit., str. 60. 809 A: Filipovi, op. cit., str.105.

805 804

116

kriterijuma i utvrivanje svih krucijalnih okolnosti moze dovesti do pravilnog odmjeravanja ove naknade u svakom konkretnom slucaju.

NAKNADA STETE U OBLIKU RENTE 1. Uvod Naknadu stete u obliku rente poznaju svi savremeni pravni sistemi. Ovaj oblik naknade je ureen propisima ili je pak priznat u sudskoj praksi.810 Inace, rentom uopste naziva se svaki "periodicni prinos koji se ne dobija radom",811 dok naknada stete u obliku rente postoji u slucaju kada ukupan iznos stete nije poznat u vrijeme odlucivanja u tuzbenom

Graanski zakonici koji su se ranije primjenjivali na ovim prostorima - Austrijski graanski zakonik, Srpski graanski zakonik i Opsti imovinski zakonik za Crnu Goru nisu sadrzavali odredbe o ovoj naknadi, ali ju je teorija i praksa izgraena na osnovu tih propisa, kao pravnih pravila, poznavala i priznavala. U tom pravcu idu i odluke Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-3/74 i Vrhovnog suda Hrvatske Gz-820/71 i Gz 924/60 - vidjeti: M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente, Nasa zakonitost, br. 10/86, str. 1348. Neke zemlje propisuju samo opste odredbe o naplati u obliku rente. Tako se npr. clanom 43. svajcarskog Zakonika o obligacijama propisuje: "Oblik i visinu naknade odreuje sudija s obzirom na okolnosti slucaja i stepen krivice. - Naknada stete u obliku rente moze se dosuditi samo ako se duznik u isto vrijeme obaveze da da obezbeenje". Ipak, najvei broj zakona sadrzi odredbe o tome za koje se stete naknada dosuuje u ovom obliku. O renti v.: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente, Beograd, 1999; N. Mrvi Petrovi, Z.Petrovi i A.Filipovi, Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada stete, Beograd, 2000, str. 196-231; N.Dragovi, Naknada materijalne stete u obliku rente, referat podnijet na savjetovanju pravnika ZOIL Sarajevo, Neum, 1979; M.Ilesic, Odskodnina v obliki rente po Zakonu o obligacijskih razmerji, Zdruzeno delo, 1979; Z. orevi i V. Stankovi, Obligaciono pravo, opsti deo, Beograd, 1974, str. 401-402; I.Crni i A.Ili, Osiguranje i naknada stete u saobraaju, Zagreb, 1987, str. 124-150; A.Ili, Primjena propisa o renti u praksi, Osiguranje i privreda, br. 12/85; Z Petrovi, Renta za stete prouzrokovane telesnom povredom ili osteenjem zdravlja, Bilten pravne sluzbe, br. 3-4/96; T.Stojanovi, Rentne stete u osiguranju odgovornosti vlasnika odnosno korisnika motornih vozila, Zbornik radova sa Jugoslovenskog savjetovanja o osiguranju motornih vozila u Trogiru, 27. - 29.3.1985; V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998, str. 265.; B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga druga, Banja Luka, 1999, str. 68-69; M. Markovi, Neka pitanja od znacaja za dosuivanje rente, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 91; S. Drazi, Naknada stete u obliku rente, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije br.2/00, str. 262; Z. Kitanovi i V. Filipovi, Renta, u Zborniku radova sudija Drugog opstinskog suda u Beogradu, Sveska I, Beograd, 2003, str. 195-199; A. Biki, Obligaciono pravo, opi dio, Sarajevo, 2004, str. 238; Z. Petrovi i V.Todorovi, Naknada stete u obliku rente, Beograd, 2004. O renti u njemackom zakonodavstvu v. T. Meyer, Pravo na naknadu stete u obliku rente u njemackom zakonodavstvu, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 126. 811 Pravni leksikon, Beograd, 1970, str. 981.

810

117

zahtjevu, a kada se ona plaa periodicno (obicno mjesecno)812 u unaprijed utvrenim iznosima.813 814 Prema tome, u takvim slucajevima nije poznat ukupan iznos budue stete, a pocetni unaprijed odreeni iznos se utvruje prema visini stete u vrijeme prvostepenog presuenja815, ali pod klauzulom rebus sic stantibus, jer sud moze na zahtjev osteenog za ubudue poveati rentu, a moze je na zahtjev stetnika i smanjiti ili ukinuti.816 Da li e i kada sud dosuditi plaanje novcane rente dozivotno ili samo na odreeno vrijeme, zavisie od postojeih okolnosti u svakom pojedinom slucaju.817 Iako je renta periodicno davanje, ona se bitno razlikuje kao vid naknade od drugih periodicnih davanja (npr. od otplate cijene na rate kod kupoprodaje). U posljednjem slucaju apsolutan iznos obaveze je poznat duzniku, ali se on ne isplauje odjednom, ve u ratama. Naime, iz odreenih pravno-relevantnih razloga naknada se moze dosuditi u dijelovima. Za razliku od toga, renta je takvo periodicno davanje kod koje nije unaprijed poznat broj periodicnih davanja niti ukupan iznos naknade.818 Prikladnost rente zavisi od stete koju treba naknaditi (posto se te dvije stvari, steta i oblik naknade, nalaze u odnosu sadrzine i forme), a od toga zavisi i polje njene primjene.819 Imajui u vidu da se radi o vrlo specificnom obliku naknade u pogledu rente postoji mnogo interesantnih pitanja, koja se ne javljaju ni kod jednokratne naknade, a ni kod naturalne restitucije.820 Naknada stete u obliku rente se, u pravilu, odreuje u slucaju smrti, tjelesne povrede ili osteenja zdravlja.821 Vrste stete koje se nadoknauju u ovom obliku su: izgubljeno izdrzavanje odnosno pomaganje, izgubljena zarada, troskovi zbog trajno poveanih potreba i izgubljena ili smanjena mogunost daljeg razvijanja i napredovanja.822 Dakle, radi se o materijalnim stetama, koje se u navedenim slucajevima dosuuju dozivotno ili za odreeno vrijeme, sto naravno zavisi od relevantnih okolnosti svakog konkretnog slucaja. ZOO,

Nacin plaanja rente odreuje sud vodei racuna o svim okolnostima konkretnog slucaja. On moze npr. odrediti da se renta plaa mjesecno, tromjesecno ili cak sestomjesecno. U najveem broju slucajeva plaanje rente se odreuje u mjesecnim iznosima, s tim sto se precizira datum do koga se renta najkasnije treba isplatiti. Njemacki graanski zakonik odreuje da se svaka dozivotna renta, bilo novcana ili nenovcana, plaa unaprijed. Novcana renta plaa se tromjesecno unaprijed, a kod nenovcane to vrijeme odreuje se prema prirodi i cilju rente. Ukoliko je povjerilac dozivio pocetak razdoblja za koje se renta ima isplatiti unaprijed, pripada mu puni iznos koji se odnosi na ovo razdoblje (paragraf 760. u vezi sa paragrafima 843. stav 2. i 844. stav 2.). 813 O. Stankovi, Naknada stete, priredio i predgovor napisao Z. Ivosevi, Beograd, 1998, str. 367; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 1997, str. 176. 814 U ovom pravcu ide i sudska praksa: `'Renta kao novcani oblik naknade stete plaa se periodicno u unaprijed utvrenim odnosima, a ne u postotnom iznosu sto je protivno prirodi stete i odstetnom karakteru rente'' ­ Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1676/91 od 8.1.1992, u H. Taji i V. Simovi, Zakon o obligacionim odnosima ­ cetvrt vijeka sudske prakse ­ izbor sudskih odluka 1980. do 2005 ­ Knjiga prva, Sarajevo, 2006, str. 420. 815 Prema M. Vukoviu `'kad se naknada odreuje pro futuro za stete koje e u budunosti trajati, kao, na primjer, kod gubitka izdrzavanja i zarade, postoji ope priznato glediste da se naknada ustanovljava u obliku rente'' ­ M. Vukovi, Odgovornost za stete, Zagreb, 1971, No 473. 816 M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente... str. 1348. 817 B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Knj. 2, Zagreb, 1978, str. 839. 818 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str. 615.O tome i: O. Stankovi, Naknada stete u obliku rente, Beograd, 1975, str. 7. 819 O. Stankovi, Naknada stete , priredio i predgovor napisao Z. Ivosevi...str. 367. 820 Vidi: D. Medi, Osnovni teorijski i prakticni problemi naknade stete u obliku rente,u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002,str. 43-55. 821 Clan 188. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO). Isto predvia i clan 246. stav 1. Nacrta Zakona o obligacionim odnosima RS/FBiH. 822 Clanovi 194. i 195. ZOO.

812

118

meutim, ne predvia izricito odreivanje rente u slucajevima naknade nematerijalne stete,823 mada se u odredbi clana 203. propisuje da e sud na zahtjev osteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu stetu ako je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i ubudue.824 Na XII zajednickoj sjednici Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina bivse SFRJ od 7.5.1981. godine zauzet je sljedei nacelni stav (broj 1/81): "Naknada nematerijalne stete (zbog umanjenja zivotne aktivnosti i drugih njenih trajnih oblika) dosuuje se u jednokratnom novcanom iznosu ali moze, na zahtjev osteenog, biti dosuena i u obliku novcane rente ako takav oblik naknade prema okolnostima datog slucaja predstavlja odgovarajuu satisfakciju".825 826 Renta se za nematerijalnu stetu moze dosuditi ukoliko se utvrdi da e psihicke patnje, usljed stetnog dogaaja, stvarati takve okolnosti i izazivati psihicke patnje primaoca naknade.827 Novac se dosuuje kao vid ublazavanja patnji koje su nastale stetnim dogaajem.828 Ukoliko naturalna naknada neimovinske stete nije mogua visina stete se odreuje, po pravilu u ukupnom iznosu.829 Odreivanje stete u obliku rente ne predstavlja opste pravilo naknade nego izuzetak. Prema zakljucku broj 11 sa savjetovanja Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina bivse SFRJ koje je odrzano 15. i 16.10.1986. godine u Ljubljani "znatnije izmijenjene okolnosti uticu na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade nematerijalne stete jednako kao i na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade materijalne stete".830 2. Stete koje se najcese nadoknauju u obliku rente 2.1. Izgubljeno izdrzavanje odnosno pomaganje Pravo na ovu naknadu imaju lica koja je poginuli izdrzavao ili redovno pomagao odnosno lica koja su po zakonu imala pravo traziti izdrzavanje od poginulog.831 Razumljivo je

P. Klari, Pravicna novcana naknada za nematerijalnu stetu, Nasa zakonitost, br. 10/86, str. 1337; B. Vizner, op.cit; str. 930. 824 Naknada budue nematerijalne stete pretpostavlja da je ona ve prouzrokovana u momentu presuenja i da e njene stetne posljedice trajati i u budunosti po redovnom toku stvari i zbivanja. Prema sudskoj praksi, ova steta se dosuuje u jednokratnom iznosu, bez obzira na njeno kontinuirano trajanje ­ v. Pesi, Naknada nematerijalne stete, u Ugovorno i odstetno pravo po Zakonu o obligacionim odnosima, Zbornik radova, Beograd, 1979, str. 448. 825 I sudska praksa do stupanja na snagu ZOO (1.10.1978) izuzetno je dopustala naknadu nematerijalne stete zbog smanjenja zivotne aktivnosti i potrebe ulaganja pojacanih napora u obliku rente ­ v. odluke Vrhovnog suda Hrvatske, Gz-1630/61 i Okruznog suda Beograd, P-1111/66, u M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente...str. 1350. 826 O tome: E. Durutovi, Naknada nematerijalne stete u obliku rente, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 56. 827 Vidjeti: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne stete zbog povrede prava licnosti, Beograd, 1996, str. 149. 828 N. Sarki, Izvrsenje sudskih odluka kojima je utvreno pravo na rentu, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 133. 829 Vidi clanove 199. i 200. ZOO. 830 Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 65.Uporediti: I.Crni, Naknada stete (Odgovornost za stetu i popravljanje stete), Zagreb, 1995, str. 205; Z Petrovi, Renta za nematerijalnu stetu, Glasnik Advokatske komore Vojvodine, br. 9/99. 831 O tome: S. Stjepanovi, Naknada stete - dosuivanje rente zbog izgubljenog izdrzavanja, Zakonitost, br. 6/90, str. 745; B.Markovi, Naknada stete usljed smrti zakonskog davaoca izdrzavanja, Pravni zivot, br. 9-10/92, str. 1414.

823

119

da ovaj iznos ne moze biti vei od iznosa koji bi osteeni dobijao od poginulog da je ovaj ostao u zivotu i on se odmjerava imajui u vidu sve okolnosti konkretnog slucaja.832 Dakle, u odnosu na graanske zakonike koji su ranije vazili na prostorima bivse Jugoslavije,833 prosiren je krug lica koji imaju pravo na novcanu rentu. Prevashodno se radi o licima koja su prema poginulom imala i ostvarila zakonsko pravo izdrzavanja,834 kao i licima koja su samo imala to pravo, ali ga za njegovog zivota nisu ostvarila. Materijalne mogunosti odgovorne osobe nisu odlucne i ne treba ih utvrivati, osim ako postoje pretpostavke za snizenje naknade,835 kad sud, primjenjujui materijalno pravo u okviru utvrenog cinjenicnog stanja i bez prijedloga stranaka vodi racuna o materijalnom stanju osteenog.836 Pri odmjeravanju visine naknade mora se imati u vidu ne samo ona zarada koju je poginuli imao u vrijeme smrti, ve i zarada koja bi se po redovnom toku stvari mogla ocekivati da je poginuli ostao u zivotu. Za dosuivanje rente zbog izgubljenog izdrzavanja nije bitna okolnost da li je pokojni davalac izdrzavanja na dopunski rad plaao porez.837 Kada ZOO govori o licu koga je poginuli izdrzavao ne ogranicava se samo na osobe koje je poginuli izdrzavao po nekoj zakonskoj obavezi, pa ostaje da se u praksi utvrdi krug lica na koje se ovo izdrzavanje odnosi, imajui u vidu da izdrzavanje moze biti zasnovano i pravnim poslom. Pod licem koga je poginuli pomagao, podrazumijeva se lice prema kome poginuli nije imao ni zakonsku ni kakvu drugu (npr. ugovornu) obavezu izdrzavanja, ali ga je redovno pomagao (izdrzavao), pa bi to cinio i u budunosti.838 Naravno, ovdje se mora raditi o redovnom, a ne povremenom pomaganju u skladu sa pravom i drustvenim moralom dobrim obicajima.839 U ovom slucaju lica koja po ovom osnovu imaju pravo na naknadu stete ispunjavaju uslove da traze i dobiju izdrzavanje od nekog drugog, koji im iz opravdanih razloga to izdrzavanje nije davao, nego je to cinio poginuli. Posebnu grupu cine lica koja su u momentu smrti ispunjavala uslove da zahtijevaju i dobiju zakonsko izdrzavanje, ali to svoje pravo nisu ostvarila. Ona svoje pravo na izdrzavanje moraju i dokazati, a nije dovoljno da se samo utvrdi da ulaze u krug lica koja po zakonu imaju pravo na izdrzavanje.840 841

Vidi clan 194. stav 2. ZOO, koji pokazuje odstetni karakter ove rente. Vidjeti paragraf 1327 noveliranog Austrijskog graanskog zakonika, paragraf 821. Srpskog graanskog zakonika i clan 579. Opsteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. 834 Odredbe o zakonskoj obavezi izdrzavanja nalaze se u zakonima koji ureuju bracne i porodicne odnose. 835 Clan 191. ZOO. 836 M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente... str. 1352. 837 Vrhovni sud Srbije, Rev. 5697/99 od 16.2.2000, Izbor sudske prakse, br. 5/00, str. 50-51. 838 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Kragujevac Gornji Milanovac, knj. I, 1980, str. 578-579. 839 O tome: M. Subi, Naknada stete u obliku novcane rente, u Prouzrokovanje stete i njena naknada, Budva, 1998, str. 37. 840 B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio, Posebni dio, Sarajevo, 2000, str. 274. 841 Ni sudska praksa u ovom pogledu nema nikakvih dilema: "Pravo na naknadu stete zbog izgubljenog izdrzavanja pripada licima koje je poginuli izdrzavao ili redovno pomagao, kao i licima koja su po zakonu imala pravo zahtevati izdrzavanje od poginulog u smislu cl. 287. i cl. 302. Zakona o braku i porodicnim odnosima" - Vrhovni sud Srbije, Rev. 1234/82, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava, Beograd, 1996, str. 180. "Kad je utvreno da je poginuli sin redovno pomagao roditelje, roditeljima pripada pravo na naknadu stete zbog izgubljenog pomaganja neovisno o tome da li bi i inace po Zakonu o braku i porodicnim odnosima imali pravo traziti izdrzavanje" - Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 940/87, u Naknada stete, Izvod iz Zakona o obligacionim odnosima, Aktuelna sudska praksa, Beograd, 2000, prireivaci T. Krsmanovi i N. Markovi, str. 210. "Lice koje je poginuli izdrzavao, odnosno lice koje je imalo pravo na izdrzavanje od poginulog, ima pravo da od odgovornog lica trazi naknadu stete koju trpi gubitkom izdrzavanja. U takvom slucaju sud mora utvrditi iznose izdrzavanja koje bi poginuli bio duzan i mogao obezbediti izdrzavanom licu u

833 832

120

Kod ovih zahtjeva potrebno je utvrditi i da li je poginuli imao mogunost da daje izdrzavanje u casu pogibije, jer je pogresno u takvom slucaju visinu rente utvrivati prema materijalnim mogunostima odgovorne osobe.842 Visina naknade se, inace odreuje prema onome sto osteeni stvarno gubi usljed smrti poginulog.843 Kolika je visina izgubljenog izdrzavanja je uvijek fakticko pitanje, o kome se donosi odluka prema relevantnim okolnostima svakog slucaja. Ovu naknadu nije lako utvrditi, jer je cinjenicno stanje, najcese, vrlo slozeno i kompleksno i iziskuje provoenje brojnih dokaza. Ovdje moze da se postavi i pitanje sta se desava kada je obavezano lice davalo izdrzavanje u iznosu veem od njegove obaveze. Misljenja smo da osteeno lice ima pravo na onu naknadu stete zbog izgubljenog izdrzavanja u visini onoga sto zaista gubi, a da bi se ova naknada mogla sniziti tek ukoliko se radi o davanjima koja znatno odstupaju od drustvenih prilika i prosjeka odreene sredine i kao takva vrijeaju norme drustvenog morala. Prilikom ovoga treba imati u vidu da naknada stete zbog izgubljenog izdrzavanja ima odstetni, a ne alimentacioni karakter.844 Osteeni ponekad u vezi sa smru davaoca izdrzavanja stice i odreene imovinske koristi, koje mogu biti od uticaja kod odreivanja visine rente. Naime, logicno je da se naknada stete odreuje u visini razlike izmeu onoga sto bi osteeni dobijao na ime izdrzavanja i primanja koja ostvaruje povodom smrti davaoca izdrzavanja. Kao najcesa primanja koja se uzimaju u obzir prilikom presuenja spadaju, prije svega, ona koja osteeni ima na ime porodicne penzije. U slucaju kada ovim iznosom nije pokriven gubitak izdrzavanja, osteeni moze traziti naknadu od stetnika. Ukoliko primalac izdrzavanja preko suda zatrazi od stetnika naknadu za izgubljeno izdrzavanje, a nije pokusao ostvariti pravo na porodicnu penziju, parnicni sud e prekinuti postupak dok organi socijalnog osiguranja ne utvrde ima li osteeni pravo na porodicnu penziju. Ako osteeni ne koristi svoje pravo da trazi penziju, parnicni sud e o tom pravu osteenog odluciti kao o prethodnom pitanju te e mu, ako smatra da ima pravo na penziju, dosuditi samo razliku izmeu izgubljenog izdrzavanja i one penzije na koju osteeni ima pravo.845 Pored penzije, u iznos stete se obracunava i djeciji dodatak koji osteeni, eventualno, prima nakon smrti davaoca izdrzavanja, a isto tako i vrijednost nasljeene imovine od davaoca izdrzavanja. Interesantno je da kod licnog osiguranja zivota,846 korisnik osiguranja moze u cjelosti ostvariti i pravo po osnovu osiguranja zivota i pravo na naknadu stete i da se tu osigurana svota ne uracunava u naknadu za izgubljeno izdrzavanje.847 Kamate na pojedine iznose izgubljenog izdrzavanja, kad ti iznosi dospijevaju mjesecno, teku od dospijea svakog pojedinog mjesecnog iznosa.848 849Sto se vremenskog trajanja ove obaveze tice, redovno se u sudskim presudama navodi da renta traje dok postoje zakonski uslovi, odnosno razlozi zbog kojih je nastala i koji opravdavaju njeno postojanje i izvrsavanje.

skladu sa odredbama porodicnog zakonodavstva da je u zivotu i tu naknadu stete zbog izgubljenog izdrzavanja odgovorno lice je duzno da plaa" - Vrhovni sud Srbije, Rev. 236/83, u R. osi, op. cit., str. 180. 842 Vidi: Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 275/84, u M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente... str. 13511352. 843 O tome: I. Babi, Odreivanje visine rente, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 64. 844 A. Filipovi, Z. Petrovi i N. Mrvi-Petrovi, Naknada stete u obliku rente, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 24-25. 845 U ovom smislu je i nacelni stav (2/80) Zajednicke sjednice Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina bivse SFRJ. 846 Prema odredbi clana 948. ZOO. 847 V. Separovi, Uracunavanje drugih primanja u naknadi stete, Nasa zakonitost, br. 10/86, str. 1368. 848 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2718/87 od 24.08.1989, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom, Zagreb, 2001. str. 243. 849 O pravu osteenog lica koje prima rentu na zateznu zakonsku kamatu v. A. Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente...str. 85.

121

2.2. Izgubljena zarada zbog potpune ili djelimicne nesposobnosti za rad850 ZOO propisuje851 da je odgovorno lice duzno povreenom, koji zbog potpune ili djelimicne nesposobnosti za rad gubi zaradu, plaati odreenu novcanu rentu kao naknadu za ovu stetu .852 Prema tome, svaki gubitak zarade ne dovodi do prava na rentu, ve samo onaj koji je posljedica djelimicne ili potpune nesposobnosti za rad. Za pravo na ostvarenje naknade po ovom osnovu nema znacaja cinjenica sto su troskovi zivota uveani.853 Meutim, izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijecenja, kao i izgubljena zarada do donosenja sudske odluke se dosuuju u jednokratnom iznosu, jer se ti iznosi mogu pouzdano utvrditi. No, i jedan i drugi dio ove stete, posto nikada nisu bili sastavni dio imovine osteenog, ve nesto sto je on sa vjerovatnoom ocekivao, predstavljaju izgubljenu dobit (lucrum cessans).854 Inace, ve na Savjetovanju sudija graanskih odjeljenja Vrhovnog suda bivse Jugoslavije i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina od 12. i 13.2.1970. godine zauzet je pravni stav da se naknada stete za sukcesivni gubitak (umanjenje) dohotka u budunosti odreuje u obliku mjesecne rente.855 Pod zaradom se podrazumijeva svaka imovinska korist koja se postrize radom, a ne samo iznos plate za rad. Osteeni ima pravo na njenu naknadu, kako za vrijeme lijecenja nesposobnosti za rad, tako i zbog nekog gubitka usljed potpune ili djelimicne nesposobnosti za rad. Razumljivo je da se, ako ne postoji gubitak u zaradi, ova naknada ne moze dosuditi. Isto tako, logicno je da ako postoji gubitak u zaradi, da on mora biti u uzrocnoj vezi sa stetnikovim ponasanjem. Napominjemo da treba biti oprezan prilikom priznavanja elemenata koji ulaze u ukupan zbir izgubljene zarade. Primjera radi, domaici i drugim licima treba nadoknaditi i gubitak i koristi od rada u vlastitom domainstvu, pa i kad su taj posao obavili drugi clanovi domainstva856, jer je time umanjen njen dio u zajednickom doprinosu clanova domainstva na njegovom odrzavanju odnosno unapreivanju.857 Ako domaica moze da obavlja redovne kune poslove, ali sa pojacanim naporom, onda joj ne bi pripadala materijalna steta u obliku rente, ve nematerijalna steta po osnovu umanjenja opste zivotne sposobnosti i naknauje se u vidu satisfakcije, i to u jednokratnom iznosu, a ne u obliku rente.858 U slucaju poljoprivrednika, kao polazna osnova se mora utvrditi nacin njegovog bavljenja poljoprivrednom djelatnosu i ekonomska snaga njegovog imanja, zatim da li sam vlastitom mehanizacijom obrauje zemlju ili je daje u zakup, da li, eventualno, tom mehanizacijom pruza usluge drugima, ide li u nadnicu, koristi li rad drugih i dr.859 U ovim

O tome opsirno: P. Trifunovi, Dosuivanje naknade stete zbog izgubljene zarade u obliku rente, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 77. 851 Clan 195. stav 2. ZOO. 852 Irelevantno je da li je osteeni bio u radnom odnosu na odreeno ili neodreeno vrijeme. 853 Vrhovni sud Srbije, Rev-1799/85, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 144. 854 O. Stankovi, Naknada imovinske stete, Beograd, 1968, str. 122. 855 Time su otklonjene dileme dotadasnje sudske prakse, jer pravna pravila bivsih graanskih zakonika nisu rentu predviala kao oblik naknade ove stete. 856 Vidi presudu Vrhovnog suda Hrvatske, Rev. 2050/87 od 30.3.1988., u Z. Slakoper, Sudska praksa 1980-2005. i bibliografija radova uz Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 852. 857 M. Zuvela, Naknada stete zbog smrti, osteenja zdravlja ili ozljede putnika i drugih osoba, Informator, br. 2153/74, str. 17. Vidjeti i odluku Vrhovnog suda Srbije, Rev-727/82, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 144. 858 Okruzni sud u Zagrebu, Gz br. 7611/82 od 11.01.1983, iz arhive autora. 859 O tome opsirnije: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente.... str. 49; I. Kaladi, O gubitku zarade zbog nesposobnosti za rad poljopirvrednika, Nasa zakonitost, br. 9/85, str. 1079.

850

122

slucajevima zarada se ne iskazuje u obliku licnog dohotka, pa je pri utvrivanju njenog iznosa potrebno pouzdano utvrditi vise relevantnih cinjenica. Steta zbog izgubljenog prihoda od poljoprivrede je novcana materijalna steta koja se utvruje u onom iznosu u kome je nastala, pa stetnik nije obavezan platiti revalorizani iznos naknade.860 Pod izgubljenom zaradom u momentu presuenja smatra se samo ona zarada koju bi osteeno lice izvjesno ostvarilo tada i ubudue, kada se imaju u vidu sve okolnosti konkretnog slucaja. Osteeni ima pravo na sve oblike zarade, kao npr. redovnu zaradu iz radnog odnosa, ako se nalazio u radnom odnosu, a izvjesno bi je ostvario, zaradu od prekovremenog rada pod uslovom da bi tu zaradu zaista imao, zatim, kao sto smo ve vidjeli, korist od rada u svom domainstvu - kao npr. poljoprivrednik i domaica, vrijednost neostvarenih prihoda ako se bavio samostalnom djelatnosu i tome slicno.861 Visina stete zbog izgubljene zarade za vrijeme lijecenja i bolovanja utvrje se prema stvarnom gubitku u zaradi osteenog, a ne prema visini zarade u vrijeme presuenja.862 Interesantno je pitanje da li osteeno lice, koje u vrijeme prvostepenog presuenja jos nije pocelo privreivati, ima pravo na buduu izgubljenu zaradu. Prema praksi sudova takvo lice moze, u pravilu, ovu naknadu ostvarivati tek u vrijeme kada bi prema svim okolnostima slucaja pocelo sticati dohodak.863 Tok zastare u ovakvim slucajevima ne pocinje prije nego sto bi to vrijeme nastalo.864 Prilikom izracunavanja izgubljene zarade sud e od onoga sto bi osteeni zaradio da nije bio povreen, odbiti odreena primanja koja su ostvarena po osnovu socijalnog i penzijskog osiguranja.865 Kada je u pitanju naknada materijalne stete zbog izgubljene zarade, nastale usljed neopravdane osude ili neosnovanog lisenja slobode, osteenom licu se ova naknada dosuuje u punom iznosu koju bi to lice ostvarilo da nije bilo neopravdane osude, odnosno neosnovanog lisenja slobode, bez obzira da li je izgubljena zarada nastala usljed prestanka rada u zemlji ili prestanka privremenog rada u inostranstvu.866

Vidi i presudu Vrhovnog suda Srbije, Rev-2099/84, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 144. 860 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev-396/91 od 18.06.1991, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom, Zagreb, 2001. str. 250. 861 Vidjeti: M. Subi, op. cit., str. 41. 862 Vrhovni sud Srbije, Rev. 1255/84, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete, Novi Sad, 2001, str. 136. 863 Vrhovni sud Srbije, Rev. 1952/84, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete... str. 137. 864 Analogno i zakljucak sa Savjetovanja u Vrhovnom sudu Jugoslavije od 12. i 13.2.1970. 865 V. Separovi, op. cit., str. 1363. Inace, u pogledu mnogih pitanja koja su u vezi sa uracunavanjem bila razlicito rjesavana u sudskoj praksi, zauzet je Nacelni stav br. 2/80 XIV Zajednicke sjednice Saveznog suda, Vrhovnog, vojnog suda i republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova bivse SFRJ od 25. i 26.3.1980, koji glasi: "1. Primanja po osnovu zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja uracunavaju se u odgovarajue vrste (osnove) stete tako da se steta koju trpi osigurana osoba sastoji u razlici izmeu ukupne stete i onoga sto osteeni prima po jednom ili vise navedenih osnova. 2. Stetu iz prethodnog stava osteenom je duzno naknaditi lice koje je prema pravilima odstetnog prava odgovorno za naknadu stete. 3. Ako je nastanku stete pridonio i osteeni, lice odgovorno za naknadu stete duzno je osteenom naknaditi dio stete iz stava 1. srazmjerno prema podijeljenoj odgovornosti. 4. Pri svemu tome neodlucno je da li odgovarajua samoupravna interesna zajednica moze povodom davanja svom osiguraniku, i ona koja su izazvana stetnom radnjom, od odgovornog lica zahtijevati naknadu tih davanja u cjelini, odnosno u srazmjernom dijelu ili na to uopste nema pravo". U slucaju kad je i osteeni pridonio nastanku stete, steta se obracunava tako da se od utvrenog iznosa stete odbiju iznosi primanja po osnovu socijalnog osiguranja, pa se na tako dobijenu razliku primijeni princip podijeljene odgovornosti. 866 Zakljucak sa savjetovanja graanskih i graanskoprivrednih odjeljenja Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda bivse SFRJ od 25. i 26.5.1989, u A. Radovanov, Nacelni stavovi i pravna shvatanja, Novi Sad, 2000, str. 135.

123

Osteenom licu, koje je za vrijeme sluzbe u oruzanim snagama bilo povrijeeno i lijeceno, ne pripada pravo na naknadu stete zbog izgubljene zarade za vrijeme lijecenja i bolovanja, jer nije bilo u radnom odnosu ve u sluzbi u oruzanim snagama, pa zato nije ni bilo u mogunosti ostvariti zaradu.867 Plaanje rente zbog izgubljene zarade traje sve dok postoji negativna razlika izmeu novcanih iznosa koje osteeni ostvaruje ili dobija i ukupne zarade koju bi ostvarivao da je povreda izostala.868

2.3. Trajno poveanje potreba (troskovi tue pomoi) Prema odredbi ZOO869 ako su povreenom zbog potpune ili djelimicne nesposobnosti za rad potrebe trajno poveane, odgovorno lice mu je duzno plaati odreenu novcanu rentu, kao naknadu za tu stetu.870 Ovu materijalnu stetu cine sljedei izdaci: - za pojacanu ishranu u budunosti871 - za plaanje lica koje osteenom pruza njegu (pomo prilikom kretanja, putovanja, oblacenja, ishrane, zadovoljavanja ostalih licnih potreba itd.) i - za troskove lijecenja.872 Ukoliko se radi o troskovima za angazovanje lica koja osteenom treba da pruze njegu, u te troskove spadaju samo oni koji se odnose na zadovoljenje licnih potreba osteenog, a ne i oni koji se odnose na angazovanje tue radne snage u domainstvu (npr. za kuhanje, cijepanje drva, cisenje itd.), jer ti troskovi spadaju u stetu na ime izgubljene zarade i po tom osnovu se nadoknauju.873 Razumljivo je da troskovi ove vrste trebaju da budu svedeni na uobicajenu mjeru i da budu realni i primjereni vrijednosti standardne bolnicke njege.874 Pri tome je bitno naglasiti da osteeni ima pravo na ove troskove bez obzira da li su mu tu pomo mogli pruziti clanovi porodice i nezavisno od toga da li mu je oni pruzaju. Naime, oni nisu obavezni da prema osteenom ispunjavaju obaveze koje padaju na teret onoga koji njemu odgovara za stetu i da na taj nacin poveavaju svoj rad ili cak gube zaradu da bi time lisili obaveze lice koje za naknadu stete odgovara.875 Osteeni ima pravo na naknadu stete na ime tue pomoi i njege i onda kad mu je ta pomo i njega pruzena besplatno. Ta naknada se odreuje prema zaradi lica koje bi u mjestu u kome je takva pomo i

Vrhovni sud Srbije, Rev. 676/82, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete... str. 137. 868 S. Drazi, op.cit; str. 271. 869 Clan 195. stav. 2. 870 To pravo je priznato u veini graanskih zakonika, kao npr. u Njemackom graanskom zakoniku, paragraf 843. stav 2, Graanskom zakoniku NR Poljske od 1964. godine (clan 444, paragraf 2), Kineskom graanskom zakoniku od 1929 (clan 193.), Grckom graanskom zakoniku od 1946. godine (clanovi 929 i 930) itd. Vidi: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente... str. 79. 871 Ovo pravo nije uslovljeno time da je pojacana ishrana osteenom neophodno potrebna, ve je dovoljno da je ona korisna da bi pomogla njegovom ozdravljenju. 872 O tome: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, Beograd, 1995, str. 458. 873 Ranije je sudska praksa zastupala stav da se u troskove tue njege ubrajaju i troskovi za tuu pomo u domainstvu (Vrhovni sud Hrvatske Gz 840/70, Gz 10/80, Rev 303/80, u M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente... str. 1357). 874 Uporeivanje sa primanjima kunih pomonica, koje ponekad ima primjenu u praksi, nije optimalno rjesenje ­ v. A. Ili, Primjena propisa o renti u praksi... str. 22. 875 Vidjeti: M. Semi, Prouzrokovanje i naknada stete, Zrenjanin, 1999, str. 266.

867

124

njega pruzena bilo sposobno pruziti takvu uslugu.876 Inace, prema stavu sudske prakse "osteena nema pravo da na osnovu naknade stete zbog tjelesne povrede zahtijeva i naknadu izdataka za pomo i njegu koju joj je pruzila jedna zena za vrijeme kada se nalazila na lijecenju u bolnici, budui da je tamo imala svu potrebnu njegu, te stetnik nije duzan da plaa naknadu za pomo i njegu koja prelazi standardnu bolnicku njegu, niti za pomo i njegu koju je pruzalo privatno angazovano lice u vrijeme kada se osteena nalazila na bolnickom lijecenju".877 Prilikom dosuenja ove stete treba ispitati da li osteenom pripada pravo na dodatak na tuu pomo i njegu po propisima o socijalnom osiguranju, jer tek ukoliko taj iznos ne pokriva puni iznos stete, osteeni ima pravo traziti njenu naknadu od odgovornog lica. Naknada stete nastale zbog trajno poveanih potreba ima u vidu visinu izdataka neophodnih za pokrie tih troskova, a ne visinu naknade za tuu pomo i njegu koja se odreuje po propisima socijalnog osiguranja.878 Ovo je razumljivo kada se ima u vidu da naknada po propisima socijalnog osiguranja predstavlja minimalno obesteenje troskova tue njege, na koju osteeni ima pravo bez dokazivanja da je stetu pretrpio, a ukoliko je stvarno pretrpljena steta vea, on ima pravo na naknadu po opstim uslovima propisanim ZOO. Naknadu materijalne stete zbog potrebe tue pomoi moze zahtjevati osteeni kome je takva pomo potrebna, a ne lice koje tu pomo pruza.879 Pitanje visine materijalne stete zbog troskova tue pomoi i njege cinjenicno je, a ne materijalnopravno pitanje.880 2.4. Unistenje ili smanjenje mogunosti razvijanja i napredovanja (gubitak izgleda za napredovanje) Unistena ili smanjena mogunost daljeg razvijanja i napredovanja i smanjeni izgledi za budunost isto tako mogu da budu osnov prava za pravicnu naknadu u obliku rente.881 Da bi se ostvarila renta po ovom osnovu kod osteenog mora da doe do materijalnih gubitaka, odnosno neostvarivanja imovinske koristi. Zahtjev za naknadu materijalne stete na ime smanjenja mogunosti daljeg razvijanja i napredovanja u svakom slucaju mora se materijalno reflektovati na gubitak zarade ili ostvarivanje kakvih prihoda, te dospijeva tek kada osteeno lice doe u priliku privreivati.882 Ovdje moze osnovano da se postavi pitanje da li pravo na naknadu takve imovinske stete moze da se priznaje pored ve priznatog prava na naknadu stete za izgubljenu zaradu za proteklo i budue vrijeme. Meutim, posto je to ZOO883 ipak propisao, proizilazi da se izgubljene zarade prouzrokovane nesposobnosu za rad i smanjenjem mogunosti osteenikovog daljeg razvijanja i napredovanja ne mogu dosuivati odvojeno u vidu dvije posebne novcane rente, posto se radi o naknadi jedne te iste stete. 884

876

Iz obrazlozenja pravnog shvatanja Graansko-privrednog odjeljenja Vrhovnog suda Hrvatske od 15.06.1992, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom.... str. 256. 877 Vrhovni sud Vojvodine Gz br. 1254/71 od 15.6.1972, Zbornik sudske prakse, Beograd, 1972, br. 78, str. 492. 878 Vrhovni sud Crne Gore, Rev. 415/92 od 29.1.1993, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete... str. 121-122. 879 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1733/81 od 12.1.1982, Pregled sudske prakse, Prilog casopisa Nasa zakonitost, br. 21, odl. 92. 880 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1530/95 od 12.11.1998, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom.... str. 255. 881 Smanjeni izgledi za budunost kao steta imaju i svoj nematerijalni aspekt u vidu pretrpljenih dusevnih bolova zbog smanjenja zivotne aktivnosti u smislu clana 200. ZOO. 882 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2654/90 od 06.06.1991, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom.... str. 253. 883 Clan 195. stav 2. 884 O tome: M.Semi, Prouzrokovanje i naknada stete... str. 267.

125

Smatramo da je ovaj vid rente suvisan, jer je ve sadrzan u renti zbog izgubljene zarade, a u praksi se rijetko javlja i tesko ga je dokazati.

3. Izmjena iznosa rente885 Renta se dosuuje pod klauzulom rebus sic stantibus. Na zahtjev osteenog sud moze za ubudue poveati rentu, a na zahtjev stetnika odnosno lica odgovornog i obavezanog na plaanje rente smanjiti ili ukinuti, ako su znatnije promijenjene okolnosti koje je sud imao u vidu prilikom donosenja ranije odluke.886 Dakle, da bi doslo do izmjene treba da doe do znatne promjene okolnosti u odnosu na donosenje ranije odluke i da postoji zahtjev ovlasenog lica. 887 Ovo je sasvim razumljivo, jer se odreivanje rente i njene visine vrsi u momentu donosenja sudske odluke888, a tjelesno osteenje je takav vid osteenja ili narusenja zdravstvenog integriteta covjeka cije se posljedice ne mogu uvijek odmah konacno odrediti. Naime, normalno je da treba dopustiti mogunost da se uzmu u obzir nove bitne okolnosti koje se razlikuju od onih u casu presuenja i koje opravdavaju donosenje drukcije odluke. Promjene zbog kojih se moze traziti izmjena iznosa rente mogu da se odnose na osteeno lice kao povjerioca ili na poginulog, kao bivseg davaoca izdrzavanja, a ne na duznika rente, jer, kao sto smo ve naveli, novcana renta ima odstetni, a ne alimentacioni karakter. Okolnosti koje se mogu izmijeniti, inace, mogu da budu veoma razlicite (npr. poveanje troskova zivota usljed inflacije, poveanje ili smanjenje troskova lijecenja, ozdravljenje lica koje je proglaseno djelimicno nesposobnim ili pak njegova potpuna nesposobnost itd.). Ukoliko je doslo do znatnijih promjena okolnosti pod kojima je dosuena renta zbog smanjene radne sposobnosti, kao oblika materijalne stete, moze se traziti izmjena odluke, ali samo za ubudue, posto bi poveanje rente za proteklo vrijeme bilo protivno prirodi ovog oblika naknade stete.889 Okolnosti za koje je stetnik naknadno doznao, a koje bi dovele do drukcije odluke o renti u

O tome opsirno: O. Stankovi, Naknada stete, priredio i predgovor napisao Z: Ivosevi... str. 439460. 886 Clan 196. ZOO. Takva je bila sudska praksa i prije donosenja ZOO. Ovo predvidja i Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima u clanu 158. ­ v. M. Konstantinovi, Obligacije i ugovori, Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd, 1996, str. 88. O tome i: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente... str. 163; I. Kaladi, Nesto o izmjeni dosuene naknade stete u vidu rente, Odvjetnik, br. 4/86, str. 19. 887 Ovakva je i praksa sudova:`'Samo ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donosenju prijasnje odluke o visini rente na ime izgubljenog uzdrzavanja, sud moze na zahtjev osteenika za ubudue poveati rentu ili na zahtjev stetnika smanjiti ili ukinuti'' - Zupanijski sud u Bjelovaru, Gz. 1297/99 od 10.6.1999, Izbor odluka, broj 2000/1 ­ 60/44. 888 `'Pravo na rentu u veem iznosu od onoga koji je ranije dosuen, povjerilac ne moze ostvariti u izvrsnom postupku pozivajui se na postojanje promijenjenih okolnosti, ve samo na osnovu izvrsne isprave donijete u posebnom sporu kojom se za ubudue poveava ranije dosuena renta'' ­ Vrhovni sud Crne Gore, Gzz 18/99 od 20.10.1999, Bilten Vrhovnog suda Republike Crne Gore za 1999. godinu, str. 43-45. 889 Vrhovni sud Srbije, Rev. 1752/84, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete... str. 137.

885

126

ve pravosnazno okoncanoj parnici, mogu biti razlog za ponavljanje postupka, ali ne i za ukidanje rente unazad.890 Tuzeni koji nije presudom obavezan plaati rentu nije pasivno legitimisan u sporu kojim tuzitelj zahtijeva poveanje rentnog iznosa, iako tuzeni i osoba koja je obavezana na plaanje rente odgovaraju solidarno za stetu iz istog stetnog dogaaja. Tuzitelj ima mogunost prema tuzenom u novoj parnici istai zahtjev za plaanje rente, a ne zahtjev za njeno poveanje, jer na tu rentu tuzeni nije bio obavezan prijasnjom presudom.891 Kada dosuena renta pree visinu osiguranja od odgovornosti, osiguravac moze tuzbom zahtjevati izmjenu sudske odluke u pogledu njene dalje isplate.892 893 Izmjena odluke o renti se moze traziti toliko puta koliko je doslo do znatnijih promjena okolnosti u vezi sa plaanjem rente. Nesumnjivo je da se, mada zakon o tome ne govori, nakon ukidanja rente, moze ponovo istai zahtjev za njeno odreivanje, naravno pod uslovom da doe do znatne promjene relevantnih okolnosti.894 Zahtjev za izmjenu rente u smislu poveanja, smanjenja ili ukidanja, moze se podnijeti cim se okolnosti znatnije izmijene.895 Sta podrazumijevaju `'znatno izmijenjene okolnosti'' zbog kojih je mogue izmijeniti dosuenu rentu predstavlja uvijek fakticko pitanje o kome odluku donosi sud. Zakonodavac daje ovlasenje sudu da, na zahtjev stranaka, moze izmijeniti raniju odluku o renti ako se steknu predvieni uslovi, ali ga ne obavezuje da to mora uciniti u svakom slucaju, bez obzira na sve druge okolnosti.896 U slucaju da je izvrsena kapitalizacija rente, vise nije dopustena njena izmjena zbog promijenjenih okolnosti.897 Promijenjene okolnosti uticu na mogunost visine rente i kod dosuivanja naknade materijalne stete i kod odluke o nematerijalnoj steti. Do ukidanja rente moze doi kada nastupe okolnosti zbog kojih povjerilac rente vise ne trpi stetu zbog koje je renta dosuena (npr. ako se osteeni zaposli, maloljetnik postane punoljetan ili se zaposli odnosno stupi u brak).898 899 4. Neprenosivost prava na naknadu ovog vida stete i zastarjelost njenog potrazivanja Prema ZOO900, pravo na naknadu stete u vidu novcane rente usljed smrti bliskog lica ili usljed povrede tijela ili osteenja zdravlja ne moze se prenijeti drugom licu, a dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade odreen pismenim sporazumom strana ili pravosnaznom sudskom odlukom. Ovo je novina sa stanovista

Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1775/86 od 28.1.1987, Pregled sudske prakse, Prilog casopisu Zakonitost, br. 47, odl 77. 891 Okruzni sud Osijek, Gz-881/88-2 od 24.3.1998, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti br. 38, odl 74. 892 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1645/86 od 3.12.1986, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti br.34, odl. 88. 893 O renti i osiguranoj sumi opsirno: S. Stanisi, Renta i osigurana suma, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 96. 894 Tako i A. Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente...str. 125. 895 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Kragujevac ­ Gornji Milanovac, knj. I , 1980, str. 591. 896 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi....str. 590-591. 897 M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente... str. 1360. 898 A. Filipovi, Z. Petrovi i N. Mrvi-Petrovi, Naknada stete u obliku rente...str. 37. 899 Prema Vrhovnom sudu BiH, postoji razlog za ukidanje dosuene naknade stete zbog izgubljenog izdrzavanja prouzrokovane smru davaoca izdrzavanja, ako, s obzirom na godine zivota, poginuli vise ne bi bio u stanju da svojim radom pribavlja sredstva za izdrzavanje osteenih ­Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/90, str. 26-27. 900 Clan 197.

890

127

primjene prava u sudskoj praksi, jer je do tada to bilo predvieno samo kada je rijec o naknadi nematerijalne stete u nesto drugacijem obliku.901 Neprenosivost ovog prava je propisana zbog toga sto je ono tijesno vezano za licnost osteenog kao njenog titulara. Okolnosti koje pravu na naknadu stete u obliku rente daju karakter licnog prava su, primjera radi, neizvjesnost trajanja potpune ili djelimicne nesposobnosti za rad, neizvjesnost u pogledu trajanja zivota osteenog lica, neizvjesnost u pogledu potrebe za naknadom stete koja je odreena u ovom vidu na ime izgubljenog izdrzavanja i tome slicno.902 Meutim, ako je pravo na naknadu ovog vida stete neprenosivo, dospjeli iznosi naknade stete se mogu prenositi na druga lica. Kao sto smo ve vidjeli, uslov je da je ovaj iznos odreen pismenim sporazumom zainteresovanih lica903 ili pravosnaznom sudskom odlukom. Ukoliko iznos naknade nije odreen na jedan od pomenutih nacina, prenosenje nije mogue, iako osteeni ima pravo na naknadu stete. Razumljivo je da se prenos dospjelih iznosa naknade moze izvrsiti na osnovu bilo kog dozvoljenog pravnog osnova (npr. nasljeivanja, ugovora o graanskopravnoj cesiji itd.). Sto se tice zastarjelosti potrazivanja ovog vida stete jos je aktuelan nacelni stav Zajednicke sjednice Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i republickih vrhovnih sudova bivse SFRJ koja je odrzana 25. i 26. novembra 1986. godine: "Zastarjelost zahtjeva za naknadu stete cijeni se prema propisu clana 376. i 377. Zakona o obligacionim odnosima bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve nastalu stetu ili za stetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da e sukcesivno nastajati u budunosti, kao i bez obzira da li se naknada budue stete zahtijeva u obliku novcane rente ili u jednokratnom iznosu.904 Naknadu stete koja e sukcesivno nastajati u budunosti (izgubljeno izdrzavanje, izgubljena zarada, naknada za tuu pomo i njegu i u drugim slucajevima kada se po zakonu moze traziti naknada budue materijalne stete) osteeni moze zahtijevati i sukcesivnim utuzivanjem naknade za protekli period, a ne samo u vidu rente. U tom slucaju rokovi zastarjelosti za prvo utuzeno potrazivanje racunaju se po odredbama clana 376. odnosno 377. Zakona o obligacionim odnosima, a za svako sljedee utuzeno potrazivanje (utuzenje) tece novi rok zastarjelosti od dana kada je prethodni spor okoncan (clan 392. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima)."905 5. Kapitalizacija rente906 ZOO predvia dva izuzetka od pravila da se renta plaa periodicno (mjesecno) u unaprijed utvrenim iznosima - kapitalizacija rente.907 Kapitalizacija je , dakle, isplata rente jednokratnim plaanjem.908 Ona mora biti "sadasnja vrijednost buduih davanja".909

Prema pravom stavu sa savjetovanja u Vrhovnom sudu Jugoslavije odrzanom 18. i 19. 6. 1968. godine samo pravosnazno dosuena ili pismeno ugovorom priznato potrazivanje naknade neimovinske stete prelazi na nasljednika osteenog, a tako utvreno odnosno priznato potrazivanje naknade neimovinske stete osteeni moze cesijom prenijeti na drugog ( Bilten VSJ, 1968, br. 23, str. 6 i 7.). 902 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S.Perovi... str. 462. 903 Ovaj sporazum me mora da bude sastavljen u formi javne isprave, ve moze biti zakljucen i u formi privatne isprave, bez ucesa bilo kog drzavnog organa. 904 Ovaj stav je ve bio usvojen na zajednickoj sjednici Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda bivse SFRJ od 7. i 8. maja 1981. godine. 905 A. Radovanov, Nacelni stavovi i zakljucci Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda...str. 147. Uporediti: M.Zuvela, Vrijeme potrebno za zastaru rentnog odstetnog zahtjeva, Nasa zakonitost, br. 4/82, str. 77. 906 O tome: Lj. Dreki, Kapitalizacija rente, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 121.

901

128

Do ovakvog isplaivanja naknade moze doi na zahtjev osteenog (ne stetnika odnosno odgovornog lica) ako mu duznik, iako postoje pretpostavke, ne pruzi potrebno osiguranje za isplaivanje rente (obavezna kapitalizacija) i ako postoje drugi ozbiljni uzroci koji opravdavaju da se umjesto rente isplati jedna ukupna svota (zavisi od ocjene suda).910 Opravdanost zahtjeva za dosuivanje kapitalizovane rente `'zbog ozbiljnih uzroka'' cijeni sud u svakom pojedinom slucaju.911 Prema ZOO, relevantne cinjenice za odreivanje iznosa kapitalizovane rente su: visina rente, vjerovatno trajanje povjeriocevog zivota i odbitak odgovarajuih kamata.912 Kapitalizacija se moze izvrsiti poslije utvrivanja starosti osteene osobe, pola, mjesecne rente (izgubljena zarada - prihodi ili izdrzavanje, tua pomo) i vremena trajanja rentne obaveze.913 Posto zakon nista ne govori o metodi kapitalizacije, u praksi se upotrebljava vise metoda, a najcese se prilikom ovih obracuna koriste posebni vjestaci - aktuari.914 Nema sumnje da kapitalizacija ne znaci obicno sabiranje mjesecnih iznosa rente.915 Za obracun kapitializovane rente sluzimo se interesnim racunom.916 Kapitalizovanu rentu treba razlikovati od drugih slucajeva naknade stete u jednokratnom iznosu,917 jer je kod njih u momentu odlucivanja o naknadi poznata cjelokupna steta za koju se naknada odreuje. Kod ocjene limita odgovornosti zajednice osiguranja zbog naknade materijalne stete u obliku novcane rente visina stete se utvruje kapitalizovanjem rente prema kriterijumima u vrijeme nastanka stetnog dogaaja. Tako utvrena novcana naknada predstavlja iznos stete koji valja staviti u odnos prema osiguranoj sumi.918 Ukoliko ne postoji razlog koji je, prema ocjeni suda opravdan, sam zahtjev osteenog za kapitalizovanjem rente ne veze sud. Naime, nacin suenja koji je sud primjenio ne moze se posmatrati kao prekoracenje tuzbenog zahtjeva, jer izjava tuzitelja kojom trazi pausalni iznos umjesto da trazi rentu, nema karakter dispozicije mimo koje sud ne bi mogao da postupa i odlucuje saglasno pravilima materijalnog prava.919

Vidi: M.Zuvela, Neke napomene uz problem kapitalizacije rente, Nasa zakonitost, br. 11/69; M. Stojanovi, Pojam rentne stete i kapitalizacija njenog periodicnog iznosa, Osiguranje i privreda, br. 12/85. 908 M.urkovi, Naknada stete u obliku rente, Osiguranje i privreda, br. 12/85, str. 7. 909 M. Vukovi, Odgovornost za stete, Zagreb, 1971, str. 239. 910 Koji su to ozbiljni uzroci u ZOO nije receno, ali bi, imajui u vidu sudsku praksu, to mogle biti npr. narocite ekonomske potrebe osteenog ili nesigurnost duznika u pogledu kasnijeg plaanja, ako je duznik strani drzavljanin i tome slicno. O tome: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi...str. 556. 911 U uporednom pravu prihvaeno je stanoviste da se kapitaliziranje vrsi ako za to postoje vazni, odnosno opravdani razlozi. Vidi npr. paragraf 843. stav 3. Njemackog graanskog zakonika i clan 930. stav 1. Grckog graanskog zakonika. 912 Vidi clan 188. stav 4. ZOO. 913 M. Zuvela, Naknada stete u obliku rente... str. 1361. O kapitalizaciji rente vidi: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi... str. 434; M. Subi, op. cit., str. 35-36. 914 O tome opsirno: A. Filipovi, Odreivanje visine naknade stete u obliku rente... str.144. 915 M. urkovi, Naknada stete u obliku novcane rente, Nasa zakonitost, br. 4/83, str. 28. 916 B. Morait, op. cit., str. 69. 917 Npr. kapitalizovanje rente treba razlikovati od zbirne naknade (izgubljene dobiti u proslosti, tj. od osteenja do perioda donosenja presude). Ovo razlikovanje se ispoljava i u pravu na kamatu: na zbirni iznos izgubljene dobiti u proslosti osteeni ima pravo da trazi zateznu kamatu, a za kapitalizovanje naknade, za period koji jos nije nastupio, ne moze se traziti i kamata. U tom smislu i J. Salma, op. cit., str. 617. 918 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1000/97 od 27.01.2000, u Naknada stete u obliku rente, Budva, 2002, str. 168. 919 Tako i Vrhovni sud Jugoslavije, Rev.1025/64 od 9.10.1964, Zbirka sudskih odluka, knjiga IX, sveska 3, odluka br. 354.

907

129

6. Zakljucak Nacelo potpune naknade stete zahtijeva da se osteenom u cjelosti nadoknadi izgubljeno. Novcana naknada moze biti dosuena u jednokratnom iznosu ili u obliku rente. Ono sto je specificno za rentu i sto je cini posebnim oblikom naknade je to sto u vrijeme presuenja nije poznat ukupan iznos stete, a iz toga proizilazi i njena druga bitna karakteristika - periodicnost. Naknada materijalne stete u vidu novcane rente dosuuje se u zakonom propisanim slucajevima. I naknada nematerijalne stete moze biti dosuena u obliku rente, ako takav oblik naknade predstavlja adekvatnu satisfakciju. Renta se, inace, dosuuje dozivotno ili za odreeno vrijeme i to zavisi od esencijalnih okolnosti svakog konkretnog slucaja. ZOO predvia izuzetak kada se renta isplauje u jednoj ukupnoj svoti - kapitalizacija rente. Zahtjev za isplatu mjesecne rente i zahtjev za isplatu kapitalizovanog iznosa nisu razliciti zahtjevi, ve razliciti nacini ispunjenja jednog zahtjeva za naknadu stete. U danasnje vrijeme institut rente, kome je svojstven citav niz pitanja na koja nije uvijek lako dati odgovor, sve vise dobija na znacaju, jer nagli razvoj tehike i tehnologije dovodi do sve veeg broja nezgoda u kojima su posljedice stetne po zivot i zdravlje covjeka.

130

ODGOVORNOST ZA STETU OD GRAEVINA 1. Uvod Opstim nacelom iz clana 16. Zakona o obligacionim odnosima (u daljem tekstu: ZOO) konstituisana je generalna obaveza uzdrzavanja od stetnih postupaka, ali kao i sve zabrane, ona se cesto ne postuje. Zbog toga, stete su dio nase svakodnevnice, a njihova naknada predstavlja jedan od fundamentalnih pravnih instituta ZOO.920 Poveana graevinska aktivnost donosi i poveane rizike koji tu aktivnost prate, kao i stete koje zbog toga mogu da nastanu. ZOO nije posebno uredio odgovornost za stete od graevina.921 Zbog toga se opravdano postavlja pitanje osnova i uslova graansko-pravne odgovornosti vlasnika graevinskog objekta za stete koje nastanu od samog objekta,922 kao i odgovornost korisnika za stete koje nastaju od bacanja ili prosipanja iz graevine.923 Stete od graevina su u rimskom pravu bile nadoknaivane popularnim tuzbama,924 koje su bile usmjerene protiv vlasnika ili najamnika objekta.925 U nasim bivsim graanskim zakonicima odgovornost za stetu koja nastane od graevine zasnivala se na principu

V. Krulj, Koncepcija i osnovi instituta Zakona o obligacionim odnosima, u Zbornik radova sa savjetovanja o Zakonu o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb-Beograd 1978, str. 19. 921 Nacrt ZOORepublike Srpske/Federacije BiH propisuje odgovornost za stetu od graevina u clanu 26 na taj nacin sto vlasnik odnosno posjednik odgovaraju za takvu vrstu stete,a oslobaaju se odgovornosti ako se dokaze da se steta dogodila usljed vise sile ili krivicom osteenog. 922 Stete od graevine mogu nastati usljed rusenja ili pada cijele graevine ili njezinog dijela, pritiskom graevnih masa ili na drugi nacin ­ v. S. Jaksi, Obligaciono pravo, opsti dio, Sarajevo 1957, str. 324 923 O tome: D. Medi, Odgovornost za stetu od graevina, u Aktuelni problemi naknade stete i osiguranja, Budva; 2004, str. 65-72. 924 Interesantno je da su ove tuzbe u rimskom pravu u ovakvim slucajevima bile javno-pravnog karaktera. To jasno govori da su ovakve povrede covjekove licnosti smatrane tezim deliktima od privatnog delikta. 925 Primjera radi, ako je iz stana ili kue bilo sta izbaceno ili proliveno na prohodnom mjestu imalac stana je razlicito odgovarao: - ako je osteena neka stvar prolaznika osteeni je imao pravo na dvostruku naknadu stete; - ako je zbog izbacivanja predmeta iz graevine ubijen neki covjek popularna tuzba je bila na raspolaganju prvenstveno blizim roacima na globu od 50 000 sestercija; - ako je samo ranjen covjek davala se tuzba za naknadu stete kojom su se obuhvatali troskovi lijecenja i izgubljena zarada osteenog. Vidjeti: B. Morait, Obligaciono pravo, knjiga prva, Banja Luka 1997, str. 146.

920

131

odgovornosti za pretpostavljenu krivicu, a pretpostavka o krivici je bila relativna (oboriva).926 Prema Opstem imovinskom zakoniku «kad se kakvo zdanje, ili dio od njega razvali, te time ucini kakvu stetu, namirie je vlasnik zdanja ako se to dogodilo zbog toga sto je bilo zlo sazidano ili zlo uzdrzavano, osim kad bi dokazao da u svemu tome nije bilo njegove krivice».927 Austrijski graanski zakonik u noveliranom tekstu je propisivao sljedee: «Ako ko bude povrijeen ili inace bude kakva steta prouzrokovana time sto se srusi kakva zgrada ili koji njen dio ili kakva druga na zemljistu podignuta naprava, onda je drzalac zgrade ili naprave odgovoran za naknadu, ako je taj dogaaj posljedica manljivoga stanja naprave, a on ne dokaze da je upotrebio svu paznju, koja je potrebna radi otklanjanja opasnosti»928. Ovakva odredba je preuzeta u Predosnovi Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju.929 Posjednik zgrade je imao pravo da dokazuje da je upotrebio svu brizljivost koja je potrebna da se otkloni opasnost i da zbog toga treba da bude osloboen odgovornosti. Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima prof. M. Konstantinovia je regulisala odgovornost za stetu od graevina na taj nacin sto je predvidjela da je imalac zgrade i svake druge graevine odgovoran za stetu koju ona prouzrokuje svojim rusenjem, ili padom nekog njenog dijela, ili na neki drugi nacin. Prema Skici on se mogao osloboditi odgovornosti ako dokaze da je steta nastala usljed vise sile ili krivicom osteenog, a imalac je imao pravo da trazi naknadu od lica koja su kriva sto se steta dogodila.930 I u sudskoj praksi postojalo je misljenje da kada je neko povrijeen rusenjem dijelova zgrade za stetu odgovara posjednik zgrade, ako je stetni dogaaj posljedica manjkavog stanja naprave, a posjednik zgrade ne dokaze da je upotrebio svu paznju potrebnu za otklanjanje opasnosti.931 U francuskom932 i svajcarskom pravu933 vlasnik, odnosno drzalac graevine je odgovoran za naknadu stete od graevine i on se nikako ne moze osloboditi odgovornosti, sem ako postoji neotklonjivi slucaj vise sile. 2. Odgovornost za stete od graevina u nasem pravu Prije ulazenja u sustinu ove problematike, moze da se postavi pitanje sta se sve moze podvesti pod pojam graevine. Po nasem misljenju, graevinom se ne smatraju samo zgrade, ve i sve ono sto je sagraeno nad zemljom ili pod zemljom, dakle, i graevine u gradnji, kao i druge naprave i objekti.934

O odgovornosti po osnovu krivice v. M. Semi, Prouzrokovanje i naknada stete, Zrenjanin 1999, str. 64 - 78. 927 Clan 584. 928 Par. 1319. Vidjeti i par. 340-343 koji regulisu situacije koje mogu da nastanu zbog graenja. 929 Par. 1266. Ovaj tekst nikada nije postao zakon, ali je u ranijoj pravnoj literaturi bio predmet brojnih teorijskih razmatranja i razlicitih stavova. 930 Clan 145. 931 Vrhovni sud Hrvatske Gz. 1020/75 od 13. 1. 1976., Pregled sudske prakse u 1976. godini, Zagreb 1976, str. 29. 932 Art. 1386. du Code Civil. 933 Art. 58. Zakonika o obligacijama. 934 Npr. tuneli, tornjevi, mostovi, elektricni vodovi, metroi i tome slicno. Prema Pravnoj enciklopediji (Beograd 1979, str. 375) graevina je nepokretna stvar od cvrstog materijala koja sluzi za stanovanje, poslovnu djelatnost i druge potrebe. Pod graevinom u smislu pravila ugovora o graenju (clan 631. ZOO) podrazumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, zeljeznicke pruge, bunari i ostali graevinski objekti cija izrada zahtijeva vee i slozenije radove. Slican pojam graevine dat je i u Posebnim uzansama o graenju koje je 1976. donijela Privredna komora Jugoslavije. Prema ovim uzansama kao primjeri

926

132

Nasa sadasnja pravna doktrina i sudska praksa stoje na stanovistu da je za odgovornost za stetu koja je prouzrokovana treem licu od graevine odgovoran vlasnik,935 odnosno nosilac prava koristenja (imalac), bez utvrivanja njegove krivice. On ima pravo, kada isplati naknadu za prouzrokovanu stetu, da se regresira od lica koja su kriva sto se steta dogodila (npr. zato sto su nekvalitetno sagradili zgradu ili izvrsili njenu adaptaciju, opravku i tome slicno). Dakle, graanskopravna odgovornost za stetu koja nastaje od graevine936 moze se podvesti pod pravila o objektivnoj odgovornosti.937 Graevina se, u nacelu, moze smatrati opasnom stvari938 jer uvijek postoji potencijalna opasnost od njenog djelimicnog ili potpunog

«graevinskog objekta» navode se isti oni koje i ZOO predvia, s tim sto u ovaj pojam ulaze i ostale graevine koje predstavljaju zaokruzenu funkcionalnu cjelinu. 935 Postoji li vise vlasnika na istoj stvari njihova odgovornost je solidarna. Plati li jedan od njih osteenom punu naknadu, stice pravo regresa prema ostalim suvlasnicima do visine njihova udjela. 936 Za stete od gradevine v. Lj. Milosevi, Obligaciono pravo, Beograd 1966, str. 150; M. Vukovi, Odgovornost za stete, Zagreb 1971, str. 186-187; R. urovi i M. Dragasevi, Obligaciono pravo sa poslovima prometa, Beograd 1980, str 169; L. Markovi, Obligaciono pravo, Beograd 1997, str. 831832; B. Morait, op. cit., str. 145-147; B. Loza, op. cit., str. 245-246; Z. orevi i V. Stankovi, Obligaciono pravo opsti deo, Beograd 1974., str. 372-373; Z. Stefanovi, Odgovornost za stetu od zgrade u etaznoj svojini, Pravni zivot 10/00, str. 489-505. 937 Pravila o odgovornosti bez krivice kako se danas primjenjuju nastala su u 19. stoljeu, iako je i rimsko pravo poznavalo slucajeve odgovornosti za stetu po osnovu krivice. Prvi zakon koji sadrzi danasnja pravila je Pruski zakon o zeljeznicama iz 1838. godine. Poslije toga teoreticari su se mnogo bavili ovim pitanjem, pa su se razvile teorije koje objasnjavaju i opravdavaju odgovornost po nacelu uzrocnosti. Najzastupljenija i vjerovatno najbliza realnosti je teorija rizika prema kojoj onaj ko upotrebljava opasnu stvar i time stvara rizik od stete, mora za njega i da odgovara. Takvo misljenje, pored ostalih, zastupaju prof. Konstantinovi, Strohsach i dr. ­ v. M. Konstantinovi, Osnov odgovornosti za prouzrokovanu stetu, Pravni zivot, br. 9-10/92, str. 1157; B. Strohsach, Odskodninsko pravo in druge neposlovne obveznosti II, str. 114. Najcesi slucajevi objektivne odgovornosti su slucajevi odgovornosti za stetu koja potice od opasne stvari ili opasne djelatnosti (clan 154. stav 2. ZOO). Vidjeti: T. Acanski, Objektivna odgovornost prema Zakonu o obligacionim odnosima od 1978, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu 1979, str. 99; B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, knjiga I, Zagreb 1978, str. 638-639; N. Mihailovi, Objektivna odgovornost za stetu, u Prouzrokovanje stete i njena naknada, Budva 1998, str. 13-30; M. Vedris i P. Klari, Osnovi imovinskog prava, Zagreb 1984, str. 418-421; J. Salma, Obligaciono pravo, str. 499. 938 ZOO nije dao definiciju opasne stvari niti ih je poimenicno naveo, pa je zadatak sudske prakse i teorije da te pojmove jasnije odredi i da u svakom konkretnom slucaju utvrdi da li je neka stvar opasna ili ne. Kad zakon govori o opasnim stvarima i propisuje poostrenu odgovornost za stetu nastalu u vezi s njima ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, polozaju, mjestu i nacinu upotrebe ili na drugi nacin predstavljaju poveanu opasnost za okolinu, pa i zato valja nadzirati sa poveanom paznjom. Pojedine stvari skrivaju u sebi i razlicit stepen opasnosti, sto iziskuje i narocitu paznju pri njihovom rukovanju. Ako opasnost od stvari ne prelazi uobicajene granice drustvene tolerancije, one nisu opasne sa gledista propisa o odgovornosti. Samo one stvari od kojih potice neuobicajena opasnost od nastanka stete spadaju u opasne stvari. Ocito je da je u praksi ponekad tesko odrediti da li je neka stvar opasna i na sudovima lezi obaveza da pronau pravu mjeru da se broj opasnih stvari nepotrebno ne siri ali i ne suzava. Vidi: V. Separovi, Odgovornost za stetu od opasne stvari ili od opasne djelatnosti - Nasa zakonitost 9-10/87, str. 999; J. Radisi, Obligaciono pravo-opsti deo, Beograd 1979, str. 206; Z. Rihtman, Opasnost i odstetna odgovornost, Split 1970, str. 8; D. Kosti, Pojam opasne stvari, Beograd 1975; M. Konstantinovi, Obligaciono pravo, Beograd 1970, str. 150; B. Luksi, Problem opasne stvari u pravu, Nasa zakonitost br. 5/79, str. 110; Mazo-Tunk, Traite theoretique et pratique de la delic, responsabilite civile, 1958, tom VI, str. 213; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Gornji Milanovac-Kragujevac 1980, str. 523-525; Nacelni stav sjednice sudija udurzenog rada SR Hrvatske, objavljen u Privredi i pravu br. 6/81, str. 65; D. Napijalo, Neka sporna pitanja sadrzaja tzv. opasne stvari (opasne djelatnosti) s

133

rusenja, odnosno nastanka stete na neki drugi nacin.939 Nesumnjivo je da graevine nose rizik poveane opasnosti za okolinu i da se moraju nadzirati sa poveanom paznjom, s obzirom na nepredvidivost nastupanja stete. Zbog toga bi svako drugacije misljenje moglo dovesti do toga da bi osteeni mogao ostati uskraen za naknadu pricinjene stete. Osteeni ne mora dokazivati da je stetnik kriv za stetu, a nebitno bi bilo i dokazivanje stetnika da stetu nije ucino svojom krivicom.940 Odlucno je samo to da izmeu protivpravne stetne radnje i pricinjene stete postoji uzrocna veza.941 Imalac graevine se ne moze osloboditi odgovornosti pozivajui se na greske izvoaca radova ili projektanta. Ovo, naravno, ne znaci da on nema pravo regresa od svih lica koja su kriva za nastanak predmetne stete.942 Umjesto imaoca za stetu od graevina odgovara lice koje je graevinu na protivpravan nacin oduzelo.943 Nije od znacaja da li je stvar oduzeta od imaoca ili lica kome je vlasnik povjerio stvar. Meutim, imalac e odgovarati i u tom slucaju ako mu se moze prigovoriti da je svojim ponasanjem doprinio da mu opasna stvar na protivpravan nacin bude oduzeta. U takvoj situaciji postoji solidarna odgovornost imaoca i lica koje je protivpravno oduzelo stvar prema opstim nacelima o odgovornosti vise lica za stetu. Imalac stvari ima pravo regresa prema protivpravnom drzaocu stvari. Ukoliko je imalac povjerio graevinu na korisenje nekom licu (npr. na osnovu

obzirom na praksu sudova, Nasa zakonitost 9-10/87, str. 1144-1147; S. Obradovi, Osloboenje od odgovornosti za stetu od opasne stvari ili opasne delatnosti, Pravni zivot 9-10/92, str. 1279-1290; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd 1997, str. 236-237. Interesantno je misljenje prof. S. Perovia da opasna stvar ne trpi nikakve okove u smislu kazuistike i matematickog izraza («...to nije numerus clausus, ve jedan pokretljiv okvir, kaucuk norma koja se stalno mijenja i rasteze...») -v. S. Perovi, Zakon o obligacionim odnosima, Sluzbeni list, Beograd 1978. (predgovor), str 61. 939 Prema misljenju Z. Anelkovia (Odgovornost za stetu nastalu odronom fasade, Pravni zivot 10/00, str. 541) stambena zgrada ne predstavlja opasnu stvar ako se odrzava na propisan nacin ili domainski i mada predstavlja graevinu, ona se ne moze u pogledu opasnosti i odgovornosti za stetu podvesti pod opsti pojam odgovornost od graevina. Ostale graevine ­ stambena zgrada u izgradnji, sagradena hidroelektrana i druge slicne graevine, prema ovom misljenju, nemaju ni fakticki ni pravni status kao propisno izgraena i useljena stambena zgrada, i to kako u pogledu opasnosti po ljude i okolinu, tako i u pogledu odgovornosti. 940 Ovakav je stav i sudske prakse: «Za stetu izazvanu opasnom stvari odnosno opasnom djelatnosu, odgovornost se ne zasniva na krivici ve na stvorenom riziku. Stoga da bi osteeni ostvario pravo na naknadu stete dovoljno je da dokaze da je pretrpio stetu i da ona potice od opasne stvari ili opasne djelatnosti« - Visi privredni sud Srbije, Pz. 3842/86 u R. osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd 1998, str. 249. 941 «Kad je steta nastala od opasne stvari, uzrocnost se pretpostavlja, ali se ta pretpostavka moze obarati protivdokazima« ­ Vrhovni sud Srbije, Rev. 4206/94 od 14.9.1994. u D. Mili, Obligaciono pravo sa sudskom praksom, Beograd 2000, str. 93. »Ako je steta nastala usljed djelovanja vise uslova, uzrocan je onaj uslov koji je tipican za nastanak stete« -Vrhovni sud Srbije, Rev. 1479/94 u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete, Novi Sad 2001, str. 90. O uzrocnoj vezi v. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I knjiga, glavni redaktor S. Perovi, Beograd 1995, str. 307-316; V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb 1998, str. 242. 942 O tome i: B. Loza, Obligaciono pravo (opi dio, posebni dio), Sarajevo, 2000, str, 245-246. Vidjeti: . Nikoli, Odgovornost za solidnost gradevine, Pravni zivot br. 11/00, str. 431-447; V. Klajn-Tati, Garancija projektanta i graditelja za solidnost graevine i njihova imovinska odgovornost, Beograd 1991, str. 101-113; J. Radisi, Garancija za trajan kvalitet i odgovornost za stetu od stvari sa nedostatkom, Beograd 1972, str. 11; R. Stojici, Odgovornost izvoaca graevinskih radova za stabilnost, sigurnost i solidnost objekata, Pravni zivot br. 2-3/89, str. 397; J. Vilus, Graanskopravna odgovornost izvoaca i projektanta, Beograd 1973, str. 178-182; R. Stojici, Odgovornost izvoaca graevinskih radova za stetu koja je nastala neizvrsavanjem ugovora o graenju, Sarajevo 1991. 943 Clan 175. ZOO.

134

ugovora o zakupu, posudbi itd), lice koje je korisnik e odgovarati za stetu koja u vezi sa graevinom nastane.944 No, imalac moze doi u situaciju da odgovara pored njega u slucaju ako je steta nastala iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva graevine, na koje imalac ovom licu nije skrenuo paznju.945 Ako to lice naknadi stetu osteenom ima pravo regresa od imaoca.946 Lica koja se nalaze na radu kod imaoca ne odgovaraju kauzalno, ve imalac odgovara za stetu koju ta lica pricine sluzei se njegovom graevinom. Uz njega, ova lica bi mogla odgovarati na osnovu krivice i to samo za namjerno pricinjenu stetu.947 Ukoliko je pak imalac istovremeno i graditelj graevine, pa je steta od graevine nastala usljed neke greske u njenoj konstrukciji, osteeni bi od njega mogao traziti naknadu stete i po pravilima o odgovornosti za krivicu, odnosno subjektivnoj odgovornosti. Sudska praksa u pogledu naknade stete od graevina nije previse bogata. Ona se vise bavi stetom nastalom od dijelova odreene graevine, nego stetom od graevine kao cjeline, jer zivot cese kreira upravo takve situacije. Navesemo neke karakteristicne primjere. Stepenice na ulazu u trgovinu koje nemaju rukohvat koji bi omoguio sigurnije uspinjanje i silazenje po tim stepenicama predstavljaju opasnu stvar.948 Isto tako, terasa koja je dogradnjom kue priblizena postojeem vodu visokog napona na udaljenost oko pola metra opasna je stvar.949 Opasna stvar je i hotelska terasa na visini od 3,5m bez odgovarajue ograde, pa vlasnik hotela po nacelu objektivne odgovornosti odgovara za stetu koju je pretrpio maloljetni tuzitelj (dijete) padom s terase.950 Grad, kao vlasnik zgrade, odgovara za stetu nastalu padanjem s fasade dotrajale zbuke kao opasne stvari, a te odgovornosti ga ne oslobaa prenosenje odrzavanja na specijalizovano preduzee. Fasada, odnosno zbuka na procelju zgrade kod koje zbog dotrajalosti postoji opasnost od pucanja i padanja na plocnik predstavlja opasnu stvar budui da ugrozava sve koji se kreu plocnikom (clan 173. Zakona o obligacionim odnosima).951 Nisu ispunjeni uslovi predvieni odredbama clana 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima da se imalac opasne stvari (neispravnog lifta u stambenoj zgradi) u cjelosti ili djelimicno oslobodi odgovornosti za stetu nastalu njenom upotrebom zbog toga sto je osteeni preduzeo nesmotrene radnje kojima je uticao na nastanak i obim stete, ako su takve radnje osteenog rezultat institktivnog reagovanja pod uticajem straha zbog opasne situacije u koju je bio doveden usljed svojstva stvari i bez svoje krivice.952 Autobuska stanica sa ugazenim neocisenim snijegom i zaleenom povrsinom je opasna stvar i za stetu

Clan 176. stav 1. ZOO. Suprotno: B. Loza, op. cit., str. 245. koji smatra da i u ovakvim slucajevima postoji odgovornost vlasnika odnosno nosioca prava koristenja (imaoca). 945 Clan 176. stav 2. ZOO. U ovom pravcu ide i sudska praksa: «Imalac opasne stvari koju je povjerio drugom licu da se njom sluzi, ne odgovara za stetu prouzrokovanu upotrebom te stvari treem licu. Njegova odgovornost postoji samo ako nije upozorio lice kome je stvar povjerio na skrivene mane ili skrivena stvojstva stvari, a steta je prouzrokovana usljed takvih osobina stvari» - Vrhovni sud BiH, broj Pz, 54/85 od 28. III 1985. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/85, str. 16. 946 Clan 176. stav 3. ZOO. 947 Clan 170. ZOO. 948 Zupanijski sud u Koprivnici, Gz. 668/99 od 26.8.1999. godine, Izbor odluka 2/99, str. 33. 949 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 27/92 od 15.9.1993. godine, Izbor odluka 1/95, str. 61. 950 Privredni sud, Pz. 3127/91 od 10.12.1991. u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima sa opseznom sudskom praksom, Zagreb 2001, str. 180. 951 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 716/96 od 26. 1. 2000, Izbor odluka 1/00, str. 36. O odgovornosti za stetu nastalu odronom fasade v. Z. Anelkovi, op. cit., str. 539-546. 952 Vrhovni sud BiH, broj Pz. 616/84 od 24.1.1985. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/85, str. 16-17. O odgovornosti za stetu od lifta v. Z. Anelkovi, Odgovornost za stetu od lifta, Pravni zivot 10/02, str. 745-753.

944

135

koja je nastala od takve stvari odgovara gradsko prometno preduzee, kao imalac stvari.953 Toplotna postrojenja i instalacije u stambenoj zgradi, koje sluze za zagrijavanje zgrada i stanova, kada su ukljucene na daljinski ili blokovski sistem grijanja smatraju se opasnim stvarima, pa stoga u slucaju nastanka stete u vezi sa tim postrojenjima osteenom odgovara organizacija koja gazduje odnosno upravlja zgradom u kojoj se nalaze ove instalacije.954 Meutim, otvoreni bazen bez vode nije sam po sebi opasna stvar, pa za stetu koju je pretrpio gost hotela vlasnik bazena odgovara po nacelu krivice, a ne objektivne odgovornosti.955 Vlasnici zgrada solidarno i po principu uzrocnosti odgovaraju za osteenje zgrade susjeda nastalo povodom izgradnje njihovih objekata, ako se ne moze utvrditi udio svakog od njih u prouzrokovanju stete (zasijecanjem zemljista radi izgradnje zgrada u vlasnistvu stetnika doslo je do klizanja zemljista na kome je sagraena zgrada osteenog).956 U praksi moze da doe do prouzrokovanja stete i usljed pada ili izbacivanja predmeta kroz otvore na graevini (prozori, balkon, vrata itd) odnosno prosipanjem kroz ove otvore. Za ove stete je odgovoran drzalac prostorije u kojoj se nalazio otvor iz kojeg je predmet pao odnosno izbacen ili pak izvrseno njegovo prosipanje (ovo moze da bude vlasnik, odnosno nosilac stanarskog prava, zakupoprimac i tome slicno) po principu objektivne odgovornosti.957 Samo u slucaju ako je steta bila izazvana visom silom on moze da se oslobodi odgovornosti za nastalu stetu.958 To lice odgovara i za postupke lica koja sa njima koriste te prostorije, te za radnje lica koji su se privremeno nalazili u njima povodom odreenog posla.959 On se moze osloboditi odgovornosti ukoliko dokaze da je tree lice uslo na silu u prostorije i tada izvrsilo stetnu radnju. U tom slucaju se lice koje je uslo u odreenu prostoriju nasilno smatra treim licem za cije postupke ne odgovara drzalac. Ova poostrena odgovornost opravdava se time sto prolaznik najcese ne zna ko je stetu ucinio i sto drzalac prostorije moze da kontrolise ko ulazi i ko se u njoj zadrzava.960 3. Zakljucak U nasim bivsim graanskim zakonicima, kao sto smo vidjeli, odgovornost za stetu koja nastane od graevina zasnivala se na principu odgovornosti za pretpostavljenu krivicu. Ovakav stav je zastupala i tadasnja sudska praksa. Meutim, u savremenim uslovima, graevine se sve vise tretiraju kao opasne stvari i njihovi imaoci, u nacelu, odgovaraju po principu objektivne odgovornosti. Razumljivo je da oni imaju pravo regresa prema svim onim licima koja su skrivila nastanak te stete. Ovo je shvatanje modernih zakonodavstava i danasnje sudske prakse i mislimo da je to pravilno, kada se ima u vidu zastita osteenih lica i sve vei broj raznih vrsta steta koje nastaju upravo na ovakav nacin.

Vrhovni sud Vojvodine, Rev 303/91 u Prouzrokovanje stete i njena naknada, Budva 1999, str. 167. Vrhovni sud Srbije, Rev 215/87, isto. 955 Privredni sud, Pz­broj 3123/91 od 4. 1. 1992, u I. Crni, op. cit., str. 181. 956 Vrhovni sud BiH, Rev 199/84 od 10.5.1984, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 3/84, str. 30. 957 Vise drzalaca prostorije ako je uzivaju zajednicki odgovaraju solidarno. 958 Ovako i par. 1318 Austrijskog graanskog zakonika i par. 814. Srpskog graanskog zakonika. 959 Ukoliko postoje uslovi za subjektivnu odgovornost, ta lica mogu da odgovaraju putem regresa. 960 O tome: S. Jaksi, op. cit., str. 324-325; B. Loza, op. cit., str. 246; L. Markovi, op. cit., str. 832833; Z. orevi i V. Stankovi, op. cit., str. 373.

954

953

136

OBIM NAKNADE STETE PROUZROKOVANE POVREDOM UGOVORA

1. Uvod Klasicno pravno nacelo je da su ucesnici u obligacionom odnosu duzni da izvrse svoju obavezu i da su odgovorni za njeno ispunjenje.961 Ovaj princip je dobio svoju konkretizaciju posebno u odredbi Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) koja regulise odnose povodom ispunjenja obaveze i posljedice neispunjenja.962 Ukoliko duznik ne ispuni svoju obavezu ili zakasni sa njenim ispunjenjem povjerilac ima pravo zahtijevati i naknadu stete koju je zbog toga pretrpio.963 Ugovorna odgovornost964 pretpostavlja postojanje ugovora i ona nastupa zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovorne obaveze.965 Pitanje izvrsenja odnosno neizvrsenja ugovora u jednom pravnom sistemu nije slucajna pojava, ve je ono uslovljeno stabilnosu pravne i moralne konstitucije odreene zajednice.966 Pravo je uvijek tezilo i najcese uspijevalo da u oblasti izvrsenja ugovora i naknade stete otjelotvori pravicnost, kao ideal kome tezi u svim svojim dijelovima. U oblasti stete i njene naknade, cak mnogo vise nego u drugim segmentima, potreba za priblizavanjem prava i pravde kao idealne vrline ima naprosto karakter imperativa. Naknada prouzrokovane stete predstavlja jedan od fundamentalnih pravnih instituta ZOO.967

Clan 17. stav 1.ZOO. Clan 262. ZOO. 963 Ovaj stav treba povezati sa clanom 124. ZOO. 964 O ugovornoj odgovornosti v. H. Momcinovi, Ugovorna odgovornost za stetu, Nasa zakonitost, br. 9-10/87, str. 1009-1027; B. Loza, Obligaciono pravo, Opsti dio, Sarajevo 1981, str. 164; B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio-Posebni dio, Sarajevo 2000. godina, str. 198-199; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 1997, str. 372-373; Z. orevi i V. Stankovi, Obligaciono pravo, opsti deo, Beograd, 1974, str. 302; M. Vasiljevi, M. Rajcevi i V. Popovi, Ugovori u privredi, teorijapraksa-obrasci, Banjaluka, 2002, str. 39-41; S. Cari, O nekim pitanjima ugovorne odgovornosti u robnom prometu, Pravni zivot, br. 11-12/92, str. 2131-2138. 965 Napominjemo da ni Austrijski graanski zakonik ni Srpski graanski zakonik nisu pravili razliku izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti donosei zajednicka pravila za obje vrste odgovornosti. 966 S. Perovi, Ugovor kao akt moralne i pravne civilizacije, Pravni zivot, br. 9-10/93, str. XXV 967 V. Krulj, Koncepcija i osnovi instituta Zakona o obligacionim odnosima, u Zbornik radova sa savjetovanja o Zakonu obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb-Beograd, 1978, str. 19.

962

961

137

Ovaj rad detaljnije razmatra obim naknade stete zbog povrede ugovora,968 a pravila ZOO o tome predstavljaju novost u odnosu na dotadasnja pravna pravila i Opste uzanse za promet robom, te stanovista sudske prakse u slicnim slucajevima969. Takoe, razmatraemo i situaciju kada postoji krivica povjerioca,970 koja moze da ima uticaja na smanjenje ove naknade. Prilikom ove analize potrebno je imati u vidu i pravila o ugovornom prosirenju, ogranicenju i iskljucenju odgovornosti duznika za stetu,971 kao i propise o ugovornoj kazni972 i zateznim kamatama,973 da bi se te odredbe shvatile kao direktive odnosno smjernice, a ne imperativne odredbe, kojih se sud treba drzati prilikom utvrivanja obima naknade. Fakticki, tek ako ugovorne strane nisu nista posebno ugovorile u vezi sa obimom naknade stete (npr. nisu ugovorile ni najvisu svotu naknade, ni egzoneracijske klauzule, ni ugovornu kaznu niti tome slicno), u slucaju spora, sud e primjenom navedenih odredaba odlucivati o obimu naknade stete.974 Postojanje stete je, naravno, conditio sine qua non za primjenu pravila o ugovornoj odgovornosti.975 Razumljivo je da ako duznik povrijedi duznost izvrsenja svoje obaveze, a za povjerioca ne nastane nikakva steta, da se povjerilac ne moze koristiti pravilima ugovorne odgovornosti o naknade stete. Duznik se, inace, oslobaa odgovornosti za stetu ako dokaze da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljucenja ugovora koje nije mogao sprijeciti, otkloniti ili izbjei.976 No, duznik e biti odgovoran i za onu nemogunost ispunjenja za koju nije kriv, ako je ta nemogunost nastupila nakon njegovog padanja u docnju. U takvim situacijama duznik se moze osloboditi odgovornosti samo ako dokaze da bi stvar koju duguje slucajno propala i da je on svoju obavezu ispunio na vrijeme.977 Ugovorom se moze prosiriti odgovornost duznika i za one stete koje su nastale zbog povrede ugovora, a za koje on, pod uobicajenim uslovima, ne bi odgovarao. Takvo prosirenje odgovornosti ne smije biti protivno nacelu savjesnosti i postenja. Meutim, duznikova odgovornost za povredu ugovora koju on prouzrokuje namjerno ili u krajnjoj nepaznji se ugovorom ne moze iskljuciti.978

2. Steta prouzrokovana obicnom nepaznjom duznika

Clan 266. ZOO. Vidi: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Gornji Milanovac-Kragujevac, 1980. godina, str. 768-773; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, glavni redaktor S. Perovi, Beograd, 1995, str. 607-622; B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, 2. knjiga, Zagreb, 1978, str. 1083-1087; B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Banjaluka, 1997, str. 218. itd. 970 Clan 267. ZOO. 971 Clanovi 264. i 265. ZOO. 972 Clan 270. ZOO. 973 Clan 277. ZOO. 974 O tome: D: Medi, Obim naknade stete prouzrokovane povredom ugovora, u Ugovorna odgovornost i naknada stete, Budva, 2003, str 21-29. 975 Vidi: Z: Petrovi i N. Mihailovi, Predugovorna i ugovorna odgovornost za stetu, u Ugovorna odgovornost i naknada stete, Budva, 2003, str. 12. 976 Clan 263. ZOO. 977 Cl. 262. stav 4. i 5. ZOO. 978 A. Biki, Obligaciono pravo, opi dio, Sarajevo, 2004, str. 212-213.

969

968

138

Gruba nepaznja je zanemarivanje paznje koja se ocekuje od svakog covjeka, dok "svaka druga nepaznja koja nije tolika, predstavlja obicnu nepaznju."979 Ukoliko je steta prouzrokovana obicnom nepaznjom (culpa levis) duznika, on je duzan naknaditi samo onu stetu koja je predvidljiva,980 a ne i cjelokupnu stetu. Povjerilac, dakle, ima pravo da od duznika zahtijeva samo stetu za koju je duznik znao ili morao znati da e nastupiti ako ugovornu obavezu ne bude ispunio onako kako glasi.981 Inace, odredbama ZOO982 propisano je da povjerilac ima pravo na naknadu obicne stete i izmakle koristi,983 koje je duznik u vrijeme zakljucenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, s obzirom na cinjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. Izmakla korist moze da bude i budua steta koja e tek nastupiti.984 Prema tome, prema ZOO postoje samo dvije situacije kada je steta predvidljiva (kad je duznik znao da e nastupiti odreena steta ako prekrsi ugovor ili kad je to morao pretpostaviti), a izvan toga se smatra da je steta koju je duznik prouzrokovao nepredvidljiva, pa on za nju ne odgovara.985 986 Ovaj princip vazi samo u oblasti ugovorne odgovornosti, dok kod vanugovorne (deliktne) to nije slucaj i u tome je jedna od njihovih bitnih razlika. Razumljivo je da je predvidljivost stete nespojiva sa svrhom i smislom naknade stete iz osnova vanugovorne odgovornosti. Pitanje koje se ovdje svakako postavlja je da li kod ove procjene treba uzimati konkretni (subjektivni) ili apstraktni (objektivni) kriterijum. Veina autora smatra da se predvidljivost procjenjuje prema apstraktnom (objektivnom) kriterijumu, odnosno prema paznji koja se u pravnom prometu zahtijeva od prosjecnog duznika, a ne prema osobinama i mogunostima samog duznika.987 Ovdje je relevantan standard paznje dobrog domaina, odnosno dobrog privrednika, a u nekim slucajevima cak i dobrog strucnjaka.988 Treba naglasiti da teret dokazivanja da stetu nije bilo mogue predvidjeti lezi na duzniku. Logicno je da ako neko nesto tvrdi da to treba i da dokaze i ovo je opsti princip o teretu dokazivanja. Duznik u ovakvim slucajevima zeli da njegova odgovornost bude ogranicena i razumljivo je da on treba da pruzi valjane dokaze o tome da odreenu stetu nije mogao predvidjeti, jer je

B. Strohsack, Elementi deliktne odgovornosti za stetu iz poslovanja, Informator, br.2721 od 4.4.1980, str.20. 980 O predvidljivoj i nepredvidljivoj steti v. G. Trnavci, Obligaciono pravo, knjiga druga, Biha, 2003, str. 54-55. 981 H. Momcinovi, op.cit. str. 1019. 982 Clan 266. stav 1. 983 U slucaju naknade stete zbog izmakle koristi, osteeni ima pravo na naknadu ukoliko je ova steta nastala, a njena visina utvruje se na taj nacin sto se uzima u obzir korist koja se mogla osnovano ocekivati prema redovnom toku stvari, koja je izmakla usljed stetnikove radnje, odnosno propustanjaanalogno i Vrhovni sud Srbije, Gz 4082/73, u R.osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd, 1998, str. 237. 984 B. Coli, Izvrsenje novcanih ugovornih obaveza, drugih novcanih obaveza, raskid ugovora zbog neizvrsenja i naknada stete, zatezne, ugovorne i zelenaske kamate, problemi odlucivanja u sudskim postupcima, u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Srbije br. 2/99, str. 159. 985 I. Jankovec, Ogranicenje ugovorne odgovornosti, Pravni zivot, br. 3/82 str. 290. 986 U ovom pravcu navodimo karakteristicnu sudsku odluku: "Narucitelj (vlasnik jahte) nema pravo zahtijevati da mu izvoac (brodograditelj) naknadi stetu u visini troskova hotelskog smjestaja za vrijeme uklanjanja nedostataka na jahti jer izvoac u vrijeme sklapanja ugovora nije morao predvidjeti takvu stetu kao moguu posljedicu povrede ugovora, tj. nije morao predvidjeti cinjenicu da se narucitelj koristi jahtom za spavanje u zimskom periodu" - Vts, II. Pz 340/94 od 8.03.1994., u V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998., str. 372. 987 O tome: P. Tifunovi; Neka sporna pitanja naknade stete zbog povrede ugovora, u Ugovorna odgovornost i naknada stete, Budva, 2003, str. 36. 988 Clan 18. stav 1. ZOO u pogledu ocjenjivanja ponasanja ucesnika u ugovornim odnosima nalaze primjenu apstraktnog kriterijuma.

979

139

nastupila van redovnog, uobicajenog toka stvari. U nasem pravu duznik se moze osloboditi odgovornosti za stetu nastalu neizvrsenjem ugovora ili neurednim ispunjenjem, ne samo dokazom da je do toga doslo zbog vise sile, ve i zbog tzv. slucaja.989 Meutim, u slucajevima u kojima je duznik znao i za neke posebne okolnosti, zbog kojih je za povjerioca nastupila vea steta od one koja je uobicajena, teret dokazivanja lezi na povjeriocu. Naime, on u ovakvim situacijama ima pravo na naknadu vee stete, pa je u njegovom interesu da dokaze da je duznik znao za te okolnosti usljed kojih je doslo do njenog nastanka. U takvim slucajevima nije od znacaja na koji nacin je duznik dosao do saznanja o tim cinjenicama. Dakle, ovdje dolazi do primjene konkretnog, subjektivnog kriterijuma. Sto se tice vremena koje je mjerodavno za ocjenu o tome koju je stetu duznik mogao predvidjeti kao moguu posljedicu povrede ugovora, tu nema nikakvih dilema. Trenutak skl;apanja ugovora je prema ZOO ono vrijeme koje je bitno i koje se uzima u obzir, a razlozi za to leze u tome da stranke upravo tada cijene svoje interese, te stetu koja im se moze dogoditi ako ti interesi budu povrijeeni. Ukoliko bi duznik poslije zakljucenja ugovora ipak saznao za neke posebne okolnosti zbog kojih moze doi do nastanka vee stete od one koja se po redovnom toku stvari mogla predvidjeti u momentu sklapanja ugovora, to ne bi smjelo da ima za posljedicu prosirenje obima njegove odgovornosti. Logicna pretpostavka je da je u casu zakljucenja ugovora duznik za ovo znao da konkretan ugovor ne bi ni zakljucio.990 Nije od znacaja da li je duznik mogao predvidjeti visinu stete, nego je samo vazno da je znao za mogunost nastupanja odreene vrste stete kao posljedice povrede ugovorne obaveze. U suprotnom, odredba o ogranicenju odgovornosti duznika na predvidljivu stetu ne bi imala skoro nikakvog smisla, jer se veina duznika ne bi mogla koristiti pravilom o ogranicenju odgovornosti za takvu stetu. U najveem broju slucajeva ni povjerilac ne moze sa sigurnosu predvidjeti kolika e biti visina stete u slucaju neurednog ispunjenja ugovora.991 Duznik treba da ima u vidu samo realnu (stvarnu) opasnost od stete, a ne i takvu opasnost koja je rijetka, tako da postoji samo teoretska mogunost njenog nastupanja.992 Prema tome, predvidljiva je ona steta koja se obicno desava prilikom povrede odreene vrste ugovora. Bilo bi previse da se od prosjecnog duznika trazi da prilikom zakljucenja ugovora uzme u obzir i opasnost da e, u slucaju povrede ugovorne obaveze, nastupiti ona steta koja se u praksi rijetko desava i za koju je intenzitet vjerovatnoe veoma mali.993 Jedno od pravila koje se uzima u obzir u ovakvim slucajevima je i da duznik odgovara samo za onu stetu koja

I. Jankovec, Vidovi i posledice nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze, Beograd, 1982, str. 148. 990 Meutim, ako u takvim zivotnim situacijama duznik ne preduzme sve sto mu njegove mogunosti pruzaju da uredno izvrsi ugovor i ponasa se nesavjesno, takvo ponasanje se moze, pod odreenim uslovima, smatrati krajnjom nepaznjom i tada se duznik ne bi mogao koristiti ogranicenjem odgovornosti za predvidljivu stetu. 991 Prema francuskoj sudskoj praksi predvidljivost se odnosi na uzrok stete, a ne na njenu visinu-v. R. Rodiere, Droit commercial-contracts commerciaux, Paris, 1972, str. 20, dok se u engleskoj sudskoj praksi smatra da je dovoljno da je duznik mogao predvidjeti da takva vrsta stete kakva se desila nije nevjerovatna-v. Chitty On Contracts, general editor A.G. Guest, London, 1983, volume I, str. 934, navedeno prema Komentaru Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, op. cit, str. 614. 992 I. Jankovec, Ogranicenje ugovorne odgovornosti ...str. 294. 993 Komparacije radi, u engleskoj sudskoj praksi smatra se da je steta previdljiva ako je opasnost da e ona nastupiti i znatno ispod 50 %, ali to ipak ne smije da bude neoubicajena steta-v.Chitty, op. cit. , volume I, str. 935, navedeno prema Komentaru Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, op. cit. str. 615.

989

140

je neposredna posljedica povrede ugovora, a ne i za takvu stetu koja je, istina, u vezi sa povredom ugovora, ali koja ima i neki drugi uzrok (posredna steta).994 Iz stilizacije odredaba ZOO proizilazi da povjerilac ima pravo na naknadu samo materijalne stete (obicna steta i izmakla korist) zbog povrede ugovorne obaveze. Meutim, ako je povjerilac zbog povrede duznikove obaveze pretrpio i nematerijalnu stetu, pripada mu pravo i na novcanu naknadu ove stete. Obim te stete se ne utvruje prema navedenim odredbama, ve prema pravilima koja vrijede za deliktnu odgovornost za ovu vrstu stete.995 996 S obzirom na nacin obracuna naknada moze biti konkretna i apstraktna. Konkretna naknada stete predstavlja razliku izmeu imovinskog stanja povjerioca kakvo bi bilo da je ugovor ispunjen prema dogovoru i stanja u kome se on stvarno nalazi. Apstraktna naknada stete se sastoji u razlici izmeu vrijednosti cinidbe u vrijeme zakljucenja ugovora i njene vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora.997 3. Steta prouzrokovana prevarom, namjernim neispunjenjem obaveze ili neispunjenjem zbog krajnje nepaznje duznika U slucaju da je steta prouzrokovana prevarom (fraus), namjernom nepaznjom (dolus) ili neispunjenjem zbog krajnje nepaznje (culpa lata)998 duznika, povjerilac moze od njega zahtijevati naknadu cjelokupne stete zbog povrede ugovora, bez obzira na to sto duznik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih je ona nastala.999 1000 Formulacija o posebnim okolnostima izgleda dosta nejasno, ali se ona tumaci na nacin "bez obzira na to sto duznik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih je steta nastala".1001 Inace, krivica kao uslov odgovornosti za naknadu stete je subjektivna kategorija, pa se prilikom utvrivanja stepena krivice moraju imati u vidu i subjektivne osobine stetnika, pored objektivnih okolnosti slucaja koji se rjesava.1002 Dokazivanje postojanja ovih stepena krivice pada na teret povjerioca, a pretpostavka postojanja pretpostavljene krivice se odnosi samo na

H. Momcinovi, op. cit., str. 1020-1021. Slicno i: B. Vizner, op. cit., str. 1084-1085; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, op. cit., str. 770. 996 Vidi:A. Radolovi, Naknada neimovinske stete zbog povrede ugovora, u Naknada stete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb ,2005, str. 75. 997 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori Blagojevi B. i Krulj V., Beograd, 1983, str 938. 998 Krajnje nepazljivo postupa onaj ko ne upotrebi ni onu paznju koju bi upotrebio svaki prosjecan covjek - Vrhovni sud Hrvatske, Gz 1956/78 od 20.03.1979, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 15, odluka br. 141.Prema stavu pravne doktrine krajnja nepaznja postoji kad se neko lice ne ponasa kako bi se ponasao prosjecno pazljiv domain, privrednik ili strucnjak ­ v. M. Semi, Prouzrokovanje stete po Zakonu o obligacionim odnosima, Glasnik advokatske komore Vojvodine, br. 8/81, str. 9; S. Cigoj, Odgovornost za stetu, Privreda i pravo br. 10/78, str. 16; J. Radisi, Obligaciono pravo-opsti deo, Beograd "Nolit", str. 182. 999 Clan 266. stav 2. ZOO. 1000 Ni sudska praksa u ovom pravcu nema nikakvih dilema: "Ako je povreda ugovorne obaveze nastala zbog krajnje nepaznje (cl. 266. ZOO), vjerovnik ima pravo zahtijevati od duznika naknadu cjelokupne stete, sto obuhvaa i iznos najamnine za unajmljeni automobil za vrijeme u kojemu se nije mogao koristiti svojim automobilom" ­ Ps, Pz-493/91 od 19.3.1991, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opseznom sudskom praksom, Zagreb 2001, str. 346. 1001 H. Momcinovi, op. cit., str. 1022. 1002 Vrhovni sud Srbije, Rev 34/70, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada stete, Novi Sad, 2001, str. 23.

995

994

141

obicnu nepaznju, kao najblazi stepen nepaznje. Izneseno pravilo o neogranicenoj odgovornosti je ipak samo iznimka u odnosu na pravilo o ogranicenoj odgovornosti duznika. 4. Smanjenje naknade stete Prema ZOO postoje dva slucaja kada se smanjuje iznos naknade stete koju zbog povrede ugovora duznik duguje povjeriocu. ZOO je propisao da ukoliko je prilikom povrede obaveze pored stete nastao za povjerioca i neki dobitak, da e se o njemu prilikom odreivanja visine naknade voditi racuna u razumnoj mjeri.1003 Ovakav nacin odreivanja naknade stete nazivamo kompenzacija koristi sa stetom (compensatio lucri cum damno).1004 U slucaju spora sud treba da na osnovu svih relevantnih okolnosti konkretnog slucaja odluci koje e koristi oduzimati, a koje ne. Pri tome treba voditi racuna da na strani poverioca ne doe do sticanja bez osnova,1005 ali i o tome da se duznik neopravdano ne dovede u privilegovani polozaj.1006 Potrebno je naglasiti da do oduzimanja koristi od stete moze doi samo ako korist i steta poticu iz istog uzroka, povrede postojee ugovorne obaveze. Ako je dobitak za povjerioca nastao na drugi nacin ili u vezi sa povredom ugovora i nastankom stete zbog povrede, ali na indirektan nacin, ne moze doi do prebijanja dobitka sa stetom. Primjera radi, ovo e se desiti u slucaju da trea lica daruju povjerioca da bi mu olaksali stetu.1007 Takoe, ZOO je propisao da je strana koja se poziva na povredu ugovora duzna preduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila steta izazvana tom povredom, a da inace druga strana moze zahtijevati smanjenje naknade.1008 Ovo se temelji na principu da je svaka ugovorna strana duzna sprijeciti poveanje stete poduzimanjem svih adekvatnih i raspolozivih mjera kojima bi se steta uzrokovana povredom ugovora mogla smanjiti.1009 Pravo ne dozvoljava da neko propustanjem ili na drugi nacin sebi pricini stetu ili doprinese da steta bude vea nego sto bi inace bila i da naknadu takve stete prebaci na drugoga.1010 Ugovorna strana koja je izvrsila povredu ugovora treba da dokaze da druga ugovorna strana nije preduzela sve odgovarajue razumne mjere kojima bi se mogla smanjiti pricinjena steta. Smanjenje naknade treba uciniti srazmjerno ucestvovanju u uzrokovanju stete one strane koja se poziva na povredu ugovora.1011 5. Odgovarajua primjena pravila na obaveze koje nisu nastale iz ugovora ZOO je predvidio mogunost analogne primjene i na one slucajeve neispunjenja obaveze koje nisu nastale iz ugovora, pod presumpcijom da za njih tim zakonom nije nesto drugo predvieno.1012 Npr. kod prouzrokovanja stete kroz poslovodstvo bez naloga, sticanja bez osnova, jednostranih izjava volja i slicno doi e do primjene pomenutih pravila o obimu

Clan 266. stav 3. ZOO. V. Gorenc, op. cit., str. 373. 1005 U smislu clana 210. ZOO. 1006 O tome: H. Momcinovi, op. cit. str. 1023. 1007 Tako i S. Cigoj, op. cit., str. 28. 1008 Clan 266. stav 4. ZOO. 1009 Slicno je kod podijeljene odgovornosti kod vanugovorne odgovornosti za stetu-clan 192. stav 1 ZOO; 1010 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, op. cit., str. 772. 1011 V. Gorenc, op. cit, str. 373. 1012 Clan 266. stav 5. ZOO.

1004

1003

142

naknade stete, dok se ove norme nee primjenjivati u slucajevima prouzrokovanja vanugovorne stete,1013 posto za tu naknadu zakon predvia posebne propise. 6. Krivica povjerioca Steta koja nastane povredom ugovorne obaveze nije uvijek i iskljucivo uzrokovana samo od strane duznika, ve u njoj moze ucestvovati i povjerilac, odnosno lice za koje on odgovara.1014 Prema ZOO,1015 kad za nastalu stetu, ili njenu velicinu odnosno za otezanje duznikovog polozaja ima krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara,1016 naknada se smanjuje srazmjerno. Ova odredba se, prema tome, odnosi na ponasanje povjerioca kojim je doprinio povredi ugovora od strane duznika. Ona je dosta slicna ve pomenutoj normi koja se odnosi na ponasanje povjerioca nakon sto je duznik prekrsio ugovor i obje odredbe su, u osnovi, etickog karaktera.1017 Do smanjenja naknade stete dolazi ako su radnja ili propust povjerioca takvi da mu se to moze pripisati u krivicu. Posto zakon ne govori izricito o kojem stepenu krivice se radi, povjerilac je odgovoran ako je ucestvovao u steti sa namjerom ili grubom nepaznjom. Krivica povjerioca se uzima u obzir samo ako se duznik na nju pozove i na duzniku lezi teret dokazivanja da ona postoji. Inace, povjerilac moze na razne nacine doprinijeti povredi ugovora. Primjera radi, osteeni je i sam djelimicno skrivio svoju stetu ako je graenje povjerio licu za ciju je nestrucnost znao ili je za nju, da je upotrebio uobicajenu paznju, mogao znati,1018a nosilac stedne knjizice koji nije blagovremeno prijavio njen nestanak doprinio je nastanku stete koja mu je prouzrokovana time sto je banka isplatila ulog na stednju treem licu1019 i tome slicno. Duznik e biti djelimicno osloboen od odgovornosti ako je za stetu koja je uzrokovana povredom obaveze samo djelimicno kriv povjerilac ili lice za koje on odgovara, dok e biti potpuno osloboen od odgovornosti ako su ta lica u cjelosti kriva za stetu koja je nastala .1020 1021 U slucaju kada se ne moze pouzdano utvrditi koliko je povjerilac uistinu

Clanovi 154-209. ZOO. Kako povjerilac moze uticati na smanjenje ili iskljucenje obaveza duznika na naknadu stete zbog povrede ugovora v. I. Jankovec, Uticaj ponasanja poverioca na odmeravanje naknade stete zbog povrede ugovora, u Nacela evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo, Prilog harmonizaciji domaeg zakonodavstva, Kragujevac, 2001, str. 247-255. U ovom clanku se i ukazuje kako se u prijedlozima za harmonizaciju evropskog ugovornog prava (Unidroit principi meunarodnih trgovinskih ugovora iz 1994. i Principi evropskog prava o ugovorima koji su pripremljeni 1998. godine u okviru Evropske unije) predlaze da bude ureeno ovo pitanje. 1015 Clan 267. 1016 Npr. punomonik povjerioca, radnik povjerioca i tome slicno. 1017 Te odredbe su preuzete iz Skice za zakonik o obligacijama i ugovorima-clanovi 211. stav 4 i 212. Vidjeti: M. Konstantinovi, Obligacije i ugovori-Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd, 1969. 1018 Vrhovni sud Hrvatske, Gz 2184/78 od 28.03.1979. Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, broj 15, odluka broj 146. I OGZ je u paragrafu 1299 propisivao da ako je onaj ko je strucnjaku povjerio posao znao sa njegovu neumjesnost, ili je to mogao znati da je upotrebio obicnu paznju, da tada nemar pada i njemu na teret. 1019 Vrhovni sud Hrvatske, Rev 526/80 od 15.04.1980, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, broj 17, odluka broj 61. 1020 "Kupac nema pravo na naknadu stete uzrokovane neispunjenjem ugovora od prodavca, jer prodavac nije predao prodanu stvar kupcu zato sto je kupac odbio platiti kupovnu cijenu prije predaje stvari, kako je to bilo ugovoreno" - Vrhovni sud Makedonije, Rev 33/82 od 3.02.1982., Privreda i pravo, br. 5-6/85, str. 324.

1014 1013

143

doprinio nastanku ili poveanju stete, postoji misljenje da ovako utvrenu stetu treba podijeliti na jednake dijelove.1022 Meutim, po nasem misljenju, u takvim situacijama sud treba da dosudi naknadu imajui u vidu sve esencijalne okolnosti konkretnog slucaja, shodno odredbama o naknadi vanugovorne stete.1023 1024 Sve ovo ne znaci da neskrivljena radnja povjerioca zbog koje je doslo zbog nastanka ili poveanja stete, nije bez znacaja za odnose izmeu povjerioca i duznika povodom povrede ugovora. Logicno je da se duznik oslobaa odgovornosti za stetu ako dokaze da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljucenja ugovora koje nije mogao sprijeciti, otkloniti ili izbjei,1025 bez obzira sto se radi o takvoj povjeriocevoj radnji koja mu se ne moze pripisati u krivicu. 7. Zakljucak Ugovorna odgovornost se zasniva na povredi neke postojee obaveze i spada u privatnu sferu povjerioca i duznika, a duznik odgovara samo po subjektivnom kriterijumu pretpostavljene krivice. To znaci da povjerilac, koji trazi naknadu stete po pravilima o ugovornoj odgovornosti, ne mora da dokazuje krivicu duznika za nastalu stetu, jer se duznikova krivica pretpostavlja. Povjerilac samo treba da dokaze da je pretrpio stetu i da postoji uzrocna veza izmeu te stete i povrede obaveze od strane duznika. Kod ove odgovornosti duznik je duzan da naknadi povjeriocu samo onu stetu koju je u vrijeme zakljucenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, s obzirom na cinjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate, a samo izuzetno, u slucaju prevare ili namjernog neispunjenja i neispunjenja zbog krajnje nepaznje, cjelokupnu stetu bez obzira sto duznik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. Elaborirajui iznesena pravila o utvrivanju obima naknade ugovorne stete moze se primjetiti da nije predviena mogunost snizavanja ve utvrenog konacnog obima stete, kada se imaju u vidu materijalno stanje povjerioca i duznika, a steta nije prouzrokovana ni namjerno ni krajnjom nepaznjom, kao sto je to slucaj kod vanugovorne odgovornosti.1026 Ovo je zbog toga sto je ugovorna odgovornost za stetu takva odgovornost koja postoji zbog povrede saglasnosti volja ugovornih strana i sto dosuena naknada stete treba u potpunosti nadoknaditi vrijednost one duznikove radnje koja je bila predmet povrijeenog obligacionog odnosa. Steta koja nastane povredom obaveze moze biti posljedica i ponasanja koje se moze pripisati u krivicu povjeriocu ili licu za koje on odgovara i tada duznik ima pravo na srazmjerno smanjenje naknade. U ovakvim slucajevima na duzniku lezi teret dokazivanja krivice tih lica, a koji dio stete potice od povjerioceve radnje ocjenjuje sud, imajui u vidu sve bitne okolnosti konkretnog slucaja.

Neki autori izrazavaju stav da primjenom clana 267. ZOO ne moze doi do potpunog oslobaanja duznika od odgovornosti ve samo do smanjenja naknade ­ v. npr. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori B. Blagojevi i V. Krulj, Beograd, 1983., str. 942. 1022 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori B. Blagojevi i V. Krulj, I knjiga, Beograd, 1993, str. 942. 1023 Clan 192. stav 2. ZOO. 1024 Slicno i: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, op. cit, str. 623; 1025 Ve citirani clan 263. ZOO. 1026 Clan 191. ZOO.

1021

144

MIRENJE BRACNIH SUPRUZNIKA KROZ PRIZMU ODREDABA PORODICNOG ZAKONA REPUBLIKE SRPSKE

1. Uvod Princip zastite porodice kao zajednice, a time i institucije braka na kome ona pociva, pojavio se u teoriji i praksi kada je postalo ocito, posebno na osnovu demografskih pokazatelja, da se porodica nalazi u krizi.1027 U savremenom svijetu ocigledna je tendencija porasta broja razvedenih brakova i znacaj tog problema neprestano raste. Ovo je logicna posljedica promjene nacina zivota, urbanizacije, ekonomskog progresa, te novih zivotnih navika i shvatanja.1028 Brakorazvodnom postupku kod nas prethodi odvojeni postupak radi pokusaja mirenja bracnih supruznika koji je posljedica ustavnog i zakonskog nacela da drustvo maksimalno obezbjeuje zastitu porodice.1029 Radi se o veoma osobenom postupku koji , u teznji da se razvod braka sto vise humanizuje, ima posebnu ulogu.1030 Inace,institut mirenja u bivsoj Jugoslaviji se u praksi nije pokazao efikasnim. Prvobitno je bio normiran odredbom clana 80. Osnovnog zakona o braku iz 1946. godine. Taj clan je derogiran clanovima 402-404. Zakona o parnicnom postupku iz 1956. godine koji su mirenje detaljnije regulisali. Od donosenja Ustava SFRJ iz 1974. godine1031 federacija vise nije ureivala pravila postupka u bracnim i paternitetskim sporovima i od tada je to spadalo u

O nacelima o porodici, definiciji porodice i pravnoj tipologiji porodice v. M. Mladenovi, S. Stjepanovi i M. Zivanovi, Porodicno pravo, Srpsko Sarajevo, 2003, str. 30-32. 1028 O razvodu braka u pozitivnom pravu v. M. Mladenovi, S. Stjepanovi i M. Zivanovi, op.cit., str. 172-179. 1029 Vidjeti clan 36. Ustava Republike Srpske i clan 3. Porodicnog zakona Republike Srpske. 1030 O postupku mirenja v. S. Triva, Pokusaj mirenja u bracnom sporu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, broj 2/59, str. 175; B. Eisner, Porodicno pravo, Zagreb, 1950, str. 106; A. Prokop, Komentar Osnovnom zakonu o braku, II, Zagreb, 1960, str.406-408; V. Baki, Porodicno pravo, Beograd, 1977, str. 187-188; M. Cizmovi, Postupak u bracnim sporovima, NIO "Poslovna politika", Beograd, 1985, str. 135-136; M. Alinci i A. Bakari, Porodicno pravo, Zagreb, 1989, str. 89-92; M. Mladenovi, Porodicno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1991, str. 275-276; I. Babi, Komentar Porodicnog zakona, Sarajevo, 1990, str. 179-186. i N. Tralji i S. Bubi, Porodicno pravo, Sarajevo, 1998, str. 85-87. 1031 Clan 281. stav 1. tacka 12.

1027

145

domen republicke, odnosno pokrajinske legislative. Zbog toga se u Zakonu o parnicnom postupku iz 1976. godine nisu nalazile norme o mirenju bracnih drugova. Porodicnim zakonom SR Bosne i Hercegovine1032 u ovoj bivsoj socijalistickoj republici je prvi put cjelovitije ureena oblast porodicnih odnosa. Mirenje je propisano clanovima 61-67. tog zakona i ovaj posao je povjeren organima starateljstva. To je bio pokusaj da se, za razliku od saveznog zakonodavstva, mirenju da novi kvalitet i narocita dimenzija. Predsjednik vijea, odnosno sudija koji je do tada provodio ovaj postupak se uglavnom zadrzavao na pokusaju da bracni drugovi sami preu preko uzroka svojih nesuglasica, ali delikatnije zadatke nije bio u stanju da obavi. Zato je prenosenje nadleznosti sa sudova na organe starateljstva imalo za cilj da se u ovaj postupak ukljuce upravo strucno osposobljene osobe, poput socijalnih radnika, ljekara, pedagoga, psihologa i tome slicno. Meutim, osnovna slabost tih odredbi je bila u tome sto je odazivanje mirenju bilo predvieno samo kao mogunost, a ne i kao obaveza bracnih drugova i time je mirenje bilo znacajno devalvirano. Odredba da se izostanak sa rocista izjednacava sa neuspjelim mirenjem upravo je odgovarala tuzitelju, koji se nije pojavljivao na rocistu, a starateljski organ nije imao mogunost da pokusa da postigne pomirenje. 2. Mirenje prema odredbama Porodicnog zakona Republike Srpske (Porodicnog zakona)1033 Novo porodicno zakonodavstvo u Republici Srpskoj odrazava nesumnjivo interes drustva za brak i porodicu i nastoji da supruznicima, pogotovo onima sa maloljetnom djecom, ustanovom mirenja pomogne u trenutku najintenzivnije bracne krize.1034 Mirenje bracnih supruznika moze imati veoma korisne efekte i u ovom postupku oni imaju priliku da seriozno razmotre da li je za njih i njihovu djecu razvod braka u odreenom momentu zaista najbolje rjesenje. Pokusaj mirenja provodi organ starateljstva,1035 jer u njemu djeluje citav niz strucnjaka raznih profila koji moze kompetentno da pomogne supruznicima da steknu objektivan uvid u stanje njihovih bracnih odnosa.Primjena strucnih metoda i postupaka koja se zasniva na integrativnom pristupu u timskom radu raznorodnih strucnjaka omoguava da se postigne kvalitetan sporazum o ophoenju prema zajednickoj djeci radi bolje zastite interesa maloljetnika.Ovaj organ ima obavezu da se maksimalno zalozi za mirenje onih supruga ciji odnosi nisu nepovratno i duboko unisteni i na taj nacin se stite i interesi zajednicke djece. Sigurno da cilj tog postupka nije da se povuce zahtjev u situaciji kada je bracna zajednica izgubila svaki ljudski i drustveni smisao, jer e se ti partneri, u pravilu, brzo nai u slicnoj situaciji. Potpuno promasena bracna veza, bez meusobnog postovanja, cesto obiljezena burnim svaama je svakako losiji milje za razvitak djetetove licnosti nego zivot uz samo jednog roditelja.1036 Pored stvarne nadleznosti starateljskog organa,1037 normirana je i njegova mjesna nadleznost tako sto je za mirenje nadlezan onaj organ na cijem podrucju tuzeni ima prebivaliste, odnosno boraviste ili gdje su supruznici imali svoje posljednje zajednicko

Sluzbeni list SR BiH br. 21/79 i 44/89. Objavljen u Sl. glasniku RS br. 54/02. 1034 O tome: D. Medi, Postupak radi pokusaja mirenja bracnih drugova kroz prizmu odredaba Porodicnog zakona Republike Srpske, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2003, str. 317-323. 1035 O pojmu organa starateljstva v. M. Mladenovi, S. Stjepanovi i M. Zivanovi, op.cit., str. 340. 1036 Vidi: A. Bakari-Mihanovi, Pokusaj mirenja bracnih drugova u vezi s postupkom za razvod braka u novom zakonodavstvu SFRJ, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/78, str. 38. 1037 Clan 57. Porodicnog zakona.

1033

1032

146

prebivaliste.1038 Fakticki, izbor suda za suenje o razvodu braka odreuje i mjesnu nadleznost starateljskog organa. Postupak mirenja se provodi na sljedei nacin: Starateljski organ zakazuje rociste za pokusaj mirenja na koje poziva licno oba supruznika u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka. Ovo naravno podrazumijeva primjenu procesnih odredaba o obaveznom licnom dostavljanju poziva. Punomonici na tom rocistu ne mogu zastupati supruznike niti ovom rocistu prisustvovati,1039 sto je sasvim razumljivo kada se ima u vidu sadrzaj i priroda postupka. Svrha ovog rocista, a i cijelog postupka mirenja je u tome da se stranke detaljno ispitaju o uzrocima koji su doveli do poremeaja u njihovim odnosima i nastojanje da se to po mogunosti otkloni, te bracni supruznici izmire. Organ starateljstva mora da utvrdi i u kakvim uslovima za zivot i razvoj se nalaze zajednicka djeca i to treba da mu olaksa rad u eventualnom kasnijem postupku razvoda braka pred sudom. Naime, starateljski organ obavezno ucestvuje u postupku u kome se rjesava o zastiti, vaspitanju i izdrzavanju djece1040 i tada ima procesni polozaj stranke.1041 Zakon predvia da se supruznicima moze preporuciti da se obrate savjetovalistima ili drugim ustanovama koje mogu dati potrebne savjete.1042 Ova preporuka je bitna posebno za one starateljske organe koji nisu adekvatno opremljeni i nemaju kompletnu ekipu strucnih lica koji im mogu pomoi u utvrivanju svih relevantnih cinjenica. Ukoliko supruznici ili onaj bracni drug koji namjerava da podnese tuzbu za razvod braka izostanu sa rocista za pokusaj mirenja postupak e se obustaviti. Ako nakon obustave bude podnesena tuzba ili zajednicki prijedlog za razvod braka , sud e ga odbaciti.1043 Ovo je bitna novina u odnosu na raniji propis (Porodicni zakon SR BiH) koji je u takvom slucaju, kao sto smo ve istakli, propisivao da mirenje nije uspjelo,1044 sto je omoguavalo tuzitelju da se na rocistu ne pojavljuje, bez ikakvih sankcija. U takvim prilikama starateljski organ nije imao mogunost da pokusa pomiriti bracne drugove, sto nije bilo dobro rjesenje, jer je upravo ovaj organ, kao specijalizovana institucija, najpogodniji da pokusa da se postigne kompromis, te rjesenje u vezi malodobne djece.1045 Prema odredbama Porodicnog zakona odazivanje rocistu za pokusaj mirenja nije samo mogunost nego i obaveza supruznika (ukoliko e oba podnijeti zajednicki prijedlog za razvod braka) odnosno onog bracnog druga koji namjerava podii tuzbu za razvod braka, pa izostanak dovodi do sankcije da e podnesena tuzba ili zajednicki prijedlog za razvod braka biti odbaceni. Nije predviena nikakva sankcija za slucaj da se na poziv starateljskog organa ne odazove onaj bracni drug koji e u sudskom postupku biti u polozaju tuzene strane. On svojim pasivnim stavom skrauje postupak pred starateljskim organom i ubrzava podnosenje tuzbe za razvod braka, a za njega se nije mogla predvidjeti eventualna kazna, jer bi to tuzitelja onemoguilo u ostvarenju njegovog prava na razvod.1046 Predstavnik

Clan 58. Porodicnog zakona. Clan 59. Porodicnog zakona. 1040 Clan 73. stav 1. Porodicnog zakona. 1041 Takva odredba je bila i u Porodicnom zakonu SR BiH (clan 76. stav 1.). Razumljivo je da se u tom pravcu kretala i sudska praksa: "U sporu u kojem se odlucuje o povjeravanju malodobne djece na zastitu i vaspitanje nadlezni centar za socijalni rad ima procesni polozaj koji je analogan polozaju parnicne stranke, pa stoga, ako je sud nezakonitim postupanjem (propustanjem dostavljanja i sl.) uskratio mogunost centru za socijalni rad da raspravlja, takvim propustom je pocinjena bitna povreda odredaba parnicnog postupka" - Vrhovni sud BiH, Rev-133/82 od 15.6.1982, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 3/82. 1042 Clan 60. stav 1. Porodicnog zakona. 1043 Clan 60. stav 2. i 4. Porodicnog zakona. 1044 Clan 63. stav 2. Porodicnog zakona SR BiH. 1045 Slicno i: N. Tralji i S. Bubi, op. cit., str. 86. 1046 Prijetnja privoenjem ili novcanom kaznom se nije mogla odrediti, jer bi to bilo u koliziji sa smislom ovog postupka.

1039 1038

147

organa starateljstva moze razgovarati sa njim izvan sluzbenih prostorija ako okolnosti slucaja to nuzno iziskuju.Prema tome, obustava postupka radi pokusaja mirenja predstavlja efikasno sredstvo kojim se omoguava obavezno odazivanje na poziv oba supruznika koji namjeravaju podnijeti zajednicki prijedlog za razvod braka, odnosno bar onog koji zeli podnijeti tuzbu . Samo odbacivanje tuzbe znaci da se ne moze voditi parnica za razvod braka, pa se postupak radi pokusaja mirenja za potencijalne tuzitelje sada ocigledno ne isplati izbjegavati. U slucaju da na rocistu za pokusaj mirenja ne doe do izmirenja, a postoje izgledi da se to desi, moze se odrediti novo rociste.1047 Organ starateljstva u ovom postupku e zbog interesa djece nastojati da se supruznici sporazumiju o njihovoj zastiti, vaspitanju i izdrzavanju,1048 zatim o supruzanskom izdrzavanju, podjeli zajednicke imovine, vraanju poklona i svim drugim pitanjima od znacaja za supruznike, njihovu maloljetnu djecu i bracnu i porodicnu zajednicu koja se gasi.1049 Imajui u vidu da ovaj organ ucestvuje u postupku prevashodno radi zastite interesa djece, eventualni sporazum mora odgovarati njihovim potrebama. U zakonu nije jasno istaknuto kakvu pravnu snagu, odnosno dejstvo e takav sporazum imati.1050 O samom rocistu za pokusaj mirenja starateljski organ treba da sastavi zapisnik. On e sadrzavati izjave supruznika da su se izmirili, odnosno da mirenje nije uspjelo, kao i navedeni sporazum, ako je do njega doslo. Nakon citanja, stranke potpisuju zapisnik, a svakom supruzniku se dostavlja njegov ovjereni prepis.1051 Obaveza organa starateljstva je da ovaj postupak sto prije provede, a krajnji rok iznosi dva mjeseca.1052 Pravilo je da sudskom postupku za razvod braka prethodi postupak radi pokusaja mirenja pred starateljskim organom, osim u slucaju kad se parnica pokree zahtjevom za sporazumni razvod . No, u nekim situacijama postoje izuzetne okolnosti zbog kojih je nemogue ili otezano voenje ovog postupka. Tako, organ starateljstva, izuzetno nije ni duzan da zakaze rociste za pokusaj mirenja u sljedeim slucajevima: - ako je boraviste jednog od bracnih supruznika nepoznato najmanje sest mjeseci, - ako je jedan od bracnih supruznika nesposoban za rasuivanje i - ako jedan ili oba bracna supruznika zive u inostranstvu, o cemu e obavijestiti supruznika, radi podnosenja tuzbe sudu.1053 Cinjenicu da je boraviste jednog od bracnih drugova nepoznato, organ starateljstva mora pouzdano da utvrdi. U takvom slucaju nije dovoljno da je samo dostavljac na pozivu konstatovao da je stranka nepoznata ili da je odselila, ve je ovo potrebno sa sigurnosu utvrditi uzimanjem izjave od drugog bracnog druga, provjerom kod nadleznog ministarstva unutrasnjih poslova i drugih organa uprave ili na drugi pogodan i dostupan nacin. Bracni drug je nesposoban za rasuivanje ako mu je pravosnaznom odlukom suda djelimicno ili u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost.1054 Isto tako, kao takvo lice se smatra i lice protiv koga je pokrenut postupak kod suda za oduzimanje ili ogranicenje poslovne sposobnosti, jer je to u njegovom interesu. Takoe, kao nesposobno lice smatrae se i ono za koje postoje dokazi iz kojih se to moze zakljuciti (nalaz i misljenje sa neuropsihijatrijske klinike ili druge zdravstvene ustanove), iako u pogledu njega nije pokrenut postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti. Bracni drug zivi u inostranstvu kada u stranoj zemlji boravi vise mjeseci i, po

Clan 60. stav 3. Porodicnog zakona . Ovaj sporazum, na neki nacin,ipak predstavlja garanciju da e roditelji i nakon razvoda braka meusobno saraivati i svoje interese podrediti interesima djece. 1049 Clan 61. Porodicnog zakona. 1050 Porodicni zakon (Sluzbeni glasnik Republike Srpske, br. 54/02) sa predgovorom prof. dr Branka Moraita, Banja Luka, 2003, str. 20. 1051 Clan 62. stav 1. i 2. Porodicnog zakona. 1052 Clan 62. stav 3. Porodicnog zakona. 1053 Clan 63. Porodicnog zakona. 1054 Clan 209. stav 1. Porodicnog zakona.

1048 1047

148

pravilu, ima stalnu i poznatu adresu. S druge strane odlaskom na privremeni rad u drugu drzavu on ne gubi svoje dotadasnje prebivaliste i u inostranstvu se, tada, nalazi samo njegovo boraviste.1055 Ukoliko se u postupku pred starateljskim organom bracni drugovi pomire, zahtjev za ponovni postupak ne mogu podnijeti u roku od sest mjeseci od dana urucenja zapisnika .1056 I ovo je novina u odnosu na dosadasnja rjesenja koja e, po nasem misljenju, u praksi potvrditi svrhu svog postojanja tako sto e se broj postupaka za razvod braka smanjiti. Ako je ve jednom doslo do izmirenja, to najcese ipak pokazuje da odnosi izmeu supruznika nisu poremeeni do te mjere da je razvod njihovog braka jedino i najbolje rjesenje. U slucaju da mirenje pred starateljskim organom nije uspjelo, supruznici mogu podnijeti tuzbu, odnosno zajednicki prijedlog za razvod braka, sa zapisnikom o neuspjelom pokusaju mirenja, u roku od sest mjeseci od dana prijema zapisnika . Poslije proteka ovog roka mora se pokrenuti novi postupak mirenja.1057 Smatramo da je i ova novina korisna i prakticna, jer protekom roka od sest mjeseci moze da doe do novih situacija i odnosa koje starateljski organ nije mogao da ima u vidu i da cijeni u postupku koji je vodio. 3. Zakljucak Analizom svega izlozenog, lako se moze zakljuciti da je institutu mirenju bracnih supruznika u Porodicnom zakonu dat mnogo vei znacaj nego sto ga je on imao po ranijim propisima.Provoenje postupka mirenja sada je procesna pretpostavka za pokretanje parnice radi razvoda braka.To je potpuno opravdano, jer se radi o veoma suptilnom i delikatnom postupku, koji pokusava da sacuva brak kao instituciju na kojoj pociva porodica, koja je osnovna elija svakog drustva. Sasvim je razumljivo da je mirenje posebno znacajno sa mnogo bitnih aspekata. U tom postupku se razgovara sa supruznicima o teskoama u njihovim odnosima, o izgledima da odustanu od razvoda i da pokusaju da nastave bracnu zajednicu, te o nacinu na koji e voditi brigu o zajednickoj djeci ako do razvoda ipak doe. Ovaj specificni postupak,kao sto smo naveli, vodi specijalizovani organ - organ starateljstva koji koristi dostignua moderne nauke u mnogim oblastima i ima na raspolaganju citav tim strucnjaka razlicitih profila koji mnogo uspjesnije mogu da obave taj kompleksni zadatak od samog sudije, kome to u najveem broju slucajeva nije polazilo za rukom. I u situaciji kad nema realnih izgleda da doe do nastavka bracne zajednice, postupak ima svoje puno opravdanje, jer se u njemu cini sve sto je objektivno mogue da se dotadasnji supruznici ne razilaze kao neprijatelji, a posebno da zbog meusobne netrpeljivosti ne zaborave interese svoje malodobne djece.Jasno je da razvod braka donosi promjenu nacina i uslova zivota i za supruznike i za njihovu malodobnu djecu,pa je u zajednickom interesu da se za te promjene sto bolje pripreme. Iskustvo je pokazalo promasenost postupka mirenja ako ga zakon regulise samo kao formalnost i ako omoguuje da brakorazvodna parnica pocne bez prethodnog pokusaja dogovora, pa su zbog toga u tom pogledu i propisane navedene novine.. Nema nikakve dileme da u budunosti mirenju treba dati onaj znacaj i mjesto koje uistinu zasluzuje, jer razvod braka nesumnjivo spada u red izuzetno znacajnih drustvenih problema i kod nas, a i u cijelom savremenom svijetu.

1055 1056

O tome i: I. Babi, op. cit. str. 186. Clan 64. stav 1. Porodicnog zakona. 1057 Clan 64. stav 2. i 3. Porodicnog zakona.

149

REFORMA PARNICNOG POSTUPKA U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Uvod Parnicni postupak je opsta, redovna i osnovna metoda zastite ugrozenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava, koju pruza drzavna pravosudna organizacija. Stoga se parnicni postupak oznacava kao «redovni put pravne zastite» u podrucju graansko pravnih odnosa.1058 Sve do donosenja novih procesnih zakona koji normiraju parnicni postupak iz 2003. godine, u Republici Srpskoj se primjenjivao bivsi jugoslovenski Zakon o parnicnom postipku iz 1977. godine sa naknadnim izmjenama i dopunama,1059 a u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakon o parnicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine,1060 koji su imali veoma slicne odredbe.1061 Sudovi u svom radu do tada nisu bili dovoljno efikasni, sto se odrazavalo na sve sfere drustvenog zivota, pa se ukazivala potreba revizije citavog niza instituta. Bilo je neophodno da se uvaze prijedlozi i sugestije sudske prakse izrazeni kao rezultat dugogodisnjih iskustava, a morala se uzeti u obzir i specificna situacija koja je u Bosni i Hercegovini nastala stupanjem na snagu Opsteg okvirnog sporazuma za mir i inkorporisanjem Evropske konvencije za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u nas pravni sistem.1062

S.Triva, V.Belajec i M.Dika, Graansko parnicno procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 3. Zakon o parnicnom postupku, Sluzbeni list SFRJ br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, Sluzbeni glasnik RS br. 17/93, 14/94, 32/94. 1060 Sluzbene novine Federacije BiH br. 42/98 i 3/99. Ovim zakonom su, u nacelu, preuzeta rjesenja do tada vazeeg parnicnog postupka, s tim sto su izvrsena odreena terminoloska usklaivanja, a u manjoj mjeri izmijenjeni neki instituti. 1061 Podsjeamo da je nase dotadasnje graansko-procesno pravo, ustvari, pocivalo na postavkama poznatog Kleinovog austrijskog zakona iz 1895. godine koji je ocjenjen kao najbolje zakonodavno djelo te vrste u Evropi svoga vremena, ali da je proteklo vise od jednog vijeka u kome se znacajno promijenilo drustvo i uopste svijest ljudi, kao i sav socijalni milje u kome se ova pravila primjenjuju. 1062 Posebno je interesantna primjena clana 6. ove Konvencije koji se odnosi na pravo na pravicno suenje. O zahtjevu razumnog roka iz pomenutog clana Konvencije v. G. Stankovi i N. Petrusi, Novine u graanskom procesnom pravu, Nis, 2005, str. 28-29; Lj. Velji, Zastita prava na suenje u razumnom roku, Pravni zivot, br. 12/05, str. 139-151; S. urkovi, Clan 6. zahtjev razumnog roka, Bilten Okruznog suda u Banjoj Luci, br. 2,3,4/06, str. 143-146; M. Ninkovi, Pravo na pravicno suenje u razumnom roku, Pravni zivot, br. 12/06, str. 97-104;N. Radonji, Suenje u razumnom roku, Pravni zivot, br. 12/06, str. 105-110.

1059 1058

150

Takoe, trebalo je imati u vidu i to da globalni civilizacijski, posebno vrtoglavi tehnicki i tehnoloski razvoj determinise i modernizaciju procesnog prava, koje nuzno mora da odrazava kvalitete vremena u kome zivimo.1063 Zbog toga se u Bosni i Hercegovini stalo na stanoviste da je potrebno izvrsiti temeljitu reformu graanskog procesnog prava u okviru cjelokupne transformacije pravosua i jacanja njegovog autoriteta i nezavisnosti, u kontekstu izrazene zelje za afirmacijom pravne drzave uopste. Radi ostvarenja ovih ciljeva, novim zakonima u domenu funkcionalnog procesnog prava redizajnirani su mnogi procesni instituti i kreiran veliki broj novih pravila. U nastojanju da povea efikasnost u rjesavanju predmeta iz ove oblasti zakonodavac je ucinio niz raznovrsnih intervencija, kako bi strankama suzio manevarski prostor za opstrukciju i odugovlacenje postupka. Novo parnicno procesno zakonodavstvo otjelotvoreno je, prije svega, u Zakonu o parnicnom postupku Republike Srpske (ZPP RS)1064 i Zakona o parnicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZPP Federacije BiH),1065 cije su odredbe gotovo identicne,1066 pa emo ih zato razmatrati istovremeno.1067 Pored ovih zakona, donesen je i Zakon o parnicnom postupku pred Sudom BiH,1068 kao i Zakon o parnicnom postupku Brcko Distrikta Bosne i Hercegovine,1069 kojima se u ovom radu neemo posebno baviti.1070 2. Sistematika zakona ZPP RS i ZPP Federacije BiH imaju po 461 clan i sastoje se iz 6 djelova.

Potvrdu takvog pristupa odavno su potvrdile i teme Osme svjetske konferencije o procesnom pravu, koja je odrzana u Utrehtu od 24-28.8.1987. godine. 1064 Sluzbeni glasnik RS br. 58/03, 85/03 i 74/05. 1065 Sluzbene novine Federacije BiH br. 53/03. 1066 Ostvaren je najvei mogui stepen usklaenosti ovih zakona, pa je na jedinstven nacin graanima obezbjeena zastita i ostvarivanje njihovih prava pred sudovima u BiH. 1067 Sire o tome: D. Medi, Osvrt na Zakon o parnicnom postupku Republike Srpske, Pravni zivot, br. 12/03, str. 127-140; R. Raci, Osvrt na Zakon o parnicnom postupku Republike Srpske, Glasnik Advokatske komore Vojvodine, br. 7-8/03, str. 288; G. Bubi, Vaznije novine u Zakonu o parnicnom postupku Republike Srpske, Pravni savjetnik, br. 12/03, str. 29-40; S. Omanovi ­ ABA CEELI, Udruzenje sudija-sudaca u FBiH, Udruzenje sudija i tuzilaca u RS, u saradnji sa Nezavisnom pravosudnom komisijom: Komentari na Nacrte Zakona o parnicnom postupku i Zakona o izvrsnom postupku, Sarajevo 2002; S. Selimovi, Osvrt na Zakon o parnicnom postupku Federacije BiH, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2004, str. 273-282; Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, Komentari Zakona o parnicnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005; M. Porobi, V. Porobi i J. Porobi, Zakoni o parnicnom postupku (Federacija BiH, Republika Srpska i Brcko Distrikt BiH) sa komentarom i sudskom praksom, Sarajevo, 2004; E. Zecevi, Komentar Zakona o parnicnom postupku, Sarajevo, 2004. 1068 Sluzbeni glasnik BiH br. 36/04. 1069 Preciseni tekst je objavljen u Sluzbenom glasniku Brcko Distrikta BiH,br. 31/06. 1070 O reformi graanskog procesnog zakonodavstva u Republici Srbiji v. V. Raki-Vodineli, Novo graansko procesno zakonodavstvo u Srbiji, u Novine u graanskim postupcima, Zbornik radova, Beograd, 2005, str. 5-31; V. Petrovi-Skero, Novine u Zakonu o parnicnom postupku, u u Novine u graanskim postupcima, Zbornik radova, Beograd, 2005, str. 33-60. O novom zakonodavstvu iz ove oblasti u Republici Crnoj Gori v. B. uricin i T. Parnall, O nekim rjesenjima novog Zakona o parnicnom postupku Republike Crne Gore, Pravni zivot, br. 12/04, str. 63-80; M. Cizmovi, O nekim rjesenjima Zakona o parnicnom postupku Crne Gore, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 203-216. O stanju civilne procedure u Republici Hrvatskoj v. Zakon o parnicnom postupku ­ redakcijski prociseni tekst Zakona s napomenama uz pojedine odredbe (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05), priredio Ivan Mirosevi, Zagreb, 2007.

1063

151

Prvi dio cine osnovne odredbe i njima se ureuju nacela i nadleznost suda.1071 U drugom dijelu sadrzane su odredbe o postupku pred prvostepenim sudom i postupak po pravnim lijekovima.1072 Trei dio propisuje sudske mjere obezbjeenja, koje su iz zakona o izvrsnom postupku prebacene u ovaj zakon.1073 Cetvrti dio sadrzi opste odredbe, koje se odnose na stranke i njihove zakonske zastupnike, punomonike, jezik u postupku, vrijednost spora, rokove i rocista, podneske, dostavu pismena, pregledanje i prepisivanje spisa, suparnicare, ucestvovanje treih lica u parnici, zapisnike, prekid postupka, troskove postupka, nepostivanje suda i pravnu pomo.1074 U petom dijelu regulisani su posebni postupci ­ posupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u parnicama zbog smetanja posjeda, postupak u sporovima male vrijednosti i postupak pred arbitrazom.1075 Sesti dio se odnosi na prelazne i zavrsne odredbe.1076 Promjene u sistematici zakona ucinjene su sa namjerom da se sto prije uredi tok postupka, a da se ostala opsta pitanja regulisu poslije ovih odredbi, sto je i uraeno, s tim sto zakon prije toka postupka sadrzi samo odredbe o osnovnim nacelima i nadleznosti suda. 3. Osnovna nacela Ve u prvom dijelu mogu se vidjeti sustinske razlike u odnosu na ranije zakone iz ove oblasti. Naime, napusteno je nacelo materijalne istine1077 i nacelo poucavanja neuke stranke,1078 zbog izmjene raspravnog nacela, dok se nova nacela odnose na reduciranje glavne rasprave i inokosno suenje u prvostepenom postupku.1079 Uvedeno je cisto raspravno nacelo prema kome je teret za podnosenje procesne grae na strani stranaka u postupku. Njihova obaveza je da iznesu sve cinjenice koje smatraju relevantnim i da za njih predloze adekvatne dokaze. Sud je u ovom dijelu pasivan i vezan prijedlogom stranaka, a po sluzbenoj duznosti ne moze da utvruje cinjenice i izvodi dokaze.1080 Teret iznosenja dovoljnog broja pravno relevantnih cinjenica iskljucivo je na strankama, tako da e u slucaju neaktivnosti, one snositi negativne posljedice primjene pravila o teretu dokazivanja. Odluka o izvoenju dokaza ostala je u nadleznosti suda.1081 Ovo bi trebalo da doprinese rastereenju sudova, a time i ubrzanju

Clanovi 1. do 52. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Clanovi 53. do 267. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1073 Clanovi 268. do 290. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1074 Clanovi 291. do 418. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1075 Clanovi 419. do 453. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1076 Clanovi 454. do 461. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1077 Ovo nacelo je podrazumijevalo da je sud duzan da potpuno i istinito utvrdi sporne cinjenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva. Pri tome su stranke bile duzne da iznesu sve cinjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se one utvruju, a sud je mogao da izvede i dokaze koje stranke nisu predlozile ako su ti dokazi bili od znacaja za donosenje odluke. 1078 Istina, moramo konstatovati da se, iako je u osnovnim odredbama ispusteno pravilo o obavezi suda da poucava neuku stranku, jer je zakonodavac smatrao da sudiju treba rasteretiti ove duznosti kako bi ostao neutralan u odnosu na stranke, detaljnom analizom novih zakonskih rjesenja moze uociti da je ovo procesno nacelo ipak na vise mjesta detaljno razraeno i konkretizovano. O tome opsirno: R. Raci, Poucavanje neuke stranke u novoj parnicnoj proceduri, Pravni savjetnik, br. 5/04, str. 7-11. 1079 O osnovnim nacelima v. R. Aleksi, Novine u Nacrtu ZPP Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar 2003, str. 352-355. 1080 Prema starom nacelu: da mihi facta ­ dabo tibi ius (daj mi cinjenice ­ dau ti pravo). 1081 Odredbe ranijih zakona iz ove oblasti su izricito predviale da dokazivanje obuhvata sve cinjenice koje su vazne za donosenje odluke, te da odluku o tome koji e se dokazi izvesti radi utvrivanja

1072

1071

152

sudskog postupka.1082 Inace, uvoenje cisto raspravnog nacela je posljedica osnovnih obiljezja i dispozitivne prirode graansko-pravnih odnosa koji se u parnici stite. Izmjenom raspravnog nacela znacajno je ojacano i nacelo dispozicije, koje se manifestuje u tome sto od stranke zavisi da li e sud rjesavati odreeni spor i o cemu e se u postupku raspravljati i odlucivati. Uloga suda se sada svodi samo na to da obezbijedi uslove za ravnopravnu borbu suprotnih interesa stranaka. Sud vise nema zadatak da utvruje punu, materijalnu istinu ve onu istinu za koju su se stranke opredijelile iznosenjem onih cinjenica koje im po materijalnom pravu idu u prilog i predlaganjem odgovarajuih dokaza. Ukoliko utvreno cinjenicno stanje ne bude u skladu sa stvarnim stanjem, posljedice za takvu odluku snosie stranke a ne sud.1083 Parnica je konacno postala privatna stvar stranaka, a sud je u pravom smislu postao nepristrasni organ koji rjesava njihov sporni odnos.1084 Raspravno nacelo je samo izuzetno ograniceno istraznim nacelom, po kome sud odlucuje o utvrivanju bitnih cinjenica nezavisno od prijedloga stranaka da se te cinjenice istrazuju i dokazuju. Jedini izuzetak prema kome je sud ovlasen da utvrdi i one cinjenice koje stranke nisu iznijele postoji u slucaju ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolazu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.1085 Nedozvoljena raspolaganja stranaka su ona koja su protivna prinudnim propisima. Razumljivo je da je zadrzano i nacelo kontradiktornosti ili nacelo obostranog saslusanja parnicnih stranaka, kojim se obezbjeuje ravnopravnost stranaka u postupku.1086 Zbog toga je u svim stadijumima postupka svakoj stranci ostavljena mogunost da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne strane.1087 Nacelo savjesnog korisenja procesnim pravima je i dalje zadrzano.1088 Ova savjesnost u preduzimanju procesnih radnji u postupku ima karakter pravnog standarda, tako da svi slucajevi korisenja procesnim pravima koji se ne mogu podvesti pod taj standard, mogu se kvalifikovati kao vidovi nesavjesnog korisenja. Najcese stranke svoja procesna prava u toku postupka zloupotrebljavaju radnjama koje su upravljene na njegovo odugovlacenje.1089 Nacela usmenosti, neposrednosti, javnosti i slobodne ocjene dokaza su u sustini ostala ista. Jedna od najvaznijih novina je u tome da se prvostepeni postupak, u pravilu, sastoji od dva rocista i to pripremnog rocista i rocista za glavnu raspravu.1090 Dakle, ova odredba predstavlja novo nacelo reduciranja glavne rasprave i na taj nacin e se znatno smanjiti vrijeme trajanja postupka. Intencija je da se kroz pripremno rociste i glavnu raspravu obezbijedi koncentracija dokaza kako bi se na ovim rocistima i okoncao prvostepeni

odlucnih cinjenica donosi sud. Ova odredba je brisana u novim zakonima, ali isto pravilo proizilazi iz ostalih odredaba novih zakona. 1082 Ipak, opravdano moze da se postavi pitanje zasto sudija ne moze po sluzbenoj duznosti da npr. odredi dokaz vjestacenjem ili tome slicno, kao sto je ureeno u austrijskom i njemackom procesnom pravu. 1083 S. Mulabdi, Odlucivanje primjenom pravila o teretu dokazivanja, Pravni savjetnik, br. 1/04, str. 37. 1084 O ulozi suda i stranaka u skupljanju procesnog materijala u Republici Makedoniji v. T. ZoroskaKamilovska, Uloga suda i stranaka u skupljanju procesnog materijala, Pravni zivot, br. 12/04, str. 113126. 1085 Clan 7. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1086 O nacelu kontradiktornosti sire: A. Galic, Nacelo kontradiktornosti u parnicnom postupku, Pravni zivot, br. 12/05, str. 41-57. 1087 Clan 5. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1088 Clan 9. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1089 R. Aleksi, Nacrt Zakona o parnicnom postupku Republike Srpske, Glasnik pravde, br. 10-11/03, str. 234. 1090 Clan 11. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

153

postupak.1091 Sve nove odredbe su ocigledno u funkciji efikasnosti i ekonomicnosti postupka i treba znacajno da doprinesu da se strankama pred sudom pruzi blagovremena zastita. Nacelo ekonomicnosti je, inace, u postupku doslo do punog izrazaja, jer je nizom novih odredaba pojacano u znacajnoj mjeri. Primjera radi, novine koje ovome doprinose su: obavezno dostavljanje pismenog odgovora na tuzbu, koncentracija rocista i dokaza, odnosno reduciranje glavne rasprave, obavljanje vjestacenja izmeu pripremnog rocista i rocista za glavnu raspravu, obavezno dostavljanje pismenog nalaza vjestaka strankama prije odrzavanja rocista za glavnu raspravu, kako bi se stranke pripremile za raspravljanje, mogunost odrzavanja glavne rasprave odmah nakon zavrsetka pripremnog rocista, znatno ogranicenje drugostepenog suda u pogledu ukidanja prvostepene presude i afirmacija glavne rasprave pred drugostepenim sudom itd. U prvostepenom postupku napusteno je nacelo zbornosti suenja,1092 jer nisu predviene sudije porotnici, dok u drugostepenom postupku i postupku odlucivanja po reviziji sudi vijee od trojice sudija.1093 Mislimo da je ovo dobro rjesenje, jer postojanje sudija porotnika u graanskim postupcima nije pokazalo smisao svoga postojanja. Naime, ove sudije najcese nisu bili pravnici i nisu posjedovali adekvatno strucno znanje iz ovog domena, tako da je razumljivo da nisu ni mogli da budu od pomoi prilikom donosenja odluka.1094 Porotnici su imali sva prava i duznosti sudije, ali su u praksi predstavljali samo pasivne posmatrace kako bi se udovoljilo propisanoj zakonskoj formi. Na taj nacin nacelo zbornosti suenja se pretvorilo u svoju suprotnost.1095 Demokratizacija pravosua, kao argument u prilog postojanja institucije porote, ocito pogaa princip zakonitosti i sigurno je da predstavlja recidiv proslosti.1096 Novi zakoni su znacajno suzili mogunost zloupotrebe procesnih prava koja su vodila nepotrebnom odugovlacenju postupka.1097 Primjera radi, nove cinjenice i novi dokazi (beneficium novorum) mogu se iznositi na glavnoj raspravi samo ako ih stranke iz opravdanih razloga nisu mogle iznijeti na pripremnom rocistu, a u zalbi samo ako ih stranke iz opravdanih razloga nisu mogle iznijeti do zakljucenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.1098 Ova odredba treba da sprijeci stranke da namjernim iznosenjem cinjenica i

Poznato je da je prema ranijem zakonima bilo mogue da se odrzi veliki broj rocista i da je to cesto dovodilo do zloupotreba i nepotrebnog odugovlacenja postupka. 1092 Komparacije radi, prema Zakonu o parnicnom postupku Republike Slovenije (Uradni list br. 26/99) u prvostepenom postupku, u pravilu, sudi sudija pojedinac a izuzetno je predvieno vijee za sporove iz porodicnih odnosa, o autorskim pravima, pravima iz industrijske svojine i zastiti konkurencije. 1093 Clan.13. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Jedini izuzetak se odnosi na odlucivanje po prijedlogu za ponavljanje postupka o kome odluku donosi sudija pojedinac drugostepenog suda, a ovo je propisano u cilju vee objektivnosti. 1094 Vidi: M. Cizmovi, Sta treba reformisati u graansko-sudskim postupcima, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2003, str. 290. 1095 Ova novina je pozitivno ocijenjena od eksperata Savjeta Evrope. Vidi: G. Kodek, Expert opinion on the Draft Code of Civil Procedure, Strasbourg, 2003, str. 5. 1096 O ucesu graana u procesu suenja vidjeti: S.Kamhi i B.Calija, Sistem porote u nasoj zemlji i problemi vezani za ucesce gradana u vrsenju pravosua, Sarajevo, 1974; F.Culinovi, Porota u Jugoslaviji, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu br.1-2, god. VI; B.Peri, Sudije porotnici-pravna i politicka neutemeljenost teorije o opravdanosti ucesa u procesu sudovanja, Advokatura, br. 2/99, str. 67. 1097 Prema clanu 10. ZPP RS i ZPP Federacije BiH sud je duzan da postupak sprovede bez odugovlacenja i sa sto manje troskova i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. 1098 Procjena je da se uvoenjem prekluzije postize koncentracija dokaza. Meutim, ovdje moze da se postavi pitanje da li to ogranicava mogunost stranaka da u postupku budu saslusane ­ vidi npr. Ude,

1091

154

predlaganjem dokaza u kasnijoj fazi odugovlace postupak, a doprinosi ostvarenju nacela o koncentraciji dokaza i rocista. Isto tako, poostrene su posljedice zbog nedolaska na rociste. Takoe, kada se podnese prijedlog za izuzee sudije, nema vise zastoja dok se povodom tog prijedloga ne donese odluka, ve se preduzimaju sve procesne radnje kako se postupak ne bi nepotrebno produzavao. U zalbi se vise ne moze isticati prigovor zastare i prigovor radi prebijanja, ukoliko nisu izneseni pred prvostepenim sudom.1099 Smatramo da se radi o korisnim novinama koje e se svakako pozitivno odraziti na efikasnost postupka. Iz istih razloga ukinut je institut mirovanja postupka,1100 a izostavljene su odredbe o ucesu treih lica u parnici, osim umjesaca, o postuku izdavanja platnog naloga i o postupku u privrednim sporovima, te o meupresudi i djelimicnoj presudi. 4. Postupak pred prvostepenim sudom Tuzba je parnicna radnja kojom se pokree parnicni postupak.1101 Znacajne izmjene pretrpjele su odredbe o sadrzaju tuzbe, kojima se kao obavezni elementi uvode osnov za nadleznost suda1102 i oznaka vrijednosti spora. 1103 Moramo napomenuti da je predvieno da tuzba mora sadrzavati i pravni osnov zahtjeva, a da e sud postupiti po tuzbi i kada ga tuzitelj nije naveo,1104 sto je u ocitoj kontradikciji , pa bi to trebalo ispraviti u buduim izmjenama i dopunama zakona.1105

Reforma civilnega pravdnega postopka z vidika ustavnih pravic, Podjetje in delo, 1998., br. 6-7, str. 965. Ipak, misljenja smo da ovakve odredbe nisu u suprotnosti sa tim pravilom. Kao opravdan razlog za kasnije iznosenje novih cinjenica i dokaza moglo bi se prihvatiti npr. da stranka neke cinjenice i dokaze ranije nije iznijela, jer se u tadasnjem toku postupka jos nisu pokazali kao pravno relevantni. Ako bi se zauzeo suprotan stav to bi ogranicilo pravo stranke na saslusanje i smanjilo bi kvalitet pravne zastite. O tome i: A. Galic, Novosti u slovenskom Zakonu o parnicnom postupku, str. 7, referat podnesen na seminaru odrzanom na Bjelasnici 29-30.6.2001. pod nazivom: "Reforma parnicnog postupka," iz arhive autora. 1099 Izjavljivanje pravnih lijekova sigurno utice na odugovlacenje postupka. 1100 Zbog postojanja ovog instituta postupak je mogao trajati godinama, a tuzitelj je vise puta mogao da trazi nastavak postupka, sto je bilo od uticaja na efikasnost postupanja. 1101 Vidi: B: Kusec, Tuzba-pravno sredstvo u svjetlu graansko-procesnog prava i efekt tuzbe u preliminarnom parnicnom postupku, Pravni savjetnik, br. 10/05, str.7-26. 1102 Ta odredba u praksi moze da izazove odreene nedoumice, jer se zakoni ne izjasnjavaju na koju vrstu nadleznosti se ona odnosi ­ mjesnu, stvarnu ili apsolutnu. Mislimo da bi zbog toga u tuzbi trebalo navesti osnov za svaku od ovih vrsta nadleznosti, mada je stvarna nadleznost ve odreena drugim zakonima. 1103 Ovo je uvedeno zbog toga sto su se, do sada, javljali problemi u slucajevima kada u tuzbi nije bila odreena vrijednost predmeta spora, a ona je bitna za odreivanje vrste postupka, zatim za obracun troskova postupka, te za odreivanje visine sudske takse. O vrijednosti spora sire: A. Mehmedagi, Vrijednost spora, ZIPS, br. 1105-1106/07, str. 22-25. Prema slovenackom Zakonu o parnicnom postupku obligatorni dio tuzbe, pored naznake vrijednosti spora, cini i dokaz o plaanju sudske takse na tuzbu, a ukoliko taksa ni poslije opomene nije plaena, presumpcija je da tuzitelj povlaci tuzbu. 1104 Clan 53. stav 2. i 4. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1105 Isto tako, postoji kolizija i izmeu clanova 16. stav 1, 17. i 60. stav 5. s jedne strane i clana 221. s druge strane. Naime, clanom 16. stav 1. propisano je da sud u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti pazi da li rjesavanje spora spada u sudsku nadleznost, clan 17. regulise da svaki sud u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti pazi na svoju stvarnu nadleznost, dok clan 60. stav 5. odreuje da sud u toku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti pazi da li ve tece druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u BiH. S druge strane, odredbom clana 221. zakona propisano je da drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija zalbom i granicama

155

Zakonima je propisano da e se, u slucaju isticanja vise tuzbenih zahtjeva u jednoj tuzbi, za koje sud ocjeni da ne doprinose ekonomicnosti postupka, najkasnije na pripremnom rocistu donijeti rjesenje o razdvajanju postupka, 1106 dok rjesavanje o tuzbenom zahtjevu kod supsidijarnog (eventualnog) zahtjeva nije uslovljeno pravosnaznom odlukom u odnosu na zahtjev koji se odbija. Sto se tice preinacenja tuzbe, kao dispozitivne parnicne radnje tuzitelja, sada se predviaju drugaciji uslovi, a posebno se ogranicava faza postupka u kojoj se tuzba moze preinaciti. Tuzitelj moze preinaciti tuzbu najkasnije do zavrsetka pripremnog rocista, a do zakljucenja glavne rasprave samo uz pristanak tuzenog i ako sud ocjeni da to preinacenje nije usmjereno na odugovlacenje postupka.1107 Sud e u ovom slucaju ipak dozvoliti preinacenje, i pored protivljenja tuzenog, pod uslovom da tuzitelj bez svoje krivice nije mogao tuzbu preinaciti ranije,1108 a da je tuzeni u mogunosti da raspravlja po preinacenoj tuzbi bez odlaganja glavne rasprave.1109 Preinaciti se mogu svi bitni elementi tuzbe koji odreuju njen identitet.1110 Ratio novih procesnih pravila o objektivnom preinacenju treba traziti u novim «okvirima» nacela procesne ekonomije i efikasnosti.1111 Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tuzbe, dostavu tuzbe tuzenom na obavezni odgovor, odrzavanje pripremnog rocista i zakazivanje glavne rasprave. Potpunu i ispravnu tuzbu sa svim prilozima sud je obavezan da dostavi tuzenom na odgovor u roku od 30 dana,1112 a tuzeni mora da, najkasnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeni odgovor na tuzbu.1113 U odgovoru na tuzbu tuzeni moze istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tuzbeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.1114 Tuzba sa prilozima se obavezno dostavlja tuzenom da bi se udovoljilo nacelu kontradiktornosti. Ukoliko propusti da ovo uradi, sud uskrauje tuzenom mogunost da raspravlja pred sudom, a to postupanje je od uticaja na donosenje zakonite i pravilne presude. Podnosenjem odgovora na tuzbu tuzeni zauzima aktivni stav u parnici u odnosu na tuzbeni zahtjev tako da sprecava donosenje presude zbog propustanja ako ne doe na pripremno rociste ili na prvo rociste za glavnu raspravu ukoliko odrzavanje pripremnog rocista nije obavezno.1115 Znacajne novine se odnose na pripremno rociste,1116 koje treba da se odrzi u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na tuzbu. Datum odrzavanja pripremnog rocista sud e, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Da bi se postigla svrha ovog rocista, ono treba biti pripremljeno od strane suda.1117 Odrzavanje pripremnog rocista je obavezno,

razloga navedenih u zalbi, pazei po sluzbenoj duznosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parnicnog postupka koje se odnose na stranacku sposobnost i zastupanje. Prema tome, navedene odredbe svakako treba uskladiti, jer svi clanovi zakona moraju imati meusobni sklad i ravnotezu. Mogue rjesenje bi bilo da se u clanovima 16. stav 1, 17. i 60. stav 5. jasno naznaci da sud na navedena pitanja pazi tokom prvostepenog, a ne tokom cijelog postupka. 1106 Clan 55. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1107 Clan 57. stav 1. i 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1108 Clan 57. stav 4. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1109 Cini se da je ovaj uslov vrlo tesko ispuniti. 1110 O tome: M. Zivanovi, Preinacenje tuzbe prema novom Zakonu o parnicnom postupku Republike Srpske, Godisnjak Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, 2002, str.13-29. 1111 R: Raci, Objektivno preinacenje tuzbe, Pravni savjetnik, br. 7-8/05, str.16. 1112 Clan 69. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1113 Clan 70. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1114 Clan 71. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1115 O tome: S. Mulabdi, Pripremanje glavne rasprave, Pravni savjetnik, br. 6/04, str. 16. 1116 Clan 75. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1117 Vidi: A. Nedeljkovi, Pripremno rociste u parnicnom postupku u teoriji i parksi, Pravni zivot, br. 12/02, str. 169-181.

156

osim u slucaju kada sud poslije ispitivanja tuzbe i odgovora na tuzbu utvrdi da meu strankama nema spornih cinjenica ili da zbog jednostavnosti spora odrzavanje pripremnog rocista nije potrebno.1118 Koncentracija procesne grae mora se izvrsiti, u pravilu, najkasnije na pripremnom rocistu kada za stranke nastupa prekluzija. Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom rocistu odluciti o cemu e se raspravljati i koji dokazi e se izvesti na glavnoj raspravi.1119 To znaci da e sud utvrditi predmet dokazivanja, odrediti koja od stranaka treba da dokaze postojanje odreenih spornih cinjenica i izvrsie izbor predlozenih relevantnih dokaza koje e stranke izvesti na glavnoj raspravi. Opste je pravilo da je svaka stranka duzna dokazati cinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev.1120 Osnovna svrha pripremnog rocista je u tome da se prikupi sva procesna graa i da se izvrse sto kvalitetnije pripreme za glavnu raspravu kako bi se tada okoncao postupak i donijela prvostepena odluka. Ako na pripremno rociste ne doe tuzitelj, a bio je uredno obavjesten, smatrae se da je tuzba povucena, osim ako tuzeni ne zahtijeva da se rociste ipak odrzi.1121 I ovo je izmjena u odnosu na dosadasnja rjesenja, a cilj je da se tuzitelj ucini sto odgovornijim za svoje postupke pred sudom, te da se sprijeci odugovlacenje postupka. Ukoliko na pripremno rociste ne doe uredno obavjesteni tuzeni, rociste e se odrzati bez njegovog prisustva.1122 Na pripremnom rocistu sud rjesenjem odreuje termin odrzavanja glavne rasprave, pitanja o kojima e se tada raspravljati, dokaze koji e se tada izvesti i lica koja e biti pozvana na glavnu raspravu. Glavna rasprava e se, po pravilu, odrzati najkasnije u roku od 30 dana od dana odrzavanja pripremnog rocista, a moze da se odrzi i odmah poslije pripremnog rocista.1123 Samo ukoliko je sudija uspio da ostvari sve zahtjeve nacela koncentracije procesne grae i u potpunom obimu je prikupio od stranaka, moi e se ostvariti teznja da pripremno rociste bude u funkciji pripremanja predmeta za glavnu raspravu, a prvo rociste na glavnoj raspravi iskljucivo u funkciji izvoenja dokaza, na kome e se konacno na osnovu rezultata dokaznog postupka donijeti odluka o osnovanosti tuzbenog zahtjeva. Iako je prema novim zakonima uloga suda u pripremnom postupku, kao i cijelom prvostepenom postupku, u pravilu pasivna, sud svojom strucnom ulogom ima zadatak da pravilno utvrdi predmet dokazivanja kako bi se sporna stvar rijesila na odgovarajui nacin. U cilju sto brzeg okoncanja postupka i pruzanja kvalitetne zastite sa sto manje troskova, zakoni nude i mogunost alternativnog rjesavanja sporova. Sud moze, najkasnije na pripremnom rocistu, ukoliko ocjeni da je to cjelishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predlozi strankama da spor rijese u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom.1124 Takav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljucenja glavne rasprave. Inace, medijacija kao alternativni nacin rjesavanja sporova, zbog svoje specificne prirode treba da dovede do veeg broja sporazumno rjesenih konflikata, a moze da

Clan 76. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Clan 81. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1120 Clan 123. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1121 Clan 84. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1122 Clan 84. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. O procesnim posljedicama izostanka tuzenog sa rocista sire: R. Raci, Procesne posljedice izostanka tuzenog sa rocista, Pravni zivot, br. 12/05, str. 129-137. Vidi i: A. Galic, Sankcije za neaktivnost stranaka u parnicnom postupku, Uporednopravna razmatranja sa osvrtom na slovenacko pravo, Pravni zivot, br. 12/04, str. 127-142. 1123 Clan 94. stav 1, 2. i 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1124 Postupak medijacije na podrucju BiH ureen je Zakonom o postupku medijacije (Sluzbeni glasnik BiH br. 37/04). Vidi: R. Raci, Osvrt na Zakon o postupku medijacije, Pravna rijec, br. 2/04, str. 225; N. Petrusi, Sporovi u pravnim odnosima i medijacija, Zbornik radova Pravnog fakulteta, Nis, 1998/99, str. 118; Lj. Milutinovi, Medijacija kao alternativni nacin resavanja sporova, Pravni zivot, br. 12/04, str. 239-256; Lj. Kovacevi, O medijaciji, Pravni zivot, br. 12/06, str. 269-288.

1119 1118

157

djeluje i preventivno tako sto e se strankama omoguiti da zatraze voenje ovog procesa i prije pokretanja postupka pred sudom. Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakljuce sudsko poravnanje.1125 Predmet poravnanja su graansko-pravni odnosi koji mogu da budu predmet raspolaganja i odlucivanja u parnici.1126 Ono ima snagu izvrsnog naslova i moze se pobijati samo tuzbom u subjektivnom roku od 3 mjeseca i objektivnom roku od 5 godina. Sudsko poravnanje se moze pobijati ako je zakljuceno u zabludi ili pod uticajem prinude odnosno prevare.1127 Materija pobijanja poravnanja nije bila regulisana ranijim propisima, a sadrzaj nove odredbe odrazava dugogodisnju sudsku praksu u ovoj oblasti i ima u vidu da je poravnanje po svojoj pravnoj prirodi ugovor izmeu stranaka. Rociste za glavnu raspravu je centralni stadijum prvostepenog parnicnog postupka na kome sud na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja odlucuje o osnovanosti postavljenog zahtjeva.1128 U postupku odrzavanja glavne rasprave su predviene znacajne izmjene.1129 Novine u pogledu dokaznih sredstava ticu se, prije svega, procesnih rjesenja koja se odnose na svjedoke, saslusanja stranaka, vjestaka i vjestacenja, dok se odredbe koje se odnose na isprave i uviaj nisu bitnije mijenjale. Primjera radi, prilikom izvoenja dokaza saslusanjem stranaka1130 stranku najprije ispituje njen punomonik, a nakon toga protivna strana,1131 dok prilikom saslusanja svjedoka ili vjestaka sud prvo daje rijec stranci koja ih je predlozila, a zatim protivnoj stranci.1132 Sud moze postavljati pitanja strankama, svjedocima i vjestacima u svakoj fazi saslusanja.1133 U poglavlju o dokazima, uz opste odredbe, odredbe o vjestacima su pretrpjele najradikalnije izmjene. I u pogledu ovog dokaznog sredstva naglasak je stavljen na inicijativu stranaka.1134 Vjestacenje obavlja jedan vjestak, a sud moze na prijedlog stranke odrediti vise vjestaka za razlicite vrste vjestacenja.1135 Predviena je obavezna izrada pismenog nalaza i misljenja, te njihovo dostavljanje strankama najmanje osam dana prije glavne rasprave.1136 Po novim odredbama vjestak se uvijek poziva na glavnu raspravu, pa se strankama i sudu daje mogunost da od vjestaka zatraze razjasnjenja u vezi dostavljenog nalaza i misljenja. U pogledu izvoenja dokaza vjestacenjem upuuje se na shodnu primjenu odredaba o saslusanju svjedoka.1137 Rociste za glavnu raspravu se ne moze

O poravnanju sire: L. Karamarkovi, Poravnanje i medijacija, Beograd, 2004; M. Salma, Sudsko poravnanje kao ubrzanje postupka, Pravni zivot, br. 12/06, str. 199-212; J. Stanisi, Rasprava o poravnanju, Bilten Okruznog suda u Banjoj Luci, br. 2,3,4/06, str. 189-209. 1126 To istovremeno znaci da predmet sudskog poravnanja ne mogu biti ona raspolaganja koja su protivna prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim obicajima. 1127 Clanovi 87. i 92. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1128 S. Mulabdi, Rociste za glavnu raspravu, Pravni savjetnik, br. 9/04, str. 22. 1129 Clanovi 97-122. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1130 Po odredbama ranijih zakona ovo je bilo supsidijarno dokazno sredstvo, dok se po novim zakonima ovaj dokaz izvodi ravnopravno sa ostalim dokazima. Poslo se od pretpostavke da je nacelo slobodne ocjene dokaza dovoljna garancija da e sud ispravno cijeniti ovaj dokaz, kao i druge izvedene dokaze. Po svom slobodnom uvjerenju sud e cijeniti vjerodostojnost svih provedenih dokaza, pa tako i iskaze parnicnih stranaka. No, imajui u vidu njihovu zainteresovanost za uspjeh u parnici, sigurno je da su ovi iskazi fakticki najnepouzdaniji izvor saznanja. O tome sire: R. Raci, Saslusanje stranaka u parnicnom postupku, Pravni zivot, br. 12/06, str. 179-186. 1131 Clan 104. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1132 Clan 105. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1133 Clan 106. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1134 Clan 147. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1135 Clan 149. stav 1 i 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Zato je izostavljena odredba koja je predviala na koji e nacin sud postupiti ako se nalazi dva ili vise vjestaka ne podudaraju. 1136 Clan 154 i 156. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1137 Clan 161. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

1125

158

odloziti na neodreeno vrijeme, niti na rok duzi od 30 dana, s tim sto je sudija duzan da o svakoj odgodi i odlaganju rocista obavjesti predsjednika suda, koji vodi evidenciju o odlaganjima rocista za svakog sudiju pojedinacno.1138 Ovim pravilom zakonodavac je pokusao da izbjegne razne zloupotrebe od strane sudije koji vodi konkretan postupak.1139 Ukoliko se zapoceto rociste ne moze okoncati istog dana, sud e nastavak rocista odrediti za sljedei radni dan.1140 Prema ranijim zakonima, postojalo je nacelo jedinstva glavne rasprave i kada se ona odrzavala na vise rocista. Sada je ovo nacelo zamijenjeno nacelom kontinuiteta glavne rasprave sto znaci da se glavna rasprava moze odrzati u vise uzastopnih radnih dana, a to je korisno i za sud i za stranke. Novi zakoni su znacajno inovirali pravila koja se odnose na odgaanje pripremnog rocista i rocista za glavnu raspravu. Pored ovoga, precizirano je kada parnicne stranke i iz kojih razloga mogu traziti odlaganje ve zapocetog rocista.1141 Ovakva pravila imaju za cilj onemoguavanje odugovlacenja postupka. Znacajne izmjene novi zakoni donose u pogledu materije dokazivanja. Novine u opstim odredbama o dokazivanju uslovljene su potpuno drukcijim pristupom u pogledu inicijative za prikupljanje procesne grae. Prvi put se uvodi opste pravilo prema kome je svaka stranka duzna dokazati cinjenice na kojima zasniva svoj zahtjev. Sud je duzan da odluci o osnovanosti postavljenog zahtjeva bez obzira da li je imao na raspolaganju dovoljno predlozenih dokaza. Svoje uvjerenje o istinitosti cinjenica sud slobodno formira na osnovu savjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezltata cjelokupnog postupka.1142 Tek kada sud, i pored svesrdnog nastojanja i lojalne saradnje stranaka u pogledu formiranja cinjenicne podloge, poslije okoncanog dokaznog postupka ne doe do saznanja o postojanju ili nepostojanju spornih pravno relevantnih cinjenica, dolaze u obzir pravila o teretu dokazivanja.1143 Ovim pravilima zrtvuju se razlozi istinitosti za razloge pravne sigurnosti, ali njihova primjena u odlucivanju, mada nepozeljna, u sustini je ipak nuzna.1144 Nakon okoncanja svih faza glavne rasprave, kada sud ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen i spreman za presuenje, proglasava se da je glavna rasprava zakljucena. Novi zakoni ne propisuju mogunost da se zakljucena glavna rasprava ponovo otvori radi dopune dokaznog postupka i ovo rjesenje je u duhu nacela ekonomicnosti postupka. Trenutak zakljucenja glavne rasprave je znacajan za ocjenu osnovanosti ili neosnovanosti tuzbenog zahtjeva zbog cega se za njega vezuje i materijalna pravosnaznost donesene presude. Interesantnu novinu predstavlja odredba zakona kojom je produzen rok za donosenje i izradu pismenog otpravka presude na 30 dana od dana zakljucenja glavne rasprave.1145 U slucaju prekoracenja ovog roka sudija je duzan da u pismenoj formi obavjesti predsjednika suda o razlozima koji su do toga doveli.1146 Poznato je da je prekoracenje roka za izradu

Clan 115. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Poznato je da je u dosadasnjoj praksi cesto dolazilo do odlaganja rocista bez opravdanih razloga, a pogotovu su rocista bez razloga odlagana na neodreeno vrijeme. 1139 R. Raci, Odgaanje i odlaganje rocista, Pravni savjetnik, br. 11/04, str. 10. 1140 Clan 116. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1141 U zakonima se pravi jasna distinkcija izmeu odlaganja zapocetog rocista i odgaanja rocista koje je zakazano. Da bi doslo do odlaganja neophodno je da je rociste zapoceto, odnosno da su sud i parnicne stranke zapocele radnje koje su predmet rocista. 1142 Clan 8. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1143 O tome: G. Stankovi, Princip prividne suverenosti suda u parnicnom postupku, Pravna rijec, br. 8/06, str. 106. 1144 S. Mulabdi, Odlucivanje primjenom pravila o teretu dokazivanja, Pravni savjetnik, br. 1/04, str. 42. 1145 Clan 184. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1146 Novim propisima se cini sve da se ne povrijedi pravo stranaka na donosenje presude u razumnom roku,sto je jedan od aspekata pravicnog suenja iz clana 6. stav 1. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

1138

159

presude bilo jedan od cestih razloga za dugo voenje dosadasnjih parnica, pa je ovakva odredba bila neophodna. U ranijim propisima samo u slozenijim slucajevima donosenje presude moglo se odloziti za 8 dana, ali posto se radilo o instrukcionom roku nije bilo nikakve sankcije za prekoracenje tog roka. Takvo postupanje suda je, po pravilu, vodilo odugovlacenje postupka. Sada po zakljucenju glavne rasprave, sud obavjestava prisutne stranke o datumu donosenja presude, a ako jedna od njih nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je o tome pismeno obavjestiti. Pravila o dostavljanju su u velikoj mjeri promijenjena, jer su se strankama po ranijim propisima pruzale raznovrsne mogunosti da izbjegavaju primanje i odugovlace postupak.1147 Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, duzni su sami preuzeti presudu u zgradi suda, pa im je sud nee dostavljati u skladu sa odredbama o dostavljanju.1148 Cilj ovih normi je da se ublaze negativne posljedice neuredne dostave presude, sto je u praksi, na zalost, bio cest slucaj i sto je takoe vodilo odugovlacenju postupka. Izuzetno, u zakonom odreenim slucajevima, dostava presude se vrsi u skladu sa odredbama o dostavljanju1149 i u takvim situacijama rok za zalbu pocinje tei prvog narednog dana, nakon prijema presude. Nije precizirano koje su to okolnosti izuzetne, tako da ih sud treba utvrditi u svakom konkretnom slucaju. Presudom sud odlucuje o zahtjevu koji se tice glavne stvari i sporednih trazbina.1150 Presuda kao individualizacija zakona za stranke mora biti izraena u pisanom obliku jasnim jezikom i formulacijom razumljivom za stranke.1151 Kao posljedica drugacijeg nacina regulisanja nacela parnicnog postupka, neka procesna pravila su i u ovom dijelu bitno izmijenjena i prilagoena novom konceptu. U pogledu dijelova pismeno izraene presude pojedina rjesenja su napustena. Tako se u uvodu presude ne naznacuje da se presuda donosi u ime naroda, a novinu predstavlja i pravilo po kome pismeno izraena presuda mora da sadrzi uputstvo o pravu na pravni lijek protiv presude. Podrazumijeva se da bi ovo uputstvo trebalo da sadrzi koji pravni lijek stranka moze izjaviti, u kom roku i kojem sudu treba da se podnese, odnosno preko kojeg suda, a potrebno je naznaciti i broj potrebnih primjeraka.1152 Ve smo naveli da su u novoj proceduri izostavljene odredbe koje se odnose na meupresudu1153 i djelimicnu presudu, jer su redaktori zakonskog teksta smatrali da njihovo donosenje vodi odugovlacenju postupka.1154 Izvrsena je modifikacija presude zbog izostanka, pa ona sada nosi naziv presuda zbog propustanja.1155 Pored terminoloskog razlikovanja, novine se odnose kako na uslove koji moraju biti ispunjeni da bi sud donio presudu zbog propustanja, tako i na redovne pravne lijekove koji tuzenom stoje na raspolaganju ako takva presuda bude donesena. Sud donosi presudu zbog propustanja ukoliko je to tuzitelj predlozio u tuzbi, a tuzeni u zakonskom roku od 30 dana nije podnio odgovor na tuzbu, te ako zahtjev nije ocigledno

O dostavljanju u Republici Makedoniji v. A. Janevski, Dostavljanje po Zakonu o parnicnom postupku Republike Makedonije, Pravni zivot, br. 12/06, str. 33-48. 1148 Clan 185. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1149 Clanovi 186, 187. i 188. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1150 Clan 176. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1151 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D, Vucina, op.cit., str. 334. O obrazlozenju prvostepene presude v. S. Tica, Obrazlozenje prvostepene presude, Bilten Okruznog suda u Banjoj Luci, br. 2,3,4/06, str. 118-127. 1152 Vidi: E. Zecevi, op. cit., str. 185. 1153 Vrijeme e pokazati koliko je ovo rjesenje dobro, jer je donosenje meupresude bilo u sluzbi nacela procesne ekonomije. O meupresudi opsirno: M. Zivanovi, Meupresuda, Banja Luka, 2002; M. Salma, Meupresuda, Pravni zivot, br. 12/04, str. 159-170. 1154 Vidi kritiku u pogledu ovoga kod: R. Raci, Presuda u novom Zakonu o parnicnom postupku, Pravna rijec, br. 8/06, str. 152-153. 1155 O tome: R. Raci, Presuda zbog propustanja, Pravni zivot, br. 12/04, str. 171-182. O presudi zbog propustanja u Republici Srbiji v. M. Bodiroga, Presuda zbog propustanja i mogunosti njenog pobijanja, Pravni zivot, br. 12/05, str. 105-126.

1147

160

neosnovan.1156 Ovdje se polazi od pretpostavke da tuzeni svojom pasivnosu priznaje cinjenice koje je naveo tuzitelj i na kojima on zasniva svoj tuzbeni zahtjev. Donosenje ove presude ne negira dosljednu primjenu nacela kontradiktornosti, jer je tuzenom pruzena mogunost da aktivno ucestvuje u parnici, a njegova je stvar sto je on ostao pasivan. Sud o cinjenicama iz tuzbe ne izvodi dokazivanje, nego na iste, onako kako ih je tuzitelj izlozio primjenjuje materijalno pravo i u pravilu usvaja tuzbeni zahtjev kao osnovan.1157 Protiv presude zbog propustanja nije dopustena zalba, ali se moze podnijeti prijedlog za povraaj u preasnje stanje.1158 Ukoliko doe do odbijanja ovog prijedloga, stranka ima mogunost da protiv tog rjesenja podnese zalbu.1159 Prilikom kreiranja pravila o redovnim pravnim lijekovima protiv presude zbog propustanja, vodilo se racuna o nacelu procesne ekonomije i efikasnosti. Ovdje se izuzetno mogu izjaviti dva pravna lijeka i to prijedlog za povraaj u preasnje stanje i zalba ukoliko je taj prijedlog odbijen. Zabrana izjavljivanja redovne zalbe i rigorozni uslovi za izjavljivanje prijedloga za povraaj u preasnje stanje su znatno otezali kontrolu zakonitosti kontumacione presude.1160 Zakonodavac je pokusao da na ovaj nacin prisili parnicne stranke da vode postupak uz puno postovanje procesne discipline, ali se to moze uraditi samo tako da se strankama ne uskrauje zastita prava i zakonitosti,a mislimo da to u navedenim odredbama nije slucaj. Presude na osnovu priznanja i na osnovu odricanja gotovo u cjelini odgovaraju odredbama ranijih propisa.1161 U pogledu pravila koja se odnose na dopunsku presudu ucinjene su odreene korekcije.1162 Novina je u tome sto se predvia donosenje dopunske presude samo u slucaju kada je sud propustio da odluci o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima je morao odluciti, a o kojima je ve raspravio.1163 Ukoliko stranka trazi da sud donese dopunsku presudu o dijelu zahtjeva o kome sud nije raspravio, donijee se rjesenje kojim se odbija prijedlog za donosenje ove presude.1164 Novost je i u tome sto je rok kojim stranka predlaze donosenje dopunske presude sa 15 produzen na 30 dana. Sto se tice ispravljanja presude ucinjen je korak naprijed u odnosu na ranije zakone i dopusteno je da pogreske u imenima i brojevima, kao i ocigledne pogreske u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravi sud u svako doba.1165

Clan 182. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. M. Zivanovi, Presuda zbog propustanja, u Graanski parnicni postupak Republike Srpske, Banja Luka, 2005, str. 70. Vidi i: S. Omanovi, Contumacia, Biha, 2002. 1158 Clan 183. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1159 Clan 303. st. 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Odredbama clana 113. stav 1. i 2. Ustava Republike Srpske, izmeu ostalog, propisano je da se protiv pojedinacnih akata sudova moze izjaviti zalba nadleznom organu, a da se zakonom, izuzetno, moze iskljuciti zalba, ako je na drugi nacin obezbjeena zastita prava i zakonitosti. Smatramo da se u konkretnom primjeru ne bi moglo uzeti da je prijedlogom za povraaj u preasnje stanje stranci obezbjeena zastita prava i zakonitosti jer se ovaj prijedlog podnosi samo iz odreenih procesnih razloga (kada stranka propusti rociste ili rok za preduzimanje neke radnje), dok stranci nije pruzena mogunost da presudu zbog propustanja pobija zbog toga sto nije bilo zakonom propisanih uslova za njeno donosenje, odnosno zbog pogresne procjene suda o tome da li je tuzbeni zahtjev ocigledno neosnovan ili ne. 1160 Uporediti : R. Raci, Redovni pravni lijekovi protiv presude zbog popustanja, Pravni savjetnik, br. 9/04, str. 42. 1161 O tome: M. Zivanovi, Presuda na osnovu priznanja i Presuda na osnovu odricanja, op. cit., str. 78-92; Lj. Mandi, Presuda na osnovu odricanja, Pravni zivot, br. 12/01, str. 189-197. 1162 O dopunskoj presudi v. M. Zivanovi, Dopunska presuda, op.cit., str. 93-100. 1163 Clan 192. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1164 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, op.cit., str. 340. 1165 Clan 195. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

1157

1156

161

5. Pravni lijekovi Opsti javni interesi i subjektivni interesi stranaka i ostalih lica na koje se odnose sudske odluke traze da se ostvare procesne mogunosti za uklanjanje odluka koje vrijeaju prava graana, pa time posredno dovode u pitanje i ostvarenje objektivnog pravnog poretka. Ovom zadatku sluzi institucija pravnih lijekova.1166 Pravo na pravni lijek je ustavno pravo, priznato i zagarantovano strankama o cijim je pravima i obavezama odlucivano u postupku pred sudom. Ovo pravo, kao ustavni princip, ugraeno je i razraeno kroz pravila o pravnim lijekovima.1167 Postupak po pravnim lijekovima sadrzi odredbe o redovnim1168 i vanrednim pravnim lijekovima.1169 Osnovna razlika izmeu njih je u tome sto se redovni pravni lijekovi izjavljuju protiv nepravosnazne odluke, a vanredni pravni lijekovi protiv pravosnazne odluke. Redovni pravni lijek je zalba protiv presude i zalba protiv rjesenja. Zalba kao redovan pravni lijek se moze izjaviti samo protiv prvostepene odluke i ima osobine dvostranog, devolutivnog i suspenzivnog pravnog lijeka.1170 Odredbe o redovnim pravnim lijekovima su pretrpjele odreene izmjene zahvaljujui cinjenici da se novo zakonodavstvo iz ove oblasti zasniva prvenstveno na raspravnom nacelu. Te izmjene se odnose na bitne elemente zalbe, mogunost izjavljivanja novih cinjenica u zalbi samo pod odreenim uslovima, nemogunost isticanja prigovora zastare i kompenzacije u zalbi ako nisu isticani u postupku, afirmaciju rasprave pred drugostepenim sudom, granice ispitivanja prvostepene presude i restriktivnu mogunost ukidanja ovih presuda. Zalba se podnosi u roku od 30 dana od dana donosenja presude,1171 odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, u roku od 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude. U mjenicnim i cekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15 dana, a isti je rok za zalbu i protiv odluka donesenih u parnicama iz radnih odnosa, u parnicama zbog smetanja posjeda i u sporovima male vrijednosti. Nije nam poznato koji su razlozi rukovodili zakonodavca da produzi ove rokove, ako je koncepcija zakona takva da se prevashodno tezi efikasnosti i ekonomicnosti postupka, pa su navedene odredbe o rokovima za zalbu , na neki nacin, u koliziji sa ostalim odredbama zakona. Novi zakoni prosiruju pojam potpune zalbe i ona mora da sadrzi: oznacenje presude protiv koje sa izjavljuje zalba, izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu, razlog zalbe i potpis podnosioca zalbe.1172 Bitna novina je sada i u tome sto vise nema apsolutno bitnih povreda parnicnog postupka.1173 Postoje samo relativne povrede, odnosno kao razlog pobijanja su predviene samo one povrede procesnih pravila koje su uticale ili mogle uticati na donosenje zakonite i

M. Zivanovi, Sistem pravnih lekova u Republici Srpskoj, op. cit. str. 97-100. G. Stankovi, Graansko procesno pravo, Nis, 1998, str. 422. 1168 Clanovi 203-236. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1169 Clanovi 237-267. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1170 O zalbi po ranijim propisima opsirno: V. Boranijasevi, Zalba protiv presude, Pravni zivot, br. 12/01, str. 199-208. 1171 Moramo konstatovati da se ovdje mijesaju termini donosenja i dostavljanja presude, koji su razliciti. Jasno je da se presuda donosi i izrauje ranije, a dostavlja onda kada je to strankama saopsteno. Zato se moze govoriti samo o dostavljanju presude, a ne i o njenom "donosenju". O tome: R. Raci, Presuda u novom Zakonu o parnicnom postupku... str. 157; E. Zecevi, op. cit., str. 182. 1172 Clan 205. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Raniji zakoni su predviali samo oznacenje presude i potpis zalioca. 1173 Vidi: R. Raci, Procesne povrede odredaba parnicnog postupka, Pravni savjetnik, br. 7-8/04, str. 31-37.

1167 1166

162

pravilne presude.1174 Ovo e sigurno donijeti pozitivne efekte, jer drugostepeni sud po sluzbenoj duznosti mora da pazi samo na stranacku sposobnost i zastupanje, a na ostale povrede samo ako se na njih ukaze u zalbi.1175 Zakoni donosi znacajne novine u pogledu postupka pred drugostepenim sudom.1176 Ovaj sud odlucuje o zalbi na sjednici vijea ili na osnovu odrzane rasprave. Prema tome, pomenutom odredbom se afirmise glavna rasprava pred drugostepenim sudom.1177 Sigurno je da bi se primjenom ove odredbe trebao smanjiti broj ukinutih presuda , a to e uticati na smanjenje broja predmeta pred prvostepenim sudovima.1178 Novo zakonsko rjesenje, prema kome e drugostepeni sud preinaciti pobijanu presudu1179 ako je nakon odrzane rasprave na osnovu novih dokaza utvrdio drugacije cinjenicno stanje, i zbog postojanja veine povreda odredaba parnicnog postupka koje su relavitizirane, rezultat je bitno drukcije funkcije ovog suda koji utvrene nedostatke suenja u prvostepenoj presudi treba da sam otkloni i donese novu zakonitu i pravilnu presudu. Na taj nacin treba da se prevazie ranija praksa visestrukog ukidanja presuda zbog pogresno ili nepotpuno utvrenog cinjenicnog stanja ili zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka, cime su najvise trpjele same stranke.1180 Naravno, sam proces primjene zakona e najbolje pokazati da li ovako projektovani drugostepeni postupak zaista ostvaruje ciljeve zbog kojih je reformisan na ovaj nacin. Mogunosti ukidanja prvostepene presude su veoma suzene. Propisano je da drugostepeni sud u samo cetiri slucaja moze ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom sudu radi odrzavanja nove glavne rasprave. Radi se o sljedeim slucajevima: - ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja, - ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a narocito propustanjem dostavljanja nije data mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donosenje zakonite i pravilne presude, - ako je sud donio presudu bez glavne rasprave i - ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.1181

Clan 209. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Clan 221. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. O granicama ispitivanja prvostepene presude sire: S. Mulabdi, Granice ispitivanja prvostepene presude, ZIPS, br. 1012/1013/04, str. 13-17. 1176 Clan 217. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1177 Prema ranijem zakonodavstvu zasnovanom na nacelu materijalne istine, drugostepeni sud je zakazivao raspravu samo u slucaju kada je nasao da je radi pravilnog utvrenja cinjenicnog stanja potrebno pred tim sudom ponovo izvesti ve izvedene dokaze. U tom slucaju taj sud je imao ovlasenja da drukcijom ocjenom ve izvedenih dokaza drugacije cijeni, u odnosu na prvostepeni sud, i cinjenicna utvrenja na osnovu tih dokaza. Pred tim sudom se na raspravi nisu mogle utvrivati nove cinjenice iznesene u zalbi, a ni izvoditi novi dokazi koji su u zalbi predlozeni. Sada se afirmise novi koncept rasprave pred drugostepenim sudom i propisuje da e ovaj sud zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrenja cinjenicnog stanja potrebno pred tim sudom utvrditi nove cinjenice ili izvesti nove dokaze, ili ponovo izvesti ve predlozene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parnicnog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrzati raspravu. 1178 O raspravi pred drugostepenim sudom sire: J. Stanisi, Rasprava pred drugostepenim sudom, Pravna rijec, br. 8/06, str. 283-306. 1179 Po svojoj sustini preinacenje predstavlja ukidanje presude i istovremeno donosenje drugacije meritorne presude. 1180 S. Mulabdi, Preinacenje presude, Pravni savjetnik, br. 4/04, str. 49. 1181 Clan 227. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Poreenja radi, u Zakonu o parnicnom postupku Brcko Distrikta BiH ne postoji mogunost ukidanja prvostepene presude, ve apelacioni sud ima obavezu da predmet sam rijesi u svakom slucaju, bez obzira o kojim se povredama parnicnog postupka radi.

1175 1174

163

Zakonodavac je propisao ove odredbe imajui u vidu dosadasnju praksu u kojoj je dolazilo do ukidanja velikog broja presuda i vraanja predmeta prvostepenim sudovima na ponovno suenje. Smanjena ovlasenja za ukidanje presuda trebaju dovesti do toga da cjelokupni postupak pruzanja pravne zastite postane mnogo efikasniji. Sada veinu utvrenih povreda odredaba parnicnog postupka treba da otkloni sud koji postupa po pravnom lijeku (u sjednici vijea ili na osnovu odrzane rasprave) tako da se pobijana presuda nee ukidati, sto je u interesu efikasnog pravosua i stranaka. U slucajevima u kojima mora doi do ukidanja presude zbog utvrenih najtezih povreda odredaba parnicnog postupka, moze se konstatovati da je takva odluka u sluzbi ostvarenja nacela zakonitosti.1182 Korjenite izmjene postoje kod odredaba kojima se regulisu vanredni pravni lijekovi. One se ogledaju u propisivanju dva vanredna pravna lijeka i to revizije i ponavljanja postupka. Nema vise zahtjeva za zastitu zakonitosti, koji u dosadasnjoj praksi nije imao adekvatnu primjenu. To je sasvim logicno, jer su znatno izmijenjeni drustveno-ekonomski odnosi i sada je u postupku naglasen graansko-pravni interes. Nesumnjivo je da u sadasnjem stepenu demokratije nema potrebe da se u odnose izmeu stranaka mijesa drzava putem javnog tuzioca i ovo rjesenje je sasvim razumljivo.1183 Revizija je vanredni pravni lijek koji nema suspenzivno dejstvo. Moze se izjaviti protiv presude donesene u drugostepenom postupku ili rjesenja drugostepenog suda kojim se postupak pravosnazno zarsava. Rok za podnosenje revizije je 30 dana i tece od dana dostavljanja drugostepene presude strankama.1184 Revizija je bitno izmjenjena u odnosu na ranije odredbe. Ona nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnazne presude ne prelazi 10.000 KM.1185 Meutim, izuzetno vrhovni sudovi mogu dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijene da bi odlucivanje po reviziji bilo od znacaja za primjenu prava u drugim slucajevima.1186 Mislimo da e ta odredba nepotrebno opteretiti ove sudove zbog toga sto e stranke, cesto i bez posebnog razloga, koristiti navedenu mogunost, a sudovi e imati obavezu da svaku reviziju prouce i da utvrde da li je dozvoljena ili ne. Dakle, sada su u pogledu revizije napusteni principi negativne i pozitivne enumeracije, a zakonodavac se opredijelio za generalni pristup, uslovljavajui dozvoljenost revizije imovinskim cenzusom, a izuzetno, u navedenim slucajevima, ona se moze odobriti i mimo ovog cenzusa, kada to procijene vrhovni sudovi entiteta. Zadrzano je rjesenje iz ranijih zakona prema kome revizijski sud odlucuje o reviziji iskljucivo u sjednici vijea. Bitno drugacija funkcija drugostepenog suda kao konacne cinjenicne instance, ne samo u slucaju kada potvrdi pobijanu presudu ve i kada nakon odrzane rasprave utvrdi drugacije cinjenicno stanje i preinaci pobijanu presudu, dovela je i do sirih ovlasenja revizijskog suda za preinacenje pobijane presude. 1187 Vidljivo je da novi zakoni vise ne prave izuzetke za odreene vrste sporova, kao sto su sporovi o izdrzavanju i naknadi stete za izgubljeno izdrzavanje zbog smrti davaoca izdrzavanja, sporovi iz radnih odnosa, sporovi iz autorskog prava, sporovi iz prava

Vidi: S. Mulabdi, Ukidanje presude, Pravni savjetnik, br. 11/04, str. 13. O revizionim ovlasenjima drugostepenog suda u Republici Srbiji v. N. Petrusi, Reviziona ovlasenja drugostepenog suda u novom parnicnom procesnom sistemu Republike Srbije, Pravni zivot, br. 12/05, str. 59-74. 1183 Ovaj pravni lijek je kod nas bio prihvaen iz sovjetskog prava i predstavljao je suprotnost demokratskom ureenju u pravnoj drzavi. 1184 Clan 237. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1185 Clan 237. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1186 Clan 237. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1187 O reviziji u Republici Srbiji v. A: Radovanov, Revizija po Zakonu o parnicnom postupku iz 2004. godine, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2007, str.193-211.

1182

164

industrijske svojine i sporovi radi diskriminacije na jedinstvenom trzistu, u kojima je ranije revizija uvijek bila dozvoljena bez obzira na vrijednost spora. Sto se tice ponavljanja postupka, sada se ono moze traziti samo iz sest razloga, umjesto dosadasnjih devet.1188 1189 Novina je da o prijedlogu za ponavljanje postupka sada odlucuje drugostepeni sud i to sudija pojedinac koji nije ucestvovao u donosenju ranije drugostepene odluke.1190 Na ovaj nacin bi trebalo da se obezbjedi vei stepen objektivnosti prilikom donosenja odluke povodom ovog prijedloga. U slucaju da drugostepeni sud dozvoli ponavljanje i ukine odluku u ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moze postupati sudija koji je odlucivao u prijasnjem postupku.1191 6. Sudske mjere obezbjeenja Odredbe o sudskim mjerama obezbjeenja, kojima se regulise postupak obezbjeenja, sredstva obezbjeenja i pretpostavke za njihovu primjenu su potpuno nove. Do sada je ova materija bila regulisana u zakonima o izvrsnom postupku, a sada je prebacena u ove zakone. Do takvog rjesenja, koje smatramo logicnim, doslo se zbog toga sto se imalo u vidu da izvrsni sud, u principu, treba da provodi samo prinudni postupak izvrsenja obaveza koje su nalozene izvrsnim ispravama. Novi zakoni ne predviaju zalozno pravo na nepokretnosti i prethodne mjere, ve samo govore o mjerama obezbjeenja koje se mogu odrediti ako predlagac ucini vjerovatnim postojanje potrazivanja ili prava i ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeenja mogao sprijeciti ili znatno otezati ostvarivanje potrazivanja, posebno time sto e svoju imovinu otuiti, prikriti, opteretiti ili na drugi nacin sa njom raspolagati odnosno promijeniti postojee stanje ili na neki drugi nacin stetno uticati na prava predlagaca obezbjeenja.1192 Mjere obezbjeenja omoguavaju fleksibilnije postupanje sudova i prilagoene su vrsti potrazivanja i prirodi obezbjeenja. Ove mjere mogu se predloziti u svim stadijima parnicnog postupka, kao i prije nego sto je ovaj postupak pokrenut, a isto tako i nakon njegovog zavrsetka, a sve dok izvrsenje ne bude provedeno. Mjere obezbjeenja moze predloziti samo aktivna strana, dakle tuzitelj.1193 One se mogu odrediti i po sluzbenoj duznosti.1194 Rjesenje o odreivanju mjere obezbjeenja ima ucinak rjesenja o izvrsenju, pa zbog toga posebno rjesenje u ovom pravcu nije ni potrebno. U rjesenju kojim se ta mjera donosi sud odreuje i vrijeme njenog trajanja. Mjere obezbjeenja provodi sud koji bi bio nadlezan i za provedbu izvrsenja pravomonih presuda.1195 7. Punomonici U okviru opstih odredbi razmatraemo one kojima su regulisani punomonici u parnicnom postupku. Novo parnicno procesno zakonodavstvo u ovom pogledu donosi odreene izmjene. Posto se poslovno i parnicno sposobnim strankama priznaje i postulaciona

Ranije tacke 4. i 5. clana 421. su spojene u jednu tacku, a dvije tacke ­ 7. i 8. su izostavljene. O ponavljanju parnicnog postupka zbog novih cinjenica i novih dokaza u Republici Srbiji v. N. Bodiroga, Ponavljanje parnicnog postupka zbog novih cinjenica i novih dokaza, Pravni zivot, br, 12/06, str. 165-177. 1190 Clan 258. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1191 Clan 264. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1192 Clan 269. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1193 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, op. cit., str. 457. 1194 Clan 279. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1195 Clan 290. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

1189 1188

165

sposobnost, koja se ogleda u tome da mogu same preduzimati radnje u postupku, ostavljeno im je na volju da licno preduzimaju parnicne radnje ili pak da za to angazuju punomonika, koji e ih preduzimati u njihovo ime.1196 U zakonima vise nema opstih odredaba o tome ko moze biti punomonik, ve zakonodavac taksativno odreuje koja to lica mogu biti.1197 Novost je i da je suzen krug lica koja mogu biti punomonici. Propisano je da punomonik moze biti advokat, advokatsko drustvo ili zaposleni kod sluzbe za besplatnu pravnu pomo, kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizicka lica bracni odnosno, vanbracni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.1198 1199 Krupna novina se ogleda u tome da punomonik moze biti advokatsko drustvo. Imajui u vidu da ova drustva imaju svojstvo pravnog lica, kod nas se prvi put uvodi mogunost da i pravno lice moze biti punomonik u parnicnom postupku. Smatramo da je to korisno i racionalno rjesenje, pogotovo sto se ova novela odnosi samo na odreena pravna lica koja strankama mogu pruziti svu potrebnu strucnu pomo u zastupanju. Kao sto je navedeno, punomonici pravnih lica mogu biti i lica zaposlena kod tog pravnog lica,1200 ali i advokati i advokatska drustva. Kada su u pitanju srodnici parnicnih stranaka kao punomonici,1201 broj ovih lica je veoma suzen, a to e doprinijeti efikasnijem voenju parnice. Voljeli bismo da su ova zakonska rjesenja samo prelazna etapa ka uvoenju instituta obaveznog zastupanja stranaka od strane profesionalnih punomonika ­ advokata i advokatskih drustava u sistem naseg procesnog prava, sto bi sigurno obezbijedilo strankama mnogo vee garancije za realizaciju njihovih interesa.1202 8. Posebni postupci Od posebnih postupaka ureen je postupak u parnicama iz radnih odnosa,1203 postupak u parnicama zbog smetanja posjeda,1204 postupak u sporovima male vrijednosti1205 i postupak pred izbranim sudom.1206 Postupak u parnicama iz radnih odnosa je poseban parnicni postupak cija pravila ne odstupaju mnogo od pravila redovnog postupka. To odstupanje se odnosi na prioritet u rjesavanju ovih sporova1207 u odnosu na ostale sporove koji se rjesavaju po opstim pravilima u redovnom postupku, te duzinu zakonskih i sudskih rokova. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda je takoe hitan, a i krai su rokovi za izvrsenje procesnih radnji. Ovdje su materijalnim pravom propisani posebni prekluzivni rokovi (subjektivni i objektivni) za podnosenje tuzbe, a ovaj zakon propisuje i poseban prekluzivni rok u kome se u izvrsnom

Clan 300. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Ovo pokazuje da se zakonodavac u ovom dijelu oslonio na odredbe o zastupnicima i opstim uslovima za zastupanje. 1198 Clan 301. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1199 Interesantno je rjesenje iz slovenackog Zakona o parnicnom postupku prema kome u postupku pred okruznim i visim sudovima, te Vrhovnim sudom Republike Slovenije (kada se ne radi o vanrednim pravnim lijekovima) stranka jos uvijek moze nastupati sama, iako nema pravnog obrazovanja, ali ako bira punomonika pred okruznim i visim sudom to moze biti samo advokat ili lice sa pravosudnim ispitom (clan 86.), a za postupak po vanrednim pravnim lijekovima obavezno je zastupanje od strane advokata (clan 87.), osim ako stranka sama ima polozen pravosudni ispit. 1200 Za ova lica se ne traze posebne strucne kvalifikacije, kao sto je to bilo nekada. 1201 I za ova lica se ne trazi da budu strucno osposobljena za zastupanje. 1202 Slicno i: Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, op. cit., str. 497. 1203 Clanovi 419-422. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1204 Clanovi 423-427. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1205 Clanovi 428-433. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1206 Clanovi 434-453. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1207 Ovo je zbog toga sto se u ovim parnicama raspravlja o egzistencijalnim pravima stranaka.

1197 1196

166

postupku moze traziti izvrsenje rjesenja kojim se tuzenom po tuzbi za smetanje posjeda nalaze izvrsenje odreene radnje. Taj rok iznosi 60 dana od proteka roka koji je rjesenjem o smetanju posjeda odreen za izvrsenje te radnje.1208 I u postupku u sporovima male vrijednosti se primjenjuju izvjesna pravila koja odstupaju od redovne procedure. Radi se o posebnom sumarnom postupku u kome su mnoge procesne radnje reducirane zbog interesa ekonomicnosti. Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovih zakona, su sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu koji ne prelazi iznos od 3.000 KM.1209 Ovim sporovima se ne smatraju sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.1210 To je sasvim razumljivo, jer su za sporove iz radnih odnosa i sporove zbog smetanja posjeda predviena specificna pravila postupka, dok se sporovi o nekretninama ne bi mogli smatrati ovakvom vrstom sporova s obzirom na njihovu vrijednost. U pogledu postupka pred izbranim sudom, znatnijih novina u odnosu na ranije propise nema. Stranke se mogu sporazumjeti da rjesavanje spora povjere ovom sudu, osim ako se radi o zahtjevu koji je protivan prinudnim propisima, koji obavezuju stranke na njihovo striktno postivanje.1211 Poznato je da je podjela izbranih sudova (arbitraza) prema nacinu njihovog organizovanja na povremene ili ad hoc i stalne. Presuda izbranog suda moze se ponistiti po tuzbi stranke pred redovnim sudom. Za rjesavanje po tuzbi nadlezan je sud koji bi bio nadlezan za rjesavanje ovog spora u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o izbranom sudu.1212 9. Prelazne i zavrsne odredbe U prelaznim i zavrsnim odredbama predviene su razlicite situacije u kojima se primjenjuju novi propisi. Zakoni su prihvatili moderno shvatanje o trenutnom dejstvu novog procesnog zakona u parnicama koje su u toku. Izricito je regulisano da e se u slucaju, ako je prije stupanja na snagu ovih zakona zapocet postupak pred prvostepenim sudom, dalji postupak sprovesti po odredbama tih zakona.1213 Propisano je i da e se, ako po stupanju na snagu ovih zakona bude ukinuta prvostepena odluka, dalji postupak sprovesti po tim zakonima.1214 Ova rjesenja motivisana su zeljom da se i stari predmeti, koji imaju prioritet, rade po novim propisima, sto e sigurno doprinijeti njihovom brzem rjesavanju. Jedini slucaj primjene starih zakona postoji ako je prije stupanja na snagu novih zakona donijeta prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom zavrsava.1215 Prema tome, radi se ne samo o prakticnim, nego i o jedino moguim rjesenjima. 10. Zakljucak Nesumnjivo je da je trebalo uciniti sve da se reformom parnicnog postupka u Bosni i Hercegovini postigne sto vea efikasnost, pojednostavljenje i ubrzanje sistema pruzanja pravne zastite, uz osiguranje i postovanje osnovnih procesnih garancija. U namjeri ostvarenja ovih ciljeva, zakonodavac je ucinio niz raznovrsnih intervencija u odnosu na ranije propise, posebno na podrucju procesnih nacela. Mnoga rjesenja u novim zakonima su potpuno nova,

1208 1209

Clan 427. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Clan 429. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1210 Clan 430. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1211 Clan 434. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1212 Clan 450. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1213 Clan 454. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1214 Clan 456. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1215 Clan 456. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

167

dok su pojedina nekriticki preuzeta iz anglosaksonskog pravnog sistema. Tu prije svega mislimo na strogo ogranicavanje suda na one dokaze koje stranke ponude. Ipak, smatramo da novi propisi, zasnovani na radikalno izmijenjenom konceptu, sadrze i dosta prihvatljivih novina,pogotovo onih koje su u funkciji vee efikasnosti postupanja,ali da zbog preoptereenosti sudova njihove prednosti jos nisu dosle do punog izrazaja.Prevazilazenje normativnih prepreka u ostvarivanju neophodne brzine postupanja bio je, inace, glavni cilj reforme civilne procedure. Nakon pocetnih teskoa, koje su u ovakvim situacijama neminovne, vjerujemo da e protekom vremena stanje u ovoj oblasti biti sve bolje i da e, kada i sudska praksa da odgovore na mnoga sporna pitanja, prava vrijednost ovih zakona doi do punog izrazaja. PRETHODNO ILI PREJUDICIJELNO PITANJE U PARNICI

1. Uvod Kada odluka suda u parnici zavisi od odgovora na pitanje da li postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni (uslovljavajui) odnos, o kome nije pravosnazno odluceno od strane suda ili drugog organa, a meu strankama je sporan, otvara se prethodno ili prejudicijelno, incidentno pitanje.1216 Postojanje prethodnog pitanja u parnici znaci da e se o tuzbenom zahtjevu moi donijeti odluka, tek kada se o ovom pitanju zauzme odreeni stav.1217 Sud je ovlasen odlucivati o svim pitanjima prejudicijelnog znacaja, bez obzira da li je i inace nadlezan za njihovo rjesavanje kao glavnog pitanja u parnici.1218 Obim takve odluke ogranicen je samo na tu parnicu i nema svojstvo pravosnaznosti.Odluka o prejudicijelnom pitanju manifestuje se kao odluka u odluci o glavnoj stvari, a rjesavanje o njemu kao incidentalni postupak u glavnom postupku. Prethodno pitanje predstavlja podlogu na kojoj sud gradi odluku o glavnoj stvari.1219 O tom pitanju se moze govoriti kao o potencijalno samostalnoj pravnoj cjelini. Problem rjesavanja prethodnog pitanja u parnici javlja se kao specifican aspekt problemskog kompleksa pravosnaznosti.1220 2. Prethodno pitanje prema odredbi clana 12. stav 1. i 2. Zakona o parnicnom postupku Republike Srpske (ZPP RS) i Zakona o parnicnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZPP Federacije BiH)

L. Karamarkovi, Prethodno pitanje, u Rasprave iz ugovornog, odstetnog i procesnog prava, Beograd, 2001, str. 143. 1217 O prethodnom pitanju v. D. Medi, Prethodno ili prejudicijelno pitanje u parnici, Advokatura, br.2/99, str.75-82; S. Zuglia i S. Triva, Komentar Zakona o parnicnom postupku, I svezak, Zagreb, 1957, str. 33-37; B. Bazala, Zakon o parnicnom postupku s objasnjenjima i sudskim odlukama, Zagreb, 1968, str. 8-11; V. Rajovi, M. Zivanovi i R. Momcilovi, Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 55.Vidjeti i sudsku praksu vezanu za ovaj institut kod: R. Petakovi, Zakon o parnicnom postupku sa sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd, 1991, str.10-11. 1218 Ovo je slicno austrijskom modelu. Za razliku od stanja kod nas, u njemackom pravu nadlezni organ samostalno rjesava prethodno pitanje, dok u francuskom pravu postoji potpuna vezanost za odluku nadleznog organa za rjesenje prethodnog pitanja. 1219 M. Dika i J. Cizmi, Komentar Zakona o parnicnom postupku Federacije BiH, Sarajevo, 2000, str. 58. 1220 M. Dika, "Prethodno pitanje" u parnicnom postupku, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 47-48.

1216

168

Odredbama ZPP RS i ZPP Federacije BiH1221 propisano je da, kad odluka suda zavisi od prethodnog rjesenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jos nije donio odluku sud ili drugi nadlezan organ (prethodno, prejudicijelno, incidentno pitanje), sud moze sam rijesiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugacije odreeno. Takoe, propisano je i da odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeseno.1222 Dakle, postojanje prethodnog pitanja u parnici znaci da je o tuzbenom zahtjevu mogue odluciti tek kada bude zauzet stav o pravnom odnosu ili pravu u istoj ili nekoj drugoj parnici odnosno nekom drugom sudskom ili upravnom postupku.1223 Radi brzeg i efikasnijeg okoncanja parnice omogueno je sudu da u postupku koji tece sam o tome odluci i donosenje takve odluke je ograniceno samo na tu parnicu i nema svojstvo pravosnaznosti. U takvim slucajevima fakticki postoji parnica u parnici, mada formalno ne postoji takav tuzbeni zahtjev,1224 ali o tuzbenom zahtjevu se ne moze donijeti odluka dok se ne rijesi to prethodno pitanje od koga zavisi i presuenje u glavnoj stvari. Parnicni sud e utvrivati prethodno pitanje i kada meu strankama nije sporno, ako se ono po posebnom zakonu u skladu sa sluzbenim duznostima suda mora utvrditi ili, pak, ako su u pitanju nedozvoljena raspolaganja stranaka.1225 Predmet prethodnog pitanja u parnici je uvijek pravne naravi i predstavlja samostalnu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rjesavati kao o glavnom pitanju pred nadleznim sudom ili drugim nadleznim organom.1226 Prethodno pitanje je pravno pitanje koje uslovljava rjesavanje spora.1227 Inace, veoma je sirok dijapazon pitanja koja se mogu pojaviti u parnici kao prejudicijelna i najcese su to pitanja graansko-pravne prirode.1228 U veini slucajeva parnicni sud koji vodi postupak je stvarno i mjesno nadlezan za rjesenje prethodnog pitanja, dok je kod nekih odnosa prethodno pitanje predmet o kome raspravljaju upravni organi po pravilima upravnog postupka. Sud je, nacelno, ovlasen rjesavati pravo ili pravni odnos koje se u parnici pojavi kao prethodno pitanje bez obzira na propise kojima se ureuje stvarna nadleznost sudova, upravnih ili drugih organa i neovisno o vrsti postupka u kojem se kao o glavnom pitanju treba rjesavati taj pravni odnos. No, u odreenim slucajevima, kao npr. kada se kao prethodno pitanje postave statusni odnosi (utvrivanje ocinstva, utvrivanje nistavosti braka, razvod braka itd.)1229 ili kada je posebnim propisima to iskljuceno, ovo nije mogue.1230 Pravosnazne odluke donesene u statusnim

Clan 12. stav 1. ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH. Clan 12. stav 2. ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH. 1223 O slicnostima i razlikama prethodnog pitanja i incidentnog zahtjeva za utvrenje v. L. Karamarkovi, op. cit., str. 150-151. 1224 Vidi: O: Jelci, Prethodno ili prejudicijelno pitanje u parnici, Nasa zakonitost, br. 9-10/89, str . 1231. 1225 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, Komentari Zakona o parnicnom postupku u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005, str. 27. 1226 S. Triva, V.Belajec i M. Dika, Graansko parnicno procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 75. 1227 M. Salma, Prethodno pitanje u graanskom sudskom postupku, Novi Sad, 1995, str. 11. 1228 Da li postoji neko subjektivno imovinsko ili neimovinsko pravo odnosno kakvo licno pravo, da li postoji graansko - pravni odnos i tome slicno. 1229 U takvim situacijama stranke treba uputiti da u samostalnoj parnici ovo pitanje rijese kao glavno. 1230 Ovako se izjasnjava i sudska praksa: "O utvrivanju ocinstva sud ne moze odlucivati kao o prethodnom pitanju u toku neke druge parnice jer se radi o statusnom sporu o kojem se moze odlucivati samo u samostalnoj parnici" - Okruzni sud u Sisku, Gz - 1444/90 - 3 od 27.11.1990, Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti, br. 48, odluka 84. "U parnici radi naknade stete zbog smrti roditelja ne moze se raspravljati kao prethodno pitanje, pitanje ocinstva poginulog oca" - Odjeljenje

1222

1221

169

parnicama djeluju erga omnes zbog prirode odnosa koje ureuju. Sud ne moze kao prethodno pitanje rijesiti ono pitanje sto se odnosi na neko pravo ili pravni odnos koji moze tek u budunosti nastati odlukom nadleznog organa.1231 O spornim cinjenicama nije mogue zauzimati stav kao o prethodnom pitanju, mada je nekada zbog meusobne povezanosti prilicno tesko utvrditi da li se radi o cinjenicnom ili pravnom pitanju.1232 Karakter prejudicijelnog pitanja nemaju ni odreena pitanja procesne naravi, iako od njih zavisi odluka u konkretnoj parnici,1233 s obzirom da se o ovim pitanjima ne moze raspravljati kao o glavnoj stvari u posebnom postupku. Sva pravna pitanja od uslovljavajueg karaktera nemaju istovremeno i svojstvo prethodnog pitanja.1234 Prethodno pojedinacno pitanje predstavlja pitanje utvrivanja postojanja nekog relevantnog prava ili pravnog odnosa samo izmeu stranaka u odreenom sporu, a ne i utvrenje odnosa izmeu treih lica, pa ni onda kada je u tom drugom odnosu jedan od ucesnika postojeeg spora. U ovom slucaju, kad se radi o odnosu jednog ucesnika i treih lica, sud ne moze odrediti prekid postupka, pozivom na postojanje prava ili pravnog odnosa izmeu treih lica. 1235 Ukoliko je nadlezni organ ve donio pravosnaznu odluku o pravu ili pravnom odnosu kao o glavnoj stvari, onda to ne moze biti predmet prethodnog odlucivanja parnicnog suda.1236 Parnicni sud je vezan takvom odlukom u granicama njene objektivne i subjektivne pravosnaznosti odnosno konacnosti,1237 pa o svim cinjenicama i pravnim pitanjima koja nisu obuhvaena pravosnaznosu odluke sud moze rjesavati kao o prethodnom pitanju, neovisno o tome jesu li bili razmatrani u pravosnazno okoncanom postupku.1238 Pravosnazna odluka je javna isprava i ona dokazuje istinitost onoga sto se u njoj odreuje. Kada se govori o subjektivnim granicama pravosnaznosti, obim vezanosti zavisi od toga da li pravosnazno rjesenje prethodnog pitanja djeluje erga omnes ili samo inter partes. Ako takva odluka djeluje erga omnes, tada ona sluzi kao rjesenje prethodnog pitanja bez obzira koje se stranke pojavljuju u parnici, a u slucaju da ima dejstvo samo inter partes, parnicni sud je vezan samo ako je izmeu istih parnicnih stranaka rijesen neki pravni odnos.

Vrhovnog suda Srbije u Novom Sadu, Gz-710/64, u T. Ralci i V. Tanaskovi, Zakon o parnicnom postupku sa komentarom, sudskom praksom, obrascima i registrom pojmova, Beograd, 1980, str. 39. 1231 Vidi odluku Okruznog suda Dubrovnik, Gz-719/88 od 10.3.1989, Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti, br. 45, odluka 102. 1232 Iako je odlucivanje o glavnoj stvari uslovljeno prethodnim rjesenjem odreenih cinjenicnih pitanja, ova pitanja se ne kvalifikuju kao prethodna, jer ne mogu biti neposredan predmet spora. 1233 Pitanje da li se radi o presuenoj stvari ili pitanje postojanja pravnog interesa za tuzbu za utvrenje, zatim pitanje da li stranke imaju parnicnu sposobnost itd. 1234 B. Pozni, Graansko procesno pravo, Beograd, 1987, str. 221. 1235 Vrhovni privredni sud, Sl. 674/71, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko - procesnog prava, Beograd 1996, str. 7. 1236 Navodimo interesantne sudske odluke: "Kada odluka suda zavisi o prethodnom rjesenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju je sud ili drugi nadlezni organ ve donio pravomonu odluku, sud ga ne moze ponovo rijesiti ni kao prethodno pitanje" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1108/87 od 29.7.1987. godine, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 37, odluka 57. "Kad je nadlezni sud pravomono odlucio o nekom pravnom pitanju kao glavnom, sud pred kojim se to pitanje pojavljuje kao prejudicijelno pitanje vezan je za odluku nadleznog suda u granicama njene pravomonosti" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 149/85 od 2.7.1985. godine, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 29, odluka 129. 1237 U pravilu e prejudicijelno moi djelovati samo meritorne odluke, jer se njima odlucuje o postojanju ili nepostojanju prava ili pravnih odnosa. Procesne odluke u pravilu ne bi mogle imati znacenje odluka kojima se odlucuje o tome. Ipak, odreene procesne odluke (npr. odluka o odbacivanju tuzbe) mogu da budu od uticaja za utvrivanje nepostojanja prava na trazenje pravne zastite odreenog sadrzaja. 1238 O tome: O. Jelci, op.cit., str. 1233.

170

U slucaju da prethodno pitanje jos nije pravosnazno rijeseno (u upravnom postupku konacno), parnicni sud ima dvije mogunosti. On moze sam, mada za to cesto nije ni stvarno ni mjesno nadlezan, ispitati i rijesiti prethodno pitanje, a moze i prekinuti parnicni postupak dok nadlezni organ ne donese pravosnaznu odluku.1239 Sud nije vezan za svoju odluku o prekidu. Ukoliko naknadno stekne saznanje da e brze i efikasnije sam rijesiti prethodno pitanje ili naknadno prestanu razlozi iz kojih se odlucio za prekid postupka, moze odluciti da nastavi postupak i ne ceka okoncanje drugog spora odnosno upravnog postupka. Na rjesenje kojim se odreuje prekid postupka stranke imaju pravo posebne zalbe koja nema suspenzivno dejstvo, sto znaci da pravne posljedice prekida postupka nastupaju odmah po donosenju rjesenja. Odluka o rjesenju prethodnog pitanja je stvar diskrecione ocjene suda i zavisi od razloga procesne ekonomije,1240 jer je zadatak suda da ucini sve da se parnica sto brze, lakse i jeftinije okonca. Ovdje se ukrstaju oprecni procesni interesi: zahtjev za ocuvanje funkcionalne samostalnosti i materijalne nezavisnosti nadleznih organa i zahtjev za ocuvanjem jedinstva pravnog poretka i opste zakonitosti. Pravna sigurnost mogla bi doi u pitanje kad bi postojala mogunost koegzistencije pravosnaznih odluka razlicitog sadrzaja o istom pravnom pitanju.1241 Ukoliko to ne predstavlja narocitu teskou i u slucaju kada se osnovano moze ocekivati da e sud ili drugi nadlezni organ rijesiti ovo pitanje na isti nacin, sud koji vodi postupak e odluciti da sam rjesava prethodno pitanje. U tom slucaju on ne mora o tome donijeti posebnu odluku. Ako je podnesen prijedlog za prekid postupka, sud e donijeti rjesenje o odbijanju tog prijedloga. Protiv tog rjesenja posebna zalba nije dopustena.1242 Kada u posebnom propisu postoji obaveza da sud prekine postupak do pravosnaznog okoncanja postupka koji treba da rijesi nadlezni organ, tada nema dileme i parnicni sud je duzan da saceka takvu odluku. U teoriji i praksi nije sporan stav da sud treba prekinuti postupak i kada pred nadleznim organom ve tece postupak u vezi sa prethodnim pitanjem kao glavnim zahtjevom. Prema nekim stavovima, parnicni sud ne moze prekinuti postupak prije nego sto je nadlezni drzavni organ zapoceo postupak rjesavanja pitanja koje se kao prethodno pojavilo u parnici.1243 Meutim, postoje i misljenja 1244 da postupak treba prekinuti i kad sud ocjeni da jedna od stranaka ima interes da taj postupak pokrene pred nadleznim organom i da bi u tom slucaju sud trebao uputiti stranku na njegovo pokretanje i ostaviti joj za to primjeran rok. Nepokretanje postupka bi imalo za posljedicu da e parnicni sud morati sam da zauzme stav o prethodnom pitanju. Podrzavamo ovaj stav kao pravilan, a isto tako smatramo da se postupak treba prekinuti i kada se pokretanje tog postupka moze postii i po sluzbenoj duznosti.Inace, nekriticko prekidanje postupka u ovakvim situacijama bi moglo dovesti do nepotrebnog odugovlacenja postupka pred sudom pred kojim se javilo prethodno pitanje. Dakle, ako postupak radi rjesenja prethodnog pitanja jos nije u toku, niti se pokretanje tog postupka moze postii po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranke koja je zainteresovana da parnicni sud rijesi sto prije sporno pitanje, koje zavisi od rjesenja prethodnog pitanja, parnicni sud ne bi smio prekinuti parnicu dok nadlezni organ ne rijesi

Vidi clan 379. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Clan 10. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1241 S. Triva, V. Belajec i M. Dika, op. cit., str. 76. 1242 M. Dika, op. cit., str. 8. 1243 "Sud ne moze prekinuti postupak kad u vrijeme donosenja odluke o tome nije bio u toku postupak radi rjesenja prethodnog pitanja" - Okruzni sud Sibenik, Gz-403/76 od 30.6.1978, Zbirka sudskih odluka, knjiga III, sv.3, br. 315. Vidi i: Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, op. cit., str. 27; T. Ralci i V. Tanaskovi, op. cit., str. 37. 1244 S.Triva, V. Belajac i M. Dika, op. cit., str. 78; L. Karamarkovi, op. cit., str. 146-147; M. Dika, op. cit., str. 8; O. Jelci, op. cit., str. 1236.

1240 1239

171

prethodno pitanje, ve bi ga morao odmah sam rjesavati. Sudska praksa i pravna teorija su jedinstvene u tome da se postupak ne moze prekinuti ako se u drugom postupku sporni pravni odnos rjesava kao prejudicijelno pitanje, ve samo ako pred nadleznim organom, kao sto je ve izlozeno, tece postupak u vezi sa prethodnim pitanjem kao glavnim zahtjevom. Kada parnicni sud donese odluku o prethodnom pitanju za koje nije bio nadlezan, rjesenje o tom pitanju ima pravni ucinak samo u toj parnici i ono vazi samo kao jedan od razloga za donosenje sudske odluke. Odluka o prethodnom pitanju ne ulazi u izreku sudske presude, ve se nalazi u obrazlozenju. Meutim, bez obzira na to, sud treba iznijeti razloge za to rjesenje ­ koje je i kako relevantne cinjenice utvrdio, te koju je normu materijalnog prava primijenio prilikom donosenja odluke. Razumljivo je da pravosnaznom postaje samo izreka presude, a premise iz kojih se izreka izvodi same po sebi ne postaju pravosnazne i one samo odreuju sadrzaj izreke ili zakljucka koji stice svojstvo pravosnaznosti. Zbog toga stavovi suda o prethodnom pitanju o kome se ne donosi presuda ve se iznose u obrazlozenju presude, predstavljaju samo argumente kojima sud opravdava odluku o tuzbenom zahtjevu.1245 Zato nema prepreke da nadlezni organ o ovom pitanju samostalno rjesava kao o glavnom. U slucaju da taj organ kasnije drukcije rijesi to prethodno pitanje, postoji razlog za ponavljanje postupka.1246 Odluka o prethodnom pitanju je deklarativne naravi. U njoj se konstatuje sadrzaj relevantnog pravnog odnosa ili nepostojanje pravnog odnosa odreenog sadrzaja.1247 Ako je, pak, za odlucivanje o prethodnom pitanju bio stvarno nadlezan parnicni sud, a stranka je stavila prijedlog da se o njemu odluci, onda se i o ovom zahtjevu odlucuje konacnom presudom, odnosno odluka o prethodnom pitanju je sastavni dio izreke konacne presude1248 s potpunim ucincima pravosnaznosti. Zakon ne regulise postojanje pravnih lijekova povodom stava suda o prethodnom pitanju, pa se iz toga jasno vidi da sud o prethodnom pitanju, kada ga sam rjesava, ne donosi odluku u procesnom smislu i samim tim nema mjesta ni pravnom lijeku protiv njegovog stanovista. Kada parnicni sud sam rjesava prethodno pitanje - konflikta nadleznosti povodom rjesavanja prethodnog pitanja ni pozitivnog niti negativnog ne moze biti, posto parnicni sud o prethodnom pitanju ne donosi meritornu odluku i samim tim ne iskljucuje postupanje nekog drugog suda ili organa po istom pitanju. Konflikta, odnosno sukoba nadleznosti radi rjesavanja prethodnog pitanja moze biti samo u slucaju kada je parnicni sud prekinuo postupak radi ustupanja rjesavanja prethodnog pitanja drugom sudu ili organu. Tada moze nastati pozitivan sukob nadleznosti, tj. dva suda ili organa istovremeno mogu pretendovati na rjesavanje prethodnog pitanja (kao glavnog pitanja) ili obrnuto, sto je cese, da od dva pozvana suda ili organa ,oba sebe smatraju nenadleznim (negativan sukob nadleznosti).1249 Ako u dvije parnice koje su u toku treba kao prethodno rijesiti isto pitanje koje ni u jednoj od njih nije sadrzano u tuzbenom zahtjevu, tada nema razloga da se u bilo kojoj od tih parnica postupak prekida. To pitanje moze sud u svakoj od tih parnica i drugacije rijesiti, jer rjesenje tog pitanja ni u jednoj od njih nije obuhvaeno pravosnaznosu odluke.1250

1245

Ni sudska praksa u ovom smislu nema nikakvih dilema: "Odluka o prethodnom pitanju ne moze postati pravosnazna i ima dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeseno" - Okruzni sud u Kraljevu, Gz-411/90, Sudska praksa, br. 11/90, odluka 96. "Stavovi suda o prethodnom pitanju izneseni u obrazlozenju presude ne postaju pravosnazni" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 2212/88 od 5.4. 1989, Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti, br. 44, odluka 164. 1246 Clan 255, ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1247 S.Triva, V. Belajac i M. Dika, op. cit., str. 78. 1248 : Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milisi-Velickovski, J. Stanisi i D. Vucina, op. cit., str. 28. 1249 M. Salma, op. cit. str. 141 1250 Vidi odluku Vrhovnog suda Hrvatske, Gz-162/77 24.2.1977, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti, br. 11/230.

172

3. Krivicna presuda i prethodno pitanje u parnici1251 Odredbama ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH propisano je da je u parnicnom postupku sud u pogledu postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinioca vezan za pravosnaznu presudu krivicnog suda kojom se optuzeni oglasava krivim.1252 1253 Ova odredba osigurava autoritet osuujue presude krivicnog suda koja moze biti dovedena u pitanje samo u postupku po vanrednim pravnim lijekovima koji su u tom postupku predvieni.1254 Nedvojbeno je da i uslovna osuda izaziva graansko-pravne posljedice. Sud je u parnicnom postupku vezan za tu presudu sto se tice postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti bez obzira na to da li je izvrsenje krivicne kazne odgoeno i neovisno o tome da li je uslovna osuda brisana iz kaznene evidenicje. Parnicni sud je vezan i za pravosnazno rjesenje krivicnog suda, kojim je prema krivicno odgovornom maloljetniku primjenjena odgovarajua vaspitno - popravna mjera. Logicno je da je uticaj krivicne presude na parnicni postupak mnogo sveobuhvatniji i kompleksniji od relacije krivicna presuda - prethodno pitanje u parnici, ali emo ovom prilikom izloziti samo aspekte ove veze, jer postojanje krivicnog djela i krivicne odgovornosti moze se u parnici pojaviti kao prethodno pitanje u sirem smislu od cega zavisi presuenje u glavnoj stvari. Kada postoji pravosnazna krivicna presuda u pogledu postojanja krivicnog djela i krivicne odgovornosti parnicni sud je vezan za takvu presudu. Meutim, pravosnazna osuujua presuda krivicnog suda ne rjesava i pitanje obima graansko-pravne odgovornosti, koji je siri od obima krivicno-pravne odgovornosti. Cinjenica da je stetnik pravosnaznom presudom krivicnog suda proglasen krivim za stetne radnje (koje imaju obiljezje krivicnog djela) ne iskljucuje mogunost da je i sam osteeni nekom svojom radnjom ili propustom dijelom doprinio nastanku stetnog dogaaja ili da je pak svojom krivicom (u graanskopravnom smislu) prouzrokovao da steta bude vea od one koja bi inace nastala kao posljedica krivicnog djela. Stoga se na prigovor stetnika o podijeljenoj odgovornosti u parnici moze i mora raspravljati o svim onim cinjenicnim pitanjima koja su relevantna da li je i sam osteeni svojom radnjom ili propustom djelimicno doprinio nastanku stetnog dogaaja i stetnih posljedica.1255 Cinjenice navedene u izreci krivicne presude koje ne ulaze u obiljezje krivicnog djela, niti su bitne za pitanje odgovornosti okrivljenog, mogu se osporavati u parnici. Prema tome, parnicni sud moze utvrivati sve druge cinjenice vezane za isti dogaaj, koje u krivicnom postupku nisu utvrene kao element krivicnog djela i krivicne odgovornosti.1256 Okolnost sto u izreci odluke krivicnog suda nije sadrzana inkriminacija

Vidi: B. Bazala, Vezanost parnicnog suda za presudu krivicnog suda, Odvjetnik, br. 1-2/59; M. Giunio, Krivicno djelo i krivicna odgovornost kao prejudicijelna pitanja u parnicnom postupku, Nasa zakonitost, br. 4/67; M. Grubisa, Krivicni sud i prejudicijalna pitanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2/66. 1252 Clan 12. stav 3. ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH. 1253 Ovo je stav i sudske prakse: "Sud je vezan za krivicnu presudu samo u pogledu utvrenja da postoji krivicno djelo i da postoji krivicna odgovornost tuzenika. Ne moze, naime, sud u parnicnom postupku utvrivati suprotno od onoga sto je utvreno u krivicnom postupku. Meutim, sud je duzan u parnicnom postupku da utvruje i one cinjenice koje mogu imati uticaja na civilnu - pravnu odgovornost tuzenika u pogledu naknade stete i njene visine, nezavisno od postojee presude krivicnog suda. Naime, izvjesne okolnosti koje idu u prilog uciniocu krivicnog djela, parnicni sud moze uzeti u obzir i onda kada ih nije uzeo u obzir krivicni sud. U parnicnom postupku sud samostalno i nezavisno utvruje cinjenice i ceni odgovornost za naknadu stete" - Vrhovni sud Srbije, Gz-1316/67, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko - procesnog prava ... str. 8. 1254 M. Dika i J. Cizmi, op. cit., str. 61. 1255 Vidi: M. Zuvela, Parnicni postupak i krivicni postupak, Nasa zakonitost, br. 9-10/89, str. 1190. 1256 Analogno i Okruzni sud u Splitu, Gz-1392/80 od 5.9.1980, u M. Zuvela, op.cit., str. 1190-1191.

1251

173

izvrsenog djela, ne znaci da graanski sud ne bi bio vezan za pravosnaznu odluku krivicnog suda. Istina, u pravilu obrazlozenje sudske odluke ne ucestvuje u pravosnaznosti dispozitiva, ali od tog pravila postoje i odstupanja u slucaju kada je sadrzaj obrazlozenja neophodna dopuna dispozitivu, kada ono taj dispozitiv konkretizuje i ucestvuje u njegovoj pravosnaznosti.1257 O pitanju da li je iz krivicnog djela za koje je tuzeni proglasen krivim pravosnaznom krivicnom presudom nastala steta i u kojoj visini, parnicni sud raspravlja samostalno i nezavisno od utvrenja u krivicnoj presudi, osim ako je steta ujedno i bitno obiljezje krivicnog djela.1258 Postavlja se pitanje da li je parnicni sud, ako nema pravosnazne krivicne presude, ovlasen sam rjesavati prethodno pitanje iz oblasti krivicnog prava. Kada odluka o tuzbenom zahtjevu zavisi od toga da li je neko lice u krivicnom postupku oglaseno krivim za odreeno krivicno djelo, parnicni sud ne moze ispitivati da li je ucinjeno krivicno djelo i da li postoji krivicna odgovornost, pa zbog toga to nije incidentalno nego cinjenicno pitanje. No, u situaciji u kojoj se samo postojanje krivicnog djela pojavljuje kao prejudicijelno pitanje (jer je to od uticaja na graansko - pravni odnos) i kada je potrebno izvrsiti ocjenu odreenog cinjenicnog supstrata da bi se zauzeo stav o tome da li je doista ucinjeno krivicno djelo ili ne, parnicni sud bi o tom pitanju mogao odlucivati kao o prethodnom.1259 Isti stav je zauzela i pravna teorija,1260 pa u pogledu toga ne bi trebalo da bude posebnih dilema. Odluka parnicnog suda o prethodnom pitanju iz krivicne oblasti svodi se samo na stav u obrazlozenju presude o postojanju krivicnog djela i krivicne odgovornosti i ima vaznost samo u parnici u kojoj je donesena. U slucaju da se kasnije pravosnaznom krivicnom presudom sudi drugacije od onoga kako je o prethodnom pitanju odlucio parnicni sud, to moze biti razlog za ponavljanje postupka.1261 Pored ostalog, moze da se postavi i pitanje da li je sud, prilikom odlucivanja o prethodnom pitanju, vezan i oslobaajuom presudom krivicnog suda.1262 Jedini logican odgovor je da jeste i to u granicama njene pravosnaznosti. Oslobaajua presuda veze parnicni sud kada se kao prethodno pitanje postavi da li je izvrseno krivicno djelo i postoji li

Vrhovni sud Hrvatske, Gz-805/71 od 17.5.1972, u M. Zuvela, op.cit., str.1191. U ovom slucaju treba ciniti distinkciju da li je samo postojanje stete bitno obiljezje krivicnog djela ili je obiljezje krivicnog djela postojanje znatne ili znatnije stete. Ako je bitno obiljezje krivicnog djela jedino postojanje stete, parnicni sud vezan je utvrenjem krivicnog suda da je iz krivicnog djela nastala steta, ali samostalno utvruje visinu te stete. Ukoliko je bitno obiljezje krivicnog djela postojanje znatne ili znatnije stete, tada je sud u parnici vezan ne samo za utvrenje pravosnazne krivicne presude usmjerene na to da je steta nastala, ve i s utvrenjem visine stete, ali samo utoliko da parnicni sud ne moze sniziti utvrenje stete od krivicnog suda ispod granice odlucne za kvalifikaciju djela. O tome: M. Zuvela, op.cit., str. 1191. 1259 U ovom pravcu navodimo karakteristicne sudske odluke: "Sud moze u parnicnom postupku da, kao o prethodnom pitanju odlucuje i o pitanju koje bi u krivicnom postupku bilo predmet odluke o glavnoj stvari, kao sto je postojanje krivicnog djela i krivicne odgovornosti ucinioca, ali samo u slucaju ako ne postoji krivicna presuda, koja bi vezivala parnicni sud u smislu clana 12. stav 3. Zakona o parnicnom postupku'' - Savezni sud Gz-8/77, u R. osi, Parnicni postupak, Zakon o parnicnom postupku, sudska praksa zakona, registar pojmova zakona, Beograd, 1997, str. 112. "Nacelo prema kome se niko ne moze smatrati krivim za krivicno djelo dok to ne bude utvreno pravosnaznom presudom u krivicnom postupku ne sprecava sud da u parnicnom postupku utvruje postojanje krivicnog djela, kada postoje prepreke za postojanje krivicnog postupka, ako od toga zavisi osnovanost prigovora zastare potrazivanja" - Vrhovni sud BiH, Pz - 245/82 od 6.11. 1982, Zbirka sudskih odluka, knjiga VII sv. 4. 1260 Vidi npr. S. Triva, V. Belajac i M.Dika, op. cit, str. 69. 1261 Clan 255. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1262 Zakljucivanjem a contrario iz navedenog clana 12. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH bi proizilazilo da vezanost postoji samo u granicama osuujue krivicne presude.

1258 1257

174

krivicna odgovornost odreenog lica, pa o tome parnicni sud ne bi mogao drugacije odluciti. To je posljedica zahtjeva materijalne pravosnaznosti takve presude i zahtjeva pravne sigurnosti. Cinjenicni zakljucci i pravni stavovi iz obrazlozenja vezu parnicni sud samo ukoliko su bitni za dispozitiv u mjeri da bez njihovog postojanja ni presuda kakva je donesena ne bi mogla opstati.1263 Meutim, oslobaajua presuda krivicnog suda nije od prejudicijelne vaznosti u pogledu imovinske odgovornosti osloboenog lica za stetu prouzrokovanu odreenim djelom, jer se ovakvom presudom redovno ne utvruje da optuzeni nije kriv, da nije pocinio odreeno krivicno djelo, ve se optuzeni oslobaa kada nema dovoljno dokaza za njegovu krivicnu odgovornost, sto ne znaci da to lice ne moze da odgovara u parnici. Zato kada se to posmatra sa ovog aspekta, oslobaajua presuda krivicnog suda ne moze biti prepreka za pokretanje postupka za naknadu stete prouzrokovane istim djelom.1264 U pogledu vezanosti parnicnog suda izrekom rjesenja nekadasnjih sudova za prekrsaje sudska praksa je bila jedinstvena. Sud u parnicnom postupku time nije bio vezan, ve ga veze samo pravosnazna presuda krivicnog suda kojom je neko lice oglaseno krivicno odgovornim. Zbog toga, u principu, nije bilo nikakve pravne prepreke da se utvruje krivica, kao esencijalna pretpostavka odgovornosti za stetu, bilo tuzitelja ili tuzenog, u parnicnom postupku, odnosno nije bilo zapreka da se utvrdi da nema krivice kao pretpostavke odgovornosti za stetu, u smislu odredaba clana 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima.1265 No, u novim okolnostima, imajui u vidu transformaciju sudova za prekrsaje u Bosni i Hercegovini i prelazak njihove nadleznosti na osnovne sudove, pomenuti stav vise nije od znacaja u ovakvim parnicama. 4. Zakljucak Prethodno pitanje je pitanje o postojanju nekog prava ili pravnog odnosa od cijeg prethodnog rjesenja zavisi sudska odluka. Ono sto je njegova specificnost je cinjenica da ga sud, ako posebnim propisima nije drukcije odreeno, moze sam rijesiti ukoliko o njemu jos nije donio odluku nadlezni sud ili drugi organ. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeseno. U slucaju da prethodno pitanje jos nije rijesio nadlezni organ, sud koji vodi postupak moze odluciti da ga sam ne rjesava i tada se postupak prekida do okoncanja postupka pred tim organom ili dok se ne ustanovi da ne postoje razlozi da se ceka njegov zavrsetak. Ako je nadlezni organ donio pravosnaznu odluku u pogledu postojanja ili nepostojanja prejudicijelnog prava ili pravnog odnosa, sud je vezan za tu odluku i to je izraz nacela pravosnaznosti odnosno konacnosti tih odluka. Posto u vezi ovog instituta postoji dosta doktrinarnih kontroverzi, te cesto neujednacena sudska praksa, to svakako zahtijeva ujednacavanje stavova u vezi mnogih spornih pitanja.

Slicno i: O. Jelci, op.cit., str. 1235. I sudska praksa ide u ovom pravcu: "Krivicna presuda kojom je vozac kamiona tuzenog preduzea osloboen od optuzbe zbog krivicnog djela ugrozavanja javnog saobraaja je bez uticaja na civilno pravnu odgovornost tuzenog preduzea za stetu prouzrokovanu istom radnjom, pa se moze u parnicnom postupku utvrivati nepravilna i nepropisna voznja vozaca kamiona vozaca tuzenog preduzea i uzrocna veza izmeu ovakve voznje i nastale stete" - Vrhovni sud Srbije, Gz-3598/71, u R. osi, Parnicni postupak... str 112. 1265 "Okolnost sto je parnicna stranka ( tuzilac ili tuzeni ) proglasena krivom u prekrsajnom postupku ne sprecava sud da u parnici za naknadu stete utvrdi suprotno" -Vrhovni sud BiH, Rev-216/90 od 21.2.1991, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/91, odluka 91.

1264

1263

175

UREENJE MEA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivsoj SFRJ definitivno utvren ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadlezne za donosenje procesnih zakona za ona podrucja u kojima svojim zakonima ureuju materijalno-pravne odnose1266 napustene su dotadasnje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogocemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i tesko prilagodljivog Zakona o sudskom vanparnicnom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donosenja zakona o vanparnicnom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.1267 Zakon o vanparnicnom postupku bivse SR BiH1268 (Zakon o vanparnicnom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj znacajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatickih slabosti i da sto cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.1269 Imajui u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine jos nisu zakonski regulisali vanparnicni postupak, taj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za ureenje mea1270 sadrzane su u clanovima 168-176. navedenog zakona.1271 Odredbe ovih clanova dosta podsjeaju na rjesenja

Clan 281. tacka 12. Ustava bivse SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparnicnom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparnicnom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparnicnom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparnicnom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparnicnom postupku 1989. godine ­ v. A.Magani, Nuznost reforme hrvatskog izvanparnicnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 1268 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989. 1269 Poznato je da vanparnicni postupak za razliku od parnicnog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, ve da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste graansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specificnostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju odreene zajednicke odredbe. 1270 Meom se oznacava do kuda u prostoru seze vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takoe i linija, odnosno granica izmeu dvije susjedne nekretnine ­ v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 1271 O tome v. V: Rajovi, M. Zivanovi i R. Momcilovi, Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. Zivanovi i N. Milijevi, Vanparnicni postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa obrascima za prakticnu primjenu, Banja Luka, 2001, str. 57-58.

1267

1266

176

iz ranijeg zakona iz 1934. godine,1272 mada je evidentno da postoje i znacajne razlike .1273 Inace, prijedlozi za ureenje mea su u sudskoj praksi veoma cesti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i cesto se nepravedno bagateliziraju, u pogledu njih postoji dosta dilema. Voenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoama i ovdje se zakonske odredbe razlicito tumace, pa kada se to ima u vidu, postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta slozenoj i kompleksnoj materiji. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji izmeu ureenja mea i smetanja posjeda, koji je veoma znacajan posto izmeu ovih instituta ima dosta srodnosti, ali i meusobnih razlika.1274 U svakom konkretnom slucaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo sta je, u stvari, pravi interes neke stranke u raznovrsnim zivotnim situacijama i najcese se tek na licu mjesta, kada se utvrde sve bitne cinjenice, najbolje opaza potreba voenja jednog ili drugog postupka.1275 Measnji objekti, inace, imaju samostalnu fakticku i pravnu egzistenciju i na njima je mogue izvrsiti cin smetanja posjeda i zbog toga traziti posjedovnu zastitu.1276 2. Ureenje mea u Bosni i Hercegovini 2.1. Postupak za ureenje mea Ureenje mea izmeu susjednih nekretnina ima opravdanje samo u slucaju kada su measnji znaci unisteni, osteeni ili pomjereni.1277 Ako su measnji znaci vidljivi ne moze se traziti ureenje mea, pa prijedlog za provoenje takvog postupka treba odbiti.1278 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog, pored vlasnika, je i posjednik nekretnina,1279 te kada je to zakonom odreeno i ovlaseni organ.1280 1281 U postupku ureenja mea suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljisnih parcela imaju procesni i materijalni polozaj jedinstvenih

O ureenju mea prema ovom zakonu v. S. Kamhi, Vanparnicni postupak, Sarajevo, 1968, str. 8890., M. Kukoljac, Vanparnicni postupak, Prirucnik za prakticnu primenu, Beograd, 1969, str. 101-104; J. Jerkovi, Sporovi oko mee, Glasnik advokatske komore Vojvodine, br. 3/69. 1273 Vidi: D: Medi, Ureenje mea kroz prizmu odredaba Zakona o vanparnicnom postupku, Srpska pravna misao, br.1-4/95, str. 401-410. 1274 O tome vise: E. Vagner, Smetanje posjeda ili ureenje mea, Nasa zakonitost, br. 11/53, str. 626. 1275 ''Dovrsenje parnice zbog smetanja posjeda ne moze biti prethodno pitanje zbog kojeg se moze prekinuti postupak za ureenje mee, jer se u rjesenju o smetanju posjeda ne odlucuje o postojanju prava ili pravnog odnosa, ve o fakticnoj vlasti posjednika i cinu smetanja'' ­ Zupanijski sud u Bjelovaru, Gz ­ 2330/00 od 14.12.2000, u M. Zuvela, Vlasnickopravni odnosi, Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljisnim knjigama, Zagreb, 2004, str. 198. 1276 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, GZZ-45/75 od 7.5.1975, u A. Eterovi, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, 1989, str. 148-149. 1277 Clan 168. Zakona o vanparnicnom postupku 1278 ''Nema mesta ureenju mea ako iste nisu poremeene, odnosno na licu mjesta postoje, bez obzira sto pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizickim'' ­ Okruzni sud Nis, Gz. 3026/81, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava, Beograd, 1996, str. 200. 1279 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo, a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljista uz cestu za ureenje mee prema cesti - v. F. Zili i M. Santek, Zakon o sudskom vanparnicnom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparnicnom postupku s tumacem i sudskim rjesidbama te stvarnim kazalom, Zagreb, 1934, str. 61. 1280 Prema bivsem vanparnicnom postupku legitimisan za ucese u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i drzalac odreenog zemljista 1281 Npr. ovlaseni organ bi bio nadlezni pravobranilac u odreenim postupcima kada je granica sporna.

1272

177

suparnicara.1282 Prijedlog za ureenje mee treba da sadrzi podatke o vlasnicima (suvlasnicima), odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela, zemljisnim cesticama izmeu kojih se mea ureuje sa oznakama tih parcela iz zemljisnih i katastarskih knjiga, zatim razloge zbog kojih se postupak pokree, kao i vrijednost sporne povrsine.1283 Mjesno nadlezan je sud na cijem se podrucju nalaze nepokretnosti, a ako su one na teritoriji vise sudova, nadlezan je svaki od tih sudova.1284 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagaceve parcele, pa se trazi zastita posjeda ili vraanje dijela nekretnina, vanparnicni sud ne bi bio nadlezan za postupanje.1285 U slucaju da jedna strana u postupku otui nekretninu, to ne sprecava dovrsenje postupka, a stjecatelj nekretnina moze uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke.1286 U samom postupku provode se slijedee radnje: Nakon prijema prijedloga, po pravilu, odreuje se rociste u sudu radi pokusaja sporazuma o ureenju mea.1287 Ukoliko do toga ne doe, zakazuje se rociste na licu mjesta na koje sud , pored ucesnika kojima u pozivu skree paznju da na raspravu donesu sve isprave, skice i druge dokaze koji mogu biti od znacaja za ishod ovog postupka,poziva i vjestaka geometra odnosno vjestaka druge odgovarajue struke, a po potrebi i predlozene svjedoke.1288Ako sa rocista izostane predlagac, a protivnik predlagaca ne predlozi da se postupak provede, smatrae se da je prijedlog povucen.1289 Rjesenje suda o povlacenju prijedloga ne sprecava predlagaca da o istoj stvari podnese novi prijedlog. Pravilo o presumiranom povlacenju prijedloga dovelo je do toga da je rezim ovog postupka (a i veine ostalih vanparnicnih postupaka) u vrijeme donosenja bio mnogo stroziji od parnicnog, u kome izostanak sa rocista nije dovodio do tako drasticnih posljedica, a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slicno pravilo1290 znacilo je izrazavanje neopravdanog potcjenjivanja opsteg drustvenog znacaja ove vanparnicne stvari, u kojoj interesi ekonomicnosti ni u kom slucaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja sustinske zastite. Novi zakoni o parnicnom postupku Republike Srpske1291 i Federacije BiH1292 propisuju da e se, ako na pripremno rociste ne doe tuzilac, a bio je uredno obavijesten, smatrati da je tuzba povucena, osim ako tuzeni ne zahtijeva da se rociste odrzi,1293 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parnicnog i u pogledu vanparnicnog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. Zapisnik sa uviaja i skice u postupku ureenja mea moraju sadrzavati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviaja, sadrzaj izjava ucesnika,1294 vjestaka i

Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli, Gz-1424/03 od 25.6.2004. godine, u H. Taji, Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, Sarajevo, 2005, str. 702. 1283 Clan 169. stav 2. Zakona o vanparnicnom postupku. 1284 Clan 13. stav 3. Zakona o vanparnicnom postupku. 1285 V. Risti i M. Risti, Prirucnik za prakticnu primenu Zakona o vanparnicnom postupku, Beograd, 1989, str. 246. 1286 Okruzni sud u Osijeku, Gz-1188/89 od 6.4.1989, navedeno prema: J. Uzelac, Ureenje mea, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 28, br. 1/07, str. 885. 1287 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakaze rociste, sud e, po pravilu, ovo rociste odrediti radi pokusaja sporazumnog ureenja mee. 1288 Clan 170. stav 2. i 3. Zakona o vanparnicnom postupku. 1289 Clan 171. stav 2. Zakona o vanparnicnom postupku. 1290 Clan 465. tada vazeeg Zakona o parnicnom postupku. 1291 Sluzbeni glasnik RS br. 58/03, 85/03 i 74/05. 1292 Sluzbene novine Federacije BiH br. 53/03. 1293 Clan 84. stav 1. navedenih zakona. 1294 Sud nee uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom.

1282

178

eventualnih svjedoka, zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno, oblik i povrsinu sporne measnje povrsine, kao i pravac kako je predmetna mea ureena, s tim sto skica treba da sadrzi i legendu kojom se objasnjava prikazano stanje.1295 Sud ureuje meu prilikom rocista na licu mjesta stavljanjem vidnih measnjih znakova, a to ujedno predstavlja i predaju posjeda, pa zato ucesnici ne mogu zahtijevati da u izvrsenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljista koje im je u ovom postupku pripalo.1296 Rjesenje o ureenju mea je izvrsna isprava koja se provodi odmah prilikom donosenja, odnosno ureenja mee na licu mjesta i zbog toga, kada takva odluka postane pravosnazna, nikakvo dalje izvrsenje vise nije mogue.1297 Ovo rjesenje treba da sadrzi tacan opis kojim pravcem je predmetna mea ureena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema, vrijednost sporne povrsine, nacin na koji je mea ureena, te odluku o troskovima spora. Sud je duzan da u rjesenju navede i sve navode i prigovore stranaka, provedene dokaze i utvrene cinjenice, kao i detaljno obrazlozenje donesene odluke. Skica lica mjesta cini sastavni dio izreke rjesenja,1298 posto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan nacin samo opisno oznaci odreenu granicnu liniju. Odlukom o ureenju mee stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljista.1299 Ovakvo normiranje moze u praksi da izazove odreene probleme, jer se izvrsava nepravosnazna sudska odluka, a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. To moze da dovede do pravne nesigurnosti, kao i do sukoba izmeu stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu.1300 Rjesenje o ureenju mee je odluka sui generis u procesno-pravnom znacenju, posto je ona donijeta, nakon sto je sud meu na licu mjesta uredio, te time tu odluku o glavnoj stvari na taj nacin i izvrsio.1301 Sudsko poravnanje je mogue sve do zakljucenja rasprave i donosenja rjesenja kojim se mea ureuje.1302 Ucesnici snose troskove postupka na jednake dijelove, ali u slucaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u odreivanju granicne linije, sud e prema srazmjeru tog udjela, odrediti koliki dio e snositi svaki ucesnik.1303 Predlagac snosi sve troskove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrivanje mee nije bilo potrebno.1304 Povodom zalbe stranaka drugostepeni sud moze preinaciti rjesenje prvostepenog suda kojim je mea ureena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku cinjenicno stanje potpuno utvreno, ali da su pogresno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija.1305

Clan 174. stav 2. Zakona o vanparnicnom postupku. Ne moze se odrediti ureenje mee pod prijetnjom izvrsenja kao naknadne radnje koja e se provesti u izvrsnom postupku. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu, pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/99, str. 28. 1297 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br. 1/99, str. 29. 1298 Clan 175. Zakona o vanparnicnom postupku. 1299 Okruzni sud Beograd, Gz ­ 1162/96 od 17.4.1996, u M. Zivanovi i N. Milijevi, op.cit., str. 320321. 1300 Vidi: S. ulibrk i B. Toljaga, Neka zapazanja o ureenju mee sa osvrtom na rjesenja u odredbama cl. 172, 174/I i 176. Zakona o vanparnicnom postupku (ZVP), Glasnik pravde, broj 5/00, str. 97. 1301 M. Semi, Postupak za ureenje mea, Pravni zivot br. 1/90, str.122. 1302 ''Sporazum o ureenju mea ima znacenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konacno prepusta drugoj stranci u vlasnistvo sporni dio measnjeg prostora, pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj povrsini'' ­ Vrhovni sud BiH, Rev ­ 367/81 od 12.11.1981, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1990, str. 29. 1303 Clan 28. stav 2. Zakona o vanparnicnom postupku. 1304 Okruzni sud Zagreb, Gz-1251/86 od 11.3.1986, navedeno prema: J. Uzelac, op. cit., str. 887-888. 1305 Slicno i Okruzni sud Zadar, Gz ­ 91/85 od 6.3.1985, u Pregled sudske prakse, prilog Nase zakonitosti, br. 27/85, odluka br. 149.

1296 1295

179

Nije dopustena revizija protiv drugostepenog rjesenja o ureenju mea, jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparnicnom postupku dozvoljen samo kada se odlucuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost.1307 2.2.Nacin ureenja mea Ureenje mea se vrsi po odreenom zakonskom redosljedu, a ne po slobodnoj ocjeni suda.1308 Mea se obavezno ureuje prema jacem pravu ako meu ucesnicima postoji spor o measnjoj povrsini cija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parnicnom postupku.1309 Sud moze urediti meu po jacem pravu bez obzira na vrijednost sporne measnje povrsine, i ako ucesnici o tome prethodno postignu sporazum.1310 Ureenje mee po jacem pravu skoro da se uopste ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrivanja jaceg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrivati u postupcima povodom ovih tuzbi.1311 Kod ureenja mea na ovaj nacin se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasnistva na nekom dijelu zemljista i kada se ima u vidu da je ureenje mee, fakticki, jedan od nacina sticanja prava vlasnistva na spornoj povrsini, pravni aspekt ovog ureenja postaje time jos znacajniji. Kada je mea odreena na osnovu jaceg prava, stranke ne mogu vise u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj povrsini.1312 Ukoliko bi doslo do podnosenja ovakve tuzbe, ona bi trebala biti odbacena kao nedopustena.1313 U slucaju da meu nije mogue urediti prema jacem pravu, sud e je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i moze da izazove izvjesne dileme, najblize istini je da se cinjenica ovog posjeda utvruje prema odredbama Zakona o

''U postupku ureenja mea vlasnici ili posjednici susjednih zemljisnih parcela imaju procesni i materijalni polozaj jedinstvenih nuznih suparnicara, pa ukoliko je zalbu podnio samo jedan protivnik predlagaca, pridruzno dejstvo zalbe, s ucinkom na citavu jedinstvenu stranku, odnosi se i na ostale protivnike predlagaca, tako da se moze smatrati da su i ostali podnijeli zalbu'' ­ Kantonalni sud u Tuzli, GZ ­ 1424/03 od 25.6.2004, u H. Taji, Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, Sarajevo, 2005, str. 702-703. 1307 Clan 26. Zakona o vanparnicnom postupku. 1308 Analogno i Okruzni sud u Kraljevu, Gz. 351/91, u R. osi, Vanparnicni postupak, Beograd, 1997, str. 109. 1309 Prema misljenju M. Trgovcevi ­ Proki, ukoliko meu ucesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti mene povrsine, tada je sud duzan da pribavi od Uprave prihoda opstine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 trzisne cijene nepokretnosti ­ v. M. Trgovcevi ­ Proki, Vestacenje u vanparnicnom postupku, u Problemi vestacenja u krivicnom, parnicnom i vanparnicnom postupku, Beograd, 2002, str. 19. Po nasem misljenju ovaj stav se moze prihvatiti, mada se vrijednost sporne povrsine moze utvrivati i ostalim raspolozivim sredstvima. 1310 ''Kada protivnik u postupku ureenja mee istice da spornu menu povrsinu drzi preko dvadeset godina, onda se on poziva na sticanje svojine odrzajem i predlaze da se mea uredi po osnovu jaceg prava, a ne posljednjeg mirnog posjeda'' ­ Okruzni sud u Zajecaru, Gz. 1414/86, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava... str. 200. 1311 O tome: B. Bazala, Ureenje mee prema vanparnicnom i ovrsnom postupku, Mjesecnik, br. 34/40, str. 129. 1312 Analogno i zakljucak sa Prosirene sjednice Parnicnog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2.4.1982, u M. Semi, op.cit., str. 119. 1313 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnaznost rjesenja vanparnicnog suda kojim je ureena mea izmeu susjeda po osnovu jaceg prava, sprecava suenje u parnicnom postupku o istom pravu na podlozi istih cinjenica'' ­ Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 406/83, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graanskoprocesnog prava...str. 201.

1306

1306

180

osnovnim svojinsko-pravnim odnosima.1314 1315 Kada sud ureuje meu prema posljednjem mirnom posjedu, mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktickoj vlasti spornu menu povrsinu, odnosno dokle u prostoru seze fakticka vlast svakog od susjeda. To pitanje se moze utvrivati raznim dokaznim sredstvima, primjera radi saslusanjem svjedoka, vjestaka, uvidom u isprave itd.1316 Kada se u vanparnicnom postupku vrsi ureenje mea na ovaj nacin, mjerodavno je stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima.1317 Ukoliko se mea ne moze urediti ni na jedan od ovih nacina, sud e spornu povrsinu podijeliti po pravicnosti.1318 Pravicnost je pravda pojedinacnog slucaja.1319 1320 Prilikom tumacenja ranijeg vanparnicnog postupka neki autori su smatrali za ovaj nacin ureenja mea da u tom slucaju spornu povrsinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. bivseg OGZ-a, kao neko ostrvo koje nastane u rijeci.1321 No, ocito je da to ni tada, a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom ureenja mea na ovaj nacin ne bi smio tako postupati. Kod donosenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi, a posebno konfiguracija terena, eventualne prepreke i uopste sve ono sto postoji na samom terenu, a sto moze biti relevantno za presuenje u konkretnom slucaju.1322 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju, ta rjesenja moraju biti posebno detaljno obrazlozena da bi se, povodom eventualne zalbe, mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. Zakonodavstva su, inace, u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvoenje pravicnosti kao osnove za presuenje graansko-pravnih odnosa, a i pravna teorija podrzava njihovu orijentaciju da se po pravicnosti moze suditi samo ako za to postoji izricito ovlasenje zakonodavca.1323 Suenje po ovom osnovu je teze od drugih oblika suenja, jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj e se donijeti odluka. Kod suenja na osnovu pravicnosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. To je objektivno situacija koja je za suenje mnogo teza.1324 Suenje po osnovu pravicnosti nije ni subjektivno ni proizvoljno , ali ne smije biti ni sentimentalno, niti ideolosko, zasnovano iskljucivo na nekoj apstraktnoj dogmi, religioznoj, filozofskoj ili

Clanovi 71-80. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi meu prema posljednjem stanju posjeda, onda se cinjenica posljednjeg stanja posjeda utvruje prema odredbama ZOSPO-a, a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' ­ Opinski sud u Zagrebu, Gz. 1529/88 ­ 2 od 1.3.1988, u Pregled sudske prakse, prilog Nase zakonitosti, br. 39/88, odluka br. 127. 1316 Posjed stecen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario) nije miran zbog toga sto posjednik ciji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoi. No, i ovakav posjed moze postati miran, kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zastitu posjeda. 1317 Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 194/87, u R. osi, Vanparnicni postupak...str. 111. 1318 Ova tri nacina ureenja mea su bila predviena i ranijim propisima. 1319 A. Trabucchi, Istituzioni di diritto civile, Padova 1997, str. 25. 1320 Pitanje pravde i pravicnosti spada u veoma znacajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlaci paznju mnogih pravnika i filozofa prava. Vidjeti: R. Luki, Sistem filozofije prava, str. 509-510, S. Perovi, Pravno-filozofske rasprave, Beograd, 1995, str. 156-157. 1321 Vidi npr.:J. Uzelac, op.cit., str. 875. 1322 Kad se mea ureuje pravicnom ocjenom suda izmeu nekretnina koje su sume, glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj menoj povrsini ­ Zupanijski sud u Koprivnici, Gz- 1034/00 od 14.12.2000, u M. Zuvela, Vlasnickopravni odnosi.... str. 197. 1323 Vidi: A. Radolovi, Suenje osnovom pravicnosti, diskreciono ovlasenje suca i slobodna ocjena dokaza, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 19.supplement, 1998, str. 1051. 1324 O tome: A. Radolovi, op. cit., str. 1062.

1315

1314

181

politickoj. Ono treba da bude izrazito naucno i da se rukovodi objektivnim, racionalnim i vladajuim drustvenim kriterijumima.1325 Novina koju je donio Zakon o vanparnicnom postupku u odnosu na ranija pravila je ureenje mea na osnovu vazeih katastarskih planova.Uslov za to je da ucesnici o tome prethodno postignu sporazum.1326Na ovaj nacin zakon je uzeo u obzir poznatu cinjenicu da se sudija kao voditelj postupka oko ureenja mee, u praksi, i previse oslanjao na nalaz i misljenje vjestaka geometra i podatke iz katastarskih planova.1327 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najvise vjerovati iskazu vjestaka i katastarskim planovima1328, mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu mee zbog cinjenice da je detaljna skica premjera, na osnovu koje se izrauje, odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvrsenog mjerenja, dok u pravnom smislu mea tog dana nije morala biti tacno obiljezena. Naime, u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno oznacene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta, a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle sloziti oko pravca kuda se zaista pruza mea i kada su insistirale da se to evidentira, tada su se sporovi oko mea eventualno registrovali .No, takvih slucajeva u praksi je bilo veoma malo. Isto tako, treba istai i to da stranke idu na ovakav nacin ureenja mea zbog toga sto vjeruju da je on apsolutno tacan, iako takva tacnost zbog neizbjeznih gresaka vjestaka cesto fakticki nije potpuno mogua. Treba imati u vidu da su planovi za odreena podrucja dosta stari i neprecizni, jer se papir stise ili siri protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga, a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unoseni na nacrt (npr. debljina sredstva za pisanje, vrsta tinte i slicno), pa je jasno da prilikom vjestacenja dolazi i do tehnicki nuznih gresaka ,pogotovo ako se radi o maloj spornoj povrsini ,i da geometar vrlo tesko moze potpuno pouzdano pokazati meu koja je u katastarskim planovima upisana.1329 Kada vjestak geometar pokaze spornu meu prema ovom planu, stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu meu i tek, kod postojeeg stanja stvari, sud moze da izvrsi ureenje na ovaj nacin.1330 Dakle, donosenjem ove odredbe Zakon o vanparnicnom postupku je legalizovao ureenje mea na osnovu vazeih katastarskih planova i taj nacin se moze primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke, dok se ni u jednom drugom slucaju ovo ne moze uraditi i predstavlja flagrantno krsenje njegovih odredaba. Nesumnjivo je da je mea pravno, a ne geodetsko pitanje i da je sudija to lice koje treba da odredi kuda se predmetna mea uistinu i pruza, s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od moguih dokaznih

B. Markovi, Suenje po pravicnosti u opstem i arbitraznom pravu, Pravni zivot, br. 2/86, str. 145. Clan 172. stav 2. Zakona o vanparnicnom postupku. 1327 I ranije je moglo doi do ureenja mee na ovaj nacin pod uslovom da su stranke, nakon pokazivanja ovakve mee, u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. Vidi odluku Okruznog suda Bjelovar, Gz­1907/81 od 2.11.1981, u Pregled sudske prakse, prilog Nase zakonitosti, broj 20, odluka br. 147. Meutim, neki autori su bili suprotnog misljenja i negirali su ovakvo ureenje mee, te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse, cak i ako stranke na to pristaju ­ v. A. Miljan, Ureenje mea, Nasa zakonitost, br. 1/53, str. 31. 1328 Iako je vjestak geometar samo strucni pomagac ciji se rad kod ureenja mea svodi na identifikaciju parcela, a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljista. 1329 Vidi: D. Napijalo, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Nasa zakonitost, br. 4/82, str. 90, H. Oberman, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Nasa zakonitost, br. 10/82, str. 101-103, V. Slovenc, Problemi prakse vanparnicnih postupaka oko ureenja mee, Nasa zakonitost, br. 10/82, str. 104-106. i D. Napijalo, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Nasa zakonitost, br. 2/83, str. 141142. 1330 Analogno i Visi sud Banja Luka, Gz­743/92 od 22.5.1992, Advokatura, br. 7-8/02, str. 215..

1326

1325

182

sredstava za ureenje mee koja je izmeu stranaka sporna i da su oni, u stvari, raeni za fiksalne, privredne i statisticke svrhe.1331 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne sprecavaju izricito sud da meu uredi djelimicno na jedan, djelimicno na drugi nacin i da nema prepreka da se sporna mea u jednom dijelu uredi po jacem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum), a da se dio mee uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi nacin.1332 Ako bi se prilikom uviaja utvrdilo da se na pravcu ureene mee nalazi neko stablo, ono se ne dijeli prema granicnoj liniji, ve je u zajednickoj svojini ucesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne moze oboriti.1333 2.3. Novine u odnosu na ranije propise Pored ureenja mea na osnovu katastarskih planova, navesemo jos neke novosti u odnosu na raniji postupak. Ukoliko meu ucesnicima postupka postoji spor o measnjoj povrsini cija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parnicnom postupku, a stranke ne postignu sporazum o ureenju mee po jacem pravu, sud e postupak obustaviti i predlagaca uputiti na parnicu.1334 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviale donosenje odluke na jedan od tri propisana nacina.1335 Jos jedna novina koju je donio Zakon o vanparnicnom postupku je sadrzana u odredbi da sud nee ureivati meu na graevinskom zemljistu na kojem ne postoji pravo svojine, osim u slucajevima ako nije izvrsena parcelacija zemljista.1336 1337 Ova odredba je, kao sto je

Definicija mee u pravnom smislu nije identicna sa njenom definicijom u geodetsko-tehnickom smislu. 1332 Slicno i Okruzni sud u Slavonskoj Pozegi, Gz­1367/87 od 2.12.1987, u Pregled sudske prakse, prilog Nase zakonitosti, br. 37/88, odluka broj 77. 1333 Vrhovni sud BiH, Rev. 461/88 od 11.5.1989, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/1989, odluka br. 29. Vidi i paragrafe 421. austrijskog Graanskog zakonika i 923. njemackog Graanskog zakonika. O tome: P. Rummel, Kommentar zum Allgemeinen bürgerlichen Gesetzbuch, 1. Bd., Wien, 1963, str. 363 (paragraf 421.). Zakon o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 1.1.1997. godine, u clanu 104. stav 2. normira da je stablo cije je deblo izraslo na samoj mei u suvlasnistvu susjeda sa obje strane mee. O ureenju mee u Republici Hrvatskoj v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. 473-475, M. Zuvela, Vlasnickopravni odnosi... str. 194-200, M. Beber, Utjecaj odredbi Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima pri rjesavanju menih sporova, Vjestak-20, br.1/00, str.17; . Sesa, Obnavljanje i ispravljanje mee, u Prava na nekretninama, Zagreb, 2001, str. 15.; M. Zuvela, Susjedska prava-ureenje mea Informator, br. 4980, 28.11.2001, str. 13; V. Pranci, Neka sporna pitanja u postupku ureenja mea, HPR, 4/04, str. 1; D. Babi, Sudsko ureenje mea, Informator br. 5422/06, str. 14, itd. 1334 Clan 173. Zakona o vanparnicnom postupku 1335 Ranije vazee odredbe su dozvoljavale, ukoliko mea nije ureena po jacem pravu, da svaka stranka moze u roku od tri mjeseca od dana pravosnaznosti odluke da ostvaruje svoje jace pravo putem parnice. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava, sto znaci da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasnicku tuzbu, nego da je prestajalo i samo pravo na vlasnistvo, cak kad bi ga i bilo. O tome: Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 937/81 od 19.9.1981, u Pregled sudske prakse, prilog Nase zakonitosti, br. 20, odluka br. 146. 1336 Clan 176. Zakona o vanparnicnom postupku. 1337 Postupak ureenja mea propisan je u clanu 69. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16.2.2007. godine. Ovdje je izricito navedeno da se mea

1331

183

vidljivo, jezicki i stilski neprirodna, jer se u njoj iz tri negacije treba izvui zakljucak kada sud to moze da ucini.1338 Inace, do donosenja ove odredbe sudovi su vrsili ureenje mea i u ovakvim slucajevima.1339 Organ uprave koji je nadlezan u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rjesenje,protiv kojeg je dozvoljena zalba. Odluka drugostepenog organa je konacna i moze se osporavati tuzbom kojom se pokree upravni spor pred nadleznim sudom.1340 3. Zakljucak Mada je Zakon o vanparnicnom postupku, kao sto je ve izlozeno, donio znacajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti, neka pitanja koja se nameu prilikom voenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedorecenosti odredaba koje regulisu ovaj institut. Primjera radi, isticemo da se u praksi relativno cesto dogaa da pravosnazno ureena mea odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljisno-knjiznim planovima,1341 a to znaci da povrsine parcela izmeu kojih je doslo do ureenja mea nisu identicne sa ovim povrsinama u javnim knjigama. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvrseno ureenje mea po jacem pravu) trebale da se registruju, ali se to gotovo nikada ne radi, pogotovo ako su razlike u povrsini relativno male. Cinjenica je da se cesto u ovim postupcima desava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljista bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu cesticu . Ako sud po jacem pravu uredi meu kojom se mijenja ili oblik ili povrsina odreene parcele, moralo bi se od vjestaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako odreene mee, a po pravosnaznosti rjesenja ono bi se po sluzbenoj duznosti trebalo provesti u katastru i zemljisnim knjigama, gdje bi se utvrene promjene registrovale na adekvatan nacin. Sto se tice novih rjesenja, evidentno je da ureenje mee po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i vee ekonomicnosti u voenju ovih postupaka, te da je time fakticki doslo do legalizovanja dotadasnje prakse u radu sudova, dok je mogunost obustave postupka u nekim situacijama donekle umanjila znacaj ovog instituta, jer dotadasnji propisi to nisu poznavali . Rjesenje da sud u odreenim slucajevima nee ureivati meu na graevinskom zemljistu je logicno i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka, sto je u situaciji kada su sudovi preoptereeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljsanju kvaliteta njihovog rada.

na graevinskom zemljistu ureuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparnicnom postupku. 1338 Onda kada na graevinskom zemljistu postoji pravo svojine, osim ako je izvrsena parcelacija. 1339 Posto se oblik i povrsina parcela u gradskom graevinskom zemljistu odreuju aktom urbanisticke regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i posto se oblik i povrsina graevinske parcele ne moze promijeniti ni dispozicijom susjeda, sud je ranije prilikom ureenja mea bio vezan granicama parcela koje su utvrene na ovaj nacin. Inace, sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 bivseg vanparnicnog postupka, a sud nije mogao da uvazi ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju drustvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. To je do donosenja Zakona o vanparnicnom postupku bio jedini slucaj u kojem je sud ureivao meu po mapama i izuzetak od opsteg pravila da se geodetski aspekt ureenja mea ne bi mogao prihvatiti. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH, Gvl. 9/91od 18.4.1991, u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/91, odluka br. 35. 1340 Vidi: I. Veli, Osvrt na neke od posebnih postupaka odlucivanja o graevinskom zemljistu, Pravni savjetnik, br. 10/05, str. 70. 1341 Ovi planovi se, uzgred receno, za mnoga podrucja ne slazu.

184

I na kraju, smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se ureenje mea prebaci u parnicu,1342 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu, koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma znacajne, a na taj nacin bi im bila omoguena kvalitetnija zastita sa mogunosu ulaganja i vanrednih pravnih lijekova.

IZLUCNA I RAZLUCNA PRAVA PREMA ZAKONU O STECAJNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE/FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvod Zakon o stecajnom postupku Republike Srpske (ZSP RS)1343 i Zakon o stecajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZSP Federacije BiH)1344 usvojili su evropski koncept stecajnog postupka koji je vise naklonjen interesima stecajnih povjerilaca, ali su isto tako uzeli u obzir i moderne tendencije u stecajnom zakonodavstvu po kojima je mogue spasavanje stecajnog duznika, sto moze da bude u zajednickom interesu svih zainteresovanih lica, ali i drustvene zajednice.1345 Poznato je da je stecaj radikalna mjera cijim okoncanjem najcese svi gube1346 i on nesumnjivo proizvodi i odreene socijalne i politicke probleme. Sigurno je da je efikasan postupak stecaja jedno od krucijalnih pitanja od koga zavisi i uspjesno voenje ekonomske politike. Zbog toga se donosenjem ovih zakona pokusala na najbolji mogui nacin izvrsiti visedimenzionalna transformacija stecajnog prava, koja bi trebala pozitivno uticati na strana ulaganja i proces integracije u moderne trzisne tokove. I ovi zakoni predviaju postojanje potrazivanja, odnosno prava, na koja ne utice otvaranje postupka stecaja, a to su izlucna i razlucna prava.1347 Potrazivanja ovih povjerilaca nastaju prije otvaranja stecajnog postupka. Zato su izlucni i razlucni povjerioci privilegovani povjerioci i za njih vaze specificna pravila.1348 Ova prava dovode do odvojenog namirenja iz odreenih stvari, odnosno imovine duznika, kao i do prava izdvajanja stvari koje se nalaze u imovini duznika, ali mu ne pripadaju. Razlucni povjerioci se razlikuju od izlucnih po tome sto

Prema misljenju S. ulibrka i B. Toljage, za ureenje mee se figurativno moze rei da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljisno pravo ­ v. S. ulibrk i B. Toljaga, op. cit., str. 98. 1343 Sluzbeni glasnik RS br. 67/ 02, 77/02, 38/03 i 96/03. 1344 Sluzbene novine Federacije BiH br. 29/03. 1345 Vidjeti: M. Rajcevi, Zakonska regulativa stecaja i likvidacije u Bosni i Hercegovini, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2004, str. 240. 1346 M. Velimirovi, Reforma naseg stecajnog zakonodavstva, Pravo i privreda, br. 5-8/01, str. 47. 1347 Vidjeti: D. Medi, Izlucna i razlucna prava prema Zakonu o stecajnom postupku Republike Srpske, Pravni savjetnik, br. 7-8/04, str. 83-88. 1348 O tome: P. Bojadzi, Razlucna i izlucna prava ( Prema Zakonu o sanaciji i prestanku organizacija udruzenog rada), Privredno-pravni prirucnik, br. 2/81, str. 3-16; M: Dika, Izlucna i razlucna prava, stecaj poduzea i banaka, Zagreb, 1990; M. Dika, Izlucna i razlucna prava, Zbornik radova, Zagreb, 1994, str. 41; S. Mani, Izlucna i razlucna prava u stecajnom postupku, Pravni informator, br. 9/99, str. 58.

1342

185

se njihovo pravo odnosi na dijelove duznikove imovine, dok se pravo izlucnih povjerilaca odnosi na one predmete koji nisu duznikova imovina.1349 Privilegovani polozaj ovih povjerilaca zasniva se na ranije savjesno stecenim pravima, odnosno na prirodi potrazivanja i njihova je logicna posljedica.1350 2. Izlucna prava Prema odredbama ZSP RS i ZSP Federacije BiH izlucni povjerilac je lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stecajnom duzniku. Zakoni izricito propisuju da izlucni povjerilac nije stecajni povjerilac i da se njegovo pravo na izlucenje tog predmeta regulise prema posebnim propisima.1351 Da bi postojalo izlucno pravo moraju da budu ispunjeni odreeni uslovi. Prije svega, stvar koja je predmet ovog prava mora da se nalazi u stecajnoj masi i u posjedu stecajnog duznika. Stvari koje nisu zatecene u posjedu stecajnog duznika ne mogu se izluciti iz njegove stecajne mase.1352 Isto tako, izlucni povjerilac mora da dokaze da ta stvar ne ulazi u imovinu stecajnog duznika. Takoe, izlucni povjerilac treba da posjeduje valjan pravni osnov na kome se zasniva zahtjev za izlucenje odreene stvari i njenu predaju u posjed. Ovdje se logicno namee i pitanje preciznijeg odreenja predmeta izlucnog prava. U pravnoj doktrini postoji misljenje da taj predmet mogu da cine stvari ili prava1353 i smatramo da se ono moze prihvatiti. Razumljivo je da izlucno pravo najcese postoji na pokretnim i nepokretnim stvarima i izlucni povjerilac kao vlasnik stvari ima pravo da trazi njihovo izlucenje iz stecajne mase i predaju u posjed. Predmet izlucnog prava mogu biti i imovinska prava koja ne pripadaju stecajnom duzniku, ukoliko on ostvaruje njihov sadrzaj. Tako se u faktickoj vlasti duznika moze zatei i neko pravo industrijske svojine (npr. robni zig, usluzni zig, patent), pa bi titular prava mogao zahtijevati njegovo izlucenje iz stecajne mase.1354 Ovo pravo ne moze postojati na novcu, niti na novcanim potrazivanjima, jer su u pitanju obligaciona, a ne stvarna prava.1355 Dakle, izlucno pravo moze postojati na stvarnom, a ne moze na obligacionom pravu.

A. Erakovi, Stecajni zakon s komentarom i primjerima, Zagreb, 1997, str. 71. O izlucnim i razlucnim pravima prema Stecajnom zakonu Republike Hrvatske (Narodne novine br. 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03 i 187/04) v. O. Jelci, Izlucna i razlucna prava na nekretninama u stecajnom postupku, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2006, str. 265-291; Izlucni i razlucni vjerovnici, u Novi stecajni zakon sa sudskom praksom i prakticnim primjerima, priredio I. Novotni, Zagreb, 2006, str. 77-86.;V: Buljan, Izlucni i razlucni vjerovnici, u Cetvrta novela Stecajnog zakona, Zagreb, 2006, str.143-154. O izlucnim i razlucnim pravima prema Zakonu o stecajnom postupku Republike Srbije (Sluzbeni glasnik Republike Srbije br. 84/04) v. S. Spasi, Utvrivanje potrazivanja u stecajnom postupku, Pravo i privreda, br. 5-8/05, str. 1037-1041; V. Kozar, Komentar Zakona o stecajnom postupku, Beograd, 2004, str. 93; S. Spasi, Realizacija obezbeenih potrazivanja u stecajnom postupku, u Simpozijum u Ohridu, Prilozi o reformi stecajnog prava u zemljama Juzne Evrope, Bremen, 2006, str. 122-148. 1351 Clan 37. stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1352 Vrhovni sud Srbije, Prev. 591/01 od 5.6.2002, Izbor sudske prakse, br. 11/03, str. 53 1353 M. Dika, Insolvencijsko pravo, Zagreb, 1998, str. 29. 1354 A.Erakovi, Izlucna i razlucna prava u stecaju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, br, 3/03, str. 641. 1355 I. Jankovec, Privredno pravo, Beograd, 1999, str. 224. Ovo je stav i sudske prakse: "Izlucno pravo (pravo izdvajanja stvari koje nisu sredstvo stecajnog duznika) moze se stei samo na stvarima, a ne i na novcanim potrazivanjima. Izlucni poverilac je lice koje ima neko stvarno pravo na odreenoj stvari, a ono se u trenutku otvaranja stecaja nalazi u stecajnoj masi, iako njoj ne pripada. Zalilac ima samo novcano potrazivanje od stecajnog duznika utreno sudskom presudom, a to je trazbeno a ne stvarno pravo, to poverilac i nije stekao izlucno

1350 1349

186

Sud e, ako nae da je osnovan zahtjev lica koje trazi izlucenje svoje stvari iz stecajne mase, presudom naloziti predaju stvari tuziocu, a nee se ograniciti samo na utrvrivanje postojanja potrazivanja.1356 1357 Zakoni propisuju da se pravo na izlucivanje ne moze ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stecajnog postupka pravo na izlucenje moze se ostvariti najranije nakon izvjestajnog rocista. Ukoliko je predmet izlucivanja neophodan za nastavak poslovanja stecajnog duznika, stecajni upravnik moze zahtjev za izlucenje odgoditi za period od 90 dana pocev od izvjestajnog rocista. Ukoliko je stecajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izlucivanja potreban u slijedeih 90 dana za nastavak poslovanja, za ovo je potrebna saglasnost stecajnog sudije. Rjesenje se dostavlja stecajnom upravniku i izlucnom povjeriocu.Ucesnici protiv ovog rjesenja mogu uloziti zalbu.1358 Za period do izvjestajnog rocista izlucnom povjeriocu pripadaju samo prava potrazivanja zbog prekomjerne istrosenosti predmeta izlucivanja. Poslije izvjestajnog rocista izlucnom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korisenja tog predmeta. Izlucni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlucno pravo nakon izvjestajnog rocista. Ako stecajni upravnik nije u mogunosti da zastiti vrijednost te stvari kroz isplate izlucnom povjeriocu, onda izlucni povjerilac ima pravo da izluci tu stvar nakon sto stecajnom upravniku da rok od 8 dana.1359 Izlucni povjerilac moze zahtijevati da se na njega prenese pravo na protucinidbu ako ona jos nije izvrsena, uz uslov da je predmet cije se izlucenje moglo traziti duznik ili privremeni upravnik neovlasteno otuio prije otvaranja stecajnog postupka, odnosno ako je prodat od strane stecajnog upravnika nakon otvaranja stecajnog postupka. On moze zahtijevati protucinidbu iz stecajne mase ako se ona jos uvijek iz te mase moze izdvojiti. Ukoliko to nije mogue, izlucni povjerilac moze kao stecajni povjerilac traziti naknadu pretrpljene stete.1360 U ovim slucajevima dolazi do promjene prava izlucnog povjerioca, posto se njegovo izlucno pravo pretvorilo u obligaciono pravo. Ve smo naveli da izlucno pravo ne moze postojati na obligacionom pravu, pa se stoga u ovakvim slucajevima vise ne moze govoriti o postojanju izlucnog prava. Sudska praksa je stala na stanoviste da duznik u stecaju koji nije imao pravo svojine na prodatoj tuoj stvari, ne moze ovo pravo stei ni na primljenoj novcanoj protivvrijednosti dobijenoj od ove stvari. Novac dobijen od ovih stvari ne moze se bez ikakve obaveze prema ranijem vlasniku, unijeti u stecajnu masu radi namirenja ostalih povjerilaca, samo ne i pravog vlasnika ovih stvari1361

pravo, jer se izlucno pravo ne moze stei na novcanim potrazivanjima" - Vrhovni sud Vojvodine, Pz. 904/90 od 29.9.1990, Informator br. 3822 od 24.10.1990. 1356 Vrhovni sud BiH, Pz. 973/90 od 6.2.1991, u R. Petakovi, Zbirka propisa o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji sa sudskom praksom, Beograd, 1991, str. 39-40. 1357 U vezi sa izlucnim zahtjevom navodimo interesantnu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske: ''Iz rjesenja T.s. u Z. vidljivo je da su tuzitelji upueni, kao izlucni vjerovnici da, pred sudom pokrenu spor protiv tuzenika kao duznika radi utvrivanja svojeg potrazivanja osporenog u tom stecajnom postupku. Tocno je da tuzitelji svoje potrazivanje temelje upravo na utvrenju suvlasnistva presudom donesenom u parnici koja se vodila kod O. s. u Z. pod br. P-4994/94, sto nije zapreka da se u ovoj parnici odluci o osnovanosti njihovog zahtjeva kao izlucnih vjerovnika''. ­ Vrhovni sud Republike Hrvatske II Rev 52/99 od 6.5.2003, navedeno prema O. Jelci, op.cit., str. 276. 1358 Clan 37. stav 2. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1359 Clan 37. stav 3. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1360 Clan 37. stav 4 i 5. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1361 Visi trgovinski sud u Beogradu, Pz 1820/02 od 24.4.2002., u D. Milenovi, Izlucna i razlucna prava prema predlogu Zakona o stecaju, Pravo i privreda, br. 5-8/04, str. 638. Vidjeti i: I. Leki, Zastita svojinskih prava poverilaca kada duznik padne pod stecaj, Pravo i privreda, br. 5-8/98, str. 570.

187

Zahtjev za izdvajanje (izlucenje) neke stvari usmjeren je prema stecajnom duzniku zato sto se predmet cije se izdvajanje trazi nalazi u stecajnoj masi u njemu faktickom znacenju1362 Izlucni povjerioci oznacavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.1363 Nakon pravosnaznosti rjesenja o zakljucenju stecajnog postupka vise nema procesnih pretpostavki i mogunosti da se ovakve prijave ispitaju.1364

3. Razlucna prava 3.1. Pojam i osnovne napomene Zastita obezbjeenih potrazivanja u stecajnom postupku je jedan od najznacajnijih zadataka stecajnog prava.1365 Razlucni povjerioci jesu povjerioci koji imaju razlucno pravo.1366 1367 Razlucno pravo je pravo na odvojeno i prioritetno namirenje povjerilaca iz odreenih stvari ili prava stecajne mase.1368 Ono se stice obezbjeenjem pravom zaloga, pravom retencije (zadrzanja) ili na slican nacin za potrazivanja iz nekog obligacionog odnosa prema duzniku koji je nakon toga stavljen pod stecaj. Razlucni povjerioci nisu stecajni povjerioci, ve zahvaljujui svom razlucnom pravu namiruju se prema pravilima koja bi vrijedila i da duznik nije pao pod stecaj.1369 Otvaranje stecajnog postupka ne utice na pravo odvojenog namirenja razlucnih povjerilaca, oni se namiruju nezavisno od toka i rezultata stecajnog postupka1370 i objekti osiguranja nisu uopste dio stecajne mase.1371 Onaj ko je stekao razlucno pravo na imovini duznika ima to pravo i u slucaju neprovoenja postupka stecaja zbog male imovine.1372 Razlucna prava su stvarna prava na stvarima stecajnog duznika i predstavljaju sredstvo obezbjeenja potrazivanja.1373 Da bi se govorilo o razlucnom pravu, ono mora biti steceno prije otvaranja stecajnog postupka i zbog toga se vidi od kakve je vaznosti precizno zakonsko odreenje momenta nastanka odreenih prava. Novim zakonima su rijesena mnoga konkretna pitanja polozaja razlucnih povjerilaca koja su u ranijem zakonu

A. Verona i S. Zuglia, Stecajni zakon s komentarom, Zagreb, 1930, str. 158. Clan 110. stav 6. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1364 Visi trgovinski sud Srbije, Pz 5049/03 od 14.08.2003., Pravo i privreda, br. 9 -12/03, str. 192-193. 1365 V. Radovi, Stecajni isplatni redovi, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 175. 1366 M. Velimirovi, Privredno pravo, Srpsko Sarajevo, 2001, str. 195. 1367 Pojam razlucnog prava vodi porijeklo iz njemackog stecajnog prava kada je izraz "realni povjerioci" zamijenjen terminom "razlucni ovlasenici". 1368 O razlucnom pravu v. M. Dika, Razlozi za reformu hrvatskog insolvencijskog prava i neke temeljne novine toga prava, u Novo ovrsno i stecajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 224; H. Momcinovi, Novo Hrvatsko stecajno pravo, Pravo u gospodarstvu, vol. 25, 1996, str. 1148; T. Delibasi, Pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika, Beograd, 1999, str. 60; S. Joki, Razlucna prava u stecajnom postupku, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, br. 3/03, str. 195. 1369 M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 330. 1370 M. Velimirovi, Harmonizacija stecajnog zakonodavstva, u Zborniku radova "Primena novih zakona u oblasti privrede, pravosua i radnih odnosa", Novi Sad, 2005, str. 94. 1371 M. Cabrillac, Les créanciers munis de sûretés dans les procédures de faillite en droit français, RabelsZ 44 (1980), Heft 4, str. 743. 1372 N. Sarki i D. Rasi, Komentar Zakona o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji, Beograd, 1992, str. 92. 1373 V. Kozar, Stecajni postupak, Specijalni prilog Savremene prakse, br. 7/04, str. 11.

1363

1362

188

ostala otvorena i izazivala dileme zbog pravnih praznina ili terminoloskih nepreciznosti.1374 Osnovni postulat novog prava u ovoj oblasti je maksimalno postovanje funkcije razlucnih prava kao sredstava osiguranja povjerioca. Prema ZSP RS i ZSP Federacije BiH razlucni povjerioci su: - hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljisnog duga,1375 - povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko zalozno pravo,1376 - povjerioci kojima je stecajni duznik radi obezbjeenja prenio neko pravo,1377 - povjerioci kojima pripada pravo zadrzanja.1378 Smatramo da se radi o prihvatljivom metodu definisanja, jer se na ovaj nacin ne zatvara lista moguih razlucnih prava.1379 Razlucni povjerioci mogu biti stecajni povjerioci ako im je stecajni duznik i licno odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stecajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimicno i u tom slucaju se namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potrazivanja.1380 3.2. Aktivnosti razlucnih povjerilaca u stecajnom postupku 3.2.1. Legitimacija za pokretanje postupka Za podnosenje prijedloga za otvaranje stecajnog postupka ovlasteni su stecajni duznik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za sprovoenje ovog postupka.1381 Posto su razlucni povjerioci privilegovani povjerioci, moze da se postavi pitanje njihove legitimacije za pokretanje stecajnog postupka. Prije svega, mogua je situacija kada razlucnom povjeriocu duznik nije i licno odgovoran. Kada se ima u vidu da takvi povjerioci imaju pravo na namirenje neovisno od toga da li je stecajni postupak otvoren, smatramo da oni nemaju pravni interes za pokretanje stecajnog postupka. Meutim, ukoliko je razlucnom povjeriocu duznik i licno odgovoran, a on izjavi da se odrice prava na odvojeno namirenje u slucaju otvaranja stecaja, takav povjerilac postaje stecajni povjerilac i, po nasem misljenju,

Vidi: V.Colovi i N. Milijevi, Stecajni postupak, teoretska razmatranja, zakonski propisi, sudska praksa i obrasci za prakticnu primjenu, Banja Luka, 2004, str. 59-60. 1375 Institut zemljisnog duga, inace, jos nije uveden u pravni poredak Republike Srpske,pa je cudno da se u zakonu spominju i povjerioci zemljisnog duga. 1376 "Stecajni povjerilac ako nije stekao zalozno pravo, bez obzira na postojanje ugovora o zaloznom pravu, nije stekao i pravo odvojenog namirenja. Prema odredbi clana 64. Zakona o osnovnim vlasnicko-pravnim odnosima zalozno pravo stjece se upisom u zemljisne knjige. To znaci da je uz punovazan pravni posao (titulus) potreban i nacin sticanja zaloznog prava. Postojanje ugovora o zaloznom pravu stvara samo obveznopravni odnos meu strankama. Bez upisa u javne knjige, nema stjecanja zaloznog prava" - Visi privredni sud Hrvatske, Pz. 3230/87 od 12.1.1988, Pregled sudske prakse, Prilog Nase zakonitosti , broj 37 odl. 139. 1377 Na ovaj nacin je mogue odredbu o razlucnim pravima protegnuti i na neke nove forme osiguranja. 1378 Clan 38. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1379 Primjera radi, u Njemackoj je u ranijim propisima o stecaju odredbama materijalnog prava bilo prepusteno da definisu ko su razlucni povjerioci, dok je prema novom insolvencijskom pravu izvrseno taksativno nabrajanje razlucnih povjerilaca (paragrafi 50, 51. InsO), tako da odredbama nekog drugog propisa ova lista ne moze biti prosirena. 1380 Clan 39. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1381 Clan 4. stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1374

189

treba mu priznati legitimaciju za pokretanje postupka.1382 Takoe, ovu legitimaciju ima i razlucni povjerilac kome predmet razlucnog prava ne pokriva cijelu trazbinu, pod uslovom da je stecajni duznik licni duznik ovog povjerioca.1383

3.2.2. Prijava razlucnih prava Povjerioci pismeno prijavljuju svoja potrazivanja stecajnom sudu. Prijava mora sadrzavati firmu i sjediste, odnosno ime, prebivaliste ili boraviste povjerioca, pravni osnov i iznos potrazivanja, te broj ziro racuna ili nekog drugog racuna povjerioca. Razlucni povjerioci oznacavaju u prijavi dio imovine stecajnog duznika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potrazivanja prema predvianju nee biti pokrivena tim razlucnim pravom.1384 Prema tome, ukoliko dio imovine na kome je steceno razlucno pravo (posebna stecajna masa) nije dovoljan da se iz njega namiri potrazivanje ovih povjerilaca, oni preostali dio mogu realizovati kao neprivilegovani stecajni povjerioci. Zbog toga se i trazi da razlucni povjerioci prijave svoje potrazivanje u stecajnu masu.1385 Stecajni upravnik se mora izjasniti da li potrazivanje priznaje ili ga osporava.1386 Ukoliko razlucni povjerioci prijavljuju svoja potrazivanja kao stecajni povjerioci, stecajni upravnik moze da utvrdi takva potrazivanja odreujui da takav povjerilac mora dokazati u kojoj mjeri dobro koje sluzi za obezbjeenje nije dovoljno za namirenje.1387 U slucaju da je stecajni upravnik osporio neko potrazivanje, povjerilac se upuuje na parnicu radi utvrenja ovog potrazivanja. Ukoliko je osporeno potrazivanje za koje postoji izvrsni naslov, stecajni upravnik je duzan podii tuzbu radi dokazivanja osnovanosti tog osporavanja.1388 Ispitivanje potrazivanja u stecajnom postupku obavlja se prema pravilima vanparnicnog postupka. Meritorno raspravljanje o postojanju potrazivanja moze se obavljati samo u parnici, a ne u postupku ispitivanja prijavljenih potrazivanja. Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje, duzan je u odreenom roku podnijeti dokaz stecajnom upravniku da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja ili da nije odvojeno namiren odnosno da unovcavanje dobra koje sluzi za obezbjeenje nije dovelo do namirenja licnog potrazivanja. U slucaju da se dokaz ne podnese blagovremeno, njegovo potrazivanje se kod diobe ne uzima u obzir.1389 Ovo se nee primijeniti u slucaju ako je

Slicno i: D. Milenovi, Izlucna i razlucna prava prema Predlogu Zakona o stecaju, Pravo i privreda, br. 5-8/04, str. 642. 1383 Tako i: J. Garasi, Izlucna i razlucna prava u postupcima prisilne nagodbe, stecaja i likvidacije, magistarski rad, Zagreb, 1992, str. 246; E. Culinovi Herc, Ugovorno osiguranje trazbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika..str. 352. 1384 Clan 110, stav 5. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1385 Potrebno je istai da razlucno pravo samo po sebi nije predmet potrazivanja, ve povjerilac prijavljuje odreeno potrazivanje pozivom na to da ima pravo da ga realizuje kao razlucni povjerilac analogno i Visi privredni sud u Beogradu, stav utvren na sjednici od 15.10.2001. 1386 `'Stecajni upravnik moze osporiti visinu prijavljenog potrazivanja povjerioca i njegovo razlucno pravo, odnosno hipoteku, jer se izjasnjava i na prijavljeno potrazivanje i na hipoteku kao razlucno pravo'' - Visi trgovinski sud u Beogradu, stav utvren na sjednici od 11.7.2000. 1387 Clan 114, stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1388 Clan 115. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1389 Clan 120, stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1382

190

stecajni upravnik ovlasen za unovcavanje predmeta na kome postoji razlucno pravo ili ako taj predmet jos nije unovcio.1390 3. 2.3. Realizacija prava namirenja razlucnih povjerilaca Nekretnine se unovcavaju po propisima o prinudnom izvrsenju, a ako se ne uspije na taj nacin, stecajni upravnik moze da ih unovci slobodnom pogodbom. Ukoliko su nekretnine optereene razlucnim pravom,1391 za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlucnog povjerioca. Iz dijela dobijenog prodajom koji pripada razlucnom povjeriocu izdvaja se 5% za stecajnu masu.1392 Stecajni upravnik ima ovlastenje da unovci pokretne stvari na kojima postoji razlucno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu. Ako stecajni upravnik ima pravo na unovcenje pokretne stvari na ovaj nacin, duzan je razlucnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjestenje o stanju te stvari. Umjesto obavjestenja on moze dozvoliti da povjerilac razgleda stvar. Stecajni upravnik moze naplatiti ili na drugi nacin unovciti potrazivanje koje je stecajni duznik ustupio ili zalozio radi obezbjeenja nekog prava. U tom slucaju duzan je razlucnom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjestenje o potrazivanju. Umjesto toga, on moze povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju stecajnog duznika.1393 Prije nego sto stecajni upravnik otui treem licu pokretnu stvar ili pravo na cije je unovcavanje ovlasen, duzan je razlucnog povjeroca obavijestiti na koji nacin namjerava da otui taj predmet i dati mu priliku da u roku od 8 dana predlozi povoljnije unovcenje predmeta uz predocavanje konkretne ponude sa uputom na plateznu sposobnost kupca. U slucaju da razlucni povjerilac u tom roku ili blagovremeno prije otuenja predlozi povoljniju mogunost unovcavanja, stecajni upravnik je duzan to iskoristiti ili ga dovesti u poziciju kao da je ovo iskoristio. Isto tako, postoji mogunost da razlucni povjerilac sam preuzme predmet.1394 Evidentno je da su ove odredbe donesene radi zastite razlucnih povjerilaca. Nakon sto stecajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo, ima obavezu da podmiri troskove stecajne mase vezane za identifikaciju prava i unovcavanje, a ostatak ostvarenog iznosa e se iskoristiti za namirenje razlucnih povjerilaca. Ako je stecajni upravnik prenio stvar na povjerioca, ovaj e biti obavezan da u stecajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje troskova utvrivanja prava potrazivanja i za plaanje poreza kojima je takva prodaja optereena.1395 Ovakvo rjesenje je u skladu sa najnovijim tendencijama u razvoju stecajnog prava. Ukoliko nesto ostane nakon namirenja punog iznosa potrazivanja navedenih povjerilaca, to postaje dio stecajne mase. Ako stecajni upravnik ovlasen za unovcavanje

Clan 120, stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. `'Realizacija razlucnog prava ustanovljenog hipotekom moze da se ostvari sve dok postoji nepokretnost optereena hipotekarnim pravom kao razlucnim pravom. Radi se o stvarnom pravu ustanovljenom na tuoj nepokretnoj stvari. Hipotekarni povjerilac kome u postupku stecaja nije utvreno razlucno pravo, nema pravo namirenja iz hipotekom optereene nepokretnosti bez obzira na svoje upisano hipotekarno pravo, jer se u postupku stecaja namiruju samo povjerioci sa utvrenim potrazivanjima i pravima''(stav Viseg trgovinskog suda u Beogradu utvren na sjednici od 30.8.2002.). 1392 Vidjeti clan 102. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1393 Clan 103. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1394 Clan 104. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1395 Clan 105. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1391

1390

191

predmeta na kome postoji razlucno pravo to odugovlaci nakon izvjestajnog rocista, povjeriocu se mora iz stecajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovcavanju.1396 Povjerilac je ovlasen za unovcavanje pokretne stvari ili potrazivanja na kojima postoji razlucno pravo u slucaju da tu stvar ima u posjedu ili ako mu je stecajni upravnik prepustio potrazivanje na unovcavanje. Na zahtjev stecajnog upravnika i poslije saslusanja povjerioca, stecajni sudija moze odrediti rok u kome povjerilac mora unovciti predmet i nakon njegovog proteka, pravo na unovcavanje stice stecajni upravnik.1397 Dakle, na pomenuti nacin u ovom znacajnom segmentu bitno je ojacan polozaj razlucnih povjerilaca u odnosu na raniji propis (Zakon o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji1398).

4. Prava razlucnih povjerilaca u postupku reorganizacije Reorganizacija podrazumijeva namirenje povjerilaca na osnovu stecajnog plana u kome se moze odstupiti od zakonskih odredbi o unovcenju i raspodjeli stecajne mase.1399 Ovo je novi institut stecajnog prava cija je primjena pocela donosenjem zakona1400 kako bi se posljedice stecaja ublazile. Termin reorganizacija upuuje na to da se radi o preureenju duznika u organizacionom i strukturnom smislu.1401 Mogunosti reorganizacije su razlicite. Tako je jedan od metoda smanjenja ili odgoda isplate obaveze stecajnog duznika, sto je sustina ustanove prirodnog poravnanja, pa zbog toga nije bilo potrebe da se prinudno poravnanje posebno regulise kao u ranijim zakonskim rjesenjima. Stecajnim planom se ne smije zadirati u pravo razlucnih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izricito odreeno.1402 Ukoliko je planom pak drugacije odreeno, u osnovi za sprovoenje za razlucne povjerioce e se posebno navesti u kom dijelu se njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, te koje jos odredbe plana prema njima djeluju.1403

Clan 106. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. Clan 107. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1398 Sluzbeni list SFRJ br. 84/89. 1399 Vidjeti: M. Mievi, Reorganizacija ili redresman stecajnog duznika, Pravo i privreda, br. 5-8/04, str. 648-658. 1400 Reorganizacija je prvi put regulisana u Zakonu o stecaju SAD iz 1978. godine. Njime je u glavi XI predvieno da sudija moze da ostavi duzniku rok od 120 dana (sa mogunosu skraenja ili produzenja) da podnese plan reorganizacije kako bi se izbjegao stecaj, pod uslovom da plan bude prihvaen. Kasnije je ovaj institut preuzet i u drugim zakonodavstvima. Primjera radi, predvia ga Zakon o insolventnosti Njemacke iz 1994, zatim Stecajni zakon Republike Hrvatske iz 1996. godine, Zakon o insolventnosti privrednih drustava Republike Crne Gore iz 2002, Zakon o stecajnom postupku Republike Srbije iz 2004. godine itd. O reorganizaciji u Republici Hrvatskoj v. J. Barbi, Preustroj duznika u stecaju, Tvrtka br. 6/96, str. 7-11; J. Barbi, Preustroj, u "Novo ovrsno i stecajno pravo", Zbornik radova, Zagreb 1996, str. 251-281; J. Barbi, Preustroj duznika u stecaju, Zbornik radova, XXXIV susret pravnika u gospodarstvu, Opatija 1996, str. 124-151.O reorganizaciji u uporednom pravu v. Lj. Dabi, Reorganizacija stecajnog duznika, Plan reorganizacije, Pravni zivot, br. 11/06, str. 75-93. 1401 U Francuskoj se ne koristi tremin reorganizacija, ve redressment (oporavak, podizanje), kako bi se ukazalo da je cilj postupka da se sacuva preduzee, njegove privredne aktivnosti i radna mesta. 1402 O stecajnom planu v. M. Velimirovi, Sadrzaj i dejstvo stecajnog plana, Pravni zivot, br. 11/03, str. 31; V. Colovi, Stecajni plan, Pravo i privreda, br. 5-8/03, str. 98. 1403 Clan 148. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1397 1396

192

Ako je stecajnim planom ureen i pravni polozaj razlucnih povjerilaca, na rocistu na kojem e se raspravljati i glasati o stecajnom planu i pravu glasa stecajnih povjerilaca e se pojedinacno raspraviti prava tih povjerilaca. Pravo glasa imaju oni razlucni povjerioci cija prava nije osporio ni stecajni upravnik, niti neki od razlucnih povjerilaca, kao ni neki od stecajnih povjerilaca. U pogledu prava glasa nosilaca osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odlozni uslov, na odgovarajui nacin primjenjuju se pravila zakona o utvrivanju prava glasa tih povjerilaca. Razlucni povjerioci na ciji pravni polozaj plan nema dejstva nemaju pravo glasa.1404 5. Razlucna prava u meunarodnom stecaju Zakonodavac je odlucio da posebnu paznju posveti i meunarodnom stecaju, jer savremeno trzisno poslovanje ima u velikoj mjeri i meunarodni karakter. Postojanje elementa inostranosti stvara novu i kompleksniju situaciju i namee potrebu za drugacijim pravilima kako bi se problemi koji ovdje mogu da nastanu mogli adekvatno razrijesiti. Takva vrsta stecaja je, sasvim razumljivo, prije svega regulisana nacionalnim propisima, mada u posljednje vrijeme postoji tendencija da se to rjesava i na sirem nivou.1405Stecajni postupak i njegovi pravni ucinci se generalno odreuju prema pravu drzave u kojoj je postupak otvoren.1406 U pogledu razlucnih prava na predmetima koji se nalaze u drzavi priznanja strane odluke o otvaranju stecajnog postupka, treba da se primijeni pravo zemlje priznanja, ako se oni u trenutku otvaranja stranog stecajnog postupka nisu nalazili na podrucju gdje je otvoren taj postupak. Ukoliko su prava na stvarima evidentirana u javnim registrima, smatra se da se predmet nalazi u drzavi u kojoj se javni registar vodi.1407 Dakle, novim ZSP RS i ZSP Federacije BiH su u pogledu razlucnih povjerilaca ureena mnoga vazna pitanja na nacin koji je primjeren modernim rjesenjima u drugim zemljama, a u skladu sa trzisnim uslovima privreivanja i velikim promjenama do kojih je doslo u nasem ekonomskom sistemu. 6. Zakljucak Pored stecajnih povjerilaca, u stecajnom postupku se pojavljuju i neka druga lica koja imaju tzv. izlucna i razlucna prava. Potrazivanja ovih povjerilaca nastaju prije otvaranja stecajnog postupka. Zbog toga su izlucni i razlucni povjerioci privilegovani povjerioci i za njih, kao sto smo vidjeli, vaze specificna pravila. Novim zakonima u Bosni i Hercegovini su u pogledu ovih lica ureena mnoga vazna pitanja na nacin koji je primjeren modernim rjesenjima u drugim zemljama, a u skladu sa trzisnim uslovima privredivanja i velikim promjenama do kojih je doslo u nasem ekonomskom sistemu. Pravila o polozaju izlucnih i razlucnih povjerilaca i namirenja njihovih potrazivanja trebala bi omoguiti potpuniju zastitu ove kategorije povjerilaca i time doprinijeti sigurnosti poslovanja u svim oblastima.

Clan 163. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. Evropska Konvencija o meunarodnim aspektima stecaja, zakljucena u okviru Savjeta Evrope 1990. godine u Istanbulu, kao i Direktiva br. 1346/00 Savjeta Evropske unije o stecajnom postupku od 29.5.2000, bave se materijom stecaja sa inoelementom. 1406 Clan 197. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1407 Clan 198. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1405

1404

193

POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STECAJNOG DUZNIKA 1. Uvod Delikatnost odnosa povjerilaca i duznika konstantno je prisutna u zivotu i pravu. Na njihovom odnosu se bazira i citavo ugovorno pravo.1408 Ukoliko duznik ne vodi racuna o interesima povjerilaca ili samo neke od njih neopravdano favorizuje, a to ima za posljedicu nemogunost adekvatnog namirenja ostalih, osteeni povjerioci imaju pravo da se mijesaju u ta duznikova imovinska raspolaganja. Pobijanje duznikovih pravnih radnji treba staviti u funkciju pune i vee zastite povjerioca, jer je njegov poraz uvijek i poraz kompletnog privatnog prava, pa i prava uopste.1409 Ovo pobijanje je mogue vrsiti po opstim pravilima obligacionog prava,1410 1411 ali ono ipak ima narocit znacaj tek kad se nad duznikom otvori stecajni postupak.1412 1413 Bez obzira na znacajne razlike u regulativi, ovdje ipak postoji sustinsko jedinstvo. Odredbe o pobijanju duznikovih pravnih radnji predstavljaju prinudne propise koji postoje u interesu povjerioca, ali i u opstem interesu. Vanstecajno pobijanje ima

T. Delibasi, Pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika, Beograd, 1999, str. 1. A. Radolovi, Pobijanje duznikovih pravnih radnji, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci, vol. 20, br. 2/99, str. 639. 1410 Institut pobijanja pravnih radnji izvan stecaja regulisan je odredbama clanova 280-285. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) i odnosi se na pobijanje pravnih radnji kako fizickih, tako i pravnih lica. U osnovi pobijanje izvan stecaja zasniva se na sistemu klasicnih paulijanskih tuzbi, odnosno njihovih oblika, a taj sistem u duhu savremenih tendencija je znatno pojednostavljen objektiviziranjem uslova za pobijanje. 1411 Vidi: D. Aranelovi, O pobijanju pravnih dela izvan stecaja, Branic, br. 11-12/30, str. 141-153; B. Markovi, Pravo pobijanja izvan stecaja, Beograd, 1935; T. Krapac, Pobijanje duznikovih pravnih radnji, magistarski rad, Pravni fakultet u Zagrebu, 1987; Z. Stipkovi, O pobijanju duznikovih pravnih dela izvan stecaja, Nasa zakonitost, br. 8/77, str. 42-54; T. Josipovi, Duznikova pravna radnja kao objekt pobijanja izvan stecaja, Zakonitost, br. 9-10/91, str. 1144-1150. 1412 U stecaju je nacelo prioriteta u namirenju ustupilo mjesto principu srazmjernog namirenja svih povjerilaca. 1413 O ovim razlikama v. M. Velimirovi, Stecajno i vanstecajno pravo pobijanja, Pravni zivot, br. 11/05, str. 349; M. Miovi, Razlike izmeu stecajnog i vanstecajnog prava pobijanja, Pravni zivot, br. 11/05, str. 357.

1409 1408

194

za cilj namirenje samo jednog povjerioca, dok pobijanje u stecaju sluzi za namirenje svih stecajnih povjerilaca. Mogunost pobijanja pravnih radnji stecajnog duznika ne znaci da se povjerioci ne mogu uopste namirivati pred stecaj, ve da to samo ne mogu ciniti na stetu ostalih povjerilaca istog duznika.1414 Cinjenica je da ovo pobijanje otvara brojne probleme i sporna pitanja, 1415 jer pravna sigurnost zahtijeva da se, prije svega, odrzi sve ono sto je u osnovi zasnovano na pravu, pa zato ovaj institut predstavlja jedno od najsuptilnijih pitanja stecajnog postupka.1416 Radi se o posebnom pravu mijesanja u imovinska raspolaganja duznika u odnosu na opste pravo da obligacioni odnosi djeluju izmeu stranaka.1417 Pobijanje ne utice na valjanost pravnog odnosa koji postoji izmeu duznika i treih lica, ve se samo trazi da se toj pravnoj radnji oduzme dejstvo u onom obimu koliko su njome osteeni povjerioci.1418 Dakle, ono nema ca cilj represiju, ve iskljucivo zastitu interesa povjerilaca u stecaju.1419 Inace, pod pravom pobijanja se podrazumijevaju procesne radnje kojima je cilj osporavanje onih djelatnosti stecajnog duznika ucinjenih u odreenom roku prije otvaranja stecaja, a kojima se pojedini povjerioci dovode u povoljniji polozaj od ostalih.1420 Stoga se u teoriji pravo pobijanja tretira kao oblik povratnog dejstva stecaja.1421 Cilj toga je da se otklone stetne posljedice tih radnji prema povjeriocima, te da se stvore uslovi za njihovo ravnomjerno namirenje.1422 1423 Kada duznik padne u stecaj, pravo pobijanja pravnih radnji se moze posmatrati kao dio ukupnih dejstava otvaranja stecajnog postupka.1424

T. Delibasi, op.cit., str. 3. O tome: D. Medi, Pobijanje pravnih radnji stecajnog duznika, ZIPS, br. 1105-1106/07, str. 10. 1416 Slobodno se moze konstatovati da e ovo pitanje biti aktuelno sve dok bude postojao institut stecaja nad duznikom, te namirenje njegovih povjerilaca. 1417 Navodimo kao interesantan nacelni stav broj 6/85 sa XXVIII Zajednicke sjednice Saveznog suda, republickih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda odrzane 6. i 7. 11.1985. godine u Beogradu: "Lice protiv koga je pokrenuta pobojna parnica moze prijaviti u stecajnu masu potrazivanje cije namirenje se pobija, kao svoje potrazivanje sa odloznim uslovom, najkasnije do zakljucenja rocista za glavnu raspravu" - Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 3/86, str. 46. 1418 "Kada se trazi ponistaj ugovora o kupoprodaji u postupku pobijanja pravnih radnji stecajnog duznika, sud nije ovlasen da ponistava ugovor u cjelini sa dejstvom prema treim licima, ve utvruje da je ugovor bez pravne vaznosti samo prema stecajnoj masi" ­ Vrhovni sud Srbije, Prev-440/96 od 31.10.1996, u V. Kozar i C. Golubovi, Aktuelna sudska praksa, izvrsni postupak, stecaj, prinudno poravnanje i likvidacija, Beograd, 1998, str. 89. "Stecajni duznik kao povjerilac u pobojnoj parnici aktivno je legitimisan za pobijanje pravne radnje isplate orocenog deviznog uloga koja je izvrsena u njegovoj poslovnici, bez obzira sto je tuzeni bio u pravnom odnosu sa drugim licima, jer se u pobojnoj parnici pobija pravna radnja ­ isplata orocenog deviznog uloga, a ne pravni odnos"- Visi privredni sud u Beogradu, Pz-3820/94 od 21.10.1994. u Praktikum za stecaje, prinudna poravnanja i likvidacije, Beograd, 1998, str. 78. 1419 Pobijanje nema svrhu kaznjavanja fizickog ili pravnog lica prema kome je upravljeno. 1420 Vidi: Z. Balinovac, O pravu pobijanja u stecaju, Sudska praksa, br. 7-8/94, str. 3-11. 1421 E. Durutovi, Graansko-pravna zastita povjerilaca u stecaju i izvan stecaja, u Aktuelni instituti stecajnog prava u reformi stecajnog zakonodavstva, Herceg Novi, 2001, str. 69. 1422 Pravna doktrina poznaje dvije vrste zastite povjerilaca od stecajnih radnji duznika. To su sistem nistavosti, koji je karakteristican za francusko pravo i sistem pobojnosti, koji je prihvaen kod nas. Vidi: M. Miovi, Stecajno pravo pobijanja, Pravo i privreda, br. 5-8/06, str. 215. Iz izvrsenih analiza proizilazi da se sistem pobojnosti razvio iz sistema nistavosti i da je on danas uglavnom prihvaen u savremenom svijetu, jer nudi jednostavnija i preciznija rjesenja. Dejstvo pobijanja je prilagoeno cilju koji se zeli ostvariti otvaranjem stecajnog postupka, a to je nastavak poslovanja i preureenje stecajnog duznika. O tome: M. Velimirovi, Stecajno pravo, Novi Sad, 2004, str. 107; Z. Balinovac, O pravu pobijanja u stecaju... str. 3. O francuskom sistemu nistavosti v. G. Ripert i P. Roblot, Traitc de droit commecial, t.2, Paris, 1996, str. 1129-1150; Y. Guyon., Droit des affaires, t. 2, Paris, 1997, str. 351-372.

1415 1414

195

Pobijanje pravnih radnji u stecaju u Republici Srpskoj regulisano je odredbama clanova 80-87. Zakona o stecajnom postupku (ZSP RS).1425 Identicna rjesenja u ovom pogledu postoje i u Zakonu o stecajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZSP Federacije BiH).1426 Sadrzaj ovih zakona je veoma slican, jer se prilikom njihove izrade vodilo racuna da je intencija da se Bosna i Hercegovina pravno uredi kao jedinstveni privredni prostor, kako bi se olaksao pristup stranim investicijama i ostvarila proklamovana sloboda kretanja lica, robe, usluga i kapitala.1427 Mozemo konstatovati da postojea pravila donekle odstupaju od ranijih rjesenja iz ove oblasti i da je stecajno pobijanje sada potpunije regulisano.1428 1429 Pravo pobijanja imaju samo povjerioci i duznik, odnosno stecajni upravnik koji ga zastupa.1430Postoji misljenje da stecajni upravnik moze podnijeti tuzbu tek na osnovu odobrenja koje daje stecajni sudija, te da to odobrenje predstavlja procesnu pretpostavku na koju sud pazi po sluzbenoj duznosti.1431 Svrha ovoga bi bilo da se izbjegnu nepotrebni sporovi.1432 Ipak, smatramo da se taj stav ne bi mogao prihvatiti, jer ovakva formulacija ne

O pojmu i pravnoj prirodi prava pobijanja opsirno: T. Delibasi, op.cit., str. 71-83. Koje pravne radnje stecajnog duznika ne mogu biti predmet pobijanja vidi kod: V. Radovi, Paulijanska tuzba u stecajnom postupku ­ izuzeti slucajevi, Pravna rijec, br. 5/05, str. 603-620. 1425 Sluzbeni glasnik RS broj 67/02, 77/02, 38/03 i 96/03. 1426 Sluzbene novine Federacije BiH br. 29/03. 1427 O ovim zakonima sire: M. Rajcevi, Zakonska regulativa stecaja i likvidacije u Bosni i Hercegovini, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse," Mostar, 2004, str. 239-250. 1428 Stecajni zakon za Kraljevinu Jugoslaviju od 22.11.1929. godine je pobijanje pravnih radnji ucinjenih prije otvaranja stecaja normirao paragrafima 27-42. Vidi: Stecajno pravo na temelju novog Stecajnog zakona za Kraljevinu Jugoslaviju od 22.11.1929. godine, priredio S. Dezeli, Zagreb, 1930, str. 21-31. O pobijanju pravnih radnji prije otvaranja stecajnog postupka prema Zakonu o prisilnoj nagodbi i stecaju ('Sluzbeni list SFRJ br. 15/65, 55/69, 39/72, 16/74) v. M. Dika, Stecajno pravo i pravo prisilne nagodbe, skripta, Zagreb, 1978, str. 146-160. Zakon o sanaciji i prestanku organizacija udruzenog rada (Sluzbeni list SFRJ br. 41/80 i 58/80) ovu materiju regulise odredbama clanova 161165, a Zakon o sanaciji i prestanku organizacija udruzenog rada (Sluzbeni list SFRJ br. 72/86), kada su u pitanju odredbe o pobijanju preuzima u cjelosti rjesenja prethodnog zakona. Zakon o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji (Sluzbeni list SFRJ br. 84/89) je predviao ovaj institut u odredbama clanova 112-116. O tome: N. Sarki i D. Rasi, Komentar Zakona o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji, Beograd, 1992, str. 86-90. Istorijat vidi kod: M. Velimirovi, Pobijanje pravnih radnji preduzea, Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1972, str. 151-155; G. Gabri, Prestanak privrednih subjekata na tlu Jugoslavije od donosenja prvog Stecajnog zakona 1929. godine do danas, sapirografisano, Subotica, 1987. 1429 O pobijanju pravnih radnji u stecaju u Republici Hrvatskoj v. A. Erakovi, Pravne posljedice otvaranja stecajnoga postupka, u Novo ovrsno i stecajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 240-250, A. Erakovi, Stecajni zakon s komentarom i primjerima, Zagreb, 1997, str. 94-105, M. Dika, Pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka, Zagreb, 2002, str. 137-194, M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu stecaja, u Trea novela Stecajnog zakona, Zagreb, 2003, str. 145-209, M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu stecaja, u Cetvrta novela Stecajnog zakona, Zagreb, 2006, str. 159-234. O ovom pobijanju u Republici Srbiji prema Zakonu o stecajnom postupku (Sluzbeni glasnik Republike Srbije br. 84/04) v. M. Miovi, Stecajno pravo pobijanja ... str. 213-224. 1430 Vidi clan 85. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1431 D. Colovi i N. Milijevi, Stecajni postupak, Banja Luka, 2004, str. 85. 1432 Sudija moze najbolje da procijeni koja pobijanja ne bi bila svrsishodna i koji postupci bi vodili samo gubljenju vremena i nepotrebnom prouzrokovanju troskova.

1424

1423

196

postoji u ZSP, iako bi to bilo pozeljno.1433 Povjerioci mogu pobijati pravne radnje duznika, pod uslovom da stecajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca. Rok za podnosenje tuzbe je dvije godine od otvaranja stecajnog postupka.1434 Pravna radnja moze se pobijati i isticanjem protivtuzbe ili prigovora u parnici.1435 U tom slucaju navedeni rok ne vazi. Pasivno legitimisano je ono lice prema kome i u ciju korist je pobijana radnja i preduzeta, a tuzba za pobijanje se moze podii prema njegovim nasljednicima i pravnim sljedbenicima.1436 1437 Ukoliko pobijanje uspije, protivnik pobijanja odgovara kao nesavjesni drzalac stvari ili kao nesavjesni posjednik. Ovo je presumptio iuris et de iure, jer se ne utvruje njegova stvarna savjesnost ili nesavjesnost i on nema mogunosti da se brani bilo kakvim dokazivanjem suprotnog.1438 U tom slucaju protivnik pobijanja snosi i sve parnicne troskove u vezi sa pobojnom parnicom, ali ima pravo da mu duznik nadoknadi troskove koje je ucinio u korist stvari koju je drzao.1439

2. Pobojna pravna radnja Za uspjeh pobijanja potrebno je da budu ispunjene sve zakonske pretpostavke. Predmet pobijanja je ona pravna radnja stecajnog duznika koja umanjuje vrijednost stecajne mase, a time dovodi i do osteenja pojedinih povjerilaca.1440 Pobijati se mogu sve radnje koje imaju ovakve posljedice, bez obzira na nacin njihova izvrsenja.1441 Sa pravnom radnjom je izjednaceno propustanje kao i mjere prinudnog izvrsenja.1442 Pojam pravne radnje obuhvata svaku radnju koja je pravno relevantna i dovodi do promjena u duznikovoj imovini, a na stetu povjerilaca. Pobijati se mogu ne samo pravne radnje stecajnog duznika, ve i one radnje treeg lica koje se ticu duznikove imovine. Pojam pravne radnje je uzi od pojma pravne cinjenice, iako i pravne radnje ulaze u pravne cinjenice. Pravna radnja je izraz djelovanja stecajnog duznika na osnovu njegovog ponasanja i kao takva dovodi do odreenih pravnih

Ovako je bilo normirano u clanu 116. stav 3. ranijeg Zakona o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji iz 1989. godine. 1434 Rok za podnosenje pobojne tuzbe je prekluzivan i ne moze se produzavati, niti prekidati. Neblagovremenu tuzbu treba odbaciti. Vidi presudu Viseg privrednog suda Srbije, Pz. 7974/97, u Sudska praksa privrednih sudova, br. 2/98, str. 34. Analogno i stav Odjeljenja za privredne sporove tog suda od 24.12.1993, u V. Kozar, 2000 + sudskih odluka iz privrednog prava, Beograd, 2000, str. 447. 1435 Pobijanje se izuzetno vrsi i prigovorom u parnici. To e biti slucaj, npr. ako je pravnom radnjom duznik preuzeo obavezu koju jos nije ispunio, pa stecajni upravnik stavlja prigovor prijavljenoj trazbini da je pravna radnja nastala u okolnostima zbog kojih je pobojna. O tome: M. Velimirovi, Poslovno pravo, Preduzea ­ ugovori ­ bankarski poslovi ­ hartije od vrijednosti, Podgorica, 2000, str. 190. 1436 Imajui u vidu opste principe i pravnosistemska rjesenja koja se odnose na protivnike pobijanja po tuzbi za pobijanje pravnih radnji izvan stecaja, treba poi od stava da se pravne radnje mogu pobijati i u odnosu na ova lica. 1437 Tuzba se ne podnosi protiv stecajnog duznika, jer se pobijanjem ukida dejstvo pravne radnje samo prema stecajnoj masi. 1438 M. Velimirovi, Privredno pravo, Srpsko Sarajevo, 2001, str. 192. 1439 M. Velimirovi, Poslovno pravo... str. 190-191. 1440 D. Colovi i N. Milijevi, op.cit., str. 83. 1441 O pobijanju po ranijim propisima:M: Rogosi, Koje se pravne radnje stecajnog duznika mogu pobijati, Ekonomika preduzea, br. 3/68, str.196-199. 1442 ZSP, clan 80. stav 3.

1433

197

posljedica.1443 S druge strane, pojam pravne radnje je znatno siri od pojma pravnog posla, jer se pod pravnim poslom podrazumijevaju izjave volje upravljene na zasnivanje ugovora kao i jednostrane izjave volje usmjerene na stvaranje odreenih pravnih posljedica. Ukoliko se neko duznikovo raspolaganje sastoji iz dva odvojena akta, dovoljno je da se bilo koji od tih akata pobija.1444 Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna dejstva. Kod pravne radnje ogranicene rokom ili uslovom ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka.1445 Pravilo je da pravna radnja ne smije biti na stetu ni duznikove aktive ni pasive.1446 Prema ZSP RS i ZSP Federacije BiH1447 pobijati se mogu sljedee pravne radnje koje su omoguile povjeriocu osiguranje ili namirenje: a) ako su preduzete u posljednjih sest mjeseci prije podnosenja prijedloga za otvaranje stecajnog postupka, ako je u vrijeme radnje stecajni duznik bio platezno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za plateznu nesposobnost ili to iz grube nepaznje nije znao;1448 b) ako su preduzete nakon podnosenja prijedloga za otvaranje stecajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za plateznu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje stecajnog postupka ili to iz grube nepaznje nije znao. Zakonska presumpcija je da je povjerilac znao ili zbog grube nepaznje nije znao za nepovoljno ekonomsko-finansijsko stanje duznika. Ovo je oboriva pretpostavka, a dokazivanje odsustva ovih cinjenica tereti protivnika pobijanja.1449 Isto tako, pobijati se mogu i pravne radnje koje su omoguile povjeriocima neuobicajeno namirenje ili namirenje koje oni nisu mogli da ostvare, odnosno da zahtijevaju u to vrijeme.1450 Radi se o sljedeim pravnim radnjama: a) onim koje su preduzete u posljednjem mjesecu prije podnosenja prijedloga za otvaranje stecajnog postupka ili nakon podnosenja ovog prijedloga; b) onim koje su preduzete u toku treeg ili drugog mjeseca prije podnosenja prijedloga za otvaranje stecajnog postupka, a stecajni duznik je u vrijeme izvrsenja ovih radnji bio nesposoban za plaanje. Kod ovih pravnih radnji se pretpostavlja da je prema svim okolnostima slucaja povjerilac znao da se izvrsenom pravnom radnjom stete ostali povjerioci, odnosno, relevantno je da je u vrijeme preduzimanja pravne radnje bio povezano lice sa duznikom. 1451

M. Velimirovi, Pobojna pravna radnja stecajnog duznika, u Aktuelna pitanja graanskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova, Jahorina, 19-21.10.2006, str. 135. 1444 Vidi: E. Durutovi, op.cit., str. 72. 1445 ZSP, clan 80. stav 2. 1446 M. Velimirovi, Predmet i uzroci prava pobijanja u stecaju, Pravni zivot, br. 11/06, str. 57. 1447 Clan 81. 1448 Misljenja smo da je savjesnost povjerilaca trebalo definisati u smislu toga da li je on znao ili morao znati. 1449 Slicno i Vrhovni sud Srbije, Prev. 167/97 od 23.4.1997, u V. Kozar i C. Golubovi, op. cit., str. 88. 1450 Stecajni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 82/06) ovakvo namirenje definise kao inkongruentno namirenje. 1451 Neuobicajen nacina naplaivanja potrazivanja jeste narocito onaj za koji povjerilac u trenutku naplaivanja nije imao pravne osnove u onom pravnom poslu iz koga proizilazi njegovo potrazivanje (npr. zamjena ispunjenja ­ clan 308. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO, predaja radi prodaje ­ clan 309. ZOO, nova prodaja radi namirenja, itd.) ­ pravno stanoviste zauzeto na Opstoj sjednici Vrhovnog suda Slovenije od 27.6.1990. godine, a i odluka Vrhovnog suda Slovenije Opr. St. III IPS 12/90 od 16.4.1990, Informator, br. 3869 od 6.4.1991. godine. Inace, u sudskoj praksi je prisutan stav da se davanje umjesto ispunjenja ne moze automatski podvesti pod neuobicajeno podmirenje, ve da tu cinjenicu treba cijeniti u sklopu svih okolnosti konkretnog slucaja. O tome: H. Momcilovi, Pobijanje pravnih radnji u stecaju, Privreda i pravo, br. 3-4/90, str. 207.

1443

198

U slucaju usvajanja razloga za pobijanje protivnik pobijanja ima pravo da zahtijeva da mu se vrati ono sto je dao za pobijanu radnju i njegovo potrazivanje ponovo ozivljava.1452 On nema pravo da vrsi prebijanje svoje obaveze prema stecajnoj masi sa zahtjevom koji ima prema toj masi, jer je to u suprotnosti sa svrhom pobijanja.1453 1454Ukoliko je stvar koju je protivnik pobijanja dao prodata prije otvaranja stecajnog postupka, onda on ima pravo na naknadu kao stecajni povjerilac, a ako je stvar koju je protivnik pobijanja dao prodata poslije otvaranja stecaja, tada on ima status povjerioca stecajne mase.

3. Vrste pobijanja 3.1. Pobijanje aktivnih pravnih radnji Aktivne pravne radnje su izjave volje usmjerene na preduzimanje odreenog obligacionopravnog ili stvarnopravnog posla, kojima se preuzima obaveza ili se vrsi raspolaganje imovinom. Pod ovim se podrazumijevaju sva duznikova raspolaganja koja se odnose na njegovu imovinu. To mogu da budu raznovrsni pravni poslovi putem kojih se prenosi pravo svojine ili neki drugi oblik raspolaganja stvarima sa stecajnog duznika na druga lica. Ovdje spadaju i procesne radnje kao sto su odustanak od tuzbenog zahtijeva, povlacenje tuzbe, priznanje tuzbenog zahtijeva i tome slicno. Predmet prava pobijanja su aktivne pravne radnje duznika koje su prouzrokovale osteenje stecajnih povjerilaca i remeenje njihovog zakonskog namirenja.1455 3.2. Pobijanje propustanja Propustanje je svjesno nepreduzimanje neke pravne radnje, koje je dovelo do promjene u duznikovoj imovini. Prema tome, to necinjenje je imalo negativan uticaj na stanje duznikove imovine, jer u nju nesto nije uslo ili je iz te imovine izaslo nesto sto joj pripada. Primjera radi, relevantna propustanja postoje ako na vrijeme nije stavljen prigovor zastare, zatim ako nije podnesen prigovor na utvrene materijalne nedostatke isporucene robe,1456 ukoliko prilikom prijema duznik nije bez odlaganja obavijestio drugu ugovornu stranu da zadrzava pravo na ugovornu kaznu,1457 itd. 3.3. Pobijanje izvrsnih naslova Predmet ovog pobijanja nije samo izvrsna isprava, ve pravna radnja zbog koje je ona dobijena i koja je utvrena izvrsnom ispravom (npr. postoji neistinito priznanje). I sudska

1452 1453

ZSP RS i Federacije BiH, clan 86. stav 1. V. Colovi i N. Milijevi, op.cit., str. 90. 1454 "U stecajnom postupku dozvoljeno je prebijanje potrazivanja povjerioca sa protivpotrazivanjem duznika. Ali potrazivanje od duznika koja su nastala prije otvaranja stecajnog postupka ne mogu se prebiti sa potrazivanjem stecajne mase koje je nastalo poslije dana otvaranja tog postupka" ­ Visi privredni sud Srbije, Pz-9539/96, u Sudska praksa privrednih sudova, 1/97, str. 41. 1455 M. Velimirovi, Predmet i uzroci prava pobijanja u stecaju...str. 58. 1456 Clan 481. ZOO.

1457

Clan 273. stav 5. ZOO. 199

praksa se izjasnila u tom pravcu, naravno pod uslovom da se time remeti ravnomjerno namirenje stecajnih povjerilaca.1458 Uslov za to je da se takvom radnjom svjesno islo na njihovo osteenje. Ukoliko se utvrdi da je takva radnja bez dejstva, prestaje ucinak izvrsnog naslova prema stecajnim povjeriocima. 3.4. Pobijanje protivpravnih radnji Protivpravne radnje mogu biti predmet pobijanja samo ukoliko je osteenje ili unistenje predmeta nekome koristilo, odnosno ako je izgubljena vrijednost stvari usla u imovinu nekog drugog lica. Primjera radi, unistena isprava o duznikovom pravu, kao sto su hartije od vrijednosti (mjenica, cek, akcija i tome slicno). Razumljivo je da predmet pobijanja ne mogu biti ona djelovanja koja nikome ne koriste i gdje nema protivnika pobijanja.1459 Predmet pobijanja ne mogu biti ni simulovani pravni poslovi, jer oni ne dovode do promjena u duznikovoj imovini,1460 a ni apsolutno nistavi pravni poslovi, jer takvi poslovi ne proizvode nikakvo pravno dejstvo prema povjeriocima.1461

3.5. Pobijanje pravnih radnji bez naknade i namjerno osteenje ZSP RS i ZSP Federacije BiH predviaju da se mogu pobijati i pravne radnje preduzete bez naknade ili uz neznatnu naknadu, kojima se osteuju pojedini povjerioci, ako su preduzete u posljednjih pet godina prije podnosenja prijedloga za otvaranje stecajnog postupka.1462 Raspolaganje imovinom duznika uz neznatnu naknadu ocjenjuje se uporeivanjem realne vrijednosti prodate imovine u odnosu na cijenu po kojoj je imovina prodata u vrijeme kada je pravna radnja ucinjena, a ne u vrijeme donosenja sudske odluke.1463 Ukoliko se radi o prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, tada se ta pravna radnja ne moze pobijati.1464 Ve na prvi pogled se moze uociti da e biti vrlo tesko pouzdano utvrditi kada se radi o takvom poklonu u pogledu koga ne postoji mogunost pobijanja, pogotovo ukoliko je ucinjen bliskim osobama. Ovdje se radi o faktickom pitanju, na koje se odgovor moze dobiti tek kada se izvrsi sveobuhvatna analiza svih relevantnih okolnosti. Posebna odredba u ZSP RS i ZSP Federacije BiH postoji u slucaju kada je duznik imao namjeru da osteti povjerioca, pa je zbog toga preduzeo odreenu pravnu radnju.1465 U tom slucaju, takva radnja moze biti predmet pobijanja ako je preduzeta u posljednjih pet godina prije podnosenja prijedloga za

Npr. prema odluci ranijeg Vrhovnog suda Srbije, Prev-47/81, razlucna prava stecena 60 dana prije otvaranja postupka stecaja gube pravnu vaznost ukoliko je stecajni duznik sa uspjehom okoncao pobojnu parnicu u kojoj su ukinute pravne radnje iz kojih je steceno razlucno pravo, jer se mogu pobijati i radnje provedene u postupku prinudnog izvrsenja (odluka je iz arhive autora). 1459 To su slucajevi fizickog unistenja dobara usljed dejstva vise sile. 1460 Njemacka sudska praksa je priznala potrebu pobijanja i ovakvih pravnih poslova, posto su oni, praeni promjenama u formalnom pravnom stanju, doveli npr. do prividnog upisa u zemljisne knjige ili do takve predaje posjeda, sto je otezalo ili ugrozilo mogunost da odreena imovina stecajnog duznika posluzi za namirenje povjerioca ­ navedeno prema: M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu stecaja, u Cetvrta novela... str. 165. 1461 M. Velimirovi, Pobojna pravna radnja stecajnog duznika...str. 138. 1462 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 82. stav 1. 1463 Vrhovni sud Vojvodine, Pz. 1566/90 od 11.4.1991, u R. Petakovi, Zbirka propisa o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji sa sudskom praksom, Beograd, 1991, str. 38. 1464 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 82. stav 3. 1465 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 83.

1458

200

pokretanje stecajnog postupka. Pretpostavka je da je druga ugovorna strana, koja ima odreenu korist od pomenute pravne radnje, znala za namjeru duznika, ukoliko je imala saznanje za njegovu nesposobnost za plaanje. Misljenja smo da ove odredbe zakona vaze i kod pravnih radnji duznika sa njemu bliskim (povezanim) osobama.1466 Smatra se da je raspolaganje uz neznatnu naknadu opravdano ako je ucinjeno u cilju sprecavanja nastupanja vee stete (npr. prodaja kvarljive robe ili robe koja nije podesna za cuvanje, odnosno rasprodaja sezonske ili demodirane robe, da bi se nabavila druga roba, u pogledu koje se moze ocekivati da e se zaradom nadoknaditi gubitak). Procjenu o kakvom se raspolaganju radi vrsi sud imajui u vidu sve krucijalne okolnosti.1467 Kod raspolaganja bez naknade dolazi do objektivizacije prepostavki pobijanja1468 i ona su sama po sebi pobojna. Ideja o zastiti povjerilaca od ovakvih raspolaganja duznika odavno postoji, jer je jos rimsko pravo poznavalo pravilo da se ne mogu ciniti pokloni na racun svojih povjerilaca. 4. Pravne radnje koje se ne mogu pobijati Nacelno, mogu se pobijati sve pravne radnje ucinjene u odreenom periodu vremena prije stecaja, ako su ispunjene zakonske pretpostavke pobijanja. No, ovo opste pravilo ima i odreene izuzetke kada se pobijanje ne moze vrsiti. Izuzeci se ticu prirode i znacaja odreenih pravnih radnji za pravni promet, tako da su zakonodavstva smatrala potrebnim da se u odreenim slucajevima iskljuci pravo pobijanja.1469 ZSP RS i ZSP Federacije BiH ne navode precizno koje se pravne radnje ne mogu pobijati.1470 Meutim, kada se imaju u vidu neka opsta pravila, smatramo da se ne mogu osporiti: a) pravne radnje koje duznik obavlja uz saglasnost stecajnog upravnika, kao i poslovi koje je duznik izvrsio u okviru tekueg poslovanja; b) pravne radnje koje su izvrsene u slucaju da je podnesen stecajni plan kao osnova postupka reorganizacije duznika1471 i c) isplate po mjenicama i cekovima, ako je druga strana morala da primi isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih mjenicnih ili cekovnih obveznika.1472 Ne mogu se pobijati ni fakticke radnje raspolaganja koje nikome ne koriste, kojima se ne stvaraju prava i obaveze i gdje nema protivnika pobijanja.1473 5. Zajam clanova drustva ­ duznika

Tako i D. Colovi i N. Milijevi, op.cit., str. 87. M. Miovi, Stecajno pravo pobijanja ... str. 223. 1468 Ova objektivizacija je prisutna kao tendencija u istorijskom razvoju, ali je neosnovano sasvim iskljuciti subjektivne pretpostavke, jer bi u protivnom, u periodu opstih finansijskih teskoa, dolazilo do poremeaja u poslovanju. 1469 T. Delibasi, po. cit., str. 256. 1470 Vidjeti: M. Vasiljevi, Privredna drustva, Beograd, 1999, str. 588-589. 1471 To predstavlja njegov novi pocetak u pravcu osposobljavanja za uspjesno poslovanje, a njihova sadrzina zavisi od predlozenih mjera u stecajnom planu. 1472 Nacelo strogosti. Isplata mjenice ili ceka mogla bi se, meutim, pobijati u drugim slucajevima ­ npr. kada je u pitanju isplata prije dospjelosti. Vidi: Kasanin, Neskovi i Leki, Komentar Zakona o sanaciji i prestanku organizacija udruzenog rada, Beogrda, 1981, str. 302, navedeno prema: M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 329. 1473 M. Miovi, Stecajno pravo pobijanja... str. 218.

1467

1466

201

Ukoliko je neki clan drustva dao zajam drustvu u situaciji kada je neophodno da clanovi drustva ulazu vlastiti kapital, predmet pobijanja moze biti ona pravna radnja koja omoguava da se tom clanu drustva daje osiguranje. Uslov je da je ona preduzeta u posljednjih pet godina prije podnosenja prijedloga za pokretanje stecajnog postupka.1474 Isto vazi i za pravnu radnju kojom se omoguava namirenje clana drustva koji je dao zajam, pod uslovom da je ta radnja preduzeta u posljednju godinu prije podnosenja prijedloga za pokretanje stecajnog postupka.1475 Dakle, u ovim slucajevima se radi o davanju zajma za dopunjavanje kapitala drustva koje je zapalo u finansijske probleme i koje ne bi moglo uzimati zajam pod uslovima koji su uobicajeni u poslovanju. Clanovi drustva, koji su u ovoj situaciji ulozili kapital u drustvo, shodno navedenom, ne mogu imati povoljniji polozaj u odnosu na druge povjerioce. Znanje clana drustva za insolventnost ili neku drugu okolnost nije pretpostavka pobijanja. U ovim slucajevima nije jasno kako duznik moze garantovati za svoju vlastitu obavezu, a ne moze se poi od pretpostavke da je rijec o jemstvu tree osobe za duznika, jer u tom slucaju povjerioci ne bi bili osteeni.1476 6. Povezana lica Povezana lica su ona lica koja su bliska duzniku. Radi se o osobama koje su ili u srodstvu sa njim ili su clanovi odbora, odnosno nekog drugog njegovog organa.1477 ZSP RS i ZSP Federacije BiH prave distinkciju izmeu povezanih lica duznika ­ pojedinca i povezanih lica duznika ­ pravnog lica, odnosno ortakluka.1478 Povezanim licima stecajnog duznika pojedinca se smatraju: a) bracni drug duznika, cak i u slucaju da je brak sklopljen poslije pravne radnje koja se moze pobiti, pa i ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje; b) srodnici stecajnog duznika ili bracnog druga duznika (iz prethodne tacke) u pravoj liniji, kao i braa i sestre, odnosno polubraa i polusestre duznika ili njegovog bracnog druga, kao i bracni drugovi tih lica i c) lica koja zive u domainstvu sa duznikom ili su u posljednjoj godini, prije preduzimanja odreene radnje, zivjela u domainstvu sa duznikom ­ pojedincem. Kao povezana lica stecajnog duznika-pravnog lica ili ortakluka odreuju se: a) clanovi upravnih i nadzornih tijela i licno odgovorni clanovi stecajnog duznika, kao i lica koja u kapitalu duznika ucestvuju sa vise od 10%; b) lice ili drustvo koje zbog svoje polozajno pravne ili radno-ugovorne veze sa duznikom dobro poznaje stanje stecajnog duznika (podrazumijeva se da je drustvo ili lice, koje je na ovaj nacin povezano sa duznikom, moglo ili jos uvijek moze da utice na poslovanje duznika); c) lice koje je u licnoj vezi sa jednim od lica koja su navedena u ovom dijelu, koji se odnosi na povezana lica duznika ­ pravnog lica ili ortakluka, obavezano na cuvanje tajne o poslovima stecajnog duznika (ovdje se misli na bracnog druga, srodnike i lica koja zive ili su zivjela u domainstvu sa tim licima) i d) trea lica koja su fakticki u poziciji da na duznika vrse uticaj koji je izjednacen sa uticajem clana drustva sa veinskim udjelom u kapitalu ili clana organa za zastupanje

1474 1475

ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 84. stav 2. ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 84. stav 3. 1476 Slicno i A. Erakovi, Stecajni zakon s komentarom i primjerima...str. 99. 1477 Stecajni zakon Hrvatske ova lica naziva bliskim osobama. O bliskim osobama kao protivnicima pobijanja u Hrvatskoj v. M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu stecaja, u Cetvrta novela... str. 190-192. 1478 Vidi clan 87. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

202

(ukoliko se kod navedenih treih lica radi o pravnim licima i ortaklucima, to vrijedi i za organe ovlasene za zastupanje treeg lica). Ovo je novina u nasem stecajnom zakonodavstvu. Smatramo da je u svakom slucaju korisna i da ima svoju svrhu. Naime, do sada su zaista postojale mnogobrojne zloupotrebe od strane duznika koje su imale za cilj da umanje stecajnu masu i doprinesu osteenju povjerilaca, pa je sasvim razumljivo da je zakonodavac to zelio da sprijeci navedenim odredbama.1479 Za povezana lica se pretpostavlja da su informisana o duznikovom poslovanju i stoga se njihovo znanje za odreene okolnosti koje su pretpostavka pobijanja pretpostavlja.

7. Zakljucak U postupku stecaja povjerioci su jednaki, naravno u okviru istog naplatnog reda. Intencija je da se oni ravnomjerno namire iz stecajne mase kada za to doe odgovarajui momenat. Ukoliko duznik prije otvaranja stecajnog postupka umanji stecajnu masu i pojedini povjerioci budu dovedeni u povoljniji polozaj u odnosu na ostale, ovo nacelo se narusava i osteeni povjerioci svoju zastitu mogu da ostvare pomou pobijanja ovih duznikovih pravnih radnji. Kada se ima u vidu raniji propis (Zakon o prinudnom poravnanju, stecaju i likvidaciji iz 1989. godine), vidljivo je da je ovo pobijanje, i pored izvjesnih nedorecenosti, sada kod nas cjelovitije i sveobuhvatnije regulisano i da povjeriocima pruza potpuniji pravni okvir za zastitu u ovakvim slucajevima. Pobijanje se, inace, vrsi u korist svih povjerilaca, bez obzira na to ko ga vrsi. Kao sto je navedeno, njime se ne ponistava pravni posao izmeu duznika i treih lica, jer on ostaje na snazi, a samo se utvruje da je bez dejstva prema stecajnoj masi sve dok povjerioci ne namire svoja potrazivanja. Uspjesnim pobijanjem vraa se u duznikovu imovinu sve sto je pobijanom pravnom radnjom iz nje izaslo i cime je ta imovina bila umanjena, a povjerioci osteeni. Ovo pravo, kao socijalna ustanova, nosi pecat moralnih obzira prema svim povjeriocima, a uz to se zasniva i na principu pravicnosti.

Neki autori smatraju da odredbe koje se odnose na povezana lica sa duznikom - pravnim licem ili ortaklukom pruzaju prostor za siroko tumacenje i da zato mogu izazvati odredene dileme, pa da ih zbog toga treba dopuniti u smislu njihovog detaljnijeg definisanja. Vidi npr. V. Colovi i N. Milijevi, op.cit., str. 92. Misljenja smo da se to moze uvaziti i da bi ove nedostatke trebalo ispraviti donosenjem odgovarajuih izmjena i dopuna ZSP.

1479

203

KONCESIJE U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvod Pojam koncesija vodi porijeklo iz latinskog izraza consesio, kojim su u rimskom pravu oznacavana posebna odobrenja i dozvole koje su javne vlasti davale pojedincima, ukljucujui i oslobaanje od zaposljavanja na javnim radovima.1480 1481 Iako vuku korjene jos iz daleke proslosti,1482 koncesije svoj razvoj dozivljavaju u devetnaestom vijeku, kada se najcese daju u tzv. ekstraktivnom sektoru (eksploatacija nafte, suma, rudnika, gasa itd.).1483 Prava iz koncesija koncesionari su mogli da koriste na razne nacine. U tradicionalnom svojinskom sistemu koncesionari (najcese stranci) su dobijali toliko siroka ovlasenja za korisenje privrednih resursa da su fakticki postajali vlasnici tih izvora. Pod okriljem UN-a ve u drugoj polovini proslog vijeka zapocela je borba protiv ovakvog sistema koncesija i donijete su brojne znacajne rezolucije. Posebno mjesto u ovom pogledu zauzimaju Rezolucija o suverenim pravima naroda i nacija nad njihovim prirodnim bogatstvima iz 1962. godine i Rezolucije o stalnom suverenitetu nad prirodnim izvorima iz 1973. godine. Napusten je klasicni svojinski sistem i modernim koncesijama se sada daje samo pravo vremenskog korisenja a ne i vlasnistvo. Iako najvei broj zemalja u svijetu ovu materiju ima pravno

V. Popovi i R. Vukadinovi, Meunarodno poslovno pravo, opsti deo, Banja Luka-Kragujevac, 2005, str. 339. 1481 O koncesiji u jezickom smislu v. A: Erakovi, Koncesije, Racunovodstvo i financije, br. 12/97, str. 90. 1482 Vidi: H. Kofrc, Pretece koncesije u starim zakonicima Babilona i temeljnim religijskim izvorima/ svetim knjigama, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse," Mostar, 2007, str. 583-589. 1483 O dodjeli koncesija u ranijem periodu v. R. Prica, Ugovor o koncesiji, u Zborniku radova Novi ugovori od znacaja za privredni razvoj Jugoslavije, Beograd, 1995.

1480

204

ureenu, zakonske definicije koncesija nisu ceste.1484 Odreivanje pojma koncesije je slozeno. Ipak, koncesija se obicno definise kao pravni odnos izmeu drzave (koncedenta) i pravnog i fizickog lica kao preduzetnika (koncesionara) u kome drzava ustupa tom licu pravo korisenja prirodnog bogatstva,1485 javnog dobra1486 ili vrsenje javne sluzbe uz odreenu naknadu radi ostvarivanja javnih interesa.1487 Predmet koncesije moze, u principu, biti svaka privredna djelatnost,1488 dakle, postoji njihov veoma sirok spektar. Teoretski gledano, krug djelatnosti koje mogu biti ustupljene koncesionaru ne podlijezu nekom posebnom ogranicenju, a regulisu se pozitivnim propisima svake drzave.1489 Predmet ugovora se uvijek odnosi na one funkcije koje drzava iz odreenih razloga ne moze ili nee sama da vrsi, te ih prenosi na odreeno lice uz naknadu. Tako se ostvaruju javni interesi i obezbjeuje funkcionisanje javnih sluzbi i privrednog razvoja. 1490 U pravnoj teoriji nema jedinstvenog stava o tome da li je ovaj odnos privatnopravne ili javnopravne prirode.1491 Takoe, postoje i razliciti stavovi o pravnoj prirodi koncesije prirodnog bogatstva, dobara u opstoj upotrebi i javnih sluzbi.1492 Jedni smatraju koncesiju upravnim aktom, po drugima ona predstavlja poseban ugovor, dok po treima koncesija ima elemente i jednog i drugog.1493 Najsire prihvaeno je stanoviste da je rijec o ugovoru mjesovite prirode, prema kome se koncesioni odnos zasniva i na javno-pravnim principima, ali u sebi sadrzi i elemente graanskog prava.1494 Mislimo da se to misljenje moze prihvatiti i da je najblize sustini i duhu ovog instituta. Prema svojim unutrasnjim elementima to je ugovor kao i svaki drugi, dok je po svojoj funkcionalnoj strani, javno- pravni instrument.1495 Koncesija se dodjeljuje po posebnom postupku koji odreuje zakonodavstvo svake drzave.1496 Meunarodno pravo poznaje dvije vrste postupaka: na osnovu objavljenog konkursa i podnosenjem zahtjeva zainteresovanih lica.

D. era, Pojam i obiljezja koncesija, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci (1991), vol. 24., br. 1 /03, str. 625. 1485 O prirodnom bogatstvu v. R. Jeli, Posebni oblici prava svojine u SRJ, Beograd, 1998, str. 49. 1486 O javnom dobru sire: A. Gams, Javna dobra, Pravni zivot, br. 3/53, str. 1. i 2., S. Popovi, Javno dobro u nasem pravu, Simpozijum o drustvenoj svojini Srpske Akademije nauka i umetnosti, Sveska br. 23, Beograd, 1965; S. Popovi, Pravni rezim javnog dobra, Nasa zakonitost, br. 9-10/58, str. 33-34. 1487 Vidi: D. Popov, Neka aktuelna pitanja razvoja koncesija prirodnog bogatstva i dobara u opstoj upotrebi, Privredno-pravni prirucnik, br. 1-2/91, str. 3. O tome i: M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 275-276; Lj. Dabi, Koncesije u sumarstvu i vodoprivredi ­ uporednopravni pristup, Pravo i privreda br. 5-8/99, str. 339-357; LJ: Dabi, Strana ulaganja kroz sistem koncesija (uporedno-pravni pristup), Pravo i privreda, br. 5-8/97, str. 356-366. 1488 V. Popovi i R. Vukadinovi, op. cit., str. 340. 1489 Lj. Dabi, Strana ulaganja kroz sistem koncesija (uporedno-pravni pristup), Pravo i privreda, br. 5-8/97, str. 356-366 1490 O tome: D. Medi, Privlacenje stranog kapitala, ZIPS, br. 1084/06, str. 12. 1491 D. Popov, op.cit., str. 4-5. Vidi i: Lj. Dabi, Koncesije u pravu zemalja centrale i istocne Evrope, Beograd, 2002, str. 121-130. 1492 O upravljanju prirodnim bogatstvom i dobrima u opstoj upotrebi v. D. Popov, Upravljanje prirodnim bogatstvom i dobrima u opstoj upotrebi, Pravni zivot, br. 10/00, str. 55-69; D. Popov, Polozaj javnih preduzea u upravljanju prirodnim bogatstvom i dobrima u opstoj upotrebi, Pravni zivot, br. 11/01, str. 187-197. O pravnoj prirodi koncesije v. I. Borkovi, Pravna priroda koncesije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 28 (1-2/91), str. 17-29. 1493 Vise o tome: D. Popov, Neka aktuelna pitanja razvoja koncesija prirodnog bogatstva i dobara u opstoj upotrebi....str. 7-9. 1494 O ugovorima srodnim koncesijama v. D. era, op.cit., str. 632-637. 1495 T. Knezevi, Specificna svojstva ugovora o koncesiji, Pravni zivot, br. 11/01, str. 421. 1496 Analizirajui zakonodavstva nekih evropskih drzava, moze se konstatovati da odreene zemlje nemaju uopste zakona o koncesijama (npr. Njemacka, Italija itd.), ve je ovaj postupak ureen posebnim zakonima.

1484

205

Kao poseban modalitet stranog ulaganja je investiranje po BOT modelu. 1497To je oblik koncesije koji se sastoji iz vise faza ,a zavrsna je predaja objekta koncedentu po isteku ugovorenog vremena.1498 2. Koncesije u pravu bivse SFRJ Na prostoru bivse SFRJ Zakon o stranim ulaganjima1499 je nacelno regulisao i posebne oblike ulaganja stranog kapitala kroz koncesiju.1500 Prema ovom zakonu koncesija se mogla odobriti za korisenje obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u opstoj upotrebi, korisenje neobnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u opstoj upotrebi i izgradnju, voenje i iskorisavanje na odreeno vrijeme odreenog objekta, postrojenja ili pogona kao sopstveno preduzee.1501 Ugovorom kojeg sklapaju strani ulagac i opstina bilo je predvieno da se regulise trajanje i uslovi koncesije za korisenje obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u opstoj upotrebi. Ovaj ugovor je postajao punovazan kada je na njega dao saglasnost Savezni sekretarijat za ekonomske odnose sa inostranstvom. Ukoliko se radilo o neobnovljivom prirodnom bogatstvu ili dobru u opstoj upotrebi, za svaki ugovor se donosio posebni zakon kojim su regulisani odnosi izmeu koncedenta i koncesionara, posebni uslovi, postupak dodjele, te kontrola. Sto se tice izgradnje, voenja i iskorisavanja odreenog objekta, postrojenja ili pogona kao sopstvenog preduzea, nadlezni organ republike ili pokrajine je ovo odobravao na odreeni rok stranom licu. Poslije proteka ugovorenog roka i realizacije ugovorenih poslova, objekat, postrojenje ili pogon su prelazili u drustvenu svojinu i dobijali status drustvenog preduzea uz mogunost da se prethodno vrate ulozena sredstva i ostvarena dobit.1502 3. Koncesije u Bosni i Hercegovini (BiH)1503 Prvi propis o koncesijama u BiH je donesen 1991. godine. Iako se sastojao iz svega dvadeset clanova, ovaj zakon je koncipiran i usvojen kao moderan propis iz te oblasti.1504

Skraenica BOT je nastala od engleskih rijeci build-izgradi, operate- koristi i transfer- predaja i podrazumijeva vise varijanti, u zavisnosti od toga da li je u pitanju izgradnja novog objekta, da li je ugovorom predvieno i projektovanje objekta, da li postoji obaveza transfera i slicno-v. B. Ivkovi i dr., Koncesije po BOT modelu, Beograd, 1999, str. 41. 1498 Opsirnije: V. Popovi i R.Vukadinovi, op.cit., str. 350-351. U meunarodnoj privrednoj praksi postoje raznovrsne kombinacije ovog sistema.Primjera radi, novi crnogorski Zakon o ucesu privatnog sektora u vrsenju javnih usluga predvia pod BOT sistemom davanje povlastica od strane Vlade ili lokalne samouprave na izgradnju , korisenje i prenos javnih preduzea uz razne dodatne forme poput izgradnje/lizinga/transfera, izgradnje/transfera/ funkcionisanja, ureivanja/funkcionisanja/ transfera, saniranja/ funkcionisanja/ transfera. 1499 Sluzbeni list SFRJ br.77/88. Ovaj je savezni zakon clanovima 18-20. pod naslovom Posebni oblici ulaganja otvorio mogunost dodjeljivanja koncesija stranim ulagacima. 1500 Zakonsko regulisanje koncesija su izvrsile i tadasnje republike svojim zakonima: Zakon o koncesijama (za BiH) Sluzbeni list SR BiH br. 27/91; Zakon o koncesijama (za Hrvatsku), Narodne novine RH br. 18/90; Zakon o opstim uslovima koncesije za davanje koncesija stranim licima (za Srbiju), Sluzbeni glasnik RS br. 6/90; Zakon o koncesijama (za Crnu Goru), Sluzbeni list SRCG br. 13/91). 1501 Zakon o stranim ulaganjima, clan 18. 1502 Vidi: V. Gorenc, Ugovor o koncesiji, Acta turistica, br. 2/89, str. 178-192. 1503 O tome: D. Medi, Privlacenje stranog kapitala, Zips, br. 1084/06, str. 13-16.

1497

206

Meutim, zbog poznatih okolnosti koje su uskoro usljedile, logicno je da u praksi gotovo nije ni doslo do njegove primjene. Jasno je da tada nije bilo elementarnih uslova ni adekvatnog ambijenta za privlacenje stranog kapitala, pa ovaj propis eo ipso i nije proizvodio nikakve pravne posljedice. Tek 2002. godine u BiH je doslo do cjelovitog zakonskog regulisanja koncesija na nivou drzave i entiteta1505 1506 No, razraivanje ovog instituta tek treba nastaviti, a uslov za to je svakako regulisanje esencijalnih pitanja koja se odnose na drzavnu svojinu, zemljiste i sve druge prirodne resurse. Prije svega, potrebno je utvrditi vidove drzavne imovine koja se moze ustupiti na korisenje privatnim licima, zatim formulisati opste principe korisenja i karakter korisnickih prava.1507 Nesumnjivo je da se investitoru moraju garantovati stabilni uslovi djelatnosti, postojanost uslova oporezivanja i sve ono sto je bitno za sigurnost ulozenog kapitala. Nema nikakve dileme da razvoja domae privrede nema bez privlacenja stranih investicija, ali zato treba stvoriti odgovarajui ambijent i zakonski okvir. 3.1. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine (ZOK BiH) Svrha ovog zakona je da stvori transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir za utvrivanje uslova pod kojima se domaim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u BiH (nacelo jednakog i pravicnog tretmana1508).1509 Zbog toga su ovim zakonom propisani nacin i uslovi pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije, nadleznost za njihovu dodjelu, te druga pitanja bitna za ovu materiju.1510 Koncesije se mogu odobravati samo za one sektore koji su, po Ustavu i zakonima BiH, u nadleznosti drzave BiH, ako se radi o slucajevima predstavljanja meunarodnog subjektiviteta BiH, kao i kada se koncesiono dobro prostire na entitete.1511 Po ovom zakonu, koncesija znaci pravo koje koncedent dodjeljuje u cilju osiguravanja infrastrukture i/ili pruzanja usluga i iskorisavanja prirodnih resursa u rokovima i pod uslovima o kojima se koncedent i koncesionar dogovore.1512 Vidljivo je da je

H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa (s osvrtom na zakonsku regulativu drzave Bosne i Hercegovine), u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja ''Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse'', Mostar, 2006, str. 243. 1505 Zakon o koncesijama (za RS), Sluzbeni glasnik RS br. 25/02; Zakon o koncesijama (za Federaciju BiH), Sluzbene novine Federacije BiH br. 40/02; Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine, Sluzbeni glasnik BiH br. 32/02. U Republici Srpskoj npr. prije toga je bio na snazi Zakon o stranim ulaganjima i koncesijama (Sluzbeni glasnik RS br. 21/96, 1/97 i 5/99). Inace, Ustav Republike Srpske u clanu 59. propisuje da se zakonom ureuje zastita, korisenje, unapreivanje i upravljanje dobrima od opsteg interesa, kao i plaanje naknade za korisenje dobara od opsteg interesa i gradskog graevinskog zemljista, dok se u clanu 64. propisuje da Republika stiti i podstice, izmeu ostalog, i racionalno korisenje prirodnih bogatstava u cilju zastite i poboljsanja kvaliteta zivota i zastite i obnove sredine u opstem interesu. 1506 Cinjenica da je propis na nivou drzave donesen poslije entitetskih ukazuje na neadekvatan pristup normativnom regulisanju ove materije u BiH. 1507 H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 244. 1508 Ovo nacelo obuhvata zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu izmeu ucesnika u postupku davanja koncesije i izbora koncesionara, kao i obavezu da ucesnici u postupku izbora koncesionara imaju tacne i potpune informacije o svim relevantnim cinjenicama od kojih ovaj izbor zavisi. Osim tog nacela moraju se postovati i nacelo slobodne trzisne utakmice, te nacelo autonomije volje ugovornih strana. 1509 ZOK BiH, clan 2. 1510 ZOK BiH, clan 1. stav 1. 1511 ZOK BiH, clan 1. stav 2. 1512 ZOK BiH, clan 3. tacka 2. Na isti nacin je odredena koncesija i u ZOK-u RS-a (clan 5. stav 2.), dok ZOK FBiH sadrzi nesto drukciju formulaciju ­ clan 4. stav 1.

1504

207

ovakva definicija koncesije manjkava. Prije svega, kod koncesije se ne prenosi samo pravo, ve se moze raditi o ustupanju vrsenja prava, a isto tako ona bi morala da upuuje na obavljanje odreenih djelatnosti koncesionara.1513 Prema H. Kofrcu ''determinisanje koncesije moglo bi biti izvrseno tako sto bi se ovaj institut, verbi causa, odreivao kao preneseno (ili ustupljeno) vrsenje prava, koje sluzi u cilju (ima za svrhu) obavljanja djelatnosti koje za predmet imaju...etc.''1514 Koncedent, fakticki, ima dvostruku ulogu, on se pojavljuje i kao nosilac javne vlasti i kao subjekt prava i obaveza povodom ulaganja kapitala i znanja, pri cemu se ovdje spusta na nivo ugovorne strane koncesionara.1515 Koncesionar po ovom zakonu moze biti samo pravno lice.1516 Smatramo da bi sticanje statusa koncesionara trebalo omoguiti i fizickim licima,1517 bar za odreene djelatnosti i to bi moglo doprinijeti rjesavanju opsteg problema nezaposlenosti.1518 Uostalom, takvo rjesenje je u saglasnosti i sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja BiH,1519 koji kao stranog ulagaca, pored pravnog lica, predvia i fizicko lice,1520 pa bi Zakon o koncesijama svakako trebalo uskladiti sa pomenutim zakonom, koji predstavlja lex generalis za ovu oblast.1521Zakon propisuje da koncesionar ne moze obavljati drugu djelatnost osim one koja je navedena u ugovoru o koncesiji.1522 Koncesionar, inace, snosi rizik vezan za prihode od korisenja odreenog objekta ili vrsenja usluge. Odluku o tome da li e konkretna koncesija biti dodjeljena, odnosno o vrsti i predmetu koncesije donosi Savjet ministara BiH, a potvruje je Parlamentarna skupstina BiH.1523 U slucaju spora izmeu BiH i/ili RS, odluku donosi Zajednicka komisija za koncesije BiH. Ovdje se ocigledno radi o previdu zakonodavca, jer zaista nije jasno zasto nije predvieno da

Slicno: H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 245. H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 245. 1515 Vidi: D. Popov, Razmatranje aktuelnih pitanja od znacaja za razvoj koncesionih odnosa, Pravo i privreda, br. 7-8/95, str. 32-38. 1516 Raniji zakon je predviao mogunost da i fizicko lice moze biti koncesionar. 1517 Istina, u modernim uslovima privredivanja, mogunost da se kao koncesionar pojavi fizicko lice je uglavnom teoretska, kada se ima uvidu potreban kapital i neophodna tehnologija za realizaciju koncesije. 1518 Ovakvo rjesenje postoji u Zakonu o koncesijama Republike Srbije, Sluzbeni glasnik Republike Srbije br.55/03) i Zakonu o koncesijama Republike Hrvatske, Narodne novine br. 89/92, a predviaju ga i jos neki zakoni. O koncesijama u Srbiji v. D. Dimitrijevi, Pravna regulativa koncesija u Republici Srbiji, Pravo i privreda br. 5-8/05, str. 728-739. O koncesijama u Hrvatskoj v. B. Vukmir, Pravni aspekti koncesija, Pravo i porezi, 9 (12/00), str. 15-24, M. Zuvela, Koncesije, Hrvatska pravna revija, 1 (1/01), str. 102112, D. Sarvan i M. Zuvela, Koncesije u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Zagreb, 2006, D. Bolanca, Koncesije na pomorskom dobru, u Nekretnine, novine u propisima, posebni pravni rezimi, problemi iz prakse, Zagreb, 2006, str.113. J. Jug, Nekretnine u vlasnistvu Republike Hrvatske, zupanija, gradova i opina-raspolaganje i koncesija, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2006, str.1-33. 1519 Sluzbene novine BiH br. 4/98. Ovaj zakon je uraden uz pomo FIAS-a i sadrzi savremene standarde za direktna strana ulaganja. Zakonom se sve odredbe entitetskih propisa koje nisu u skladu ili su u suprotnosti sa njim stavljaju van snage, a BiH i entitetima je ostala obaveza da donesu usklaene propise i podzakonske akte za njihovo izvrsavanje i provoenje. 1520 Vidi clan 2. ovog zakona. 1521 Inace, veina zemalja koje poznaju koncesije, izjednacavaju strana lica sa domaim u pogledu prava i uslova za dobijanje koncesija. Ipak, propisi nekih razvijenih zemalja prava stranaca na dobijanje koncesija ogranicavaju ili su stranci potpuno iskljuceni iz koncesija u pojedinim oblastima. Npr, francusko pravo propisuje da stranci ne mogu biti koncesionari javnih sluzbi. Izuzetak cine drzavljani drzava clanica Evropske unije. 1522 ZOK BiH, clan 30. stav 2. 1523 ZOK BiH, clan 4.

1514 1513

208

bi mogli postojati i sporovi izmeu BiH i Federacije BiH ili Brcko Distrikta BiH. Zakon utemeljuje Komisiju za koncesije BiH, sa sjedistem u Banjoj Luci, kao nezavisno regulatorno tijelo, koja svoje nadleznosti obavlja u svojstvu Komisije za dodjelu koncesija BiH ili u svojstvu Zajednicke komisije za koncesije (Komisija).1524 Komisija uz saglasnost Savjeta ministara donosi pravila o: a) postupku podnosenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji, voenju rasprava pred Komisijom i o drugim pitanjima vezanim za rad Komisije, b) sjednicama i broju clanova Komisije koji e razmatrati zahtjev, c) koncentraciju vlasnistva i mjerama cija je svrha da se omogui rast konkurencije u odreenom sektoru, ako ovo pitanje nije regulisano drugim propisima, d) nacin rjesavanja sporova iz clana 17. stava 5., e) u unutrasnjem ustrojstvu i o nacinu utvrivanja kriterija za odreivanje naknade iz clana 10. stav 1., f) utvrivanju naknada iz clana 17. stav 9.1525 Koncedent podnosi Komisiji poziv na tender i prateu dokumentaciju na razmatranje i odobravanje, a Komisija obavjestava koncedenta o tome da li je poziv odobren,. Pri tome Komisija ima u vidu sve bitne elemente, a izmeu ostalog i to da li se kriteriji za ocjenjivanje, postupak i izbor najuspjesnije ponude na zadovoljavajui nacin baziraju na jasnim i transparentnim principima nediskriminacije i da li poziv na tender u sustini odstupa od studije ekonomske opravdanosti koju je Komisija odobrila.1526 Koncesija se dodjeljuje ponuacu koji je ispunio sve kriterije ponuene u tenderu i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuace, koncedent o izboru najuspjesnijeg ponuaca obavjestava Komisiju, a o konacnoj odluci o dodjeli koncesije Parlamentarnu skupstinu BiH.1527 Imajui u vidu nacelo slobodne trzisne utakmice, ucesnicima u postupku se obezbjeuje slobodna konkurencija u skladu sa svim pozitivnim propisima. Koncesija je dvostrani pravni odnos, odnosno uvijek odnos izmeu dvije strane ­ koncedenta i koncesionara. Ovaj odnos je ureen ugovorom, te iz njega proizilaze prava i obaveze, kako jedne, tako i druge strane.Koncesioni ugovor predstavlja zavrsetak kompleksnog postupka odobravanja koncesije, a njegovom zakljucenju prethode slozene aktivnosti ugovornih strana. Ugovor o koncesiji, izmeu ostalog, sadrzi: a) sadrzinu i obim koncesije, b) prava i obaveze ugovornih stranaka, ukljucujui i obavezu pruzanja sigurne usluge korisnicima po najnizim cijenama, s obzirom na okolnosti, c) radnje vezane za dobijanje potrebnih ovlasenja za provedbu aktivnosti shodno ugovoru o koncesiji, d) uslove investiranja, e) olaksice i korisenje zemljista, f) sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje Savjet ministara, vlada entiteta ili Vlada Brcko Distrikta BiH, g) uslove za obnavljanje ugovora, h) sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana, i) raskid ugovora i postupak u slucaju raskida, a koji je usljedio prije isteka vremena predvienog ugovorom, j) nacin rjesavanja sporova, ukljucujui meunarodnu arbitrazu ako se ugovorne strane o tome dogovore, k) mjere za omoguavanje finansiranje projekta, l) odreivanje i usklaivanje tarifa, m) iznos godisnje naknade za koncesiju, n) opis dogaaja koji se smatraju visom silom, o) ostale elemente bitne za predmet koncesije.1528 Svaki ugovor o koncesiji koji je zakljucen suprotno ovom zakonu je nistav.1529 Koncesijski ugovor, dakle, pored volje koncedenta i

1524 1525

ZOK BiH, clan 5. stav 1. i 3. ZOK BiH, clan 19. stav 1. 1526 ZOK BiH, clan 23. stav 1, 2. i 3. 1527 ZOK BiH, clan 24. stav 1, 2. i 4. 1528 ZOK BiH, clan 26. stav 1. 1529 ZOK BiH, clan 32. stav 3.

209

koncesionara mora biti u saglasnosti sa vazeim propisima, a isto tako i sa pravnim pravilima koja se kod tog zakljucenja primjenjuju.1530 Prema tome, evidentno je da je ugovor o koncesiji specifican, jer za njega ne vazi nacelo konsensualizma,1531 da postoji viseslojnost procedure, da koncedent u postupku njegovog zakljucenja nastupa sa pozicije javne vlasti, vodei brigu o javnom interesu,1532 te da su u ugovoru prisutni javni elementi. Isto tako, taj ugovor se mora zakljuciti na duzi vremenski period, koncesijski odnos ima ocito karakter odnosa intuitu personae, a investicije koje koncesionar ulaze u organizovanje i vrsenje te djelatnosti, po pravilu, pripadaju koncedentu.1533 Savremenim koncesionim ugovorima podrobno se regulisu prava i obaveze ugovornih strana, a na taj nacin se smanjuje mogunost razlicitog tumacenja pojedinih odredbi, te nastanka eventualnih sporova. Naravno, ugovorne strane imaju autonomiju volje da urede samo ona prava i obaveze koja nisu regulisana imperativnim propisima. Dok je koncesionar u odnosu na koncedenta u podreenom polozaju, u odnosu na trea lica on ima privilegovani polozaj, koji se sastoji u odreenim olaksicama (carinama, porezima itd.) koje on najcese koristi za vrijeme trajanja koncesije.1534 Posto Komisija donese konacnu odluku, ugovor o koncesiji zakljucuje ministar, na odreeno razdoblje, koje ne moze biti duze od trideset godina.1535 Izuzetno, ukoliko postoje narocite okolnosti, koje zahtijevaju ulaganja na duzi rok, taj rok se moze produziti, ali ne smije biti duzi od pedeset godina.1536 Ugovor se moze obnoviti, ali produzenje ne moze premasiti polovinu prvobitnog roka.1537 Ovdje bi bilo logicno da u rok trajanja koncesije ne ulazi onaj vremenski period koji je neophodan za izvrsavanje pripremnih radnji za pocetak obavljanja koncesione djelatnosti. Izuzetak od odredbe da se ugovor o koncesiji ne moze zakljuciti bez saglasnosti Komisije predstavlja norma koja predvia zakljucenje ovog ugovora sa meunarodnim finansijskim institucijama ciji je clan BiH.1538 Dakle, u postupku dodjeljivanja koncesije javljaju se dva pravna akta: odluka o koncesiji kao upravni akt, te ugovor o koncesiji i vrsenje koncesione djelatnosti moze poceti tek potpisivanjem ovog ugovora.

O pojmu ugovora o koncesiji v. T. Knezevi, op. cit., str. 420. Forma ugovora o koncesiji je bitan uslov njegove punovaznosti (forma ad solemnitatem). To vazi i za sve docnije izmjene i dopune ovog ugovora. Obavezna pismena forma je proistekla iz znacaja samog ugovora. 1532 Specificnost ugovornih strana je njihova pravna nejednakost i upravo zbog ovoga, taj ugovor podsjea na ugovor po pristupu.Meutim, tezi se da dominantnu ulogu drzave postepeno zamjenjuje odnos jednakosti izmeu koncedenta i koncesionara. 1533 Neki autori smatraju da bi adekvatniji naziv bio ''ugovor o privrednoj saradnji'' ­ v. R. Prica, op.cit., str. 167-185. 1534 O tome: V. Filipovi, Meunarodna koncesija: Povijesni razvoj i gospodarski znacaj, Racunovodstvo i financije, 38 ( 6/92), str. 47. 1535 U uporednom pravu se najcese odreuje samo opsti maksimalni rok ­ npr. Zakon o stranim investicijama Rusije, u clanu 40. predvia da rok trajanja ugovora o koncesiji iznosi maksimalno 50 godina, s tim sto se trajanje svakog ugovora odreuje s obzirom na karakter i uslove koncesije, Zakon o koncesijama Srbije propisuje da rok trajanja koncesije iznosi 30 godina, ali se ugovorom o koncesiji moze predvidjeti mogunost produzenja ovog roka, itd. 1536 Ugovor o koncesiji se uvijek zakljucuje na odreeno vrijeme, jer bi, u suprotnom, to znacilo trajan prenos koncesijskog prava, a to je u suprotnosti sa pravnom prirodom koncesije. No, on se zakljucuje na duzi rok, jer se na taj nacin omoguava koncesionaru da povrati ulozeni kapital i realizuje dobit, sto je sasvim opravdano. 1537 ZOK BiH, clan 26. stav 2. i 3. 1538 ZOK BiH, clan 26. stav 4.

1531

1530

210

Raskid ugovora o koncesiji je mogu ukoliko je koncesionar insolventan ili ako bankrotira, te u slucaju da koncesionar ili koncedent ne ispunjavaju ugovorene obaveze.1539 Mozemo konstatovati da je i ova odredba dosta neprecizna, jer se ne daje odgovor u kom vremenskom periodu koncesionar treba biti insolventan, te sta precizno znaci neispunjavanje ugovorenih obaveza, pa i ovdje moze doi do razlicitog tumacenja i nepotrebnih sporova. 1540 Inace, kada je rijec o okoncanju koncesionog ugovora, poslovna praksa poznaje nekoliko osnovnih nacina.Zakon se o tome direktno ne izjasnjava. Najcesi nacin prestanka je istek roka na koji je ugovor zakljucen, a ovaj ugovor moze prestati i raskidom, otkazom, donosenjem odluke o proglasenju stecaja nad koncesionarom, propasu predmeta koncesije, otkupom koncesije i tome slicno.1541 Sud BiH je predvien kao organ za rjesavanje sporova koji nastanu zbog povrede odredaba ovog Zakona.1542 Nadleznost za rjesavanje sporova koji nastanu izmeu stranaka po koncesijskom ugovoru ostavlja se na dispoziciju strankama. Primjena domaeg prava na ugovor o koncesiji je, inace, nesumnjivo najbolje rjesenje, pogotovo u slucaju kada je takav ugovor potvren kroz zakonsku proceduru, donosenjem posebnog zakona o dodjeli koncesije ciji je sastavni dio zakljuceni ugovor o koncesiji. Tada takav ugovor postaje dio unutrasnjeg prava, a sam zakon predstavlja lex specialis u odnosu na druge domae zakone.1543 Prilikom zakljucivanja koncesionog ugovora u najveem broju slucajeva predvia se primjena prava drzave koja ustupa koncesiju, a samo izuzetno se ugovara da e se na ugovorne odnose primjeniti opsta pravna nacela. Ukoliko ugovorom o koncesiji nije ugovoreno mjerodavno pravo,1544 u tom slucaju se primjenjuje pravo odreeno kolizionim normama.1545 Rjesavanje koncesijskih sporova izuzetno je zanimljivo pravno pitanje, jer ovdje dolazi do primjene pravila graanskog, ali i upravnog prava, odnosno do simultane primjene privatnog i javnog prava. Najcesi razlozi koncesijskih sporova upravo su tumacenje pojedinih odredaba ugovora o koncesiji ili izvrsavanje ugovorom preuzetih obaveza. Koncesijski poslovi su, u pravilu, poslovi velike ekonomske vrijednosti, a prava i obaveze ugovornih strana su veoma slozeni.1546 Smatramo da se moglo predvidjeti da stranke mogu rjesavanje sporova povjeriti domaoj ili stranoj arbitrazi. Na taj

ZOK BiH, clan 27. Teoretski, imajui u vidu prirodu ugovora o koncesiji, moglo bi da se postavi pitanje da li pravo na jednostrani raskid ugovora ima samo koncedent, kao javno pravni subjekt, ili pak i koncesionar pod odreenim uslovima moze traziti raskid ugovora. Meutim, ZOK BiH ovakvu mogunost ostavlja i koncesionaru. Ovdje moze da se postavi pitanje koju vrstu stete koncesionar moze da zahtijeva zbog raskida ugovora, da li samo stvarnu stetu ili izgubljenu dobit. 1540 Zakon o obligacionim odnosima u clanovima 124-132. regulise raskid ugovora zbog neispunjenja. 1541 Opsirnije: T. Knezevi, op.cit., str. 431. 1542 ZOK BiH, clan 35. O rjesavanju sporova i mjerodavnom pravu u oblasti meunarodnih koncesija v. Lj. Dabi, Resavanje sporova i merodavno pravo u oblasti meunarodnih koncesija, Pravni zivot, br. 11/01, str. 435-453. Vidi i: D. urev, Arbitrazno rjesavanje sporova u ugovorima o koncesiji, u Zborniku radova ''Novi ugovori od znacaja za privredni razvoj Jugoslavije'', Beograd, 1995, str. 202. 1543 Sire: D. Kiti, Davanje koncesije stranim investitorima, Sudska praksa, br. 7/91, str. 72. 1544 Kad se govori o izboru mjerodavnog prava, ono dolazi u obzir samo za obligaciono pravni dio, odnosno onaj dio odnosa koji nije ureen kogentnim propisima. 1545 O tome: Lj. Dabi, Resavanje sporova i merodavno pravo u oblasti meunarodnih koncesija... str. 453. 1546 O tome opsirno: D. era, Rjesavanje koncesijskih sporova, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2007, str. 279-299.

1539

211

nacin bi strani investitori dobili dodatnu sigurnost. 1547 Arbitraza je siroko prihvaeno sredstvo u rjesavanju koncesijskih sporova ukoliko nije zakonom izricito zabranjena. 4. Zakljucak Koncesije predstavljaju znacajan instrument stranih ulaganja, koje treba da omogue bolju ravnotezu u razmjeni roba i usluga, te da poboljsaju privredni razvoj jedne zemlje u cjelini. Nemogue je zamisliti adekvatan razvoj bez meunarodne privredne saradnje, koja nesumnjivo doprinosi uspjesnom ukljucivanju u meunarodnu podjelu rada. Na razne nacine (direktne i indirektne) koncesije omoguavaju prestrukturiranje privrede, posebno kroz proces svojinske transformacije. Regulisanje pitanja dodjele koncesija na adekvatan nacin je veoma vazno posebno za zemlje u tranziciji, jer se otvaraju mogunosti da se znacajna pitanja obavljanja djelatnosti od javnog interesa i eksploatacije dobara u opstoj upotrebi i prirodnih bogatstava urede na kvalitetan nacin. Koncesijski aranzmani obuhvataju sirok dijapazon mogunosti i veoma su rasprostranjeni, a predstavljaju bitan instrument za uspostavljanje privrednih odnosa. Zakonska regulativa BiH na podrucju koncesija, i pored odreenih nedostataka, moze da dobije prelaznu ocjenu, jer je raena po savremenim svjetskim standardima, ali nema sumnje da je potrebno i njeno unapreenje, kako bi se otklonile uocene dileme i nejasnoe. Ocigledno je da je u nasem pravu intencija da koncesije budu jednako dostupne i domaim i stranim pravnim licima, a to svakako otvara mogunost zdrave konkurencije na trzistu. Zbog nemogunosti dobijanja inostranih kredita ili njihovu cestu uslovljenost visokim kamatama, drzava nije u mogunosti da sprovede sve funkcije koje su u njenoj nadleznosti, pa je prinuena da poseze za ovim sredstvom, kao pogodnim instrumentom finansiranja onih projekata za koje nedostaju sredstva iz javnih izvora. Meutim, pored neposrednog zakonskog miljea, za dalji razvoj ovog instituta potrebno je obezbijediti i ostale uslove, kao sto su politicka klima, adekvatni propisi o radu, pouzdan pravosudni sistem, odgovarajui carinski, poreski i vizni rezim, te sve ostalo sto moze da bude od uticaja prilikom odlucivanja da li e doi do koncesionog odnosa u odreenom slucaju. Neophodno je da BiH ojaca svoju konkurentsku sposobnost u pogledu privlacenja stranog kapitala i maksimalno prilagodi svoj pravni ambijent ostvarenju takvog cilja. Isto tako, treba prihvatiti sve meunarodne standarde ponasanja u ovoj oblasti i time omoguiti mogunost korisenja mehanizama i institucija koji iz njih proisticu u skladu sa njihovom prirodom i pravnom obaveznosu.

1547

Slicno:H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 250.

212

LIZING 1. Uvod U praksi postoje odreeni instituti kojima nije prevashodna funkcija obezbjeenja potrazivanja, ve je to samo njihov sporedni efekt. Takav slucaj je sa ustanovom lizinga.1548 Ovaj institut je nastao u uslovima razvijenog trzista roba i kapitala i visoko razvijene tehnologije cije je ubrzano napredovanje bilo tesko slijediti koristei se klasicnim oblicima poslovanja.1549 Termin lizing (leasing) vodi porijeklo od engleske rijeci "lease" ­ zakup, najam, odnosno glagola ''to lease'' ­ dati u zakup, odnosno najam.1550 Ugovor o lizingu je slozena operacija pri kojoj se lice koje zeli nabavku i korisenje odreenih stvari (najcese se radi o automobilima ili o vrijednoj industrijskoj opremi) obraa specijalizovanoj finansijskoj instituciji, koja za njega kupuje predmet lizinga, a zatim mu ga ustupa na koristenje za odreeno vrijeme.1551 Prema tome, to je pravni instrument putem

Vidjeti: T. M. Clark, Laesing, London, 1977. O definicijama lizinga v. B. Pavievi, Ugovor o leasingu u meunarodnom prometu, Privredno pravni prirucnik, br. 7/78, str. 49; M. Simin, Leasing kao forma kreditnih odnosa, Poduzee-banka, br. 3/79, str. 32; K. Kovac, Leasing posao kao novi oblik finansiranja privrede, Pravna misao, br. 1-2/75, str. 29. 1549 I. Spasi, Ugovor o leasingu (Doktorska teza), Beograd, 1990, str. 14. 1550 R. urovi, Meunarodno privredno pravo sa obrascima ugovora, Beograd, 1997, str. 397. 1551 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potrazivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, 2001, str. 248. O tome i: Lj. Rozenberg, Ugovor o leasingu; Ugovori autonomnog privrednog prava, Zagreb, 1974; Lj. Rozenberg, Pravni problemi Leasinga ­ Konstrukcija ugovora o leasingu, Savjetovanje o mogunosti primjene leasinga u jugoslovenskoj praksi, Opatija, 1971, str. 14-15; V. Kapor i S. Cari, Ugovori robnog prometa, Beograd, 1976, str. 265; J. Vilus, Pravni problemi lizinga, Anali PF u Beogradu, IVI/72, str. 112; A. Iten, Ugovor o leasingu u oblasti kancelarijskih masina, Doktorska disertacija, Univerzitet u Cirihu, 1983; M. Vasiljevi, M. Rajcevi i V. Popovi, Ugovori u privredi, Teorija ­ praksa ­ obrasci, Banjaluka, 2002, str. 421; M. Rajcevi i V. Popovi, Ugovor o finansijskom lizingu u inostranom i meunarodnom pravu, Godisnjak Pravnog fakulteta u Banjaluci, br. XV/XVI/19911548

213

kojeg se omoguuje nabavka skupe savremene opreme i drugih stvari bez upotrebe sopstvenog kapitala ili drugih sredstava obezbijeenih zaduzivanjem kreditnim putem.1552 Ovaj ugovor u cijeloj konstrukciji, inace, predstavlja samo jedan dio cjelovitog posla koji je i ekonomski i pravni fenomen.1553 Elementi "ekonomskog" i "pravnog" ovdje se duboko prozimaju, odreujui sustinu ovog posla.1554 Pravni odnosi kod lizinga su vrlo kompleksni i stoga je ovaj ugovor tesko cvrsto definisati.1555 Korisnik lizinga je u obavezi da plaa naknadu za korisenje stvari kroz lizing ratu. Lizing se zakljucuje na odreeno vrijeme ­ osnovno ugovorno vrijeme. U tom periodu ukoliko se ugovorne obaveze uredno izvrsavaju ne moze doi do otkaza ugovora. Ovo vrijeme se racuna na taj nacin da se pokriju troskovi amortizacije opreme i dobiti davaoca lizinga. Ako tada nije mogue postii punu amortizaciju, u ugovoru o lizingu se ugovara opcija kupovine.1556 Meutim, moze se dogovoriti i obnavljanje zakupnog odnosa pod povoljnijim uslovima. Inace, u praksi postoji veoma mnogo vrsta ugovora o lizingu, zavisno od kriterijuma koji se uzima za osnov razlikovanja, pa on nema osnovne forme.1557 Ovo zbog toga dovodi do mnogobrojnih sporova kada je u pitanju njegova pravna priroda.1558 Ipak, najvaznije je razlikovanje na indirektni (pravi, finansijski)1559 1560 i direktni (nepravi, kvazi)1561 lizing. Preovlauje misljenje da u osnovi lizinga treba vidjeti zakupni odnos,1562 uz elemente ugovora o prodaji i kreditu.1563 No, bez obzira na slicnosti sa pomenutim ugovorima, ugovor o lizingu

1992, str. 235; M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 648; J. Mitrovi i M. Golubovi, Ugovori u privredi kroz sudsku praksu (Ugovorno privredno pravo), Beograd, 2000, str. 214. O zakljucivanju, formi, karakteristikama, te pravima i obavezama stranaka kod leasing ugovora detaljno: I. Spasi, op. cit., str. 103-166. 1552 M. Velimirovi, Poslovno pravo, Podgorica, 2000, str. 335. 1553 Taj posao obuhvata i znacajne aspekte izvan okvira obligacionog prava i to statusno-privredne, procesno-pravne, poreske, carinske, racunovodstvene i tome slicno. 1554 I. Spasi, op. cit., str. 13. O tome i: S. Marusi, Pravni aspekti finansijskog leasinga, Privreda i pravo, br. 11-12/83, str. 40. 1555 Vidi: D. Medi, Lizing, u Budvanski pravnicki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 84. 1556 M. Giovanoli, Le crédit bail (Leasing) en Europe: Developoement et nature juridiljue, Paris, 1980, str 9 i 74. 1557 Vidi: S. Jelini, Leasing ­ od oblikovanja ekonomske ponude do pravnog obuhvata, Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilita u Rijeci, vol. 19, 1998, str. 1076-1079. 1558 O tome opsirno: I. Spasi, op. cit., str. 167-212. 1559 Kod ovog pravnog posla ucestvuju tri lica, a zakljucuju se dva ugovora. Koncepcija ovog lizinga je takva da primalac lizinga prethodno davaocu lizinga daje specifikaciju opreme i bira isporucioca iste, a zatim davalac lizinga na osnovu specifikacije i naloga zakljucuje ugovor o kupovini (isporuci) sa izabranim isporuciocem u skladu sa ugovorom koji je prethodno zakljucio (ili e tek zakljuciti) sa primaocem lizinga. Iz prakticnih razloga isporucilac opreme, po nalogu davaoca, ima obavezu da primaocu direktno isporuci predmet lizinga. 1560 O tome: S. Marusi, Ugovor o finansijskom lizingu, Split, 1984; M. urevi, Pravne karakteristike i bitni elementi ugovora o finansijskom lizingu, Pravni zivot, br. 11/02, str. 545; M. Prerad, Lizing, Advokatura, br. 11-12/04, str. 59. 1561 Ovaj lizing je pravno jednostavniji, jer se kod njega pojavljuju samo dvije ugovorne strane. Kod tog pravnog posla davalac lizinga, koji je ujedno i isporucilac, predaje na koristenje primaocu lizinga objekt koji je predmet ugovora. 1562 R. Good, Comercial Law, London, 1995, str. 776. 1563 Tako J. Vilus uporeujui slicnosti i razlike sa srodnim ugovorima istice "da se leasing ugovor nalazi na granici izmeu zakupa i kredita, i da kao takav predstavlja originalan tip ugovora, ti principi meutim, treba da budu odreeni od strane doktrine i sudske prakse, u odsustvu zakonodavne intervencije" ­ v. J. Vilus, Pravni problemi leasinga u uporednom pravu, Savjetovanje o mogunosti primjene leasinga u jugoslovenskoj praksi, Opatija, 1971, str. 12.

214

nije po svojoj pravnoj prirodi nijedan od navedenih klasicnih ugovora, ve se slobodno moze konstatovati da je to ugovor sui generis. Lizing je viseslojan i slozen pravni posao koji najcese podrazumijeva trodimenzionalni odnos, dakle, postojanje tri subjekta posla: davaoca lizinga, korisnika lizinga i isporucioca. Postojanje isporucioca nije obavezno, jer robu moze da izradi sam davalac lizinga. Isto tako, nije nuzno ni da kupovinu obavi davalac lizinga, jer robu moze kupiti i korisnik, a zatim je prodati davaocu, pa je od njega uzeti u zakup s opcijom kupovine (tzv. sale and lease-back). Na taj nacin vlasnik dolazi do obrtnih sredstava. Ovdje se u velikom broju slucajeva krije kredit osiguran fiducijarnim prenosom vlasnistva.1564 Institut lizinga, najcese, ne podlijeze nikakvom publicitetu. On je povoljan za davaoca lizinga, koji zbog toga sto zadrzava pravo vlasnistva na predmetu lizinga, ne snosi rizike koji su, po pravilu, vezani za odobravanje kredita.1565 Takoe, povoljan je i za korisnika lizinga, jer mu se pruza prilika da pribavi potrebnu opremu bez ulaganja vlastitog kapitala ili sredstava dobijenih putem kredita.1566 Pogodnost za to lice lezi i u tome da on nema obavezu otkupa koristene opreme po isteku vremena na koje je ugovor zakljucen.1567 Meutim, postoje i njegovi odreeni nedostaci. Prije svega, radi se o veoma skupom nacinu finansiranja, zatim moze da se pojavi problem sta uciniti sa opremom ukoliko ne doe do produzenja ugovora ili otkupa opreme, a isto tako oprema moze i prije vremena zastariti. Zbog toga se u ugovoru o lizingu cesto unose i zastitne klauzule, kojima se uspostavlja balans ugovornih strana.1568 Na meunarodnom planu uglavnom je izvrsena unifikacija pravila lizing-posla i to preko UNIDROIT Konvencije o meunarodnom finansijskom lizingu.1569 Konvencija ima ukupno 25 clanova i regulise posao indirektnog lizinga, za razliku od direktnog kojim se ne bavi i koji se, u sustini, svodi na modifikovani klasicni ugovor o zakupu zakljucen izmeu dva lica ­ zakupodavca i zakupca.1570 Ona predstavlja solidnu osnovu za ujednacavanje pravila lizinga, koji je danas stekao atribute ekonomske i pravne ustanove koja omoguava pribavljanje moderne opreme bez angazovanja sopstvenog kapitala.1571 Ugovor o lizingu se u praksi potvrdio kao instrument prilagoen potrebama lica koja u njemu ucestvuju. Ovakav ugovor je nastao u SAD1572, ali se u drugoj polovini proslog

O razgranicenju ugovora o lizingu i drugih srodnih poslova: R. urovi, op. cit., str. 402-403. O razlikama lizinga i zakupa v. A. Berden, Pogodba o leasingu, Pravnik, br. 7-9/77, str. 236. Uporediti: Ph. Malurie i L. Aynes, Cours de droit civil, Les contrats speciaux, Paris, 1986, str. 336. 1564 E. Culinovi Herc, Ugovorno osiguranje trazbina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998, str. 21. 1565 G. Piti, Predgovor za Komentar Zakona o finansijskom lizingu autora J. Perovi, Beograd, 2003, str. 5 i 6. 1566 M. Vasi, Lizing kao jedan od oblika dopunskih izvora finansiranja preduzea, Pravo, teorija i praksa, br. 5-6/04, str. 29. 1567 On moze predmet lizinga vratiti davaocu lizinga, a moze ga i otkupiti ili produziti ugovor o lizingu. 1568 O nedostacima lizinga opsirnije: M. Jovanovi ­ Zattila, Finansiranje investicija putem lizinga, Pravo i privreda, br. 5-8/02, str. 539. 1569 Otava, 28.5.1988. Konvencija je stupila na snagu 1.5.1995. 1570 Tako: S. Perovi, Strucno misljenje o Nacrtu Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske/Federacije BiH, u Srpska pravna misao, br. 1-4/02, str. 87. 1571 Konvencija je objavljena u knjizi I. Spasi i M. Todorovi, Meunarodni finansijski leasing i meunarodni factoring, Beograd, 1989. 1572 Nastanak lizinga na podrucju SAD objasnjava se cinjenicom da su tada pojedine grane industrije pokazale visok tempo razvoja, sto je stvaralo poveane potrebe za kreditiranjem. Te potrebe su zadovoljavane putem srednjerocnih i dugorocnih kredita, koji su davani i po sistemu lizinga- v. M. Vasi, op. cit., str. 21.

215

vijeka prosirio i na ostale zemlje i danas je znacajan model slozenih oblika privredne saradnje, posebno kod meunarodne robne razmjene.1573 2. Pravni okvir u Bosni i Hercegovini Ugovor o lizingu nije imenovani ugovor, a to znaci da ga ZOO direktno ne normira. Ovo je sasvim razumljivo, jer su takvi ugovori u vrijeme njegovog donosenja u domaoj praksi bili zaista rijetki. Postoji misljenje da u okviru instituta prodaje sa obrocnim otplatama cijene postoji odredba koja indirektno govori o lizingu.1574 1575 Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju1576 u okviru odredaba kojima regulise privremeni uvoz i izvoz robe, dozvoljava privremeni zakup radi korisenja takve robe i eksplicitno pominje termin lizing,1577 vjerovatno radi lakse komunikacije sa poslovnim svijetom u inostranstvu. Meutim, odsustvo adekvatne zakonske regulative ne predstavlja prepreku da se ugovori o lizingu sklapaju. Pri tome se imaju u vidu princip autonomije volje1578 i sloboda ugovaranja koji dozvoljavaju zakljucenje ovakvog ugovora u praksi. Ugovor o lizingu je tvorevina autonomnog trgovackog prava, pa su njegov glavni izvor opsti uslovi poslovanja preduzea i drugih privrednih organizacija koje se bave lizing poslovima. To omoguava poslovnoj praksi nasih preduzea da na osnovu opstih principa ugovornog prava, prema svojim potrebama ureuju sve meusobne odnose iz ove oblasti na nacin koji im najvise odgovara.1579 Ipak, kada se ima u vidu slozena priroda ovog instituta, nesumnjivo je da shodna primjena pravila predvienih za druge, slicne poslove ne odgovara zahtjevima pravne sigurnosti. Ta pravila mogu se primjeniti samo na pojedine segmente lizinga i to one koji odgovaraju klasicnim institutima graanskog prava, ali se ona pokazuju nedovoljnim da obuhvate sva pitanja koja posao lizinga moze pokrenuti.1580 3. Ugovor o lizingu u Bosni i Hercegovini de lege ferenda Radna verzija Nacrta Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske/Federacije BiH (u daljem tekstu Nacrt ZOO) regulise ugovor o lizingu.1581 1582 Smatramo da je to veoma znacajno jer njegovo definisanje bi trebalo pozitivno uticati na sigurnost ugovornih strana. Ukoliko radna verzija ovog nacrta bude usvojena kao zavrsni tekst, Bosna i Hercegovina e biti jedna od rijetkih zemalja koje su ovaj pravni posao zakonski uredile.1583

O razvoju lizinga u Jugoslaviji v. S. Marusi, Leasing u Jugoslaviji, Privreda i pravo, br. 3-4/84, str. 3-6. 1574 V. Duki, Ugovor o lizingu, Pravni savjetnik, br. 4/03, str. 28. 1575 ZOO, clan 550. stav 1. 1576 Sluzbeni glasnik RS br. 5/93. 1577 Clan 44. 1578 Vidi clan 10. ZOO. 1579 M. Velimirovi, op. cit., str. 335. 1580 Vidi: J. Perovi, Komentar Zakona o finansijskom lizingu, Beograd, 2003. str. 21. 1581 Clanovi 772-778. 1582 O tome: V. Popovi, Ugovor o lizingu u novom zakonodavstvu Republike Srpske, Pravni zivot, br. 11/02, str. 449; V. Popovi, Time sharing i ugovor o lizingu u prijedlogu novog Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske, u Srpska pravna misao, br. 1-4/02, str. 192. 1583 U pogledu regulisanja ovog ugovora postoje razlicita rjesenja u uporednom pravu. Neke zemlje ovaj institut ne regulisu ve se u praksi primjenjuju opsta pravila ugovornog prava. Druga grupa drzava ga normira u okviru opstih kodifikacija graanskog prava koje ostavljaju prostor za regulisanje novih ugovora (npr. Graanski zakonik Rusije i Graanski zakonik Kvebeka). U treoj grupi zemalja doneseni su posebni propisi o lizingu (Francuska , Belgija itd.).

1573

216

Nacrt ZOO predvia samo dvije forme ugovora o lizingu i to onu u kojoj se davalac obavezuje da e od treeg pribaviti predmet lizinga i onu u kojoj davalac lizinga sam proizvodi lizing dobro, a zatim ga predaje korisniku lizinga.1584 Iz nacina formulacije ove odredbe proizilazi da je ona imperativnog karaktera, tako da je kod takvog stanja stvari nejasno zasto ovaj odnos ne moze nastati i na druge nacine koji su poznati u praksi i uporednom pravu. Obaveza korisnika lizinga je da plati naknadu koja pokriva izdatke davaoca lizinga povezane sa sticanjem predmeta lizinga i njegovu dobit.1585 Smatramo da nije bilo potrebe za odreivanje elemenata za formiranje cijene, jer stranke treba da imaju potpunu slobodu u odreivanju vrste naknade i nacina njenog plaanja i ona ne bi trebala da bude zakonom ogranicena. Za ugovor o lizingu, prema Nacrtu ZOO, obavezna je pismena forma.1586 Prema tome, on je svrstan u red formalnih ugovora.1587 Ispunjenje ove forme predstavlja bitan sastojak ugovora, dakle radi se o formi ad solemnitatem. Time je zakonodavac prihvatio dosadasnju praksu, jer je lizing kompleksan pravni posao, koji zahtijeva upravo ovakvo normiranje. Pismenom formom bi trebalo zastititi ugovorne strane, a prije svega korisnika lizinga, za koga iz ovog ugovora proizilaze znacajne finansijske obaveze prema davaocu lizinga. Ugovor o lizingu se najcese odnosi na predmete vee vrijednosti i zbog potreba pravne sigurnosti stranke treba da njegovom zakljucenju pristupaju sa posebnom paznjom. Postojanje pismene forme svakako suzava mogunost razlizitog tumacenja ugovora u slucaju spora izmeu stranaka. Isto tako ova forma sluzi i za zastitu javnog interesa. Bitni elementi ovog ugovora su ukupna cijena, iznos, broj i dospjelost pojedinih plaanja naknade, vrijeme trajanje lizinga i zavrsno plaanje, te metode njegovog obracunavanja u slucaju prijevremenog prestanka ugovora.1588 Pozeljno bi bilo da je odreen bar najkrai rok trajanja ugovora, jer bi se na taj nacin sprijecilo da stranke eventualnim otkazom izbjegnu plaanje odreenih obaveza iz carinskih ili drugih zakona. Naime, trajanje ugovora se prevashodno tice ugovornih strana, ali to, na neki nacin, dotice i javni interes. Inace, interesantno je da u bitne elemente nije uvrsten predmet lizinga. Prema Nacrtu ZOO korisnik lizinga se ugovorom o lizingu moze obavezati ili ovlastiti da nakon isteka vremena trajanja ugovora kupi ili zakupi predmet lizinga.1589 Dakle, ovom odredbom predvia se mogunost prava korisnika lizinga da, po isteku vremena na koje je ugovor zakljucen, kupi predmet lizinga ili ga ponovo zakupi. Ovdje se zakonodavac opredijelio za rjesenje Unidroit Konvencije, koje ugovornim strankama ostavlja slobodu da izaberu opciju koju e koristiti po prestanku ugovora.1590 Ukoliko se korisnik lizinga opredijeli za opciju kupovine predmeta lizinga, on e po prestanku ugovora, kupiti predmet lizinga po ugovorom odreenoj cijeni. Ugovorne strane e tada trebati da zakljuce ugovor o kupoprodaji. Ako korisnik lizinga izabere produzenje ugovora, smatrae se da je zakljucen

I Republika Srbija je donijela Zakon o finansijskom lizingu koji se primjenjuje od 1.1.2004. Republika Hrvatska je takoe donijela Zakon o laesingu (Narodne novine br.135/06). O liziingu nekretnina u Hrvatskoj v. J. Brezanski, Laesing nekretnina, u Zemljisne knjige i odgoda povjerenja, Zagreb, 2007, str. 149. 1584 Nacrt ZOO, clan 772. stav 1. 1585 Nacrt ZOO, clan 772. stav 1. 1586 Nacrt ZOO, clan 773. stav 1. 1587 Vidjeti: S. Perovi, Formalni ugovori u graanskom pravu, Beograd, 1964, str. 37. 1588 Nacrt ZOO, clan 773. stav 2. 1589 Nacrt ZOO, clan 774. stav 1. 1590 Primjera radi, u francuskom pravu ovaj posao je uslovljen definitivnom kupovinom predmeta lizinga od strane korisnika, po isteku vremena ugovora.

217

novi ugovor pod istim uslovima kao i prethodni, ukoliko ugovorne strane nisu predvidjele nesto drugo.1591 Nacrt zakona takoe propisuje da navedeno vazi ako ugovor o lizingu ne zavrsava potpunom naknadom troskova davaoca lizinga ukljucujui i njegovu dobit. Predvieno je da se prilikom izracunavanja iznosa koji korisnik lizinga u ovom slucaju jos treba platiti mora uzeti u obzir amortizacija.1592 Lizing pretpostavlja da je rok amortizacije predmeta lizinga redovno duzi od roka trajanja ugovora o lizingu (tzv. zlatno pravilo lizinga). Davalac lizinga u slucaju docnje u isporuci, kao i neizvrsene isporuke, te u slucaju nedostataka lizing-dobra odgovara korisniku lizinga u skladu sa propisima o zakupu. Ugovorom o lizingu moze se predvidjeti da korisnik lizinga svoje potrazivanje prethodno mora ostvarivati prema proizvoacu ili isporuciocu predmeta lizinga.1593 Prema tome, pravilo je da u pogledu navedenog postoji odgovornost davaoca lizinga. Meutim, ona je dispozitivnog karaktera, a to znaci da se ugovornim strankama ostavlja sloboda da predvide da korisnik lizinga prethodno svoju trazbinu mora da ostvaruje prema proizvoacu ili isporuciocu predmeta lizinga. Ovakvo odstupanje od klasicnih pravila obligacionog prava svakako je rezultat vrlo specificne prirode ovog instituta, jer davalac lizinga cesto nema nikakvog fizickog kontakta sa stvarima koje cine predmet lizinga. U slucaju prijevremenog prestanka ugovora krivicom korisnika lizinga, Nacrt ZOO predvia da davalac lizinga ne moze potrazivati prava koja prelaze interese ispunjenja, a da se kod odlucivanja o zahtjevu uzima u obzir preostala vrijednost predmeta lizinga, diskontirani iznos neplaenih rata, kao i ostali usteeni izdaci.1594 Ukoliko doe do raskida ugovora krivicom korisnika lizinga, davalac lizinga, pored prava na vraanje predmeta lizinga, ima pravo i na naknadu pricinjene stete. Prilikom utvrivanja visine stete vidljivo je da je zakonodavac propisao da isplata njenog iznosa treba da davaoca lizinga dovede u materijalni polozaj u kome bi se on nalazio da je ugovor u cjelosti ispunjen, dakle, usvojen je kriterijum pozitivnog ugovornog interesa. Ovo je ucinjeno radi zastite korisnika lizinga koji je najcese ekonomski slabija strana. Imajui u vidu da korisnik lizinga drzi u svom posjedu predmet lizinga u duzem vremenskom periodu, nacrt predvia da on snosi rizik za slucajnu propast ili osteenje predmeta lizinga i to od trenutka njegovog preuzimanja.1595 Logicno je da je ovdje zakonodavac odstupio od opsteg nacela da rizik slucajne propasti ili osteenja snosi vlasnik, a korisnik lizinga je na taj nacin motivisan da predmet lizinga sto bolje cuva i odrzava. Isto tako, s obzirom da je u osnovi ovog ugovora zakup, Nacrt ZOO predvia i supsidijarno vazenje prava zakupa, ako iz navedenih odredaba ne proizilazi sto drugo.1596 Prema tome, Nacrt ZOO je odredio samo opste osnove ovog posla, a dopustio je ugovornim stranama da unutar njih regulisu svoje odnose na nacin koji im najbolje odgovara. Smatramo da se ovakvim definisanjem lizinga, kao slozenog fenomena, i pored izvjesnih nedosljednosti, u odnose koji iz njega proisticu ugrauje neophodan stepen pravne sigurnosti, jer se stvaraju uslovi za nesmetano obavljanje ovih poslova, a postoji i pravna zastita one strane koja je ekonomski slabija. Uspostavljanjem odgovarajueg institucionalnog okvira za posao lizinga obezbjedie se zdrava konkurencija na trzistu finansijskih usluga i stvoriti osnov za prosirenje kapitalnih investicija i veu efikasnost u poslovima prometa. Ovdje moze da se

Slicno rjesenje postoji i u Zakonu o finansijskom lizingu Srbije ­ v. J. Perovi, op. cit., komentar clana 42. str. 106-108. 1592 Nacrt ZOO, clan 774. stav 2. 1593 Nacrt ZOO, clan 775. 1594 Nacrt ZOO, clan 777. 1595 Nacrt ZOO, clan 776. 1596 Nacrt ZOO, clan 778.

1591

218

postavi i pitanje da li posao lizinga treba regulisati u ZOO ili pak u okviru posebnog zakona. Misljenja smo da je Bosna i Hercegovina ipak izabrala dobro rjesenje, jer bez obzira na to sto se norme ZOO odnose samo na oblast obligacija, a posao lizinga obuhvata i mnogo aspekata izvan okvira tog prava, ovakvo regulisanje specificnih svojstava ovog instituta pruza sasvim dovoljan okvir za efikasno obavljanje tog posla i njegov dalji razvoj u nasem pravnom sistemu. 4. Lizing kao sredstvo obezbjeenja Lizing ima ulogu u aktiviranju duznikove imovine, jer korisenjem predmeta lizinga on pribavlja koristi koje mu omoguavaju plaanje naknade. Zakljucenjem ovog ugovora duznik je posteen uzimanja kredita,1597 bez koga, inace, najcese ne bi mogao da nabavi te stvari, a svoj kapital moze angazovati na drugoj strani. Povjerilac, koji fakticki kreditira korisnika lizinga, svoj polozaj osigurava na taj nacin sto i dalje ostaje vlasnik stvari koja je data u lizing. Posto je stvar u posjedu duznika ­ korisnika lizinga, situacija kod ugovora u lizingu ispoljava se kao bezdrzavinsko sredstvo osiguranja potrazivanja.1598 Koncepcija lizinga zasniva se na shvatanju da svojina nije najznacajnija kategorija, te da se radi o modernoj proizvodnji i prometu investicionih dobara, kod koje se prednost daje pravu koristenja, odnosno ekonomskom iskoristavanju tih dobara u skladu sa njihovom prirodom i interesima korisnika.1599 5. Dejstvo ugovora o lizingu Ovo je centralno pitanje od koga zavisi upotrebljivost lizinga kao sredstva obezbjeenja. Nacrt ZOO se o tome ne izjasnjava. Dejstvo ugovora u lizingu se moze posmatrati sa aspekta prava davaoca lizinga i sa aspekta prava njegovog korisnika. 5. 1. Suprotstavljanje prava davaoca lizinga Kao sto smo ve vidjeli, davalac lizinga ostaje vlasnik stvari tokom trajanja ugovora. Ukoliko korisnik lizinga ne izvrsava svoje ugovorne obaveze, davalac lizinga moze zahtijevati povrat stvari. Problem moze da nastane ako korisnik lizinga u toj situaciji ne zeli dobrovoljno da preda predmet lizinga. Tada davalac lizinga mora pokrenuti sudski postupak koji moze trajati duze vrijeme, a u tom vremenu korisnik lizinga najcese ne plaa naknadu i dolazi do amortizacije predmeta lizinga. Meutim, davalac lizinga ima pravo da trazi naknadu cjelokupne pretrpljene stete iz odreenog pravnog odnosa tako da je on, uvazavajui neprijatnosti voenja postupka pred sudom, u odnosu na korisnika lizinga zastien. Naravno, bilo bi pozeljno da se nae formula sto brzeg i efikasnijeg ostvarenja prava davaoca lizinga. Sto se tice odnosa sa treim licima situacija je sljedea. Ukoliko korisnik lizinga neovlasteno proda predmet lizinga treem licu, davalac lizinga je zastien, jer on kao vlasnik moze tu stvar vratiti u svoj posjed. Izuzetak predstavlja slucaj kada na strani treeg lica

Do pojave lizinga u poslovnoj praksi uobicajeni put nabavke investicione opreme bila je kupovina, a posto se najcese radilo o skupoj opremi, nabavka je uglavnom bila mogua samo na kredit. U slucaju da je oprema brzo tehnicki zastarjela, bio je otezan plasman proizvedene robe, a time je obaveza vraanja kredita bila jos teza. 1598 Tako i: M. Povlaki, Lizing kao sredstvo osiguranja potrazivanja, Godisnjak, Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLV, 2002, str. 359. 1599 I. Spasi, op. cit., str. 15. O koncepciji lizinga i: D. Milosevi, Koncepcija leasinga, Poslovna politika, jun 1974, str. 40.

1597

219

postoje pretpostavke za sticanje prava vlasnistva od nevlasnika. Ovdje se na najbolji nacin pokazuje negativna strana nepostojanja adekvatnog publiciteta, koji bi potpuno zastitio davaoca lizinga od ovakve opasnosti, jer bi sprijecio postojanje savjesnosti novog sticaoca.1600 Ako bi protiv korisnika lizinga bio pokrenut postupak izvrsenja na predmetu lizinga ili pak nad njegovom imovinom otvoren postupak stecaja, davalac lizinga ima izlucno pravo i on je na ovaj nacin potpuno zastien.1601 Do ovakvih zakljucaka dosla je i dosadasnja sudska praksa rjesavajui sporove vezane za izlucna prava davaoca lizinga u slucaju stecaja primaoca lizinga. Prema stavu prakse "otvaranje stecajnog postupka ne utice na prava izdvajanja stvari koja ne pripadaju duzniku ­ izlucna prava, a lice koje od stecajnog duznika zahteva predaju stvari koja je predmet lizinga mora dokazati da je imalac prava svojine, kao i da se stvar nalazi samo u faktickoj vlasti tuzenog".1602 5.2. Suprotstavljanje prava korisnika lizinga Nesporno je da korisnik lizinga nema nikakvo stvarno pravo, jer je u osnovi odnosa izmeu njega i davaoca zakupni odnos. Iznosi koje plaa korisnik lizinga su samo naknada za koristenje stvari, a ne periodicna otplata cijene. Lizing je, prevashodno, upravljen na upotrebu stvari, a plaanjem naknade korisnik se samo priblizava momentu kada moze, ali ne mora, doi do zakljucenja ugovora o prodaji. Korisnik lizinga je prema davaocu zastien postojanjem ugovora o lizingu. Na osnovu njega on ima, kao sto smo ve istakli, pravo na posjed stvari koja je predmet ugovora. Svoje pravo iz ugovora korisnik lizinga moze uspjesno suprotstaviti i treim licima. Posto se ugovor o lizingu veze za ugovor o zakupu, ovdje mogu da se primijene odreena pravila ZOO.1603 Interesantna situacija bi mogla da nastane ako povjerioci davaoca lizinga predloze izvrsenje na stvari koja je predmet lizinga. Prema odredbama Zakona o izvrsnom postupku Republike Srpske (ZIP RS)1604 i Zakona o izvrsnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZIP Federacije BiH)1605 korisnik lizinga u ovom slucaju ne bi bio u potpunosti zastien. Naime, normirana je situacija koja postoji kada su predmet izvrsenja nekretnine izdate u zakup ili najam.1606 Zakupodavci odnosno najmodavci su zastieni samo u slucaju kada su ugovori zakljuceni i izvrsen njihov upis u zemljisnu knjigu prije sticanja zaloznog prava ili prava na namirenje radi cijeg se ostvarenja izvrsenje trazi i tada kupac stupa na mjesto zakupodavca od trenutka sticanja svojine na nekretnini. Ukoliko ugovor o zakupu nije proveden u zemljisnoj knjizi prije sticanja zaloznog prava ili prava na namirenje, on prestaje pravosnaznosu rjesenja o dosudi, a raniji zakupodavac odgovara zakupcu za svu pretrpljenu stetu. U pogledu izvrsenja na pokretnim stvarima, propisana je primjena navedenih odredaba,

Ovakav rizik prati svakog vlasnika koji daje stvar nekom licu na koristenje bez postojanja odgovarajueg publiciteta takvog pravnog posla. 1601 Preovladava misljenje da korisnik lizinga nema pravo u ocekivanju, tako da njegovi povjerioci ne bi mogli vrsiti prinudno izvrsenje i ovdje je njihov polozaj gori nego polozaj povjerilaca kupca kod zadrzanja prava vlasnistva ­ v. M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 256. 1602 Visi privredni sud u Beogradu, Pz-6136/96 od 15.11.1996. 1603 Odredbama clana 591. stav 1. ZOO propisano je da u slucaju otuenja stvari koja je prije toga predata nekom u zakup pribavilac stvari stupa na mjestu zakupodavca, te poslije toga prava i obaveze iz zakupa nastaju izmeu njega i zakupca. Stavom 2. istog clana regulisano je da pribavilac ne moze zahtijevati od zakupca da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. 1604 Sluzbeni glasnik RS br. 59/03. 1605 Sluzbene novine Federacije BiH br. 32/03. 1606 ZIP RS i ZIP Federacije BiH, clan 76.

1600

220

ako odredbe o izvrsenju na pokretnim stvarima ne propisuju nesto drugo.1607 Dakle, korisnik lizinga ne moze da zadrzi predmet lizinga, ali moze da ostvari naknadu stete koju je pretrpio zbog prestanka ovog ugovora. Slicna je situacija i u Federaciji BiH. Zakon o stecajnom postupku Republike Srpske (ZSP RS)1608 i Zakon o stecajnom postupku Federacije BiH (ZSP Federacije BiH)1609 propisuju da otvaranje stecajnog postupka nema uticaja na najamne i zakupne odnose na nekretninama1610 i da ti odnosi i dalje imaju dejstvo prema stecajnoj masi. Ukoliko je stecajni duznik zakupodavac, nije propisan neki poseban rezim koji se tice otkaza poslije otvaranja stecajnog postupka. Sve nekretnine koje je duznik dao u zakup predstavljaju stecajnu masu, sto znaci da ih stecajni upravnik moze prodati (unovciti). Korisnik lizinga, prema tome, nije adekvatno zastien u postupku stecaja, jer se moze desiti da mu se onemogui kupovina predmeta lizinga. S druge strane ovo moze biti i protiv interesa stecajnih povjerilaca, jer prodaja predmeta u stecaju moze biti po nizoj cijeni od one koja je predviena u ugovoru o lizingu.1611 Saglasno izlozenom, tumacenjem pravila izvrsnog i stecajnog prava, vidljivo je da postoji dosta korektan okvir za zastitu ugovornih strana u odnosu na trea lica. Izuzetak u tom pogledu je stecaj davaoca lizinga, te izvrsenje na predmetu lizinga na zahtjev povjerioca davaoca i polozaj korisnika lizinga u tim situacijama. Sigurno je da korisnik lizinga tada zasluzuje vei stepen zastite, pogotovo ako je ugovorena opcija kupovine. 6. Zakljucak Lizing je privredna aktivnost cija se sustina sastoji u specificnom metodu finansiranja investicija i nasao je siroku primjenu u svim domenima investicione aktivnosti. On se stalno obogauje novim oblicima i prosiruje na nove predmete poslovanja. Zbog svojih ekonomskih prednosti posao lizinga je sve vise u upotrebi. Ugovor o lizingu je u danasnje vrijeme postao znacajan i siroko rasprostranjen posao trzisne privrede, cija zakonska regulativa mora da obezbijedi optimalne uslove za njegovo odvijanje. Definisanje ovog ugovora u buduem ZOO Republike Srpske/Federacije BiH trebalo bi da bude od velikog znacaja za pravnu sigurnost ugovornih strana, a isto tako i za dalji razvoj privredno-pravnih odnosa. Konacnu ocjenu o kvalitetu predlozenih rjesenja, naravno, bie mogue donijeti tek posto ova rjesenja izdrze kriticku procjenu prakse i analizu doktrine. Misljenja smo da su na korektan nacin regulisani odnosi izmeu ugovornih strana, ali da je nedostatak adekvatnog publiciteta ipak najvea mana ovih odredaba. Kod postojeeg stanja stvari, kada se imaju u vidu sve relevantne okolnosti koje trenutno postoje u Bosni i Hercegovini, svakako je trebalo pronai nacin da se ta slabost na prihvatljiv nacin prevazie. No, bez obzira na to, nadamo se da kod nas tek predstoji prava afirmacija ovog savremenog instituta, koji treba da da svoj znacajan doprinos u ozivljavanju privrednih aktivnosti na ovim prostorima.

ZIP RS i ZIP Federacije BiH, clan 135. Sluzbeni glasnik RS br. 67/02, 77/02, 38/03 i 96/03. 1609 Sluzbene novine Federacije BiH br. 29/03. 1610 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, clan 70. 1611 U njemackom insolvencijskom pravu zakupni odnos se moze ocuvati ako je predaja izvrsena prije otvaranja stecajnog postupka. Ovdje doktrina smatra da zastita korisnika lizinga treba biti ista kao i zastita kupca kod zadrzanja prava vlasnistva.

1608

1607

221

PRILOG IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA OD 16.2.2007. Dio trei OGRANICENA STVARNA PRAVA Glava I. ZALOZNO PRAVO 1. Pojam zaloznog prava Clan 139. Openito (1) Zalozno pravo je ograniceno stvarno pravo na odreenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlastenje svom nosiocu (zaloznom vjerovniku) da odreenu trazbinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijea, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdasnji vlasnik (zalozni duznik) duzan je to trpjeti. (2) Zaloznim pravom moze biti optereena pojedinacno odreena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovcenje, kao i idealni dio takve stvari. (3) Zaloznim pravom moze biti optereeno pojedinacno odreeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju trazbinu, ako zakonom nije drugacije odreeno. (4) Zaloznim pravom moze biti optereeno vise nekretnina upisanih u razlicite zemljisnoknjizne uloske kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednicka, simultana hipoteka). (5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) moze biti samostalnim zalogom. (6) Sa zalogom su ujedno optereene i sve njegove pripadnosti, ako nije nesto drugo odreeno.

222

Clan 140. Neodvojivost, neprenosivost, podzalog (1) Zalozno pravo ne moze se odvojiti od zaloga koji optereuje, pa ko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je optereenog zaloznim pravom, ako zakonom nije drugacije odreeno. (2) Otuenje i naslijeivanje zaloznog prava mogue je samo zajedno s trazbinom koju osigurava. (3) Zalozno pravo ne moze se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije nesto drugo odreeno. (4) Zalozno pravo se moze opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajui nacin ono sto i za zalog, ako nesto drugo zakonom nije odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. Clan 141. Trazbina i zalozno pravo (1) Trazbina osigurana zaloznim pravom mora biti novcana ili odrediva u novcu. (2) Trazbina mora biti odreena. Trazbina je dovoljno odreena ukoliko su odreeni vjerovnik i duznik, pravni osnov i visina, ili barem najvisi iznos do kojega se osigurava zalogom. (3) Zaloznim se pravom moze osigurati postojea trazbina i trazbina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uslova, ako ta trazbina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga clana. (4) Zalozno pravo pored glavne trazbine osigurava i namirenje sporednih trazbina, kamata, troskova za ocuvanje stvari i troskova naplate trazbine. (5) Zalozno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene trazbine kao cjeline, ukljucivsi sve njezine pripadnosti, pa se optereenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem trazbine, ako nije nesto drugo odreeno zakonom ili sporazumom stranaka. (6) Ako se zalog podijeli, zalozno pravo nastavlja teretiti ono na sto se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otui dio nekretnine koji je manji od jedne petine trazbine, vjerovnik se ne moze protiviti otuenju i oslobaanju tog dijela nekretnine od zaloznog prava, ukoliko zalozni duznik daje odgovarajue osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine pruza dovoljno osiguranje. (7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomjesta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), zalozno pravo traje i dalje na tom pravu. (8) Ako je zalozno pravo osnovano tako da osigurava namirenje odreene trazbine iz vrijednosti vise nekretnina kao jednoga zaloga (zajednicka, simultana hipoteka), zalozni vjerovnik moze slobodno birati odakle e namirivati svoju trazbinu, ako nije nesto drugo odreeno. (9) Ako se smanji potrazivanje sud e na prijedlog zaloznog duznika dopustiti da se zalozno pravo ogranici na jedan ili vise predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potrazivanja.

223

Clan 142. Prednost pri namirenju (1) Trazbina osigurana zaloznim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim trazbinama koje nisu osigurane zaloznim pravima na tom zalogu, ako nije nesto drugo zakonom odreeno. (2) Ako je zalog optereen s vise zaloznih prava, prednost pri namirivanju ima ona trazbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu odreuje se prema trenutku nastanka zaloznog prava, ako zakonom nije drugacije odreeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je mogue valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreuju se pravilima zemljisnoknjiznoga prava.

Clan 143. Zalozno pravo kao hipoteka - Hipoteku kao zalozno pravo mogue je osnovati jedino na nekretninama, ukoliko zakonom nije drugacije odreeno. Clan 144. Registarsko zalozno pravo (1) Na pokretnim stvarima i pravima moze se osnovati zalozno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na nacin odreen posebnim zakonom (registarsko zalozno pravo). (2) Na zalozno pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se na odgovarajui nacin i odredbe ovoga Zakona koje ureuju zalozno pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava. 2. Osnivanje zaloznog prava Clan 145. Oblici osnivanja zaloznog prava (1) Zalozno pravo osniva se na odreenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno zalozno pravo), sudske odluke (sudsko zalozno pravo) ili zakona (zakonsko zalozno pravo). (2) Zalozno pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uslovi. a. Dobrovoljno zalozno pravo Clan 146. Nacin osnivanja (1) Dobrovoljno zalozno pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostava zaloznog prava na odreenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odreene trazbine. 224

(2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava moze dati u zalog bez saglasnosti ostalih. (3) Kad je stvar ili pravo koje se zalaze u zajednickom vlasnistvu svi zajednicari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog. Clan 147. Ugovor o davanju u zalog (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, duznik ili netko trei (zalogodavac) obavezuje se da e radi osnivanja zaloznog prava, predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalozno pravo upise u javni registar kao teret odreene stvari, ili e mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da e cuvati pokretni zalog i cim njegova trazbina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili e uciniti sto je potrebno da bi se izbrisalo zalozno pravo iz javnog registra, ili e mu natrag prenijeti pravo. (2) Nistave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one trazbine koja bi trebala biti osigurana zaloznim pravom. (3) Nistave su odredbe ugovora da e zalog prei u vjerovnikovo vlasnistvo ako dug ne bi bio plaen u odreeno vrijeme, da duznik ne moze zalog nikad iskupiti ili da ne moze nikom drugom dopustiti da osnuje zalozno pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijea trazbine smio zahtijevati prodaju zaloga. (4) Nistave su i odredbe da vjerovnik moze po svojoj volji ili po unaprijed odreenoj cijeni otuiti zalog ili ga zadrzati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je odreena na osnovu procjene vjestaka. (5) Ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mora biti u obliku koji je propisan za pravne poslove, öije je predmet prenos ili sticanje vlasnistva na nekretninama. Clan 148. Nacin sticanja zaloznog prava na pokretnim stvarima - Zalozno pravo stice se predajom pokretne stvari zaloznom vjerovniku na nacin propisan u clanu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obiljezavanjem ako je zalozni duznik zadrzao neposredni posjed. Clan 149. Nacin sticanja zaloznog prava na nekretninama (1) Dobrovoljno zalozno pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednaceno s nekretninom vjerovnik stice uknjizbom toga prava u zemljisnu knjigu, ako zakonom nije sta drugacije odreeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljisnoknjizno pravo zahtijeva za uknjizbu, a zatrazena je uknjizba zaloznog prava na nekretnini, ono e se osnovati predbiljezbom ako su ispunjene pretpostavke pod kojim ta pravila dopustaju predbiljezbu. (3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog zaloznog prava na nekretninama upisom u zemljisnu knjigu na odgovarajui nacin se primjenjuju i na

225

promjene i prestanak zaloznog prava na nekretninama do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova. Clan 150. Nacin sticanja zaloznog prava na pravima (1) Dobrovoljno zalozno pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik stice jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi zaloznim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na trazbinama putem ustupa radi osiguranja i obavjestavanjem duznika o tom ustupanju. (2) Dobrovoljno zalozno pravo na ostalim pravima stice se na nacin koji je predvien za prenos tih prava, ako zakonom nije nesto drugacije odreeno.

b. Osnivanje sudskog i zakonskog zaloznog prava Clan 151. Osnivanje prisilnog sudskoga zaloznog prava (1) Prisilno sudsko zalozno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja trazbine. (2) Ko na nekretnini stekne zalozno pravo na osnovu odluke suda, ishoditi e upis stecenog prava u zemljisnu knjigu. Clan 152. Osnivanje zakonskog zaloznog prava (1) Zakonsko zalozno pravo osniva se prema odredbama predvienim posebnim zakonom. (2) Zakonsko zalozno pravo na nekretnini upisati e se u zemljisnu knjigu na zahtjev zaloznoga vjerovnika. c. Osnivanje podzaloznog prava Clan 153. Dobrovoljno podzalozno pravo i nadhipoteka (1) Zalozni vjerovnik moze zalozenu pokretnu stvar koju posjeduje dalje zaloziti u granicama svog prava, a na pravnoj osnovi i na nacin odreen za osnivanje dobrovoljnog zaloznog prava (podzalozno pravo). (2) Vjerovnik trazbine osigurane zaloznim pravom na nekretnini moze, u granicama svog prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojeem zaloznom pravu (hipoteci) novo zalozno pravo u korist treeg lica (nadhipoteka), uz pismeno obavjestavanje zaloznog duznika. (3) U slucaju da je zalozni duznik obavijesten da je zalog dalje zalozen podzaloznom vjerovniku odnosno sticatelju nadhipoteke, moze podmiriti dug svom vjerovniku samo ako na to pristane imalac podzaloznog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje duga 226

u sud. U protivnom zalog ostaje zalozen za podzaloznog odnosno nadhipotekarnog vjerovnika. (4) U slucaju postojanja protivljenja zaloznog duznika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, zalozni e vjerovnik odgovarati i za slucajnu propast, i osteenja zaloga do kojih inace ne bi doslo. Clan 154. Sudsko i zakonsko podzalozno pravo (1) Na osnovu sudske odluke, a na nacin kako se osniva sudsko zalozno pravo, osniva se prisilno sudsko podzalozno pravo koje osigurava trazbinu zaloznog vjerovnika. (2) Zakonsko podzalozno pravo osniva se ispunjenjem uslova propisanim za osnivanje zakonskog zaloznog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzalozno pravo na nekretnini upisat e se u zemljisnu knjigu na zahtjev zaloznog vjerovnika.

d. Zastita povjerenja vjerovnika Clan 155. Zastita povjerenja (1) Vjerovnik koji ima pravnu osnovu za sticanje dobrovoljnog zaloznog prava i koji je dobio u zalog tuu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je zalozno pravo ako su ispunjeni uslovi za sticanje prava vlasnistva na toj stvari. (2) Pravilo iz prethodnog stava primjenjuje se i u slucaju dobivanja u zalog vrijednosnog papira na donosioca. 3. Prava i obaveze vjerovnika Clan 156. Prenos trazbine Ukoliko se trazbina, osigurana zaloznim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugo lice, s time se ujedno prenosi i to zalozno pravo, osim ako nije bilo drugacije odreeno. Clan 157. Zastita prava na zalogu Zalozni vjerovnik je ovlasten svakome postavljati sve zahtjeve potrebne radi zastite svojeg prava na zalogu. Clan 158. Pravo na posjed (1) Zalozni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog zaloznog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Zalozni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije nesto drugo odreeno. (3) Ako je stvar u trenutku sticanja zaloznog prava bila zalozena nekom drugom, zaloznom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao zalozno pravo na njoj. (4) Zalozni vjerovnik cija je trazbina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim zaloznim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari. 227

Clan 159. Cuvanje i povrat zaloga (1) Zalozni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje cuvati paznjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za stetu. (2) Zalozni vjerovnik je ovlasten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio zalozni duznik, ili je to nuzno da bi ispunjavao svoju duznost cuvanja zaloga. (3) Kad prestane trazbina koja je osigurana zalogom, zalozni vjerovnik je duzan zalog bez odgaanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed. (4) Ako je zaloznom duzniku nuzno da zalog ima u svom neposrednom posjedu moze i prije nego sto prestane trazbina, zahtijevati vraanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj zalozenoj stvari. Clan 160. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda Zalozni duznik moze zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda zaloznog vjerovnika te se preda nekom treem licu da ga cuva za racun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako zalozni vjerovnik ne cuva zalog paznjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlasteno upotrebljava ili ga je neovlasteno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to nee ciniti. Clan 161. Plodovi zaloga (1) Plodovi i druge koristi od zalozene stvari pripadaju zaloznom duzniku. (2) Zalozni vjerovnik koji neposredno posjeduje zalozenu stvar ovlasten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati za sebe. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao zalozni vjerovnik postaju time njegovo vlasnistvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom trazbinom, i to u prvom redu s troskovima na ciju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje duznik, te konacno s glavnicom. Clan 162. Nuzna prodaja zaloga Ako se zalozna pokretna stvar koju je zalozni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje trazbine zaloznoga vjerovnika, zalozni duznik ima pravo zahtijevati od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji odnosno po trzisnoj cijeni te dovoljan dio cijene polozi kod suda radi osiguranja vjerovnikove trazbine. Clan 163. Skriveni nedostaci Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik u trenutku sticanja zaloznog prava nije znao niti trebao znati, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje trazbine, zalozni je vjerovnik ovlasten zahtijevati otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajueg zaloga.

228

Clan 164. Zalozno pravo bez posjeda (1) Vjerovnik trazbine osigurane zaloznim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed zalozene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugog pravnoga posla suprotna stavu 1. ovoga clana je nistava. (3) Pravni polozaj vjerovnika cija je trazbina osigurana zaloznim pravom na nekretnini, na odgovarajui se nacin primjenjuje i na vjerovnika cija je trazbina osigurana sudskim ili zakonskim zaloznim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko zalozno pravo. Clan 165. Odrzavanje vrijednosti zaloga - Ako hipotekarni duznik cini nesto sto bi ugrozilo vrijednost nekretnine optereene hipotekom, hipotekarni vjerovnik ima pravo zahtijevati da hipotekarni duznik propusti to ciniti. U slucaju da hipotekarni duznik ne odustaje od takvog cinjenja, hipotekarni vjerovnik bi mogao i prije dospijea zahtijevati prisilnu naplatu hipotekom osigurane trazbine. Clan 166. Civilni plodovi nekretnine kao zalog (1) Kad je zaloznom vjerovniku zalozeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje na temelju kakvog pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s trazbinom zaloznog vjerovnika. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi troskovi na ciju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje duznik, te konacno glavnica. Clan 167. Ovlasti u pogledu zaloga prava (1) Zalozni vjerovnik koji ima u zalogu necije pravo izjednaceno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ovlasti i duznosti poput onih koje bi imao da mu je zalozena pokretna stvar, ako nije nesto drugacije zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Zalozni vjerovnik koji ima u zalogu necije pravo izjednaceno s nekretninom, ima u pogledu tog prava ovlasti i duznosti poput onih koje bi imao da mu je zalozena nekretnina, ako nije nesto drugacije zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (3) Kad zalozena trazbina dospije za ispunjenje, zalozni vjerovnik je duzan uciniti sto je potrebno da je duznik ispuni i primiti ispunjenje.

229

4. Namirenje zaloznog vjerovnika Clan 168. Pravo na namirenje zaloznog vjerovnika (1) Zalozni vjerovnik je ovlasten ostvarivati svoje pravo na namirenje trazbine iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurana trazbina ne ispuni o dospijeu. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane trazbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje zalozni vjerovnik putem suda, na zakonom propisan nacin. (3) Zalozni duznik ima pravo od vlasnika zalozene stvari, a i od svakoga treega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane trazbine iz vrijednosti zalozene stvari, ako nije nesto drugacije zakonom odreeno. (4) Zalozni vjerovnik moze, bio njegov duznik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoe li zahtijevati namirenje svoje trazbine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog duznika, ili istodobno i zaloga i duznikove imovine. (5) Ako zalozni vjerovnik zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju trazbinu, duznik mu ostaje duzan razliku koju e namiriti iz ostale imovine duznika. Proda li se zalog za vei iznos od vjerovnikove trazbine, ostvareni visak pripada duzniku. (6) Ako se na zalozenoj stvari provodi postupak prisilnog namirenja druge trazbine, zalozni vjerovnik ima ovlastenje otkupa trazbine zbog koje se provodi taj postupak do pocetka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvrsnom postupku. (7) Ako zalozena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz cije bi se vrijednosti mogla namiriti trazbina, zalozni vjerovnik ovlasten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja koji e biti ovlasten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovcava ih, te da dobivene iznose polaze u sud radi namirenja. Clan 169. Namirenje vansudskim putem (1) Zalozni vjerovnik ovlasten je svoje pravo na namirenje osigurane trazbine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet zaloznog prava pokretna stvar ili pravo, a zalozni duznik je u pisanom obliku dao izricito dopustenje za takvo namirenje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje trazbine iz trgovackoga posla, zalozni vjerovnik je ovlasten vansudskim putem, nakon dospjelosti trazbine, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako zalozni duznik nije takvo namirivanje izricito iskljucio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast e ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja ucinjenog duzniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi nacin.

5. Zastita zaloznog prava Clan 170. Tuzba zaloznog vjerovnika Zalozni vjerovnik ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalozno pravo, te da trpi izvrsavanje ovlastenikova prava na zalozenoj stvari, da propusta ciniti na zalogu ono sto je zbog ovlastenikova prava duzan propustati i da od njega i svakog treeg zahtijeva predaju stvari odnosno prestanak uznemiravanja. To pravo ne zastarijeva. 230

Clan 171. Tuzba pretpostavljenog zaloznog vjerovnika Pravo na zastitu svojega pretpostavljenoga zaloznoga prava ima i lice koje u postupku pred sudom ili drugim nadleznim organom dokaze pravnu osnovu i istinit nacin svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni zalozni vjerovnik). Clan 172. Zastita od povrede upisom u zemljisnu knjigu - Zalozni vjerovnik ima pravo stititi se po pravilima zemljisnoknjiznog prava, ukoliko bi neko povrijedio zalozno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljisnu knjigu. 6. Prestanak zaloznog prava Clan 173. Prestanak osigurane trazbine Zalozno pravo prestaje prestankom osigurane trazbine i sporednih trazbine kamata i troskova, ako nije nesto drugacije zakonom odreeno. Clan 174. Propast zaloga Zalozno pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomjesten s drugom stvari ili pravom. Osigurana trazbina ostaje. Clan 175. Gubitak posjeda zalozene stvari (1) Trajnim gubitkom posjeda zalozene pokretne stvari prestaje zalozno pravo. (2) Privremenim gubitkom posjeda zalozene pokretne stvari ne prestaje zalozno pravo ukoliko se zalozni vjerovnik nije odrekao svoga zaloznoga prava i bezuslovno vratio posjed zaloga duzniku. Clan 176. Odricanje (1) Zalozno pravo prestaje valjanim odricanjem od strane zaloznoga vjerovnika. (2) Pojedini od vise vjerovnika nedjeljive trazbine osigurane zaloznim pravom ne moze se valjano odrei zaloznoga prava bez pristanka ostalih vjerovnika. (3) Zalozno pravo upisano u zemljisnoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljisnoj knjizi ili drugom javnom registru. Clan 177. Istek roka i ispunjenja raskidnog uslova (1) Ako je zalozno pravo ograniceno rokom ili raskidnim uslovom prestalo zbog isteka roka ili ispunjenja uslova, zalozno pravo upisano u zemljisnoj knjizi prestat e tek s brisanjem toga prava.

231

(2) Izuzetno zalozno pravo na nekretnini nee prestati istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uslova, ako zalozni vjerovnik nije znao niti je iz zemljisne knjige morao znati za to ogranicenje kad je sticao trazbinu osiguranu zaloznim pravom. Clan 178. Prestanak pravnog svojstva zaloznog vjerovnika Zalozno pravo prestaje u slucaju da pravno lice izgubi svojstvo koje je zalozni vjerovnik, a nema sveopega pravnoga sljednika. Clan 179. Konsolidacija i sjedinjenje (1) Kada je isto lice postalo nosilac prva vlasnistva i nosilac zaloznog prava na istoj stvari prestaje zalozno pravo. (2) Kada doe do sjedinjenja potrazivanja i duga u jednom licu prestaje zalozno pravo Clan 180. Prestanak hipoteke Ako je zalozno pravo upisano u zemljisnoj knjizi, prestat e tek brisanjem, ako zakonom nije drugacije odreeno. Clan 181. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom (1) Vlasnik hipotekom optereene nekretnine moze, na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak trazbine osigurane tom hipotekom, prenijeti hipoteku na novu trazbinu koja nije vea od upisane hipoteke koja nije brisana. (2) Vlasnik se ne moze odrei prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga clana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljisnoj knjizi zabiljezeno kod te hipoteke, on ipak ne moze njome raspolagati. (3) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane trazbine koja nije brisana u zemljisnoj knizi proda nekretnina u izvrsnom postupku radi namirenja novcane trazbine drugih vjerovnika ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, nee se uzimati u obzir iako nije izbrisana. (4) Ako hipotekom osigurana trazbina jos postoji prema treem licu, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te trazbine, vlasniku e samo u tom slucaju pripasti pravo na dio prodajne cijene. Clan 182. Zabiljezba zadrzavanja prvenstvenog reda (1) Vlasnik moze u slucaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljisnoj knjizi zabiljezbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadrzan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljezbe. Ukoliko bi se vlasnistvo promijenilo, to zadrzavanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u slucaju prisilne javne drazbe te nekretnine to zadrzavanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskoristeno prije zabiljezbe rjesenja kojim je dopustena pljenidba na toj nekretnini radi naplate necije novcane trazbine.

232

(2) Vlasnik nekretnine moze zahtijevati upis hipoteke za novu trazbinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena, ali s ogranicenjem da e nova hipoteka imati pravni ucinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjizi u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke. (3) Ako ne bude zatrazeno brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopusteno u roku iz stava 2. ovoga clana, prestat e nova hipoteka cim protekne rok te e se ona, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po sluzbenoj duznosti. Hipotekarni duznik te vjerovnik u ciju korist je upisana nova hipoteka ovlasteni su traziti brisanje stare hipoteke. (4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optereene hipoteke u prvenstvenom redu imat e pravni ucinak jedino uz daljnji uslov, da se taj teret izbrise ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku koja je upisana na njezinu mjestu. Ako starija hipoteka tereti vise nekretnina zajednicki (simultano), nova dobiva pravni ucinak jedino uz daljnji uslov da se starija hipoteka izbrise na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga clana primjenjivat e se na odgovarajui nacin i u slucaju kad bi nova trazbina trebala stupiti na mjesto dviju ili vise hipotekarnih trazbina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. Clan 183. Amortizacija - Prestanak zaloznog prava na nekretninama nastaje ukinuem na osnovu odluke zemljisnoknjiznog suda brisanjem iz zemljisne knjige. Clan 184. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke (1) Vlasnik hipotekom optereene nekretnine, a isto tako i svaki zajednicki vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljisnoknjizni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne trazbine: - ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjizbe hipotekarne trazbine, a u slucaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; - ako nije mogue pronai ni one koji su prema upisima ovlasteni, ni njihove pravne sljednike, i - ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi nacin ostvarivalo. (2) Ako zemljisnoknjizni sud nae da postoji vjerojatnost da prijedlogu treba udovoljiti i da podnositelj ima pravni interes za to, pozvat e oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj trazbini ili glede nje. (3) U oglasu e se tocno oznaciti uknjizba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navod posljednjega kalendarskog dana za podnosenje prijave. (4) Oglas e se objaviti u Sluzbenim novinama i na oglasnoj ploci suda, a po potrebi i na drugi prikladan nacin. (5) Protekne li oglasni rok bezuspjesno, zemljisnoknjizni sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne trazbine te e odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. (6) Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava cija se amortizacija zahtijeva, sud e obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne trazbine, i obustaviti postupak amortizacije. 233

Clan 185. Prestanak sudskoga i zakonskoga zaloznog prava (1) Prisilno zalozno pravo prestaje pravosnaznosu rjesenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje ­ pravosnaznosu rjesenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljisnih knjiga. (2) Zakonsko zalozno pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovu zakona osnovano, ako nije nesto drugacije zakonom odreeno. Glava II. ZEMLJISNI DUG Clan 186. Pojam (1) Zemljisni dug je ograniceno stvarno pravo kojim se optereuje nekretnina na nacin, da se onome u ciju korist je nekretnina optereena isplati odreeni novcani iznos iz vrijednosti nekretnine, a svagdasnji vlasnik nekretnine je to duzan trpjeti. (2) Zemljisni dug se moze osnovati u korist vlasnika optereene nekretnine (vlasnicki zemljisni dug) ili u korist treeg lica (nevlasnicki zemljisni dug). Clan 187. Neakcesornost zemljisnog duga Zemljisni dug ne ovisi od postojanja ili valjanosti potrazivanja. Clan 188. Primjena odredaba o hipoteci Na zemljisni dug se na odgovarajui nacin primjenjuju odredbe ovog zakona o hipoteci, ukoliko to nije u suprotnosti sa neakcesornom prirodom zemljisnog duga i ukoliko ovim zakonom nije nesto drugo odreeno. Clan 189. Predmet zemljisnog duga (1) Zemljisnim dugom moze se opteretiti nekretnina, suvlasnicki dio u nekretnini ukljucujui i etazno vlasnistvo, pravo graenja, kao i suvlasnicki udio u pravu graenja i vlasnistvo na posebnom dijelu zasnovano na pravu graenja. (2) Ukoliko je sa vlasnistvom na nekretnini povezano pravo na periodicna davanja, zemljisni dug se proteze i na ta davanja. (3) Ukoliko je nekretenina optereena zemljisnim dugom osigurana, zemljisni se dug kod nastupanja osiguranog slucaja proteze na osiguranu sumu. Zahtjev prema osiguravatelju prestaje ako osigurani predmet bude ponovo uspostavljen ili zamijenjen. Clan 190. Osnivanje zemljisnog duga (1) Zemljisni dug se osniva na osnovu izjave volje vlasnika nekretnine koja se optereuje, a nastaje upisom u zemljisnu knjigu. (2) U zemljisnu knjigu se upisuje visina, dospjelost i kamata zemljisnog duga.

234

Clan 191. Pismo zemljisnog duga (1) Zemljisni dug se moze osnovati bez izdavanja pisma zemljisnog duga (knjizni zemljisni dug) ili uz izdavanje pisma zemljisnog duga (zemljisni dug uz pismo). (2) Pismo zemljisnog duga izdaje sud nadlezan za voenje zemljisne knjige nakon sto je izvrsena uknjizba zemljisnog duga. (3) Pismo zemljisnog duga je vrijednosni papir po naredbi, koji mora sadrzavati naziv suda koji ga izdaje, vrijeme izdavanja i pecat suda, a osim toga i ime osnivaca, tocnu zemljisnoknjiznu oznaku optereene nekretnine, te sve ostale podatke koji se odnose na zemljisni dug. (4) U slucaju da se sadrzina pisma i zemljisne knjige ne podudaraju vazi ono sto je upisano u pismu. (5) Ukoliko je pismo zemljisnog duga nestalo, zatureno ili unisteno provodi se amortizacioni postupak. Clan 192. Prenos zemljisnog duga (1) Ako drugacije nije odreeno, zemljisni dug se moze prenositi. Ogranicenja prenosa moraju biti upisana u zemljisnu knjigu. (2) Za prijenos je potrebna izjava o ustupanju zemljisnog duga od strane imaoca zemljisnog duga koja mora biti notarski ovjerena, kao i upis u zemljisnu knjigu. Ukoliko se radi o zemljisnom dugu uz pismo upis u zemljisnu knjigu zamjenjuje predaja pisma zemljisnog duga. (3) Prijenos i zalaganje zemljisnog duga mogu se vrsiti neovisno o prenosu ili zalaganju potrazivanja. (4) Dospjele kamate se ustupaju po opim pravilima za ustupanje potrazivanja. Clan 193. Prigovori vlasnika optereene nekretnine (1) Ukoliko je zemljisni dug osnovan u svrhu osiguranja potrazivanja (osiguravajui zemljisni dug) ili je prvobitni vlasnicki zemljisni dug prenesen u svrhu osiguranja potrazivanja vlasnik optereene nekretnine nije duzan platiti vei iznos od iznosa osiguranog potrazivanja. On moze prvobitnom imaocu zemljisnog duga isticati i druge prigovore iz osiguranog potrazivanja. (2) Ukoliko je zemljisni dug ustupljen treem licu tada vlasnik optereene nepokretnosti moze istai prigovor iz stava 1. ovog clana samo ako je trei znao ili mogao znati da je zemljisni dug osnovan za osiguranje potrazivanja. Clan 194. Plaanje zemljisnog duga (1) Vlasnik nekretnine po dospijeu zemljisnog duga mora platiti odreen novcani iznos zakonitom imaocu zemljisnog pisma. (2) Vlasnik nekretnine koji je isplatio potrazivanje osigurano zemljisnim dugom moze zahtijevati da mu imalac zemljisnog duga prenese zemljisni dug, cime zemljisni dug postaje vlasnicki zemljisni dug ili da povjerilac da izjavu za brisanje zemljisnog duga u zemljisnoj knjizi. 235

(3) Vjerovnici sa slabijim rangom prvenstva mogu ugovoriti sa vlasnikom nekretnine da e u slucaju isplate potrazivanja osiguranog zemljisnim dugom od strane vlasnika na njih prei zahtjev za prijenos zemljisnog duga. Ovaj sporazum se moze upisati u zemljisne knjige. (4) Ukoliko je vlasnik djelimicno isplatio povjerioca na njega prelazi samo odgovarajui dio zemljisnog duga, a koji ima rang iza zemljisnog duga koji pripada imaocu zemljisnog duga. Vlasnik u tom slucaju nema pravo na predaju pisma, ali moze zahtjevati da se djelimicna otplata upise na pismu i u zemljisnoj knjizi. (5) Davalac osiguravajueg zemljisnog duga ne moze se unaprijed odrei prava na povrat zemljisnog duga. Clan 195. Prinudno namirenje Ukoliko je titular zemljisnog duga ujedno i vlasnik optereene nekretnine on ne moze pokrenuti izvrsni postupak niti zahtijevati naplatu zemljisnog duga. Clan 196. Ugovor o svrsi osiguranja (1) Ukoliko je zemljisni dug osnovan za osiguranje potrazivanja duznik ili vlasnik optereene nepokretnosti (davalac osiguranja) i imalac zemljisnog duga (primalac osiguranja) mogu ugovorom o svrsi osiguranja urediti uvjete i pretpostavke pod kojima je imalac zemljisnog duga ovlasten traziti ostvarenje svog prava. (2) Ugovor o svrsi osiguranja zakljucuje se u pisanoj formi. Njegova sadrzina se ne upisuje u zemljisnu knjigu. Clan 197. Prestanak zemljisnog duga (1) Zemljisni dug prestaje brisanjem iz zemljisne knjige po zahtjevu vlasnika kome je prethodno predato pismo zemljisnog duga ili u skladu sa odredbom clana 194. stav 2. ovog zakona. (2) Zemljisni dug ne prestaja kada se u jednoj licnosti ujedini svojstvo vlasnika i imaoca zemljisnog duga. Clan 344. Brisanje starih hipoteka Brisu se hipoteke upisane u zemljisne knjige prije prijenosa optereene nekretnine u drustveno vlasnistvo.

236

IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA IZ JULA 2004. GODINE

Darovanje

Clan 704. Pojam (1) Ugovorom o darovanju se darodavac obavezuje na besplatnu cinidbu na racun svoje imovine u korist daroprimca. (2) Ugovaranje besplatne cinidbe se ne pretpostavlja narocito ako se cinidba obea kao protucinidba za takvu cinidbu ugovornog partnera, ako ona osnovu ima u obavezi ugovornog partnera ili nekog treeg da se izvrsi neka cinidba ili u vrsenju takve jedne cinidbe ili ako se obeanje cinidbe daje pod uvjetom da se ugovorni partner ili neko trei obaveze na neku cinidbu ili izvrsi neku cinidbu. (3) Darovanje ne postoji, ako neko u korist nekog drugog propusti da stekne neku imovinu ili se odrekne nekog dospjelog ali jos ne konacno stecenog prava ili ne prihvati neko davanje koje mu pripada u skladu sa propisima o nasljeivanju. (4) Ugovor o darovanju je preutno zakljucen, ako darodavac darovani predmet bez izricitog ugovaranja obaveze darovanja doda imovini daroprimca, a strane su pri tom saglasne da se ta cinidba vrsi bez naknade. (5) Ako je obeana cinidba samo djelimicno bez naknade (mjesovito darovanje), propisi o darovanju primjenjuju se samo na dio pravnog posla bez naknade. Ako je po ovim propisima dio pravnog posla bez naknade nepunovazan, nepunovaznost zahvata i drugi dio posla, osim ako su strane prilikom zakljucivanja pravnog posla za ovaj slucaj htjele da ostane dio sa naknadom. Clan 705. Davanje prije prihvatanja ugovora o darovanju Ako je davanje uslijedilo prije prihvatanja obeanja o darovanju, davalac moze primaoca davanja uz odreivanje primjerenog roka pozvati na izjavu o prihvatanju. Nakon proteka tog roka darovanje vazi kao odbijeno ako ga drugi prije toga nije prihvatio. U slucaju odbijanja to davanje se moze zahtijevati nazad prema propisima o sticanju bez osnova. Clan 706. Forma (1) Izjava volje darodavca (obeanje o darovanju) zahtijeva radi svoje punovaznosti notarsku obradu, osim ako se dar povodom zakljucivanja ugovora o darovanju prenese u imovinu daroprimca. 237

(2) Stav 1. ovog clana vazi i za nalog i teret vezan za obeanje o darovanju. On mora biti sadrzan u istoj ispravi kao i obeanje o darovanju. Ako to nije slucaj onda i obeanje o darovanju vazi kao da nema predvienu formu. (3) Ugovor zakljucen bez pridrzavanja ove forme je meutim punovazan ako je obeana cinidba izvrsena. (4) Ovim se ne diraju propisi koji u pogledu datog predmeta darovanja zahtijevaju pridrzavanje posebne forme izjave jedne ili obiju strana.

Clan 707. Opoziv prije ispunjenja (1) Darodavac moze opozvati darovanje i prije ispunjenja, ako bi ispunjenjem ugovora bilo ugrozeno njegovo nuzno uzdrzavanje ili ispunjenje njegovih zakonskih obaveza uzdrzavanja. (2) U slucaju postojanja vise daroprimaca, opoziv se vrsi obrnutim redoslijedom datih obeanja. U slucaju istovremeno datih obeanja opoziv se vrsi srazmjerno njihovoj pojedinacnoj vrijednosti prema sumi vrijednosti svih zahtjeva. (3) Odricanje darodavca od prava na opoziv obeanja koje proizilazi iz stava 1. ovog clana, a koje je izjavljeno prije nastanka njegovih pretpostavki, ne proizvodi pravno dejstvo. Clan 708. Prestanak povremenih davanja u slucaju smrti Ugovor o daru kojim se darodavac obavezao na povremena davanja prestaje smru jedne od ugovornih strana, ako iz ugovora ne proizilazi nesto drugo. Clan 709. Odgovornost za neispunjenje ili zadocnjenje (1) Darodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa ispunjenjem, samo ako je ono namjerno, ili potice od njegove krajnje nepaznje. (2) U slucaju zadocnjenja sa ispunjenjem novcanog dara, darodavac duguje zakonsku kamatu od podnosenja tuzbe. Clan 710. Odgovornost darodavca za materijalne i pravne nedostatke (1) Darodavac ne odgovara za materijalne kao ni za pravne nedostatke darovane stvari. (2) Meutim, daroprimac ima pravo zahtijevati naknadu stete koju je pretrpio zbog nekog od tih nedostataka koji je darodavcu bio poznat, a o kome ga nije obavijestio. (3) Izuzetno, dar za ucinjene usluge kao i dar sa teretom ili nalogom smatra se u pogledu ovih nedostataka teretnim poslom, te darodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke darovane stvari, ali samo ako vrijednost ucinjenih usluga premasuje vrijednost darovane stvari takve kakva je. Clan 711. Darovanje uz teret ili nalog (1) Obeanje o darovanju moze biti optereeno nekim teretom ili nalogom. Ako je to slucaj, do ugovora o darovanju dolazi samo ako se prihvatanje daroprimca odnosi i na taj teret ili nalog.

238

(2) Teret ili nalog je odredba dodata obeanju o darovanju od strane darodavca sa sadrzajem da daroprimac treba nakon izvrsenja darovanja da se obaveze na neku cinidbu iz njemu date imovine. Punovaznost obeanja o darovanju se ne moze uvjetovati ispunjenjem nekog tereta ili naloga. (3) Ako je daroprimac prihvatio obeanje o darovanju optereeno nekim teretom ili nalogom, sa ispunjenjem obeanja nastaje pravo darodavca da zahtijeva ispunjenje tereta ili naloga. Ako taj teret ili nalog predvia cinidbu prema nekom treem, osim darodavca i ovaj stice pravo da zahtijeva ispunjenje tog tereta ili naloga. (4) Ako je ispunjenje tog tereta ili naloga u javnom interesu, njegovo ispunjenje nakon smrti darodavca osim njegovih nasljednika moze zahtijevati i nadlezni organ. Clan 712. Razlozi opoziva nakon ispunjenja darovanja Darovanje se moze opozvati: 1) ako daroprimac nakon isteka primjerenog roka postavljenog od strane ovlastenog na opoziv nije ispunio teret i nalog, cije ispunjenje je ovlasteni na opoziv imao pravo zahtijevati, 2) ako daroprimac svojim ponasanjem prema darodavcu ili nekom njemu bliskom licu pokaze veliku nezahvalnost, 3) ako darodavac nakon ucinjenog darovanja osiromasi tako da ne moze osigurati svoje nuzno izdrzavanje ili ispunjavati zakonsku obavezu izdrzavanja. Daroprimac meutim moze izbjei opoziv ako se obaveze da e darodavcu u odgovarajuem obimu davati sredstva koja mu nedostaju. Clan 713. Ovlastenje na opoziv (1) Pravo na opoziv darovanja je licno pravo i gasi se smru darodavca. (2) Izuzetno pravo na opoziv darovanja prelazi na nasljednike darodavca, ako je daroprimac umisljajno prouzrokovao smrt darodavca ili ako daroprimac nije ispunio nalog ili teret ucinjen u javnom interesu. Clan 714. Izjava opoziva (1) Opoziv darovanja se vrsi pismenom izjavom koja treba da se preda daroprimcu. (2) Ako je darovanje opozvano, darodavac ili njegovi nasljednici mogu zahtijevati izrucenje dara prema propisima o povratu stecenog bez osnova. Clan 715. Iskljucenje opoziva Opoziv je iskljucen ako je darodavac oprostio daroprimcu ili ako je prosla godina od trenutka u kome je ovlastenik na opoziv saznao za nastanak pretpostavki svoga prava. Clan 716. Darovi koji se ne mogu opozvati Uobicajeni prigodni darovi, nagradni darovi kao i darovi ucinjeni iz zahvalnosti ne mogu se opozvati.

239

Biljeska o autoru Prof. dr Dusko Medi, sin Bogoljuba, roen je 7. avgusta 1953. godine u Banjoj Luci, gdje je zavrsio osnovnu skolu i Gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci je diplomirao juna 1977. godine sa visokim prosjekom ocjena. Na istom fakultetu je i magistrirao februara 2002. sa prosjekom ocjena 10. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u okviru Privredne akademije u Novom Sadu decembra 2004. godine. Pripravnicki staz je proveo u Sudu udruzenog rada Banja Luka, a pravosudni ispit je polozio u Sarajevu juna 1979. godine. U Osnovnom sudu Banja Luka bio je sudija od septembra 1981. do marta 1987. godine, a obavljao je i duznost predsjednika graanskog odjeljenja. Kao sudija Viseg odnosno Okruznog suda Banja Luka radio je od marta 1987. do jula 1998. godine. Bio je predsjednik graansko-privredno-upravnog odjeljenja, te zamjenik predsjednika tog suda. Za zamjenika republickog javnog tuzioca Republike Srpske je imenovan juna 1998. godine. Tu funkciju je obavljao do izbora za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske oktobra 2003. godine. Na Pravnom fakultetu Banja Luka od 1998. godine angazovan je za vanjskog saradnika za izvoenje prakticnih vjezbi na Katedri graanskog prava. Na istom fakultetu je od 2003. godine i predavac na Pravnoj klinici za ljudska prava i slobode. Sada je dekan Fakulteta pravnih nauka u okviru Panevropskog univerziteta Apeiron Banja Luka i vanredni profesor na predmetima Osnovi graanskog prava i Stvarno pravo. Bio je predsjednik Komisije za informisanje i izdavacku djelatnost Udruzenja sudija i tuzilaca Republike Srpske, te glavni i odgovorni urednik casopisa ovog udruzenja «Glasnik pravde», Clan je ureivackog odbora u casopisima ''Srpska pravna misao'', ''Advokatura'' i ''Pravna rijec''. Clan je Predsjednistva Udruzenja pravnika Republike Srpske. Do sada je objavio dvije knjige i preko sezdeset naucnih i strucnih radova iz graanskog, privrednog i ustavnog prava. Recenzent je vise knjiga. Ucesnik je mnogih naucnih i strucnih savjetovanja u 240

zemlji i inostranstvu, na kojima je imao referate koji su objavljeni u zbornicima radova. Clan je Komisije za polaganje pravosudnog ispita u Republici Srpskoj i ispitivac za predmet Graansko pravo, te vise puta predavac na seminarima za pravosudni ispit. Kao predsjednik i clan radnih grupa ucestvovao je u izradi vise zakonskih projekata na drzavnom i entitetskom nivou. Bio je koordinator projekta «Kompjuterizacija registara u Republici Srpskoj» i clan radne grupe u projektu «Unapreenje pravosua u Bosni i Hercegovini». U novembru 2001. godine boravio je u Drzavnoj skoli za sudije i tuzioce u Parizu.

241

logotip friedrih ebert stize

242

Information

untitled

242 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

465438

You might also be interested in

BETA
(Microsoft Word - Gra\360ansko pravo-vje\236be-relevantni propisi.doc)
untitled