Read Microsoft Word - Ucitelji text version

Sveuciliste u Splitu

Filozofski fakultet

INTEGRIRANI SVEUCILISNI STUDIJ DVIJU RAZINA ZA UCITELJE

Prvostupnik i magistar primarnog obrazovanja

1

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Integrirani sveucilisni studij za prvostupnika i magistra primarnog obrazovanja

Filozofski fakultet Sveucilista u Splitu Teslina 12, HR-21000 Split Telefon: + 385 21 386 122 Telefaks: + 385 21 385 567 [email protected] http: //www.vusst.hr

1.

UVOD .....................................................................................................................................................7 1. RAZLOZI ZA NASTAVAK STUDIJA ........................................................................................................................................ 8 1.1.1. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe trzista rada .............................................................................. 9 1.1.2. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama ....................................................................13 1.1.3. Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih ucilista ............................................................14 2. DOSADASNJA ISKUSTVA U PROVEDBI EKVIVALENTNIH ILI SLICNIH PROGRAMA ....................................................15 3. OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA.....................................................................................16 4. OSTALI ELEMENTI I POTREBNI PODACI.............................................................................................................................17 1.1.4. Institucionalni okvir .............................................................................................................................................18 1.1.5. Opis studijskog programa: konkurentni model uciteljskog obrazovanja i uciteljske kompetencije .19

2.

OPI DIO ............................................................................................................................................. 21 2.1. PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZA PRVOSTUPNIKA PRIMARNOG OBRAZOVANJA ................................................................22 2.2. DIPLOMSKI STUDIJ ZA UCITELJE ZA MAGISTRA PRIMARNOG OBRAZOVANJA (RAZREDNA NASTAVA) ................23

3.

OPIS PROGRAMA .............................................................................................................................. 24 3.1. POPIS OBVEZNIH PREDMETA...............................................................................................................................................25 3.1.1. Prva godina ............................................................................................................................................................26 3.1.2. Druga godina .........................................................................................................................................................27 3.1.3. Trea godina ..........................................................................................................................................................28 3.1.4. Cetvrta godina .......................................................................................................................................................29 3.1.5. Peta godina.............................................................................................................................................................30 5. PREGLED IZBORNIH PREDMETA .........................................................................................................................................31 3.2. OPIS PREDMETA ....................................................................................................................................................................34 3.2.1. Osnovni studij ........................................................................................................................................................35

3.2.1.1. 3.2.1.2. 3.2.1.3. 3.2.1.4. 3.2.1.5. 3.2.1.6. 3.2.1.7. 3.2.1.8. 3.2.1.9. 3.2.1.10. 3.2.1.11. 3.2.1.12. 3.2.1.13. 3.2.1.14. 3.2.1.15. 3.2.1.16. 3.2.1.17. 3.2.1.18. 3.2.1.19. 3.2.1.20. 3.2.1.21. 3.2.1.22. 3.2.1.23. 3.2.1.24. 3.2.1.25. 3.2.1.26. 3.2.1.27. 3.2.1.28. 3.2.1.29. 3.2.1.30. 3.2.1.31. FILOZOFIJA ODGOJA (45 P+15 S+0).......................................................................................................................... 36 RAZVOJNA PSIHOLOGIJA (45 P+15 S+0)................................................................................................................ 39 INFORMATIKA (30 P+0+15 L)....................................................................................................................................... 41 SOCIOLOGIJA (30 P+0+0) ............................................................................................................................................... 42 NOTNO PISMO (15 P+15 S+0)........................................................................................................................................ 43 ENGLESKI JEZIK I (30 P+0+30 SJ) .............................................................................................................................. 44 PEDAGOSKA PSIHOLOGIJA I (30 P+15 S+0) ......................................................................................................... 46 OSNOVE PEDAGOGIJE (30 P+30 S+0) ....................................................................................................................... 48 RACUNALNI PRAKTIKUM (15 P+15+30 L) ............................................................................................................ 50 GEOGRAFIJA (30 P+30 S+0)........................................................................................................................................... 51 HRVATSKI JEZIK I (30 P+30 S+0) ............................................................................................................................... 53 VOKALNI PRAKTIKUM (0+0+15 GL) ........................................................................................................................ 55 ENGLESKI JEZIK II (30 P+0+30 SJ) ............................................................................................................................. 56 PEDAGOSKA PSIHOLOGIJA II (30 P+15 S+0) ........................................................................................................ 58 DIDAKTIKA (30 P+30 S+0) ............................................................................................................................................. 60 UVOD U POVIJEST (15 P+15 S+0) ............................................................................................................................... 62 HRVATSKI JEZIK II (30 P+30 S+0) .............................................................................................................................. 64 OSNOVE KINEZIOLOGIJE (30 P+15 S+15 KI) ........................................................................................................ 66 INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM (0+15 S+15 GL).............................................................................................. 68 PSIHOLOGIJA NASTAVE (30 P+15 S+0)................................................................................................................... 69 OBITELJSKA PEDAGOGIJA (30 P+15 S+0 L) ......................................................................................................... 71 LOGIKA (45 P+15 S+0)...................................................................................................................................................... 73 POVIJESNA FENOMENOLOGIJA (15 P+15 S+0) ................................................................................................... 75 KNJIZEVNOST ZA MLADEZ (30 P+15 S+0) ............................................................................................................ 77 KINEZIOLOSKA METODIKA 1 (30 P+15 S+0) ....................................................................................................... 79 VOKALNO-INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM (0+0+15 GL) ........................................................................... 81 DIDAKTICKA PRAKSA (0+0+15 M) ........................................................................................................................... 82 PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA (30 P+30 S+0) ............................................................... 83 MATEMATIKA I (30 P+30+0 L)..................................................................................................................................... 85 HRVATSKA DJECJA KNJIZEVNOST ( 30 P+15 S+0)........................................................................................... 86 KINEZIOLOSKA METODIKA 2 (0+30 S+15 M) ................................................................................................... 88

3.2.1.32. 3.2.1.33. 3.2.1.34. 3.2.1.35. 3.2.1.36. 3.2.1.37. 3.2.1.38. 3.2.1.39. 3.2.1.40. 3.2.1.41. 3.2.1.42. 3.2.1.43. 3.2.1.44. 3.2.1.45. 3.2.1.46. 3.2.1.47. 3.2.1.48. 3.2.1.49. 3.2.1.50. 3.2.1.51. 3.2.1.52. 3.2.1.53. 3.2.1.54. 3.2.1.55. 3.2.1.56. 3.2.1.57. 3.2.1.58. 3.2.1.59. 3.2.1.60. 3.2.1.61.

LIKOVNA KULTURA (30 P+0+15 LKZ) .................................................................................................................... 90 GLAZBENA KULTURA (30 P+0+0) ............................................................................................................................. 92 SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA (30 P+30 S+0)............................................................................... 93 MATEMATIKA II (30 P+45+0 L) ................................................................................................................................... 96 KINEZIOLOSKA METODIKA 3 (0+15 S+30 M)...................................................................................................... 97 METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 1 (30 P+15 S+0) ....................................................................... 99 METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 (30 P+15 S+0) ................................................................. 101 METODICKA PRAKSA I (0+0+30 M)........................................................................................................................ 103 JEZICNA KULTURA (30 P+0+30 G) .......................................................................................................................... 104 PRIRODOSLOVLJE (30 P+30 S+15 L) ....................................................................................................................... 105 METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 1 (30 P+30 S+0) ................................................................................. 106 METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 2 (0+30 S+15 M) ................................................................... 108 METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 2 (0+30 S+15 M)................................................................ 110 METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 2 (0+30 S+30 M) ................................................................................ 112 METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA 1 (30 P+30 S+0) ................................................................... 114 METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 1 (30 P+30 S+0) .............................................................. 116 METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 3 (0+15 S+30 M) ................................................................... 118 METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 3 (0+15 S+30 M)................................................................ 120 METODICKA PRAKSA II (0+0+30 M) ...................................................................................................................... 121 METODOLOGIJA ZNANSTVENOISTRAZIVACKOG RADA (30 P+15 S+0) ............................................ 122 PEDAGOSKA STATISTIKA (15 P+0+15 L)............................................................................................................. 124 METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 3 (0+15 S+45 M) ................................................................................ 125 METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 2 (0+30 S+30 M) ......................................................... 126 METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA 2 (0+30 S+30 M).............................................................. 128 METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 3 (0+15 S+45 M) ............................................................. 130 METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA 3 (0+15 S+45 M) ................................................................. 131 MEDIJSKA KULTURA (30 P+15 S+0) ....................................................................................................................... 133 IZRADA I SEMINAR IZ DIPLOMSKOG RADA (0+30 S+0) ............................................................................. 134 ISTRAZIVACKA PRAKSA (0+0+15 E) ..................................................................................................................... 135 KINEZIOLOSKA REKREACIJA (0+0+120 TJ)...................................................................................................... 136

3.2.2.

Smjer: rano ucenje engleskoga jezika........................................................................................................... 137

3.2.2.1. ENGLESKA FONETIKA I FONOLOGIJA (30 P+0+30 G) .................................................................................. 139 3.2.2.2. INTEGRIRANE JEZICNE VJESTINE (15 P+0+45 G) ........................................................................................... 140 3.2.2.3. ENGLESKI JEZIK I LINGVISTIKA ­ UVOD (15 P+15 S+0) ............................................................................. 142 3.2.2.4. JEZICNE VJEZBE I (CITANJE I SLUSANJE S RAZUMIJEVANJEM) (0+0+30 A) .................................. 143 3.2.2.5. ENGLESKA GRAMATIKA ­ (VRSTE RIJECI) (15 P+15 S+0) ......................................................................... 144 3.2.2.6. JEZICNE VJEZBE II (VJESTINE PISANJA) (0+0+30 SJ) ................................................................................... 145 3.2.2.7. ENGLESKA GRAMATIKA ­ (ENGLESKA RECENICA) (15 P+15 S+0) ...................................................... 146 3.2.2.8. JEZICNE VJEZBE III (GOVOR) (0+0+30 G)............................................................................................................ 147 3.2.2.9. DJECJA KNJIZEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU (15 P+15 S+0) ............................................................. 148 3.2.2.10. UCENJE ENG.JEZIKA U RANOJ SKOLSKOJ DOBI (150+15+0) ............... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. 3.2.2.12. AKADEMSKO PISANJE (0+0+30 LK) ....................................................................................................................... 150 3.2.2.13. METODIKA NASTAVE ENGLESKOGA JEZIKA U RANOJ SKOLSKOJ DOBI (30 P+30 S+0) ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. 3.2.2.14. PRAKTIKUM I SKOLSKA PRAKSA (0+30 S+30 M) ........................................................................................... 152

3.2.3.

3.2.3.1. 3.2.3.2. 3.2.3.3. 3.2.3.4. 3.2.3.5. 3.2.3.6. 3.2.3.7. 3.2.3.8.

Smjer: primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ucenju i poucavanju ....................... 153

OSNOVE PROGRAMIRANJA (15 P+0+30 L) ......................................................................................................... 155 VIZUALNO MODELIRANJE (30 P+0+30 L) ........................................................................................................... 156 SUSTAVI ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) ................................................................................................................... 157 SUSTAVI POUCAVANJA NA DALJINU (30 P+0+30 L) .................................................................................... 158 INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI (30 P+0+30 L) ....................................................................................... 159 INTERAKCIJA COVJEKA I RACUNALA (30 P+0+30 L) .................................................................................. 160 PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) ............................................................................ 162 VREDNOVANJE SUSTAVA ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) .............................................................................. 163

3.2.4. Smjer: podrucja usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskom studiju, u studiju metodika predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti ............................................................................................................................ 165

3.2.4.1. 3.2.4.2. 3.2.4.3. 3.2.4.4. SOCIJALNA EKOLOGIJA (15 P+15 S+0) ................................................................................................................. 166 COVJEK I ZDRAVLJE (30 P+0+0) .............................................................................................................................. 167 UZGOJ BILJA (15 P+0+15 E)......................................................................................................................................... 168 ZASTITA PRIRODE (30 P+0+0) ................................................................................................................................... 169

3.2.4.5. KEMIJA KAO DIO PRIRODE (15 P+15 S+0) .......................................................................................................... 170 3.2.4.6. DJELATNOSTI U RAZVOJU EKOLOSKE OSJETLJIVOSTI DJECE (0+30 S+0) ...................................... 171 3.2.4.7. ISTRAZIVACKI USMJERENA NASTAVA PRIRODE I DRUSTVA (15 P+15 S+0) ................................. 173 3.2.4.8. RUKOMET NA PIJESKU (15 P+0+15 RE)................................................................................................................ 175 3.2.4.9. LIKOVNA GRUPA KAO OBLIK IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (0+0+30 LK2) .............................. 177 3.2.4.10. KINEZIOLOSKA KULTURA (0+0+30 TJ) .............................................................................................................. 178 3.2.4.11. METODIKA RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA (15 P+0+15 M) .......................................... 179 3.2.4.12. ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE DJECE (15 P+15S+0)....................................................................... 181 3.2.4.13. DAROVITA DJECA (15 P+15S+0)............................................................................................................................... 182 3.2.4.14. LJETOVANJE (15 P+0+15 RE)...................................................................................................................................... 183 3.2.4.15. IZVANUCIONICKA NASTAVA PRIRODE I DRUSTVA (15 P+15 S+0) ...................................................... 184 3.2.4.16. SCENSKA KULTURA (15 P+15 S+0)......................................................................................................................... 186 3.2.4.17. IZVANNASTAVNE KULTURNO-UMJETNICKE DJELATNOSTI U SKOLI (15 P+15 S+0) ................ 188 3.2.4.18. METODIKA DODATNE NASTAVE MATEMATIKE (15 P+15 S+0) ............................................................ 189 3.2.4.19. METODIKA RADA U KOMBINIRANIM ODJELIMA (15 P+15 S+0) .......................................................... 190 3.2.4.20. MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU (15 P+15 S+0) ....................................................................................... 191 3.2.4.21. SUSTAVI ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) ................................................................................................................... 193 3.2.4.22. DALJINSKO UCENJE I POUCAVANJE (30 P+0+30 L) ...................................................................................... 194 3.2.4.23. OSNOVE PROGRAMIRANJA (15 P+0+30 L) ......................................................................................................... 196 3.2.4.24. LINEARNA ALGEBRA (30 P+0+15 L) ...................................................................................................................... 197 3.2.4.25. UVOD U KNJIZEVNOST (30 P+0+0) ......................................................................................................................... 198 3.2.4.26. LIKOVNA UMJETNOST NA TLU HRVATSKE OD PRAPOVIJESTI DO KRAJA XX. STOLJEA (15 P+15 S+0) 199 3.2.4.27. REGIONALNA I PUCKO-POPULARNA KNJIZEVNOST (15 P+15 S+0)..................................................... 200 3.2.4.28. HIDROGEOGRAFIJA I HIDROGEOGRAFSKE POSEBNOSTI HRVATSKE (30 P+30 S+0) ................ 201 3.2.4.29. CAKAVSKA KNJIZEVNOST (15 P+15 S+0) ........................................................................................................... 203 3.2.4.30. ESTETIKA GLAZBE (30 P+0+0).................................................................................................................................. 205 3.2.4.31. POVIJEST HRVATSKE GLAZBE (30 P+0+0) ......................................................................................................... 206 3.2.4.32. ZBORSKO PJEVANJE (15 P+0+15 GL) ..................................................................................................................... 207 3.2.4.33. RAZVOJ DJECJE MUZIKALNOSTI (15 P+15 S+0) .............................................................................................. 208 3.2.4.34. OSNOVE ZBORSKOG DIRIGIRANJA (15 P+0+15 GL) ...................................................................................... 209 3.2.4.35. GLAZBA, DIJETE I MEDIJI (15 P+15 S+0).............................................................................................................. 210 3.2.4.36. TALIJANSKI JEZIK I (15 P+0+15 SJ)......................................................................................................................... 211 3.2.4.37. TALIJANSKI JEZIK II (15 P+0+15 SJ) ....................................................................................................................... 212 3.2.4.38. TALIJANSKI JEZIK III (15 P+0+15 SJ) ..................................................................................................................... 213 3.2.4.39. TALIJANSKI JEZIK IV (15 P+0+15 SJ) ..................................................................................................................... 214 3.2.4.40. TALIJANSKI JEZIK V (15 P+0+15 SJ) ....................................................................................................................... 215 3.2.4.41. TALIJANSKI JEZIK VI (15 P+0+15 SJ) ..................................................................................................................... 216 3.2.4.42. NJEMACKI I (15 P+0+15 SJ) ......................................................................................................................................... 217 3.2.4.43. NJEMACKI II (15 P+0+15 SJ) ........................................................................................................................................ 218 3.2.4.44. NJEMACKI III (15 P+0+15 SJ) ...................................................................................................................................... 219 3.2.4.45. NJEMACKI IV (15 P+0+15 SJ) ...................................................................................................................................... 220 3.2.4.46. NJEMACKI V (15 P+0+15 SJ)........................................................................................................................................ 221 3.2.4.47. NJEMACKI VI (15 P+0+15 SJ) ...................................................................................................................................... 222 3.2.4.48. GOVORNISTVO (0+15 S+15 G) ................................................................................................................................... 223 3.2.4.49. PROCESNO PISANJE (15P+15 S+0) ........................................................................................................................... 224 3.2.4.50. STILISTIKA (30 P+30 S+0) ............................................................................................................................................ 225 3.2.4.51. INTERPRETACIJA KNJIZEVNOG DJELA (15 P+15 S+0) ................................................................................. 227 3.2.4.52. ETIKA (30 P+30 S+0)........................................................................................................................................................ 228 3.2.4.53. ALTERNATIVNE SKOLE (15 P+15 S+0) ................................................................................................................. 230 3.2.4.54. ISTRAZIVANJA MLADIH (15 P+15 S+15 L) .......................................................................................................... 231 3.2.4.55. SOCIOLOGIJA NASTAVNIKA (15 P+30 S+0) ....................................................................................................... 233 3.2.4.56. HRVATSKO DRUSTVO (U TRANZICIJI) (30 P+30 S+0)................................................................................... 235 3.2.4.57. SEMIOTICKA KONSTRUKCIJA NACIONALNOG IDENTITETA (20 P+10 S+0).................................... 237 3.2.4.58. PEDAGOSKA KOMUNIKACIJA (15 P+15 S+0) .................................................................................................... 238 3.2.4.59. JEZIK U OBITELJI (15 P+15 S+0) ............................................................................................................................... 240 3.2.4.60. JEZIK I DRUSTVENI KONTEKST (30 P+0+0) ....................................................................................................... 242 3.2.4.61. PARTNERSTVO OBITELJI I SKOLE (15 P+15 S+0 L) ........................................................................................ 243 3.2.4.62. PREDSKOLSKA PEDAGOGIJA (30 P+30 S+0)...................................................................................................... 245 3.2.4.63. PRAVO U SVAKODNEVICI (15 P+0+15 L) ............................................................................................................ 246 3.2.4.64. PREVENCIJA OVISNOSTI (15 P+0+15 L) ............................................................................................................... 247

3.2.4.65. 3.2.4.66. 3.2.4.67.

MANAGEMENT U KULTURI (30 P+30 S+0) ......................................................................................................... 249 DIJETE U DRUSTVU (15 P+15S+0)............................................................................................................................ 250 SLOBODNO VRIJEME (15 P+15S+0) ........................................................................................................................ 252

4.

UVJETI IZVOE JA STUDIJA ...................................................................................................... 254 4.1. MJESTA IZVOENJA STUDIJSKOG PROGRAMA ............................................................................................................. 254 4.2. PODACI O PROSTORU I OPREMI........................................................................................................................................ 254 4.3. NASTAVNICI I SURADNICI ................................................................................................................................................ 256 4.4. PODACI O NASTAVNICIMA ............................................................................................................................................... 261 4.4.1. Zaposlenici .......................................................................................................................................................... 262 Dr.sc. Slobodan Bjelajac, docent ..................................................................................................................................... 263 Ivan Boskovi, visi predavac (doktorand) ...................................................................................................................... 265 Mr.sc. Jagoda Grani, visi predavac (doktorand) ....................................................................................................... 267 Mr.sc. Snjezana Dobrota, visi predavac (doktorand).................................................................................................. 269 Mr.sc. Hicela Ivon, visi predavac (doktorand) ............................................................................................................. 271 Dr.sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac .............................................................................................................. 274 Mr. Anton Kovacevi, predavac ...................................................................................................................................... 276 Mr.sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac ...................................................................................................................... 278 Mr. sc. Lada Males, predavac (doktorand).................................................................................................................... 280 Dr.sc. Josip Milat, redoviti profesor u trajnom zvanju ............................................................................................... 281 Irena Misurac Zorica, predavac (magistrand).............................................................................................................. 283 Mr.sc. Sonja ejasmi, visi predavac.............................................................................................................................. 284 Mr.sc. Jadranka emeth-Jaji, predavac (doktorand) ............................................................................................... 286 Mr.sc. Ratko Pai, visi predavac ...................................................................................................................................... 288 Dr.sc. Sime Pili, izvanredni profesor ............................................................................................................................ 290 Mr.sc. Gloria Vickov, predavac ........................................................................................................................................ 293 Mr.sc. Ivana Tomi Feri, visi predavac (doktorand) ................................................................................................. 294 Dr.sc. Berislav Zarni, docent........................................................................................................................................... 296 4.4.2. astavnici u postupku izbora .......................................................................................................................... 298 Dr. sc. Antun Arbuni, docent ........................................................................................................................................... 300 Dr. sc. Loredana Kun, docent ........................................................................................................................................... 302 Dr.sc. Drazen Jasi, docent ............................................................................................................................................... 304 Dr.sc. Maja Ljubeti ............................................................................................................................................................ 305 Dr. sc. enad Rogulj, visi asistent ................................................................................................................................... 307 4.4.3. Vanjski suradnici ............................................................................................................................................... 310 ikola Anusi, asistent ........................................................................................................................................................ 311 Dr.sc. Josip Babin, docent ................................................................................................................................................. 312 Dr.sc. ada Bezi, docent .................................................................................................................................................. 314 Mr. sc. Ivana Bocina, asistent ........................................................................................................................................... 315 Dr. sc. Josko Bozani, izvanredni profesori .................................................................................................................. 316 Jasen Boko, predavac (doktorand)................................................................................................................................... 319 Mr.sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac (doktorand) ................................................................................................ 327 Mr.sc. Dajana Jasi, asistent............................................................................................................................................. 328 Dr.sc. Juraj Kamenjarin, visi asistent ............................................................................................................................. 329 Marijo Krni, prof. ............................................................................................................................................................... 331 Milijana Kovacevi, visi predavac ................................................................................................................................... 333 Dr.sc. Anci Leburi, izvanredni profesor ....................................................................................................................... 335 Dr.sc. Marina Marasovi- Alujevi, docent ................................................................................................................... 338 Dr. sc. Zeljko Mrkli, visi predavac................................................................................................................................ 339 Dr. sc. Mirjana azor, izvanredni profesor................................................................................................................... 341 Mr.sc. Jasna Pervan, predavac ......................................................................................................................................... 342 Dr. sc. Stjepan Rodek, izvanredni profesor.................................................................................................................... 344 Dr.sc. Marko Rosi, docent................................................................................................................................................ 345 Dr.sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor ............................................................................................................... 346 Mateusz-Milan Stanojevi, asistent .................................................................................................................................. 349

Mr. sc. Esmeralda Sunko, predavac ................................................................................................................................ 350 Zeljka Zanchi, predavac ..................................................................................................................................................... 352 4.5. OPTIMALNI BROJ STUDENATA ......................................................................................................................................... 353 4.6. PROCJENA TROSKOVA STUDIJA PO STUDENTU ............................................................................................................ 354

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.

Uvod

7

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.

Razlozi za nastavak studija

Prijedlog za organiziranje i izvoñenje studija za uciteljski studij rezultat je objektivnih drustvenih (kulturnih, politickih i gospodarskih) potreba, a utvrñen je na osnovi analize postojeeg stanja u hrvatskom skolskom sustavu i sagledavanja perspektive njegova razvoja. Polazista za organizaciju studija temelje se na sljedeim cinjenicama: - da je «osnovno skolovanje obvezno za svu djecu, u pravilu od sest do petnaest godina zivota» (Zakon o osnovnom skolstvu, cl. 3, NN), da je osnovna skola podijeljena u dva ciklusa ­ tzv. razredna nastava i predmetna nastava (sto je u gotovo svim razvijenim europskim zemljama podijeljeno na dva osnovna ciklusa ­ primarno obrazovanje ili osnovna skola u trajanju od cetiri do sest godina, i obvezno obrazovanje u trajanju, bez izuzetka, najmanje devet godina1, gdje se termin «primarno obrazovanje» koristi prema ISCED sustavu2); - da se u osnovnim skolama Republike Hrvatske za ucenike od I. do IV. razreda nastava organizira kao razredna (cl. 33 Zakona o osnovnom skolstvu) - u pravilu jedan ucitelj - jedan razredni odjel (a mogua je i organizacija «timske nastave»); - da poslove ucitelja u razrednoj nastavi moze obavljati osoba koja ima odgovarajuu visoku strucnu spremu (cl. 71 Zakona o osnovnom skolstvu); - da visoke uciteljske skole ostaju u sastavu sveucilista, da postoji opa suglasnost u akademskoj zajednici i intencija hrvatske obrazovne politike da se uciteljski studij i dalje organizira kao sveucilisni studij, te da se time ostvari zeljeno «usklañivanje s europskim obrazovnim prostorom» (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, cl. 69).

1

Hrvatska u 21. stoljeu: Odgoj i obrazovanje. Ured za strategiju razvitka Rebublike Hrvatske, str. 42, rujan 2002. International Standard Classification of Educational Degrees, UNESCO, 2000.

2

8

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.1.1.

Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe trzista rada

Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu ima veliko «studentsko gravitacijsko podrucje». Ona daje odgovor zahtjevima obnavljanja uciteljske profesije i razvojnim potrebama u primarnom obrazovnom sustava u Splitskodalmatinskoj i Dubrovacko-neretvanskoj zupaniji, te u dijelu Sibensko-kninske zupanije. Znatan broj studenata dolazi iz susjedne drzave Bosne i Hercegovine. Broj odjela razredne nastave na gravitirajuim podrucjima triju zupanija3 Broj "cistih" Broj kombiniranih Ukupan broj odjela u odjela odjela prva cetiri razreda Splitsko-dalmatinska zupanija 894 173 1067

Dubrovacko-neretvanska zupanija Sibensko-kninska zupanija [30% ukupnog broja] UKUP O:

240

63

303

21,6

3

75

1155,6

239

1445

Budui da bi pouzdanija procjena zahtijevala zasebno sociolosko istrazivanje, ovdje emo se ograniciti na procjenu na osnovi malog broja dostupnih vrijednosti varijabli. Ako za polaziste procjene uzmemo sljedee vrijednosti: (a) broj odjela u prva cetiri razreda osnovne skole u 2 1/3 zupanije, sto se moze poistovjetiti s brojem ucitelja razredne nastave u spomenutim zupanijama (pri cemu je Sibensko-kninska ukljucena samo djelomicno, 33%), (b) u uciteljskom pozivu zene su zastupljene s udjelom veim od 90%, (c) za prijevremenu starosnu mirovinu potrebno je 30 godina radnog staza za zene i 35 za muskarce; te ako (d) pretpostavimo da je broj ucitelja ravnomjerno raspodijeljen po dobi i ako (e) pretpostavimo da nitko tko je usao u uciteljsku profesiju nju ne napusta dok ne ostvari pravo na «punu» mirovinu, onda dobivamo da godisnje u mirovinu odlazi 36 ucitelja razredne nastave. Uzimajui u obzir cinjenicu da neki od zavrsenih studenata ostvaruju profesionalnu karijeru u drugim segmentima obrazovnog sustava i u drugim djelatnostima, te uvazimo li cinjenicu o ranijim napustanjima profesije zbog razlicitih razloga (invaliditet, prijevremeno umirovljenje, bolest, obiteljski razlozi...), onda bi realisticnija procjena stope reprodukcije uciteljske profesije, pod pretpostavkom da e prosjecan broj ucenika po jednom ucitelju ostati stalan, vjerojatno bila blizu stopi od 4% godisnje. Na osnovi prethodnih podataka i pod spomenutim pretpostavkama, prima facie procjena minimalnog broja novih ucitelja razredne nastave na spomenutim podrucjima iznosila bi oko 60 diplomiranih ucitelja godisnje. Pod optimisticnom pretpostavkom da e 80% studenata upisanih u prvi stupanj uciteljskog studija postii stupanj magistra primarnog obrazovanja, godisnje bi bilo potrebno upisivati najmanje 80 - 90 studenata. Studijski programi temelje se na sluzbenom nastavnom planu i programu razredne nastave (1.-4. razreda) osnovne skole i na openitim kompetencijama koje suvremeno obrazovanje zahtijeva od ucitelja.

3

Izvor: Statistika Zavoda za skolstvo Republike Hrvatske - podruznica Split, stanje za skolsku godinu 2004./05.

9

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Nastavni plan razredne nastave u osnovnoj skoli prema kojemu je strukturiran nastavni plan studija REDOVITA NASTAVA Red. br. astavni predmeti Broj sati tjedno po razredima I: II. III. IV. 1. Hrvatski jezik 6 6 6 6 Strani jezik (rano 2. ucenje) 2 2 2 2 3. Drugi strani jezik / / / 2 4. Likovna kultura 1 1 1 1 5. Glazbena kultura 1 1 1 1 6. Matematika 5 5 5 5 7. Priroda i drustvo 2 2 3 3 Tjelesna i 8. zdravstvena kultura 3 3 3 2 Ukupno redovita nastava 20 20 21 22 IZBORNA NASTAVA 9. Vjeronauk* /2/ /2/ /2/ /s/ Ostali izborni 10. predmeti** / / / / Ukupno izborna nastava 2 2 2 2 Ukupno redovita i izborna nastava /20/ 22 /20/ 22 /21/ 23 /22/ 24 Sat razrednika 1 1 1 1 Sveukupno obvezno svi ucenici /21/ 23 /21/ 23 /22/ 24 /23/ 25 Dopunska nastava (hrvatski i matematika)*** 1+1 1+1 1+1 1+1 Dodatna nastava (hrvat. i matematika)*** 1+1 1+1 1+1 1+1 Slobodne aktivnosti**** 1 1 1 1 Sveukupno ucitelj tjedno 26 26 28 29 Izvor: Prosvjetni vjesnik, br. 2 Nastavni plan i program za osnovnu skolu, Zagreb 1999. Napomene * Vjeronauk u pravilu izvodi drugi ucitelj, ** U IV. razredu je strani jezik odlukom o uvoenju ranog ucenja stranog jezika od prvog razreda drugi strani jezik postao obavezan, *** dopunska i dodatna nastava se organizira samo iz hrvatskog jezika i matematike, **** ucitelj je duzan organizirati i voditi jedan sat slobodnih aktivnosti. Nastavni plan i program studija strukturiran je u obliku modula pri cemu svaki modul temeljnog dijela programa odgovara nastavnom predmetu (podrucju) iz nastavnog plana i programa osnovne skole koji se realizira u razrednoj nastavi a «pedagoski blok» udovoljava europskim standardima uciteljskih kompetencija. Prijedlog studijskog programa usklaen je s preporukom Nacionalnog vijea za visoku naobrazbu od 17. ozujka 2005. (Klasa: 602-11/04-01/11, Urbroj: 533-07-05-59) o provoenju uciteljskog studija «integrirano kroz prvu i drugu razinu u ukupnom trajanju od pet godina». Program je strukturiran kao integrirani studij dviju razina u trajanju od 10 semestara (8+2), pri cemu prve cetiri godine oznacavaju prvu razinu na kojoj student moze zavrsiti studij kao suradnik u nastavi i postii kompetenciju prvostupnika primarnog obrazovanja. Nakon prve razine student se moze ako to zeli a na osnovi supplement-a ukljuciti u trziste rada te nakon odreenog vremena provedenog u praksi nastaviti studij na petoj godini, to jest na drugoj razini integriranog uciteljskog studija i ostvariti zvanje magistra primarnog obrazovanja te stei kompetencije za voenje nastave svih iz predmeta ­ podrucja od I. do IV. razreda i sire kompetencije koje se zahtijavaju od ucitelja u suvremenom obrazovanju.

10

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Tablica: korespondentnost studijskih modula s nastavnim planom pocetnog skolskog obrazovanja te prema openitim uciteljskim kompetencijama. i. ii. iii. iv. v. vi. vii. viii. ix. x. GLAZBE A KULTURA S METODIKOM [8 % ili 285 sati] Notno pismo 2 Vokalni praktikum 1 Instrumentalni praktikum 2 Vokalno-instrumentalni praktikum 1 Glazbena kultura 2 Metodika nastave glazbene kulture 1 3 Metodika nastave glazbene kulture 2 3 Metodika nastave glazbene kulture 3 3 Izborni kolegij (2) LIKOV A KULTURA S METODIKOM [5% ili 210 sati] Likovna kultura 3 Metodika nastave likovne kulture 1 3 Metodika nastave likovne kulture 2 3 Metodika nastave likovne kulture 3 3 Izborni kolegij OS OVE KI EZIOLOGIJE S METODIKOM [6% ili 225 sati] Osnove kineziologije 4 Kinezioloska metodika 1 3 Kinezioloska metodika 2 3 Kinezioloska metodika 3 3 Izorni kolegij (2) HRVATSKI JEZIK I K JIZEV OST S METODIKOM [15% ili 525 sati] Hrvatski jezik 1 4 Hrvatski jezik 2 4 Knjizevnost za mladez 3 Hrvatska djecja knjizevnost 3 Jezicna kultura 4 Metodika nastave hrvatskog jezika 1 4 Metodika nastave hrvatskog jezika 2 4 Metodika nastave hrvatskog jezika 3 4 Medijska kultura 3 Izborni kolegij (2) PRIROD E, DRUSTVE E I HUMA ISTICKE Z A OSTI S METODIKOM [12% ili 435 sati] Sociologija 2 Geografija 4 Uvod u povijest 2 Povijesna fenomenologija 2 Prirodoslovlje 5 Metodika nastave prirode i drustva 1 4 Metodika nastave prirode i drustva 2 4 Metodika nastave prirode i drustva 3 4 Izborni kolegij (2) MATEMATIKA S METODIKOM, I FORMATIKA I LOGIKA [14% ili 510 sati] Informatika 3 Racunalni praktikum 4 Logika 4 Matematika 1 4 Matematika2 5 Metodika nastave matematike 1 4 Metodika nastave matematike 2 4 Metodika nastave matematike 3 4 Izborni kolegij Z A OSTI O ODGOJU [18% ili 645 sati] Filozofija odgoja 4 Razvojna psihologija 4 Osnove pedagogije 4 Pedagoska psihologija 1 3 Pedagoska psihologija 2 3 Didaktika 4 Psihologija nastave 3 Obiteljska pedagogija 3 Pedagogija djece s posebnim potrebama 4 Sociologija odgoja i obrazovanja 4 Pedagoska statistika 2 Metodologija znanstveno-istrazivackog rada 3 Izborni kolegij (2) STRA I JEZIK U STRUCI Strani jeziik 4 4 IZBOR I KOLEGIJI Izborni kolegiji (zadana distribucija po podrucjima) 4 2 2 2 2 2 2 2 2 SMJER: Rano ucenje engleskog jezika ili ICT u ucenju i poucavanju ili Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, metodikama predmetnih podrucja, studiju odgojnih znanosti [14% ili 510 sati] 4 4 4 4 4 4 6 4 23 24 25 25 25 24 25 24 25 17 TJED A ASTAVA 345 360 375 375 375 360 375 360 375 255 Kontakt sati po semestru

11

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

U svim podrucjima temeljnog dijela programa studija predviñen je vei fond nastave od dosadasnjeg cetverogodisnjeg studija - diplomiranog ucitelja razredne nastave, tako da e budui strucnjaci po zavrsetku diplomskog studija, imati vee strucne i narocito znanstvene kompetencije. To se postize na nacin da osim temeljnog dijela programa student moze upisati jedan izborni modul (smjer) u kojemu znatno prosiruje i produbljuje kompetenciju u jednom od predmeta ili podrucja u nastavi koju realizira u skoli. Pored upisivanja jednog od ponuñenih izbornih modula (smjerova), student obvezno upisuje svakog semestra i po jedan izborni kolegij iz svakog podrucja temeljnog dijela programa. Magistar primarnog obrazovanja (prema sadasnjem nastavnom planu osnovne skole) ima vise od pune norme neposrednog rada u skoli sto otvara mogunost timske nastave. Uz skolsko zaposlenje magistar primarnog obrazovanja svoje profesionalno djelovanje moze ostvarivati u razlicitim podrucjima u kojima se zahtijevaju kompetencije koje se stjecu zavrsetkom ovog studijskog programa. Zavrsetkom prve razine (4 godine) integriranog uciteljskog student dobiva kompetencije za podrucja rada koja obuhvaaju: organiziranje i voñenje razlicitih aktivnosti iz podrucja likovne, glazbene, tjelesne i zdravstvene i tehnicke kulture (rucni rad) u kulturnim i umjetnickim drustvima, udrugama, puckim otvorenim ucilistima, muzejima, predskolskim ustanovama, osnovnim skolama - cjelodnevni boravak, u drugim ustanovama i organizacijama u podrucju kulture i umjetnosti, izradu didaktickih pomagala i sredstava namijenjenih djeci, aktivnosti u javnim medijima, nakladnistvu, kulturnom menadzmentu te u ustanovama za izvanskolske i izvannastavne odgojno-obrazovne programe.

12

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.1.2.

Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Predlozena struktura studijskog programa oslanja se na rezultate znanstvenih istrazivanja, ponajprije na one u kojima sudjeluju nastavnici Visoke uciteljske skole, te na rezultate drugih znanstvenih istrazivanja. Meñu znanstvenoistrazivackim projektima koji su relevantni i za razvoj obrazovnog sustava u segmentu obveznog skolovanja i za s njim povezan razvoj uciteljskog obrazovanja, a na kojima trenutacno sudjeluju nastavnici Visoke uciteljske skole u Splitu, isticemo sljedee tekue ili nedavno zavrsene projekte: Metodicki prijenos znanstvenog supstrata u demokratskoj skoli: prof. dr. sc. Josip Milat [konzultant] Model obveznog skolovanja ­ studija izvodljivosti: prof. dr. sc. Sime Pili [istrazivac], prof. dr. sc. Josip Milat [konzultant] Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikula za obavezno obrazovanje: prof. dr. sc. Josip Milat [istrazivac] Quality Development of Higher Education [TEMPUS projekt]: mr. sc. Hicela Ivon [istrazivac].

13

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.1.3.

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih ucilista

Predlozeni studijski programi usklañeni su sa studijskim programima vodeih srodnih inozemnih visokoskolskih ustanova4, meñu kojima isticemo one u Sloveniji, Irskoj i Finskoj.

4 A. Kovacevi i B. Zarni (2003.). Model obrazovanja ucitelja i odgojitelja u Irskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, Skolski vjesnik: casopis za pedagoska i skolska pitanja - 52 (2003.), 1/2 ; str. 87-102.

14

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

2.

Dosadasnja iskustva u provedbi ekvivalentnih ili slicnih programa

[1945. ­ 1961.] Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu nasljeñuje djelatnost najstarije visokoskolske ustanove u Splitu - Vise pedagoske skole, koja je osnovana 24. ozujka 1945. g. [1961. -1983.] Visa pedagoska skola prerasla je 1961. g. u Pedagosku akademiju, gdje su se izvodili nastavnicki studijski programi, ukljucujui program obrazovanja ucitelja razredne nastave. [1973.] U akademskoj godini 1973./74. zapocinje obrazovanje odgojitelja djece predskolske dobi. [1978. ­ 1983.] Pedagoska se akademija 1978. g. integrira s Filozofskim fakultetom u Zadru. [1983.- 1991.] 1983. g. postaje samostalna institucija Filozofskog fakulteta u Zadru s nazivom OOUR Prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. [1991. ­ 1998.] 1991. g. OOUR Prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu postaje samostalna ustanova s nazivom Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. [1998. - danas] 1998. g. iz sastava Fakulteta prirodoslovno- matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu izdvaja se kao samostalna sastavnica Sveucilista u Splitu ­ Visoka uciteljska skola.

15

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Hrvatske visokoskolske ustanove koje izvode studijske programe za obrazovanje usklañuju svoje koncepcije radi poticanja «horizontalne pokretljivosti» studenata. Osim pokretljivosti meñu domaim srodnim ustanovama ocekuje se i pokretljivost prema inozemnim visokoskolskim ustanovama. U tijeku su dogovori o izradi «sporazuma o studiranju» («learning/study agreement») s nekim inozemnim ustanovama meñu kojima isticemo slovenske i finske (Åbo Akademi University).

16

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.

Ostali elementi i potrebni podaci

17

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.1.4.

Institucionalni okvir

Kao prikladan organizacijski okvir za provedbu pedagoskih diplomskih studija za uciteljski poziv i studdija za odgojiteljsku profesiju prepoznajemo djelovanje unutar triju odsjeka (odsjeka za uciteljski studij, odsjeka za studij predskolskog odgoja i odsjeka za odgojne znanosti) na novom fakultetu u okviru Sveucilista u Splitu. Prema tom cilju usmjerene su odluke Nastavnickog vijea Visoke uciteljske skole5 i Odjela za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu6 kojima se Senatu Sveucilista u Splitu predlaze donosenje odluke o provedbi «statusne promjene» kojom bi se dvije sastavnice splitskog sveucilista spojile u «jednu ustanovu pod nazivom Filozofski fakultet Sveucilista u Splitu».Te odluke je Senat i prihvatio i u postupku je izrada elaborata kojim e se prikazati drustvena, strucna, znanstvena, kadrovska i materijalno-financijska opravdanost organiziranja nove jedinstvene organizacije. Cinjenica da nema zapreka predlozenoj «integraciji s preustrojem dvaju sveucilisnih sastavnica» potvrñena je misljenjem7 koje je dalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i u kojem se osnivac obiju sastavnica, naime Sveuciliste u Splitu, upuuje na mogunost samostalnog donosenja «odluke o statusnim promjenama». Zato se na Sveucilistu u Splitu i obavljaju sve pripreme u tom smjeru. Pocetak rada nove ustanove ocekuje se pocetkom akademske godine 2005/6. Brojni razlozi opravdavaju integraciju dviju sastavnica. Sa stajalista Visoke uciteljske skole tri su razloga posebno vazna. - Integracija dviju sastavnica u fakultetskom okviru predstavlja primjereno zadovoljenje zahtjeva8 postavljenoga Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, o «usklañivanju ustroja i djelovanja prema ovom Zakonu». - Budui da nastavno i znanstvenoistrazivacko djelovanje koje ulazi u djelokrug Visoke uciteljske skole Sveucilista u Splitu najveim svojim dijelom (priblizno 90%) pripada podrucjima drustvenih i humanistickih znanosti, integracijom bi se ostvario odgovarajui institucionalni okvir za ocuvanje i unaprjeñenje kvalitete nastave i istrazivanja. - Zaustavio bi se «erodirajui proces odljeva kadrova» na druge fakultete Sveucilista u Splitu. Obnova nastavnickih mjesta na Visokoj uciteljskoj skoli otezana je cinjenicom da na Sveucilistu u Splitu ne postoje odgovarajui ni diplomski ni poslijediplomski studiji koji bi omoguili «unutarnju kadrovsku reprodukciju» na samom Sveucilistu. Projekt omoguavanja obnove znanstveno-nastavnog osoblja zaposljavanjem znanstvenih novaka nije mogao biti proveden jer Visoka uciteljska skola nije imala fakultetski status. K tome, za razliku od veine drugih studija koji se ostvaruju unutar jednog znanstvenog polja ili unutar jedne znanstvene grane, uciteljski studij i studij predskolskog odgoja ­ interdisciplinarni su s obzirom na sastav potrebnih nastavnika. Zbog tih se razloga visoke uciteljske skole ne organiziraju u katedre pa nije mogue osigurati odgovarajuu brigu za «znanstveni i nastavni pomladak». Dalje, za obrazovanje nastavnika za neke predmete ne postoje ni odgovarajui poslijediplomski studiji u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja. Integracija u kojoj e se uspostaviti jedinstvena studentska i tehnicka sluzba, kojom e se objediniti administrativno-pravni i materijalno-financijski poslovi, koja e povezati nastavnike obiju sastavnica, koja e omoguiti zajednicko koristenje opreme i prostora, te koja otvara mogunost da se za studente razlicitih studija objedini nastava u pojedinim predmetima, s jedne e strane dovesti do znatnih znanstvenih i pedagoskih poboljsanja, a s druge strane, i do materijalno-financijskih usteda. Ve na pocetku nova jedinstvena ustanova Filozofski fakultet Sveucilista u Splitu imat e dovoljan broj doktora znanosti u znanstveno-nastavnom zvanju, magistara znanosti u postupku doktorata, nastavnika u nastavnom zvanju i znanstvenih novaka. Prema planu kadrovskog razvoja na toj ustanovi predviñeno je jos 5 radnih mjesta za nastavnike u znanstveno-nastavnim zvanjima tijekom 2005. godine. U skladu s razvojnom politikom splitskoga sveucilista na Sveucilistu je raspisan natjecaj za projekt izgradnje nove zgrade Filozofskog fakulteta Sveucilista u Splitu u Sveucilisnom kampusu.

5

55. sjednica Nastavnickog vijea Visoke uciteljske skole Sveucilista u Splitu, 9. prosinca 2003. 10. sjednica Vijea Odjela za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu, 11. prosinca 2003.

6

7 Dopis Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske upuen Rektoru Sveucilista u Splitu, klasa:602-04/03-18/91, urbroj: 53308/828-03-02, od 22. prosinca 2003. 8

Zakono o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, clanak 114, stavak 9.

18

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

1.1.5.

Opis studijskog programa: konkurentni model uciteljskog obrazovanja i uciteljske kompetencije

Diplomski studijski program magistra primarnog obrazovanja jest cjelina koju cine dvije razine. Struktura studijskih programa Zajednicki dio: A i B Magistar primarnog obrazovanja & Smjer: C1 ili C2 ili C3 P rvo s tup nik p r im a rno g o b ra zo va nja I. II. III. IV. V. Studij odgojnih znanosti A Studij nastavnih predmeta i posebnih nastavnih umijea B Smjer - izborni modul C1 Rano ucenje stranog jezika Primjena racunalnih tehnologija u ucenju i poucavanju C2 C3 Podrucja usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskom studiju, u studiju metodika predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti

Integrirani uciteljski sveucilisni studij za prvostupnika i magistra primarnog obrazovanja provodi se kroz temeljni studij (A i B) i izabrani specijalisticki smjer. Smjerovi mogu biti: (C1) smjer za rano ucenje stranog jezika, (C2) smjer za primjenu racunalnih tehnologija u ucenju i poucavanju, (C3) smjer usavrsavanja u razlicitim dodatnim podrucjima za ostvarivanje i osmisljavanje posebnih odgojnih i obrazovnih programa u primarnom obrazovanju. Student bira jedan smjer. Smjer za rano ucenje stranog jezika (C1) osposobljava zavrsenog studenta za ostvarivanje programa ranog ucenja stranog jezika u primarnom obrazovanju (od I. do IV. razreda). Smjer (C2) za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u ucenju i poucavanju osposobljava zavrsenog studenta za ostvarivanje programa informatickog primarnog obrazovanja te za kreativnu primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u nastavi. Smjer C3 daje dodatne kompetencije studentima u svakom pojedinom podrucju temeljnog programa studija, odnosno nastavnim podrucjima programa koji se realizira u razrednoj nastavi. Studenti se osposobljavaju za osmisljavanje i ostvarivanje «sirih» i «visih» razina rada s ucenicima i u programima redovite nastave i u slobodnim aktivnostima, i uope u kulturno-umjetnickim i drugim javnim i drustvenim aktivnostima osnovne skole, te za rad u kulturno-umjetnickim drustvima i udrugama, u predskolskim ustanovama i radnim organizacijama. Studijski program kroz dionicu A posebnu paznju poklanja opim kompetencijama koje suvremeno obrazovanje zahtijeva od ucitelja. Takve openite kompetencije zahtijevaju trajni profesionalni razvoj. Openita struktura studijskog programa usklañena je sa smjernicama za tvorbu programa uciteljskog obrazovanja a koji naglasavaju poticanje profesionalne autonomije i refleksivne prakse. U siroj perspektivi problemski prostor uciteljskog poziva moze se razloziti na 4 podrucja: 1. ciljevi odgoja i obrazovanja, 2. subjekt odgoja i obrazovanja (dijete), 3. sadrzaji odgoja i obrazovanja, 4. metode odgoja i obrazovanja. Pojedinacni pedagoski cin oslanja se na razumijevanje osnovnih nacela i ideja u svakom podrucju i taj cin ovisi o razumijevanju meñuodnosa spomenutih problemskih podrucja. Dobro je poznata cinjenica da nema konacnih odgovora na temeljna pitanja u bilo kojem od ovih podrucja; prije bismo mogli rei da antinomije i dileme prevladavaju. Stoga, je i uciteljsko obrazovanje vrlo zahtjevno s obzirom na svoje zeljene ishode. Ono treba zajamciti da student postigne siroki raspon kompetencija. Uzimajui u obzir sljedee cinjenice: da je uciteljska strucnost visestruka, da nastava nije rutinski posao ve poziv koji zahtjeva posveenje i osobni pristup, da skolsko obrazovanje moze u velikoj mjeri utjecati na ucenikovu licnost, da se obrazovanje dogaña unutar sluzenog i promjenjivog drustvenog konteksta, da ono ukljucuje svakodnevne pedagoske izbore koji ovise o razumijevanju 19

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

duboko ukorijenjenih i otvorenih pitanja, cini se da su potrebne kompetencije - ,,kompetencije drugoga reda", tj. kompetencije za odnosenje prema svojim vlastitim kompetencijama. U tom smislu sposobnost osvjesivanja, vrednovanja i revidiranja teorija na kojima se temelji pedagoski odnos te sposobnost da se prati i vodi vlastiti profesionalni rad izgleda da predstavljaju kljucne uciteljske kompetencije. Ukratko, uciteljski poziv zahtijeva bogatu raznolikost kompetencija. Na primjer: kompetencije koje se protezu od senzibiliteta za pitanja ljudske egzistencije do sposobnosti stvaranja bogate okoline za ucenje, kompetencije koje pokrivaju sve aspekte pedagoske ,,pismenosti" u rasponu od komunikacijskih vjestina do obrazovne uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije. Uzimajui u obzir slozenost i promjenljivi kontekst uciteljskog poziva peformativne kompetencije trebaju biti nadograñene sa sposobnosu da se osvijesti, vrednuje, istrazi, obnovi i unaprijedi upravo te kompetencije same. Zato kompetencije koje se zahtijevaju od dobrog ucitelja moraju obuhvatiti i "kompetencije drugog reda": sposobnosti za refleksivnu praksu i za samostalni profesionalni razvoj. Na razini kurikularnog nacrta Sveuciliste u Splitu zeli pospjesiti postignue i peformativnih kompetencija i kompetencija visega reda putem zahvaanja njihovih elemenata unutar pojedinih nastavnih predmeta, te putem koristenja konkurentnog (simultanog) modela uciteljskog obrazovanja u kojemu znanosti o odgoju pruzaju potporni stup kurikula te su funkcionalno povezane s nastavnom praksom i metodikama. Na razini obrazovne politike kontinuirani profesionalni razvoj promice se godisnjim konferencijama za ucitelje gdje prakticari prezentiraju svoje odgojno obrazovne projekte, gdje se organiziraju razlicite radionice i gdje se pruza okolina za ostvarivanje bogate kolegijalne razmjene iskustava i stavova. Kompetencije u dionici B odnose se na profesionalne kompetencije koje su specificne za pojedine nastavne predmete i podrucja s obzirom na zivotnu dob ucenika i ciljeve humanistickog obrazovanja. Mogunost izbora posebnog modula (smjera C1, C2 ili C3) i obveza upisivanja najmanje jednog kolegija po predmetnom podrucju osigurava poveanje specificnih nastavnih kompetencija te specijalizaciju u onom podrucju u kojemu student prepozonaje svoje interese. Spomenute kompetencije bit e vidljive iz supplement-a.

20

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

2.

Opi dio

21

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

2.1.

Preddiplomski studij za prvostupnika primarnog obrazovanja Preddiplomski Prvostupnik primarnog obrazovanja ­ suradnik u primarnom obrazovanju Predlagaci Izvoaci Visoka uciteljska skola Visoka uciteljska skola

Vrsta studija aziv ositelji

Trajanje ECTS Uvjeti za upis Kompetencije koje se stjecu zavrsetkom studija

4 godine 240 Zavrsena cetverogodisnja srednja skola i postignut minimalni broj bodova u razredbenom postupku. Organiziranje i voñenje razlicitih aktivnosti iz podrucja likovne, glazbene, tjelesnozdravstvene i tehnicke kulture (rucni rad) u kulturnim i umjetnickim drustvima, udrugama, puckim otvorenim ucilistima, muzejima, predskolskim ustanovama, osnovnim skolama ­ cjelodnevni boravak, u drugim ustanovama i organizacijama u podrucju kulture i umjetnosti. Izvoñenje suradnickih poslova u razrednoj nastavi. Izrada didaktickih pomagala i sredstava namijenjenih djeci. Rad u javnim medijima, u nakladnistvu, u kulturnom menadzmentu, u ustanovama za izvanskolske i izvannastavne odgojno-obrazovne programe. Zavrseni student moze nastaviti studij na drugoj razini sveucilisnog studija. Nakon prve razine ­ 4 godine ­ studenti dobivaju svjedodzbu, stjecu naziv prvostupnik primarnog obrazovanja.

Mogunosti nastavka studija Akademski naziv koji se stjece zavrsetkom studija

22

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

2.2.

Diplomski studij za ucitelje za magistra primarnog obrazovanja (razredna nastava)

Vrsta studija aziv ositelji

Diplomski Magistar primarnog obrazovanja

Predlagaci Izvoaci

Visoka uciteljska skola Visoka uciteljska skola

Trajanje ECTS Uvjeti za upis Kompetencije koje se stjecu zavrsetkom studija

1 godina 60 Svjedodzba prvostupnika primarnog obrazovanja s 240 ECTS bodova, inace se zahtijevaju razlikovni ispiti. Izvoñenje nastave i cjelokupnog programa u primarnom obrazovanju (po ISCED klasifikaciji) iz svih predmeta za prve cetiri godine skolovanja (redovita, izborna, dopunska, dodatna nastava, slobodne aktivnosti). Ovisno o odabranim studijskim smjerovima i modulima stjecu se kompetencije za voñenje nastave iz stranog jezika u primarnom obrazovanju, za voñenje nastave iz informatike u primarnom obrazovanju te primjenu racunalnih tehnologija u ucenju i poucavanju, ili kompetencije iz drugih odgojnih i obrazovnih programa (predmeta podrucja) koji se mogu provoditi u primarnom obrazovanju. Izrada didaktickih pomagala i sredstava namijenjenih djeci. Organiziranje i voñenje odgojno-obrazovnih aktivnosti u kulturnim i umjetnickim drustvima, udrugama, puckim otvorenim ucilistima, muzejima, predskolskim ustanovama, osnovnim skolama ­ posebno u cjelodnevnom boravku te u drugim ustanovama i organizacijama u podrucju kulture, obrazovanja i umjetnosti. Rad u javnim medijima, u nakladnistvu, u kulturnom menadzmentu, u ustanovama za izvanskolske odgojno-obrazovne programe. Zavrseni studenti osposobljeni su za nastavak skolovanja radi obavljanja znanstvenoistrazivackog rada u podrucjima drustvenih i humanistickih znanosti, a posebno u polju odgojnih znanosti za metodike nastave. Specijalisticki studij; doktorski studij. Zavrseni studenti dobivaju diplomu i naziv magistar primarnog obrazovanja.

Mogunosti nastavka studija Akademski naziv koji se stjece zavrsetkom studija

23

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.

Opis programa

24

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.1.

Popis obveznih predmeta

25

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.1.1.

Prva godina

I. semestar

Kod

aziv predmeta

astava * 45+15+0 45+15+0 30+0+15 30+0+0 15+15+0 30+0+30 = 60

ECTS 5 5 5 3 3 5 4

Osnovni studij: VUU109 Filozofija odgoja VUU040 Razvojna psihologija VUU015 Informatika [B] VUU042 Sociologija VUU031 Notno pismo VUU007 Strani jezik I [A] Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU007 [= A] Engleski jezik I Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU015 [= B] Informatika UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: Kinezioloska rekreacija [0+0+30] II. semestar Kod aziv predmeta

345

30

astava * 30+15+0 30+30+0 15+15+30 30+30+0 30+30+0 0+0+15 30+0+30

ECTS 4.5 5 4 5 5 2 4.5 4 4 30

Osnovni studij: VUU145 Pedagoska psihologija I VUU032 Osnove pedagogije VUU039 Racunalni praktikum [B] VUU010 Geografija VUU013 Hrvatski jezik I VUUO56 Vokalni praktikum VUU009 Strani jezik II [A] Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU009 [= A] Engleski jezik II Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU039 [= B] Racunalni praktikum UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: Kinezioloska rekreacija [0+0+30]

360

26

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.1.2.

Druga godina III. semestar

Kod

aziv predmeta

astava * 30+15+0 30+30+0 15+15+0 30+30+0 30+15+15 0+15+15 = 30 30+0+30 15+0+30 = 60 375 360

ECTS 4 5 2 5 5 3 2 4 4 4 30 30

Osnovni studij: VUU146 Pedagoska psihologija II VUU105 Didaktika VUU054 Uvod u povijest VUU014 Hrvatski jezik II VUU140 Osnove kineziologije VUU113 Instrumentalni praktikum Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU004 Fonetika i fonologija Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU033 Osnove programiranja Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + smjer 1 i 3]: UKUP O [osnovni studij + smjer 2]: Kinezioloska rekreacija [0+0+30] IV. semestar Kod aziv predmeta

astava * 30+15+0 30+15+0 45+15+0 15+15+0 30+15+0 30+15+0 0+0+15 = 30 15+0+45 30+0+30 = 60 375

ECTS 4 3 4.5 2 4 4 2 2 4 4 4 30 0.5

Osnovni studij: VUU153 Psihologija nastave VUU138 Obiteljska pedagogija VUU123 Logika VUU036 Povijesna fenomenologija VUU118 Knjizevnost za mladez VUU051 Kinezioloska metodika 1 VUU166 Vokalno-instrumentalni praktikum Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU016 Integrirane jezicne vjestine Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU055 Vizualno modeliranje Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: Kinezioloska rekreacija [0+0+30] VUU002 Didakticka praksa [0+0+15]

27

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.1.3.

Trea godina V. semestar

Kod

aziv predmeta

astava * 30+30+0 30+30+0 30+15+0 0+30+15 30+0+15 30+0+0 = 30 15+15+0 0+0+30 30+0+30 = 60 375

ECTS 5 5 4 4 3 3 2 2 2 4 4 30

Osnovni studij: VUU143 Pedagogija djece s posebnim potrebama VUU026 Matematika I VUU112 Hrvatska djecja knjizevnost VUU134 Kinezioloska metodika 2 VUU 121 Likovna kultura VUU110 Glazbena kultura Izborni predmet Smjer: Rano ucenje engleskog jezika VUU008 Engleski jezik i lingvistika - uvod VUU019 Jezicne vjezbe I Smjer: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU160 Sustavi za e - ucenje Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: VI. semestar Kod aziv predmeta

astava * 30+30+0 30+45+0 0+15+30 30+15+0 30+15+0 = 30 15+15+0 0+0+30 30+0+30 = 60 360

ECTS 5 6 4 4 4 2 2 2 4 4 30 1

Osnovni studij: VUU159 Sociologija odgoja i obrazovanja VUU027 Matematika II VUU217 Kinezioloska metodika 3 VUU048 Metodika nastave likovne kulture 1 VUU046 Metodika nastave glazbene kulture 1 Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU006 Engleska gramatika VUU020 Jezicne vjezbe II Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU223 Sustav poucavanja na daljinu Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: VUU126 Metodicka praksa I [0+0+30]

28

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.1.4.

Cetvrta godina VII. semestar

Kod

aziv predmeta

astava * 30+0+30 30+30+15 30+30+0 0+30+15 0+30+15 = 30 15+15+0 0+0+30 30+0+30 = 60 375

ECTS 5 6 5 4 4 2 2 2 4 4 30

Osnovni studij: VUU206 Jezicna kultura VUU150 Prirodoslovlje VUU049 Metodika nastave matematike 1 VUU130 Metodika nastave likovne kulture 2 VUU128 Metodika nastave glazbene kulture 2 Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU005 Engleska gramatika VUU021 Jezicne vjezbe III Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU203 Inteligentni tutorski sustavi Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: VIII. semestar Kod aziv predmeta

astava * 0+30+30 30+30+0 30+30+0 0+15+30 0+15+30 = 30 15+15+0 15+15+0

ECTS 5 5 5 4 4 2 2 2

Osnovni studij: VUU131 Metodika nastave matematike2 VUU050 Metodika nastave prirode i drustva 1 VUU047 Metodike nastave hrvatskog jezika 1 VUU214 Metodika nastave likovne kulture 3 VUU212 Metodika nastave glazbene kulture 3 Izborni predmet Smjer¸1: Rano ucenje engleskog jezika VUU003 Djecja knjizevnost na engleskom jeziku VUU164 Ucenje engleskog jezika u ranoj skolskoj dobi Smjer2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU017 Interakcija covjeka i racunala Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: VUU208 Metodicka praksa II [0+0+30]

30+0+30 = 60 360

4 4 30 1

29

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.1.5.

Peta godina

IX. semestar Kod aziv predmeta astava * 30+15+0 15+0+15 0+15+45 0+30+30 0+30+30 = 30 0+0+30 30+30+0 30+0+30 = 60 375 345 ECTS 4 3 5 5 5 2 2 5 6 6 30 30

Osnovni studij: VUU211 Metodologija znanstvenoistrazivackog rada VUU147 Pedagoska statistika VUU215 Metodika nastave matematike 3 VUU129 Metodika nastave hrvatskog jezika 2 VUU132 Metodika nastave prirode i drustva 2 Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU101 Akademsko pisanje VUU209 Metodika nastave engleskog jezika u ranoj skolskoj dobi Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU218 Projektiranje sustava za e-ucenje Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + smjer 1]: UKUP O [osnovni studij + smjer 2 i 3]: X. semestar Kod aziv predmeta

astava * 0+15+45 0+15+45 30+15+0 0+30+0 = 30 0+30+30 30+0+30 = 60 255

ECTS 5 5 4 9 2 4 4 4 30 1

Osnovni studij: VUU213 Metodika nastave hrvatskog jezika 3 VUU216 Metodika nastave prirode i drustva 3 VUU125 Medijska kultura VUU302 Izrada i seminar iz diplomskog rada Izborni predmet Smjer 1: Rano ucenje engleskog jezika VUU148 Praktikum i skolska praksa Smjer 2: Informacijska i komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju VUU222 Vrednovanje sustava za e-ucenje Smjer 3: Usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskim podrucjima, u metodikama predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti UKUP O [osnovni studij + jedan smjer]: VUU301 Istrazivacka praksa [0+0+15]

30

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

5.

Pregled izbornih predmeta

Izborni predmeti pojavljuju se u dvostrukoj ulozi: kao komponente treeg, «moduliziranog» studijskog smjera i kao mogui izborni kolegiji u svim smjerovima. Nastava iz izbornih kolegija organizirat e se prema interesu studenata pod uvjetom da se za pojedini kolegij prijavi najmanje petnaest studenata. Izborni kolegiji koji imaju vise od 30 nastavnih sati mogu se realizirati u dva semestra. DIJETE I ISTRAZIVANJE PRIRODE Kod VUU157 VUU103 VUU165 VUU167 VUU119 VUU106 VUU204 aziv predmeta Socijalna ekologija Covjek i zdravlje Uzgoj bilja Zastita prirode Kemija kao dio prirode Djelatnosti u razvoju ekoloske osjetljivosti djece Istrazivacki usmjerena nastava prirode i drustva astava * 15+15+0 30+0+0 15 +0+15 30+0+0 15+15+0 0+30+0 15+15+0 ECTS 2 2 2 2 2 2 2

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI I POSEBNI OBLICI NASTAVE Kod VUU041 VUU120 VUU123 VUU133 VUU207 VUU057 VUU025 aziv predmeta Rukomet na pijesku Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti Kinezioloska kultura Metodika rada s djecom s posebnim potrebama Management u kulturi Zimovanje Ljetovanje astava * 15+0+15 0+0+30 0+0+30 15+0+15 15+15+0 15+0+15 15+0+15 ECTS 2 2 2 2 2 2 2

IZVANNASTAVNE I KULTURNO-UMJETNICKE DJELATNOSTI U SKOLI Kod VUU115 VUU155 VUU018 VUU127 VUU139 aziv predmeta Izvanucionicka nastava prirode i drustva Scenska kultura Izvannastavne kulturno-umjetnicke djelatnosti u skoli Metodika dodatne nastave matematike Odabrana podrucja pocetne nastave matematike astava * 15+15+0 15+15+0 15+15+0 15+15+0 0+30+0 ECTS 2 2 2 2 2

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA U UCENJU I POUCAVANJU I NAPREDNA MATEMATIKA Kod VUU124 VUU160 VUU001 VUU033 VUU024 aziv predmeta Mediji u odgoju i obrazovanju Sustavi za e-ucenje Daljinsko ucenje i poucavanje Osnove programiranja Linearna algebra 31 astava * 15+15+0 30+0+30 30+0+30 15+0+30 30+0+15 ECTS 2 4 4 4 4

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

HRVATSKA KULTURNA I PRIRODNA BASTINA Kod aziv predmeta astava * 30+0+0 15+15+0 15+15+0 30+30+0 15+15+0 ECTS 2 2 2 4 2

Osnovni studij: VUU053 Uvod u knjizevnost VUU122 Likovna umjetnost na tlu Hrvatske od prapovijesti do kraja XX. stoljea VUU219 Regionalna i pucko-popularna knjizevnost VUU012 VUU201 Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti Hrvatske Cakavska knjizevnost DIJETE I GLAZBA Kod VUU107 VUU035 VUU058 VUU154 VUU034 VUU011 aziv predmeta Estetika glazbe Povijest hrvatske glazbe Zborsko pjevanje Razvoj djecje muzikalnosti Osnove zborskog dirigiranja Glazba, dijete i mediji JEZIK I OBRAZOVANJE Kod VUU043 VUU044 VUU045 VUU161 VUU162 VUU163 VUU028 VUU029 VUU030 VUU135 VUU136 VUU137 VUU111 VUU151 VUU220 VUU114 aziv predmeta Talijanski jezik I Talijanski jezik II Talijanski jezik III Talijanski jezik IV Talijanski jezik V Talijanski jezik VI Njemacki jezik I Njemacki jezik II Njemacki jezik III Njemacki jezik IV Njemacki jezik V Njemacki jezik VI Govornistvo Procesno pisanje Stilistika Interpretacija knjizevnog djela DIJETE, SKOLA I DRUSTVO aziv predmeta VUU108 VUU158 VUU202 VUU156

astava * 30+0+0 30+0+0 15+0+15 15+15+0 15+0+15 15+15+0

ECTS 2 2 2 2 2 2

astava * 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 15+0+15 0+15+15 15+15+0 30+30+0 15+15+0

ECTS 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 2

astava * Etika Sociologija nastavnika Hrvatsko drustvo (u tranziciji) Semioticka konstrukcija nacionalnog identiteta 32 30+30+0 15+30+0 30+30+0 15+15+0

ECTS 4 4 4 2

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

VUU144 VUU117 VUU116 VUU142 VUU037 VUU038 VUU171 VUU170 VUU169 VUU104 VUU210

Pedagoska komunikacija Jezik i drustveni kontekst Jezik u obitelji Partnerstvo obitelji i skole Pravo u svakodnevici Prevencija ovisnosti Dijete u drustvu Slobodno vrijeme Zlostavljanje i zanemarivanje djece Darovita djeca Metodika rada u kombiniranim odjelima

15+15+0 15+15+0 15+15+0 15+15+0 15+0+15 15+0+15 15+15+0 15+15+0 15+15+0 15+15+0 15+15+0

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

33

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.

Opis predmeta

34

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.

Osnovni studij

35

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.1. Kod Vrsta Razina Godina

FILOZOFIJA ODGOJA (45 P+15 S+0) VUU109 Predavanja i seminari. Srednja razina. I. Semestar I.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova Za uspjesno svladavanje svih zahtjeva predmeta studentu e trebati: 62 skolska sata za predavanja, seminare i konzultacije, 85 sati za proucavanje odabranih poglavlja iz literature, 20 sati za izradu eseja [ukupno 152 sata]. dr. sc. Berislav Zarni, docent

Kompetencije koje Predmet je usmjeren prema razvoju i usavrsavanju veeg broja openitih i posebnih sposobnosti i vjestina. Samom prirodom filozofskih sadrzaja i metoda predmet potice se stjecu refleksiju, kriticko misljenje i misljenje viseg reda. U smislu specificnih sposobnosti, predmet omoguuje prepoznavanje filozofskih pretpostavki u konkretnom pedagoskom stavu. Student postaje osposobljen za osnovnu logicku analizu teksta i za prepoznavanje filozofskih pretpostavki prakticnih pedagogija. Nema ih. Preduvjeti za upis Sadrzaj kolegija obuhvaa sljedee cjeline: (a) odnos suvremene filozofije prema Sadrzaj orijentacijama u znanosti o odgoju, (b) antropologija odgoja i pojam o prirodnom razvoju u suvremenoj filozofiji odgoja, (c) problem odgojnih vrijednosti. Cjeline (a) i (b) obrauju se u sklopu predavanja, a cjelina (c) izvor je tema za rasprave i analize u seminaru. U cjelini (a) student upoznaje osnovne pravce u suvremenoj filozofiji, nacine kako razumijevanje temeljnih pojmova («covjek», «jezik», «spoznaja») u pojedinom pravcu oblikuje na njega oslonjenu orijentaciju u znanosti o odgoju. Cjelina (a) dijeli se na cetiri tematska kruga. Prvi obuhvaa «fenomenoloski» filozofski pravac, cije su istaknute tocke historicizam, egzistencijalizam i hermeneutika, te s njime povezanu s hermeneuticki orijentiranom znanosu o odgoju. U tom tematskom krugu posebno se razmatraju sljedei filozofi: Dilthey, Heidegger i Gadamer. U drugom tematskom krugu slijedi se razvoj «analitickog» filozofskog pravca, posebno kroz novopozitivizam i kriticki racionalizam, te na njega oslonjenu empirijsku orijentaciju u znanosti o odgoju. U drugom tematskom krugu posebno se razmatraju: rani Wittgenstein te Popper. U treem tematskom krugu ispituju se osnovne ideje kriticke teorije drustva i kriticke orijentacije u znanosti o odgoju. U treem tematskom krugu posebno se razmatra Habermasova filozofija. U cetvrtom tematskom krugu ispituju se osnovne ideje filozofije postmoderne i njezini izvori, posebno strukturalizam i teorija nesvjesnog, te njezina recepcija unutar znanosti o odgoju. U drugoj kraoj cjelini daje se kratki uvod u filozofijsku antropologiju i razmatra se pitanje antropoloske osnove odgoja. Daje se povijesna rekonstrukcija utjecajne ideje o tome da «odgoj treba biti primjeren stupnju prirodnog razvoja», gdje se izlaze razvoj ideja o intelektualnom i o moralnom razvoju (razmatraju se teorije Rousseaua, Kanta, Spencera, Piageta i Kohlberga). Rasprave u seminaru oslonjene su na Herbartovu ideju o tome da je «pedagogija spoj psihologije, koja daje sredstvo i etike, koja daje cilj» i usmjerene su prema razumijevanju intelektualnih i moralnih vrlina. U prvom, veem dijelu seminara na uvodnoj razini se ispituje vrijednost logike, kao nacela ispravnog misljenja i kooperativnog komuniciranja. U drugom dijelu seminara ispituju se nacela prakticne racionalnosti. Obvezna literatura obuhvaa cetiri skupine izvora: (a) uvod u filozofiju, (b) odnos Preporucena filozofije i znanosti o odgoju, (c) istrazivanja u filozofiji odgoja [nekada i danas], (d) literatura osnove logike i uloga logike u obrazovanju. Svi student biraju po jedno djelo iz skupine (a), (b) i (c). U literaturi iz skupina (a) i (b) studenti su duzni temeljito prouciti samo ona poglavlja koja su izravno povezana sa sadrzajem predmeta, a u ostalim poglavljima 36

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i na drugim jezicima acin praenja kvalitete i

dovoljna je razina upoznatosti. Djelo iz skupine (c) namijenjeno je samostalnom radom studenata. Jedan naslov iz skupine (d) duzni su odabrati oni studenti cije prethodno obrazovanje nije obuhvatilo logiku i filozofiju. (a) Uvod u filozofiju. 1. Arno Anzenbacher (1992.). Filozofija: uvod u filozofiju, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Nigel Warburton (1999.). Filozofija: osnove, Zagreb: Kruzak. (b) Odnos filozofije i znanosti o odgoju 1. Herbert Gudjons (1994.). Pedagogija: temeljna znanja, Zagreb: Educa. 2. Eckard König i Peter Zedler (2001.). Teorije znanosti o odgoju, Zagreb: Educa. 3. Dieter Lenzen (2002.). Vodic za studij znanosti o odgoju - sto moze, sto zeli, Zagreb: Educa. (c) Istrazivanja u filozofiji odgoja [nekada i danas] 1. Carl Bereiter. (2002.). Education and Mind in the Knowledge Age, Mahwah: Lawrence Erlbaum Associates. 2. Jerome Bruner (2000.). Kultura obrazovanja, Zagreb: Educa. 3. Filozofija odgoja: izbor tekstova hrvatskih pisaca, (1997.) priredio Ivan Cehok. Zagreb: Skolska knjiga. (d) Osnove logike i uloga logike u obrazovanju 1. Sreko Kovac (2004.). Logika, Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada. 2. Gajo Petrovi (2002.). Logika, Zagreb: Element. (e) Seminarska literatura Vea i promjenljiva skupina odabranih clanaka i poglavlja. 1. Encyclopaedia of Philosophy of Education Michael A. Peters, Paulo Ghiraldelli Jr., Paul Standish i Berislav Zarni (ured.) (http://www.philosophy-ofeducation.org/ENCYCLOPAEDIA) 2. Filozofija odgoja: obrazovni portal (ureuje B. Zarni) (http://www.vusst.hr/~berislav/phed) 3. Milan Poli. Filozofija odgoja: elektronicki prirucnik (http://www.radionicapolic.hr/prirucnik/) 4. Milan Poli. (1997.). Covjek, odgoj svijet: mala filozofijsko-odgojna razlozba, Hrvatski Leskovac: Kruzak. 5. Berislav Zarni (u tisku). Eseji iz filozofije odgoja, Split: Visoka uciteljska skola. 6. Robert F. Hessong i Thomas H. Weeks (1987.). Introduction to Education, New York: Macmillan Publishing Company. 7. Allan C. Ornstein i Daniel U. Levine (2000.). Introduction to Education, Boston: Houghton Nifflin Company. 8. Casopis Metodicki ogledi: casopis za filozofiju odgoja, Hrvatsko filozofsko drustvo. Seminarska literatura: vea skupina clanaka i poglavlja od kojih student bira jedno kao osnovu svojeg eseja. Nastava obuhvaa 45 sati predavanja, 15 sati seminara, te najmanje 2 sata individualnih konzultacija. Predavanja se izvode frontalno uz primjenu "multimedijskih" nastavnih sredstava. Seminari se provode u raznim oblicima meu kojima prevladavaju dijaloski oblik, grupni rad i primjena obrazovnog softwarea. Za svrhu izrade eseja nastava se provodi individualno, putem konzultacija. Praenje studentskog rada ostvaruje se promatranjem studentova sudjelovanja u radu seminara. Provjera dosegnute razine analitickog i kritickog misljenja ostvaruje se vrednovanjem studentskog eseja. Pozitivno ocijenjen esej preduvjet je usmenom ispitu. Zavrsna ocjena proizlazi iz sudjelovanja u radu seminara (15 - 20%), ocjene eseja (30 35%) i ocjene na usmenom ispitu (50%). Nastava na hrvatskom jeziku. U kolegij se mogu ukljuciti i inozemni studenti bilo izravno bilo «ucenjem na daljinu» i to na engleskom jeziku. Kvaliteta izvedbe prati se studentskom i kolegijalnom evaluacijom.

37

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

uspjesnosti izvdbe

38

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.2. Kod Vrsta Razina Godina

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA (45 P+15 S+0) VUU040 Predavanja i seminari. Predmet temeljne razine slozenosti u grani psihologije. I. Semestar I.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 23 kontakt sata, 47 sati za proucavanje literature i 20 sati za izradu seminarskog rada. dr.sc. Mirjana Nazor, izvanredni profesor; suradnik: Milijana Kovacevi, visi predavac

Kompetencije koje Upoznavanje s razvojnim karakteristikama i istrazivanjima o dobno povezanim promjenama u tjelesnom, motorickom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom se stjecu funkcioniranju u pojedinim razvojnim periodima u kontekstu biopsihosocijalnog modela razvoja Isticanje kompleksnosti problematike procesa od roenja do rane skolske dobi, razlicitost od drugih razvojnih perioda, te primjena postojeih spoznaja u razumijevanju psiholoske prilagodbe djece mlae skolske dobi. Poticanje kritickog misljenja u razmatranju relevantnih tema, te stjecanje iskustva s djecom mlae skolske dobi. Preduvjeti za upis Sadrzaj Nema ih. Povijest odnosa prema djeci ­ poceci nastajanja znanstvenog razdoblja u razvoju razvojne psihologije. Metode i tehnike u proucavanju psihickog razvoja. Predmet, zadaci i podrucja razvojne psihologije. Faktori psihickog razvoja. Ope zakonitosti u razvoju. Teorije i osnovni pojmovi o psihickom razvoju (predstavljeni u okviru poznatih psiholoskih skola). Psiholoske karakteristike obitelji i skolskih ustanova. Periodizacije psihickog razvoja. Razvoj covjeka od zacea do smrti (razvoj u prednatalnom razdoblju, roenje djeteta i razvoj novoroenceta, razvoj djeteta u prve dvije godine zivota, razvoj predskolskog djeteta, razvoj djeteta u mlaoj skolskoj dobi, razvoj u razdoblju adolescencije, razdoblje zrelosti i starenja), koji ukljucuje tjelesni razvoj, motoricki razvoj, cuvstveni razvoj, socijalni razvoj, spoznajni razvoj, razvoj i karakteristike paznje, razvoj igre i crtanja, razvoj govora, spolni razvoj, razvoj motivacije, razvoj interesa, razvoj licnosti kao psihofizicke jedinke. Stupnjevi psihickog razvoja s naglaskom na individualne razlike i uopavanje istih na odgojno-obrazovnu praksu. Razvoj igre i crteza. Darovitost djeteta predskolske dobi. Psiholoske pretpostavke integracije djece s teskoama u razvoju 1. Vasta, R., Haith, M. M., Miller, S.A. (1997.). Djecja psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap. 2. Andrilovi, V., Cudina, M. (1990.). Osnove ope i razvojne psihologije, Zagreb, Skolske knjiga. 3. Furlan, I. (1981.). Covjekov psihicki razvoj, Zagreb, Skolska knjiga. 4. orevi, D. (1978.). Razvojna psihologija, Gornji Milanovac, Decje novine. 5. Langer, D. (1981.). Teorije psihickog razvoja, Beograd, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva. 1. Horvat, L., Magajna, L. (1987.). Razvojna psihologija, Ljubljana, DZS. 2. Troj, F. (1975.). Psihologija deteta, Beograd, Naucna knjiga. 3. Thomas, R. M. (2000) Recent Theories of Human Development. SAGE Publications Predmet e se realizirati kroz predavanja i seminare. Na seminaru se proucavaju pojedini izvori (strucni i/ili znanstveni radovi) kroz individualne referate, a pojedine programske sadrzaje ( teorije psihickog razvoja, psiholoske karakteristike obitelji i skolskih ustanova, darovitost djece, psiholoske pretpostavke integracije djece s teskoama u razvoju) realizirati kroz razgovore i diskusije. 39

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Seminarski rad (referat), aktivnost studenata na seminaru i usmeni ili pismeni ispit.

Hrvatski jezik.

Kroz studentsku evaluaciju, kolegijalnu evaluaciju i/ili uspjeh na ispitu.

40

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.3. Kod Vrsta Razina Godina

INFORMATIKA (30 P+0+15 L) VUU015 Predavanja i prakticni rad. Temeljna razina. I. Semestar I. 5 ECTS boda Predmet ima 34 kontakt sata ,60 sati za proucavanje literature i 56 sati rada na racunalu. mr. sc. Lada Males, predavac

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Stjecanje znanja o racunalu kao sustavu i njegovoj ulozi u suvremenoj informacijskokomunikacijskoj tehnologiji. se stjecu Izjednaciti temeljna informaticka znanja studenata bez obzira na vrstu srednjoskolskog predznanja. Osposobiti studenta za samostalno koristenje racunala u praksi, te dati temelje za samostalno nadograivanje znanja. Nauciti studente koristiti racunalo u odgojno-obrazovnim zadacima u osnovnoj skoli. Preduvjeti za upis Nema ih. Predavanja: Informatika ­ znanost i prakticna primjena. Brojevni sustavi, digitalni Sadrzaj kodovi, algebra sudova, osnovni logicki sklopovi. Racunalo kao dio racunalnog sustava: namjena i osnovni dijelovi racunala. Von Neumannov model racunala, sklopovska oprema racunala. Programska podrska racunala. Racunalne mreze ­ internet. Vjezbe: upoznavanje s dijelovima racunala i njihovom namjenom. Ovladavanje osnovama racunalne pismenosti (rad s datotekama i direktorijima, obrada teksta, izrada prezentacija, tablicne kalkulacije i koristenje interneta). 1. Budin, L. (1996.). Informatika za 1. razred gimnazije, Element, Zagreb. Preporucena 2. Males, L. (2004.). Predavanja, PowerPoint prezentacije. literatura 3. Prirucnici programskih alata iz programa vjezbi. 1. Grupa autora (1998.). Poslovno racunarstvo, Znak, Zagreb. Dopunska 2. Susanj, D. (2002.). PC racunalo iznutra i izvana, Bug&Sys Print, Zagreb. literatura Oblici provoenja Predavanja i vjezbe na racunalu. nastave Studentov rad se prati na vjezbama koje su obvezne. acin provjere Ispit se sastoji iz dva dijela, prakticnog dijela ispita na racunalu i usmenog dijela ispita. znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika i evaluacija kolega. acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta

41

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.4. Kod Vrsta Razina Godina

SOCIOLOGIJA (30 P+0+0) VUU042 Predavanja. Temeljna razina. I. Semestar I.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

3 ECTS boda Za uspjesno savladavanje kolegija potrebno je 23 kontakt sata, 47 sati za proucavanje literature i 20 sati za izradu seminarskog rada. dr. sc. Slobodan Bjelajac, docent

Kompetencije koje Upoznati studente s osnovnim karakteristikama strukture i razvoja drustva kako bi mogli razumjeti odnose izmeu drustva s jedne i razlicitih prirodnih i drustvenih pojava, se stjecu s druge strane. Posebno je to vazno za praenje nekih kolegija koji su povezani sa sociologijom, kao sto su sociologija odgoja i obrazovanja, pedagogija, psihologija, lingvistika i dr. Nema ih. Preduvjeti za upis Pojam i predmet sociologije. Znanstvena utemeljenost sociologije. Metodologijska Sadrzaj utemeljenost sociologije. Povijesni razvoj misli o drustvu i nastanak sociologije. Pravci nakon nastanka sociologije. Suvremena sociologija. Pojam drustva. Pojam strukture i drustvene strukture. Strukture drustva u povijesnom razvoju. Covjek i njegova okolina. Osnovni elementi strukture drustva: covjek, drustvena djelatnost, drustveni odnosi i grupe, stratifikacijski odnosi i grupe (siromastvo, regionalne nejednakosti, drustvena nejednakost meu spolovima kao posljedice stratifikacijskih odnosa), ljudske zajednice (etnicke zajednice, selo i grad kao teriotrijalne i lokalne zajednice), drustvene institucije (drzava i politika, ekonomske institucije, nevladine institucije, odgojno-obrazovne institucije, brak i obitelj kao drustvene grupe, institucije i zajednice) drustvene tvorevine (materijalne i duhovne tvorevine, znanost, filozofija, umjetnost, ideologija, religija, moral). Osnovni elementi razvoja drustva (drustveno kretanje i drustvena pokretljivost; progres, regres i stagnacija; evolucija i revolucija; horizontalna i vertikalna pokretljivost; unutargeneracijska i meugeneracijska pokretljivost). Patologija drustva. 1. Bjelajac, S. (2005.). Temeljni elementi strukture drustva, (skripta), Split: VUS. Preporucena literatura 1. Haralambos, M., Holborn, M. (2002.). Sociologija, Zagreb: Globus. Dopunska 2. Hess, B., Markson, E., Stein, P. (1988.). Sociology, New York: Macmillan Publishing literatura Company. 3. Kuvaci, I. (2004.). Sociologija, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Payton, R. (1988.). Philanthropy, New York: Macmillan. 5. Ritzer, G. (1997.). Suvremena sociologijska teorija, Zagreb: Globus. Oblici provoenja Predavanja, multimedijske projekcije. nastave Test znanja, seminarski rad, usmeni ispit. acin provjere znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i Engleski jezik. mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika i evaluacija kolega. acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe 42

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.5. Kod Vrsta Razina Godina

NOTNO PISMO (15 P+15 S+0) VUU031 Predavanja i seminari. Temeljna razina. I. Semestar I.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

3 ECTS boda 23 kontakt sati i seminara i 67 sati samostalnoga proucavanja literature. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

Kompetencije koje Glazbeno opismenjivanje studenata u svrhu stjecanja kompetencija glazbenog komuniciranja tijekom nastave glazbene kulture. Usvajati temelje glazbene pismenosti; se stjecu razvijati sposobnost samostalnog citanja i analize notnog materijala; razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja glazbenih sadrzaja; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati zelju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavrsavanjem u glazbenoj kulturi. Preduvjeti za upis Nema ih. Osnove notnog pisma. Violinski i bas kljuc. Dijatonika i enharmonija. Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula 1. Sam, R. (1998.). Glazbeni dozivljaj u odgoju djeteta, Rijeka: Glosa. 2. Zavrski, J. (1999.). Teorija glazbe, Zagreb: Skolska knjiga. 1. Goran, Lj., Mari, Lj. (1987.). Zapjevajmo slozno svi, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Manasteriotti, V. (1990.). Zbornik pjesama i igara za djecu: prirucnik muzickog odgoja, Zagreb: Skolska knjiga. Program predmeta realizira se u 1. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu. Praenje aktivnosti studenta tijekom predavanja i seminara. Ocjena predmeta bit e formirana na osnovi ocjene usmenog i pismenog ispita. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

43

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.6. Kod Vrsta Razina Godina

ENGLESKI JEZIK I (30 P+0+30 SJ) VUU007 Predavanja i vjezbe. Temeljni tecaj iz engleskoga jezika. I. Semestar I.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 45 kontakt sati , 85 sati za proucavanje literature i 20 sati samostalnog vjezbanja studenata. mr. sc. Gloria Vickov, u postupku izbora u nastavno zvanje

Kompetencije koje Studenti e: osvjeziti, produbiti i unaprijediti opu jezicnu kompetenciju u okviru cetiriju osnovnih jezicnih vjestina (govorenje, slusanje s razumijevanjem, citanje s se stjecu razumijevanjem i pisanje) formirajui tako osnovu za dalje jezicno usavrsavanje u nastavku studija; poboljsati fluentnost i tocnost u uporabi jezika; obogatiti osobne resurse engleskih rijeci novim leksickim jedinicama i idiomima iz svakodnevnoga zivota, posebice iz podrucja od neposrednoga djecjeg interesa (igra, skola, zivot u kui); utvrditi i detaljno razraditi poznavanje temeljnih gramatickih struktura i zakonitosti engleskoga jezika; produbiti svijest o potrebi postizavanja i njegovanja sto kvalitetnijeg izgovora; upoznati se u openitom smislu s vaznosu i trendovima ucenja stranoga (engleskoga) jezika od prvoga razreda primarnoga obrazovanja, poticanja kolegijalnosti i potrebe za kontinuiranom osobnom edukacijom na obrazovno-jezicnom planu. Preduvjeti za upis Cetverogodisnje srednjoskolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim stranim jezikom. Intenzivno uvjezbavanje cetiriju osnovnih jezicnih vjestina. Detaljna obrada i Sadrzaj sistematiziranje osnovnih gramatickih struktura i zakonitosti (vrste rijeci, infinitiv, glagolska vremena, modalni glagoli, upravni i neupravni govor). Ekspanzija i aktiviranje vokabulara, derivacijski oblici, idiomatski izrazi, «jezik mladih». Razvijanje vjestine citanja i slusanja s razumijevanjem, prevoenje i preslusavanje autenticnih audiomaterijala s tekstovima srednjeg stupnja slozenosti i s tematikom iz svakodnevnog zivota, posebice iz semantickih podrucja vezanima uz zivot djece (skola, igra, obiteljski zivot...). Razvijanje produktivne vjestine govorenja na osnovi usmene obrade zadanih tekstova, kontekstualiziranih dijaloga, izmjene misljenja. Vjestina pisanja: spelling, analiza pogresaka, interpunkcija, red rijeci, pismeno odgovaranje na pitanja vezana uz zadani tekst, brainstorming, pisanje biljezaka tijekom govorenoga teksta, pojam i glavne karakteristike zanra. Poboljsavanje izgovora. 1. Marasovi-Alujevi, M. (2003.). English for Educators, texts and language points, Preporucena Split, Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu, (skripta). literatura 2. Eastwood, J. (1994.). Oxford Guide to English Grammar, Oxford, OUP. Odabrana poglavlja iz: 3. Scott, W. A. i Ytreberg, L. H. (1990.). Teaching English to Children, New York, Longman. 4. iz casopisa Mary Glasgow Scholastic Magazines: Current. 5. iz autenticnih materijala iz razlicitih izvora. Prirucnik: Englesko-engleski rjecnik po izboru. 1. Graver, B. D. (2003.). Advanced English Practice, Oxford, OUP. Dopunska 2. Thornbury, S. (2004.). atural Grammar, Oxford, OUP. literatura 3. Walter, C., Swan, M. (1997.). How English Works, Oxford, OUP. 4. Bujas, Z. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rjecnik, Zagreb: Globus. 5. Brihta, J., Grgi, B. (1969.). Engleska gramatika za svakoga, Zagreb, Skolska knjiga. Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava. U Oblici provoenja vjezbama prevladava dijaloski oblik rada, voenje diskusija, razgovor, samostalne nastave usmene prezentacije studenata. 44

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Obvezno redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada portfolia sa zadaama i projektima. Viseminutni testovi tijekom semestra. Usmeni ispit. Engleski jezik.

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

45

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.7. Kod Vrsta Razina Godina

PEDAGOSKA PSIHOLOGIJA I (30 P+15 S+0) VUU145 Predavanja i seminari. Predmet srednje razine slozenosti u grani psihologije. I. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4.5 ECTS boda 34 kontakt sata, 76 sati rada na literaturi i 25 sati za izradu seminarskog rada. mr. Anton Kovacevi, visi predavac

Kompetencije koje Osposobljavanje za primjenu spoznaja pedagoske psihologije u odgojno-obrazovnoj praksi; osposobljavanje se za interdisciplinarni ­ timski rad u odgoju i obrazovanju te za se stjecu primjenu najznacajnijih metoda i tehnika za upoznavanje djeteta. Osposobljavanje za razumijevanje djetetovih reakcija i ucenja. Razumijevanje ucenja kao kompleksnog i kontinuiranog procesa, shvaanje znacaja ucenja skolskog djeteta, razumijevanje utjecaja kognitivnih, motivacijskih i emocionalnih faktora na ucenje; razumijevanje interakcijskog djelovanja svih socijalnih utjecaja (roditelja, vrtia, skole, sirom socijalnom sredinom) na dijete. Preduvjeti za upis Odslusan predmet Razvojna psihologija. Predmet i zadaci pedagoske psihologije, odnos sa srodnim disciplinama; povijesni Sadrzaj razvoj pedagoske psihologije; znacaj i uloga poznavanja pedagoske psihologije za rad ucitelja; metode i tehnike pedagoske psihologije; ucenje, pojam ucenja, vrste ucenja, oblici ucenja, napredak u ucenju; faktori uspjesnog ucenja; navike u ucenju; materijalna okolina kao faktor razvoja i ucenja; socijalna okolina kao faktor razvoja i ucenja; karakteristike emocionalnih faktora ucenja; odnos ucenja, pamenja i zaboravljanja; umor i dosada u nastavi; kognitivni razvoj, kognitivni stilovi, kognitivne sposobnosti, inteligencija, specificne sposobnosti, nadarenost, metakognicija, stvaralacko misljenje. 1. Grgin, T. (2001.). Edukacijska psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap. Preporucena 2. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-Steti, V., Miljkovi, D.(2003.) literatura Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o. 3. Furlan, I. (1984.). Primijenjena psihologija ucenja, Zagreb, Skolska knjiga. 1. Andrilovi, V., Cudina, M. (1985.) Psihologija ucenja i nastave, Zagreb, Skolska Dopunska knjiga literatura 2. Andrilovi, V. (1991.). Metode i tehnike istrazivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Zagreb, Skolska knjiga. 3. orevi, D. (1982.). Pedagoska psihologija, Gornji Milanovac, Decje novine. 4. Slavin, R. (2002.) Educational Psychology (Theory and Practice). Allyn & Bacon Predmet e se realizirati kroz predavanja i seminare. Na seminaru se proucavaju Oblici provoenja pojedini izvori (knjige ili radovi) kroz individualne referate, a pojedini programski nastave sadrzaji (okolina i ucenje, stvaralacko misljenje, kognitivni razvoj, odnos ucenja, pamenja i zaboravljanja, specificne sposobnosti) realizirati e se kroz razgovore i diskusije. Do kraja semestra moraju prakticno izraditi ZOT u jednom nastavnom predmetu. Seminarski rad (referat), aktivnost studenata na seminaru i usmeni ili pismeni ispit. acin provjere znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Praenje kvalitete izvedbe predmeta kroz studentsku evaluaciju, kolegijalnu evaluaciju acin praenja i/ili uspjeh na ispitu. kvalitete i 46

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

47

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.8. Kod Vrsta Razina Godina

OSNOVE PEDAGOGIJE (30 P+30 S+0) VUU032 Predavanja i seminari. Temeljna razina. I. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS boda Za uspjesno savladavanje svih zahtjeva predmeta studentu je potrebno je 34 kontakt sata, 96 sati rada na literaturi i 20 sati za izradu seminarskog rada. dr. sc. Josip Milat, redoviti profesor u trajnom zvanju

Kompetencije koje Ovladavanje osnovnim znanjima iz podrucja pedagoske teorije i prakse potrebnima za uspjesnu organizaciju i provoenje pedagoskih aktivnosti i pedagoskih procesa u se stjecu odgojno-obrazovnoj praksi. Spoznati razvojne tendencije alternativnih pedagoskih teorija i prakse; uvoenje u metodologiju istrazivackog rada u izucavanju pedagoske teorije i prakse; spoznati osnovne karakteristike i razvoj skolskih sustava. Nema ih. Preduvjeti za upis Predavanja. Znanstveno odreenje pedagogije ­ pedagogija znanost o osposobljavanju Sadrzaj ljudi, epistemoloske karakteristike, cilj i zadaci, osnovni pojmovi pedagogije, pedagogija i druge znanosti. Obrazovanje, odgoj, izobrazba i osposobljavanje kao osnovne pedagoske kategorije, ishodiste i razvoj, karakter i sadrzaj tzv. opeg obrazovanja. Povijesno-razvojna dimenzija pedagogije, proces osposobljavanja obrazovanje, odgoj i izobrazba kao uvjetovani procesi, covjek - rad - drustvo ­ osposobljavanje. Pedagoske teorije razvoja licnosti ­ etape razvoja, aspekti i razine kvalitativnog razvoja, uloga ucitelja u motiviranju ucenika za "ucenje". Aspekti pedagoskog djelovanja u procesu osposobljavanja, intelektualni, radno-tehnicki, fizicko-zdravstveni, eticki i estetski aspekt. Metode pedagoskog djelovanja. Andragogija ­ posebna disciplina u znanstvenom sustavu pedagogije ­ cjelozivotno "ucenje". Alternativne pedagoske teorije i praksa ­ Montessori i waldorfska pedagogija. Osposobljavanje za zivot u multikulturalnoj zajednici, interkulturalni odgoj, obrazovanje i izobrazba. Osnove metodologije pedagoskih istrazivanja, projekt istrazivanja, metode istrazivanja - hermeneutika, teorijska analiza i pedagoski eksperiment, tehnike prikupljanja, sreivanja i analize podataka. Obrazovni sustavi ­ skolski sustav u Republici Hrvatskoj. Seminar. Analiza i rasprava o pedagoskim problemima obradom sadrzaja iz pojedinih izvora pedagoske literature i pedagoske prakse. 1. Milat J. (2005.). Pedagogija ­ teorija osposobljavanja, Skolska knjiga, Zagreb, str.: Preporucena 140. (u tisku). literatura 2. König, E., Zedler, P. (2000.). Teorije znanosti o odgoju, Educa, Zagreb, str.: 275. 1. Bruner J. (2000.). Kultura obrazovanja, Educa, Zagreb, str.: 220. Dopunska 2. Delors J. (1998.). Ucenje blago u nama, Educa, Zagreb, str.: 302. literatura 3. Glasser W. (2005.). Kvalitetna skola, Educa, Zagreb, str.: 147. 4. Legrad L. (1993.). Obrazovne politike, Educa, Zagreb, str.: 135. 5. Lesourne J. (1993.). Obrazovanje i drustvo, Educa, Zagreb, str.: 345. 6. Lenzen D. (2002.). Vodic za studij znanosti o odgoju ­ sto moze, sto zeli, Educa, Zagreb, str.: 219. 7. Giesecke H. (1993.). Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb, str.: 172. 8. Gudjons H. (1994.). Pedagogija ­ temeljna znanja, Educa, Zagreb, str.: 278. 9. Mali ­ Muzi (1981.). Pedagogija, Skolska knjiga, Zagreb, str.:294. 10. Suhodolski, B. (1974.). Tri pedagogije, Duga, Beograd, str.: 250. 11. Ornestein, A.C. & levine, D. U. (2000.) Foundations of Education. Houghton Mifflin Co., Boston [odabrana poglavlja] 12. Bilo koji udzbenik iz pedagogije. 48

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Studenti biraju jedan izvor po osobnoj zelji. Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Program se realizira na predavanjima i seminarima u kojima sudjeluju svi studenti. Tjedne, individualne i grupne konzultacije. Nakon uredno odslusanih predavanja i obavljenog seminara studenti mogu pristupiti usmenom ispitu. Usmeni ispit - rasprava o problemima suvremene pedagogije kao teorije osposobljavanja ljudi za zivot. Rasprava o izucenoj knjizi iz dopunske ili slobodno izabrane pedagoske literature. Hrvatski jezik.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studenti e nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik ­ ispitivanje stajalista o kvaliteti nastave (upitnik e izraditi studenti koristei se literaturom), a rezultate e obraditi i objaviti studenti. Nastavnik e pratiti kvalitetu pratei rad studenata tijekom nastave i seminara, te provjerom postignua na ispitima. Vanjska evaluacija - Agencija za paenje izvrsnosti nastave.

49

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.9. Kod Vrsta Razina Godina

RACUNALNI PRAKTIKUM (15 P+15+30 L) VUU039 Predavanja i prakticni rad. Temeljna razina. I. Semestar II. 4 ECTS boda 45 kontakt sati ,50 sati za proucavanje literature i 55 sati samostalnog rada na racunalu i za izradu web stranice.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

mr. sc. Lada Males, predavac Kompetencije koje Stjecanje znanja o mreznom sustavu internet i koristenje mreznih usluga na internetu. Izrada web stranica. se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Nema ih. Racunalne mreze ­ osnovni pojmovi. Mrezni sustav internet (povijest, organizacija, model klijent-posluzitelj, mrezne adrese, protokoli, usluge). CARNet, korisnik CARNet sustava. Mrezne usluge na internetu (telnet, ftp, WWW, e-mail). Rad s preglednicima. Pretrazivanje interneta. Pristup internetu. HTML, CSS ­ izrada web stranica. 1. Kennedy, B., Musciano, C. (2000.). HTML & XHTML: The Definitive Guide, Fifth Edition. O'Reilly & Associates, Inc. 2. Meyer, E. (2000.). Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, O'Reilly & Associates, Inc.

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja i vjezbe na racunalu. Studentov rad se prati na vjezbama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz dva dijela, prakticnog dijela ispita na racunalu i usmenog dijela ispita. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika i evaluacija kolega.

50

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.10. Kod Vrsta Razina Godina

GEOGRAFIJA (30 P+30 S+0) VUU010 Predavanja i prakticni rad. Temeljna razina. I. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 65 samostalno proucavanje odabranih podrucja literature,20 sati za izradu seminarskog rada, hospitacije, pisanje eseja, istrazivanje.

dr. sc. Drazen Jasi, docent Kompetencije koje Osnovni cilj geografije kao dijela geoznanosti su strucno-metodicko osposobljavanje studenata za usvajanje i razumijevanje rasirenosti, utjecaja i meuzavisnosti svih se stjecu najvaznijih prirodnih i drustvenih cimbenika koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). Odabranim poglavljima razvijati sposobnost kriticke analize upoznavanjem aktualnih udzbenika geografije; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost, ali i sposobnost timskog rada; razvijati istrazivacke sposobnosti i kriticko promisljanje; razvijati primjenu stecenih znanja u svim vidovima budueg stvaralackog rada; razviti zelju i potrebu za dozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u buduem radu. Nema ih. Preduvjeti za upis Geografija kao znanstvena disciplina; geografija kao spona prirodnih i drustvenih Sadrzaj znanosti. Polozaj Zemlje u svemiru i Suncevu sustavu; odreivanje polozaja na Zemlji i na horizontu; orijentacija u prostoru; predocavanje Zemljine povrsine; osnove kartografije; zemljopisna karta i njezina primjena. Reljef Zemlje; klima Zemlje; vode i njihovo znacenje na Zemlji; tla na Zemlji; vegetacijske zajednice. Stanovnistvo na Zemlji; vrste i rezultati ljudskog rada. Naselja. Uloga geografskog polozaja u gospodarskom razvoju. Velicina, granice i oblik teritorija Republike Hrvatske; reljef Hrvatske; klima, vegetacija i tlo kao cimbenik gospodarskog razvoja; Jadransko more prirodna sredina i veze sa svijetom; vode na kopnu i njihovo gospodarsko znacenje; stanovnistvo kao cimbenik gospodarskog razvoja i prostornog ureenja; naselja i oblici naseljenosti u Hrvatskoj; gospodarstvo Hrvatske. Student bira jedan od ponuenih udzbenika: Preporucena 1. Benkovi, Piskorec, Lako i dr. (1986.). Terestricka i elektronska navigacija, literatura Hidrografski institut RM, Split. 2. Bilen, M. i Kurtek, P. (1988.). Ekonomska geografija svjetske trgovine, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Bilen, M. i Bucar-Peri, K. (2002.). Ekonomska geografija Hrvatske, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Bilen, M. i Bucar-Peri, K. (2003.). Geografija 4, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Brazda, Derado, Kaloera i dr. (1991.). Prirodna osnova geoprostora, Skolska knjiga, Zagreb. 6. Crkvenci, I. i Crkvenci, M. (2003.). Geografija 2, Meridijani, Zagreb. 7. Cokonaj, Feletar i Roboti (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 8. Feletar, D. (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 9. Feletar, D. i Stiperski, Z. (2003.). Geografija 3, Meridijani, Zagreb. 10. Feletar, Labazan i Stiperski (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 1. Herak, M. (1987.). Geologija, Skolska knjiga, Zagreb. Dopunska 2. Jasi, D. (2003.). Turisticka geografija Hrvatske, Veleuciliste u Splitu, Split. literatura 3. Kralj, Jukopila i Kuvezdi (2003.). Geografija 4, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Kurtek, Pavi, Segota i dr. (1990.). Ekonomskogeografska valorizacija geoprostora, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Lipovac, M. (1981.). Astronomska navigacija, Hidrografski institut RM, Split. 6. Markovi, Vuk i Filipci (2003.). Geografija Hrvatske, Znanje, Zagreb. 51

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

7. Matas i Kozina (2001.). Opa geografija, Strukovne skole, Skolska knjiga, Zagreb. 8. Matas i Kozina (2001.). Opa geografija, Skolska knjiga, Zagreb. 9. Miri, D. (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 10. Rianovi, J. (1993.). Hidrogeografija, Skolska knjiga, Zagreb. 11. Strazici, N. (1996.). Pomorska geografija svijeta, Skolska knjiga, Zagreb. 12. Segota, T. i Filipci, A. (1996.). Klimatologija za geografe, Skolska knjiga, Zagreb. 13. Stambuk, N. (2003.). Geografija 3, Skolska knjiga, Zagreb. 14. Vresk, M. (1997.). Uvod u opu geografiju, Skolska knjiga, Zagreb. Program predmeta Geografija realizira se s fondom od 60 sati. Nastava obuhvaa predavanja i seminare na Fakultetu, a primjenjuju se frontalni, grupni i individualni oblici rada, te suvremena multimedijska nastavna tehnologija. Tijekom semestra studenti imaju obavezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, koji e multimedijski prezentirati studentima. Seminarski radovi trebaju biti od 5 do 10 kartica teksta (1 kartica ima 1800 znakova bez razmaka), s pravilnim citiranjem koristene literature. Studenti se kontinuirano prate tijekom izvoenja seminara, aktivno sudjeluju u raznim oblicima rasprava tijekom predavanja vrlo zahtjevnih poglavlja iz fizicke geografije. Provjera znanja obavit e se usmeno u predvienim ispitnim terminima. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja, meunarodna supervizija.

52

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.11. Kod Vrsta Razina Godina

HRVATSKI JEZIK I (30 P+30 S+0) VUU013 Predavanja i seminari. Temeljna razina. I. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 23 sata predavanja (60 min sat), 11 sati seminara, 5 sati on-line kontakta, 3 sata konzultacija, 24 satia izrada seminarskog rada, 40 sati citanja literature, 44 sata priprema ispita. Ukupno 150 sati. Dr. sc. Josko Bozani, izvanredni profesor jezika. Stjece

Kompetencije koje Student ovladava temeljnim znanjem gramatike hrvatskoga kompetentnost gramatice analize teksta i metajezik struke. se stjecu Preduvjeti za upis Nema ih. Sadrzaj

Fonetika i morfologija. Govorna komunikacija, odnos jezika i govora, struktura jezicnoga znaka; govorni organi, nastajanje glasova, dioba glasova, artikulacijska svojstva glasova, akusticka svojstva glasova, funkcija glasova u jeziku, fon, fonem, alofon, fonoloska opozicija, distribucija fonema, odnos fonemskog i grafemskog sustava hrvatskoga jezika, glasovne promjene na granici morfema, akcenti, nadodsjecna fonoloska sredstva, izgovorna sredstva, prozodijska sredstva, govorna modulacija, afektivnost govora, mimika i gestika; redundancija, polozajne preinake glasova, tonicke i atonicke rijeci, prokliza i enkliza, fonetska i leksicka rijec, recenicna intonacija. Morfologija i tvorba rijeci. Rijec, morfem, korijenski morfem, afiksalni morfemi, rjecotvorni morfemi, gramaticki morfemi, alomorfi, morfoloska osnova rijeci, vrste osnove, promjena osnove; vrste rijeci, imenice: leksicke i gramaticke osobine imenica, rod, broj i padez, deklinacija imenica po vrstama; pridjevi: leksicke i gramaticke osobine pridjeva, deklinacija odreenih pridjeva, deklinacija neodreenih pridjeva, komparacija pridjeva; zamjenice, vrste zamjenica; brojevi, vrste brojeva, glagoli, glagolske kategorije, glagolske vrste, glagolska vremena, glagolski nacini, glagolski pridjevi, glagolski prilozi; nepromjenjive vrste rijeci: prilozi, prijedlozi, uzvici, cestice.Tvorba rijeci u gramatickom sustavu. Tvorba rijeci u bogaenju rjecnika i u jezicnom stvaralastvu. Nacini tvorbe rijeci. Sufiksalna tvorba: sufiks i nastavak, osnove, ostali tvorbeni elementi u sufiksaciji. Sufiksalna tvorba imenica: vrsitelj radnje, nositelj osobine, etnici, etnonimi, imenice za zivotinje, imenice za biljke, imenice za stvari, zbirne imenice, mjesne imenice, mislene imenice, umanjenice, uveanice, odmilice. Sufiksalna tvorba pridjeva: tvorba opisnih pridjeva, tvorba odnosnih pridjeva. Sufiksalna tvorba glagola: tvorba od imenica, tvorba od pridjeva, tvorba od glagola, tvorba od usklika. Pregled sufiksalne tvorbe ostalih vrsta rijeci. Prefiksalna tvorba: imenice, pridjevi, glagoli. Prefiksalno-sufiksalna tvorba: imenice, pridjevi, glagoli. Slaganje kao nacin tvorbe: imenice, pridjevi i, u pregledu, ostale vrste rijeci. Preobrazba kao nacin tvorbe. Ostali nacini tvorbe (u pregledu). Sintaksa. Definicija recenice; izreka, diskurs, recenicne preoblike, povezivanje recenica u diskurs, obavijesno ustrojstvo recenice, sadrzajno ustrojstvo recenice, gramaticko ustrojstvo recenice; predikat, predikatne rijeci, predikatne kategorije: lica, vida, vremena, nacina; subjekt, kongruencija subjekta s predikatom; prilozna oznaka, prijedlozni izraz kao prilozna oznaka, prilozne oznake u padeznim izrazima; objekt, direktni objekt, indirektni objekt, prijedlozni objekt; preoblike gramatickog ustrojstva recenice: nijekanje, pitanje, usklik, poticaj, pasiv, obezlicenje; jednostavne i jednostavno prosirene recenice, sklapanje recenica: sklapanje nizanjem (recenicni niz, iskljucne, zakljucne recenice), sklapanje spajanjem (sastavne, suprotne, rastavne recenice), sklapanje uvrstavanjem prema mjestu uvrstavanja: predikatne, subjektne, objektne, atributne, adverbne; zavisne recenice po sadrzaju svog uvrstavanja: odnosne, mjesne, nacinske, vremenske, uzrocne, namjerne, posljedicne, pogodbene, dopusne, izricne, 53

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

zavisnoupitne, zavisnopoticajne; upravni govor, neupravni govor, slobodni neupravni govor; atribucija; pridjevski atribut, imenicki atribut, prijedlozni izraz kao atribut, apozicija, red rijeci. 1. Bari ­ Loncari ­ Mali ­ Pavesi ­ Peti ­ Zecevi ­ Znika (1990.). Gramatika hrvatskoga knjizevnog jezika, SK, Zagreb. 2. Vuleti, B. (1980.). Gramatika govora, GZH, Zagreb. 3. Brozovi, D. - Fonologija hrvatskoga knjizevnog jezika, u Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjizevnog jezika ­ Nacrti za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991. 1. Skari, I. Fonetika hrvatskoga knjizevnog jezika, u knjizi Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjizevnog jezika ­ Nacrti za gramatiku, HAZU, Zagreb 1991. 2. Tezak, Stjepan ­ Babi, Stjepan (1994.). Gramatika hrvatskoga jezika. SK, Zagreb. 3. Skari, I. (1982.). U potrazi za izgubljenim govorom, SK ­ Liber, Zagreb. 4. Vuleti, B. (1980.). Gramatika govora, GZH, Zagreb. 5. Vuleti, B. (1980.). Fonetika knjizevnosti, Zagreb. Predavanja, individualizacija nastave na seminarima, samostalno izlaganje, rjesavanje zadataka u grupama, izrada seminarskog rada. (1) Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave. (dijagnosticki testovi (2) Ispit: pismeni i usmeni. Hrvatski jezik.

Kvaliteta nastave se provjerava anonimnim upitnikom za studente. Nastavnici koji poucavaju srodne predmete surauju i zajednicki vode brigu o kvaliteti nastave.

54

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.12. Kod Vrsta Razina Godina

VOKALNI PRAKTIKUM (0+0+15 GL) VUU056 Vjezbe. Temeljna razina. I. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

2 ECTS boda 11 kontakt sati, 49 sati za vjezbanje glazbenih primjera. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno reproduciranje jednostavnih glazbenih primjera. Razvijanje osjeaja za tonalitet kao sintakticke osovine glazbenog se stjecu jezika; razvijanje sposobnosti glazbene percepcije, njezine vokalne realizacije i zamisljanja njezina zvucanja na temelju notnog zapisa; pjevanje jednostavnih primjera u duru i molu; pjevanje a vista zadanih primjera; izrada jednostavnih melodijskoritamskih i ritamskih diktata; pjevanje djecjih pjesama. Preduvjet za upis predmeta Vokalni praktikum je polozen ispit iz predmeta otno Preduvjeti za upis pismo. Intonativna kretanja u okviru dijatonike. Jednostavni melodijsko-ritamski i ritamski Sadrzaj diktati. Osnove vokalne tehnike. 1. Njiri, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Skolska knjiga. Preporucena 2. Njiri, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Skolska knjiga. literatura Dopunska literatura 1. Adami, T. (1983.). Solfeggio, Zagreb: Muzicka naklada. 2. Golci, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne skole, Zagreb: Hrvatsko knjizevno drustvo sv. Jeronima. 3. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Skolska knjiga. 5. Markovi, A. (1991.). 555 izabranih tema za solfeggio, Zagreb: Skolska knjiga. Program predmeta realizira se u 2. semestru s fondom od 15 sati (0+0+1). Nastava se realizira kroz vjezbe (do 10 studenata u grupi) na fakultetu. Studenti polazu kolokvij, koji se sastoji od jednog melodijsko-ritamskog diktata, te pjevanja dva pripremljena i dva a vista primjera. Praenje aktivnosti studenta tijekom vjezbi. Ocjena predmeta bit e formirana na osnovi ocjene kolokvija. Hrvatski jezik.

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

55

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.13. Kod Vrsta Razina Godina

ENGLESKI JEZIK II (30 P+0+30 SJ) VUU009 Predavanja i vjezbe. Temeljni tecaj engleskoga jezika. I. Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4.5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 55 sati za proucavanje literature i 35 sati samostalnih vjezbi studenata. mr. sc. Gloria Vickov, u postupku izbora u nastavno zvanje

Kompetencije koje Studenti e: intenzivno razvijati cetiri osnovne jezicne vjestine (govorenje, slusanje i citanje s razumijevanjem, pisanje) u cilju izgradnje stabilne jezicne podloge za dalje se stjecu jezicno usavrsavanje i nastavak studija; poboljsati fluentnost i tocnost u uporabi jezika; usvojiti dio strucnoga vokabulara vezanog uz odgoj i obrazovanje djece, te uz edukaciju djece u ucenju engleskoga kao stranog jezika; upoznati rjecnik, frazeologiju i recenicne izricaje iz podrucja razredne komunikacije (classroom language); utvrditi i prosiriti znanje iz podrucja osnova engleske gramatike; razviti svijest o potrebi postizavanja i njegovanja sto kvalitetnijeg izgovora; upoznati mogunosti dodatnoga samostalnog educiranja u engleskom jeziku putem interneta i strucnih casopisa; razvijati samopouzdanje pri uporabi engleskoga jezika i razvijati svijest o potrebi razbijanja eventualnog straha od jezika. Preduvjeti za upis Odslusan predmet Engleski jezik I. Intenzivno uvjezbavanje cetiriju osnovnih jezicnih vjestina. Detaljna obrada i Sadrzaj sistematiziranje osnovnih gramatickih struktura i zakonitosti (kondicional, pasiv, gerund, odnosne recenice). Ekspanzija i aktiviranje opega rjecnika kao i dijela strucne terminologije iz podrucja odgoja i obrazovanja djece te iz podrucja nastave engleskoga jezika u primarnom obrazovanju, upoznavanje i usvajanje jezicnog resursa u polju razredne komunikacije (classroom language). Razvijanje vjestine citanja i slusanja s razumijevanjem, prevoenje, rad s autenticnim audiomaterijalima s tekstovima zahtjevnijeg stupnja slozenosti (uvod u rad sa strucnim tekstovima). Vjestina govorenja: prepricavanje, diskusije, uoblicavanje misljenja. Razvoj vjestine pisanja: pisanje kraeg teksta u skladu s odgovarajuim konvencijama ­ pozivnica, formalna i neformalna pisma, poruka, voenje zabiljezaka. Poboljsavanje izgovora. 1. Marasovi-Alujevi, M. (2003.). English for Educators, texts and language points, Preporucena Split, Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu, (skripta). literatura 2. Eastwood, J. (1994.). Oxford Guide to English Grammar, Oxford, OUP. Odabrana poglavlja iz: 3. Scott, W. A. i Ytreberg, L. H. (1990.). Teaching English to Children, New York, Longman. 4. iz casopisa Mary Glasgow Scholastic Magazines: Current. 5. iz autenticnih materijala iz razlicitih izvora. Prirucnik: Englesko-engleski rjecnik po izboru. 1. Graver, B. D. (2003.). Advanced English Practice, Oxford, OUP. Dopunska 2. Thomson, A. J. & Martinet, A. V. (1994.). A Practical English Grammar, Exercises literatura 1 & 2, Oxford: OUP. 3. Thornbury, S. (2004.). atural Grammar, Oxford, OUP. 4. Walter, C., Swan, M. (1997.). How English Works, Oxford, OUP. 5. Bujas, Z. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rjecnik, Zagreb: Globus. 6. Brihta, J., Grgi, B. (1969.). Engleska gramatika za svakoga, Zagreb, Skolska knjiga. Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava. U Oblici provoenja vjezbama prevladava dijaloski oblik rada, voenje diskusija, razgovor, usmene nastave samostalne prezentacije studenata. Obvezno redovito pohaanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada portfolia acin provjere 56

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

sa zadaama i projektima. Viseminutni testovi tijekom semestra. Usmeni ispit. Engleski jezik

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

57

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.14. Kod Vrsta Razina Godina

PEDAGOSKA PSIHOLOGIJA II (30 P+15 S+0) VUU146 Predavanja i seminari. Predmet srednje razine slozenosti u grani psihologije. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati rada na literaturi i 20 sati za izradu seminarskog rada. mr. Anton Kovacevi, visi predavac (doktorand)

Kompetencije koje Cilj predmeta je stjecanje spoznaja koje su osnova za uspjesno poucavanje djece te razvijanje nekih vjestina za vaznih za obavljanje poslova ucitelja. Ova znanja ukljucuju se stjecu primjenu spoznaja iz psihologije ucenja u skolskoj praksi, prvenstveno usmjerenih na unapreenje procesa ucenja ucenika, kao i za organizaciju poucavanja. Studenti se (kroz seminare) osposobljavaju za izradu instrumenata za evaluaciju napredovanja ucenika (kriterijski test), upoznaju procese grupnih interakcija i razredu i njihovim utjecajima na proces ucenja, te stjecu spoznaje o potrebama djece koja po svojim obiljezjima odstupaju od svojih vrsnjaka i zahtijevaju poseban pristup u radu s njima. Odslusan i polozen ispit iz predmeta Razvojna psihologija. Preduvjeti za upis Zrelost za skolu; motivacija za ucenje; individualne razlike meu djecom; ucenikovi Sadrzaj stilovi spoznavanja, ucenja, misljenja; strategije misljenja; transfer kod ucenja i ekspertnost; odgoj kao psiholoski proces; psiholoske osnove pocetnog citanja i pisanja; komunikacija u grupi, razredna interakcija; interakcija ucitelj ­ ucenik te ucitelj ­ roditelj; mjerenje i vrednovanje uspjesnosti odgojno ­ obrazovnog rada, vrste ocjenjivanja, izvori pogresaka u ocjenjivanju te njihovo uklanjanje, testovi znanja, zadaci objektivnog tipa. 1. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-Steti, V., Miljkovi, D. (2003.). Preporucena Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o. literatura 2. Grgin, T. (2001.). Edukacijska psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap. 3. Andrilovi, V., Cudina, M. (1985.). Psihologija ucenja i nastave, Zagreb, Skolska knjiga. 1. Andrilovi, V. (1991.). Metode i tehnike istrazivanja u psihologiji odgoja i Dopunska obrazovanja, Zagreb, Skolska knjiga. literatura 2. orevi, D. (1982.). Pedagoska psihologija, Gornji Milanovac, Decje novine. 3. Krsti, D. (1980.). Ucenje i razvoj, Beograd, Naucna knjiga. 4. Kvascev, R. (1971.). Razvijanje stvaralackih sposobnosti kod ucenika, Beograd, Zavod za izdavanje udzbenika. 5. Slavin, R. (2002.) Educational Psychology (Theory and Practice). Allyn & Bacon Oblici provoenja Predmet e se realizirati u dva semestra i to kroz predavanja i seminare. Na seminaru se proucavaju pojedini izvori (knjige ili radovi) kroz individualne referate, a pojedini nastave programski sadrzaji (okolina i ucenje; stvaralacko misljenje; individualne razlike meu djecom; razredna interakcija; testovi znanja i kriterijski testovi) realiziraju se kroz razgovore i diskusije. Do kraja drugog semestra studenti moraju prakticno izraditi kriterijski test u jednom nastavnom predmetu. Seminarski rad (referat), aktivnost studenata na seminaru i usmeni ili pismeni ispit. acin provjere znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Praenje kvalitete izvedbe predmeta kroz studentsku evaluaciju, kolegijalnu evaluaciju acin praenja 58

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

i/ili uspjeh na ispitu.

59

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.15. Kod Vrsta Razina Godina

DIDAKTIKA (30 P+30 S+0) VUU105 Predavanja i seminari. Srednja razina. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 65 sati proucavanja literature i pedagoske dokumentacije za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada. mr. sc. Sonja Nejasmi, visi predavac

Kompetencije koje Upoznati suvremene didakticke teorije obrazovanja i nastave, te razviti sposobnosti za kvalitetnu primjenu stecenog znanja u planiranju, organiziranju i evaluiranju procesa se stjecu obrazovanja i nastave. Upoznati studente s osnovnim didaktickim spoznajama o nastavi i obrazovanju; demonstrirati suvremene metode i strategije rada u nastavi, te razvijati sposobnosti za njihovu efikasnu primjenu; razvijati kompetencije za kriticko propitivanje recentne nastavne prakse u nas; osposobljavati studente za organizaciju nastave u kojoj dominiraju strategije aktivnog ucenja. Preduvjeti za upis Polozen ispit iz predmeta Osnove pedagogije. Sadrzaj Didaktika ­ teorija obrazovanja i nastave. Osnovni pojmovi didaktike. Suvremene didakticke teorije: "berlinska didaktika" (P. Heimann), kriticko-konstruktivna (W. Klafki), kurikularna (Ch.Moeller), kiberneticka (F. von Cube), kriticko-komunikativna didaktika (R. Winkel). Metodoloski problemi didaktickih istrazivanja. Nastavni plan i program. Teorijsko-metodoloski pristupi izradi nastavnih planova i programa (kurikul). Izvedbeni i prilagoeni programi. Evaluacija nastavnih programa. Struktura i etape nastavnog procesa. Nastavni sustavi. Nastavne metode. Organizacija i artikulacija nastave. Mediji u nastavi: didakticka funkcija, izbor i klasifikacija nastavnih medija. Racunalo u nastavi; simulacija u nastavi; internet u nastavi. Didakticko oblikovanje programa. Didakticka rjesenja u nekim alternativnim skolama (Montessori, Jenaplan, Waldorf). Cjelozivotno obrazovanje. Osposobljavanje ucenika za cjelozivotno obrazovanje. 1. Bognar, L., Matijevi, M. (2002.). Didaktika, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Klafki, W. i dr. (1992,). Didakticke teorije, Zagreb: Educa. 3. Kyriacou, C. (1995.). Temeljna nastavna umijea, Zagreb: Educa. 1. Bezen, A. i dr. (1991.). Osnove didaktike, Zagreb: Skolske novine. 2. Jelavi, F. (1998.). Didaktika, Jastrebarsko: Naklada Slap. 3. Poljak, V. (1991.). Didaktika, Zagreb: Skolska knjiga. 4. March, J.C. (1994.). Kurikulum, Zagreb: Educa. 5. Matijevi, M. (2001.). Alternativne skole, Zagreb: Tipex. 6. Matijevi, M. (2004.). Ocjenjivanje u osnovnoj skoli, Zagreb: Tipex. 7. Rodek, S. (1986.). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija, Zagreb: Skolske novine. 8. Walford, G. (1992.). Privatne skole, Zagreb: Educa. 9. Glasser, W. (1994.). Kvalitetna skola, Zagreb: Educa. 10. Milat, J. (1995.). Pripremanje za nastavu ­ metodicki prirucnik, Zagreb: Hrvatska zajednica tehnicke kulture. 11. Kyriacou, C. (1998.). Essential Teaching Skills. Nelson Thornes Program se realizira na predavanjima, seminarima i konzultacijama. Seminari se organiziraju kao aktivne studentske radionice u kojima se kriticki razmatraju odabrane teme iz didaktike. Nakon odslusanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza kandidati pristupaju polaganju pismenog i/ili usmenog ispita. Na konacnu ocjenu utjece i kvaliteta kritickog razmatranja jednog od izvora iz popisa dopunske literature. 60

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik.

Praenje kvalitete izvedbe predmeta kroz studentsku evaluaciju, kolegijalnu evaluaciju i/ili uspjeh na ispitu.

61

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.16. Kod Vrsta Razina Godina

UVOD U POVIJEST (15 P+15 S+0) VUU054 Predavanja i seminari. Temeljna razina. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

2 ECTS boda 22 kontakt sati, seminari,20 sati za proucavanje literature za pripremu ispita i 18 sati za izradu seminarskog rada. doc. dr. sc. Marko Trogrli

Kompetencije koje Upoznavanje temeljnih metodoloskih postupaka povijesnoga spoznavanja. Razumijevanje povijesne terminologije. Poticanje kritickog razmisljanja usmjerenog se stjecu odgovornom prihvaanju stvarnosti (povijesne i suvremene); evociranje tradicije i njezinih vrijednosti radi obogaenja i osuvremenjavanja hrvatskoga nacionalnog identiteta kao preduvjeta uspjesne adaptacije aktualnim integracijskim i globalistickim tendencijama. Olaksavanje snalazenja u drustvenim sadrzajima predmeta priroda i drustvo. Stjecanje ope kulture primjerene visokom obrazovanju. Preduvjeti za upis Kolokvij iz predmeta uvjet je za slusanje predmeta Povijesna fenomenologija koji se slusa u drugom semestru. Predmet se sastoji od dva nastavnotematska segmenta: Sadrzaj I. Osnovni pojmovi o povijesti. Taj nastavni segment svojim teorijskim odreenjem usmjeren je akademskom problematiziranju svrhe i nacina (metode) povijesnoga promisljanja ljudske vremenitosti, njezinih drustvenih, kulturnih, materijalnih i duhovnih pojavnosti. Povijesna (znanstvena) metoda predstavlja se kao nacin/mogunost, ali i poticaj (za) kreativnog misljenja (razumijevanja) drustvene stvarnosti, prosle i suvremene. II. Hrvatska srednjovjekovna i novovjekovna povijest. Teziste toga nastavnog segmenta postavljeno je na analizu osobitosti socio-drustvenih i kulturnih procesa na hrvatskom povijesnom i etnickom prostoru. U artikulaciji tema zastupljen je komparativni pristup kojim se hrvatska povijest interpretira u kontekstu triju, za nju relevantnih, geosocijalnih podrucja (kompleksa) - mediteranskog, srednjoeuropskog i balkanskog. Posebna pozornost posveena je analizi hrvatskih regionalnih identiteta kao specificnosti hrvatskog povijesno-kulturnog nasljea. Na taj nacin studenti dobivaju znanja kojima mogu aktivno utjecati na promicanje nacionalnog identiteta zasnovanog na prihvaanju i njegovanju posebnosti njegovih socio-kulturnih entiteta. Nastavna artikulacija programskih odrednica realizira se na dvije razine: predavanja i seminari. Na predavanjima je teziste na prvom programskom segmentu, dok je seminar u cijelosti zasnovan na drugom programskom segmentu u smislu povijesnih sadrzaja nastavnog programa za predmet Priroda i drustvo u 3. i 4. razredu osnovne skole. Silabus I. Temeljna odreenja znanosti o povijesti (definicija povijesti, paradigmatski okvir konstituiranja povijesne discipline, odnos diskursa i povijesnog konteksta, odreenje predmeta znanosti o povijesti). Nacin i svrha povijesne spoznaje (cilj povijesne spoznaje, odnos prirodne i povijesne znanosti, odnos pojma zbilje i pojma zivota, periodizacija povijesti, teorije povijesnog razvitka, metodologija povijesnoga istrazivanja). Interpretacija reljefa u Zmajevoj spilji na otoku Bracu (primjer povijesne dedukcije). Glavni historiografski pravci (anticka, srednjovjekovna, humanisticka, pozitivisticka, strukturalisticka, suvremene povijesne teorije i stremljenja). Mit i povijest (povijesna svijest i sjeanje, fiksni arhetipovi, mit o stalnom povratku). Ikonografija kao povijesni izvor. Povijesna interpretacija - komparativnohistorijski pristup. II. Jadranski drustveni prostor. Hrvatska predkrsanska bastina. Interdisciplinarni pristup istrazivanju hrvatske etnogeneze. Povijest hrvatske drzavnopravne tradicije. 62

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita

Hrvatski kulturni identitet. Hrvatski humanizam. Demografska kretanja u hrvatskom drustvu (16. - 19. st.). Hrvatske povijesne regije (prednacionalne zajednice i hrvatska nacionalna integracija). Tumacenje reljefa u splitskoj krstionici - Terenska nastava u Splitu. 1. Povijest svijeta od pocetka do danas, (1977.), Zagreb, str. 1 - 51. 2. Macan, T. (1999.). Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb (izabrana poglavlja)* (Umjesto tog naslova studenti mogu koristiti: Goldstein, I. (2003.). Hrvatska povijest, Zagreb. 1. Goldstein, I. (2003.). Hrvatska povijest, Novi liber, Zagreb. 2. Gross, M. (2001.). Suvremena historiografija: korijeni, postignua, traganja, Zagreb. 3. Klai, N. (1972.). Izvori za hrvatsku povijest do 1526. g., Zagreb. 4. Matijevi - Sokol, M. (1999.). Toma Arhiakon i njegovo djelo, Zagreb. 5. Novak, G. (2004.). Proslost Dalmacije I, II, Zagreb. 6. Raukar, T. (1997.). Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb. 7. Sanjek, F. (1988.). Crkva i krsanstvo u Hrvata I, II, Zagreb. 8. Sidak, J. i dr. (1988.). Hrvatski nacionalni preporod - Ilirski pokret, Zagreb. 9. Vranjes-Soljan, B. (1991.). Stanovnistvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljea, Zagreb. 10. Kronologija: Hrvatska - Europa - Svijet, Zagreb, 1996. Predavanja i seminari, terenska nastava jednom u semestru. a) Kolokvij (obavezan za sve studente) b) Seminarska prezentacija - kratko usmeno razlaganje seminarske teme na seminaru kao uvod u seminarsku raspravu. c) Seminarski rad (sire razraena tema seminarske prezentacije u pismenoj formi). *(Kolokvij je obvezan za sve studente; obveza seminarske prezentacije i rada za studente koji izaberu seminar iz hrvatske povijesti do 20. st.) Hrvatski jezik.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studenti jednom u semestru pisu anketni listi u kojem evaluiraju nastavu s obzirom na: izbor tema, artikulaciju predavanja (nacin predavanja i oblik izvoenja nastave), smisao kolegija.

63

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.17. Kod Vrsta Razina Godina

HRVATSKI JEZIK II (30 P+30 S+0) VUU014 Predavanja i seminari. Temeljna razina. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 23 predavanja (60 min sat), 11 sati seminara, 5 sati on-line kontakta, 3 sata konzultacija, 24 sata izrada seminarskog rada, 40 sati citanja literature, 44 sata priprema ispita. Ukupno 150 sati. dr. sc. Josip Lisac, redoviti profesor

Kompetencije koje Student ovladava temeljnim znanjem leksikologije i onomastike te stece osnovna znanja iz povijesti hrvatskoga jezika. Student stjece kompetenciju samostalne leksikoloske se stjecu analize rijeci i samostalnog tumacenja razvoja hrvatskoga jezika. Preduvjeti za upis Preduvjeti propisani Pravilnikom Fakulteta. Odslusan predmet Hrvatski I. Sadrzaj Leksikologija. Leksik kao dio jezicnog sustava. Leksem kao jezicna jedinica: odnos oznacenik - oznacitelj ­ znacenje. Monosemija i polisemija. Vrste leksika: aktivni i pasivni, opi i posebni. Leksicko raslojavanje (vremensko, podrucno, funkcionalno, individualno). Leksicki slojevi: sinonimi (bliskoznacnice i istoznacnice), antonimi (po podrijetlu i po znacenjskoj opreci), homonimi (homografi i homofoni), neologizmi, zastarjelice, posuenice. Leksik i jezicna norma. Leksikologija u odnosu na semantiku. Leksikografija u odnosu na leksikologiju. Vrste rjecnika. Nacin organiziranja leksikografskoga clanka. Rjecnici hrvatskoga jezika. Onomastika. Onomastika u jezicnom sustavu. Pregled onomastickih istrazivanja u povijesti hrvatskoga jezika. Bogatstvo onomastickog leksika. Onomastik kao sociolingvisticki znak. Odnos meu dijelovima znacenjskog trokuta u onomastickom znaku. Razlike izmeu onomastickog i apelativnog jezicnog znaka. Toponimi: aloglotski i idioglotski, nacini oblikovanja naziva za naseljena mjesta, za dijelove naselja i za mikrolokalitete. Antroponimi: aloglotski i idioglotski, osobna imena (muska i zenska), prezimena, osobni nadimci (muski i zenski), obiteljski nadimci, morfoloski, prozodemski i tvorbeni signali u oblikovanju antroponomastickog znaka, antroponomasticka gnijezda. Etnici i etnonimi prema nacinu tvorbe. Ostale onomasticke vrste (u pregledu). Povijest hrvatskoga jezika. Raslojavanje praslavenskog jezika, raslojavanje juznoslavenskog prajezika, istocni i zapadni juznoslavenski prajezik, alpska, panonska, primorska i dinarskoraska jezicna grupa, pocetci hrvatske pismenosti: misija solunske brae, starocrkvenoslavenski jezik i hrvatska redakcija, glagoljica, Bascanska ploca, bosancica, Povljanska listina, latinica, Sibenska molitva, srednjovjekovna knjizevnost, hrvatska knjiga u srednjem vijeku, prve tiskare; jezik 16. stoljea: cakavski i stokavski idiom, splitski, dubrovacki, hvarski i zadarski knjizevni krug; jezik kajkavskog knjizevnog kruga, problemi grafijske neujednacenosti, prva leksikografska djela; jezik 17. stoljea: Gramatika Bartola Kasia, jezik hrvatske barokne knjizevnosti, ozaljski knjizevni krug, leksikografi 17. stoljea, jezik prosvjetiteljstva u 18. stoljeu, leksikograf Joakim Stulli; jezik 19. stoljea: jezicni projekt iliraca, Gajev morfonoloski pravopis, Ilirska slovnica Vjekoslava Babukia, filoloske skole, sporovi pri odabiranju govora kao podloge hrvatskom knjizevnom jeziku, uloga Adolfa Vebera Tkalcevia, leksikografski doprinos Bogoslava Suleka, Becki dogovor; hrvatski vukovci Danici i Mareti, Maretieva Gramatika hrvatskoga jezika, fonoloski Hrvatski pravopis Ivana Broza; jezik 20. stoljea: Broz­Ivekoviev Rjecnik hrvatskoga jezika, jezicna politika prve Jugoslavije, afirmacija dijalektalne knjizevnosti; jezicna politika u vrijeme NDH, AVNOJ-ska jezicna politika; Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i polozaju hrvatskog knjizevnog jezika, Hrvatski pravopis (Babi ­ Finka ­ Mogus) 1971. 1. Melvinger, J. (1989.). Leksikologija. Pedagoski fakultet, Osijek. 2. Simunovi, P. (1995.). Hrvatska prezimena, izd. Golden marketing, Zagreb. 64

Preporucena

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

3. Zivko Bjelanovi (1995.). Tvorbeni prsten kao model opisa antroponomastickih tvorenica, Filologija, knj. 24 - 25, Zagreb. 4. Mogus, M. (1995.). Povijest hrvatskoga jezika. Zagreb. 5. Katici, R. (1971.). Opseg povijesti hrvatskoga jezika, Hrvatski znanstveni zbornik 1, Zagreb. 1. Lisac, J. (2004.). Hrvatska dijalektologija 1 - Hrvatski dijalekti i govori stokavskog narjecja i hrvatski govori torlackog narjecja, Golden marketing - Tehnicka knjiga, Zagreb. 2. Brozovi, D. (1970.). O pocetku hrvatskog jezicnog standarda, Kritika 10, Zagreb. 3. Jonke, Lj. (1957.). Ideoloski osnovi zagrebacke filoloske skole 19. stoljea, Filologija 1, JAZU ­ HFD, Zagreb. 4. Jonke, Lj. (1974.). Problematika norme hrvatskoga knjizevnog jezika u sinkronijskom i dijakronijskom aspektu, Jezik XXII, br. 2, Zagreb. 5. Folia onomastica Croatica (casopis), Zagreb. Predavanja, individualizacija nastave na seminarima, samostalno izlaganje, rjesavanje zadataka u grupama, izrada seminarskog rada. (1) Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave. (dijagnosticki testovi (2) Ispit: pismeni i usmeni. Hrvatski jezik.

Kvaliteta nastave se provjerava anonimnim upitnikom za studente. Nastavnici koji poucavaju srodne predmete surauju i zajednicki vode brigu o kvaliteti nastave.

65

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.18. Kod Vrsta Razina Godina

OSNOVE KINEZIOLOGIJE (30 P+15 S+15 KI) VUU140 Predavanja, seminari i vjezbe. Predmet srednje razine slozenosti u grani didaktike. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 45 konzak sati , 85 sati za izucavanje literature i samostano vjezbanje studenata, 20 sati seminara

dr. sc. Ratko Kati, redoviti profesor dr. sc. Nenad Rogulj, u postupku izbora za docenta Kompetencije koje Spoznavanje zakonitosti upravljanja procesima tjelesnog vjezbanja te analiza, planiranje, programiranje, kontrola i provedba kinezioloskih transformacijskih procesa, se stjecu narocito s djecom u razrednoj nastavi. Preduvjeti za upis Nema ih. Kineziologija ­ znanost o pokretu: pojam, definicija, razvoj, ciljevi, struktura i odnos Sadrzaj kineziologije i drugih znanosti. Antropologijski aspekt kinezioloskih aktivnosti: kretanje kao bioticka potreba, kiberneticki prikaz funkcioniranja sustava covjek, zakonitosti krivulja razvoja osobina i sposobnosti, prirodne zakonitosti vjezbanja, anatomske i fizioloske osnove kretanja, utjecaj kinezioloskih aktivnosti na antropoloska obiljezja. Analiza kinezioloskih aktivnosti: strukturalna analiza, antropoloska analiza, kinezioloska analiza. Motoricko ucenje u kinezioloskim aktivnostima: bioticka motoricka znanja, faze ucenja, postupci i metode motorickog ucenja. Transformacijski procesi u kineziologiji: pojam procesa, pojam i definicija cilja procesa vjezbanja, dijagnostika antropoloskih obiljezja, planiranje, provedba i upravljanje procesom vjezbanja, analiza ucinkovitosti transformacijskih procesa, sustavi kontrole stupnja usvojenosti motorickih znanja, osobina i sposobnosti. Planiranje i programiranje transformacijskih procesa u razrednoj nastavi: bio-psiho-socioloske znacajke djece u razrednoj nastavi, organizacijske postavke, periodizacija, izbor modaliteta i metoda rada, modeliranje optereenja i kinezioloskih operatora, informaticka i energetska komponenta volumena rada. 1. Findak, V., D., Metikos, M., Mrakovi (1992.). Kinezioloski prirucnik za ucitelje, Preporucena Zagreb. literatura 2. Findak, V., D., Metikos, M., Mrakovi (1996.). Primijenjena kineziologija u skolstvu - norme, Zagreb. 3. Mrakovi, M. (1997.). Uvod u sistematsku kineziologiju, Kinezioloski fakultet u Zagrebu, Zagreb. 4. Kati, R., Bonacin, D. (2001.). Sistematska kineziologija ­ skripta, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, Split. 5. Rogulj, N., Kati, V. (2005.). Osnove kineziologije. Prirucnik za praenje nastave i pripremanje ispita, Visoka uciteljska skola u Splitu, Split. 1. Prskalo, I. (2001.). Osnove kineziologije, Visoka uciteljska skola u Petrinji, Petrinja. Dopunska 2. Kati, R., Bonacin, D. (2001.). Kineziologija za sva vremena, Split. literatura 3. Babin, J., Kati, R., Ropac, D., Bonacin, D. (2001.). Effect of specially programmed physical and healt education on motor fitness of seven-year old school children, Coll. Antropol. 25, 1: 153-165. 4. Kati, R., Bonacin, D., Blazevi, S. (2001.). Phylogenetically conditioned possibilites of the realization and of the development of complex movements at the age 7 years, Coll. Antropol. 25, 2: 573-583. 5. Bonacin, D., Kati, R., Blazevi, S. (2002.). Aspekti rasta i razvoja djece razlicitog spola i uzrasta 7 - 9 godina, Napredak 143, 3: 307-315. 6. Lozovina, V., Pejci, A., Kati, R. (2003.). Razvitak koordinacije: temeljni zadatak kinezioloske edukacije ucenica osnovne skole, Napredak 144, 4: 494-499. 7. Kati, R. (2003.). Identification of biomotor structures as a precondition for 66

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

programming kinesiologic education in children aged seven to nine years, Coll. Antropol. 27, 1: 351-360. 8. Rogulj, N., Srhoj, V., Simunovi, I. (2003.). Promjene u motorickim sposobnostima djece predskolske dobi nakon jednogodisnjeg programiranog kinezioloskog tretmana, Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split, str. 165-173. 9. Kati, R., Pejci, A., Viski-Stalec, N. (2004.). The mechanisms of morphologicalmotor functioning in elementary school female first- to fourth-graders, Coll. Antropol. 28, 1: 261-269. 10. Rogulj, N., Banovi, I., Petri, S. (2004.). Razlike motorickih sposobnosti spram razine motorickih znanja iz sportskih igara. Zbornik radova 13. Ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, str. 178-183. 11. Rogulj, N., Banovi, I., Jeli, T. (2004.). Latentna struktura motorickih sposobnosti studenata kineziologije, Skolski vjesnik, 53 (1-2): 73-80. Teoretska nastava i prakticna nastava (metodsko-pokazna predavanja, vjezbe i seminari). Provjera prakticnog (motoricka znanja) i teoretskog znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra organiziranjem 2 kolokvija i izradom 2 seminarska rada, iz cega proizlazi konacna ocjena na kraju semestra. Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Longitudinalna analiza uspjesnosti na kolokvijima i ispitima, komparativna analiza razine teoretskih i prakticnih znanja u odnosu na studente sukladnih predmeta na drugim fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu.

67

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.19. Kod Vrsta Razina Godina

INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM (0+15 S+15 GL) VUU113 Seminari i vjezbe. Srednja razina. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

3 ECTS boda 23 kontakt sati, 20 sati za proucavanje literature i za izradu seminara i 47 sati za vjezbanje instrumenta. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za samostalno instrumentalno reproduciranje jednostavnih glazbenih primjera. Upoznavanje instrumenata; razvijanje vjestine sviranja melodije; se stjecu razvijanje vjestine sviranja akordicke pratnje; razvijanje sposobnosti istodobnog sviranja s obje ruke. Preduvjeti za upis Odslusan predmet Vokalni praktikum. Sviranje djecjih pjesama na instrumentima s tipkama uz jednostavnu akordicku pratnju. Sadrzaj Preporucena literatura 1. Goran, LJ., Mari, Lj. (1989.). Zapjevajmo slozno svi: zbirka pjesama i igara za djecu predskolske dobi, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Goran, Lj., Mari, LJ. (1991.). Spavaj, spavaj zlato moje: zbirka uspavanki i skladbi mirnog ugoaja, Zagreb: Skolska knjiga. 1. Njiri, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Zavrski, J. (1992.). Tratincice. Susreti s glazbom u prva cetiri razreda osnovne skole, Zagreb: Skolska knjiga. Program predmeta realizira se u 3. semestru s fondom od 15 sati (0+0+1). Nastava se realizira kroz vjezbe (do 10 studenata u grupi) na fakultetu. Studenti polazu kolokvij, koji se sastoji od sviranja dvije pripremljene pjesme, te jednog a vista primjera. Praenje aktivnosti studenta tijekom vjezbi. Ocjena predmeta bit e formirana na osnovi ocjene kolokvija. Hrvatski jezik.

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

68

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.20. Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

PSIHOLOGIJA NASTAVE (30 P+15 S+0) VUU153 Predavanja i seminari. Predmet srednje razine slozenosti u grani pedagoske psihologije. II. Semestar IV. 4 ECTS boda Za uspjesno svladavanje svih zahtjeva predmeta studentu e trebati: 30 sati predavanja i 15 sati seminara. Za realizaciju seminara potrebno je 40 sati za proucavanje literature, 20 sati za izradu referata i 10 sati u razrednom odjelu. Milijana Kovacevi, visi predavac

Kompetencije koje Osposobljenost za uspjesno ukljucivanje u suvremenu nastavu, spoznaju potrebu fleksibilnog pristupa nastavi u suvremenom dinamicnom drustvu i nuznost se stjecu cjelozivotnog obrazovanja, upoznaju cimbenike uspjesnog ucenja i nastave, senzibiliziraju se za razumijevanje djece sa specificnim razvojnim karakteristikama i nacina njihova funkcioniranja, osposobe se za djelotvoran rad s takvom djecom te za istrazivanje problema u odgojno-obrazovnom procesu. Preduvjeti za upis Odslusan i polozen ispit iz predmeta Pedagoska psihologija. Sadrzaj Teorijske osnove psihologije nastave: primjena psiholoskih teorija ucenja i razvoja u nastavi, odnos izmeu psihologije ucenja i psihologije nastave. Psihologija pojedinih nastavnih predmeta: psihologija poucavanja citanja i pisanja, psihologija matematike, psihologija prirode i drustva. Planiranje i evaluacija obrazovnog procesa: planiranje poucavanja, procjenjivanje i mjerenje znanja, evaluacija rada ucitelja. Alternativni pristupi u poucavanju: humanisticki pristup u obrazovanju, pozitivna psihologija, alternativne skole, neki suvremeni programi i pravci u obrazovanju. Psihologija ucitelja: motivacija za izbor uciteljskog poziva, kompleksnost uciteljske djelatnosti (obrazovna djelatnost, odgojna djelatnost, rad s roditeljima), licnost ucitelja i atmosfera u razredu. Psiholoski aspekti rada s djecom s poteskoama u razvoju: karakteristike djece koja imaju poteskoa u razvoju (ADHD/ADD, specificne smetnje u ucenju, emocionalne smetnje, poteskoe u ponasanju), nacela djelotvornog rada s djecom koja imaju poteskoa u razvoju. Psiholoski aspekti rada s darovitom, talentiranom i kreativnom djecom: psiholoski profil darovite i talentirane djece, uloga ucitelja u radu s darovitom, talentiranom i kreativnom djecom. 1. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-Steti, V., Miljkovi, D. (2003.). Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP, d.o.o. i VERN, d.o.o. 2. Grgin, T. (2001.). Edukacijska psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap. 3. Andrilovi, V., Cudina, M. (1985.). Psihologija ucenja i nastave, Zagreb, Skolska knjiga. 4. Furlan, I. (1984.). Primijenjena psihologija ucenja, Zagreb, Skolska knjiga. 1. Kocijan Hercigonja, D., Buljan Flander, G., Vuckovi, D. (1999.). Hiperaktivno dijete, uznemireni roditelji i odgajatelji, Jastrebarsko, Naklada Slap. 2. Krsti, D. (1980.). Ucenje i razvoj, Beograd, Naucna knjiga. 3. Kvascev, R. (1971.). Razvijanje stvaralackih sposobnosti kod ucenika, Beograd, Zavod za izdavanje udzbenika. 4. Bruner, J. S. (2000.). Kultura obrazovanja, Zagreb, Educa. 5. Pastuovi, N. (1999.). Edukologija, Zagreb, Znamen. 6. Snowman, J. (2002.) Psychology Applied to Teaching. Houghton Mifflin Company Predmet e se realizirati kroz predavanja i seminare (u okviru kojih e se prakticirati i integrirana praksa). Na seminaru se pojedini izvori (strucni ili znanstveni radovi) proucavaju kroz individualne referate, a drugi programski sadrzaji kroz razgovore i diskusije. Cilj seminara je da studente osposobi za koristenje spoznaja psihologije nastave u individualiziranom planiranju, praenju, izvoenju i vrednovanju odgojnoobrazovnog procesa. Seminarski rad (referat), aktivno sudjelovanje studenata na seminaru i usmeni ili pismeni ispit. 69

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i/ili uspjeh na ispitu.

70

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.21. Kod Vrsta Razina Godina

OBITELJSKA PEDAGOGIJA (30 P+15 S+0 L) VUU138 Predavanja i seminari. Predmet srednje razine slozenosti u grani pedagogije. II. Semestar IV. 3 ECTS boda 34 kontakt sati, 36 sati za proradu literature, izrada projekta/istrazivanja, te priprema seminara i 20 sati samostalnih vjezbi studenata. dr. sc. Maja Ljubeti, u postupku izbora za docenta

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Osnovno, ope znanje iz podrucja studija; sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i uvazavanja osobitosti obiteljskih zajednica te sposobnost adekvatnog odgovaranja na se stjecu specificne potrebe clanova obitelji; usmena i pismena komunikacija te sposobnost prezentiranja vlastitih uradaka; vjestine koristenja informacija iz razlicitih izvora te njihova iskoristivost u prakticne svrhe; spremnost i sposobnost za timski rad. Preduvjeti za upis Nema ih. Sadrzaj Program predmeta Obiteljska pedagogija temelji se na suvremenim znanstvenim istrazivanjima i njihovim rezultatima u podrucju obiteljske pedagogije, a posebna pozornost se posveuje: obitelji ­ kretanja, problemi i perspektive (odreenje obitelji, od modernih do vitalnih obitelji, obiljezja suvremenih obitelji, obiteljska zajednica kao sustav, funkcionalne i disfunkcionalne obitelji, obiteljsko ozracje i funkcioniranje obitelji, suvremena obitelj u RH); roditeljstvu ­ odnos, uloga i/ili proces? (roditeljstvo i cimbenici koji na njega utjecu; roditeljski stilovi i ponasanja djece kao mogui odgovori na njih, utjecaj majke i oca na djecji razvoj i odgoj). 1. Jankovi, J. (1996.). Pristupanje obitelji, Zagreb, Alinea. (odabrana poglavlja) 2. Longo, I. (2000.). Roditeljstvo se moze uciti, Zagreb, Alinea. 3. Ljubeti, M. (2004.). Obitelj i roditeljstvo, (skripta, interno) 4. Males, D. (1999.). Uloga majke i oca u odgoju djeteta, u Obitelj u suvremenom drustvu, Zagreb. Drzavni zavod za zastitu materinstva i mladezi. 5. Males, D. (1984.). Psihosocijalni elementi pedagoske atmosfere u obitelji, Split, Skolski vjesnik, br. 3-4; str. 187-197. 6. Miljak, A.( 1995.). Mjesto i uloga roditelja u (suvremenoj) humanistickoj koncepciji predskolskog odgoja, Zagreb, u Drustvena istrazivanja ­ hrvatska obitelj na raskrizju, god. 4. (1995.), br. 4-5 (18-19), str. 601-613. 7. Zizak, A. (1997.). Kompetentnost roditelja za odgoj djece. Pomozimo im rasti prirucnik za partnerstvo odgojitelja i roditelja, Zagreb, Ministarstvo prosvjete i sporta RH, UNICEF, Kustos. 1. Covey, R.S. (1998.). Sedam navika uspjesnih obitelji ­ Kako izgraditi izvrsnu obiteljsku kulturu u uzburkanom svijetu, Zagreb, Mozaik knjiga. 2. Milanovi, M., Stricevi, I., Males, D., Sekuli-Majurec, A. (2000.). Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Zagreb, UNICEF - Ured za Hrvatsku i Ministarstvo prosvjete i sporta RH, Targa. 3. Glasser, W. (2001.). Teorija izbora ­ nova psihologija osobne slobode, Zagreb, Alinea. 4. Covey, R.S. (1998.). The 7 Habits of Highly Effective Families. St. Martin's Griffin Nastava se odvija putem predavanja, vjezbi, seminara, praktikuma, sudjelovanja u akcijskim istrazivanjima na terenu, radionica i diskusija. Uvjet za pristupanje ispitu je provedeno istrazivanje na terenu. Provjera znanja cini se tijekom akademske godine i to aktivnim ukljucivanjem studenata u nastavu izradom seminarskih radova, eseja, sudjelovanjem u diskusijama, pismenim i usmenim izvjesivanjem o provedbi istrazivanja (individualni i timski rad). Nacin polaganja ispita: Individualna i timska analiza provedenog istrazivanja te provjera teorijskog znanja u svezi s ciljem istrazivanja. 71

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik. Mogunost ukljucivanja studenata s engleskog govornog podrucja.

Dva puta tijekom semestra izvrsit e se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na ocekivanja i obveze (studenta/profesora) te postavljene ciljeve i zadae programa.

72

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.22. Kod Vrsta Razina Godina

LOGIKA (45 P+15 S+0) VUU123 Predavanja i seminari. Tecaj srednje razine slozenosti u grani logike. II. Semestar IV. 4.5 ECTS bodova Za uspjesno savladavanje svih zahtjeva predmeta studentu e trebati: 62 skolska sata za predavanja, seminar i konzultacije, 55 sati za proucavanje literature, 35 sati za rjesavanje zadataka za samostalni rad [ukupno 137 sata]. dr. sc. Berislav Zarni, docent

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Predmet je usmjeren prema razvoju i usavrsavanju analitickih sposobnosti i vjestina. Student se osposobljava za oblikovanje i izvoenje nastave logickih sadrzaja i vjestina u se stjecu primarnom i pred-primarnom obrazovanju. Na razini logike prvoga reda student postaje osposobljen za logicku analizu recenica prirodnog jezika, za utvrivanje ispravnosti zakljucka, za izradu dokaza, za logicko strukturiranje nastavnog sadrzaja, za primjenu logickih nacela u primarnom formalnom obrazovanju. Preduvjeti za upis Nema ih. Sadrzaj Sadrzaj kolegija obuhvaa sljedee meusobno isprepletene cjeline: (a) jezik logike prvoga reda, (b) sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda, (c) prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, (d) usporedba razlicitih deduktivnih sustava, (e) uvod u formalnu semantiku, (f) uvod u metateoriju logike prvog reda, (g) uloga logike u obrazovanju. Cjeline od (a) do (f) obrauju se u sklopu predavanja, a cjelina (g) jest izvor tema za rasprave i analize u seminaru. U cjelini (a) student upoznaje jezik logike prvoga reda (istinitosno-funkcionalni veznici, identitet, kvantifikacija) i osposobljava se za prevoenje recenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno. U cjelini (b) student usvaja i primjenjuje pravila prirodne dedukcije u dokazivanju i osposobljuje se za izradu formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike prvoga reda. U cjelini (c) upoznaju se izrazajne mogunosti i ogranicenja jezika prvoga reda te se razmatraju pitanja o odnosu logickih nacela i nacela kooperativne komunikacije. U cjelini (d) usporeuju se aksiomatski sustav i tableau-metoda sa sustavom prirodne dedukcije. U cjelini (e) razmatraju se osnovne ideje naivne teorije skupova, uvodi se pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semanticki pojmovi. U cjelini (f) razmatraju se sintakticki i semanticki pojmovi o konzistentnosti recenica i o ispravnosti zakljucka. Definira se problem odnosa sintakticke i semanticke karakterizacije logike te se daje skica dokaza pouzdanosti i potpunosti za logiku prvoga reda. Analize u seminaru usmjerene su prema razumijevanju uloge logike u formalnom obrazovanju i obuhvaaju: analizu klasicnih stajalista o tom pitanju u hrvatskoj obrazovnoj tradiciji (Basaricek) i analize suvremenijih pristupa ("teaching thinking", "critical thinking", "metacognitive strategies"); analize nacina na koji je usavrsavanje intelektualnih vjestina obuhvaeno u tekstualnim i elektronickim izvorima ucenja namijenjenim pred-primarnom i primarnom obrazovanju; logicku analizu nastavnih sadrzaja i nastavne komunikacije («logika pitanja»). [skripta] 1. Zarni, Berislav.(2004.). Simbolicka logika, (skripta). (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf) [udzbenik] 2. Barwise, Jon i Etchemendy, John (2001.). Language, Proof and Logic. (text/software package) Center for Study of Language and Information ­ Stanford. New York: Seven Bridges Press. [obrazovni software] Interaktivna logika.(20XX) Berislav Zarni (ured.) [kolekcija interaktivnih sredstava i drugih izvora za ucenje logike] http://www.vusst.hr/~logika/pilot 1. Cauman, Leigh (2004.). Uvod u logiku prvog reda, Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o. 2. Havas, Katalin (1999.). It's Logical! Rodopi Philosophical Studies. 3. Kalin, Boris (1982.). Logika i oblikovanje kritickog misljenja, Zagreb: Skolska knjiga 73

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

4. Lipman, Matthew, Sharp, Ann Margaret i Oscanyan, Frederick (ured.) (1984.). Philosophical Inquiry, Institute for the Advancement of Philosophy for Children. New York: University Press of America. 5. Piaget, Jean (1972.). Psychology and epistemology: towards a theory of knowledge, Penguin University Books. 6. Quine, Willard Van Orman (1978.). Methods of Logic, London: Routledge & Kegan Paul. 7. Resnick, L.B. (1987.). Education and Learning to Think, Washington: National Academic Press. 8. Sari, Ljiljana (2002.). Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. [Seminarska literatura] 1. Basaricek, Stjepan (1882.). Pedagogija. II. dio: Obe obukoslovlje, Zagreb: Hrvatski pedagosko-knjizevni sbor. 2. Udzbenici iz niza Master Skills, Grades K-6. McGraw-Hill Children's Publishing. 3. Carroll, L. (1994., prvo izdanje: 1865.). Alice's Adventures in Wonderland, Penguin Books. 4. Carroll, L. (1994., prvo izdanje: 1872.). Through the Looking Glass. Penguin Books. Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava i uz naglasenu primjenu logickog obrazovnog softwarea. Seminari se provode u raznim oblicima meu kojima prevladavaju dijaloski oblik, grupni rad i primjena obrazovnog softwarea. Za svrhu praenja rada na zadacima za samostalan rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica tecaja (koristenjem WebCT-a). Pismeni i usmeni ispit.

Hrvatski jezik. Mogunost praenja na engleskom jeziku.

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

74

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.23. Kod Vrsta Razina Godina

POVIJESNA FENOMENOLOGIJA (15 P+15 S+0) VUU036 Predavanja i seminari. Temeljna razina. II. Semestar IV. 2 ECTS boda 20 kontakt sati, 20 sati za proucavanje literature za prirpemanje ispita i 18 sati za izradu seminarskog rada. izv.prof. Aleksandar Jakir

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Olaksavanje snalazenja u drustvenim sadrzajima predmeta priroda i drustvo. Upoznavanje antropoloskih, sociokulturoloskih i psiholoskih oznacnica zapadne se stjecu civilizacije stjecanjem prosirenih (kompleksnih) znanja s pet podrucja ljudskog djelovanja: socijalnog, politickog, znanstveno-tehnoloskog, gospodarskog i kulturnoreligijsko-estetskog. Evociranje tradicije i njezinih vrijednosti radi obogaenja i suvremenjavanja hrvatskog nacionalnog identiteta kao preduvjeta uspjesne adaptacije aktualnim integracijskim i globalistickim tendencijama. Poticanje kritickog razmisljanja usmjerenog odgovornom prihvaanju stvarnosti (povijesne i suvremene). Stjecanje ope kulture primjerene visokom obrazovanju. Preduvjeti za upis Polozen kolokvij iz predmeta Uvod u povijest. Sadrzaj Predmet se sastoji od dva tematska segmenta: I. Izabrani problemi svjetske povijesti. Taj nastavni segment sirinom tematskog obuhvata dopusta fenomenoloski pristup u odabiru tema i omoguuje njihovo interdisciplinarno problematiziranje s osloncem na povijesnu antropologiju. Interpretacijsko teziste stavljeno je na covjeka kao cinitelja povijesnoga stanja cije se djelovanje analizira s razlicitih antropoloskih aspekata (biofizioloskog, psihologijskog, sociologijskog, etnologijskog, filozofijskog). Na taj nacin studenti dobivaju produbljene (kompleksne) uvide u izabrane probleme a njihovim kontekstualiziranjem i u povijesne procese ostavljene izvan uze analize. II. Suvremena politicka povijest Hrvatske. Teziste toga nastavnog segmenta postavljeno je na analizu hrvatske povijesti 20. st. Promisljaju se cinjenice (njihova uzrosnost i posljedicnost) hrvatskog iskustva dviju Jugoslavija (1918. - 1989.) i njihov utjecaj na uoblicavanje suvremenog hrvatskog identiteta. Nastava pojedinih programskih jedinica ostvaruje se kroz predavanja i seminar. Predavanja su koncipirana fenomenoloski s tezistem na prvom programskom segmentu, dok je seminar u cijelosti zasnovan na drugom programskom segmentu, a slijedi povijesne sadrzaje programa predvienog predmetom Priroda i drustvo u 3. i 4. razredu osnovne skole. Silabus I. Bit covjeka u povijesti - mrznja kao pokretac povijesnoga toka? (priroda covjeka: odnos instinkta i samosvijesti, stvaranje stereotipa i generalizacija kao nacin razmisljanja, nagonsko trazenje smisla, povijesna argumentacija). Religijsko odreenje covjeka (povijesna perspektiva razvoja religijskih sustava od animizma do monoteizma s posebnim osvrtom na razvoj krsanstva). Prostor u vremenu, promjene i promjenjivost (diskurs iz eko-povijesti; promjene prirodnih cimbenika: klima, tektonika tla, kozmicki cinitelji; promjene bioloskih cimbenika: flora, fauna, velike epidemije; demografski cimbenici). Urbana revolucija - pocetak civilizacije. Prostorne i vremenske strukture srednjega vijeka (srednjovjekovna pokretljivost: ceste; odnosi: krsanstvo i Bizant, krsanstvo i islam, krsanstvo i poganstvo; razumijevanje realnog i transcendentnog; razumijevanje vremena: prirodno i ritualno vrijeme, velikasko vrijeme, vjersko i redovnicko vrijeme). Srednjovjekovno razumijevanje svijeta (diskurs iz povijesti mentaliteta). Misao smrti u svjetlu srednjovjekovne literature i ikonografije (povijest mentaliteta). Reformacija u svjetlu sukoba filozofijskih koncepcija okamizma i tomizma (duhovni/intelektualni korijeni reformacije: odnos nominalistickih i skolastickih poimanja; spor o oprostima; drustveno-politicki kontekst reformacije; reformacija i 75

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita

njezine posljedice na drustveni, kulturni, ekonomski i intelektualni razvitak Europe). Ideja slobode u povijesnoj perspektivi (oslobaanje od prvobitnih spona i proces individuacije, egzistencijalna usamljenost covjeka, sloboda "od" i sloboda "za", uvjetovanost izbora i odustajanje od slobode, povijesna argimentacija). Odnos drustva i pojedinca u povijesnoj perspektivi (pojedinac u velikim povijesnim sustavima). Obiljezja europskog drustvenog razvitka - europske povijesne regije (diskurs iz komparativne historije). Pojam drustvenog/kulturnog identiteta. Etnicitet kao drustveni identitet (primjer velikih europskih nacionalnih drzava) II. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. Hrvatska politika izmeu dva svjetska rata. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Avnojevske granice i poslijeratno razgranicenje. Hrvatska u socijalistickoj Jugoslaviji. Raspad SFRJ. 1. Povijest svijeta od pocetka do danas, Zagreb, 1977. (odreena poglavlja) 2. Macan, T. (1999.). Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb.* (Studenti umjesto tog naslova kao temeljnu literaturu mogu koristiti i: Matkovi, H. Suvremena politicka povijest Hrvatske.) 1. Banac, I. (1988.). Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb. 2. Blanning, T.C.W. (1996.). The Oxford Illustrated History of Modern Europe, Oxford/New York. 3. Braudel, F. (1990.). Civilizacije kroz povijest, Zagreb. 4. Chambers, Grew, Herlihy, Rabb, Woloch (1991.). The western expirience, Mortimer. 5. Calvocoressi, P. (2003.). Svjetska politika nakon 1945. Globus, Zagreb. 6. Holzer, J. (2002.). Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb. 7. Le Goff, J. (1998.). Civilizacija srednjovjekovnog zapada, Zagreb. 8. Kronologija (1996.). Hrvatska - Europa - Svijet, Zagreb. 9. Matkovi, H. (2003.). Povijest Jugoslavije, Zagreb. 10. Matkovi, H. (1999.). Suvremena politicka povijest Hrvatske, Zagreb. 11. Pulckrose, H. (1998.) Teaching History to Children (Primary Matters). PrenticeHall Pub. Co. Predavanja i seminari. a) Kolokvij (obvezan za sve studente). b) Seminarska prezentacija - kratko usmeno razlaganje seminarske teme na seminaru kao uvod u seminarsku raspravu. c) Seminarski rad (sire razraena tema seminarske prezentacije u pismenoj formi). *(Kolokvij obvezan za sve studente, obveza seminarske prezentacije i rada za studente koji izaberu seminar iz suvremene hrvatske politicke povijesti - 20.st.) Hrvatski jezik.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studenti jednom u semestru pisu anketni listi u kojem evaluiraju nastavu s obzirom na izbor tema, artikulaciju predavanja (nacin predavanja i oblik izvoenja nastave), smisao predmeta.

76

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.24. Kod Vrsta Razina Godina

KNJIZEVNOST ZA MLADEZ (30 P+15 S+0) VUU118 Predavanja i seminari. Srednja razina. II. semestar IV.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sati, 66 sati za proucavanje literature za prirpemanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada. Ivan Boskovi, visi predavac (doktorand)

Kompetencije koje Upoznavanje studenta s rodovima i oblicima knjizevnosti za mladez, njezinim specificnim izrazom i bogatstvo koje sadrzi te imenima koja u svijetu mladih citatelja se stjecu imaju posebno mjesto. Otkriti specificne vrijednosti knjizevnosti za mladez i na najboljim njezinim primjerima razvijati mastu, interes za umjetnosti rijeci i tako pridonositi razvoju svestrane osobe. Osposobiti studenta da na temelju primjera iz knjizevnosti za mladez potice mlade na oslobaanje vlastitih kreativnih potencija kako u oblikovanju prica, igara, stihova i igrokaza i sl., tako i svih drugih oblika kreativnog izraza. Nema ih. Preduvjeti za upis Djecja knjizevnost. Vrste djecje knjizevnosti. Slikovnica. Bajka. Perraultove bajke. Sadrzaj Bajke brae Grimm. Andersenove bajke. Bajke Oscara Wildea. Bajke Ivane BrliMazurani. Fantasticna prica. Lewis Carroll : "Alica u zemlji cuda". Carlo Collodi : "Pinocchio". Antoine St. Exupery : "Mali princ". Djecja poezija. Nonsensna poezija. Grigor Vitez : "Kad bi drvee hodalo". Zvonimir Balog : "Nevidljiva Iva". Luko Paljetak :"Misevi i macke naglavacke". Basne. Esop. Realisticna djecja prica. Johanna H. Spyri: "Heidi". Felix Salten: "Bambi". Mark Twain: "Pustolovine Toma Sawyera". Selma Lagerlof: "Cudnovato putovanje Nilsa Holgerssona..". Ferenc Molnar: "Junaci Pavlove ulice". Edmondo De Amicis: "Srce". Astrid Lindgren: "Pipa Duga Carapa". Jules Verne: "Djeca kapetana Granta". Robert Louis Stevenson: "Otok s blagom". Rudyard Kipling: "Knjiga o dzungli". Ivana Brli-Mazurani: "Cudnovate zgode Segrta Hlapia". Mato Lovrak: "Vlak u snijegu"; Ivan Kusan: "Koko u Parizu". Suvremena knjizevnost za mladez. 1. Crnkovi, M. (1990.). Djecja knjizevnost, Skolska knjiga, Zagreb. Preporucena 2. Crnkovi, M. - Tezak, D. (2002.). Povijest hrvatske djecje knjizevnosti, Znanje, literatura Zagreb. 3. Crnkovi, M. (1987.). Sto lica price, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Hazard, P. (1970.). Knjige, djeca i odrasli, Stylos, Zagreb. 5. Dikli, Z.- Tezak, D.- Zalar, I. ( 1996.). Primjeri iz djecje knjizevnosti, Divic, Zagreb. 6. Betelheim, B. (1979.). Znacenje bajki, Beograd. 1. Caspis Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. Dopunska 2. Crnkovi, M. (1978.). Hrvatska djecja knjizevnost do kraja XIX. stoljea, Skolska literatura knjiga, Zagreb. 3. Zalar, I. (1991.). Pregled hrvatske djecje poezije, Zagreb. 4. Skok, J. (1990.). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog djecjeg pjesnistva, Zagreb. 5. Tezak, D. (2001.). Bajke. Antologija, Zagreb. 6. Tezak, D. ( 2001.). Basne. Antologija, Zagreb. 7. Biti, V. (1981.). Bajka i predaja, Liber, Zagreb. 8. Pintari, A. (1999.). Bajke. Pregled i interpretacije, Osijek. 9. Tezak, S. (1969.). Interpretacija bajke. Pedagosko-knjizevni zbor, Zagreb. 10. Hranjec, S. (1998.). Hrvatski djecji roman, Znanje, Zagreb. 11. Skok, J.(1990.). Sunceva livada djetinjstva ­ Antologijska citanka djecjeg pjesnistva, Zagreb. 12. Idrizovi, M. (1984.). Hrvatska knjizevnost za djecu, Matica hrvatska, Zagreb. 77

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

13. xxx (1998.). Odrastanje u zrcalu suvremene knjizevnosti za djecu i mladez, Zbornik tekstova. Ur. R. Javor, Zagreb. 14. Turner, N. & Traxler, M. (1999.) Children's Literature for the Primary Inclusive Classroom. Thomson Delamr Learning. Predavanja i seminari. Studenti se na seminarima aktivno ukljucuju u raspravu svojim radovima, prijedlozima i komentarima kroz razlicite oblike pojedinacnog, timskog i skupinskog rada. Ako postoje mogunosti, na seminare bi bilo uputno pozvati znacajna imena iz svijeta djecje knjizevnosti i tako se u neposrednom kontaktu obogatiti njihovim autenticnim iskustvima. Pratiti rad studenata tijekom predavanja, sudjelovanje studenata u raspravama i komentarima na seminarima, tijekom izrade seminarskih radova, te usmeni ispit nakon odslusanog predmeta. Hrvatski jezik.

Vrednovanje se provodi tijekom cijelog semestra kroz otvorene i kolegijalne razgovore sa studentima, uvazavanjem njihovih primjedbi i refleksija, anonimnom anketom i odgovorima na upitnik te uspjehom na ispitu.

78

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.25. Kod Vrsta Razina Godina

KINEZIOLOSKA METODIKA 1 (30 P+15 S+0) VUU051 Predavanja i seminari. Osnovna razina. II. Semestar IV. 4 ECTS boda 34 kontakt sati, 66 sati za proucavanje literature za prirpemanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara ostalim studentima dr.sc. Josip Babin, docent

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Osposobiti studente da usvoje osnovna teorijska znanja i zakonitosti tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog procesa. Usvajati osnovne pojmove i strucne se stjecu termine u kinezioloskoj metodici; usvajati osnovne metodicke zakonitosti, te njihove teorijske i prakticne aspekte; usvajati prakticna znanja iz pojedinih nastavnih tema u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Preduvjeti za upis Nema ih. Sadrzaj Pojam i definicija kinezioloske metodike. Predmet, cilj i zadae kinezioloske metodike. Odnos metodike i drugih znanosti. Antropoloske osobine ucenika i ucenica mlae skolske dobi. Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture. Organizacijski oblici rada. Metodicki principi ili nacela. Metodicki organizacijski oblici rada. Metode rada i metodicki postupci. Organizacija i tijek nastavnog procesa. Planiranje i programiranje. Pripremanje nastavnika. Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje. Prostori, oprema i sredstva za rad. Anatomsko-fizioloske osobine ucenika i ucenica mlae skolske dobi. 1. Findak, V. (1993.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Prirucnik za nastavnike razredne nastave, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Findak,V. (1996.). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj skoli. Prirucnik za ucitelje razredne nastave, Skolska knjiga Zagreb. 3. Findak, V., Prskalo, I. (2004.). Kinezioloski leksikon za ucitelje, Visoka uciteljska skola u Petrinji. 4. Kosinac, Z. (1998.). Osnove anatomije i fiziologije. Razvoj pokreta i psihomotorickih sposobnosti, Udruga za sport i rekreaciju djece i mladezi grada Splita. 1. Babin, J., Vlahovi, L. (2002.). Utjecaj programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na promjene morfoloskih karakteristika sedmogodisnjih ucenica, Zbornik radova 11. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske. Programiranje rada u podrucju edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Rovinj, 50-52. 2. Babin, J., Kati, R., Vlahovi, L. (1999.). Utjecaj posebno programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na motoricke sposobnosti sedmogodisnjih ucenica. Zbornik radova 2. meunarodne znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 115-116. 3. Bonacin, D., Kati, R., Zagorac, N. (2001.). Model kinezioloske edukacije, Znanstveno-istrazivacki projekt u Kineziologiji. Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. 4. Findak, V. (1993.). Teorijski model klasifikacije motorickih znanja, Zbornik radova 2. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske. Motoricka znanja u funkciji razvoja covjeka. Rovinj, 3-17. 5. Findak, V. (2002.). Metode rada u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Zbornik Radova 12. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Metode rada u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 12-17. 6. Findak, V. (2004.). Vrednovanje u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Zbornik radova, 13. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Vrednovanje u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije. Rovinj, 4-10. 7. Findak, V., Stella, I. (1988.). Izvannastavne i izvanskolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Skolska knjiga, Zagreb. 8. Mrakovi, M., Findak, V., Metikos, D., Neljak, B. (1996.). Razvojne karakteristike motorickih i funkcionalnih sposobnosti ucenika osnovnih i srednjih skola, 79

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Kineziologija, 28 (2); 57-65. 9. Hardy, C. A. & Mawer, M., eds. (1999.), Learning and Teaching in Physical Education. Falmer Press Program predmeta realizira se s fondom od 45 sati (2+1+0). Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu. Na seminarima e se studenti upoznati sa sadrzajima pojedinih dijelova sata tjelesne i zdravstvene kulture. Praenje aktivnosti studenta tijekom predavanja i seminara. Ocjena kolegija bit e formirana na osnovi ocjene pismenog i usmenog ispita. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

80

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.26. Kod Vrsta Razina Godina

VOKALNO-INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM (0+0+15 GL) VUU166 Vjezbe. Srednja razina. II. Semestar IV. 2 ECTS bod 11 kontakt sati i 49 sati vjezbanje instrumenta. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za samostalno vokalno-instrumentalno reproduciranje slozenijih glazbenih primjera. Razvijanje vjestine sviranja slozenih melodija; razvijanje se stjecu vjestine sviranja slozene akordicke pratnje; razvijanje sposobnosti samostalnog harmoniziranja melodije; razvijanje sposobnosti simulatnog pjevanja i sviranja. Preduvjeti za upis Odslusan predmet Instrumentalni praktikum. Sadrzaj Sviranje djecjih pjesama na instrumentima s tipkama uz slozenu akordicku pratnju, te samostalna harmonizacija glazbenih primjera s glavnim ljestvicnim stupnjevima (tonika, subdominanta i dominanta). 1. Njiri, N. (1994.). Pjevanka, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Njiri, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Skolska knjiga. 1. Golci, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne skole, Zagreb: Hrvatsko knjizevno drustvo sv. Jeronima. 2. Zavrski, J. (1980.). Izbor skladba za djecje zborove: prirucnik za nastavnike glazbenog odgoja, Zagreb: Skolska knjiga. Program predmeta realizira se u 4. semestru s fondom od 15 sati (0+0+1). Nastava se realizira kroz vjezbe (do 10 studenata u grupi) na fakultetu. Studenti polazu ispit, koji se sastoji od pjevanja dvije pripremljene pjesme uz pratnju na instrumentu, jednog a vista primjera, te harmonizacije jednog glazbenog primjera. Praenje aktivnosti studenta tijekom vjezbi. Ocjena predmeta bit e formirana na osnovi ocjene usmenog ispita. Hrvatski jezik.

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

81

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.27. Kod Vrsta Razina Godina ECTS astavnik

DIDAKTICKA PRAKSA (0+0+15 M) VUU002

Temeljna razina. II. 0.5 ECTS boda Semestar IV.

Kompetencije koje Student se osposobljava za razumijevanje organizacije skole na mikro i makro razini. Stjece sposobnost razumijavanja odnosa dviju razina organizacije. Osvjestava odnose se stjecu izmeu realnog (skrivenog) i sluzbenog kurikula. Upoznaje sadrzaje sluzbenih skolskih dokumenata. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i uvazavanja utjecaja didakticke organizacije na socijalnu interakciju u skoli te na odnos izmeu ostvarivanja ucenikovih potencijala i okoline za ucenje. Preduvjeti za upis Tijekom jednotjedne strucno-pedagoske izobrazbe student je duzan upoznati: ustroj Sadrzaj skole; trajne dokumente skole (spomenica, ljetopis, maticna knjiga); ostale dokumente (razrednu knjigu, svjedodzbe, svjedodzbe prevodnice...); pravilnike (Pravilnik o praenju i ocjenjivanju ucenika...); rad stucno-pedagoske sluzbe; rad razrednika. Normativni pravni dokumenti o ustroju i radu osnovne skole. Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti Nakon zavrsene strucno-pedagoske izobrazbe prakse student treba predati prikaz nastavniku didaktike. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija.

82

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.28. Kod Vrsta Razina Godina

PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA (30 P+30 S+0) VUU143 Predavanja i seminari. Srednja razina. III. Semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik Kompetencije koje se stjecu

5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 85 sati za proucavanje odabranih podrucja literature za ispit i 20 sati za izradu seminarskog rada. mr. sc. Esmeralda Sunko, predavac Prihvaanje inkluzijskih vrijednosti, osposobljenost za uporabu emancipacijsko­ komunikacijske koncepcije odgoja, usvajanje terminologije, opservacija i pomo u dijagnosticiranju djece s posebnim potrebama, didakticko strukturiranje odgoja djece s posebnim potrebama u integriranim odgojno-obrazovnim uvjetima, metodicko artikuliranje odgoja djece s posebnim potrebama, izrada programa uz pomo tima (posebni i prilagoeni), osiguravanje uvjeta za ostvarivanje programa kroz timski rad s roditeljima i strucnjacima, voenje administracije, prenosenje inkluzijskih vrijednosti na zajednicu, od odgojno­obrazovne integracije ka inkluziji. Polozen ispit iz predmeta Razvojna psihologija. 1. Znanstvene osnove inkluzijskih vrijednosti: openito o djeci s posebnim potrebama, pojam i sadrzaj ljudskih prava i sloboda, djecja prava, terminologija (pedagoski pojam: djeca s posebnim potrebama); etiologija (medicinski, psiholoski, socioloski, pedagoski, cimbenici); klasifikacija djece s posebnim potrebama prema WHO i zakonima Republike Hrvatske (mentalna retardacija, slusna disfunkcija, govorni poremeaji, vidna disfunkcija, tjelesni invaliditet, poremeaji u ponasanju, darovitost ). 2. Teorija i praksa odgoja djece s posebnim potrebama: integracija i inkluzija, globalizacijsko proturjece, koncepcije pedagogije djece s posebnim potrebama, izvori integrirane pedagogije (pluralizam u skolstvu i skolski pluralizam, preventivna pedagogija, unaprjeivacka pedagogija, inter/multikulturalna pedagogija, cjelozivni odgoj i obrazovanje ("human potential movement", "confluent education"), skupine uobicajenih poremeaja: poremeaji u ponasanju (poremeaj s prkosenjem i suprotstavljanjem; poremeaj ophoenja; zlostavljanje i zanemarivanje djece). Poremeaji akademskih vjestina: disleksija, drugi poremeaji citanja, poremeaj pismenog izrazavanja, poremeaj matematickih sposobnosti, poremeaji pamenja. Poremeaji licnosti: ovisnost, anoreksija/bulimija, depresija, anksioznost, kronicni stres, naucena bespomonost. Poremeaji svijesti: epilepsija; poremeaji spavanja; shizofrenija. Poremeaji motorickih vjestina: senzorni motoricki deficit; hipokineticki poremeaj; hiperaktivnost; poremeaj neverbalnog ucenja; cerebralna paraliza. 3. Didakticko strukturiranje odgoja djece s posebnim potrebama: timska dijagnostika; pedagoska dijagnostika (opservacija, dijagnoza posebnih edukativnih potreba); nacini ostvarivanja uvjeta za izvedbu programa (organizacijski, fizicki, objektivni uvjeti - akti i pravne osnove i subjekti); izrada posebnih i prilagoenih programa (u timu sa strucnjacima i roditeljima); vanjska i unutarnja evaluacija i samoevaluacija. 4. Metodicke specificnosti u odgoju djece s posebnim potrebama: pregled sadrzaja " pedagoskih mjera s terapijskim efektom"; pregled interakcijskih, participacijskih i anticipacijskih modela rada. [Odabarana poglavlja iz slijedeih naslova] 1. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003.). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M., Zagreb. 2. Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D., Vuckovi, D. (1999.). Hiperaktivno dijete, Naklada Slap, Jastrebarsko. 3. Cvetkovi- Lay, J (2002.). Darovito je, sto u sa sobom? Prirucnik za obitelj, vrti i 83

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

skolu, Alinea, Zagreb. 4. Dulci, A Kondi, LJ. (2002.). Djeca osteena sluha, prirucnik za roditelje i udomitelje, Alinea, Zagreb. 5. Jensen, E. (2004.). Razlicita djeca razliciti ucenici, Educa, Zagreb. 6. Nikoli, S. (2000.). Autisticno dijete, Prosvjeta, Zagreb. 7. Kocijan-Hercigonja, D. Hiperaktivno dijete, 8. Ribi, K (1999.). Psihofizicke razvojne teskoe, Forum , Zadar. 9. Sekuli ­ Majurec, A. (1989.). Djeca s teskoama u razvoju u skoli i djecjem vrtiu, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Bujas- Petkovi, Z., Divci, B. Kreativnost autisticnog djeteta, 2. Buljan-Flander, G., Karlovi, A. (2004.). Odgajam li dobro svoje dijete, Marko M, Zagreb. 3. Cvetkovi-Lay, J., Sekuli-Majurec, A. (1998.). Darovito je, sto u s njim, Prirucnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predskolske dobi, Alinea i Centar za poticanje darovite djece predskolske dobi "Bistri", Zagreb. 4. . Culatta, R. A., Tompkins, J. R. & Werts, M. G. (2002.) Fundamentals of Special Education: What Every Teacher eeds to Know. Prentice Hall 5. Skari, I (1986.). Govorne poteskoe i njihovo uklanjanje, Mladost, Zagreb. Hospitacija, prakticne vjezbe, radionicki oblici rada, uporaba interaktivnih, participacijskih i anticipacijskih metoda. Usmeni ispit.

Hrvatski jezik.

Procjena i samoprocjena kroz interaktivne metode rada po modulima. Pojedinacna pismena evaluacija.

84

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.29. Kod Vrsta Razina Godina

MATEMATIKA I (30 P+30+0 L) VUU026 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. III. Semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik Kompetencije koje se stjecu

5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 85 sati za proucavanje literature za pripremanje ispita i 18 sati za vjezbe studenata. mr. sc. Ratko Pai, visi predavac Svladavanje osnovnog znanja iz matematike potrebnog za izvoenje nastave u nizim razredima osnovne skole, usvajanje razvijenih postupaka i stjecanje vjestine primjene matematike; razvijanje logickog misljenja i zakljucivanja potrebnog za druge znanosti i sam zivot; razvijanje preciznosti u izrazavanju i radu; jacanje kombinatornih sposobnosti i povjerenja u vlastite sposobnosti. Srednjoskolska matematika. Struktura matematike: aksiomi, definicije, teoremi, dokazi. Matematicka logika: izjave, operacije s izjavama, kvantifikatori. Skupovi: pojam, oznacavanje, zadavanje, inkluzija, operacije sa skupovima, particija, Kartezijev umnozak. Relacije: relacija ekvivalencije, kvocjentni skup, relacija ureaja. Funkcije: definicija (naivna i stroga), zadavanje, identiteta, konstanta, injekcija, surjekcija, bijekcija, binarna operacija, konacni i beskonacni skupovi, prebrojivi i neprebrojivi. Skup prirodnih brojeva: definicija (pomou teorije skupova i Peanoovih aksioma), binarne operacije, prosti i slozeni brojevi, teorem o dijeljenju, osnovni teorem aritmetike, zapisivanje i imenovanje prirodnih brojeva. Skup cijelih brojeva: definicija, svojstva, brojevni pravac, diskretnost i prebrojivost. Skup racionalnih brojeva: definicija, jednakost razlomaka, binarne operacije (racunanje s racionalnim brojevima), svojstva, gustoa, prebrojivost, decimalni zapis. Skup realnih brojeva: iracionalni brojevi, decimalni zapis, realni brojevi, neprebrojivost, veza s brojevnim pravcem, linearni kontinuum. Skup kompleksnih brojeva: imaginarna jedinica, definicija, kompleksna ravnina, racunanje s kompleksnim brojevima. Realne funkcije: domena i kodomena, rast i pad, nultocka, graf, periodicnost. Polinomi: konstanta, linearna funkcija, kvadratna funkcija, kubna funkcija, jednadzbe i nejednadzbe. Opa potencija. Eksponencijalna i logaritamska funkcija. Trigonometrijske funkcije. 1. Pai, R. Matematika I (skripta u pripremi). 2. Kurepa, S. (1970.). Uvod u matematiku, Tehnicka knjiga, Zagreb. 3. Pavkovi, B.,Veljan, D. (1992.). Elementarna matematika I, Tehnicka knjiga, Zagreb. 4. Elezovi, N. (2000.). Matematika 2, Element, Zagreb. 5. Veljan, D., Volenec, V. (1998.). Matematika 3, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Srednjoskolski udzbenici koji obrauju navedeni program. 2. Visokoskolski udzbenici koji obrauju navedeni program. Frontalna predavanja s naglaskom na primjerima i auditorne vjezbe na kojima se uz zajednicku diskusiju rjesavaju numericki zadaci. Studenti dodatno dobivaju brojne zadatke s rjesenjima za samostalni rad. Kolokviji po potrebi, pismeni ispit i usmeni ispit.

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

Hrvatski jezik. Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave. Kvalificirana vanjska agencija daje svoj sud. 85

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.30. Kod Vrsta Razina Godina

HRVATSKA DJECJA KNJIZEVNOST ( 30 P+15 S+0) VUU112 Predavanja i seminari. Srednja razina. III. semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sati, 66 sati za proucavanje odabranih poglavlja literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada. Ivan Boskovi, visi predavac (doktorand)

Kompetencije koje Upoznavanje studenata s rodovima i oblicima hrvatske djecje knjizevnosti, njezinim specificnim izrazom i bogatstvom te najznacajnijim imenima. Otkriti i studentima se stjecu posvijestiti specificne vrijednosti hrvatske djecje knjizevnosti i na najboljim primjerima razvijati mastu, interes za umjetnost rijeci i ljubav prema vlastitoj knjizevnoj bastini i tako pridonositi razvoju svestrane i duhovno bogate i nacionalno osvijestene osobe. Osposobiti studenta da primjerima hrvatske djecje knjizevnosti potice dijete i mladog citatelja na oslobaanje kreativnih potencija kroz oblikovanje prica, igara, stihova i igrokaza i sl., te svih drugih oblika izrazavanja. Polozen ispit iz predmeta Knjizevnost za mladez. Preduvjeti za upis Djecja knjizevnost. Kratak pregled svjetske djecje knjizevnosti. Poceci hrvatske djecje Sadrzaj knjizevnosti i problemi periodizacije. Ivan Filipovi. Prvo razdoblje hrvatske djecje knjizevnosti i djecji casopisi. Krunoslav Kuten. Narodna prica i pedagoska knjizevnost. Prijevodi djela svjetske djecje knjizevnosti. Doba Ivane Brli-Mazurani. Vladimir Nazor. Jagoda Truhelka. Ostali pisci u razdoblju Ivane Brli-Mazurani. Lovrakovo doba. Dragutin Tadijanovi. Ivan Goran Kovaci. Suvremena hrvatska djecja knjizevnost. Suvremeno djecje pjesnistvo (Vitez; Balog; Paljetak; Kanizaj...). Hrvatski djecji roman: Ivana Brli-Mazurani; Jagoda Truhelka. Milivoj Matosec. Ivan Kusan. Tematsko i vrstovno bogatstvo suvremene hrvatske djecje knjizevnosti. Suvremeni hrvatski djecji roman. Povijesni djecji roman (Senoa, Juri Zagorka, Majeti, Puli, Horvati). Ratni djecji roman (Oblak, Marti; Puli, Tomas). Djecji roman u trapericama (J. Horvat, Hitrec, Milcec, Primorac). Socijalno-psiholoski djecji roman (Puli, Tomas, Gavran). Akcijski djecji roman (Jelaci Buzimski, Krili, Bauer, Sari). Bajkoviti roman (Skrinjari, Horki, Katalini). Djecji kriminalisticki roman (Krili, Pavlici, Gardas, Kovacevi). Animalisticki djecji roman (Klari, Stahuljak, Prosenjak). Znanstveno-fantasticni djecji roman (Jirsak, Matosec, Hitrec, Gardas, Bjazi/Furtinger). Autobiografski djecji roman (Hribar, Dovjak-Matkovi). Djecji ljubavni roman (Katalini, Gavran). Humoristicki djecji roman (Balog, Kanizaj, Bauer). Ludisticki djecji roman (Milos, Pili). Suvremena hrvatska djecja poezija. Dijalektalna i regionalna suvremena hrvatska djecja poezija. Casopisi suvremene hrvatske djecje knjizevnosti. Povijest(i) hrvatske djecje knjizevnosti. Proucavatelji i knjizevni kriticari hrvatske djecje knjizevnosti. 1. Crnkovi, M. (1990.). Djecja knjizevnost, Skolska knjiga, Zagreb. Preporucena 2. Crnkovi, M. - Tezak, D. (2002.). Povijest hrvatske djecje knjizevnosti, Znanje, literatura Zagreb. 3. Skok, J. (1990.). Sunceva livada djetinjstva ­ Antologijska citanka djecjeg pjesnistva, Zagreb. 4. Hrvatski djecji pisci I-III (1991.). Pet stoljea hrvatske knjizevnosti, MH, Zagreb. 5. Hranjec, S.( 1998.). Hrvatski djecji roman, Znanje, Zagreb. 6. Biti, V. (1981.). Bajka i predaja, Liber, Zagreb.

86

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

1. Casopis Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. 2. Crnkovi, M. (1978.). Hrvatska djecja knjizevnost do kraja XIX. stoljea, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Zalar, I. (1991.). Pregled hrvatske djecje poezije, Zagreb. 4. Skok, J. (1990.). Lijet Ikara. Antologija hrvatskog djecjeg pjesnistva, Zagreb. 5. Tezak, D. (2001.). Bajke. Antologija, Zagreb. 6. Tezak, D. ( 2001.). Basne. Antologija, Zagreb. 7. More vedrine (2004.). Izbor pjesama za djecu 44 (splitska) pisca, Naklada Boskovi, Split. 8. Idrizovi, M. (1984.). Hrvatska knjizevnost za djecu, Matica hrvatska, Zagreb. 9. xxx (1998.). Odrastanje u zrcalu suvremene knjizevnosti za djecu i mladez, Zbornik tekstova. Ur. R. Javor, Zagreb. Predavanja i seminari. Studenti se ukljucuju u rad i svojom aktivnosu, prijedlozima i sugestijama ga obogauju, te kroz brojne oblike samostalnog i skupinskog rada pridonose njegovoj zanimljivosti, relevantnosti spoznaja i poticajnosti. Praenje rada studenata tijekom predavanja, vrednovanje njihova aktivnog sudjelovanja u raspravama i komentarima na seminarima te ukljucenost u druge oblike individualnog rada (konzultacije...) i usmeni ispit. Hrvatski jezik.

Vrednovanje se provodi tijekom cijelog semestra. Uvazavaju se razgovori, primjedbe i refleksije studenata, a na kraju se provodi studentska evaluacija anonimnom anketom i analizira uspjeh na ispitu.

87

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.31. Kod Vrsta Razina Godina

KINEZIOLOSKA METODIKA 2 (0+30 S+15 M) VUU134 Seminari i vjezbe. Srednja razina. III. Semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sati, 66 sati za samostalno proucavanje literature za polaganje ispita i 20 sati za za pisanje i prezentaciju seminara studentima. dr. sc. Josip Babin, docent

Kompetencije koje Strucno-metodicko osposobljavanje studenata za kvalitetno planiranje i pripremanje organizacijskih oblika rada u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. se stjecu Usvojiti odreeni fond motorickih informacija prijeko potrebnih za uspjesno realiziranje programskih sadrzaja; upoznati i primijeniti metode rada, metodicke postupke i metodicke organizacijske oblike rada u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture; osposobiti studente za praenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada; osposobiti studente za vrednovanje motorickih znanja i motorickih postignua i ukupnog postignua na osnovi napretka u pojedinim osobinama antropoloskog statusa ucenika; osposobiti studente za provjeravanje obrazovnih zadaa, motorickih znanja, motorickih postignua, motorickih i funkcionalnih sposobnosti ucenika; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati svijest o potrebi za permanentnim obrazovanjem i usavrsavanjem u kinezioloskoj metodici. Odslusan predmet Kinezioloska metodika 1. Preduvjeti za upis Izrada priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture. Mjerenja antropoloskih osobina i Sadrzaj sposobnosti ucenika i ucenica najmlae skolske dobi. Izrada godisnjeg plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture. 1. Findak, V., Metikos, D., Mrakovi, M. (1993.). Kinezioloski prirucnik za ucitelje, Preporucena Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Zagreb. literatura 2. Findak, V. (1992.). Metodicki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Mentorex, Zagreb. 3. Findak, V., Metikos, D., Mrakovi, M., Neljak, B., Prot, F. (1998.). Primijenjena kinezilogija u skolstvu - motoricka znanja, Fakultet za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu. 4. Pejci, A. (2002.). Igre za male i velike, Visoka uciteljska skola u Rijeci. 5. Nastavni plan i program za osnovne skole u Republici Hrvatskoj (1995.) - Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture. Glasnik Ministarstva prosvjete, kulture i sporta Republike Hrvatske, Zagreb. 1. Babin, J., Bavcevi, T., Vlahovi, L. (2004.). Rad s dopunskim vjezbama u cilju Dopunska poticanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture kod ucenika prvih razreda osnovne literatura skole, Zbornik radova 13. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Vrednovanje u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 218-221. 2. Bavcevi, T., Babin, J. Vlahovi, L. (2004.). Skupni metodicki organizacijski oblici rada kao znacajan cimbenik razvoja nekih antropoloskih obiljezja kod ucenica najmlae skolske dobi, Zbornik radova 13. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Vrednovanje u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 222-225. 3. Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003.). Uspjesnost metoda ucenja u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture mlae skolske dobi, Napredak, 44 (4): 486-493. 4. Stella, I., Juras, V. (1972.). Poligoni prepreka u nastavi tjelesnog odgoja, Skolska knjiga, Zagreb. Program predmeta realizira se s fondom od 45 sati (0+2+1). Nastava se realizira kroz Oblici provoenja seminare na fakultetu i metodicke vjezbe na fakultetu (simulirana predavanja) i u nastave osnovnim skolama (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja studenata). Student je obvezan izraditi i prezentirati pismenu pripravu od 1. do 4. razreda, biti 88

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

nazocan dvama uzornim predavanjima, te odrzati najmanje jedno individualno predavanje. Praenje aktivnosti studenta tijekom izrade, prezentacije i rasprave o seminarskim radovima. Ocjena premeta bit e formirana na osnovi ocjene seminarskog rada i ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

89

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.32. Kod Vrsta Razina Godina

LIKOVNA KULTURA (30 P+0+15 LKZ) VUU121 Predavanja i vjezbe. Srednja razina. III. Semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik Kompetencije koje se stjecu

3 ECTS boda 34 kontakt sati, 36 sati za proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i za izradu likovne mape. mr. sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac Osposobiti studente za razumijevanje vizualnog jezika, likovnog jezika, vizualnih komunikacija, likovne umjetnosti i dizajna Osposobiti studente za razumijevanje vaznosti poznavanja vizualnog i likovnog jezika; razvijati kod studenata sposobnosti vizualne percepcije, dozivljavanja i spoznavanja oblika i pojava; poticati i razvijati oblikovno i kreativno misljenje studenata; osposobiti studente da likovno­oblikovna iskustva samostalno primjenjuju u vlastitom stvaralastvu; osposobiti studente za razumijevanje i kriticko promisljanje likovnih sadrzaja. Nema ih. Vizualne komunikacije, vizualna percepcija i vizualno pamenje. Likovni jezik. Likovni elementi: tocka, crta, boja, povrsina, ploha, volumen, prostor. Kompozicija. Kompozicijski elementi: ritam, proporcija, kontrast, harmonija, ravnoteza, dominacija, jedinstvo. Rekompozicija, redefinicija. Crtacke tehnike. Slikarske tehnike. Graficke tehnike. Tehnike prostorno­plasticnog oblikovanja. Komunikacija s djelima likovne umjetnosti. Dizajn. 1. Jakubin, M. (1990.). Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, Institut za pedagogijska istrazivanja Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. 2. Damjanov J. (1991.). Vizualni jezik i likovna umjetnost, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Jakubin, M. (2003.). Vodic kroz povijest umjetnosti, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Baci, M., Mireni, J. (1994.). Uvod u likovno misljenje, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Ivancevi, R. (1997.). Likovni govor, Profil, Zagreb. 2. Noblet., J. (1999.). Dizajn, Golden marketing, Zagreb. 3. Lucie ­ Smith, E. (2003.). Vizualne umjetnosti 20. stoljea, Golden marketing, Zagreb. 4. Eco, U. (2004.). Teorija semiotike, Golden marketing, Zagreb. 5. Dorfles, G. (1997.). Kic, Golden marketing, Zagreb. 6. Damjanov, J. (1996.). Istrazivanje pogleda-istrazivanje slike, Hermes, Zagreb. 7. Damjanov, J. (1991.). Vizualni jezik i likovna umjetnost, Skolska knjiga, Zagreb. 8. Babi, A. (1997.). Likovna kultura: pregled povijesti umjetnosti, Grafomark, Zagreb. 9. Ivancevi, R. (1996.). Perspektive, Skolska knjiga, Zagreb. 10. Gombrich, E. H. (1999.). Povijest umjetnosti, Golden marketing, Zagreb. 11. Berger, J. (1995.) Ways of Seeing. Penguin Books. Program predmeta Likovna kultura realizira se u petom semestru s fondom od 45 sati (2+0+1). Nastava e biti realizirana kroz predavanja i vjezbe na Visokoj uciteljskoj skoli. Nakon odslusanih predavanja polaze se usmeni ispit. Student ima obvezu na vjezbama izraditi mapu radova vezanu uz problematiku likovnog jezika. Hrvatski jezik.

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

90

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija.

91

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.33. Kod Vrsta Razina Godina

GLAZBENA KULTURA (30 P+0+0) VUU110 Predavanja. Srednja razina. III. Semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

3 ECTS boda 23 kontakt sata, 67 sati za proucavanje literature za pripremanje ispita. mr. sc. Ivana Tomi Feri, visi predavac (doktorand)

Kompetencije koje Upoznati i usvojiti osnovne glazbeno-teorijske pojmove, te mijenu stilskih razdoblja u glazbenoj povijesti. Na temelju usvajanja teorijske podloge razviti sposobnost prakticne se stjecu primjene stecenog znanja. Preduvjeti za upis Nema ih. Glazba, ton, intervali, ljestvice, akordi (trozvuci, cetverozvuci) i obrati, dinamika, Sadrzaj tempo, agogika; pregled glazbeno stilskih razdoblja od antike do najrecentnijih zbivanja u glazbi 20. stoljea sa slusnim primjerima. 1. Prek, S., Zavrski, J. (1987.). Teorija glazbe, Zagreb: Skolska knjiga. Preporucena 2. Tajcevi, M. (1982.). Osnove teorije muzike, Beograd: Prosveta. literatura 3. Majer-Bobetko, S. (1991.). Osnove glazbene kulture, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Scedrov, Lj., Perak-Lovricevi, N., Ambrus-Kis, R. (1998.). Glazbeni susreti I.,II., III., IV. vrste, Zagreb: Profil international. 1. Celar, A., Njiri, N. (1990.). Stoljea govore glazbom 1, 2, Zagreb: Skolska knjiga. Dopunska 2. Mark, M. L. (2002.) Music Education: Source Readings from Ancient Greece to literatura Today. Routledge Oblici provoenja Predavanja. nastave Pismeni ispit: ljestvice, izrada kvintakorda i septakorda na zadanom tonu. acin provjere Usmeni ispit: poznavanje glazbeno-teorijske problematike i specificnosti pojedinih znanja i polaganja glazbeno stilskih razdoblja. ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika, kolegijalna evaluacija. acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

92

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.34. Kod Vrsta Razina Godina ECTS

SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA (30 P+30 S+0) VUU159 Predavanja i seminari. Predmet srednje razine slozenosti u grani posebne sociologije. III. Semestar VI.

astavnik

5 ECTS bodova 23 kontakt sata, 107 sati za proucavanje odabranih podrucja literature za prirpemanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada. dr. sc. Sime Pili, izvanredni profesor

Kompetencije koje Stjece se sposobnost poznavanja temeljnih odnosa izmeu drustva i njegovih vrijednosti, te odgoja kao posebnog oblika socijalizacije mladih kao drustvene cinjenice se stjecu i procesa bitnog za reproduciranje kulture drustva. Rezultat je stjecanje odgojiteljske i uciteljske kompetencije. Predmet osposobljava studente za analizu mjesta i funkcije odgojno-obrazovnih institucija u drustvu, te polozaja aktera u tim institucijama i u drustvu. Predmet pridonosi stjecanju vjestina kao sto su sposobnosti zadovoljavanja potreba ucenika, vjestina koristenja informacija, samostalnosti, timskoga rada, sposobnosti primjene znanja u praksi, kreativnosti, te pridonosi stjecanju spoznaja o socijalnim temeljima vlastite struke. Preduvjeti za upis Polozen ispit iz predmeta Sociologija. Sadrzaj Nastanak i razvoj socijologije odgoja. Predmet i metode. Odgoj i obrazovanje iz funkcionalisticke, konfliktne i postmoderne perspektive. Socioloski relevantni teorijski pristupi odgoju: psihoanaliticki, stratificational, teorija uloga, teorija ponasanja, simbolicki interakcionizam, kriticka teorija drustva, marksisticki, kulturnoantropoloski. Socijalne pretpostavke odgoja: drustvene grupe i podjela rada, promjene u drustvu i u strukturi i ulozi obitelji, grupa vrsnjaka; karakter drustva; mas media. Socijalizacija i socijalna struktura: tipovi i akteri socijalizacije, profesionalna socijalizacija, hijerarhijska struktura u drustvu i utjecaj na odgoj, pluralizam kultura i relativnost odgoja. Drustvene vrijednosti i odgojne vrijednosti: pluralizam kultura i vrijednosti, drustveni i odgojni ideali, vrijednosne orijentacije mladih, kulturni konflikti kao socijalni konflikti, izmeu tradicije i modernizacije. Funkcionalni karakter odgoja: socijalni slojevi, jezik i komunikacija, obrazovne (ne)jednakosti, odgoj kao kulturna reprodukcija, reprodukcija sustava vrijednosti kulturni kapital, odgoj i dominacija: simbolicno nasilje, odgoj i ideologija, rituali u odgoju. Drustveni cimbenici i obrazovno postignue. Polozaj odgojitelja i ucitelja u drustvu. Odgojne i obrazovne institucije kao organizacija: obiljezja i uloga institucija: predskolske, skola, odgojno-obrazovni sustav u RH. Ekoloski odgoj. Religijska kultura. Identitet i odgoj u procesima globalizacije i europske integracije. [Odabrana poglavlja] 1. Cifri, I. (1990.). Ogledi iz sociologije obrazovanja, Skolske novine, Zagreb. 2. Flere, S. ur. (1986.). Proturjecja suvremenog obrazovanja, CDD, Zagreb. 3. Haralambos, M.; Holborn, M. (2002.). Sociologija: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb (11. poglavlje: Obrazovanje, str. 773-882). 4. Vujevi, M. (1991.). Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb. 5. Pili, S. (2002.). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the Case of Croatia. In: Ronald, G. S. (ed.) (2002.). Teacher Education in the Euro-Mediterranean Region. Peter Lang, New York, Washington, Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxford. 6. Pili, S. (1999.). Tko su prijatelji nastavnika, Skolski vjesnik, Vol. 48, 1(1999); 3-21. 7. Pili, S. (1996.). Socio-kulturni profil roditelja predskolske djece (primjer grada Splita), u Pedagoska iskustva, novine i istrazivanja u predskolskom odgoju, Zupanija 93

Preporucena literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

Splitsko-dalmatinska, Europski institut za razvoj potencijala sve djece - IEDPE - Pariz, Split, str. 140-144. 8. Pili, S., Tomas, A. (1994.). eke odrednice osamostaljivanja odgajanika, Skolski vjesnik, Vol. 43, br. 2, str. 163-172. 9. Marinkovi, R., Karaji, N. ur./eds. (2004.). Budunost i uloga nastavnika/Future and the role of teachers. PMF/Faculty of science, Zagreb. 1. Skolstvo u svijetu (1993.). (Komparativna analiza hrvatskog i europskog skolstva) S. Anti et al., ur. HPKZ, Zagreb. 2. Ballantine, J. H. (1983.). The sociology of education, Englewood Cliffs, PrenticeHall. 3. Baranovi, B. (1994.). Promjene obrazovnog diskursa u postsocijalistickoj Hrvatskoj, Revija za sociologiju, Vol. XXV, No 3-4, str. 201-211. 4. Bernstein, B. (1979.). Jezik i drustvene klase. 5. Bogdanovi, S. (1990.). Obrazovanje - rijeka ponornica, Andragoski centar Zagreb. 6. Bourdieu, P. (1992.). Sto znaci govoriti, Naprijed, Zagreb. 7. Cacouault, M.; Oeuvrard, F. (1995.). Sociologie de l'education, Paris, Editions La Decouverte. 8. Cifri, I. (1998.). Obrazovanje izmeu tradicije i modernizacije, Obrazovanje odraslih, Vol. No 1-4. 9. Casopis Drustvena istrazivanja (1998.). God. 7, br. 4-5 (36-37), tematski blok Studiranje u Hrvatskoj: Aspiracije i mogunosti. 10. Delors, J. i sur. (1998.). Ucenje: blago u nama, Educa, Zagreb. 11. Despot, B. (priredila) (1991.). Sociolosko istrazivanje mladih i problema obrazovanja, IDIS, Zagreb. 12. Durkheim, E. (1996.). Obrazovanje i sociologija, Societas, Zagreb. 13. Goja, J. (1998.). Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalna i konfliktna perspektiva, Sociologija sela, 36, 1-4 (139/142) : 89-102. 14. Hess, B. B., Markson, E. W., Stein, Lj. (1988.). Sociology, Third Edition, Macmillan Publishing Company, New York (Chapter 14: Education). 15. Ili, I. (1990.). Dole skole. 16. Ilisin, V. i dr. (2001.). Djeca i mediji. Drzavni zavod za zastitu obitelji, materinstva i mladezi i Institut za drustvena istrazivanja, Zagreb. 17. Lesourne, J. (1993.). Obrazovanje i drustvo: izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb. 18. Meighan, R. (1996.). A Sociology of Educating 2nd ed, Cassell Educational Ltd, London. 19. Mestrovi, M. i Stulhofer, A. (priredili) (1998.). Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj, Hrvatsko sociolosko drustvo, Zagreb. 20. Mialaret, G. i sur. (1989.). Uvod u edukacijske znanosti, Skolske novine, Zagreb. 21. Perspektive obrazovanja, (1982., II 1986. III 1989.). Skolska knjiga, Zagreb i dr. 22. Pili, S. (2003.). Bibliografija radova iz sociologije obrazovanja objavljenih u casopisu Sociologija sela (1963. - 2002.), Skolski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4, str. 361-368. 23. Pili, S. (2003.). Tri nasa casopisa o predskolskom odgoju u proteklom desetljeu, u Ivon, H. ur. Od bastine za bastinu, Hvar. 24. Pili, S. (1996.). Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u Pedagogija i hrvatsko skolstvo, Zagreb. 25. Pili, S. (1997.). Citalacka kultura nastavnika, Skolski vjesnik, broj 1. 26. Placko, Lj. (1990.). Religija i odgoj, Skolske novine, Zagreb. 27. Suchodolski, B. (1988.). Permanentno obrazovanje i stvaralastvo, Skolske novine, Zagreb. 28. Soos, E. (1987.). Demokratizacija obrazovanja, Skolske novine, Zagreb. 29. Vujci, V. (1990.). Obrazovne sanse, Skolske novine, Zagreb. (1989.). Obrazovanje i drustvo, CDD, Zagreb. 30. Zbornik radova (1990.). Modernost i modernizacija, Hrvatsko sociolosko drustvo, Zagreb. Predavanja, seminari, konzultacije, istrazivanja. 94

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Pisanje eseja, test znanja i usmeni ispit.

Hrvatski jezik.

Studentska i kolegijalna evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati longitidunalnih praenja, meunarodna supervizija.

95

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.35. Kod Vrsta Razina Godina

MATEMATIKA II (30 P+45+0 L) VUU027 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. III. Semestar VI.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik Kompetencije koje se stjecu

6 ECTS bodova 56 kontakt sata, 94 sati za proucavanje literature za prirpemanje ispita i 30 sati samostalnog vjezbanja studenata. mr. sc. Ratko Pai, visi predavac Svladavanje osnovnog znanja iz geometrije potrebnog za izvoenje nastave u nizim razredima osnovne skole, usvajanje razvijenih postupaka i stjecanje vjestine primjene matematike; razvijanje logickog misljenja i zakljucivanja potrebnog za druge znanosti i sam zivot; razvijanje preciznosti u izrazavanju i radu. Srednjoskolska matematika. Aksiomi, euklidske geometrije ravnine: cetiri grupe aksioma, trokut, izometrija, osna simetrija, posljedice (teoremi), kutovi, peta grupa aksioma (aksiom o paralelama). Sukladnost trokuta: cetiri osnovne konstrukcije trokuta, cetiri karakteristicne tocke trokuta. Slicnost trokuta: Talesov poucak, Euklidov poucak, Pitagorin poucak, homotetija, sredisnji i obodni kutovi, tangencijalni i tetivni cetverokuti. Poligoni: definicija, Jordanov teorem, zbroj poligona, povrsina poligona (definicija), povrsina pravokutnika, paralelograma i trokuta. Izmjerivi skupovi. Duljina luka krivulje. Aksiomi geometrije prostora. Poliedri, obla tijela, oplosje i volumen. 1. Pai, R. Matematika II (skripta u pripremi). 2. Pavkovi, B., Veljan, D. (1992.). Elementarna matematika I, Tehnicka knjiga, Zagreb. 3. Pavkovi, B., Veljan, D. (1995.). Elementarna matematika II, Tehnicka knjiga, Zagreb. 4. Kurepa, S. (1994.). Matematika 1, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Kurnik, Z., Volenec, V. (1984.). Matematika 2, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Srednjoskolski udzbenici koji obrauju geometriju. 2. Visokoskolski udzbenici koji obrauju geometriju. Frontalna predavanja s naglaskom na primjerima i auditorne vjezbe na kojima se uz zajednicki diskusiju rjesavaju zadaci. Studenti dodatno dobivaju zadatke s rjesenjima za samostalni rad. Kolokvij po potrebi, pismeni ispit i usmeni ispit.

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik.

Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave. Kvalificirana vanjska agencija daje svoj sud.

96

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.36. Kod Vrsta Razina Godina

KINEZIOLOSKA METODIKA 3 (0+15 S+30 M) VUU217 Seminari i vjezbe. Napredna razina. III. Semestar VI.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara. dr. sc. Josip Babin, docent

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za samostalno organiziranje i izvoenje sata tjelesne i zdravstvene kulture. se stjecu Stjecati interese za stvaralacku djelatnost u podrucju tjelesne i zdravstvene kulture; primjenjivati stecena znanja izvoenjem javnih predavanja; osposobiti studente za planiranje i programiranje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture; osposobiti studente za informaticku obradu podataka dobivenih inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem osobina i sposobnosti predvienih za praenje i vrednovanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi; razvijati sposobnost praenja i vrednovanja vlastitog rada; razvijati sposobnost vrednovanja tueg rada aktivnim sudjelovanjem u analizi javnih predavanja kolega; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralastvo i kriticko razmisljanje; razvijati zelju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavrsavanjem u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podrucju. Preduvjeti za upis Polozen ispit iz predmeta Kinezioloska metodika 1. Sadrzaj Preporucena literatura Izrada globalnog, operativnog i izvedbenog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture. Pripremanje, izvoenje i analiziranje javnih predavanja studenata. 1. Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Prirucnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Findak, V., Metikos, D., Mrakovi, M., Neljak, B. (1996.). Primijenjena kineziologija u skolstvu ­ ORME, Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Zagreb. 3. Findak, V. (1997.). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Skolske novine, Zagreb. 4. Findak, V. (1982.). Tjelesni odgoj u osnovnoj skoli. Prirucnik za nastavnike razredne nastave, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Pejci, A., Berlot, S. (1996.). Sadrzaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva cetiri razreda osnovne skole. Prirucnik za ucitelje, Drugo dopunjeno izdanje, CDM ­ BIBLIOTEKA "VAL". Rijeka. 1. Babin, J. (1993.). Pouzdanost nekih motorickih testova kod polaznika prvog razreda osnovne skole, Zbornik radova, 2. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske, Motoricka znanja u funkciji covjeka, Rovinj, 58-60. 2. Delija, K., Pokec, J. (2002.). Programiranje rada u podrucju edukacije, Zbornik radova 11. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Programiranje rada u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije. Rovinj, 10-14. 3. Findak, V. (1999.). Planiranje, programiranje, provoenje i kontrola procesa vjezbanja, Zbornik radova 2. meunarodne znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 109-113. 4. Findak, V., Mrakovi, M. (1992.). Kinezioloski pogledi na odgoj, Napredak, 133 (4); 420-428. 5. Kati, R., Babin, J., Rausavljevi, N., Blazevi, S. (1996.). Analiza razlika motorickih sposobnosti izmeu ucenica u prvom razredu osnovne skole, Skolski vjesnik, casopis za pedagoska i skolska pitanja, Split, 45, (2); 107-115. 6. Koritnik, M. (1988.). 2000 igara, Nasa djeca, Zagreb. 7. Mrakovi, M., Findak, V., Metikos, D., Neljak, B., Prot, F. (1998.). Hijerarhijska 97

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

vrijednost sadrzaja nastave tjelesne i zdravstvene kulture ucenika osnovnih skola, Napredak, Zagreb, 139 (4); 412-423. 8. Mrakovi, M., Findak, V., Gagro, I., Juras, V., Relji, J. (1986.). Metodologija praenja i vrednovanja u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podrucju, Delegatski bilten Zagreb, br. 82. 9. Stella, I. (1970.). Priredbe fizicke kulture u skolama, Skolska knjiga, Zagreb. 10. Vlahovi, L. (2001.). Metodologija osnivanja homogeniziranih skupina u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture na temelju visedimenzionalnog kriterija, Zbornik radova 10. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske, Porec, 219-221. 11. Nastavni plan i program za osnovne skole u Republici Hrvatskoj (1995.) - Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture. Glasnik Ministarstva prosvjete, kulture i sporta Republike Hrvatske, Zagreb. Program predmeta realizira se s fondom od 45 sati (0+1+2). Nastava se realizira kroz seminare na fakultetu i metodicke vjezbe u vjezbaonicama (javna predavanja studenata). Student je obvezan izraditi i prezentirati seminarski rad iz podrucja planiranja i programiranja (globalni, operativni i izvedbeni plan i program za jedan razred), odrzati najmanje jedno pozitivno ocijenjeno javno predavanje, te aktivno sudjelovati u analizi javnih predavanja kolega. Praenje aktivnosti studenta tijekom izrade i prezentacije seminarskog rada, ukljucenosti u raspravu o seminarskom radu, pripremanja i realizacije javnog predavanja, te rasprave tijekom analize javnih predavanja studenata. Ocjena kolegija donosi se na osnovi ocjene seminara, ocjene javnih predavanja, te ukupne aktivnosti studenata. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

98

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.37. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 1 (30 P+15 S+0) VUU048 Predavanja i seminari. Osnovna razina. III. Semestar VI.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za polaganje ispita i 30 sati za pisanje i prezentaciju seminara studentima u Power Pointu. mr. sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac

Kompetencije koje Strucno-metodicko osposobljavanje studenata za kriticko promisljanje, kvalitetno planiranje i pripremanje nastavnih sadrzaja iz predmeta likovna kultura primjenom se stjecu suvremenih metodickih spoznaja. Upoznati studente s likovnim jezikom djece i njegovim simbolima, sa strukturom, znacenjima i zakonitostima razvoja likovnih sposobnosti; osposobiti studente za poticanje i razvijanje percepcijskih, oblikovnih i stvaralackih sposobnosti ucenika; upoznati i znati primjeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi likovne kulture; upoznati i znati primijeniti didakticka nacela, nastavne metode i metodicke oblike rada u nastavi likovne kulture; osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave likovne kulture; osposobiti studente za praenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada; osposobiti studente za vrednovanje stvaralackih postignua ucenika; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati individualnost i samostalnost, ali i sposobnost rada u timu; razvijati istrazivacke sposobnosti, stvaralacko i kriticko promisljanje; razvijati primjenu stecenih znanja u slicnim i novim situacijama; razvijati zelju i potrebu za permanentnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici nastave likovne kulture. Preduvjeti za upis Odslusan predmet Likovna kultura. Odreenje, cilj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave likovne kulture. Povijesni Sadrzaj razvitak teorije i prakse likovnog odgoja. Posebnost i vaznost nastavnog predmeta likovna kultura. Zadaci i bit nastave likovne kulture. Karakteristike likovnog izrazavanja i stvaranja kod djece ­ faze razvitka likovnog izraza. Estetski odgoj i nastava likovne kulture (estetsko-likovne komponente zadataka likovne kulture). Proces spoznavanja u nastavi likovne kulture (kriteriji i funkcija razlikovanja vizualnog od likovnog misljenja). Nastava likovne kulture u funkciji promicanja kreativnosti. Negativne pojave u djecjem stvaralastvu i ometanje djecjeg likovnog razvoja. Psiholoske osnove recepcije umjetnickih djela (razvoj sposobnosti promatranja i dozivljavanja umjetnickih djela kod ucenika). Motivacija u likovnoj nastavi. Izvori znanja, nastvna sredstva i suvremena nastavna pomagala u nastavi likovne kulture. Nastavne metode, didakticki principi, oblici rada i njihova primjena u nastavi likovne kulture. Vrednovanje, praenje i ocjenjivanje u likovnoj nastavi. Metodicko oblikovanje nastave likovne kulture. 1. Jakubin, M., Grguri, N. (1996.). Vizualno­likovni odgoj i obrazovanje, Eduka, Preporucena Zagreb. literatura 2. Karlavaris, B. (1991.). Metodika likovnog odgoja 1, Hofbauer p.o., Rijeka. 3. Karlavaris, B. (1991.). Metodika likovnog odgoja 2, Hofbauer p.o., Rijeka. 4. Tanay, E. R. (1990.). Likovna kultura u razrednoj nastavi, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijea: metodicki prirucnik za uspjesno Dopunska poucavanje i ucenje, Educa, Zagreb. literatura 2. Jelavi, F. (2000.). Spoznajne osobitosti suvremene nastave, Metodika: casopis za teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi, Uciteljska akademija Sveucilista u Zagrebu, 1:55-61. 3. Turkovi, V. (1999.). Obrazovanje za kreativnost putem umjetnosti, Casopis za pedagogijsku teoriju i praksu Napredak, Vol 140 br. 3:356-367. 99

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti

4. Karlavaris, B. (1992.). Pristupi likovnom odgoju kao nastavnom predmetu i istrazivackom podrucju, Zbornik Pedagoskog fakulteta u Rijeci, br. 12: 155-162. 5. Karlavaris, B. (1991.). Razvoj osjetljivosti za prostor kod djece, Zbornik Pedagoskog fakulteta u Rijeci, br. 11: 73-79. 6. Turkovi, V. (2001.). Mo slike u obrazovanju, u Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijee InSEA, str. 63-76. 7. Eisner, E. (1972.) Educating Artistic Vision. New York: Macmillan Program predmeta Teorijske osnove metodike nastave likovne kulture realizira se u sestom semestru s fondom od 45 sati (2+1+0). Nastava e biti realizirana kroz predavanja i seminare na Visokoj uciteljskoj skoli primjenom razlicitih oblika rada uz primjenu suvremene nastavne tehnologije. Nakon odslusanih predavanja polaze se usmeni ispit. Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, sto e prezentirati studentima. Opseg seminarskog rada, bibliografija, biljeske i mjesto za graficke priloge moze iznositi najvise 15 stranica, odnosno do 30 000 znakova (seminarski rad mogue je prirediti kao Power Point prezentaciju ili u HTML­u oblikovati zanimljivu web stranicu ). Hrvatski jezik.

Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija.

100

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.38. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 (30 P+15 S+0) VUU046 Predavanja i seminari. Osnovna razina. III. Semestar VI.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

Kompetencije koje Strucno-metodicko osposobljavanje studenata za kriticko promisljanje, kvalitetno planiranje i pripremanje nastavnog sadrzaja predmeta glazbena kultura primjenom se stjecu suvremenih metodickih spoznaja. Osvijestiti i razumjeti vaznost nastavnog predmeta glazbena kultura; upoznati i primijeniti osnovna nacela, nastavne metode i metodicke oblike rada u nastavi glazbene kulture; osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave glazbene kulture; osposobiti studente za praenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada; osposobiti studente za vrednovanje postignua ucenika; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati primjenu stecenih znanja u slicnim ili novim situacijama; razvijati zelju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavrsavanjem u metodici nastave glazbene kulture. Preduvjeti za upis Odslusani predmeti Notno pismo, Glazbena kultura, Vokalno-instrumentalni praktikum, Didaktika. Retrospektiva - glazbena nastava kroz povijest. Cilj i zadaci glazbene nastave. Sadrzaj Koncepcija glazbene nastave. Cimbenici koji utjecu na ostvarenje cilja i zadataka glazbene kulture: satnica, materijalna opremljenost skola, educiranost ucitelja, mogunosti djece. Nastavne metode, nastavna sredstva i pomagala, nastavni sustavi i oblici, te didakticka nacela glazbene kulture. Etape i artikulacija nastavnog procesa. Pripremanje ucitelja za nastavu glazbene kulture. Aktivnosti glazbene nastave: brojalica, pjevanje, slusanje i upoznavanje glazbe, sviranje, djecje glazbeno stvaralastvo. Psihometrijski pristup procjeni muzikalnosti. Utjecaj medija na formiranje glazbenog ukusa. 1. Brdari, R. (1986.). Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture. Prirucnik za Preporucena nastavnike razredne nastave i glazbene kulture u odgoju i osnovnom te usmjerenom literatura obrazovanju, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Makjani, V., Zavrski, J. (1974.). Glazbeni odgoj u prvom, drugom i treem razredu osnovne skole. Prirucnik za nastavnike, (2. izdanje), Zagreb: Skolska knjiga. 3. Novaci, Kutnjak, Njiri, Makjani (1986.). Glazbena kultura u prvom, drugom i treem razredu osnovne skole. Prirucnik za nastavnika, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Rojko, P. (1996.) Metodika nastave glazbe. Teorijsko­tematski aspekti, Sveuciliste J.J. Strossmayera u Osijeku. 1. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Skolska knjiga. Dopunska 2. Manasteriotti, V. (1982.). Muzicki odgoj na pocetnom stupnju. Metodske upute za literatura odgajatelje i nastavnike razredne nastave, (7. izdanje), Zagreb: Skolska knjiga. 3. Njiri, N. (1994.). Pjevanka: prirucnik za ucitelje s metodickim uputama ua nastavu glazbene kulture u prvom, drugom i treem razredu osnovne skole, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Njiri, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Skolska knjiga. 5. Pesek, A. (1990.). Znacaj glazbenog odgoja za razvoj glazbenih intelektualnih sposobnosti, Tonovi, 11-12. 6. Pozgaj, J. (1988.). Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj skoli, Preraeno i dopunjeno izdanje, Zagreb: Skolska knjiga. 101

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

7. Rojko, P. (1981.). Testiranje u muzici. Muzikoloski zavod Muzicke akademije u Zagrebu. 8. Rojko, P. (1982.). Psiholoske osnove intonacije i ritma, Muzicka akademija­Croatia concert. 9. Sam, R. (1995.). Glazbeni dozivljaj u odgoju djeteta, Rijeka: Glosa d.o.o. 10. Hennessey, S. (1995.) Music 7-11: Developing Primary Teaching Skills (Curriculum in Primary Practice). Routledge Program predmeta realizira se u 6. semestru s fondom od 45 sati (2+1+0). Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu, primjenom frontalnog, grupnog i individualnog rada uz primjenu suvremene nastavne tehnologije. Student je obvezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad. Praenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i prezentacije seminarskog rada, te ukljucenosti u raspravu o seminarskom radu. Nakon odslusanih predavanja polaze se usmeni ispit. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave i ispita.

102

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.39. Kod Vrsta Razina Godina

METODICKA PRAKSA I (0+0+30 M) VUU126 Srednja. III. 1 ECTS bod Semestar VI.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

-

Kompetencije koje Student se osposobljava za razumijevanje problemskih dimenzija samostalnog pripremanja i izvoenja nastave u razlicitim nastavnim programima. Postaje sposoban se stjecu uvazavati vrijednost nastavnih strategija. Student stjece kompetenciju razlikovanja uciteljskih uloga i slozenosti zahtjeva s kojima se ucitelj suocava. Preduvjeti za upis Tijekom jednotjedne strucno-pedagoske izobrazbe student je duzan: upoznati izvedbene Sadrzaj programe razlicitih nastavnih predmeta; hospitirati minimalno 10 sati na satima mentora (razlicitih nastavnih predmeta i razreda; napraviti pismeni prikaz (na obrascu) za svaki ogledni sat. Nakon zavrsene strucno-pedagoske izobrazbe student treba predati prikaze oglednih sati nastavnicima metodike. Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nakon zavrsene strucno-pedagoske izobrazbe student treba predati prikaze oglednih sati acin provjere znanja i polaganja nastavnicima metodike. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

103

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.40. Kod Vrsta Razina Godina

JEZICNA KULTURA (30 P+0+30 G) VUU206 Predavanja, seminari i vjezbe. Napredna razina u lingvistici. IV. Semestar VII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS 45 kontakt sata, 85 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za samostalnu studentsku izradu eseja. mr.sc. Jagoda Grani, visi predavac

Kompetencije koje Prepoznavanje opih svojstava svih jezika. Uloga jezika u izgradnji individualnog i kolektivnog identiteta. Optimalna komunikacija u razlicitim medijima jezicnog izraza. se stjecu Komunikacijska kompetencija u obrazovanju. Preduvjeti za upis Predmeti: Hrvatski jezik, Engleski jezik (ili neki drugi strani jezik). Sadrzaj Suvremena lingvisticka percepcija jezika kao osnovnog obiljezja covjeka. Struktura jezika i njegove funkcije. Jezik i govor. Jezik, kultura, drustvo. Stavovi prema jeziku. Slicnosti i razlike meu jezicima. Spacijalne, temporalne i socijalne varijacije u uporabi jezik u jezicnim zajednicama. Visejezicnost. Javna komunikacija: domene i diskursi. Jezicna i komunikacijska kompetencija. Funkcionalno diferenciranje i jezicna kultura. Norma u jeziku. Standard i nestandardni idiomi. 1. Pavlicevi-Frani, D., Kovacevi, M., (ur.) (2003.). Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena/ Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Theoretical Considerations and Practice, Naklada Slap i Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb. 2. Skari, I. (2000.). Temeljci suvremenoga govornistva, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Skiljan, D. (2000.). Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb. 4. Skiljan, D. (1994.). Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka. 1. Katici, R. (1986.). ovi jezikoslovni ogledi, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Kovacevi, M., Pavlicevi-Frani, D. (ur.) (2002.). Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Reviews, Problems, Guidelines, Naklada Slap i Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb. 3. Pranjkovi, I. (1997.). Jezikoslovna sporenja, Konzor, Zagreb. 4. Skari, I. (1988.). U potrazi za izgubljenim govorom, Skolska knjiga,Zagreb. 5. Skiljan, D. (1988.). Jezicna politika, Naprijed, Zagreb. Predavanja i seminari. Vjezbe (govorene i pisane). Diskusije (radionice). Samostalna studentska izlaganja. Kolokviji. Pismene provjere. Radionice. Pisanje eseja. Ispit: pismeni i usmeni. Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja.

104

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.41. Kod Vrsta Razina Godina

PRIRODOSLOVLJE (30 P+30 S+15 L) VUU150 Predavanja, seminari i vjezbe. Srednja razina. IV. Semestar VII. 5 ECTS 56 kontakt sata, 54 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 20 sati za izradu seminarskog rada i eseja , 20 sati za izradu vjezbi i istrazivanja.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

dr. sc. Nada Bezi, docent Kompetencije koje Prirodoslovni sadrzaji su usmjereni ka spoznajnim i prakticnim aktivnostima te se tako razvijaju interes i sposobnosti za samostalno upoznavanje okolisa i njihovu primjenu u se stjecu razrednoj nastavi. Preduvjeti za upis Nema ih. Predavanja. Ziva i neziva priroda. Kemijska graa zivih bia. Stanica - osnovna jedinica Sadrzaj zivota. Osnovni pojmovi iz genetike i molekularne biologije. Autotrofna biljka cvjetnjaca - graa i funkcija. Heterotrofni organizam - graa i funkcija. Covjek i njegovo zdravlje. Skolska djeca i njihove najcese bolesti - imunoloske reakcije. Temelji ekologije. Ekologijski cimbenici: abioticki (zrak, voda, tlo, toplina) i bioticki. Utjecaj covjeka na prirodu i zastita prirode. Seminar. Zrak; tvari koje tvore zrak, atmosferske pojave. Voda u prirodi; meka i tvrda voda, voda za pie, kisik, vodik - dobivanje, svojstva i uporaba. Proizvodi anorganske i organske kemijske industrije. Problemi zagaenja tla, vode i atmosfere, "efekt staklenika", ozonske rupe. Gibanje ­ put,brzina,ubrzanje. Valno gibanje - zvuk i svjetlo. Nesreeno gibanje molekula - tlak, drugi zakon termodinamike. Elektricne pojave naboj. Ohmov zakon, stanica kao kondenzator. Kvantne pojave - modeli atoma. Vjezbe. Mikroskopiranje, gamete, biljna i zivotinjska stanica, pregled biljnog i zivotinjskog carstva; gljive. 1. Baci, T., R. Erben (1997.). Raznolikost zivog svijeta, Skolska knjiga, Zagreb. Preporucena 2. Berns, M. (1997.). Stanica, Skolska knjiga, Zagreb. literatura 3. Svob, T., Svob, M., Novakovi, M. (1990.). Osnove ope i humane genetike, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Springer O. (1995.). Covjek i zdravlje, Profil international, Zagreb. 1. Cooper, G. M. & Hausman, R.E. (2003.) The Cell: A Molecular Approach. Sinauer Dopunska Associates literatura 2. Cooper, G. M. (2004.). Stanica (molekularni pristup), Medicinska naklada, Zagreb. 3. Udzbenici biologije, kemije i fizike za srednje skole. Oblici provoenja Usmeno izlaganje i razgovor uz multimedijsku podrsku. nastave Kolokvij i usmeni ispit. acin provjere znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, rezultati acin praenja longitudinalnih praenja, meunarodna supervizija. kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula 105

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.42. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 1 (30 P+30 S+0) VUU049 Predavanja i seminari. Osnovna razina. IV. Semestar VII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 65 sati za samostalno proucavanje literature za pripremu ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara. Irena Misurac-Zorica, predavac

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za kriticno promisljanje, kvalitetno i kreativno planiranje i pripremanje nastave matematike u razrednoj nastavi primjenom suvremenih spoznaja se stjecu metodike matematike. Osvijestiti vaznost ucenja matematike u suvremenom svijetu; upoznati spoznajne karakteristike procesa ucenja matematike; upoznati i znati primijeniti osnovna nacela u nastavi matematike; upoznati i znati primijeniti nastavne metode i metodicke oblike rada u nastavi matematike; teoretski i prakticki upoznati i znati primijeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala u pocetnoj nastavi matematike; osposobiti studente za planiranje i pripremanje redovite, dopunske i dodatne nastave matematike; osposobiti studente za praenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada i rada ucenika; razvijati kriticki odnos prema vlastitom radu i radu kolega; razvijati samostalnost, ali i sposobnost rada u timu; razvijati stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati kod studenata ljubav i interes za matematiku; upoznati suvremene koncepcije i programe poucavanja matematike; razvijati kod studenata kreativnost u planiranju i pripremanju nastavnog sata matematike; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici pocetne nastave matematike. Preduvjeti za upis predmeta Teorijske osnove metodike nastave matematike su odslusani Preduvjeti za upis matematicki predmeti, te polozen ispit iz predmeta Didaktika. Odreenje, cilj i zadaci, interdisciplinarnost, te ustroj metodike nastave matematike. Sadrzaj Povijesni razvoj nastave matematike. Posebnost i vaznost nastave matematike. Misaone operacije i nacini zakljucivanja u matematici. Matematicke sposobnosti. Motivacija u pocetnoj nastavi matematike. Temeljna nacela u nastavi matematike. Nastavne metode i njihova primjena u nastavi matematike. Oblici rada u nastavi matematike. Izvori znanja, suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi matematike. Metodicko oblikovanje nastavnih sati iz matematike. Dopunska nastava matematike. Dodatna nastava matematike. Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje ucenikovih postignua i djelatnosti. Praenje i vrednovanje nastavne djelatnosti. 1. Markovac, J. (2001.). Metodika pocetne nastave matematike, Skolska knjiga, Zagreb. Preporucena 2. Liebeck, P. (1995.). Kako djeca uce matematiku", Educa, Zagreb. literatura 3. Sharma, C. M. (2001.). Matematika bez suza: kako pomoi djetetu s teskoama u ucenju matematike, Ostvarenje, Lekenik. 4. Cudina-Obradovi, M. (1999.). Odrednice i posljedice matematicke pripremljenosti za skolu, Napredak: casopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 140 (3); str. 330-340 1. Ovcar, S. (1990.). Razvijanje misljenja u nastavi matematike, Zrinski, Cakovec. Dopunska 2. Tomas, A. (1993.). Individualizacijom do matematike, Fakultet prirodoslovnoliteratura matematickih znanosti i odgojnih podrucja, Split. 3. Daki, B. (1993.). Zornost u nastavi matematike, Skolske novine, Zagreb. 4. Devide, V. (1972.). Matematika kroz kulture i epohe, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Piaget, J. (1952.) The Child's Conception of umber. New York: Norton 6. Grouws, D. (ed.) (1992.) Handbook of Reasearch on Mathematics Teaching and Learning. Reston: NCTM Oblici provoenja Program predmeta Teorijske osnove metodike nastave matematike realizira se u 7. semestru s fondom od 60 sati (2+2+0). Nastava e biti realizirana kroz predavanja i nastave seminare na fakultetu, primjenom metoda i oblika rada koji poticu aktivno ucenje i 106

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

kriticko misljenje, a sve uz primjenu suvremene nastavne tehnologije. acin provjere znanja i polaganja ispita Praenje aktivnosti studenata tijekom realizacije predmeta (aktivnost tijekom predavanja, kriticka rasprava poslije prezentacije seminara drugih studenata). Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o zadanoj metodickoj temi u dogovoru s nastavnikom. Seminarski radovi trebaju imati od 5 do 10 kartica teksta (1 kartica ima 1800 znakova bez razmaka), s pravilnim citiranjem literature i ostalim formalnim elementima. Seminarski rad student e prezentirati ostalim studentima, pri cemu e se poticati Power Point prezentacija ili oblikovanje web stranice. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju. Nakon odslusanog predmeta polaze se usmeni ispit. Zavrsna ocjena predmeta bit e formirana na osnovi svih navedenih ocjena. Hrvatski jezik.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; pismeno samoprocjenjivanje.

107

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.43. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 2 (0+30 S+15 M) VUU130 Seminari i vjezbe. Predmet srednje razine slozenosti. IV. Semestar VII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontak sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature i 20 sati za izradu seminarskog rada i odrzavanje simuliranih i individualnih predavanja. mr. sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac

Kompetencije koje Osposobiti studente za uspjesno izvoenje nastave likovne kulture na teorijskoj i prakticnoj razini. se stjecu Osposobiti studente za kriticku i kreativnu analizu sadrzaja nastavnog predmeta likovna kultura sa strucnog i metodickog stajalista; osposobiti studente za korelacijski pristup u planiranju i izvoenju nastave likovne kulture; osposobiti studente za pronalazenje zanimljivih i odgovarajuih motiva za likovno izrazavanje i stvaranje; upoznati studente s aktualnim udzbenicima i razvijati sposobnost kriticke analize njihova sadrzaja; razvijati kreativno i kriticko misljenje, istrazivacke sposobnosti, samostalnost i individualnost studenata; razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja odrzavanjem individualnih predavanja; razvijati sposobnost analize i vrednovanja uzornih predavanja mentora; razvijati zelju i potrebu za permanentnim usavrsavanjem u metodici likovne kulture. Preduvjet za upis ovog predmeta su odslusani predmeti Likovna kultura i Metodika Preduvjeti za upis likovne kulture 1. Upoznavanje i rasclamba nastavnog programa predmeta likovna kultura. Korelacija u Sadrzaj nastavi likovne kulture. Pripremanje godisnjeg rasporeda nastavne grae, tematsko pripremanje, neposredno pripremanje i vrednovanje nastavne djelatnosti. Daroviti ucenici i nastava likovne kulture. Likovni tipovi djece. Nazocnost uzornim predavanjima mentora i odrzavanje simuliranih i individualnih predavanja studenata. 1. Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - prirucnik za likovnu kulturu, Skolska knjiga, Preporucena Zagreb. literatura 2. Huzjak, M. (2002.). Ucimo gledati ­ prirucnik likovne kulture za nastavnike razredne nastave, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Jakovljevi, S. (2004.). Likovni ­ prirucnik za uciteljice i ucitelje za likovnu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne skole, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Harapin - Mehkek, R., Ivanci, G. (2004.). Ideja ­ prirucnik iz likovne kulture, Znanje, Zagreb. 1. Huzjak, M. (2001.). Korelacija u nastavi: strukturalni prijevod, Metodika: casopis za Dopunska teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi. literatura Uciteljska akademija Sveucilista u Zagrebu: Vol. 2, br. 2-3: 39-43. 2. Huzjak, M. (2000.). Korelacija u metodici likovne kulture, Zbornik Uciteljske akademije u Zagrebu 1(2) : 225 ­ 231 3. Huzjak, M. (2001.). Vizualizacija audio ritmova pomou reprodukcija, Zbornik Uciteljske akademije u Zagrebu 1(3):199-202. 4. Kuscevi, D. (2004.). Kreativno ­ stvaralacki pristup u nastavi likovne kulture, Metodika: casopis za teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi. Uciteljska akademija Sveucilista u Zagrebu: Vol. 5. br. 8:7685. 5. Centner, S. (2000.). Integrativni pristup likovnoj kulturi, Zivot i skola: casopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja br. 3:111-114. 6. Romi, S. (2001.). Povezanost likovne kulture s ostalim nastavnim predmetima u razrednoj nastavi, Zbornik uciteljske akademije u Zagrebu 1/3: 345-353. 7. Damjanov, J. (1998.). Opet iznova o vizualnom odgoju, Hrvatska revija, 48 (3):555563. 108

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

8. Tacol, T. (2003.). Uspjesno poucavanje likovnog odgoja prema suvremenoj metodi rada, Napredak, casopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 144 1:81-92. 9. Grupa autora (1998.). Deklaracija o pravima djece i mladezi Republike Hrvatske na kontinuiranu i djelotvornu likovnu izobrazbu, u Crtez u znanosti, Sveuciliste u Zagrebu - Geodetski fakultet, str. 7 - 8. Program predmeta Metodika nastave likovne kulture realizira se u sedmom semestru s fondom od 45 sati (0+2+1). Nastava e biti realizirana kroz seminare i vjezbe na Visokoj uciteljskoj skoli (simulirana predavanja) i u osnovnoj skoli (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja studenata). Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, sto e prezentirati studentima, odslusati barem tri uzorna predavanja i odrzati jedno simulirano i individualno predavanje. Opseg seminarskog rada, bibliografija, biljeske i mjesto za graficke priloge moze iznositi najvise 15 stranica, odnosno do 30 000 znakova (seminarski rad mogue je prirediti kao Power Point prezentaciju ili u HTML­u oblikovati zanimljivu web stranicu). Hrvatski jezik.

Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, evaluacija i refleksija kolega.

109

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.44. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 2 (0+30 S+15 M) VUU128 Seminari i vjezbe. Srednja razina. IV. Semestar VII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara te pripravu i izvedbu simuliranog i individualnog predavanja. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za realizaciju nastave glazbene kulture primarno na teorijskoj, te u manjoj mjeri na prakticnoj razini. se stjecu Razvijati kriticki odnos prema sadrzajima glazbene kulture na temelju analize sadrzaja nastavnog predmeta sa strucnog i metodickog stajalista; razvijati sposobnost vrednovanja rada analiziranjem uzornih predavanja mentora; primjenjivati stecena znanja odrzavanjem individualnih predavanja; uspostavljati korelaciju glazbene kulture s ostalim predmetima; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati zelju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavrsavanjem u metodici nastave glazbene kulture. Preduvjet za upis je odslusan predmet Metodika nastave glazbene kulture 1. Preduvjeti za upis Analiza aktualnih udzbenika glazbene kulture. Koncipiranje aktivnosti pjevanja, Sadrzaj slusanja, sviranja i stvaralastva. Uspostavljanje korelacije sadrzaja glazbene kulture sa sadrzajima drugih nastavnih predmeta. Metodoloski sustavi odgoja i obrazovanja. Nazocnost uzornim predavanjima mentora, te odrzavanje simuliranih i individualnih predavanja studenata. 1. Aktualni udzbenici i metodicki prirucnici glazbene kulture. Preporucena 2. Njiri, N. (1994.). Pjevanka: prirucnik za ucitelje s metodickim uputama za nastavu literatura glazbene kulture u prvom, drugom i treem razredu osnovne skole, Zagreb: Skolska knjiga. 3. Njiri, N. (2001.). Put do glazbe, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Rojko, P. (1997.). Ocjenjivanje u glazbenoj nastavi, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga. 2 (30), 11-14. 5. Rojko, P. (2001.). Aktualna pitanja glazbene pedagogije, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 1/2 (37/38), 98-110. 1. Manasteriotti, V. (1981.). Prvi susreti djeteta s muzikom, Zagreb: Skolska knjiga. Dopunska 2. Manasteriotti, V. (1982.). Muzicki odgoj na pocetnom stupnju. Metodske upute za literatura odgajatelje i nastavnike razredne nastave, (7. izdanje), Zagreb: Skolska knjiga. 3. Pesek-Pettan, A. (1993.). Metodoloski sustavi glazbenog odgoja i obrazovanja, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 2 (20), 3-11. 4. Rojko, P. (1994.). Slusanje i upoznavanje glazbe, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 1/2 (21/22), 3-12. 5. Rojko, P. (1997.). Glazbena nastava i rastereenje ucenika, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 1 (29), 17-18. 6. Rojko, P. (2002.). Je li mogu sustavan glazbeni odgoj u ranom djetinjstvu, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 2 (40), 74-79. 7. Rojko, P. (2004.). Metodika glazbene nastave, Zagreb: Jaksa Zlatar. Program predmeta realizira se u 7. semestru s fondom od 45 sati (0+2+1). Nastava se Oblici provoenja realizira kroz seminare i vjezbe na fakultetu (simulirana predavanja) i vjezbe u osnovnoj nastave skoli (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja studenata). Student je obvezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad, nazociti dvama uzornim predavanjima i odrzati jedno individualno predavanje. 110

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

acin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Praenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i prezentacije seminarskog rada, ukljucenosti u raspravu o seminarskom radu, prezentacije simuliranog predavanja, te rasprave tijekom analize uzornih predavanja mentora. Nakon odslusanih predavanja ocjena predmeta bit e formirana na osnovi ocjene seminara, prezentacije simuliranog predavanja i ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

111

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.45. Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 2 (0+30 S+30 M) VUU131 Seminari i vjezbe. Predmet srednje razine slozenosti. IV. Semestar VIII.

5 ECTS bodova 34 kontakt sati, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada, odnosno simuliranog predavanja, te priprava i izvedba individualnog predavanja. Irena Misurac-Zorica, predavac

Kompetencije koje Osposobiti studente za pripremanje i realizaciju nastave matematike u razrednoj nastavi, te razvijati kod njih vjestine uspjesnog poucavanja na teorijskoj i prakticnoj razini. se stjecu Kvalitativnom analizom upoznati sadrzaje pocetne nastave matematike sa strucnog i metodickog stajalista; prouciti odabrane dijelove pocetne nastave matematike; razvijati vjestinu kriticnog odnosa prema sadrzajima pocetne nastave matematike; upoznati i kriticki analizirati aktualne udzbenike matematike; upoznati prirodno okruzje u kojem se realizira pocetna nastava matematike; razvijati sposobnost analiziranja, sintetiziranja, te vrednovanja nastavnog rada analiziranjem uzornih predavanja; poticati i razvijati kreativnost i samostalnost u planiranju i realiziranju nastavnih sati matematike; razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja odrzavanjem simuliranih i individualnih predavanja; osposobiti se za kriticku analizu i procjenu vlastite i tue nastave; razvijati kod studenata ljubav i interes za matematiku; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici pocetne nastave matematike. Preduvjet za upis predmeta Metodika nastave matematike 2 je odslusan predmet Preduvjeti za upis Metodika nastave matematike 1. Sadrzaji nastave matematike za razrednu nastavu. Pripremanje nastave matematike za Sadrzaj skolsku godinu. Korelacija sadrzaja matematike sa sadrzajima drugih nastavnih predmeta. Pisana priprava za izvoenje nastavnog sata iz matematike. Igre u nastavi matematike. Matematicki pojmovi u pocetnoj nastavi matematike. Vrste i specificnosti matematickih zadataka. Metodika rjesavanja matematickih zadataka. Izvanucionicka nastava matematike. Odgojni potencijali nastave matematike. Simulirana predavanja. Uzorna predavanja mentora. Individualna predavanja studenata. 1. Markovac, J. (2001.). Metodika pocetne nastave matematike, Skolska knjiga, Zagreb. Preporucena 2. Misurac-Zorica, I. (2003.). Kreativna nastava geometrije u Dioklecijanovoj palaci za literatura ucenike od 1. do 4. razreda osnovne skole, Zbornik radova sa skupa "Kreativnost ucitelja/nastavnika i ucenika u nastavi matematike", str. 148-170, Pula. 3. Misurac-Zorica, I. (2004.). Zadaci rijecima u nastavi matematike, Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa s meunarodnom suradnjom "Dijete, odgojitelj i ucitelj", Zadar, str. 197-205. 4. Misurac-Zorica, I. (2003.). Ostvarivanje zadaa pocetne nastave matematike matematickim igrama, Skolski vjesnik, Volumen 52, broj 1 - 2, str. 119 ­ 127. 5. Udzbenici za matematiku u razrednoj nastavi. 6. Prirucnici za ucitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi. 1. Skok, P. (2002.). Izvanucionicka nastava, Pedagoski servis, Zagreb. Dopunska 2. Vlahovi-Steti, V., Vizek Vidovi, V. Kladim se da mozes...: psiholoski aspekti literatura pocetnog poucavanja matematike, Udruga roditelja "Korak po korak", Zagreb. 3. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijea: metodicki prirucnik za uspjesno poucavanje i ucenje, Educa, Zagreb. 4. Misurac-Zorica, I. (2003.). Mogunosti odgoja i obrazovanja za demokraciju u pocetnoj nastavi matematike, Zbornik radova sa znanstveno - strucnog skupa "Djetinjstvo, razvoj i odgoj", str. 101 ­ 110. 5. Vlahovi-Steti, V., Kisak, M., Vizek Vidovi, V. (2000.). Uspjesnost rjesavanja problemskih matematickih zadataka: provjera matematicko-logickog modela, 112

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave

acin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Suvremena psihologija, 3, ½, str. 49-66, Zagreb. 6. Daki, B. (1993.). Zornost u nastavi matematike, Skolske novine, Zagreb. Program predmeta Metodika nastave matematike realizira se u 8. semestru s fondom od 60 sati (0+2+2). Nastava e biti realizirana kroz seminare na fakultetu, te vjezbe na fakultetu i u osnovnoj skoli - vjezbaonici (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja studenata). Praenje aktivnosti studenata tijekom realizacije predmeta (aktivnost tijekom seminara i vjezbi, kriticka rasprava nakon prezentacije seminara drugih studenata, odnosno simuliranih i uzornih predavanja). Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o aktualnim udzbenicima matematike (3- 8 kartica teksta) ili odrzati simulirano predavanje sata matematike. Seminarski rad student e prezentirati ostalim studentima. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju. Zavrsna ocjena predmeta bit e formirana na osnovi svih navedenih ocjena. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.

113

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.46. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA 1 (30 P+30 S+0) VUU050 Predavanja i seminari. Temeljna razina. IV. Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 23 kontakt sati, 107 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i za izradu seminarskog rada, te 20 sati za pisanje eseja i prezentaciju i/ili izradu Power Point prezentacije ili HTML oblika. dr. sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac

Kompetencije koje Strucno-metodicko osposobljavanje studenata za kriticko promisljanje, kvalitetno i kreativno planiranje i pripremanje nastavnog sadrzaja predmeta prirode i drustva se stjecu primjenom suvremenih spoznaja metodike. Osvijestiti i razumjeti vaznost nastavnog predmeta priroda i drustvo; upoznati procese spoznavanja u nastavi prirode i drustva; upoznati i znati primijeniti suvremena nastavna sredstva i pomagala u nastavi prirode i drustva; upoznati i znati primijeniti osnovna nacela te nastavne metode i metodicke oblike rada u nastavi prirode i drustva; osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave prirode i drustva; osposobiti studente za praenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitog rada; osposobiti studente za vrednovanje postignua ucenika u nastavnim djelatnostima nastave prirode i drustva; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost rada u timu; razvijati istrazivacke sposobnosti, stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati primjenu stecenih znanja u slicnim ili novim situacijama; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici nastave prirode i drustva. Preduvjeti za upis Preduvjet za upis predmeta Metodika nastave prirode i drustva1 je polozen ispit iz predmeta Didaktika (uvjetni ispit). Odreenje, ustroj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave prirode i drustva. Sadrzaj Razvoj nastave prirode i drustva. Posebnost i vaznost nastavnog predmeta priroda i drustvo. Specificnosti nastavnog programa nastave prirode i drustva. Sadrzaj i zadaci nastave prirode i drustva. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drustva. Izvori znanja, nastavna sredstva i suvremena nastavna pomagala u nastavi prirode i drustva. Nastavne metode i njihova primjena u nastavi prirode i drustva. Oblici rada i njihovo umrezavanje u nastavi prirode i drustva. Metodicko oblikovanje nastave prirode i drustva. Nastavni sati i suvremeni pristupi nastavi prirode i drustva. Pripremanje nastave prirode i drustva za skolsku godinu. Vrednovanje nastavne djelatnosti. Praenje, provjeravanje i ocjenjivanje ucenikovih postignua i djelatnosti. 1. De Zan, I. (2000.). Metodika nastave prirode i drustva, Skolska knjiga, Zagreb. Preporucena 2. Jensen, E., (2003.). Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu skolu i uspjesno literatura ucenje, Zagreb: Educa. 3. Stevanovi, M., Papotnik, A., Gumzej, G., (2002.). Stvaralacka i projektna nastava, Pretetinec, Letis. 4. Terhart, E. (2001.). Metode poucavanja i ucenja: uvod u probleme metodicke organizacije poucavanja i ucenja, Educa, Zagreb. 1 Luci, K., Matijevi, M., (2004.). Nastava u kombiniranim odjelima: prirucnik za Dopunska uciteljice i ucitelje, Skolska knjiga, Zagreb. literatura 2. Dorance, S. (2003.). 80 kreativnih likovnih radionica za odgojitelje i ucitelje, Profil, Zagreb. 3. Munjiza, E., (2003.). Pedagogijska funkcija skolskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija), Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Slavonski Brod. 4. Skok, P., (2002.). Izvanucionicka nastava, Pedagoski servis, Zagreb. 5. Bunci, K., Ivkovi, I., Jankovi, J., Penava Pejcinovi, A. (2002.). Igrom do sebe: 102 igre za rad u grupi. Alinea, Zagreb. 114

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta

6. Ani, K., Jakovac, D., Pavleti, Z., Silvestri, Lj. (2001.). Humane vrednote. Odgoj za humanost - prirucnik za ucitelje, Hrvatski crveni kriz, Zagreb. 7. Devernay, B., Garasi, D., Vuci, V. (2001.). Odgoj i obrazovanje za okolis i odrzivi razvoj, Drustvo za unapreivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. 8. Duran, M., (2001.). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko. 9. Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A. (2000.). Budimo prijatelji: prirucnik odgoja za nenasilje i suradnju; pedagoske radionice za djecu od 6 do 14 godina, Mali korak Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb. 10. Jakovljevi, N., Vrgoc, D. (1999.). Skola u prirodi: prirucnik za ucitelje, Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Zagreb. 11. Uzelac V., Starcevi I. (1999.). Djeca i okolis, Adami, Rijeka. 12. Bezi, K. (1998.). Metodika nastave prirode i drustva (Tehnologija nastave), HPKZ, Zagreb. 13. Bezi, K., (1997.). Metodika nastave prirode i drustva (Temeljni sadrzaji), HPKZ, Zagreb. 14. Kyriacou, C., (1997.). Temeljna nastavna umijea: metodicki prirucnik za uspjesno poucavanje i ucenje, Educa, Zagreb. 15. Bezi, K. (1996.). Metodika nastave prirode i drustva (Zadaci i sadrzaj), COFAR, Zagreb. 16. Lelas, Z. (1987.). Ekoloske ekskurzije, Skolske novine, Zagreb. 17. Previsi, V. (1987.). Izvannastavne aktivnosti i stvaralastvo, Skolske novine, Zagreb. 18. Kranjcev, B. (1985.). Uvoenje ucenika u istrazivacki rad, Skolska knjiga, Zagreb. 19. Gri, B. (1974.). Izleti biologa u prirodu, Zavod za izdavanje udzbenika. Sarajevo. 20. Gabel, D. (ured.) (1993.) Handbook of Research in Science Teaching and Learning. New York: Macmillan Nastava e biti realizirana kroz predavanja i seminare na fakultetu primjenom suvremene nastavne tehnologije te razlicitih metoda i oblika rada. Praenje aktivnosti studenta tijekom realizacije predmeta (ukljucenja u raspravu, obrade i prezentacije metodicke teme). Nakon odslusanih predavanja ispit se polaze usmeno. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; samoprocjenjivanje.

115

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.47. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 1 (30 P+30 S+0) VUU047 Predavanja i seminari. Temeljna razina. IV. Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 23 kontakt sati, 107 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara. mr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji, predavac (doktorand)

Kompetencije koje Student e biti osposobljen za primjenu osnovnih nacela, te nastavnih metoda i oblika rada u nastavi hrvatskoga jezika; za samostalni i za timski rad; za praenje, vrednovanje se stjecu i ocjenjivanje vlastitoga rada; za kompetentno praenje organizacije nastave hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju; za praenje i vrednovanje postignua ucenika u nastavnim djelatnostima nastave hrvatskoga jezika. Preduvjeti za upis Polozeni ispiti iz sljedeih predmeta: Hrvatski jezik, Jezicna kultura, Knjizevnost za mladez, Hrvatska djecja knjizevnost. Metodika nastave hrvatskoga jezika: predmet, svrha, zadae. Metodicki sustav pocetnog Sadrzaj citanja i pisanja. Metode pocetnog citanja i pisanja. Organizacija nastave. Svladavanje pocetnog citanja i pisanja. Metodicki sustavi i pristupi u nastavi knjizevnosti. Nastavnicka pitanja. Skolska interpretacija knjizevnog teksta. Interpretacija bajke i basne. Obrada teksta u problemsko-stvaralackom sustavu. Citanje s predvianjem i voeno citanje. Komunikacija s lirskom pjesmom. Izrazajno citanje. Skolska lektira. Filmski odgoj u nastavi hrvatskoga jezika. Metodicki sustavi i pristupi u nastavi jezika. Specificnosti nastave jezika. Metodicka i strucna nacela u nastavi jezika. Organizacija nastavnog procesa u nastavi gramatike, pravogovora i pravopisa. Nastava usmenog i pismenog izrazavanja. Ortoepsko-gramaticke, leksicke i stilsko-kompozicijske govorne vjezbe. Oblici pismenih vjezbi i sastavaka. Pismeni sastavci. Ispravljanje i ocjenjivanje ucenickih pismenih sastavaka. 1. Cudina-Obradovi, M. (2000.). Kad kraljevna pise kraljeviu, Udruga roditelja Korak Preporucena po korak, Zagreb. literatura 2. Rosandi, D. (1986.). Metodika knjizevnog odgoja i obrazovanja, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Dikli ­ Rosandi ­ Sabi i dr. (1990.). Dozivi i odzivi lirske pjesme. Metodicki prirucnik za razrednu nastavu, Pedagosko-knjizevni zbor, Zavod za unapreivanje odgoja i obrazovanja Hrvatske, Zagreb. 4. Tezak, S. (1996.). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Tezak, S. (1997.). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Skolska knjiga, Zagreb. 6. Rosandi, D. (2002.). Od slova do teksta i metateksta, Profil, Zagreb. 7. Tezak, S. (1990.). Govorne vjezbe, Skolska knjiga, Zagreb. 8. Tezak, S. (1990.). Metodika nastave filma, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Luci-Mumlek, K. (2002.). Lektira u razrednoj nastavi. Metodicki prirucnik, Skolska Dopunska knjiga, Zagreb. literatura 2. Sabi, G. (1983.). Lirska poezija u razrednoj nastavi, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Puljak, L. (1996.). Jezicne vjezbe i imanentna gramatika, Zbornik metodickih radova Hrvatski u skoli, Skolska knjiga, Zagreb, str. 194 ­ 200. 4. Rosandi, D. (2003.). Kurikulski metodicki obzori. Prinosi metodici hrvatskoga jezika i knjizevnosti, Skolske novine, Zagreb. Oblici provoenja Predavanja i seminari. nastave Praenje rada studenta tijekom slusanja predmeta, sudjelovanje u zajednickim acin provjere 116

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

raspravama, izrada i prezentacija seminarskog rada, sudjelovanje u raspravi nakon prezentacije seminara drugih studenata, te usmeni ispit nakon odslusanog predmeta. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu.

117

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.48. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE 3 (0+15 S+30 M) VUU214 Seminari i vjezbe. Napredna razina. IV. Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara. mr. sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac

Kompetencije koje Osposobiti studente za uspjesno izvoenje nastave likovne kulture na teorijskoj i prakticnoj razini. se stjecu Osposobiti studente za kriticku i kreativnu analizu sadrzaja nastavnog predmeta likovna kultura sa strucnog i metodickog stajalista; osposobiti studente za korelacijski pristup u planiranju i izvoenju nastave likovne kulture; osposobiti studente za razvijanje kreativnog i kritickog misljenja, istrazivackih sposobnosti, samostalnosti i individualnosti ucenika; razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja u nastavnoj praksi izvoenjem javnih predavanja studenata; razvijati sposobnosti vrednovanja tueg rada analiziranjem javnih predavanja studenata; osposobiti studente za primjenu suvremenih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnoj praksi likovne kulture; osposobiti studente za primjenu didaktickih principa nastavnih metoda i metodickih oblika rada u nastavi likovne kulture; razvijati sposobnost koristenja informacija; razvijati sposobnost praenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati zelju i potrebu za permanentnim usavrsavanjem u metodici likovne kulture. Preduvjeti za upis Preduvjet za upis ovog predmeta su odslusan predmeti Metodika nastave likovne kulture 2 i ocijenjen predmet Metodika nastave likovne kulture 1. Rad s darovitim ucenicima u nastavi likovne kulture. Ekskurzije u nastavi likovne Sadrzaj kulture (muzeji, kulturna bastina, posjeti likovnim izlozbama). Estetsko ureenje prostora. Djecje likovne izlozbe. Izvannastavne aktivnosti. Pripremanje, realiziranje i analiziranje javnih predavanja studenata. 1. Tanay, E. R. (2002.). Valovi boja - prirucnik za likovnu kulturu, Skolska knjiga, Preporucena Zagreb. literatura 2. Huzjak, M. (2002.). Ucimo gledati ­ prirucnik likovne kulture za nastavnike razredne nastave, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Jakovljevi, S. (2004.). Likovni ­ prirucnik za uciteljice i ucitelje za likovnu kulturu od 1. do 4. razreda osnovne skole, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Kuhari, V. (2000.). Metode poucavanja o vrijednostima kulturne bastine u razrednoj nastavi, Zbornik Uciteljske akademije u Zagrebu, 1(2): 251-54. 1. Grguri, N. (2002.). Didakticko­metodicko istrazivanje linije unutar prirodnog Dopunska razvoja likovne ekspresije, Zbornik Uciteljske akademije u Zagrebu, 1(2): 219 ­ 223. literatura 2. Ivancevi, R. (2001.). Likovni odgoj za trei milenij, u Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijee InSEA, str. 77-94. 3. Tanay, E. R. (2001.). Vizualna kultura i likovno obrazovanje, u Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Zagreb: Hrvatsko vijee InSEA, str. 285-296. 4. Kuscevi, D. (2002.). Etnografska bastina kao neiscrpan izvor likovnog stvaralastva djece, Ziva bastina: Zbornik radova sa znanstveno ­ strucnog skupa Zadar ­ Preko, svibanj 2002., Visoka uciteljska skola u Zadru, str. 73 ­ 78. Oblici provoenja Program predmeta Primijenjena metodika nastave likovne kulture realizira se u osmom semestru s fondom od 45 sati (0+1+2). Nastava e biti realizirana kroz seminare na nastave Visokoj uciteljskoj skoli i vjezbe u osnovnoj skoli (javna predavanja studenata). Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, sto e prezentirati acin provjere znanja i polaganja studentima, te odrzati barem dva javna predavanja. Opseg seminarskog rada, bibliografija, biljeske i mjesto za graficke priloge moze ispita iznositi najvise 15 stranica, odnosno do 30 000 znakova (seminarski rad mogue je 118

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

prirediti kao Power Point prezentaciju ili u HTML­u oblikovati zanimljivu web stranicu). Hrvatski jezik.

Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, evaluacija i refleksija kolega.

119

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.49. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 3 (0+15 S+30 M) VUU212 Seminari i vjezbe. Napredna razina. IV. Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS 34 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 66 sati za samostalno pripremanje metodickih aktivnosti. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

Kompetencije koje Osposobljavanje studenata za realizaciju nastave glazbene kulture na prakticnoj razini. Razvijati kriticki odnos prema sadrzajima glazbene kulture na temelju analize sadrzaja se stjecu nastavnog predmeta sa strucnog i metodickog stajalista; primjenjivati stecena znanja odrzavanjem javnih predavanja; osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave glazbene kulture; razvijati sposobnost praenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati sposobnost vrednovanja tueg rada promatranjem i analiziranjem javnih predavanja kolega; uspostavljati korelaciju glazbene kulture s ostalim predmetima; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati zelju i potrebu za permanentnim obrazovanjem i usavrsavanjem u metodici nastave glazbene kulture. Preduvjet za upis je odslusan predmet Metodika nastave glazbene kulture 2. Preduvjeti za upis Analiza stranih udzbenika i CD-a. Primjena standardiziranih testova glazbenih Sadrzaj sposobnosti. Pripremanje, realiziranje i analiziranje javnih predavanja studenata. 1. Aktualni udzbenici i metodicki prirucnici glazbene kulture. Preporucena 2. Rojko, P. (2003.). Glazbenoj nastavi nisu potrebni (takvi) udzbenici, Tonovi: casopis literatura glazbenih i plesnih pedagoga, 1 (41), 45-73. 3. Rojko, P. (1996.). Metodika nastave glazbe. Teorijsko­tematski aspekti, Sveuciliste J.J. Strossmayera u Osijeku. 1. Golci, I. (1998.). Pjesmarica: za osnovne skole, Zagreb: Hrvatsko knjizevno drustvo Dopunska sv. Jeronima. literatura 2. Manasteriotti, V. (1990.). Zbornik pjesama i igara za djecu: prirucnik muzickog odgoja, Zagreb: Skolska knjiga. 3. Zavrski, J. (1995.). Tratincice: susreti s glazbom u prva cetiri razreda osnovne skole, Zagreb: Skolske novine. Oblici provoenja Program predmeta realizira se u 8. semestru s fondom od 45 sati (0+1+2). Nastava se realizira kroz seminare na fakultetu i vjezbe u osnovnoj skoli (javna predavanja nastave studenata). Student je obvezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad, odrzati dva javna predavanja, te nazociti predavanjima ostalih studenata i sudjelovati u njihovoj analizi Praenje aktivnosti studenta tijekom izrade i prezentacije seminarskog rada i rasprave o acin provjere znanja i polaganja seminarskom radu, tijekom pripremanja i realizacije javnih predavanja, te sudjelovanje u raspravi o javnim predavanjima ostalih studenata. ispita Ocjena predmeta bit e formirana na osnovi ocjene seminara, javnih predavanja, te ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik. Jezik poduke Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i acin praenja nastavnika tijekom nastave. kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

120

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.50. Kod Vrsta Razina Godina

METODICKA PRAKSA II (0+0+30 M) VUU208 Napredna razina. IV. 1 ECTS Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

-

Kompetencije koje Student se postupno osposobljava za samostalno djelovanje u planiranju, pripremanju i izvoenju nastave u razlicitim nastavnim programima. se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Tijekom dvotjedne strucno-pedagoske izobrazbe student je duzan: upoznati izvedbene programe razlicitih nastavnih predmeta; hospitirati minimalno 10 sati na satima mentora (razlicitih nastavnih predmeta i razreda); napraviti pismeni prikaz (na obrascu) za svaki ogledni sat; zajedno s mentorom pripremiti i odrzati minimalno 6 sati, odnosno po 1 sat iz svakog nastavnog predmeta (hrvatskog jezika, matematike, prirode i drustva, likovne kulture, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture). Nakon zavrsene strucno-pedagoske izobrazbe student treba predati prikaze oglednih sati nastavnicima metodike. -

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija.

121

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.51. Kod Vrsta Razina Godina

METODOLOGIJA ZNANSTVENOISTRAZIVACKOG RADA (30 P+15 S+0) VUU211 Predavanja i seminari. Srednja razina. I. Semestar I. 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 56 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rad i 10 sati za istrazivanje studenata. dr. sc. Josip Milat, redoviti profesor u trajnom zvanju Osposobljenost za pocetno samostalno i uspjesno provoñenje znanstvenoistrazivackog rada te samostalno koristenje znanstvenih rezultata u profesionalnom radu. Uvod u opu metodologiju znanstvenog istrazivanja - osnovna pojmovna odreñenja; drustvo i znanost - uloga znanosti u razvoju drustva. Odreñenje znanosti - gneoseologijske osnove znanosti; epistemoloske karakteristike; sustav i klasifikacija znanosti; klasifikacija znanstvenih istrazivanja. Odreñenje metodologije istrazivanja; metodologija i metodika; znanstveno ispitivanje i znanstveno istrazivanje; znanstveno otkrie i tehnicki izum. Karakteristike i problemi znanstvene spoznaje - sto je znanstvena spoznaja; uloga teorije i empirijskih mjerenja; znanstvena teorija i empirijske cinjenice; znanstvena istina, zakonitost i vjerojatnost; objektivnost istine i znanstvenih zakona; etape znanstvenog istrazivanja (projekt istrazivanja). Karakteristike dobrog strucnog i znanstvenog rada. Pisane forme strucnog i znanstvenog rada. Osnovne naznake za izradu diplomskog rada. Osnove metodologije pedagoskih istrazivanja, granice i mogunosti istrazivanja odgoja i obrazovanja; priroda i karakteristike pedagoskih istrazivanja; izvori za izbor problema istrazivanja. Paradigme i vrste istrazivanja u pedagogiji. Metode pedagoskih istrazivanja ­ hermeneutika - opservacijska, deskriptivna i eksperimentalna metoda. Tehnike i instrumenti za prikupljanje podataka: sistematsko promatranje; anketiranje; intervjuiranje; studij slucaja; analiza sadrzaja; testiranje; skale procjena. Metode analize podataka ­ kauzalna, kvalitativna i kvantitativna ­ statisticka analiza podataka. Pisanje izvjestaja o istrazivanju i primjena rezultata istrazivanja. Seminar. Analiza jednog istrazivackog projekta. Samostalna izrada i razrada jednog projekta istrazivanja po slobodnom izboru studenata; elementi za izradu anketnog upitnika. Provoñenje i zajednicka analiza jednog akcijskog istrazivanja. 1. Andrilovi, V. (1991.). Metode i tehnike istrazivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Skolska knjiga, Zagreb, str.:1 ­ 140. 2. Milat, J. (2004.). Osnove metodologije istrazivanja, Skolska knjiga Zagreb, str.: 1 ­ 117. 3. Muzi, V. (2004.). Uvod u metodologiju istrazivanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, str.: 1 - 167. 1. Mejovsek, M. (2003.). Uvod u kvalitativne metode znanstvenog istrazivanja u drustvenim i humanistickim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko, str.: 1 ­ 263. 2. Sosi, I. ­ Serdar, V. (2000.). Uvod u statistiku, Skolska knjiga, Zagreb, str.: 1 - 358. 3. Fowler, M. (2000.) The New Methodology. Thought Works, London [odabrana poglavlja] Program se realizira u obliku predavanja i seminara (na kojemu studenti obrañuju i izrañuju projekt istrazivanja za realni primjer iz prakse). U predavanjima se vise naglasavaju problemi ope metodologije zbog nedostatka adekvatnih bibliografskih izvora. Za ostala podrucja dat e se osnovna pojmovna objasnjenja i uvod u literaturu. U radu seminara, u analizi i razradi problema, aktivno sudjeluju i studenti. Na vjezbama iz statistike studenti e vjezbati tehnike prikupljanja podataka, sreñivanja, analize i prikazivanja podataka na konkretnim ili simuliranim projektima. Individualne i grupne tjedne konzultacije. Uredno pohañanje predavanja, aktivno sudjelovanje u seminarima i vjezbama. Svaki student za pristupanje ispitu obvezno izrañuje projekt jednog istrazivanja po 122

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

slobodnom izboru. Nacin polaganja ispita: zajednicka analiza (student i nastavnik) izrañenog seminarskog rada projekta istrazivanja i usmeni ispit ­ razgovor o problemima metodologije pedagoskih istrazivanja. Hrvatski jezik.

Studenti e nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik ­ ispitivanje stajalista o kvaliteti nastave (upitnik e izraditi studenti koristei literaturu), a rezultate e obraditi i objaviti studenti. Nastavnik e pratiti kvalitetu pratei rad studenata tijekom nastave i provjerom postignua na ispitima. Vanjska evaluacija.

123

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.52. Kod Vrsta Razina Godina

PEDAGOSKA STATISTIKA (15 P+0+15 L) VUU147 Predavanja i vjezbe. Srednja razina. I. Semestar I. 3 ECTS boda 23 kontakt sata, 57 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 10 sati za istrazivanje studenata. dr. sc. Josip Milat, redoviti profesor u trajnom zvanju Sposobnost statisticke obrade (prikupljanje, sreñivanje i prikazivanje) podataka u nastavnom i znanstvenoistrazivackom radu; sposobnost samostalnog pisanja vlastitog strucnog i znanstvenog rada u skladu sa zahtjevima metodologije. Osnovna podrucja statistike: osnovni pojmovi statistike. Statistika kao osnova znanstvenoistrazivackog rada; statistika u pedagoskim i psiholoskim istrazivanjima; statisticko sreñivanje, obrada, prikazivanje (numericko i graficko) i analiza podataka; srednje vrijednosti; indeksi rasprsenja. Provjeravanje hipoteza; korelacije; dodatni neparametarski postupci za testiranje znacajnosti razlika meñu podacima.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura 1. Andrilovi, V. (1991.). Metode i tehnike istrazivanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Skolska knjiga, Zagreb, str.:1 ­ 140. 2. Milat, J. (2004.). Osnove metodologije istrazivanja, Skolska knjiga Zagreb, str.: 1 ­ 117. 3. Muzi, V. (2004.). Uvod u metodologiju istrazivanja odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb, str.: 1 167. 1. Mejovsek, M. (2003.). Uvod u kvalitativne metode znanstvenog istrazivanja u drustvenim i humanistickim znanostima, Naklada Slap, Jastrebarsko, str.: 1 ­ 263. 2. Sosi, I. ­ Serdar, V. (2000.). Uvod u statistiku, Skolska knjiga, Zagreb, str.: 1 - 358. 3. Gronlund, E. (1990.) Measurement and Evaluation in Teaching. Macmillan Pub. Co. Uredno pohañanje predavanja, aktivno sudjelovanje u seminarima i vjezbama. Svaki student za pristupanje ispitu obvezno izrañuje projekt jednog istrazivanja po slobodnom izboru. Nacin polaganja ispita: zajednicka analiza (student i nastavnik) izrañenog seminarskog rada projekta istrazivanja i usmeni ispit ­ razgovor o problemima metodologije pedagoskih istrazivanja. Hrvatski jezik.

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studenti e nakon svakog semestra ispunjavati anonimni anketni upitnik ­ ispitivanje stajalista o kvaliteti nastave (upitnik e izraditi studenti koristei literaturu), a rezultate e obraditi i objaviti studenti. Nastavnik e pratiti kvalitetu pratei rad studenata tijekom nastave i provjerom postignua na ispitima. Vanjska evaluacija.

124

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.53. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE MATEMATIKE 3 (0+15 S+45 M) VUU215 Seminari i vjezbe. Napredna razina. I. Semestar/trimestar I. 5 ECTS bodova 45 kontakt sata, 42 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 62 sata za samostalno pripremanje metodickih aktivnosti. Irena Misurac-Zorica, predavac Sposobnost primjenjivanja stecenih metodickih znanja i vjestina u nastavnoj praksi, sposobnosti koristenja informacija; i sposobnost cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici pocetne nastave matematike. Preduvjet za upis predmeta Metodika nastave matematike 3 je odslusan predmet Meodika nastave matematike 2 i ocijenjen predmet Metodika nastave matematike 1. Metodicka prerada najvaznijih matematickih tema: prirodni brojevi; osnovne racunske radnje; geometrijska tijela i likovi; tocka i duzina; prostor, ravnina i pravac, te njihovi meñusobni odnosi; mjerenja i mjerne jedinice; kut; obujam, povrsina i duljina. Matematicka ucionica. Matematika u integriranoj nastavi. Planiranje, pripremanje, realiziranje, analiziranje i vrednovanje javnih predavanja studenata. 1. Markovac, J. (2001.). Metodika pocetne nastave matematike, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Udzbenici za matematiku u razrednoj nastavi. 3. Prirucnici za ucitelje za nastavu matematike u razrednoj nastavi. 1. Vrgoc, D. (1999.). Crtamo, mjerimo, racunamo, Naklada Haid, Zagreb. 2. Walsh, B. K. (2002.). Kurikulum za prvi razred - stvaranje razreda usmjerenog na dijete: razvojno primjereni program za djecu od 6 do 7 godina, Udruga roditelja Korak po korak, Zagreb. 3. Kurnik, Z. (2004.). Zadatci s vise nacina rjesavanja, Hrvatsko matematicko drustvo, Zagreb. Program predmeta Primijenjena metodika nastave matematike realizira se u 9. semestru s fondom od 60 sati (0+1+3). Nastava e biti realizirana kroz seminare na fakultetu i vjezbe u osnovnoj skoli - vjezbaonici. Praenje aktivnosti studenata tijekom realizacije predmeta (aktivnost tijekom seminara i vjezbi, pripremanje javnih predavanja, sudjelovanje u kritickoj analizi javnih predavanja, te analizi odslusanih seminara). Studenti imaju obvezu odrzati dva javna predavanja, a ocjenjuje se pisana priprava i realizacija nastavnog sata. Studenti maju obvezu izraditi po jedan seminarski rad o zadanoj metodickoj temi (3 do 8 kartica teksta) u dogovoru s nastavnikom, te ga prikazati ostalima kao Power Point prezentaciju. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju. Zavrsna ocjena predmeta bit e formirana na osnovi svih navedenih ocjena. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.

125

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.54. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 2 (0+30 S+30 M) VUU129 Seminari i vjezbe. Srednja razina. I. Semestar/trimestar I. 5 ECTS bodova 45 kontakt sata, 85 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rad. mr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji, predavac (doktorand) Osposobljenost studenata za kriticko vrednovanje pocetnica, udzbenika, vjezbenica i metodickih prirucnika za nastavu hrvatskoga jezika; osposobljenost studenata za uocavanje i kriticko promisljanje metodicke problematike; osposobljenost studenata za korelaciju i integraciju sadrzaja nastave hrvatskoga jezika sa sadrzajima drugih nastavnih predmeta; osposobljenost studenata za suradnju s uciteljem mentorom. Student e biti osposobljen: za izradu priprave za samostalno izvoñenje sata; za kompetentno vrednovanje uzornih sati ucitelja mentora; za izvedbu etapa nastavnoga procesa iz nastave hrvatskoga jezika u suradnji s uciteljem mentorom; za pronalazenje i predlaganje kreativnih rjesenja za nastavne situacije; za formuliranje osobnih pitanja povezanih s problematikom metodike nastave hrvatskoga jezika (pitanja koja zanimaju studente), te za samostalno, pismeno ili usmeno, predstavljanje rezultata trazenja odgovora na ta pitanja; za odabir odgovarajue metodicke i strucne literature. Uvjet za upis predmeta Metodika hrvatskoga jezika 2 je odslusan predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika 1. Pocetnice i metodicki prirucnici uz pocetnice. Udzbenici knjizevnosti u primarnom obrazovanju. Udzbenici za nastavu jezika i izrazavanja, vjezbenice i metodicki prirucnici. Izrada priprave za samostalno izvoñenje sata s naglaskom na poticanje stvaralastva ucenika i ucitelja u nastavi pocetnoga citanja i pisanja, knjizevnosti, jezika, govornog i pismenog izrazavanja te medijske kulture. Povezivanje sadrzaja nastave hrvatskoga jezika sa sadrzajima drugih nastavnih predmeta. Individualizirani pristup djeci s govorno-jezicnim poteskoama i naprednim citacima u nastavi pocetnoga citanja i pisanja. 1. Udzbenici, vjezbenice i prirucnici hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju 2. Cudina-Obradovi, M. (1996.). Igrom do citanja, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Posokhova, I. (2000.). Kako pomoi djetetu s teskoama u citanju i pisanju. Prirucnik za logopede, psihologe i ucitelje, Ostvarenje, Lekenik. 2. Pavlicevi, D. (1996.). Nastava i ucenje hrvatskoga jezika uz pomo racunala, Zbornik metodickih radova Hrvatski u skoli, Skolska knjiga, Zagreb, str. 200 ­ 209. 3. Rosandi, D. (1996.). Raspravljanje u metodickoj teoriji i praksi, Zbornik metodickih radova Hrvatski u skoli, Skolska knjiga, Zagreb, str. 209 ­ 221. Seminari i vjezbe. Program predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika realizira se u 8. semestru s fondom od 60 sati (0+2+2). Vjezbe se realiziraju dijelom na fakultetu (simulirani sati studenata), dijelom u osnovnoj skoli (uzorni sati ucitelja mentora i ukljucivanje studenata u izvedbu pojedinih etapa nastavnoga procesa). Student ima obvezu izrade jednog seminarskog rada o odabranoj temi (osobna pitanja studenata), sto e prezentirati studentima. Oblik i opseg seminarskog rada: tekstualni ili racunalni (4 ­ 10 kartica teksta; Power Point prezentacija; prezentacija u HTLM-u (oblikovanje zanimljive web stranice). Student takoñer ima obvezu nazociti najmanje trima uzornim satima ucitelja mentora i sudjelovati u odrzavanju jednoga sata. Praenje rada studenta tijekom realizacije predmeta, izrada i prezentacija seminarskog rada, sudjelovanje u raspravi nakon prezentacije seminara drugih studenata, prezentacije simuliranih sati, rasprave o uzornim satima ucitelja mentora. Nakon odslusanoga predmeta ocjena e biti formirana na osnovi ocjene seminarskog rada, pisane priprave za samostalno izvoñenje sata i ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik. 126

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Studentska evaluacija primjenom anonimne anketne upitnice, kolegijalna evaluacija i refleksija, analiza ocjena studentskih seminarskih radova.

127

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.55. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA 2 (0+30 S+30 M) VUU132 Seminari i vjezbe. Srednja razina. I. Semestar/trimestar I. 5 ECTS bodova 45 kontakt sata, 85 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rad. dr. sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac Osposobiti studente za uspjesnu realizaciju nastave prirode i drustva na teorijskoj i prakticnoj razini. Razvijati vjestinu kritickog odnosa prema sadrzajima prirode i drustva temeljeno na kvalitativnoj analizi sadrzaja nastavnog predmeta sa strucnog i metodickog stajalista; razvijati sposobnost kriticke analize upoznavanjem aktualnih udzbenika prirode i drustva; razvijati sposobnosti vrednovanja rada, analize i sinteze promatranjem i analiziranjem uzornih predavanja mentora; sposobnost primjenjivanja stecenih znanja odrzavanjem individualnih sati; poticati i razvijati kreativnost i korelativni pristup u planiranju i realiziranju nastave prirode i drustva; samostalnost, ali i sposobnost rada u timu; istrazivacke sposobnosti, stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati sposobnost za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici nastave prirode i drustva. Preduvjet za upis predmeta Metodika nastave prirode i drustva 2 je odslusan predmet Metodika nastave prirode i drustva 1. Sadrzaji nastave priroda i drustvo. Rasclamba nastavnog plana i programa nastavnog predmeta priroda i drustvo. Cjelovitost sadrzaja nastave prirode i drustva. Povezivanje sadrzaja nastave prirode i drustva sa sadrzajima drugih nastavnih predmeta. Navoñenje na istrazivanje u nastavi prirode i drustva. Pripremanje za novu skolsku godinu, tematsko pripremanje, neposredno pripremanje i vrednovanje nastavne djelatnosti. Dopunska i dodatna nastava prirode i drustva. Izvannastavne i izvanskolske aktivnosti. Nazocnost uzornim predavanjima mentora i odrzavanje simuliranih i individualnih predavanja studenata. 1. Luci, K., Matijevi, M. (2004.). Nastava u kombiniranim odjelima: prirucnik za uciteljice i ucitelje, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Munjiza, E., (2003.). Pedagogijska funkcija skolskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija), Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Slavonski Brod. 3. Skok, P. (2002.). Izvanucionicka nastava, Pedagoski servis, Zagreb. 4. Jakovljevi, N., Vrgoc, D. (1999.). Skola u prirodi: prirucnik za ucitelje, Hrvatski pedagoskoknjizevni zbor, Zagreb. 1. Dorance, S. (2003.). 80 kreativnih likovnih radionica za odgojitelje i ucitelje, Profil, Zagreb. 2. Bunci, K., Ivkovi, I., Jankovi, J., Penava Pejcinovi, A. (2002.). Igrom do sebe: 102 igre za rad u grupi, Alinea, Zagreb. 3. Devernay B., Garasi, D., Vuci, V. (2001.). Odgoj i obrazovanje za okolis i odrzivi razvoj, Drustvo za unapreñivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. 4. Duran, M. (2001.). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko. 5. Terhart, E. (2001.). Metode poucavanja i ucenja: uvod u probleme metodicke organizacije poucavanja i ucenja, Educa, Zagreb. 6. De Zan, I. (2000.). Metodika nastave prirode i drustva, Skolska knjiga, Zagreb. 7. Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A. (2000.). Budimo prijatelji: prirucnik odgoja za nenasilje i suradnju; pedagoske radionice za djecu od 6 do 14 godina, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb. 8. Uzelac, V., Starcevi I. (1999.). Djeca i okolis, Adami, Rijeka. 9. Bezi, K. (1998.). Metodika nastave prirode i drustva (Tehnologija nastave), HPKZ, Zagreb. 10. Bezi, K. (1997). Metodika nastave prirode i drustva (Temeljni sadrzaji), HPKZ, 128

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Zagreb. 11. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijea: metodicki prirucnik za uspjesno poucavanje i ucenje, Educa, Zagreb. 12. Bezi, K. (1996.). Metodika nastave prirode i drustva (Zadaci i sadrzaj), COFAR, Zagreb. 13. De Zan, I. (1994.). Istrazivacka nastava biologije, Skolske novine, Zagreb. 14. Lelas, Z. (1987.). Ekoloske ekskurzije, Skolske novine, Zagreb. 15. Previsi, V. (1987.). Izvannastavne aktivnosti i stvaralastvo, Skolske novine, Zagreb. 16. Kranjcev, B. (1985.). Uvoñenje ucenika u istrazivacki rad, Skolska knjiga, Zagreb. 17. Grñi, B. (1974.). Izleti biologa u prirodu, Zavod za izdavanje udzbenika, Sarajevo. Program predmeta Metodika nastave prirode i drustva realizira se u 8. semestru s fondom od 60 sati (0+2+2). Nastava e biti realizirana kroz vjezbe na fakultetu (simulirana predavanja) i u osnovnoj skoli (uzorna predavanja mentora i individualna predavanja studenata). Praenje aktivnosti studenta tijekom realizacije predmeta (aktivnost tijekom predavanja, prezentacije seminarskog rada i rasprave nakon prezentacije seminara drugih studenata, prezentacije simuliranih predavanja, rasprave tijekom analize uzornih predavanja mentora). Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; samoprocjenjivanje.

129

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.56. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 3 (0+15 S+45 M) VUU213 Seminari i vjezbe. Napredna razina. I. Semestar/trimestar II. 5 ECTS bodova 45 kontakt sata, 43 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 62 sata samostalnog rada studenata za pripremanje metodickih aktivnosti. mr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji, predavac (doktorand) Osposobljenost studenata za stvaralacku primjenu stecenih znanja i vjestina u nastavi hrvatskoga jezika. Student e biti osposobljen: za samostalno izvoñenje nastave hrvatskoga jezika iz svih podrucja toga predmeta (pocetnoga citanja i pisanja, jezika, knjizevnosti, izrazavanja i medijske kulture); za obrazlozenje primijenjenih metoda i tehnika poucavanja, te metodickih postupaka; za primjenu nastavnih metoda koje poticu kreativnost ucenika; za kolegijalnu raspravu o odrzanim satima; za uocavanje reakcija ucenika na nacin poucavanja i u skladu s tim za prilagoñavanje nacina poucavanja ucenicima; za vlastito stalno ucenje, za prosirivanje i produbljivanje strucnih i metodickih kompetencija. Uvjet za upis predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika 3 je ocijenjen predmet Metodika nastave hrvatskoga jezika 2. Primjena stecenih znanja i vjestina u nastavi svih podrucja hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju. 1. Udzbenici, vjezbenice i prirucnici hrvatskoga jezika u primarnom obrazovanju. 1. Cvetkovi-Lay, J., Sekuli-Majurec, A. (1998.). Darovito je, sto u s njim, Alinea, Zagreb. 2. xx (1993.). Dosadno mi je ­ sto da radim, priredila Mira Cudina-Obradovi, II. izdanje, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Nemeth-Jaji, J. (2003.). Nacelo stvaralastva u udzbenicima hrvatskoga jezika za 3. i 4. razred osnovne skole, Zbornik radova sa strucno-znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom, 3. Dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije, Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor ­ ogranak Split, Split, str. 150 ­ 157. Seminari i vjezbe. Program predmeta Metodika nastave hrvatskoga jezika 3 realizira se u 9. semestru (0+1+3). Nastava se realizira na fakultetu (seminari) i u osnovnoj skoli (vjezbe). Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, sto e prezentirati studentima, samostalno odrzati dva sata iz razlicitih podrucja nastave hrvatskoga jezika (javna predavanja studenata), nazociti samostalno drzanim satima drugih studenata, te aktivno sudjelovati u analizi tih sati. Izrada seminarskog rada, najmanje dva samostalno odrzana sata po studentu (javna predavanja studenata). Nakon odslusanoga predmeta ocjena e biti formirana na osnovi ocjene seminarskog rada, pisane priprave za samostalno izvoñenje sata i ocjene samostalno odrzanih sati, te ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik. Studentska evaluacija anonimnom anketnom upitnicom, kolegijalna evaluacija i refleksija, analiza ocjena samostalno odrzanih sati studenata.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete

130

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.57. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA 3 (0+15 S+45 M) VUU216 Seminari i vjezbe. Napredna razina. I. Semestar/trimestar II. 5 ECTS bodova 45 kontakt sata, 43 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 62 sata samostalnog rada studenata za pripremanje metodickih aktivnosti. dr. sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac Osposobiti studente za uspjesno planiranje, pripremanje i realizaciju nastave prirode i drustva na teorijskoj i prakticnoj razini. Razvijati vjestinu kritickog odnosa prema sadrzajima prirode i drustva; razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja u nastavnoj praksi odrzavanjem javnih predavanja; osposobiti studente za izradu nastavnih sredstava, skolskih zavicajnih zbirki i zivih kutia; osposobiti studente za primjenu suvremenih nastavnih sredstva i pomagala u nastavi prirode i drustva; osposobiti studente za primjenu osnovnih nacela te nastavnih metoda i metodickih oblika rada u nastavi prirode i drustva; osposobiti studente za planiranje i pripremanje nastave prirode i drustva; osposobiti studente za planiranje, pripremanje i realiziranje nastavnih ekskurzija; razvijati sposobnost praenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati samostalnost, stvaralastvo i kriticko promisljanje; poticati i razvijati kreativnost i korelativni pristup u planiranju i realiziranju nastave prirode i drustva; razvijati istrazivacke sposobnosti i sposobnosti koristenja informacija; osposobiti za cjelozivotno ucenje i usavrsavanje u metodici nastave prirode i drustva. Preduvjet za upis predmeta Metodika nastave prirode i drustva 3 je odslusan predmet Metodika nastave prirode i drustva 2 i ocijenjen predmet Metodika nastave prirode i drustva 1. Uvoñenje ucenika u: prirodoslovlje, snalazenje u prostoru, stvarno i umanjeno, kartografsko opismenjavanje, poimanje vremena i vremenske orijentacije. Prigodne i razvojne teme. Skolska zavicajna zbirka, zivi kuti, skolski vrt i nastavne ekskurzije u nastavi prirode i drustva. Zdravstveni, ekologijski i humani odgoj u nastavi prirode i drustva. Planiranje, pripremanje, realiziranje, analiziranje i vrednovanje javnih predavanja studenata. 1. Skok, P. (2002.). Izvanucionicka nastava, Pedagoski servis, Zagreb. 2. De Zan, I. (2000.). Metodika nastave prirode i drustva, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Devernay, B., Garasi, D., Vuci, V., (2001.). Odgoj i obrazovanje za okolis i odrzivi razvoj, Drustvo za unapreñivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. 4. Jakovljevi, N., Vrgoc, D. (1999.). Skola u prirodi: prirucnik za ucitelje, Hrvatski pedagoskoknjizevni zbor, Zagreb. 5. Kranjcev, B. (1990.). Skolska zavicajna zbirka, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Luci, K., Matijevi, M. (2004.). Nastava u kombiniranim odjelima: prirucnik za uciteljice i ucitelje, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Jensen, E. (2003.). Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu skolu i uspjesno ucenje, Zagreb: Educa. 3. Munjiza, E. (2003.): Pedagogijska funkcija skolskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija), Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Slavonski Brod. 4. Stevanovi, M., Papotnik, A., Gumzej, G. (2002.): Stvaralacka i projektna nastava, Pretetinec, Letis. 5. Bunci, K., Ivkovi, I., Jankovi, J., Penava Pejcinovi, A. (2002.). Igrom do sebe: 102 igre za rad u grupi, Alinea, Zagreb. 6. Duran, M. (2001.). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko. 7. Terhart, E. (2001.). Metode poucavanja i ucenja: uvod u probleme metodicke organizacije poucavanja i ucenja, Educa, Zagreb. 8. Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A. (2000.). Budimo prijatelji: prirucnik odgoja za nenasilje i suradnju; pedagoske radionice za djecu od 6 do 14 godina, Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb. 131

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita

9. Uzelac, V., Starcevi I. (1999.). Djeca i okolis, Adami, Rijeka. 10. Bezi, K. (1998.). Metodika nastave prirode i drustva (Tehnologija nastave), HPKZ, Zagreb. 11. Bezi, K. (1997.). Metodika nastave prirode i drustva (Temeljni sadrzaji), HPKZ, Zagreb. 12. Kyriacou, C. (1997.). Temeljna nastavna umijea: metodicki prirucnik za uspjesno poucavanje i ucenje, Educa, Zagreb. 13. Vrgoc, D., Petkovi, M. (1997.). Zivotne zajednice mog zavicaja, Naklada Haid, Zagreb. 14. Vrgoc, D. (1997.). Upoznajem prirodu svog zavicaja, Naklada Haid, Zagreb. 15. Bezi, K. (1996.). Metodika nastave prirode i drustva (Zadaci i sadrzaj), COFAR, Zagreb. 16. Lelas, Z. (1987.). Ekoloske ekskurzije, Skolske novine, Zagreb. 17. Previsi, V. (1987.). Izvannastavne aktivnosti i stvaralastvo, Skolske novine, Zagreb. 18. Kranjcev, B. (1985.). Uvoñenje ucenika u istrazivacki rad, Skolska knjiga, Zagreb. 19. Grñi, B. (1974.). Izleti biologa u prirodu, Zavod za izdavanje udzbenika, Sarajevo. Nastava e biti realizirana kroz seminare na fakultetu i vjezbe u osnovnoj skoli - vjezbaonici (javna predavnja studenata). Praenje aktivnosti studenta tijekom realizacije predmeta (aktivnost tijekom odrzavanja seminara, prezentacije seminarskog rada i rasprave nakon prezentacije seminara drugih studenata, pripremanja i realizacije javnih predavanja, rasprave tijekom analize javnih predavnja studenata). Nakon odslusanog predmeta ocjena e biti formirana na osnovi ocjene seminara, odrzanih javnih predavanja i ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; samoprocjenjivanje.

132

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.58. Kod Vrsta Razina Godina

MEDIJSKA KULTURA (30 P+15 S+0) VUU125 Predavanja i seminari. Srednja razina. I. Semestar/trimestar II. 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 86 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita. mr. sc. Jasna Pervan, predavac Upoznati studente s teorijom nastave medijske kulture (pretezito filma). Upoznati studente s osnovnim izrazajnim sredstvima i najznacajnijim ostvarenjima medija i ulogom medija u suvremenoj kulturi (civilizacija slike). Upoznati i osposobiti studente za izvoñenje nastave medijske kulture, posebice za interpretaciju umjetnicki vrijednih ostvarenja, strucno planiranje i primjenu suvremenih metodickih postupaka u nastavi. Usvojeni sadrzaji omoguuju studentima samostalno i kriticko prosuñivanje umjetnicki vrijednih dijela i kreativan pristup nastavi. Film, televizija i ostali mediji (akcent na film). Film i druge umjetnosti. Filmski jezik (izrazajna sredstva filma). Filmsko djelo (rodovi i vrste, nastanak filmskog djela). Povijest filma. Film i dijete (djecje razumijevanje filmskog djela). Metodika nastave filma (nacela, oblici i metode rada, interpretacija filma, edukacija filmom i za film). Povezivanje nastave filma s ostalim predmetima. Medijska kultura u izvannastavnim aktivnostima. 1. Miki, K. (2001.). Film u nastavi medijske kulture, Educa 55, Zagreb. 2. Peterli, A. (1982.). Osnove teorije filma, Filmoteka 16, Zagreb. 3. Peterli, A. (1983.). Pregled najvaznijih dogañaja u povijesti filma, Filmoteka 16, Zagreb. 4. Tezak, S. (1990.). Metodika nastave filma na opeobrazovnoj razini, Skolska knjiga, Zagreb. **Filmska enciklopedija, Filmski leksikon i clanci iz strucnih casopisa. 1. Dovnikovi, B. (1983.). Skola crtanog filma, Filmoteka 16, Zagreb. 2. Marusi, J. (2004.). Alkemija animiranog filma, Meandar, Zagreb. 3. Skrabalo, I. (1998.). Stojedna godina filma u Hrvatskoj, Pregled povijesti hrvatske kinematografije, NZ Globus, Zagreb. 4. Ulrich, G. ­ Patalas, E. (1977.). Istorija filmske umetnosti, Institut za film, Beograd. Predavanja su popraena videoprojekcijama najznacajnijih ostvarenja u povijesti filma (animirani, igrani, dokumentarni film, nijemo i zvucno razdoblje). Seminari, oblikovani po temama, najcese ilustracija tema obrañenih na predavanju, sredisnja tema interpretacija filmova u programu osnovne skole. Studenti aktivno sudjeluju u radu seminara (diskusija nakon gledanog filma, osobne interpretacije gledanih filmova, informiranje o filmskoj literaturi, filmskom repertoaru i sl.). Praenje rada studenata tijekom predavanja i seminara, redovito pohañanje predavanja i seminara, sudjelovanje u diskusijama, interes za problematiku medija, interes za literaturu, posjet kinoteci i dr. Usmeni ispit nakon odslusanih predavanja. Hrvatski jezik. Uspjeh studenata na ispitu.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

133

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.59. Kod Vrsta Razina Godina ECTS Nastavnik

IZRADA I SEMINAR IZ DIPLOMSKOG RADA (0+30 S+0) VUU302 Istrazivacka razina. I. 8 ECTS bodova Svrha je izrade diplomskog rada da student pokaze sposobnost samostalnog pristupa u obradi problema iz podrucja posebnih, zajednickih i opih sadrzaja koja je izucavao tijekom studija, koristei se sirom literaturom, empirijskim istrazivanjima, drustvenom praksom i osnovama znanstvene metodologije. Izrada i seminar diplomskog rada obuhvaa teorijsko-empirijski i/ili strucni i metodicki pristup. [ovisna o podrucju diplomskog rada] Individualne konzultacije. Mentor u dogovoru sa studentom odreñuje obujam, strukturu i metodologiju istrazivanja i izrade diplomskog rada. Mentor prati izradu projekta diplomskog rada te prati i provjerava tijek i rezultate istrazivanja. Semestar/trimestar II.

Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti

-

134

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.60. Kod Vrsta Razina Godina

ISTRAZIVACKA PRAKSA (0+0+15 E) VUU301 Istrazivacka razina. I. 0.5 ECTS bodova Semestar/trimestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe

Razvija se sposobnost za samostalno i kreativno unaprjeñivanje nastavne prakse. Tijekom prakse student je duzan: izvrsiti pripreme za istrazivanje u vezi s temom diplomskog rada; prouciti potrebnu dokumentaciju i literaturu; provesti istrazivanje u vezi s temom diplomskog rada. Izbor literature ovisi o temi diplomskoga rada. Nakon obavljene prakse rezultate istrazivanja treba predati voditelju diplomskog rada.

-

Izvanjska i unutarnja procjena kvalitete diplomskog rada.

135

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.1.61. Kod Vrsta Razina Godina

KINEZIOLOSKA REKREACIJA (0+0+120 TJ) VUU023 Vjezbe. Osnovna razina. 1. i 2. Semestar Obvezno: I., II., III. i IV.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj mr. sc. Mladen Hraste, visi predavac Razvijanje motorickih sposobnosti prijeko potrebnih za efikasno rjesavanje motorickih zadataka; razvijanje sposobnosti za stvaralastvo motorickim izrazom prema afinitetima i individualnim karakteristikama pojedinaca. Nema ih. Atletika: razni oblici trcanja, stafetno trcanje, niski i visoki start, skokovi, bacanja. Odbojka: pravila, tehnika i taktika. Sportska gimnastika: tehnika elemenata. Kosarka: pravila, tehnika i taktika. Plivanje: plivacke tehnike te startni skokovi i okreti. Izletnistvo: planinarske ture i pjesacki pohodi. Plivanje po posebnom programu za studentice i studente s deformacijama kraljeznice te studentice i studenti s tjelesnim ostecenjima. Korektivna gimnasika za studentice i studente s deformacijama kraljeznice. Kompleks vjezbi za studentice u trudnoci.

Preporucena literatura Dopunska literatura 1. Kosinac, Z. (1989.). Kineziterapija, tjelesno vjezbanje i sport kod djece i omladine osteena zdravlja, Split. 2. Matkovi, B., Ferencak, S., Zvan, M. (2004.). Skijajmo zajedno, Zagreb. 3. Mihoviliovi, M. (1952.). Osnovi vaterpola, Sportska strucna biblioteka, Zagreb. 4. Snajder, V., Milianovi, D. (1991.). Atletika, hodanja i trcanja, Fakultet za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu, Zagreb. 5. Trnini, S. (1996.). Analiza i ucenje kosarkaske igre, Vikta, Pula. 6. Volcansek, B. (2002.). Bit plivanja, Kinezioloski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Zagreb. Nastava se realizira kroz vjezbe (do 30 studenata u grupi) u sportskim objektima i u prirodi. Praenje aktivnosti studenta tijekom vjezbi. Utvrñivanje inicijalnog, tranzitivnog i finalnog stanja u psihomotorickim znanjima, psihomotorickim i funkcionalnim sposobnostima. Hrvatski jezik.

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Rezultati longitudinalnih praenja u psihomotorickim znanjima, psihomotorickim i funkcionalnim sposobnostima. Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

136

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.

Smjer: rano ucenje engleskoga jezika

Aktualni edukacijski okvir veine europskih zemalja, ukljucujui Hrvatsku podupire sustavno sirenje stranih jezika (posebice engleskog) u primarnom obrazovanju (Key Data on Teaching Languages at School in Europe, 2005 Edition). Studij engleskoga jezika za ucitelje primarnoga obrazovanja osigurava strucno osposobljen uciteljski kadar nuzno potreban hrvatskome skolstvu za kvalitetnu realizaciju nastave u polju ranog ucenja engleskoga jezika. Svrhovitost studija evidentna je, dakle, u naglasenoj potrebi za kompetentnim uciteljima engleskoga jezika s obzirom na ucenje engleskoga jezika od prvog razreda obveznoga primarnog obrazovanja, tendenciju uvoenja «bilingvalnih programa» te s obzirom na poticanje ucenja dvaju stranih jezika u visim razredima obvezne skole. Hrvatskom se skolstvu pruza izuzetna prilika da temeljem strucnog uciteljstva stasaju nove generacije mlaih ucenika koji e raspolagati kvalitetnim jezicnim znanjem predvienim za tu dob (A Common European Framework of Reference, Council of Europe, 1996). Takvo znanje predstavlja osnovu za dalju jezicnu nadgradnju na putu postizavanja kvalitetne ope komunikacijske kompetencije. Osposobljavanje studentica i studenata za izvoenje nastave engleskoga jezika u obveznoj skoli, prvenstveno u primarnom obrazovanju temeljni je cilj studija engleskoga jezika. U svom ustrojstvu smjer podrzava i promovira pedagoska znanja i sposobnosti koje studentice i studenti istodobno stjecu na temeljnom studiju za ucitelja primarnoga obrazovanja. Takoer ih usklauje s izobrazbom iz podrucja suvremenih spoznaja o ucenju i poucavanju stranoga, posebice engleskoga, jezika u ranoj skolskoj dobi. Nastavni plan i program studija engleskoga jezika pociva na suvremenim teorijskim postulatima i spoznajama hrvatskih i meunarodnih znanstvenika. U skladu s aktualnim europskim programima za edukaciju ucitelja stranoga jezika ukljucuje interdisciplinarnost, siroku primjenu modernih tehnologija, razvijanje strategija samostalnoga ucenja i samoocjenjivanja, uvid u inovativne metodologije ucenja i poucavanja jezika itd. Preddiplomski studij omoguuje stjecanje sljedeih kompetencija: sposobnost fluentne funkcionalne uporabe engleskoga jezika kroz cetiri osnovne jezicne vjestine (citanje i slusanje s razumijevanjem, pisanje, govorenje); intenzivna ekstenzija i aktivna uporaba rjecnika i idioma vezanih uz kontekst djecje svakodnevnice (skola, igra, obitelj ­ openito, socio-kulturolosko okruzje u zivotu djeteta) te opeg rjecnika i strucne terminologije; stjecanje osnovnih teorijskih i prakticnih znanja iz podrucja engleske lingvistike, gramatike i djecje knjizevnosti na engleskom jeziku; razvijanje svijesti o profesionalnoj kolegijalnosti, potrebi kontinuirane edukacije nakon zavrsetka studija te strategija samostalnoga ucenja. Diplomski studij, uz gore navedene, osigurava i: stjecanje osnovnih teorijskih i prakticnih znanja o nastavi engleskoga jezika u ranoj skolskoj dobi; osposobljenost za samostalno izvoenje nastave engleskoga jezika u primarnom obrazovanju; osposobljenost za samostalno integriranje knjizevnih sadrzaja u nastavu engleskoga jezika. Nastavni plan i program preddiplomskoga i diplomskoga studija ukljucuje ukupno 16 kolegija [52 ECTS boda, od cega 40 ECTS bodova na preddiplomskom stupnju i 12 ECTS bodova na diplomskom stupnju]. Posebnost programa povezana je s trostrukom ulogom dvaju pocetnih predmeta (Engleski jezik I i Engleski jezik II). Oni daju ope akademsko obrazovanje u engleskom jeziku za sve studente, oni omoguuju selekciju studenata cije e se obrazovanje nastaviti na smjeru ranog ucenja engleskog jezika te uvode studente u pitanja ucenja engleskog jezika unutar primarnog obrazovanja.

137

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Smjer Ucenje engleskog jezika u ranoj skolskoj dobi na studiju za ucitelje razredne nastave

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X.

Broj sati tjedno Engleski jezik I [ostvaruje se u zajednickom dijelu studijskog program] Engleski jezik II [ostvaruje se u zajednickom dijelu studijskog program] Engleska fonetika i fonologija Integrirane jezicne vjestine Engleski jezik i lingvistika uvod

4

4

4 4

2

Jezicne vjezbe I (citanje i slusanje s razumijevanjem) Engleska gramatika (vrste rijeci) Jezicne vjezbe II (vjestine pisanja) Engleska gramatika (fraza i recenice) Jezicne vjezbe III (govor) Djecja knjizevnost na engleskom jeziku

2

2

2

2 2

2

Ucenje engleskog u ranoj skolskoj dobi Metodika nastave engleskog jezika u ranoj skolskoj dobi

2

2

Pisanje akademskog teksta Praktikum i skolska praksa

2 4

138

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.1. Kod Vrsta Razina Godina

ENGLESKA FONETIKA I FONOLOGIJA (30 P+0+30 G) VUU004 Predavanja i vjezbe. Osnovna razina. II. Semestar III.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS bodova 45 kontakt sata, 55 sati za proucavanje literature i 20 sati samostalnog vjezbanja studenata. Mateusz-Milan Stanojevi, asistent

Kompetencije koje Po zavrsetku ovog kolegija student e znati prepoznati, opisati i transkribirati sve glasove standardne govorne varijante britanskog engleskoga, te e ih moi proizvesti barem na se stjecu razini minimalne ope prihvatljivosti. Student e takoñer nauciti osnovne nacine poucavanja izgovora engleskog jezika u razrednoj nastavi. Nema ih. Preduvjeti za upis Predmet se sastoji od cetiri dijela. U uvodnome dijelu opisuju se teorijske osnove fonetike i Sadrzaj fonologije na kojima se temelji ostatak predmeta. Sredisnji se dio predmeta bavi artikulacijskim opisom glasova standardne govorne varijante britanskog engleskoga (RP), s posebnim naglaskom na prepoznavanje, opis, transkripciju i produkciju onih engleskih glasova koji su posebno teski govornicima hrvatskoga kao materinskoga jezika. U treem dijelu opisuju se neki temeljni procesi vezanog engleskog. Najzad, u posljednjem dijelu raspravlja se o nacinima poucavanja izgovora u razrednoj nastavi. 1. Roach, Peter (2000.). English Phonetics and Phonology: A Practical Course, 3rd edition. Preporucena Cambridge University Press. literatura 1. Jones, D. (2003.). English Pronouncing Dictionary with CD-ROM, 16th edition. Cambridge Dopunska University Press. literatura 2. Cruttenden, A. (1994). ur. Gimson's Pronunciation of English, 5th ed. Edward Arnold. Oblici provoenja Predavanja i vjezbe. nastave Stalno praenje (izrada usmenih i pismenih obveznih i dopunskih zadataka) i zavrsni acin provjere znanja i polaganja pismeni ispit. ispita Engleski jezik. Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja. acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

139

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.2. Kod Vrsta Razina Godina

INTEGRIRANE JEZICNE VJESTINE (15 P+0+45 G) VUU016 Predavanja i vjezbe. Pocetna razina. II. Semestar IV.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

5 ECTS bodova 45 kontakt sati, 55 sati za proucavanje literature i 20 sati samostalnog vjezbanja studenata mr. sc. Gloria Vickov, predavac

Kompetencije koje Temeljem integriranog i raznolikog jezicnog inputa studenti e: konsolidirati i prosiriti jezicna znanja i sposobnosti integracijom cetiriju osnovnih jezicnih vjestina (govorenje, se stjecu citanje i slusanje s razumijevanjem, pisanje) na naprednoj razini (razviti sposobnost pribavljanja, uporabe i prenosenja informacija u kontekstualnim varijetetima); ucvrstiti i unaprijediti znanje i sposobnosti funkcionalne uporabe jezika u semantickom radijusu i ope svakodnevice i strucno orijentirane tematike (u govornom i pisanom jeziku); upoznati zahtjevnije nijansirajue gramaticke strukture u jeziku-cilju u svrhu efikasne (native-like) uporabe jezika; intenzivno aktivirati i razviti opseg vokabulara i idiomatskih izricaja; upoznati i usvojiti rjecnik i frazeologiju vezanu uz karakteristicne povijesne i socioloskokulturoloske aspekte britanske i americke kulture; osvjestavati integraciju i primjenu stecenih jezicnih znanja i vjestina u komunikaciji unutar razreda i izvan njega; upoznati obiljezja razlicitih stilova, zanrova i jezicnih registara; osvijestiti potrebu za izmjenjivanjem korisnih prakticnih ideja, savjeta i strategija u poucavanju mlañih ucenika engleskom kao stranom jeziku te potrebu za razvijanjem i ocuvanjem suradnicke atmosfere meñu kolegama, a u cilju openitog unaprjeñivanja nastave stranoga jezika u ranoj skolskoj dobi. Preduvjeti za upis Polozen ispit iz predmeta Engleski jezik II. Sadrzaj Integriranje i implikacija stecenih jezicnih vjestina i sposobnosti, te znanja iz podrucja gramatike i engleskoga leksika u interakcijama razlicite sadrzajne, namjenske i stilske naravi. Funkcionalna uporaba jezika na naprednoj razini s naglaskom na engleskom kao cjelovitom sustavu. Ekstenzivan razvoj vokabulara raznolike semanticke pozadine ukljucujui rjecnik i frazeologiju karakteristicne za britanske i americke povijesne i sociolosko-kulturoloske okvire. Prefiksi i sufiksi, kolokacije, prijedlozne fraze i frazni glagoli. Naglasak na strukturalnoj tocnosti ­ kako gramaticke strukture utjecu na znacenje i ostvarivanje komunikacije. Stilovi, zanrovi i jezicni registri. Uporaba adekvatnoga vokabulara i jezicnoga registra, organizacija informacija i misli o zadanoj temi, gradacija postupaka u pisanju. Uvjezbavanje citanja duzih tekstova upotrebljavajui strategije skimming i scanning, deduciranje znacenja iz konteksta. Uvjezbavanje slusanja zahtjevnijih izvornih audiomaterijala iz razlicitih interakcijskih situacija, voñenje zabiljezaka. Uvjezbavanje razlicitih oblika govornih cinova. 1. Cory, H. (1997). Advanced Writing, with English in Use, Oxford: OUP. 2. Gude, K. (1997). Advanced Listening and Speaking. Oxford: OUP. 3. McCarthy, M. i O´Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use, Cambridge: CUP. 4. Autenticni materijali iz razlicitih izvora. Prirucnici: 5. Englesko-engleski rjecnik po izboru. 6. Prirucna gramatika po izboru. 1. Walter, C., Swan, M. (1997). How English Works, Oxford, OUP. 2. Maclin, A. (1994). Reference Guide to English: A Handbook of English as a Second Language, Washington: CBS College Publishing. 3. Bujas, Z. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rjecnik. Zagreb: Globus. 4. Bujas, Z. (1999.). Veliki englesko-hrvatski rjecnik. Zagreb: Globus. 5. Longman Dictionary of English Language and Culture (1998). London, Longman. 6. Cowie, A. P., Mackin, R. & McCaig, I. R. (1993), Oxford Dictionary of English Idioms, Oxford: OUP. 140

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

7. Cowie, A. P. & Mackin, R.. (1993). Oxford Dictionary of Phrasal Verbs, Oxford: OUP. 8. Oxford Collocations Dictionary for Students of English (2003). Oxford: OUP. 9. Really learn 100 phrasal verbs (2002). Oxford: OUP. Predavanja i vjezbe. Obvezno redovito pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Izrada portfolia (krai oblici pismenog izrazavanja). Zajednicki projekti. Jedna dulja samostalna prezentacija. Usmeni ispit. Engleski jezik

Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja.

141

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.3. Kod Vrsta Razina Godina

ENGLESKI JEZIK I LINGVISTIKA ­ UVOD (15 P+15 S+0) VUU008 Predavanja i seminari. Predmet temeljne razine. III. Semestar V. 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za proucavanje literature i 17 sati samostalnog vjezbanja studenata Mr. sc. Glorija Vickov, predavac 1. Uvid u prirodu ljudskog jezika. 2. Poznavanje osnovnih lingvistickih koncepata i osnovne terminologije u lingvistickom proucavanju jezika. Definirani Pravilnikom Fakulteta. Definicija jezika, obiljezja ljudskog jezika i zivotinjske komunikacije, karakteristike jezika, porijeklo i funkcije jezika, razlike izmeñu lingvistike i tradicionalne gramatike, lingvisticke discipline, pravci u lingvistici (historijska lingvistika, deskriptivna lingvistika, generativna lingvistika), proucavanje glasova i glasovnih obrazaca u engleskom jeziku, morfologija (morfem, vrste morfema, alomorf, fonoloski i leksicki uvjetovani alomorfi, procesi tvorbe rijeci, sintaksa (nacini iskazivanja odnosa meñu rijecima u recenici, tradicionalna sintaksa, metoda neposrednih sastavnica, jednostavna i slozena recenica, rekurzivnost, spajanje recenica, umetanje recenica, semantika (znacenje rijeci, znacenje recenice), sociolinvistika (idiolekt, dijalekt, naglasak, stil, registar, zargon, lingua franca, pidzin, kreolski jezici, jezik i um (usvajanje jezika, afazija). 1. Yule, G. (1996.). The Study of Language, Second edition, Cambridge: Cambridge University Press. (odabrana poglavlja). 2. Widdowson, H.G. (1996.). Linguistics, Oxford: Oxford University Press. 1. Finch, G. (2000.). Linguistic Terms and Concepts, Basingstoke and New York: Palgrave. Predavanja su uglavnom u dijaloskom obliku, studenti se poticu na sudjelovanje. Organizacija seminara: studenti rade u grupama, u paru ili individualno. Naglasak je na izradi zadataka i rjesavanju problema. Pismeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Engleski jezik.

Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja.

142

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.4. Kod Vrsta Razina Godina

JEZICNE VJEZBE I (CITANJE I SLUSANJE S RAZUMIJEVANJEM) (0+0+30 A) VUU019 Vjezbe. Temeljna razina. III. Semestar V. 2 ECTS boda 23 kontakt sata,30 sati za proucavanje literature i 17 sati samostalnog vjezbanja studenata mr. sc. Eldi Grubisi-Puliseli, predavac Temeljem autenticnih tekstova i izvornih audiomaterijala razlicito koncipiranih obzirom na kontekst, stil, duzinu i stupanj slozenosti zastupljenog jezicnog okvira, studenti e: razviti napredne vjestine citanja s razumijevanjem: skimming, scanning, citanje s razumijevanjem biti informacije, prepoznavanje strukture teksta i deduciranje znacenja iz konteksta; unaprijediti brzinu i tocnost citanja; razviti tehniku «tihog» citanja; razviti sposobnost razlikovanja i analiziranja razlicitih stilova, registara i zanrova; razviti vjestinu slusanja s razumijevanjem i istodobnog voñenja zabiljezaka; razumjeti govor izvornoga govornika prezentiran uobicajenom brzinom govorenja, s odreñenim udjelom razlicitih akcenata; razviti napredne vjestine slusanja s razumijevanjem: izlucivanje specificne informacije, odreñivanje biti odslusanoga teksta, razumijevanje govornikova stava te prepoznavanje konteksta i tematike. Polozen ispit iz predmeta Integrirane jezicne vjestine. .Napredne vjestine citanja: skimming, scanning, izlucivanje biti informacije, prepoznavanje strukture teksta, deduciranje znacenja iz konteksta. Brzina i tocnost citanja. «Tiho» citanje. Naglasak na citanju duzih tekstova strucne (pedagoske) prirode (anuliranje «straha» od duzih tekstova i nepoznatih rijeci, deduciranje znacenja putem konteksta, internacionalizama, opeg znanja iz doticnoga semantickog polja). Prepoznavanje i analiza stilova, zanrova i jezicnih registara. Aktivnosti vezane uz poboljsanje kvalitete citanja i razumijevanja: pre-reading activities, while-reading i after-reading activities. Uvjezbavanje slusanja s razumijevanjem zahtjevnijih autenticnih audiomaterijala. Voñenje zabiljezaka. Opazanje i interpretacija stava i raspolozenja govornika obzirom na prozodijske dimenzije vezanoga govora (naglasak, intonacija, visina glasa). Prepoznavanje konteksta i tematike. 1. Gude, K. (1997.). Advanced Listening and Speaking, Oxford: OUP. 2. Autenticni materijali iz razlicitih izvora. Prirucnik: 3. Englesko-engleski rjecnik po izboru. 1. Bujas, Z. (1999.). Veliki hrvatsko-engleski rjecnik, Zagreb: Globus. 2. Bujas, Z. (1999.). Veliki englesko-hrvatski rjecnik. Zagreb: Globus. 3. Longman Dictionary of English Language and Culture (1998). London, Longman. Vjezbe. Obvezno redovno pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Visekratno testiranje vjestine susanja s razumijevanjem tijekom semestra. Usmeni ispit (provjera vjestine citanja s razumijevanjem). Engleski jezik. Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe predmeta

143

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.5. Kod Vrsta Razina Godina

ENGLESKA GRAMATIKA ­ (VRSTE RIJECI) (15 P+15 S+0) VUU006 Predavanja i seminari. Predmet temeljne razine. III. Semestar VI. 2 ECTS boda 23 kontakt sata (od 60 min) , 20 sati proucavanja literature, 17 sati samostalnog rada studenta. Zeljka Zanchi, predavac Osnovno znanje o vrstama rijeci u engleskom jeziku. Sposobnost primjene stecenog znanja u gramtickoj intepretaciji engleskog jezika. Odreñeni Pravilnikom Fakulteta. Glagoli u engleskom jeziku (vrste, funkcija, polozaj, gramaticki oblik glagola, aktiv/pasiv, uporaba glagolskih vremena, uporaba modalnih glagola), imenice u engleskom jeziku (vrste, funkcija, oblik), clanovi u engleskom jeziku ( vrste, uporaba), zamjenice (vrste, funkcije, uporaba, ekspletivno it, there), pridjevi (vrste, funkcije, polozaj, oblik, posebne uporabe pridjeva), prilozi (vrste, funkcija, polozaj, oblik, uporaba), prijedlozi (vrste, funkcije, polozaj, oblik, uporaba), veznici ( vrste veznika). 1. Greenbaum, S., Quirk, S. (1990). A Student's Grammar of the English Language, London: Addison Wesley Longman (odabrana poglavlja). 2. Thomson, A. J., Martinet, A. V. (1986). A Practical English Grammar, Oxford: Oxford University Press. 1. Graver, B. D. (1986). Advanced English Practice, Oxford: Oxford University Press. Predavanja su uglavnom u dijaloskom obliku, studenti se poticu na sudjelovanje. U seminarima studenti rjesavaju zadatke i prakticno primjenjuju znanja stecena na predavanjima. Pismeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Engleski jezik.

Studentska evaluacija (ankete), kolegijalna evaluacija, samoevaluacija.

144

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.6. Kod Vrsta Razina Godina

JEZICNE VJEZBE II (VJESTINE PISANJA) (0+0+30 SJ) VUU020 Vjezbe Temeljna razina. III. Semestar VI. 2 ECTS boda 23 kontakt sati, 20 sati za proucavanje literature i 17 sati samostalnog vjezbanja studenata. Zeljka Zanchi, predavac Studenti e: razviti sposobnost analiziranja i vrednovanja razlicitih vrsta tekstova obzirom na strukturu, stil, konvencije pisanoga jezika i jezicne registre; razviti vjestine pisanja na naprednoj razini implicirajui sljedee faze: temeljem danog stimulansa selektirati relevantne ideje, fokusirati se na potencijalnog citatelja i odabir odogovarajueg jezicnog registra, izrañivanje openitog nacrta, strukturiranje po odlomcima, pisanje i provjera napisanoga i ispravljanje; razviti vjestine pisanja razlicitih oblika tekstova: odlomak, krai tekst u zadanom zanru, urbana legenda, izvjestaj, sazetak i dr.; upoznati konvencije i osobine formalnoga i neformalnoga pisanog engleskog jezika te osnovne zakonitosti pismenog izrazavanja na akademskoj razini; osvijestiti potrebu za kontinuiranim njegovanjem citanja na engleskom jeziku kao podlogom za uspjesno pismeno izrazavanje. Polozen ispit iz predmeta Jezicne vjezbe I. Analiza i vrednovanje razlicitih vrsta tekstova: struktura, stil, konvencije, jezicni registar. Razvijanje vjestina pisanja respektirajui sljedee faze: promisljanje o zadanoj temi, brainstorming, selekcija ideja, izrada nacrta, uoblicavanje po odlomcima, pisanje, provjera i ispravljanje. Dorañivanje teksta. Uocavanje i analiza pogresaka. Pisanje prema raznolikim kontekstualnim situacijama i jezicnim registrima ­ odlomak, kraa proza, izvjestaj, sazetak, akademsko pisanje. 1. Cory, H. (1999). Advanced Writing with English in Use with Key, (2nd Edition), Oxford: OUP. 2. Grellet, F. (1966). Writing for Advanced Learners of English, Cambridge: CUP. 3. Autenticni materijali iz razlicitih izvora koje studenti moraju proucavati i pohranjivati u obliku kopija kao obvezatni sastavni dio predmeta. 1. Hancock, P. (2001). Is That What You Mean? 100 Common Mistakes and How to Correct Them, Harlow: Penguin Longman Publishing. 2. Porter, D. (2001). Check your Vocabulary for Academic English, London: Peter Collin. 3. Oxford Collocations Dictionary for Students of English (2003). Oxford: OUP. 4. Cowie, A. P., Mackin, R. & McCaig, I. R. (1993). Oxford Dictionary of English Idioms, Oxford: OUP. 5. Cowie, A. P. & Mackin, R., (1993), Oxford Dictionary of Phrasal Verbs, Oxford: OUP. Vjezbe. Obvezno redovno pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Pismeni uradci i krai testovi tijekom semestra. Engleski jezik. Studentska evaluacija (ankete), kolegijalna evaluacija, samoevaluacija.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

145

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.7. Kod Vrsta Razina Godina

ENGLESKA GRAMATIKA ­ (ENGLESKA RECENICA) (15 P+15 S+0) VUU005 Predavanja i seminari. Predmet temeljne razine. IV. Semestar VII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za proucavanje literature i 17 sati samostalnog vjezbanja studenata. Zeljka Zanchi, predavac Osnovno znanje o frazi i recenici u engleskom jeziku. Sposobnost primjene stecenog znanja u gramtickoj intepretaciji engleskog jezika. Odreeni Pravilnikom Fakulteta. Definicije fraze, klauze i recenice, prepozicijska fraza, struktura jednostavne recenice u engleskom jeziku, nacini klasifikacije recenica, vrste recenica, nezavisna i zavisna klauze, struktura slozene recenice, vrste adverbijalnih klauza, imenska klauza, pridjevska klauza. 1. Greenbaum, S., Quirk, S. (1990). A Student's Grammar of the English Language, London: Addison Wesley Longman (odabrana poglavlja). 2. Interna skripta.

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Predavanja su uglavnom u dijaloskom obliku, studenti se poticu na sudjelovanje. U seminarima studenti rjesavaju zadatke i prakticno primjenjuju znanja stecena na predavanjima. Pismeni ispit.

Engleski jezik.

Studentska evaluacija (ankete), kolegijalna evaluacija, samoevaluacija.

146

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.8. Kod Vrsta Razina Godina

JEZICNE VJEZBE III (GOVOR) (0+0+30 G) VUU021 Vjezbe. Temeljna razina. IV. Semestar VII. 2 ECTS boda 23 kontakt sati, 20 sati za proucavanje literature i 17 sati samostalnog vjezbanja studenata. Izvorni govornik (lektor). Sposobnost fluentne i tocne uporabe engleskoga jezika na naprednoj razini s naglaskom na prirodnosti ritma, brzine i naglaska. Razvijanje vjestine govorenja na zadanu temu i u okviru definiranih komunikacijskih situacija. Uoblicavanje i izrazavanje osobnoga stava i misljenja. Sposobnost uporabe odgovarajuih rijeci i izraza. Polozen ispit iz predmeta Jezicne vjezbe I. Dalji rad na prosirivanju i aktiviranju rjecnika iz semantickih polja vezanih za zivot djeteta u openitom smislu, te za njegov odgoj i obrazovanje. Usvajanje kolokacija i idioma iz navedenih semantickih podrucja. Uvjezbavanje vjestine govorenja na naprednoj razini temeljem sljedeih aktivnosti: prepricavanje, opisivanje, iznosenje kritika, izrazavanje stava i misljenja, uporeñivanje, objasnjavanje hipoteza. 1. Autenticni jezicni materijal iz razlicitih izvora. 2. McCarthy, M. i O´Dell, F. (2002). English Vocabulary in Use (Advanced), Cambridge: CUP. 3. Englesko-engleski rjecnik po izboru. 4. Prirucna gramatika po izboru. 1. Aspinall, T. i Capel, A. (2000). Advanced Masterclass CAE, Oxford: OUP. U vjezbama prevladava dijaloski oblik rada, voñenje diskusija, razgovor, usmene samostalne prezentacije studenata. Obvezno redovito pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Samostalno izlaganje o zadanoj temi i krai testovi tijekom semestra. Usmeni ispit. Engleski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

147

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.9. Kod Vrsta Razina Godina

DJECJA KNJIZEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU (15 P+15 S+0) VUU003 Predavanja i seminari. Temeljna razina. IV. Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

2 ECTS boda 23 kontakt sata, 47 sati za proucavanje literature. Zeljka Zanchi, predavac

Kompetencije koje Cilj je kolegija da studenti upoznaju osnovne pojmove djecje knjizevnosti na engleskom jeziku i reprezentativna djela kako bi mogli razumjeti i interpretirati knjizevne tekstove, se stjecu osobito u funkciji nastave knjizevnosti u nizim razredima osnovne skole. Preduvjeti za upis Nema ih. Sadrzaj Kratak pregled djecje knjizevnosti, usmene knjizevnosti, legendi, obrañuju se specificni autori, primjerice: Kingsley, Carroll, Twaine, prozaici te pjesnici (Watts, Stevenson, Milne i dr.); iz novije engleske knjizevnosti za djecu i mladez obrañivat e se autori koji govore o karakteristicnim suvremenim temama za djecu. 1. Humphey Carpenter and Mari Prichard (1984). The Oxford Companion to Children's Literature, OUP. 2. Iona and Peter Opie (1973). The Oxford Book of Children's Verse, OUP. 1. Townsend, J. R. (1990.). Written for Children, Penguin, Harmondsworth. Predavanja i individualne konzultacije. Kontinuirano praenje i usmeni ispit.

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik. Mogunost praenja na engleskom jeziku.

Studentska i kolegijalna evaluacija.

148

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.10. Kod Vrsta Razina Godina

UCENJE ENGLESKOG JEZIKA U RANOJ SKOLSKOJ DOBI (15 P+15 S+0) VUU164 Predavanja i seminari. Srednja razina. IV Semestar VIII 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu seminarskog rada. Mr. sc. Glorija Vickov, predavac Razumijevanje procesa ucenja stranog jezika u ranoj skolskoj dobi. Odreñeni Pravilnikom Fakulteta. Prednosti ranog pocetka ucenja stranih jezika, teorije ucenja jezika Jeana Piageta i Lava Vygotskoga, ucenje govora, ucenje rijeci, ucenje gramatike, ucenje pisanja na stranom jeziku, ucenje pomou prica, poucavanje i ucenje u okviru zadane teme, uloga materinskog jezika u ucenju stranog jezika. 1. Vilke, M., Vrhovac, Y. (eds.) (1993). Children and Foreign Languages I. Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb. 2. Vilke, M., Vrhovac, Y. (eds.) (1995). Children and Foreign Languages II. Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb. 3. Vrhovac, Y. (ed.) (2001). Children and Foreign Languages III. Zagreb: Faculty of Philosophy, University of Zagreb. 1. Cameron, L. (2001). Teaching Languages to Young Learners. Cambridge: Cambridge University Press. 2. Vilke, M. (1991.). Vase dijete i jezik. Zagreb: Skolska knjiga. Predavanja su uglavnom u dijaloskom obliku, studenti se poticu na sudjelovanje. Organizacija seminara: rad u grupama i paru. Pismeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Engleski jezik.

Studentska evaluacija (ankete), kolegijalna evaluacija, samoevaluacija.

149

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.11. Kod Vrsta Razina Godina

AKADEMSKO PISANJE (0+0+30 LK) VUU101 Vjezbe. Srednja razina. I. I. 2 ECTS bod 23 kontakt sata, 38 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita. dr. sc. Marina Marsovi-Alujevi, docent Studenti usvajaju osnovne zakonitosti pisanja akademskoga teksta na engleskom jeziku te se osposobljavaju za analiticko citanje i evaluaciju akademskoga teksta iz razlicitih disciplina. Usvajaju zakonitosti formiranja kompozicije akademskoga teksta i pisanja njezinih pojedinih dijelova. Osposobljavaju se za provoñenje postupaka u istrazivanju. Razvijaju stil pisanja koji je adekvatan konvencijama akademskoga teksta. Kompetencije iz engleskoga jezika stecene zavrsetkom cetverogodisnjega studija primarnoga obrazovanja. Analiza i evaluacija akademskih tekstova na engleskom jeziku iz razlicitih disciplina. Analiza pojedinih konstitutivnih dijelova akademskoga teksta. Proucavanje i uvjezbavanje odgovarajuega stila pisanja. Planiranje i pisanje akademskoga teksta. 1. Akademski tekstovi iz razlicitih podrucja od neposrednog interesa studenata koji se kopirani obvezno pohranjuju kao sastavni dio predmeta. 2. Gibaldi, J. (2003). MLA Handbook for Writers of Research Papers, (Sixth edition), New York: Modern Language Association. 3. Sorenson, S. (2002). How to Write Research Papers, (Third edition). Lawrenceville. NJ: Arco. 1. Jordan, R.R. (2003). Academic Writing Course, (Third edition), London: Longman. U vjezbama prevladava dijaloski oblik rada, voñenje diskusija, razgovor. Obvezno redovito pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Krai testovi tijekom semestra. Ispit. Engleski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija

150

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

METODIKA NASTAVE ENGLESKOGA JEZIKA U RANOJ SKOLSKOJ DOBI (30 P+30 S+0) Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj VUU209 Predavanja i seminari. Napredna razina. 5. Semestar IX. 5 ECTS 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 15 sati za izradu seminarskog rada te 17 sati za pripremu oglednih predavanja. mr.sc. Gloria Vickov, predavac Razumijevanje prirode procesa nastave stranog jezika u ranoj skolskoj dobi. Poznavanje postupaka i tehnika u poucavanju stranog jezika u ranoj skolskoj dobi. Sposobnost odabira prikladnih strategija poucavanja. Odreñeni Pravilnikom Fakulteta. Osnovni koncepti teorije nastave stranih jezika, prikaz metoda za ucenje stranog jezika, suvremeni komunikativni pristupi nastavi stranog jezika, tehnike i postupci poucavanja u ranoj skolskoj dobi, planiranje nastavnog sata, poucavanje izgovora stranog jezika, poucavanje jezicnih vjestina, poucavanje rjecnika i gramatike, poucavanje kulture, djecja knjizevnost u nastavi stranog jezika, obrada price u nastavi stranog jezika, igre un nastavi stranog jezika, video u ranom ucenju stranog jezika. 1. Brewster, J., Ellis, G., Girard, D. (2002). The Primary English Teacher's Guide. Harmondsworth: Penguin. 2. Vrhovac, Y. i suradnici (ur.) ( 1999.). Strani jezik u osnovnoj skoli. Zagreb: Naprijed. 1. Vale, D., Feunteun, A. (1995).Teaching Children English. Cambridge: Cambridge University Press. Predavanja su uglavnom u dijaloskom obliku, studenti aktivno sudjeluju. Organizacija seminara: diskusije (u grupi i u paru), radionice, individualni rad, demonstracije. Pismeni ili usmeni ispit.

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Engleski jezik.

Studentska evaluacija (ankete), kolegijalna evaluacija, samoevaluacija.

151

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.2.12. Kod Vrsta Razina Godina

PRAKTIKUM I SKOLSKA PRAKSA (0+30 S+30 M) VUU148 Seminari i vjezbe. Srednja razina. I. 4 ECTS bodova Semestar II.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

mr. sc. Gloria Vickov, predavac Studenti stjecu saznanja o programu i realizaciji ucenja engleskoga kao stranoga jezika u ranoj skolskoj dobi. Razvijaju sposobnost samostalnog planiranja i izvoñenja nastave engleskoga jezika u ranoj skolskoj dobi. Osposobljavaju se za samostalan odabir odgovarajuih udzbenika i drugih nastavnih materijala. Stjecu sposobnost odabira i primjene nastavnih aktivnosti za ucenike s poteskoama kao i za nadarene ucenike. Studenti postaju svjesni potrebe razvijanja kolegijalne tolerancije, timskoga rada, dugorocnoga strucnoga usavrsavanja na strucnom planu te samostalnoga educiranja. Kompetencije iz engleskoga jezika stecene zavrsetkom cetverogodisnjega studija primarnoga obrazovanja. Priprema za promatranje nastavnih sati (elementi i svrha promatranja). Analiza promatranih nastavnih sati. Planiranje nastave i izrada nastavnoga plana. Provedba nastavnoga sata. Analiza i vrednovanje nastavnog procesa. Kreativne nastavne aktivnosti u nastavi engleskoga jezika u ranoj skolskoj dobi. Pojedinacne konzultacije s mentorom. Odabrana poglavlja iz sljedeih naslova: 1. Woodward, T. i Lindstromberg, S. (1995). Planning from Lesson to Lesson: A Way of Making Lesson Planning Easier, Harlow: Longman. 2. Ur, Penny (1996). A Course in Language Teaching. Cambridge: CUP. 1. Gower, R., Phillips, D. i Walters, S. (1995). Teaching Practice Handbook. Oxford: Heinemann. Prevladava dijaloski oblik rada, voñenje diskusija, samostalne prezentacije studenata. Obvezno redovito pohañanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi. Voñenje biljezaka tijekom promatranih sati. Priprema i izvedba oglednih sati. Engleski jezik.

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija. Konzultacije s mentorom.

152

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.

Smjer: primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ucenju i poucavanju

U procesu harmonizacije hrvatskog obrazovnog sustava s obrazovnim sustavima Europske unije nuzno je uskladiti i onaj dio primarnog obrazovanja koji se odnosi na znanja i vjestine informaticke pismenosti te na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u ucenju i poucavanju. Ovim studijskim usmjerenjem zavrseni studenti osposobit e se: - za provoenje obrazovnih programa i projekata iz podrucja primjene ICT-a u ucenju i poucavanju, - za oblikovanje okoline za ucenje primjerene razvojnoj dobi ucenika koja je obogaena kompetentnim koristenjem ICT-a u nastavi, - za dijagnostiku i vrednovanja znanja pomou ICT-a, - za tehnoloskim preduvjetima omogueno poticanje samostalnog ucenja i preuzimanje odgovornosti za vlastito ucenje, - za vrednovanje i odabir obrazovne programske podrske za razlicita podrucna znanja u primarnom obrazovanju, - za reflektivni pristup pedagoskom odlucivanju na osnovi upoznatosti s formalnim modelima ucenja i poucavanja, te - za nastavak studija u smjeru razvoja i projektiranja sustava za e-ucenje. Nastava u predmetu Primjena racunala u nastavi organizira se na uciteljskom studiju (Sveuciliste u Splitu) od 1993. godine. U nizu generacija obrazovanje u tom segmentu obuhvatilo je oko 200 studenata. U tom segmentu izraen je i vei broj uspjesnih diplomskih radova za razlicita podrucna znanja u primarnom obrazovanju (likovna kultura, priroda i drustvo, matematika, hrvatski jezik). Od 1998. organizira se i kolegij Daljinsko ucenje, koji je u proteklom razdoblju obuhvatio oko 120 studenata. U oba kolegija prakticna izobrazba i uvoenje u primjenu ICT-a ostvaruje se osloncem na izvornu inteligentnu autorsku ljusku za razvoj inteligentnih tutorskih sustava, s primjenama u «on-site» Tutor Expert System i «web» Distrubuted Tutor Expert System. Autorske ljuske razvijene su i implementirane na Sveucilistu u Splitu u okviru projekata MZOS-a RH. Efikasnost koristenja ispitana je empirijskim istrazivanjima, koja su potkrijepila rezultate Bloomova «tutor experiment» (tzv. 2-sigma problem). Studijski smjer organizira i izvodi Zavod za informatiku Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu.

153

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Prva godina I. II.

Druga Tea godina godina III. IV. V. VI. Broj sati tjedno

Cetvrta godina VII. VIII.

Peta godina IX. X.

Informatika

[ostvaruje se u zajednickom dijelu studijskog program]

3

Racunalni praktikum [ostvaruje

se u zajednickom dijelu studijskog program]

5

Osnove programiranja Vizualno modeliranje Sustavi za e-ucenje Sustavi poucavanja na daljinu Inteligentni tutorski sustavi Interakcija covjeka i racunala Projektiranje sustava za e-ucenje Vrednovanje sustava za e-ucenje

3 4

4

4 4 4 4 4

154

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.1. Kod Vrsta Razina Godina

OSNOVE PROGRAMIRANJA (15 P+0+30 L) VUU033 Predavanja i prakticni rad. Temeljna razina. II. Semestar III. 4 ECTS 34 kontakt sati, 36 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 50 sati samostalnog vjezbanja na racunalu. mr. sc. Lada Males, predavac Studenti moraju svladati osnove programiranja na nekom od programskih jezika, te nauciti algoritamske strukture. Nema ih. Predavanja. Osnove razvoja programske podrske (analiza problema, razvoj algoritma, dijagram toka, pseudokod, kodiranje programa, unosenje programskih instrukcija u racunalo, testiranje programa, otklanjanje pogresaka). Algoritmi. Vjezbe. Primjena u programskom jeziku koji se u praksi koristi u osnovnim skolama. 1. Cormen, T. H., Leiserson, C. E., Rivest, R. L., Stein, C. (2001). Introduction to Algorithms, The MIT Press. 1. Kniewald, I. (1999.). LOGO 4.0., Alfej, Zagreb. 2. Glavan, F. (2000.). MSWLogo pocetnica naprednog programiranja, Alfej, Zagreb. 3. Stankov, S. (2000.). Osnove programiranja s primjenama u QBASICu, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Studentov rad se prati na vjezbama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz dva dijela, prakticnog dijela ispita na racunalu i usmenog dijela ispita. Hrvatski jezik.

Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave.

155

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.2. Kod Vrsta Razina Godina

VIZUALNO MODELIRANJE (30 P+0+30 L) VUU055 Predavanja, vjezbe i seminari. Temeljna razina. II. Semestar IV.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS 45 kontakt sati,45 sati proucavanje literature i 30 sati za izrada zavrsnog rada.

dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor (Ani Grubisi, asistent) Kompetencije koje Stei znanja o pristupu, te metodama i tehnikama vizualnog modeliranja. Cilj se dostize upoznavanjem i radom s jezikom za vizualno modeliranje te ucenjem i poucavanjem: se stjecu definicije i okruzja vizualnog modeliranja, sintaksom i semantickom strukturom jezika za vizualno modeliranje. Nema ih. Preduvjeti za upis Definicija vizualnog modeliranja. Okruzje vizualnog modeliranja (obuhvat poslovnih Sadrzaj procesa, unaprjeivanje komunikacija, upravljanje slozenim sustavima, definiranje arhitekture programskih sustava, ponovna upotrebljivost). Jezik vizualnog modeliranja (dijagram koristenja, dijagram klasa, dijagram objekata, dijagram komponenti, dijagram postavljanja, dijagram sekvenci, suradni dijagram, dijagram stanja, dijagram aktivnosti). 1. S. Stankov, A. Amizi, B. Zitko (2003.). Jezik za vizualno modeliranje ­ UML, Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, Split. 2. S. Stankov, A. Amizi, B. Zitko (2004.). Rational Rose Tutorial, Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, Split. G. Booch, I. Jacobson, J. Rumbaugh (2001.). The Complete UML Training Course, Prentice Hall. Predavanja, vjezbe i seminari. Prakticni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja. Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja, uspjesnost studenata na ispitu, meunarodna supervizija.

156

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.3. Kod Vrsta Razina Godina

SUSTAVI ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) VUU160 Predavanja i prakticni rad. Srednja razina. III. Semestar V.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS bodova 45 kontakt sati, 45 sati za proucavanje literature i 30 sati za izrada zavrsnog rada. dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor

Kompetencije koje Cilj je stei znanja o sustavima za e-ucenje i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi i ucenju i poucavanju. Zadani cilj se dostize ucenjem i poucavanjem: definicije, se stjecu funkcijskog modela i konfiguracija sustava za e-ucenje i objekata ucenja; normama za oblikovanje sustava za e-ucenje; pedagogijske paradigme sustava za e-ucenje, primjerima sustava za e-ucenje. Preduvjeti za upis Nema ih. Definicija e-ucenja i sustav za e-ucenje. Funkcijski model sustava za e-ucenje. Sadrzaj Konfiguracija sustava za e-ucenje (aktualne klase konfiguracija sustava za e-ucenje). Objekti ucenja (definicija, karakteristike, modeli). Norme za oblikovanje arhitekture sustava za e-ucenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi, arhitektura sustava za e-ucenje, institucije za promicanje normi). Pedagogijska paradigma sustava za e-ucenje (dva sigma problem, tradicionalno ucenje, ucenje s provjeravanjem, tutorsko ucenje). 1. S. Stankov (2005.). Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet Preporucena prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, (Nastavni literatura materijal prireen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, sijecanj. 2. B.S. Bloom (1984.). The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, pp. 4-16. 1. ASTD - http://www.astd.org Dopunska 2. AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee literatura http://www.aicc.org 3. ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning http://www.adlnet.org 4. IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering's Learning Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org 5. IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium) http://www.imsproject.org Oblici provoenja Predavanja, vjezbe i seminari. nastave Prakticni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih acin provjere programskih sustava za evaluaciju znanja. znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i Engleski jezik. mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja, uspjesnost studenata acin praenja na ispitu, meunarodna supervizija. kvalitete i uspjesnosti izvedbe 157

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.4. Kod Vrsta Razina Godina

SUSTAVI POUCAVANJA NA DALJINU (30 P+0+30 L) VUU223 Predavanja i vjezbe. Napredna razina. III. Semestar VI.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS 45 kontakt sata, 45 sati za proucavanje literature i 30 sati za izrada zavrsnog rada. dr. sc. Marko Rosi, docent

Kompetencije koje Cilj predmeta je omoguiti polaznicima temeljit pregled podrucja ucenja i poucavanja na daljinu. Po zavrsetku pohaanja student je kompetentan vrednovati ponuene sustave se stjecu poucavanja na daljinu u odnosu na iskazane potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika. Polaznik predmeta moze preuzeti ulogu voenja sustava poucavanja na daljinu kao i sudjelovanja u timu zaduzenom za izgradnju takvih sustava. Preduvjeti za upis Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija ucenja i poucavanja na daljinu, usluge Sadrzaj sustava poucavanja na daljinu, analiza korisnika i prikladnosti metoda poucavanja na daljinu ciljanim skupinama korisnika, sustavi poucavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, inteligentni tutorski sustavi, Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi, vrednovanje sustava poucavanja na daljinu, faze izgradnje sustava poucavanja na daljinu, nacini prikaza podataka i izgradnja baza podrucnih znanja, primjeri sustava poucavanja na daljinu. 1. Chan, W. (1995.). Artificial Agents in Distance Learning, International Journal of Preporucena Educational Telecommunications, Vol. 1, No. 2-3, pp. 263-282. literatura 2. Kassiml, K. Sabbir, S. Ranganath (2001.). A Web-based intelligent approach to tutoring, Proceedings of Conference on Engineering Education ICEE 2001, Oslo, Norway, August 6-10. 3. Rickel, J., Johnson, W. L. (1997.). Intelligent Tutoring in Virtual Reality: A Preliminary Report, Proceedings of 8th World Conference on AI in Education, August. 4. Rosi, M. Sustavi poucavanja na daljinu, (interna skripta). 1. Vassileva, J. (1997.). Dynamic Course Generation, Proceedings of 8th World Dopunska Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning literatura Systems, Kobe, Japan, August 18-22. 2. Bloom, S. (1984.). The 2-sigma problem: the search for methods of group instruction as effective as one-to-one tutoring, Educational Researcher, Vol. 13, No. 6, pp. 4-16. Oblici provoenja Predavanja i laboratorijske vjezbe. nastave Prakticni ispit i usmeni ispit. acin provjere znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i Engleski jezik. mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja. acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 158

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.5. Kod Vrsta Razina Godina

INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI (30 P+0+30 L) VUU203 Predavanja, vjezbe i seminari. Napredna razina. IV. Semestar VII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS bodova 45 kontakt sata, 45 sati za proucavanje literature i 30 sati za izrada zavrsnog rada. dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor

Kompetencije koje Cilj je stei znanja o arhitekturi inteligentnih tutorskih sustava i autorskih ljuski za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava. Zadani cilj dostize se ucenjem i poucavanjem: se stjecu temeljnih elementa arhitekture i funkcionalnosti inteligentnih tutorskih sustava; razloga za nastajanjem autorskih ljuski za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava; podrucja primjene inteligentnih tutorskih sustava. Preduvjeti za upis Sustavi za e-ucenje. Definicija. Temeljni elementi arhitekture i funkcionalnosti inteligentnih tutorskih Sadrzaj sustava. Prikaz znanja. Ekspertni modul. Modul ucitelja. Modul ucenika. Modeliranje ucenika (model ucenika, dijagnostika znanja ucenika). Komunikacijski modul korisnicko sucelje sustava. Proslost, sadasnjost i budunost inteligentnih tutorskih sustava. Autorske ljuske i alati za oblikovanje i implementaciju inteligentnih tutorskih sustava. Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi. Web orijentirane inteligentne autorske ljuske. 1. Stankov, S. (2004.). Primjena racunala u nastavi, Fakultet prirodoslovnoPreporucena matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, (dopunjeno, veljaca, literatura 2004. http://www.pmfst.hr/~stankov). 2. Polson, C., Richardson, J. J. (1988.). Foundations of Intelligent Tutoring Systems. Lawrence Erlbaum Associates Publishers. 1. Carbonell, R. (1970.). AI in CAI: An Artificial-Intelligence Approach to Computer Dopunska Assisted Instruction, IEEE Transaction on Man-Machine Systems, MMS-11(4), pp 190literatura 202. 2. Rickel, J. W. (1989.). Intelligent Computer-Aided Instruction: a survey organized around system components. IEEE Transaction on System, Man, and Cybernetics 19(1), pp 40-57. 3. Shute, V. J., Psotka, J. (1995.). Intelligent Tutoring Systems: Past, Present, and Future, in D. Jonassen (ed.) Handbook of Research on Educational Communication and Technology. Oblici provoenja Predavanja, vjezbe i seminari. nastave Prakticni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih acin provjere programskih sustava za evaluaciju znanja. znanja i polaganja ispita Hrvatski jezik. Jezik poduke i Engleski jezik. mogunosti praenja na drugim jezicima Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja, uspjesnost studenata acin praenja na ispitu, meunarodna supervizija. kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta 159

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.6. Kod Vrsta Razina Godina

INTERAKCIJA COVJEKA I RACUNALA (30 P+0+30 L) VUU017 Predavanja i vjezbe. Osnovna razina. IV. Semestar VIII.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

4 ECTS 45 kontakt sata, 45 sati za proucavanje literature i 30 sati za izrada zavrsnog rada. dr. sc. Andrina Grani, docent

Kompetencije koje Stjecanje temeljnih znanja o interakciji covjeka i racunala, vaznosti dobro dizajniranog sucelja i njegova utjecaja na realizaciju djelotvorne covjekove komunikacije s se stjecu racunalom. Predmet osigurava: teorijska znanja i prakticna iskustva iz temeljnih aspekata dizajna, implementacije i vrednovanja sucelja, shvaanje pojma 'dobrog dizajna', te procesa dizajniranja sustava koji odlikuje visok stupanj upotrebljivosti, znanja o nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete sucelja. Ne postoje formalni preduvjeti, ali se podrazumijeva da studenti imaju osnovna znanja o Preduvjeti za upis racunalima i njihovu koristenju. Temeljna teorijska znanja i prakticna iskustva dizajniranja, implementiranja i Sadrzaj vrednovanja korisnickih sucelja interaktivnih sustava. Sadrzaj kolegija ukljucuje: definiciju podrucja i osnovnih pojmova, razumijevanje korisnika i njihovih zadataka, principe i smjenice dizajniranja, korisniku usmjeren proces razvoja sucelja, inzenjerstvo upotrebljivosti, metode vrednovanja korisnickih sucelja sa sudjelovanjem korisnika ili bez njegova sudjelovanja, tehnike za izradu prototipova, te za implementiranje grafickih korisnickih sucelja. 1. J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey (1994.). HumanPreporucena Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England. literatura 2. J. Nielsen (1993.). Usability Engineering, AP Professional, Boston. 3. D. Norman (1988.). The Psychology of Everyday Things, Basic Books. 4. A. Grani: Osnove i principi interakcije covjeka i racunala, Fakultet prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja, Sveuciliste u Splitu, http://www.pmfst.hr/~granic/ 1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp (2002.). Interaction Design: Beyond HumanDopunska Computer Interaction, John Wiley & Sons. literatura 2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg (1995.). Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA. Oblici provoenja Stecena teorijska znanja studenti primijenjuju pri rjesavanju niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), i samostalno i pod nadzorom nastavnika. nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Usmeni i pismeni/prakticni ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu poloziti kroz nekoliko kolokvija tijekom semestra. Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja.

160

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

161

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.7.

PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L)

Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

VUU218

Predavanja i vjezbe. Napredna razina. I. Semestar I

6 ECTS bodova 45 kontakt sata, 34 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 50 sata za izradu seminarskog rada i 50 sati samostalnog vjezbanja na racunalu. dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor Branko Zitko, asistent Cilj je ovladati metodologijom projektiranja sustava za e-ucenje. Zadaci za realizaciju ovog cilja postizu se ucenjem i poucavanjem: iteracijskog procesa za modeliranje sustava za eucenjem identificiranjem sudionika i funkcionalnosti sustava za e-ucenje; cjelovitosti vremenske i staticke komponente iteracijskog procesa za izgradnju sustava za e-ucenje. Programsko inzenjerstvo, Sustavi za e-ucenje, Inteligentni tutorski sustavi. Iteracijski proces za modeliranje programskog sustava. Sudionici i funkcionalnosti sustava za e-ucenje. Vremenska komponenta iteracijskog proces za projektiranje sustava za eucenje (pocetak, pomna obrada, izgradnja, prijelaz u okruzje narucitelja). Staticka komponenta procesa za projektiranje sustava za e-ucenje (poslovno modeliranje, zahtjevi narucitelja, analiza, oblikovanje, implementacija, testiranje, isporuka, voñenje procesa, voñenje promjena). 1. Stankov, S. (2005.). Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, (Nastavni materijal prireñen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, sijecanj, 2005. 1. Sommerville (2004.). Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition. 2. P. Kruchten, P. (2001.). The Rational Unified Process. An Introduction, second edition, Addison Wesley. Predavanja, vjezbe i seminari.

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Prakticni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja. Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja, uspjeh studenata na ispitima, meñunarodna supervizija.

162

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.3.8.

VREDNOVANJE SUSTAVA ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) VUU222 Predavanja i vjezbe. Napredna razina. I. Semestar II.

Kod Vrsta Razina Godina

4 ECTS bodova ECTS 45 kontakt sata, 45 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita, 30 sata (uz odgovarajue samostalnog vjezbanja na racunalu i izradi zavrsnog rada. obrazlozenje)

astavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor Ani Grubisi, asistent Cilj je stei znanja o evaluaciji sustava za e-ucenje te efikasnost uporabe sustava za e-ucenje u ucenju i poucavanju. Tako odreñen cilj dostize se ucenjem i poucavanjem: formativne i sumativne evaluacije, evaluacijskih metoda i njihove klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata obrade. Sustavi za e-ucenje, Inteligentni tutorski sustavi. Vrste istrazivanja odgoja i obrazovanja. Formativna i sumativna evaluacija. Evaluacijske metode i njihova klasifikacija. Postavljanje hipoteza. Kvantitativne i kvalitativne metode i instrumenti za sakupljanje podataka. Planiranje evaluacije. Proces evaluacije. Uvod u statisticke metode za obradu podataka. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Obrada i interpretacija rezultata evaluacije. Velicina ucinka i meta-analize. 1. Bloom, B.S. (1984.). The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 416. 2. Fletcherm, J.D. (2003.). Evidence for Learning From Technology-Assisted Instruction, in O'Neal, H.F., Perez, R.S. (Eds.). Technology applications in education: a learning view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 2003, pp.79-99. 3. Mark, M.A. and Greer, J.E. (1993.). Evaluation methodologies for intelligent tutoring systems, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp. 129-153. 4. Albacete, P.L. and VanLehn, K.A. (2000.). Evaluating the Effectiveness of a Cognitive Tutor for Fundamental Physics Concepts, in Proceedings of the 22nd Annual Meeting of the Cognitive Science Society, 2000. 1. Kinshuk, A., Patel and Russell, D. (2000.). A multi-institutional evaluation of Intelligent Tutoring Tools in Numeric Disciplines, in The Evaluation of Learning Technology Conference Proceedings (Ed. M. Oliver), University of North London, London, 2000, pp. 38-40. 2. Wisher, R.A. and Olson, T.M. (2003.). The Effectiveness of Web-based Training, U.S. Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Research Report 1802, 2003. Predavanja, vjezbe i seminari.

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i

Prakticni ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja. Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Studentska evaluacija, evaluacija nastavnika i eksperata podrucja, uspjeh studnata na ispitu, meñunarodna supervizija. 163

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

164

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.

Smjer: podrucja usavrsavanja u nacionalno-kulturoloskom studiju, u studiju metodika predmetnih podrucja i u studiju odgojnih znanosti

Student u ovom smjeru uciteljskog studija prosiruje svoja pedagoska i predmetna znanja, usvaja dodatne nastavne vjestine u umjetnickim i znanstvenim podrucjima te produbljuje svoje razumijevanje problemskih dimenzije odgoja i obrazovanja. Nastavni planovi ovoga smjera mogu biti razliciti ovisno o interesima studenata. Student treba ostvariti 56 bodova, 36 od 2. do 4. godine studija te 14 u 5. godini. Student je duzan postii najmanje 10 ECTS bodova iz A-skupine predmeta «Dijete skola i drustvo», 8 ECTS bodova iz B-skupina predmeta: «Hrvatska kulturna i prirodna bastina» i «Jezik i obrazovanje», 4 ECTS boda iz C-skupine «Informacijsko-komunikacijska tehnologija u ucenju i poucavanju i napredna matematika», 6 ECTS boda iz D-skupina: «Dijete i glazba», «Izvannastavne aktivnosti i posebni oblici nastave» i «Izvannastavne kulturno-umjetnicke djelatnosti u skoli», 6 ECTS boda iz E-skupine «Dijete i istrazivanje prirode». Preostalih 22 ECTS bodova student ostvaruje u podrucju svojih posebnih interesa. Ponuda kolegija utvrñuje se svake godine na nacin da se osigura zastupljenost svih predmetnih skupina (A-E). Posebnom odlukom utvrñuje se za svaku godinu popis kolegija koje studenti mogu upisati na drugim sastavnicama Sveucilista u Splitu. Svaka generacija studenata koja odabere ovaj smjer dobiva svog «studijskog savjetnika» koji e asistirati studentima u izradi njihovog individualiziranog studijskog plana. Tablica pokazuje jedan mogui studijski plan koji zadovoljava uvjete raspodjele izbora po skupinama. Preostalih 22 ECTS boda student ostvaruje unutar bilo koje skupine. iii. A Pedagoska komunikacija Slobodno vrijeme Darovito dijete Rad u kombiniranim odjelima Metodika rada s djecom s posebnim potrebama Govornistvo Procesno pisanje Cakavska knjizevnost Scenska kultura Sustavi za e-ucenje Zborsko pjevanje Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti Rukomet na pijesku Kemija kao dio prirode Uzgoj bilja Izvanucionicka nastava prirode i drustva 4 2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 2 2 2 2 2 4 4 4 4 4 6 2 4 iv. v. vi. vii. viii. ix. x.

B

C D

E

165

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.1. Kod Vrsta Razina Godina

SOCIJALNA EKOLOGIJA (15 P+15 S+0) VUU157 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu seminarskog rada i prezentaciju seminara. dr. sc. Slobodan Bjelajac, docent Cilj predmeta. Upoznati studente s osnovnim problemima odnosa drustva i okoline, te drustvenim uzrocima i posljedicama neadekvatnog odnosa drustva prema okolini, kako bi bili spremni za kreiranje ekoloske svijesti kod predskolaca i ucenika. Polozen predmet Sociologija. Pojam i predmet socijalne ekologije. Postavljanje problema. Fenomenologija okoline. Stupnjevi ugrozenosti. Demografska ekspanzija, ekonomski rast, iskoristavanje prirode, zagañivanje okoline i organizama. Pojam okoline. Ekosustav i ekoloski sustav. Drustveni ekoloski sustav (pojam covjeka, drustva i kulture, drustvena djelatnost, drustveni odnosi i grupe, ljudske zajednice, drustvene institucije, drustvene tvorevine). Osnovne postavke razvoja drustva. Drustveni uzroci ekoloske ugrozenosti. Energija i drustvo. Drustvene posljedice ekoloske krize. Ekologija sela i ekologija grada. Ekoloska svijest. Ekoloski pokreti. Ekologija u obrazovanju. Alternative za budunost, ekoloski pokreti. 1. Bjelajac, S. (2005.). Ekosustav i drustvo, (skripta), Split: Visoka uciteljska skola. 2. Cifri, I. (1989.). Socijalna ekologija, Zagreb: Globus. 3. Cifri, I. (1987.). Ekoloska svijest mladih, Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. 4. Cifri, I. (1991.). Kulturni iikos i alternativni koncept, Zagreb: Revija za sociologiju 1-2. 5. Caldarovi, O. (1989.). Drustvo, energija i ekologija, u zborniku Ekoloske dileme. Zagreb: SDH. 6. Culig, B. (1989.). Idealno drustvo i ekoloska svijest, u zborniku Ekoloske dileme. Zagreb: SDH. 7. Supek, R.(1979.). Ova jedina Zemlja, Zagreb: Globus. 8. Turkovi, V. (1989.). Ekoloske teme u obrazovanju, u zborniku Ekoloske dileme. Zagreb: SDH. 9. Zunec, O. (1989.). Fundamentalna ekologija: socijalna ekologija kao duhovno-znanstvena disciplin,. u zborniku Ekoloske dileme. Zagreb: SDH. 10. Casopis National Geographic. Predavanja, seminari, prikazivanje filmova, multimedijsko prikazivanje, internet. Test znanja, seminarski rad i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta

Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Studentska evaluacija.

166

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.2. Kod Vrsta Razina Godina

COVJEK I ZDRAVLJE (30 P+0+0) VUU103 Predavanja. Srednja razina slozenosti. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita. mr. sc. Ivana Bocina, asistent Upoznavanje s najucestalijim bolestima danasnjice omoguuje studentima da prepoznaju mogue simptome bolesti kod djece predskolske i skolske dobi te da pridonesu sprjecavanju sirenja bolesti. Sposobnost prepoznavanja stetnog utjecaja okolisa na zdravlje covjeka takoñer je jedan od zadataka ovog predmeta.. Nema ih. Kemijski sastav tijela. Metabolicki sustav. Regulacija sastava tjelesnih tekuina. Podloznost bolestima. Stetni cimbenici na zdravlje. Pusenje. Nedovoljno odrzavanje tjelesne kondicije. Alkohol. Premalo sna. Nerazborita prehrana. Posljedice stresa. Droge. Sida. Rak. Zdravlje i okolis. Misli o zdravlju i kako ga sacuvati. Hitna medicinska pomo u kriticnim situacijama. 1. Springer, O. (1995.). Covjek i zdravlje, Profil International, Zagreb. 2. Springer, O. (1996.). Covjek, zdravlje, okolis, Profil International, Zagreb. 3. Junqueira, L.C., Carneiro, J., Kelley, R.O. (1999.). Osnove histologije, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Gasparovi, R. (1994.). Zdravlje i kako ga sacuvati, Priroda, 84 (11-12):40. 1. Matasovi, D. (1992.). Hrana, prehrana i zdravlje, Fovis, Zagreb. 2. Springer, O. (1995.). Stetni cimbenici na zdravlje, Priroda, 85(2):32. 3. Hudolin, V. (1986.). Akoholizam mladih, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Cop, N., Perina, I., Hudek, J. (1993.). Kako odgojiti nepusaca, Skolska knjiga, Zagreb. Frontalni i individualni rad. Usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik. Mogunost praenja na engleskom jeziku.

Studentska evaluacija.

167

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.3. Kod Vrsta Razina Godina

UZGOJ BILJA (15 P+0+15 E) VUU165 Predavanja i prakticni rad. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada i 10 sati prakticnog rada studenata. dr. sc. Juraj Kamenjarin, visi asistent Usvojenost znanja i vjestina o razmnozavanju, uzgoju, sabiranju i preradi autohtonog te mogunosti introdukcije subtropskog i tropskog jestivog, ljekovitog, zacinskog i ukrasnog bilja. Odslusan predmet Prirodoslovlje. Uzgoj jestivog, ljekovitog, zacinskog i ukrasnog bilja. Razlicitost i slicnost ljekovitih otrovnih i zacinskih tvari te njihov kemizam. Uporaba u industriji. Uzgoj bilja u ovisnosti o ekoloskim cimbenicima. Postupci razmnozavanja bilja te njihov uzgoj, sabiranje i prerada. Mogunosti uzgoja tropskog i subtropskog bilja. 1. Kamenjarin, J. (2003.). Uzgoj biljaka, (interna skripta), fakultet PMZIOP, Split, (dostupno i na CD mediju). 1. Becket, K.A. (1983.). The Concise Encyclopedia of Garden Plants, Orbis Publ. Limited, London. 2. Sili, C. (1990.). Ukrasno drvee i grmlje, Svjetlost, Sarajevo. 3. Matkovi, P. (1970.). Biljka ­ covjek - prostor, Matica hrvatska, Split. Usmeno izlaganje i razgovor uz multimedijsku projekciju. Prakticni rad. Ispit se polaze usmeno i prakticno.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta

Hrvatski jezik.

Anonimna anketa studenata, procjena kolega nastavnika, samoprocjena.

168

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.4. Kod Vrsta Razina Godina

ZASTITA PRIRODE (30 P+0+0) VUU167 Predavanja. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita. dr. sc. Juraj Kamenjarin, visi asistent Stjecanje znanja o bioloskom i krajobraznom raznolikosu Hrvatske, zastienim dijelovima i objektima prirode te nacinima i mogunostima zastite. Osposobljenost za promicanje zastite prirode u odgoju i obrazovanju. Odslusan predmet Prirodoslovlje. Bioloska i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Tlo, more, voda, zrak, otpad. Ocuvanje ekoloskih ekosustava, vrsta i podvrsta biljaka i zivotinja ­ bioraznolikosti. Zastieni dijelovi prirode (strogi prirodni rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode ...). Promicanje zastite prirode u odgoju i obrazovanju. Covjek i priroda. Zakonske odredbe o zastiti prirode. 1. Kamenjarin, J. (2005.). Zastita prirode,(interna skripta), Split:Visoka uciteljska skola, (dostupno i na CD mediju) http://pubwww.srce.hr/botanic/cise/doc/index.html http://www.agr.hr/hed/hrv/ento/priroda/zastita-prirode.html http//www.azo.hr/default.asp Usmeno izlaganje i razgovor uz multimedijsku podrsku. Usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

Hrvatski jezik.

Anonimna anketa studenata, procjena kolega nastavnika, samoprocjena.

169

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.5. Kod Vrsta Razina Godina

KEMIJA KAO DIO PRIRODE (15 P+15 S+0) VUU119 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita. dr. sc. Zeljko Mrkli, visi predavac Studenti usvajaju osnovna znanja o kemijskim promjenama u sklopu ukupnih promjena u prirodi, stjecu osnovne vjestine potrebne za provedbu najjednostavnijih pokusa iz kemije. Tvari u prirodi; smjese, rastavljanje smjesa. Ciste tvari; elementi, spojevi. Zrak; tvari koje tvore zrak; kisik, dusik, ugljikov dioksid atmosferske pojave. Voda u prirodi; meka i tvrda voda, voda za pie. Elementi koji tvore vodu; kisik, vodik - dobivanje, svojstva uporaba. Kemijske promjene dio su sveukupnih promjena u prirodi. Materijali koje je proizveo covjek; cement, vapno, staklo. Izvori energije iz prirode, alternativni izvori energije. Proizvodi organske kemijske industrije; Alkoholna pia, prehrambeni proizvodi, konzerviranje ziveznih namirnica. Umjetni materijali; Plasticne mase. Problemi zagañenja tla, vode i atmosfere, "Efekt staklenika", ozonske rupe. 1. Battistutti, A., Mrkli, Petkovi, M. (2001.). Svijet tvari 1, Profil International, Zagreb. 2. Petkovi, Herak (1993.). Kemija u igri 1, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Herak, Petkovi (1995.).Kemija u igri 2, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Mrkli, Z. (1996.). Periodni sustav elemenata ­ racunalni edukativni program, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Mrkli, Z. (2001.). Osnove kemije, (interna skripta). *** Priroda, Casopis za popularizaciju prirodnih znanosti, Hrvatsko prirodoslovno drustvo, Zagreb. Frontalni oblik rada, individualno izvoñenje pokaznih vjezbi prema ilustriranim prirucnicima s pokusima (lit. 2. i 3.), praenje reprodukcije odabranih emisija obrazovnog programa HTV, multimedijski prikazi obrazovnog softvera iz kemije (prema lit. 4.) i drugog interaktivnog edukativnog materijala. Usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici prodoñ. nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik.

Samoevaluacija nastavnika, diskusija sa studentima nakon svake obrañene nastavne cjeline, anonimno anketiranje studenata na kraju akad. godine.

170

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.6. Kod Vrsta Razina Godina

DJELATNOSTI U RAZVOJU EKOLOSKE OSJETLJIVOSTI DJECE (0+30 S+0) VUU106 Seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 12 sati za pripremanje seminara i/ili izradu Power Point prezentacije ili HTML oblika. dr. sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac Osposobiti studente za kreativno planiranje, pripremanje i realizaciju razlicitih aktivnosti kojima e ostvariti ekoloski odgoj u nastavi prirode i drustva. Razvijati vjestinu kreativnog osmisljavanja eko-aktivnosti s ciljem ostvarivanja odgojnih vrijednosti u nastavi prirode i drustva; razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja s ciljem ostvarivanja ekoloskih odgojnih vrijednosti u nastavi prirode i drustva; osposobiti za primjenu suvremenih nastavnih sredstva i pomagala u nastavi prirode i drustva s ciljem ostvarivanja odgojnih vrijednosti; osposobiti studente za primjenu osnovnih nacela te nastavnih metoda i metodickih oblika rada u ostvarivanju odgojnih vrijednosti s ciljem ostvarivanja odgojnih vrijednosti; razvijati samostalnost, stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati sposobnost praenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; poticati i razvijati kreativnost i korelativni pristup u planiranju i realiziranju nastavnih sadrzaja prirode i drustva s ciljem ostvarivanja odgojnih vrijednosti; razvijati istrazivacke sposobnosti i sposobnosti koristenja informacija; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici nastave prirode i drustva. / Ekoloski odgoj. Planiranje i pripremanje ekoloskih djelatnosti. Rad na odreñenoj eko-temi (u skoli, na strucnim ekskurzijama, radom u prirodi, skolskom vrtu ili parku). Umrezavanje razlicitih eko-aktivnosti (promatranje, prakticni radovi, biljezenje, usmene rasprave, dramatizacije, crtanje, modeliranje, igre u skupinama, izrada ekokodeksa). Razvijanje ekoosjetljivost i motiviranje za cjelozivotno ekologijsko djelovanje. 1. Devernay, B., Garasi, D., Vuci, V. (2001.). Odgoj i obrazovanje za okolis i odrzivi razvoj, Drustvo za unapreñivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. 2. Uzelac, V., Starcevi, I. (1999.). Djeca i okolis, Adami, Rijeka. 3. Uzelac, V. (1993.). Djelatnosti u razvoju ekoloske osjetljivosti djece, Hrvatski pedagoskoknjizevni zbor, Zagreb. 4. Lelas, Z. (1987.). Ekoloske ekskurzije, Skolske novine, Zagreb. 1. Cudina-Obradovi, M., Bilopavlovi, T., Ladika, Z., Suskovi 2. Stipanovi, R. (2001.). Dosadno mi je - sto da radim. Prirucnik za razvijanje djecje kreativnosti, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Bacun, D. (1994.). Smanjimo i reciklirajmo. Prirucnik za stjecanje znanja o postupanju s otpadom i razvijanje navike zastite okolisa, Zelena akcija, Zagreb. 4. Kostovi­Vranjes, V., Bali, M. (2004.). Eko-teme u dodatnoj nastavi prirode i drustva, Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom "Ekologija u odgoju i obrazovanju": 245 ­ 257. 5. Kostovi­Vranjes, V., Topi, T. (2004.). Ostvarivanje ekologijskog odgoja obradom sadrzaja nastavnog predmeta prirode i drustva. 6. Bori, E., Peko, A. (2003.). Razvijanje ekoloskih spoznaja ucenika u osnovnoj skoli, Napredak, 144 (2): 206-212. 7. Kostovi­Vranjes, V., Mrñen, S. (2003.). Ekologijske djelatnosti - iskustva i interesi ucenika prvih razreda osnovne skole, Zbornik radova Znanstveno-strucnog skupa "Djetinstvo, razvoj i odgoj": 59 ­ 65. 8. Bori, E., Peko, A., Vujnovi, M. (2002.). Od rijeci do djela u nastavi prirode i biologije (metode odgoja za okolis),Zivot i skola, 7 , 117-124. 9. Bori, E., Novoseli, D. (2002.). Obrazovanje za ocuvanje okolisa, Napredak, 143 (1): 41-46. 10. Radanovi, B. (2002.). Eko-projekti i ucenje otkrivanjem u poticajnoj okolini, Zbornik 171

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Uciteljske akademije u Zagrebu, 4, 1(4): 257-264. 11. Bori, E. (2001.). Vaznost ekoloskih sadrzaja u odgoju i obrazovanju, Zivot i skola, 6: 23-29. 12. Bori, E., Novoseli, D. (2001.). Metodicki model prakticnog rada ucenika u edukaciji za okolis, Metodika, Vol. 1. br.2 ­3: 229-235. 13. Horvat, E. (2001.). Kako spasiti zemlju u 50 koraka, Okolis, 107: 4-5. 14. Bori, E., Lelas, Z. (2000.). Efikasnost ucenja biocenoza livada razlicitim oblicima rada na terenu, Zivot i skola, 46 (3): 103-110. 15. De Zan, I. (2000.). Obrazovanje i odgoj za okolis, Napredak, 141 (3): 328-339. 16. Uzelac, V. (1997.). Iskustva i dozivljaji prirode/okolisa u djece na pocetku polaska u osnovnu skolu, Napredak, 138 (3): 261-268. 17. Scholz, G. (1996.). Ekolosko obrazovanje djece u osnovnoj skoli, Socijalna ekologija, 5 (3): 331336. 18. De Zan, I. (1993.). Ekologijski odgoj i odgoj za zastitu okolisa u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Socijalna ekologija, 2 (2): 269-278. 19. Scholz, G. (1993.). Odgoj za zastitu prirode u osnovnoj skoli, Socijalna ekologija, 2: 191-196. *** * 200- Ekoloska slikovnica / Naklada Haid, Zagreb **** 200- Eko biblioteka / Naklada Haid, Zagreb **** Mala ekoloska biblioteka / Hrvatsko ekolosko drustvo, Zagreb Nastava e biti realizirana kroz seminare (na fakultetu i u prirodi) primjenom suvremene nastavne tehnologije te razlicitih metoda i oblika rada. Praenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija. Nakon odslusanog predmeta ocjena e biti formirana na osnovi ocjene seminarskog rada i njegove prezentacije. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; samoprocjenjivanje.

172

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.7. Kod Vrsta Razina Godina

ISTRAZIVACKI USMJERENA NASTAVA PRIRODE I DRUSTVA (15 P+15 S+0) VUU204 Predavanja i seminari. Napredna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za pripremu seminara i/ili izradu Power Point prezentacije ili HTML oblika, te pripremu i prezentaciju simuliranog predavanja. dr. sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac Osposobiti studente za uspjesno planiranje, pripremanje i realizaciju istrazivacki usmjerene nastave prirode i drustva. Razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja u istrazivacki usmjerenoj nastavi prirode i drustva; razvijati vjestinu kritickog odnosa prema sadrzajima prirode i drustva; osposobiti za primjenu prirodoznanstvenih metoda; osposobiti za primjenu suvremenih nastavnih sredstva i pomagala u istrazivacki usmjerenoj nastavi prirode i drustva; osposobiti za primjenu osnovnih nacela te nastavnih metoda i metodickih oblika rada u istrazivacki usmjerenoj nastavi prirode i drustva; razvijati sposobnost praenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati samostalnost, stvaralastvo i kriticko promisljanje; poticati i razvijati kreativnost i korelativni pristup u planiranju i realiziranju istrazivacki usmjerene nastave prirode i drustva; razvijati istrazivacke sposobnosti i sposobnosti koristenja informacija; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici nastave prirode i drustva. Polozen ispit iz predmeta Prirodoslovlje (uvjetni ispit). Istrazivacki usmjerena nastava. Suvremeno poimanje istrazivacki usmjerene nastave. Metode i postupci spoznavanja. Prirodoznanstvena metoda: motrenje opisivanje, usporeñivanje, mjerenje, prikupljanje podataka, podjela i vrednovanje podataka, prikazivanje, zakljucivanje, i objasnjavanje podataka, izbor i povezivanje neovisnih i ovisnih velicina. Planiranje istrazivanja: odabir materijala i pribora za istrazivanje, postavljanje hipoteze. Izvoñenje istrazivanja. Izvjese o istrazivanju. 1. Perina, I. (2004.). Kemijski pokusi u optickoj projekciji ( prirucnik za nastavnike sa zbirkom pokusa), Skolska knjiga, Zagreb. 2. De Zan, I. (2000.). Metodika nastave prirode i drustva, Skolska knjiga, Zagreb. 3. De Zan , I. (1994.). Istrazivacka nastava biologije, Skolske novine, Zagreb. 4. Kranjcev, B. (1985.). Uvoñenje ucenika u istrazivacki rad, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Podravec, D. (2003.). Radost ucenja - integrirana i projektna nastava u osnovnoj skoli, Osnovna skola prof. Franje Viktora Signjara, Virje. 2. Bunci, K., Ivkovi, I., Jankovi, J., Penava-Pejcinovi, A. (2002.). Igrom do sebe (102 igre za rad u grupi), Alinea, Zagreb. 3. Piskac, J. (1991.). Kako proucavati gibanja u prirodi i laboratoriju, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Belavi, D. (2003.). Projektna i istrazivacka nastava u osnovnoj skoli, Zbornik uciteljske akademije, 5, 1 (5): 99-107. 5. Jakopovi, Z. (2000.). Ucenicki eksperimentalni projekti u prirodoslovlju, Napredak, 141, 1: 9399. 6. Kosanovi, M. (2000.). Ucenicka pitanja i istrazivacka nastava, Zbornik uciteljske akademije u Zagrebu, 2, 1(2): 361-366. 7. Berti D., Franjcec K. (1999.). Istrazivanja ucenika u razrednoj nastavi, Zbornik Uciteljske akademije u Zagrebu, 1, 1: 211-218. 8. De Zan I. (1999.). Prirodoslovni postupci u pocetnoj nastavi prirodoslovlja, Zbornik uciteljske akademije, 1 (1): 7-18. 9. Deli, A. (1995.). Edukacija darovitih ucenika u istrazivackom radu u biologiji u izvannastavnim aktivnostima,Bjelovarski uciteljeljski casopis za odgoj i obrazovanje. 4, 2/3: 48-51. 10. De Zan, I. (1992.). Istrazivacka nastava biologije, Skolske novine, Zagreb. 11. De Zan, I. (1991.). Ucinkovitost modela istrazivacki orijentirane nastave biologije, 173

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Metodicki ogledi, 2: 39-48. Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Nastava e biti realizirana kroz predavanja (na fakultetu) i seminare (na fakultetu, u prirodi) primjenom suvremene nastavne tehnologije te razlicitih metoda i oblika rada. Praenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija. Nakon odslusanih predavanja ispit se polaze usmeno. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; samoprocjenjivanje.

174

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.8. Kod Vrsta Razina Godina

RUKOMET NA PIJESKU (15 P+0+15 RE) VUU041 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS 23 kontakt sati, 37 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita. dr. sc. Nenad Rogulj, u postupku izbora u zvanje docenta Osposobljenost za planiranje, programiranje i provedbu edukacijskih i trenaznih postupaka u rukometu na pijesku s razlicitim dobnim skupinama. Zavrsen program iz Osnova kineziologije. Teorija rukometa na pijesku; povijest rukometa na pijesku; pravila rukometa na pijesku; utjecaj rukometa na pijesku na antropoloska obiljezja. Analiza rukometa na pijesku; strukturalna analiza; analiza kinezioloskih sadrzaja rukometne igre na pijesku; analiza antropoloskih obiljezja rukometasa i rukometasica na pijesku.Osnove tehnike rukometa na pijesku; tehnika igre bez lopte u napadu i obrani (kretanje i stavovi, prizemljenja, zaustavljanje napadaca, blok, varke bez lopte); tehnika igre s loptom (primanje i bacanje lopte, varke s loptom); osnove tehnike vratara. Osnove taktike rukometa na pijesku; taktika u napadu: individualna (taktika dodavanja, sutiranja i fintiranja), skupna (povratno dodavanje, odvlacenje, krizanje, blokade), kolektivna (sustavi igre, faze napada, prebrojavanje, kombinacije); taktika u obrani: individualna (taktika branica, taktika vratara), skupna (preuzimanje, situacijska suradnja), kolektivna (individualna obrana, varijante zonskih formacija). Metodika rukometa na pijesku; metode poucavanja i uvjezbavanja elemenata tehnike igre s loptom i bez lopte; metode poucavanja i uvjezbavanja elemenata taktike igre u napadu i obrani; osnove metodike treninga rukometa na pijesku (tehnicka, takticka, kondicijska i psiho-socioloska priprema). 1. Tomljanovi, V., Mali, Z. (1982.). Rukomet - teorija i praksa, Sportska tribina, Zagreb. 2. Rogulj, N., Srhoj, V. (1998.). Rukomet, (skripta), Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split. 3. Mali, Z. (1999.). Rukomet ­ pogled s klupe, Kustos, Zagreb. 4. Miki, B., Bajgori, S. (2000.). Beach handball, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla. 5. Rukomet na pijesku - pravila igre (2001.), International Handball Federation. 1. Pavlin, K. (1981.). Taktika rukometne igre (skripta), Fakultet za fizicku kulturu, Zagreb. 2. Zvonarek, N., Vuleta, D., Hraski, Z. (1997.). Kinematicka analiza dviju razlicitih tehnika izvoñenja skok suta u rukometu, Zbornik radova 1. meñunarodne znanstvene konferencije «Kineziologija ­ sadasnjost I budunost», Dubrovnik, 25.-28. rujna, str. 180-182. 3. Rogulj, N. (2000.). Tehnika, taktika i trening vratara u rukometu, Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split. 4. Rogulj, N., Srhoj, V. (2001.). Neke mogunosti primjene rukometa u skoli, Zbornik radova Drustva sportskih pedagoga Splita, Split, str. 1-13. 5. Srhoj, V., Rogulj, N., Padovan, M., Kati, R. (2001.). Influence of the attack end conduction on match result in Handball, Collegium Antropologicum, 25 (2): 611-617. 6. Srhoj, V., Marinovi, M., Rogulj, N. (2002.). Position specific morphological characteristics of toplevel male handball players, Collegium Antropologicum, 26 (1): 219-227. 7. Rogulj, N. (2003.). Ucinkovitost taktickih modela u rukometu, (disertacija), Kinezoloski fakultet u Zagrebu, Zagreb. Teoretska nastava, prakticna nastava ­ vjezbe. Provjera teorijskih i prakticnih - motorickih znanja vrsi se kontinuirano tijekom semestra kroz seminare i kolokvije, a konacna ocjena formira se na kraju semestra. 175

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski jezik. Engleski jezik.

Longitudinalna analiza uspjesnosti na kolokvijima i ispitima, komparativna analiza razine teoretskih i prakticnih znanja u odnosu na studente sukladnih predmeta na drugim fakultetima u Hrvatskoj i inozemstvu.

176

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.9. Kod Vrsta Razina Godina

LIKOVNA GRUPA KAO OBLIK IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI (0+0+30 LK2) VUU120 Vjezbe. Srednja razina. Semestar 2 ECTS 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 10 sati za izradu prakticni ispit mapa likovnih radova. mr. sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac Osposobiti studente za uspjesno prakticno ovladavanje razlicitim tehnikama i materijalima likovnog izrazavanja; osposobiti studente za razvoj senzornih, intelektualnih, izrazajnih i praktickih sposobnosti ucenika kroz izvannastavne aktivnosti; razvijati sposobnosti kritickog vrednovanja vlastitog i tuñeg rada kroz prakticne likovne aktivnosti; osposobiti studente za primjenu didaktickih principa nastavnih metoda i metodickih oblika rada u izvannastavnim aktivnostima; razvijanje sposobnosti vizualne percepcije dozivljavanja i spoznavanja umjetnickih djela. Nema ih. Likovni elementi crteza. Kompozicijska nacela crteza. Linearni i tonski crtez. Upoznavanje s razlicitim crtackim tehnikama.Upoznavanje likovnih elemenata slike. Tonsko i koloristicko slikanje. Plosno slikanje. Privid volumena i prostora. Promatranje likovnih sadrzaja, istrazivanje, analiziranje, prosirivanje poznavanja oblika i razvijanje moi likovnog zamisljanja. Upoznavanje s karakteristikama slikarskih materijala. Istrazivanje likovnih problema grafike kroz likovne elemente grafickog izrazavanja. Osnovna svojstva kompozicijskih i likovnih elemenata kiparstva. Istrazivanje plastickih vrijednosti i odnosa. Upoznavanje kiparskih materijala i postupaka. Suradnja s muzejima i galerijama te posjeti arheoloskim lokalitetima u radu likovne grupe. 1. Tanay, E. R., Kucina, V. (1995.). Tehnike likovnog izrazavanja, Naklada Zakej, Zagreb. 2. Vuksan, A. (1990.). Slikarske tehnike, Obrazovni centar za primijenjenu umjetnost, Zagreb. 3. Baricevi, M. (1986.). Keramika u Hrvatskoj, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Focillon, H. (1995.). Zivot oblika, Rako&Rako, Zagreb 1. Pei, M. (1975.). Pristup likovnom djelu, Skolska knjiga, Zagreb 2. Paro, F. (1991.). Grafika, Mladost, Zagreb 3. Restek, J. (1980.). Osnove grafickog dizajna, Visa graficka skola, Zagreb Program kolegija Likovna grupa kao oblik izvannastavne aktivnosti realizira se u petom semestru s fondom od 30 sati (0+0+2). Nastava e biti realizirana kroz vjezbe na Visokoj uciteljskoj skoli. Nakon odslusanih vjezbi student je duzan predati mapu likovnih radova (prakticni ispit).

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

Hrvatski jezik. Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija.

177

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.10. Kod Vrsta Razina Godina

KINEZIOLOSKA KULTURA (0+0+30 TJ) VUU023 Vjezbe. Osnovna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37 sati samostalnog vjezbanja studenata. mr. sc. Mladen Hraste, visi predavac Organiziranje izvannastavnih i izvanskolskih sportskih aktivnosti za djecu skolskog uzrasta. Sposobnost pomoi neplivacima i intervencija pomoi pri ozljedama u tjelesnim aktivnostima. Nema ih. [prosirivanje sadrzaja obveznog programa kinezioloske rekreacije] Atletika: razni oblici trcanja, stafetno trcanje, niski i visoki start, skokovi, bacanja. Odbojka: pravila, tehnika i taktika. Sportska gimnastika: tehnika elemenata. Kosarka: pravila, tehnika i taktika. Plivanje: plivacke tehnike te startni skokovi i okreti. Izletnistvo: planinarske ture i pjesacki pohodi. Plivanje po posebnom programu za studentice i studente s deformacijama kraljeznice te studentice i studenti s tjelesnim ostecenjima. Korektivna gimnasika za studentice i studente s deformacijama kraljeznice. Kompleks vjezbi za studentice u trudnoci.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura 1. Kosinac, Z. (1989.). Kineziterapija, tjelesno vjezbanje i sport kod djece i omladine osteena zdravlja, Split. 2. Matkovi, B., Ferencak, S., Zvan, M. (2004.). Skijajmo zajedno, Zagreb. 3. Mihoviliovi, M. (1952.). Osnovi vaterpola, Sportska strucna biblioteka, Zagreb. 4. Snajder, V., Milianovi, D. (1991.). Atletika, hodanja i trcanja, Fakultet za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu, Zagreb. 5. Trnini, S. (1996.). Analiza i ucenje kosarkaske igre, Vikta, Pula. 6. Volcansek, B. (2002.). Bit plivanja, Kinezioloski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Zagreb. Nastava se realizira kroz vjezbe (do 30 studenata u grupi) u sportskim objektima i u prirodi. Praenje aktivnosti studenta tijekom vjezbi. Strudenti trebaju izraditi plan jedne sportske izvanskolske aktivnosti. Hrvatski jezik.

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Rezultati longitudinalnih praenja u psihomotorickim znanjima, psihomotorickim i funkcionalnim sposobnostima. Studentska evaluacija primjenom anonimnog anketnog upitnika, evaluacija kolega i nastavnika tijekom nastave.

178

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.11. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA (15 P+0+15 M) VUU133 Predavanja i vjezbe. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 10 sati za pripremanje metodickih aktivnosti. mr. sc. Esmeralda Sunko, predavac Osposobljenost za timski rad pri dijagnosticiranju posebnih potreba ucenika (naucena bespomonost - apatija, deficit paznje, hiperaktivni poremeaj, deficit slusne obrade podataka, govornog poremeaja, deficita vida, mentalne retardacije, autizma, nadarene djece).Osposobljenost za timski rad pri sastavljanju sadrzaja prilagoñenih i posebnih programa. Stjecanje vjestina pri praenju i voñenju, facilitiranju i medijaciji u interaktivnim metodama rada. Stjecanje vjestina za voñenje roditeljskih sastanaka s tematikom inkluzije. Prepoznavanje i koristenje jezicnih obrazaca. Organiziranje i voñenje radionica na razini skupine, razreda, skola /institucija u kojima djeluju. Razvijanje kritickog misljenja. Stjecanje osnovnih tehnika za provoñenje posebnih programa. Upoznavanje s osnovnim tehnikama prepoznavanja posebnih potreba djece. Upoznavanje sa zakonskim propisima i normativima propisanim Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta Republike Hrvatske. Upute i tehnike rada s djecom s posebnim potrebama (aktivno slusanje, igranje uloga, izrada plakata, brosura, postera, debatiranje, argumentiranje, rad u malim skupinama, rad u paru, video zapisi, posjete i izleti). Vjezbanje radionickih oblika rada i organizacije. Upoznavanje i uvjezbavanje prakticnih vjestina (ishodi ­ osjetilna izostrenost, rapport - dobar odnos u komunikaciji; stilovi misljenja; sustavi predocavanja: predikati, pokreti ociju, intonacija i boja glasa; struktura jezika: hijerarhija ideja, meta model, neverbalna komunikacija, perceptivne pozicije i preuokviravanja /reframing/, vjerovanja i uvjerenja). Koristenje strukture jezika za stvaranje pozitivnih obrazaca misljenja kod sebe i drugih. Upoznavanje s razlikama u komunikacijskim stilovima ljudi. Nacini misljenja i ucenja, timski rad, kreativnost u rjesavanju problema, nacini voñenja sastanaka koji se drze teme i vremena, nacini kritiziranja i nenasilni nacini rjesavanja sukoba. Nacini vrednovanja i evaluacije. 1. Ani, K., Jakovac, D. (2001.). Uvodna istrazivanja: prirucnik za ucitelje, Hrvatski Crveni kriz, Zagreb. 2. Jensen, E. (2004.). Razlicita djeca razliciti ucenici, Educa, Zagreb. 3. Klooster, D. (2002.). Sto je kriticko misljenje?, Metodicki ogledi, 9," 87-95. Zagreb. 4. Longo, I. (2005.). Znam sto zelim1.,2.,3., cool biljeznica za tinejdzere, Sretna knjiga,Zagreb. 1. Ani, K., Jakovac, D., Pavleti, Z., Sesarti, Lj. (2001.). Humane vrednote: odgoj za humanost, prirucnik za ucitelje, Hrvatski Crveni kriz, Zagreb. Prakticne vjezbe, radionicki oblici rada, upotreba interaktivnih, participacijskih i anticipacijskih metoda. Usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski jezik.

179

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Aktivno sudjelovanje u radionickim aktivnostima nacin je praenja kroz samoprocjenu i skupnu procjena rada.

180

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.12. Kod Vrsta Razina Godina

ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE DJECE (15 P+15S+0) VUU169 Predavanja i vjezbe. Predmet srednje razine slozenosti u grani pedagogije Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu projektnog izvjestaja. dr. sc. Antun Arbuni, docent Studenti e stei opa znanja o obiljezjima zlostavljanja, fenomenologiji i o prevenciji istog. Kao specificne kompetencije, studenti e se osposobiti za peventivno djelovanje u suzbijanju pojave zlostavljanja, rane detekcije istog, vjestine rada sa zlostavljanima te o legislativnim i terapijskim postupcima u suzbijanju, sankcioniranju i terapiji zlostavljanja. Preduvjeta za upis ovog predmeta nema, a povezan je s pedagoskom skupinom predmeta. Dijete i njegova prava. Fenomenologija i etiologija zlostavljanja i kako ga prepoznati Dijete i posljedice zlostavljanja. Obitelj i zlostavljanje djece. Zlostavljana djeca i kako im pomoi. ICAP-program. Institucije i udruge u terapiji zlostavljanih 1. Killen, K.(2001): Izdani. Drustvo za psiholosku pomo, Zagreb. 2. Sansovi, K. (2000): Bez nasilja nad djecom. Dijete i drustvo, Zagreb. 3. Olwus, D. (1998): Nasilje meñu djecom u skoli.Skolska knjiga, Zagreb. 1. Zlokovi, J. (1998): Povijesni i suvremeni aspekti problema zlostavljanja i zapustanja djece. Bjelovarski ucitelj, Bjelovar. 2. Terzi, ð. (1995): Nasilje prema djetetu (zlostavljanje). Napredak, Zagreb. 3. Olweus, D. (1993.) Bullying at School: What We Know and What We Can Do (Understanding Children's Worlds). Blackwell Publishers Predavanja i seminari Tijekom akademske godine: seminarski rad, sudjelovanje u nastavi i diskusijama, izvjesa o provedbi istrazivanja. Polaganje ispita: Temeljem obavljenih zaduzenja ili usmeni ispit. Jezik poduke ­ hrvatski. Mogunost ukljucivanja studenata s engleskog govornog podrucja.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Dva puta tijekom semestra izvrsit e se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na ocekivanja i obveze (studenta/profesora) te postavljene ciljeve i zadae programa.

181

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.13. Kod Vrsta Razina Godina

DAROVITA DJECA (15 P+15S+0) VUU104 Predavanja i vjezbe. Predmet srednje razine slozenosti u grani pedagogije Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 10 sati za pripremanje prakticnih vjezbi i radionica. dr. sc. Antun Arbuni, docent Studenti e se upoznati s opim i specificnim osobinama nadarenih te se osposobiti za njihovo prepoznavanje. Kao specificne kompetencije, studenti e se osposobiti za planiranje i programiranje rada s nadarenima te stei znanja o osnovnim metodama i vjestinama rada s nadarenim ucenicima. Preduvjeta za upis ovog predmeta nema, a povezan je s pedagoskom-didaktickom skupinom predmeta. Darovitost, sto je to? Razliciti teorijski modeli i pristupi nadarenosti. Rana identifikacija darovitih. Osobine i potrebe darovitih. Modeli rada s darovitima 1. Cudina-Obradovi, M. (1990): Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Skolska knjiga, Zagreb. 2. Cvetkovi-Lay, J.(2002): Darovito je, sto u sa sobom. Alinea i CPDD Bistri, Zagreb. 1. Cvetkovi-Lay, J., Sekuli-Majurec, A.(1998): Darovito je, sto u s njim. Alinea i CPDD Bistri, Zagreb. 2. Cvetkovi-Lay, J., Pecjak, V.(2004): Mozes i drugacije. Alinea i CPDD Bistri, Zagreb. 3. Winner, E. (1997.) Gifted Children: Myths and Realities. Basic Books Predavanja i seminari Tijekom akademske godine: seminarski rad, sudjelovanje u nastavi i diskusijama, izvjesa o provedbi istrazivanja. Polaganje ispita: Temeljem obavljenih zaduzenja ili usmeni ispit. Jezik poduke - hrvatski Mogunost ukljucivanja studenata s engleskog govornog podrucja.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Dva puta tijekom semestra izvrsit e se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na ocekivanja i obveze (studenta/profesora) te postavljene ciljeve i zadae programa.

182

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.14. Kod Vrsta Razina Godina

LJETOVANJE (15 P+0+15 RE) VUU025 Predavanje i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja literature za pripremanje ispita. dr. sc. Josip Babin, docent Ope kompetencije (cilj): osposobljavanje studenata za samostalno organiziranje i provoñenje aktivnosti ucenika na ljetovanju. Specificne kompetencije (zadae): osposobiti studente za snalazenje u specificnim klimatskim prilikama; osposobiti studente za provoñenje onih kinezioloskih aktivnosti s ucenicima za koje nemaju uvjete u mjestu stanovanja. Polozeni ispit iz predmeta: Teorijske osnove metodike tjelesne i zdravstvene kulture, Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Primijenjena metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Uloga, cilj i zadae ljetovanja. Organizacija ljetovanja. Organizacija zivota i rada s ucenicima na ljetovanju. Sadrzaji i aktivnosti ucenika na ljetovanju: prirodni oblici kretanja; igre (elementarne, momcadske, sportske, stafetne, drustvene); rekreativne aktivnosti; natjecanja; igre uz vodu i u vodi; terenske igre; orijentacijsko kretanje; setnje i izleti; tjelesne aktivnosti uz glazbu. Organizacijske i metodicke upute za rad. Obuka neplivaca. 1. Findak,V. (1996.). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj skoli, Prirucnik za ucitelje razredne nastave, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Findak, V. (1981.). Ucimo djecu plivati, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Findak, V., Stella, I. (1988.). Izvannastavne i izvanskolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Findak, V., Mrakovi, M. (1992.). Kinezioloski pogledi na odgoj, Napredak, 133 (4); 420-428. 2. Koritnik, M. (1988.). 2000 igara. Nasa djeca, Zagreb. 3. Pejci, A. (2002.). Igre za male i velike, Visoka uciteljska skola u Rijeci. Terenski oblik nastave u fondu od 30 sati (15 predavanja + 15 vjezbi), tj. u vremenskom periodu od tjedan dana. Studenti polazu ispit iz prakticnog i teorijskog dijela programa.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu.

183

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.15. Kod Vrsta Razina Godina

IZVANUCIONICKA NASTAVA PRIRODE I DRUSTVA (15 P+15 S+0) VUU115 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita,20 sati za izradu seminara i/ili izradu Power Point prezentacije ili HTML oblika, te pripremanje i prezentiranje simuliranog predavanja. dr. sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac Osposobiti studente za uspjesno planiranje, pripremanje i realizaciju izvanucionicke nastave prirode i drustva. Razvijati sposobnost primjenjivanja stecenih znanja u izvanucionickoj nastavi prirode i drustva; osposobiti za primjenu osnovnih nacela te nastavnih metoda i metodickih oblika rada u izvanucionickoj nastavi prirode i drustva; osposobiti studente za planiranje, pripremanje i realiziranje izvanucionicke nastave prirode i drustva; razvijati sposobnost praenja, vrednovanja i ocjenjivanja vlastitog rada; razvijati samostalnost, stvaralastvo i kriticko promisljanje; poticati i razvijati kreativnost i korelativni pristup planiranje, pripremanje i realiziranje izvanucionicke nastave prirode i drustva; razvijati istrazivacke sposobnosti i sposobnosti koristenja informacija; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u metodici nastave prirode i drustva. Izvannastavne i izvanskolske aktivnosti. Nastavna ekskurzija u nastavi prirode i drustva. Vaznost nastavne ekskurzije. Planiranje nastavnih ekskurzija. Ustrojavanje nastavnih ekskurzija: pripremanje i izvoñenje ekskurzija. Rad nakon ekskurzije. Skola u prirodi. Vaznost skole u prirodi. Planiranje i ustrojavanje skole u prirodi. 1. Munjiza, E. (2003.). Pedagogijska funkcija skolskih vrtova: (povijesno iskustvo, suvremeno stanje i tendencija), Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Slavonski Brod. 2. Skok, P. (2002.). Izvanucionicka nastava, Pedagoski servis, Zagreb. 3. Jakovljevi, N., Vrgoc, D. (1999.). Skola u prirodi: prirucnik za ucitelje, Hrvatski pedagoskoknjizevni zbor, Zagreb. 4. Lelas, Z. (1987.). Ekoloske ekskurzije, Skolske novine, Zagreb. 1. Podravec , D. (2003.). Radost ucenja - integrirana i projektna nastava u osnovnoj skoli, Osnovna skola prof. Franje Viktora Signjara, Virje. 2. Stevanovi, M., Papotnik, A., Gumzej G. (2002.). Stvaralacka i projektna nastava, Pretetinec, Letis. 3. Devernay, B., Garasi, D., Vuci, V. (2001.). Odgoj i obrazovanje za okolis i odrzivi razvoj, Drustvo za unapreñivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. 4. Vrgoc, D., Petkovi, M. (1997.). Zivotne zajednice mog zavicaja, Naklada Haid, Zagreb. 5. Vrgoc, D. (1997.). Upoznajem prirodu svog zavicaja, Naklada Haid, Zagreb. 6. Grñi, B. (1974.). Izleti biologa u prirodu, Zavod za izdavanje udzbenika, Sarajevo. 7. Kostovi ­ Vranjes, V., Susti, M. (2004.). Skola u prirodi, Skolski vjesnik, 53 (1-2), 5164. 8. Jedlicko, J. (2003.). Izvanucionicka nastava prirodoslovlja u osnovnoj skoli, Zbornik Uciteljske akademije u Zagrebu, 5, 1(5): 109-119. Nastava e biti realizirana kroz predavanja (na fakultetu) i seminare (na fakultetu, u prirodi i skolskom botanickom vrtu OS "Ostrog" - Kastel Luksi) primjenom suvremene nastavne tehnologije te razlicitih metoda i oblika rada. Praenje aktivnosti studenta tijekom realizacije kolegija. Seminarski rad te prezentacija seminara i prakticne vjezbe se ocjenjuje. Nakon odslusanih predavanja ispit se polaze usmeno. Hrvatski jezik. 184

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata na ispitu; samoprocjenjivanje.

185

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.16. Kod Vrsta Razina Godina

SCENSKA KULTURA (15 P+15 S+0) VUU155 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada, analiza predstave i obrada metodicke jedinice. Jasen Boko, predavac Upoznavanje studenta s osnovnim odrednicama kazalisne umjetnosti, njezine povijesti te osnovnih komponenti kazalisnog cina. Mogunosti koristenja scenske i lutkarske kulture u radu s djecom u vidu radionicke dramske aktivnosti. Osposobljavanje studenata za kriticko promisljanje i valoriziranje kazalisne predstave te samostalno donosenje odluke o predstavama koje dijete u razrednoj nastavi moze gledati. Osposobljavanje studenata za upoznavanje djeteta s osnovnim elementima kazalisne umjetnosti, planiranje nastavnih sadrzaja povezanih sa scenskom kulturom i priprema djece za odlazak u kazaliste. Student e osvijestiti i razumjeti vaznost predmeta Scenska kultura u obrazovnom programu i mogunosti koje upoznavanje djeteta s kazalisnom umjetnosu nudi u razvoju i obrazovanju. Znat e primijeniti osnovna nacela, te nastavne metode i oblike rada u nastavi predmeta Scenska kultura, razvijat e temeljne estetske porive kod djeteta, te moi organizirati aktivnosti vezane uz dramsku radionicu i samostalno je voditi na primarnom stupnju; pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad, ali i rad djece koja u upoznavanju s mogunostima scenske umjetnosti stjecu prve korake, te biti u stanju pripremiti djecu za predstavu koju e gledati, a nakon predstave razgovarati s djecom o onom sto su gledali. Nema ih. Drama kao knjizevni rod. Drama i kazaliste. Kratak povijesni pregled drame i kazalista. Kako nastaje predstava. Gledatelj u kazalistu. Glumac. Redatelj. Dramaturg. Scenografija. Kostimografija. Scenska glazba. Scenska rasvjeta. Scenska tehnika. Pozornica. Dramski vrste (tragedija, komedija, drama) i zanrovi (melodrama, opera, opereta, mjuzikl, recital, kabare, varijete...) Dijete i kazalisna predstava. Dijete i scenska lutka. Vaznost scenskolutkarske igre u razvoju djeteta. Osnove lutkarske umjetnosti. Primjena predmeta Scenska kultura u odgojno-obrazovnom procesu. [odabrana poglavlja] 1. Ladika, Z. (1970.). Dijete i scenska umjetnost. Prirucnik za dramski odgoj djece i omladine, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Mrksi, B. (1975.). Drveni osmijesi, Centar za vanskolski odgoj Saveza Drustava "Nasa djeca" SR Hrvatske, Zagreb. 3. Mrksi, B. (1971.). Rijec i maska: pristup scenskoj umjetnosti, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Pokrivka, V. (1978.). Dijete i scenska lutka: prirucnik za odgajatelje u djecjim vrtiima, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Solar, M. (1979.). Teorija knjizevnosti, Skolska knjiga, Zagreb, samo poglavlje: Drama (str 177- 202). 1. Bastasi, Z.. Lutka ima pamet i srce, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Batusi, N. (1991.). Uvod u teatrologiju, Graficki zavod Hrvatske, Zagreb. 3. D'Amico, S. (1972.). Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb. 4. Glibo, R. (2000.). Lutkarstvo i scenska kultura, Ekoloski glasnik, Zagreb. 5. Grui, I. (2002.). Prolaz u zamisljeni svijet, Golden Marketing, Zagreb. 6. Ladika, Z./ Cecuk, S./ Devi, ð. (1983.). Dramske igre, Prirucnik za voditelje aktivnosti s djecom; brosura i metodicke upute za igre, te opisi igara, Savez drustava Nasa djeca SR Hrvatske, Zagreb. 7. Molinari, C. (1982.). Istorija pozorista, Vuk Karadzi, Beograd. 8. Nikoli, S. (1995.). Psihodrama , Prosvjeta, Zagreb. 9. Nikoli, S. (1983.). Scenska ekspresija i psihoanaliza, Naprijed, Zagreb. 186

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

10. Svacov, V. (1976.). Temelji dramaturgije, Skolska knjiga, Zagreb, samo poglavlja: Odreñenje pojma drame (strana 51-66), Glumac (strana 191 ­ 220). Predavanja i seminari. Predavanja ukljucuju Power Point prezentacije pojedinih cjelina, s istaknutim osnovnim tezama i/ili ilustracijama materije koja se izlaze. Od studenata se ocekuje aktivno sudjelovanje u raspravi o osnovnima izlozenim tezama, najmanje pet odgledanih predstava razlicitih zanrova, u razlicitim splitskim kazalistima, te citanje najmanje tri dramska teksta od kojih dva imaju izravne veze s kazalistem za djecu i aktivno sudjelovanje u razgovoru/kritickoj raspravi o njima. Student u svakom semestru ima obvezu napisati jedan seminarski rad duzine 4000 ­ 9000 slovnih znakova, u prvom semestru tema je analiza odgledane kazalisne predstave, cemu slijedi rasprava o razlicitim kritickim prosudbama istog djela; u drugom semestru rad je obrada neke od tematskih cjelina predviñenih nastavom koja ukljucuje i javnu prezentaciju. Nastava osim predavanja i seminarskih radova obuhvaa i: zajednicko gledanje odreñenih predstava (ne iskljucivo namijenjenih djeci) i kriticku raspravu o njima; posjet kazalistu sa straznje strane, upoznavanje s unutarnjim funkcioniranjem kazalista i samim procesom rada na predstavi; dovoñenje gostiju, kazalisnih umjetnika, glumaca, redatelja, kostimografa, lutkara, pisaca koji su stvarali predstave koje su studenti gledali s kojima se razgovara o procesu rada i umjetnickim mogunostima kazalista; gostovanje strucnjaka iz podrucja scenske terapije lutkom; jednostavne kazalisne radionice koje se mogu primijeniti u radu s djecom. Praenje rada studenta tijekom predavanja, aktivnost u zajednickim raspravama, sposobnost analize kazalisne predstave i djecjih reakcija na nju, interes izrazen za goste i njihova izlaganja, stupanj spremnosti na sudjelovanje u radionicama i kreativnost u njima, pohañanje kazalisnih predstava i njihovo razumijevanje, izrada i prezentacija seminarskog rada, sudjelovanje u raspravi nakon prezentacije seminara drugih studenata, te usmeni ispit nakon odslusanog predmeta. Hrvatski jezik.

Anonimni uvodni test predznanja iz podrucja lutkarstva i scenske kulture koji upuuje na potencijalne manjkavosti u znanju iz ovoga podrucja, te ujedno na teme koje treba 'jace' obraditi. Studentska evaluacija (zavrsno vrednovanje provodi se meñu studentima anonimnim upitnikom koji im omoguuje kriticke primjedbe, sugestije i ocjenjivanje kvalitete izvedbe kolegija), uspjeh studenata na ispitu.

187

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.17. Kod Vrsta Razina Godina

IZVANNASTAVNE KULTURNO-UMJETNICKE DJELATNOSTI U SKOLI (15 P+15 S+0) VUU018 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminara. mr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji, predavac (doktorand) Osposobljenost studenata za voñenje skolskih druzina knjizevno-jezicne usmjerenosti u primarnom obrazovanju. Student e biti osposobljen: za planiranje rada skolskih druzina; za uocavanje i poticanje stvaralackih potencijala ucenika; za primjenu suvremenih oblika i metoda rada u skolskim izvannastavnim djelatnostima; za samostalni i za timski rad; za praenje, vrednovanje i ocjenjivanje vlastitoga rada; za praenje i vrednovanje stvaralackih postignua ucenika. Uvjet za upis predmeta Izvannastavne kulturno-umjetnicke djelatnosti u skoli su odslusani predmeti Primijenjena metodika nastave hrvatskoga jezika, Hrvatski jezik, Jezicna kultura, Knjizevnost za mladez, Hrvatska djecja knjizevnost. Skolske izvannastavne djelatnosti. Literarne, novinarske, knjiznicarske, dramske, filoloske, filmske i druge druzine. Planovi i programi rada tih druzina. Sadrzaji, oblici i metode rada. Ustrojavanje i voñenje slobodnih aktivnosti. Djecje knjizevno stvaralastvo. Ucenicki listovi. Susreti s piscima. 1. Tezak, S. (1979.). Literarne, novinarske, recitatorske i srodne druzine, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Cudina-Obradovi, M. (1990.). Nadarenost. Razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Tezak, S. (1979.). Ciljevi, nacela, sadrzaji, oblici i metode rada u slobodnim aktivnostima jezicno-izrazajne usmjerenosti, Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb. 2. Previsi, V. (1987.). Izvannastavne aktivnosti i stvaralastvo, Zagreb. 3. Previsi, V. (2002.). Umjetnost i znanost u razvoju zivotnog potencijala, Zagreb. 4. Suboti, M. (1986.). Literarno stvaralastvo ucenika, Skolske novine, Zagreb. Predavanja i seminari. Program predmeta Izvannastavne kulturno-umjetnicke djelatnosti u skoli realizira se s fondom od 30 sati. Studenti se aktivno ukljucuju u nastavu sudjelovanjem u zajednickim raspravama i izradom timskoga seminarskog rada. Student ima obvezu sudjelovanja u timskoj izradi jednoga seminarskog rada (od 4 do 6 studenata u timu) o odabranoj temi, sto e se prezentirati drugim studentima. Oblik i opseg seminarskog rada: tekstualni ili racunalni (4 ­ 10 kartica teksta; Power Point prezentacija; prezentacija u HTLM-u - oblikovanje zanimljive web stranice). Praenje rada studenata tijekom slusanja predmeta, sudjelovanje u zajednickim raspravama, izrada i prezentacija seminarskog rada, sudjelovanje u raspravi nakon prezentacije seminara drugih studenata. Nakon odslusanog predmeta ocjena e biti formirana na osnovi izrade i prezentacije timskoga seminarskog rada i ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik. Studentska evaluacija anonimnom anketnom upitnicom, kolegijalna evaluacija i refleksija, analiza ocjena seminarskih radova.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete

188

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.18. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA DODATNE NASTAVE MATEMATIKE (15 P+15 S+0) VUU127 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. Irena Misurac-Zorica, predavac Osposobljavanje studenata za kvalitetno i kreativno planiranje, pripremanje i realizaciju dodatne nastave matematike u razrednoj nastavi. Preduvjeti za upis predmeta Metodika dodatne nastave matematike su odslusani matematicki predmeti, polozen ispit iz predmeta Teorijske osnove metodike nastave matematike, te ocjena iz predmeta Metodika nastave matematike. Svrha, cilj i zadaci, te ustroj dodatne nastave matematike. Identificiranje ucenika za dodatnu nastavu matematike. Komparacija rada u redovitoj i dodatnoj nastavi matematike. Kurikul dodatne nastave matematike. Radoznalost, masta, igra i kreativnost u dodatnoj nastavi matematike. Matematicka natjecanja. Odabrani zadaci dodatne nastave matematike. 1. ðurovi, J. (1992.). Dodatna nastava iz matematike u prvom i drugom razredu osnovne skole: prirucnik za ucitelje, Skolska knjiga, Zagreb. 2. ðurovi, J. (2002). Dodatna nastava iz matematike u treem razredu osnovne skole: prirucnik za ucitelje, Skolska knjiga, Zagreb. 3. ðurovi, J. (1998.). Dodatna nastava iz matematike u cetvrtom razredu osnovne skole: prirucnik za ucitelje, Element, Zagreb. 4. Polonijo, M. (2002.). Matematicke zavrzlame: prirucnik za kreativne matematicare, Profil international, Zagreb. 5. Ovcar, S. (1991.). Identificiranje nadarenih ucenika u pocetnoj nastavi matematike, Napredak: casopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 3, str. 266-270. 1. Cudina-Obradovi, M. (1991.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Polonijo, M. (1995,) Matematicke razbibrige za nove radoznalce, Element, Zagreb. Program predmeta Metodika dodatne nastave matematike realizira se u 9. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava e biti realizirana kroz predavanja i seminare na fakultetu. Predviñena je grupa od 15 studenata. Praenje aktivnosti studenata tijekom realizacije kolegija (aktivnost tijekom predavanja, kriticka rasprava poslije prezentacije seminara drugih studenata). Studenti imaju obvezu izraditi po jedan seminarski rad u kojem e teorijski i prakticno prikazati dogovoreni sadrzaj, a koji prezentiraju ostalim studentima. Seminarski rad i prezentacija se ocjenjuju. Zavrsna ocjena predmeta bit e formirana na osnovi navedenih ocjena. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.

189

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.19. Kod Vrsta Razina Godina

METODIKA RADA U KOMBINIRANIM ODJELIMA (15 P+15 S+0) VUU210 Predavanja i seminari. Napredna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu seminarskog rada. dr. sc. Antun Arbuni, docent Na predavanjima uvesti studente u specificnosti pristupa radu u kombiniranom odjelu te ih osposobiti da nastavu u kombiniranom odjelu koriste kao instrument poticanja kreativnosti ucenika. U seminarima studenti e se okusati u kreiranju nastavnih sadrzaja za rad u kombiniranom odjelu, a tijekom tjedna boravka u kombiniranim odjelima (30 sati vjezbi) stei uvid u stvaran rad takvih odjela (hospitiranje 15 sati), te se okusati u neposrednom odgojno-obrazovnom radu (8 sati) o cemu e podnijeti pismeno izvjese (7 sati). Polozena predmet Didaktika i metodike nastavnih predmeta (podrucja). Kombinirani odjel ­ pojam, vrste te nedostaci i prednosti rada. Kurikularni pristup u radu kombiniranog odjela. Didakticko-metodicke strategije i rad u kombiniranom odjelu. Nacela planiranja i programiranja za rad u kombiniranom odjelu. Elementi odgojno-obrazovne tehnologije i rad u kombiniranom odjelu. Vrste nastave i rad u kombiniranom odjelu. Modeli artikulacije nastavnih sadrzaja u kombiniranom odjelu. Valorizacija rada u kombiniranom odjelu. Praenje i vrednovanje uspjeha ucenika u kombiniranom odjelu. Kombinirani odjel i odgojno-obrazovna ekologija. 1. Luci, K., Matijevi, M. (2004.). Nastava u kombiniranim odjelima, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Kyriacou, Ch. (2001.). Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb. 1. Tehart, E. (2001.). Metode ucenja i poucavanja, Educa, Zagreb. 2. Klippert, H. (2001.), Kako uspjesno uciti u timu, Educa, Zagrab. 3. Zarevski, P. (ur.; 2003.). Ucitelji za ucitelje: Primjeri provedbe nacela aktivne/ efikasne skole, IEP, Zagreb.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Seminarski rad i izvjese s prakse (alternativno: pismeni i/ili usmeni ispit za studente koji nisu obavili svoje studentske obveze). Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete; hospitiranje, evaluacija i kriticka analiza kolega metodicara; uspjeh studenata; pismeno samoprocjenjivanje.

190

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.20. Kod Vrsta Razina Godina

MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU (15 P+15 S+0) VUU124 Predavanja i seminar Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Stjepan Rodek, izvanredni profesor Cilj je predmeta u kritickom pedagoskom promisljanju uloge medija u suvremenom odgoju i obrazovanju, te razvoju «medijske pismenosti» kod polaznika, koja e im pomoi u razumijevanju mehanizama djelovanja medija na mlade. Zadaci. Upoznati se s osnovnim spoznajama pedagogije i didaktike medija, s istrazivackim trendovima u podrucju primjene medija, te razlicitim teorijama medijskog ucinka. Razvijati sposobnosti za smislenu, didakticki utemeljenu primjenu novih medija u ucenju i nastavi. Formirati kriticke stavove prema ponuñenim medijskim sadrzajima. Upoznati se s nacinima oblikovanja medijske poruke i njezinom dekonstrukcijom, kako bi se mogao identificirati kontekst i relevantni cimbenici koji odreñuju istinitost poruke. Upisuju ga studenti nakon polozenog ispita iz predmeta Osnove pedagogije. Definiranje osnovnih termina: medij, masovni medij, nastavni medij, pedagogija medija, didaktika medija. Istrazivacki trendovi u podrucju primjene medija. Evaluacijska istrazivanja. ATI-istrazivanja (Aptitude-Treatment-Interaction). Akcijska istrazivanja. Mediji u ucenju i nastavi: izbor, funkcija i klasifikacija nastavnih medija. Auditivni, vizualni i audiovizualni mediji u odgoju i obrazovanju. Multimedijski pristup odgoju i obrazovanju. Novi informacijski i komunikacijski mediji. Teorije medijskog ucinka: Tradicionalni pristup, Pristup koji uvazava razloge uporabe medija (Uses-and-Gratifications-Approach), interakcionisticki pristup, pristup latentnih posljedica i dr. 1. Trowler, P. (2002.). Komunikacija i mediji, u Haralambos, M., Holborn, M. Sociologija ­ teme i perspektive, Zagreb, Golden marketing. 2. Kosir, M. i dr. (1999.). Zivot s medijima ­ prirucnik o medijskom odgoju za roditelje, nastavnike i ucitelje. Zagreb, Doron. 3. Rodek, S. (1992.). Istrazivacki trendovi u podrucju primjene medija ­ razliciti pristupi i teorije, u Istrazivanja odgoja i obrazovanja, vol. 9. Zagreb, Institut za pedagogijska istrazivanja. 1. Rodek, S. (1988.). Nove informacijske tehnologije ­ izazov odgoju i obrazovanju, Odgoj i obrazovanje na pragu 21. st., Zagreb, PKZ i Savez pedagoskih drustava Hrvatske. 2. Rodek, S. (1986.). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Zagreb: NIRO «Skolske novine». 3. Craggs, C. E. (1992.). Media Education in the Primary School. London ­ New York: Routledge. 4. Masterman, L. (1994.). Media Education in 1990's in Europe. A Teachers Guide, Strassbourg: Council of Europe Press. 5. Postman, N. (1994.). Das Verschwinden der Kindheit. Frankfurt/Mein: Fischer Taschenbuch Verlag. 6. Dichanz, H., Kolb, G. (1979.). Unterrichtstheorie und Medienpraxis. Stuttgart: Ernst Klett Verlag. Program se realizira kroz predavanja, seminare i konzultacije. Tijekom semestra studenti provode vlastiti miniprojekt istrazivanja medijske problematike (problem istrazivanja po vlastitom izboru ili u dogovoru s profesorom). Seminari se organiziraju kao radionice u kojima je naglasak na aktivnostima polaznika. Nakon odslusanih predavanja i ispunjenih seminarskih obveza polaze se usmeni ispit na kojem se kroz razgovor s kandidatom vrednuje usvojenost znanja, kvaliteta provedenog 191

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

miniprojekta, te komentiraju dobiveni rezultati. Hrvatski jezik. Njemacki jezik.

Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave. Kvalificirana vanjska agencija daje svoj sud.

192

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.21. Kod Vrsta Razina Godina

SUSTAVI ZA E-UCENJE (30 P+0+30 L) VUU160 Predavanja i prakticni rad Srednja razina. Semestar 4 ECTS 45 kontakt sata, 55 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor Omoguiti studentima pregled podrucja sustava e-ucenja, funkcijski model i konfiguracije sustava e-ucenja. Osim toga studenti stjecu znanja o objektima ucenja, normama za oblikovanje sustava za e-ucenje te stjecu znanja o nacinu vrednovanja postignua sustava za e-ucenje. Nema ih. Definicija e-ucenja i sustav za e-ucenje. Funkcijski model sustava za e-ucenje. Konfiguracija sustava za e-ucenje (aktualne klase konfiguracija sustava za e-ucenje). Objekti ucenja (definicija, karakteristike, modeli). Norme za oblikovanje arhitekture sustava za e-ucenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi, arhitektura sustava za eucenje, institucije za promicanje normi). Pedagogijska paradigma sustava za e-ucenje (dva sigma problem, tradicionalno ucenje, ucenje s provjeravanjem, tutorsko ucenje). 1. Bloom, B. S. (1984.). The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 416. 1. ASTD - http://www.astd.org 2. AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee http://www.aicc.org 3. ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning http://www.adlnet.org 4. IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineering's Learning Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org 5. IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium) http://www.imsproject.org Predavanja, vjezbe i seminari. Tekue praenje testiranjem znanja. Studenti izrañuju seminarski rad i rade na timskom projektu. Ispit se polaze na osnovi izrañenog seminarskog rada, rezultata rada na projektu i razgovora s nastavnikom. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave.

193

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.22. Kod Vrsta Razina Godina

DALJINSKO UCENJE I POUCAVANJE (30 P+0+30 L) VUU001 Predavanja i prakticni rad. Temeljna razina. Semestar 4 ECTS boda 45 kontakt sata, 55 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marko Rosi, docent Omoguiti polaznicima temeljit pregled podrucja ucenja i poucavanja na daljinu. Po zavrsetku pohañanja student je kompetentan vrednovati ponuñene sustave poucavanja na daljinu u odnosu na iskazane potrebe ciljanih grupacija potencijalnih korisnika. Polaznik predmeta moze preuzeti ulogu voñenja sustava poucavanja na daljinu i sudjelovanja u timu zaduzenom za izgradnju takvih sustava. Nema ih. Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija ucenja i poucavanja na daljinu, usluge sustava poucavanja na daljinu, analiza korisnika i prikladnosti metoda poucavanja na daljinu ciljanim skupinama korisnika, sustavi poucavanja na daljinu zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, inteligentni tutorski sustavi, Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi, vrednovanje sustava poucavanja na daljinu, faze izgradnje sustava poucavanja na daljinu, semanticki Web i primjena osobnih inteligentnih agenata u sustavim poucavanja na daljinu, nacini prikaza podataka i izgradnja baza podrucnih znanja, primjeri sustava poucavanja na daljinu. 1. Chan, T.W. (1995.). Artificial Agents in Distance Learning, International Journal of Educational Telecommunications, Vol. 1, No. 2-3, pp. 263-282, 2. Kassiml, K., Sabbir, S., Ranganath (2001.). A Web-based intelligent approach to tutoring, Proceedings of Conference on Engineering Education ICEE 2001, Oslo, Norway, August 6-10, 3. Lee, T. B., Hendler, J., Lassila, O. (2001.). The Semantic Web, Scientific American, May, 4. Rickel, J., Johnson, W. L. ( 1997.). Intelligent Tutoring in Virtual Reality: A Preliminary Report, Proceedings of 8th World Conference on AI in Education, August, 5. Vassileva, J. ( 1997.). Dynamic Course Generation, Proceedings of 8th World Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning Systems, Kobe, Japan, August 18-22, 6. Rosi, M. Sustavi poucavanja na daljinu, (interna skripta dostupna i u elektronickom obliku). 1. Vassileva, J. (1997.). Dynamic Course Generation, Proceedings of 8th World Conference on Artificial Intelligence In Education, Knowledge And Media In Learning Systems, Kobe, Japan, August 18-22, 2. Bloom, S. ( 1984.). The 2-sigma problem: the search for methods of group instruction as effective as one-to-one tutoring, Educational Researcher, Vol. 13, No. 6, pp. 4-16, 3. Wooldridge, M., Jennings, N. R. ( 1995). Intelligent agents: theory and practice, The Knowledge Engineering Review.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i

Predavanja, vjezbe i seminarski rad. Studenti izrañuju niz vjezbi i zavrsni seminarski rad. Ispit se polaze na osnovi izrañenih vjezbi i seminarskog rada, te usmenog dijela ispita. Hrvatski jezik. 194

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave.

195

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.23. Kod Vrsta Razina Godina

OSNOVE PROGRAMIRANJA (15 P+0+30 L) VUU033 Predavanja i prakticni rad. Srednja razina. Semestar 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati samostalnog rada na racunalu. mr. sc. Lada Males, predavac Studenti moraju svladati osnove programiranja na nekom od programskih jezika, te nauciti algoritamske strukture. Nema ih. Predavanja. Osnove razvoja programske podrske (analiza problema, razvoj algoritma, dijagram toka, pseudokod, kodiranje programa, unosenje programskih instrukcija u racunalo, testiranje programa, otklanjanje pogresaka). Algoritmi. Vjezbe. Primjena u programskom jeziku koji se u praksi koristi u osnovnim skolama. 1. Cormen, T. H., Leiserson, C. E., Rivest, R. L., Stein, C. (2001). Introduction to Algorithms, The MIT Press. 1. Kniewald, I. (1999.). LOGO 4.0., Alfej, Zagreb. 2. Glavan, F. (2000.). MSWLogo pocetnica naprednog programiranja, Alfej, Zagreb. 3. Stankov, S. (2000.). Osnove programiranja s primjenama u QBASICu, Fakultet prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

Studentov rad se prati na vjezbama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz dva dijela, prakticnog dijela ispita na racunalu i usmenog dijela ispita. Hrvatski jezik.

Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave.

196

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.24. Kod Vrsta Razina Godina

LINEARNA ALGEBRA (30 P+0+15 L) VUU024 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 66 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati samostalnog rada. mr. sc. Ratko Pai, visi predavac Svladavanje osnovnog znanja iz linearne algebre potrebnog za izvoñenje nastave u nizim razredima osnovne skole, usvajanje razvijenih postupaka i stjecanje vjestine primjene matematike; razvijanje logickog misljenja i zakljucivanja potrebnog za druge znanosti i sam zivot; razvijanje preciznosti u izrazavanju i radu. Matematika I, Matematika II. Matrice, determinante, regularne singularne matrice, inverzne matrice, rang matrice, elementarne operacije, matricne jednadzbe. Sustavi linearnih jednadzbi: skup rjesenja sustava, Cramerov sustav, Kronecker-Capelijev teorem, Gaussova metoda rjesavanja sustava. Klasicna algebra vektora: modul, smjer i orijentacija, definicija vektora (naivna i stroga), zbrajanje vektora, mnozenje vektora skalarom, skalarni umnozak. Primjene na geometriju. 1. Pai, R., Linearna algebra, (skripta u pripremi). 2. Horvati,K. (1995.). Linearna algebra 1, Matematicki odjel, PMF, Zagreb. 3. Kurepa, S. (1990.). Uvod u linearnu algebru, Skolska knjiga, Zagreb . 4. Kurepa, S. (1994.). Matematika 1, Skolska knjiga, Zagreb, 5. Kurnik, Z., Volenec,V. (1984.). Matematika 2, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Srednjoskolski udzbenici koji obrañuju linearnu algebru. 2. Visokoskolski udzbenici koji obrañuju linearnu algebru. Frontalna predavanja s naglaskom na primjerima i auditorne vjezbe na kojima se uz zajednicki diskusiju rjesavaju zadaci. Studenti dodatno dobivaju zadatke s rjesenjima za samostalni rad. Kolokvij po potrebi, pismeni ispit i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik.

Studenti tijekom predavanja javno, usmeno, ili anonimno, pismeno, iznose svoj sud o kvaliteti nastave.

197

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.25. Kod Vrsta Razina Godina

UVOD U KNJIZEVNOST (30 P+0+0) VUU053 Predavanja. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 27 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja literature za pripremanje ispita. Ivan Boskovi, visi predavac (doktorand) Cilj: upoznati studente s kljucnim pitanjima poetike i teorije knjizevnosti kako bi mogli kompetentno razumijevati slozena pitanja knjizevnosti i knjizevnog stvaranja. Pozornost usmjeriti na analizu znacajki knjizevnih rodova i vrsta, teoriji stiha i proze, te na metodologiju proucavanja i interpretiranja knjizevnoga djela. Pojam knjizevnosti. Odnos knjizevnosti i jezika. Knjizevnost i druge umjetnosti. Discipline znanosti o knjizevnosti. Struktura knjizevnog djela. Odnos retorike i suvremene stilistike. Retoricke figure i tropi. Odnos usmene i pisane knjizevnosti. Lirika. Epika. Dramska knjizevnost. Metodologija proucavanja knjizevnosti. Laka i teska knjizevnost. [odabrana poglavlja] 1. Stama, A.-Skreb, Z. (1983.). Uvod u knjizevnost, Zagreb. 2. Solar, M. ( 1976.). Teorija knjizevnosti, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Solar, M. (1995.). Laka i teska knjizevnost, MH, Zagreb. 4. Zmegac, V. (1987.). Povijesna poetika romana, GZH, Zagreb. 5. Batusi, N. (1991.). Uvod u teatrologiju, GZH, Zagreb. 1. Aristotel (1983.). O pjesnickom umijeu, August Cesarec, Zagreb. 2. Solar, M. (1974.). Ideja i prica, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Solar, M. (1971.). Pitanja poetike, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Solar, M. (1978.). Filozofija knjizevnosti, SNL, Zagreb. 5. Petrovi, S. (1972.). Priroda kritike, SNL, Zagreb. 6. Pranji, K. ( 1986.). Jezikom i stilom kroza knjizevnost, Skolska knjiga, Zagreb. 7. Tropi i figure (1995.). Zbornik, ur. Z. Benci i D. Falisevac, ZZK, Zagreb. 8. Casopis Umjetnost rijeci. Predavanja i seminari, na kojima se studenti aktivno ukljucuju u raspravu svojim radovima, prijedlozima i komentarima kroz razlicite oblike pojedinacnog, timskog i skupinskog rada. Pratiti rad studenata tijekom predavanja, sudjelovanje studenata u raspravama i komentarima na seminarima te usmeni ispit nakon odslusanog predmeta. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Vrednovanje se provodi tijekom cijelog semestra kroz otvorene i kolegijalne razgovore sa studentima, uvazavanjem njihovih primjedaba, anonimnom anketom i odgovorima na upitnik, te uspjehom na ispitu.

198

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.26. Kod Vrsta Razina Godina

LIKOVNA UMJETNOST NA TLU HRVATSKE OD PRAPOVIJESTI DO KRAJA XX. STOLJEA (15 P+15 S+0) VUU122 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 17sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac Usvajanje znanja iz podrucja povijesti umjetnosti na tlu Hrvatske od prapovijesti do XX. stoljea. Osposobiti studente za usvajanje osnovnih prostornih i vremenskih odrednica stilskih razdoblja; razvijanje sposobnosti vizualne percepcije dozivljavanja i spoznavanja umjetnickih djela; upoznati studente s vrijednostima zavicajno-nacionalne kulturne bastine te ih potaknuti na njezino cuvanje i zastitu; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze;razvijati individualnost i samostalnost studenata. Nema ih. Tragovi prapovijesnih zajednica. Grcka kolonizacija Jadrana. Rimska urbanizacija. Starokrsanska i bizantinska umjetnost. Predromanika, romanika i gotika. Umjetnost renesanse. Barok i rokoko. Umjetnost XIX. i XX. stoljea. Dio nastave izvodi se izvan ucionice u izravnom kontaktu s navedenim sadrzajima. 1. Ivancevi, R. (1986.). Umjetnicko blago Hrvatske, IRO, Motovun. 2. Dimitrijevi, S., Tezak-Gregl, T., Majnari-Pandzi, N. (1988). Prapovijest, Naklada Ljevak, Zagreb. 3. Cambi, N. (2002.). Antika, Naklada Ljevak, Zagreb. 4. Dimitrijevi, S., Ivancevi, R., Prijatelj. K., Horvat, A., Sumi, N. (1985.). Renesansa u Hrvatskoj i Sloveniji, Sveucilisna naklada Liber, Zagreb. 1. Gamulin, G. (1995.). Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljea, Naklada Ljevak, Zagreb. 2. Gamulin, G. (1995.). Hrvatsko slikarstvo na prijelazu XIX. u XX. stoljee, Naklada Ljevak, Zagreb. 3.Gamulin, G. (1995.). Hrvatsko slikarstvo XX. stoljea I./II., Naklada Ljevak, Zagreb. 4. Gamulin, G. (1995.). Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX.. stoljea, Naklada Ljevak, Zagreb. 5.Gunjaca, S., Jelovina, D. (1976.). Starohrvatska umjetnost, Graficki zavod Hrvatske, Zagreb. Program predmeta Likovna umjetnost na tlu Hrvatske od prapovijesti do kraja XX. stoljea realizira se u cetvrtom semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava e biti realizirana kroz predavanja i seminare. Nakon odslusanih predavanja polaze se usmeni ispit. Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o zadanoj temi, sto e prezentirati studentima. Opseg seminarskog rada, bibliografija, biljeske i mjesto za graficke priloge moze iznositi najvise 15 stranica, odnosno do 30 000 znakova (seminarski rad mogue je prirediti kao Power Point prezentaciju). Hrvatski jezik. Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

199

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.27. Kod Vrsta Razina Godina

REGIONALNA I PUCKO-POPULARNA KNJIZEVNOST (15 P+15 S+0) VUU219 Predavanja i seminari. Napredna razina. Semestar 2 ECTS boda 23kontakt sata, 17sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Loredana Kun, docent Upoznati studente s regionalnom, popularnom i pucko-popularnom knjizevnosu te oblicima paraliterature. Otkriti nepoznate i nedovoljno vrednovane sadrzaje knjizevnog izraza i razvijati interes za oblike pucko-popularnog stvaranja, ali i za sadrzaje usmene knjizevne rijeci (vic, dosjetku, anegdotu...). Nema. Hrvatska regionalna knjizevnost. Regionalizam kao jedna od odrednica hrvatske knjizevnosti. Oblici i djela pucko-popularne knjizevnosti i njihovo znacenje u kulturi. Hrvatski pucko-popularni roman. Literatura inflacije. 1.Lozovina, V. ( 1936.). Dalmacija u hrvatskoj knjizevnosti, MH, Zagreb. 2.Bresi, V. (2003.). Slavonska knjizevnost i novi regionalizam, Umjetnost rijeci br.4/2003., Zagreb. 3.Nemec, K. (1994. i kasnije). Povijest hrvatskog romana I-III, Znanje i Skolska knjiga, Zagreb. 1. Bileti, B. (2002.). Glasi knjizevne Istre, DKH, istarski ogranak, Pula. 2. Colovi, I. (1984.). Divlja knjizevnost, Nolit, Beograd. 3. Zani, I. (1987.). Mitologija inflacije, Globus, Zagreb. Predavanja i razgovori, posjeti knjiznicama i predavanjima, samostalni sakupljacki rad na terenu. Praenje rada studenata na predavanjima i seminarima, tijekom izrade eseja o odabranoj temi i usmeni ispit. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Vrednovanje se provodi tijekom cijelog semestra. Osobito se uvazavaju konstruktivne primjedbe i refleksije studenata, a na kraju se provodi anonimna anketa i analizira uspjeh studenata na ispitu.

200

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.28. Kod Vrsta Razina Godina

HIDROGEOGRAFIJA I HIDROGEOGRAFSKE POSEBNOSTI HRVATSKE (30 P+30 S+0) VUU012 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 4 ECTS boda 45 kontakt sata, 55 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Drazen Jasi, docent Osposobljavanje studenata za usvajanje i razumijevanje rasirenosti, utjecaja i meñuzavisnosti svih najvaznijih prirodnih i drustvenih cimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija), a posebice vode koja je izravno ili posredno sastavni dio svakog krajolika. Razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost, sposobnost timskog rada; razvijati istrazivacke sposobnosti i kriticko promisljanje; razvijati primjenu stecenih znanja u svim vidovima budueg stvaralackog rada; razviti zelju i potrebu za dozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u buduem radu. Geografija kao znanstvena disciplina,.Hidrogeografija u sklopu znanosti o vodi. Objekt Hidrogeografije. Bitni aspekti proucavanja Hidrogeografije. Kolicina vode, odnos mora i kopna, suvremena geografske klasifikacija mora, suvremena struktura i geografska podjela podmorja, hidrografska svojstva mora, gibanja mora, zivot u moru, kakvoa mora, znacenje mora. Ostala voda, voda u podzemlju, voda na povrsini kopna, kakvoa vode na kopnu, geografske specificnosti u opskrbi vodom naselja, hidrogeografske osebujnosti i posebnosti sjeverozapadne Hrvatske, hidrogeografske osebujnosti i posebnosti istocne Hrvatske, hidrogeografske osebujnosti i posebnosti zapadne Hrvatske, hidrogeografske osebujnosti i posebnosti juzne Hrvatske. 1. Riñanovi, J. (1993.). Hidrogeografija, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Segota, T. i Filipci, A. (1996.). Klimatologija za geografe, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Benkovi, Piskorec, Lako i dr. (1986.). Terestricka i elektronska navigacija, Hidrografski institut RM, Split. 2. Bilen, M. i P. Kurtek (1988.). Ekonomska geografija svjetske trgovine, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Bilen, M. i Bucar Peri, K. (2002.). Ekonomska geografija Hrvatske, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Bilen, M. i Bucar Peri, K. (2003.). Geografija 4, Skolska knjiga, Zagreb. 5. Brazda, Derado, Kaloñera i dr. (1991.). Prirodna osnova geoprostora, Skolska knjiga, Z agreb. 6. Crkvenci, I. i Crkvenci, M. (2003.). Geografija 2, Meridijani, Zagreb. 7. Cokonaj, Feletar i Roboti (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 8. Feletar, D. (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 9. Feletar, D. i Stiperski, Z. (2003.). Geografija 3, Meridijani, Zagreb. 10. Feletar, Labazan i Stiperski (2003.). Geografija 4, Meridijani, Zagreb. 11. Herak, M. (1987.). Geologija, Skolska knjiga, Zagreb. 12. Jasi, D. (2003.). Turisticka geografija Hrvatske, Veleuciliste u Splitu, Split. 13. Kralj, Jukopila i Kuvezdi (2003.). Geografija 4, Skolska knjiga, Zagreb. 14. Kurtek, Pavi, Segota i dr. (1990.). Ekonomskogeografska valorizacija geoprostora, Skolska knjiga, Zagreb. 15. Lipovac, M. (1981.). Astronomska navigacija, Hidrografski institut RM, Split. 16. Markovi, Vuk i Filipci (2003.). Geografija Hrvatske, Znanje, Zagreb. 17. Matas i Kozina (2001.). Opa geografija, Strukovne skole, Skloska knjiga, Zagreb. 18. Matas i Kozina (2001.). Opa geografija, Skolska knjiga, Zagreb. 19. Miri, D. (2003.). Geografija 1, Meridijani, Zagreb. 20. Strazici, N. (1996.). Pomorska geografija svijeta, Skolska knjiga, Zagreb. 201

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

21. Stambuk, N. (2003.). Geografija 3, Skolska knjiga, Zagreb. 22. Vresk, M. (1997.). Uvod u opu geografiju, Skolska knjiga, Zagreb. Nastava e biti realizirana kroz predavanja i seminare na Fakultetu primjenom frontalnog, grupnog i individualnog rada uz primjenu suvremene multimedijske nastavne tehnologije. Tijekom semestra studenti imaju obvezu izrade jednoga seminarsko rada o zadanoj temi, sto e prezentirati studentima uz multimedijsku prezentaciju. Seminarski radovi trebaju biti od 5 do 10 kartica teksta (1 kartica ima 1800 znakova bez razmaka), s pravilnim citiranjem koristene literature. Studenti se kontinuirano prate tijekom izvoñenja seminara, te aktivnim sudjelovanjem u raznim oblicima rasprave tijekom predavanja vrlo zahtjevnih poglavlja iz Hidrogeografije i hidrogeografskih posebnosti Hrvatske. Provjera znanja obavit e se usmeno u predviñenim ispitnim terminima. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja, meñunarodna supervizija.

202

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.29. Kod Vrsta Razina Godina

CAKAVSKA KNJIZEVNOST (15 P+15 S+0) VUU201 Predavanja i seminari. Napredna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu seminarskoga rada, izrade dvaju eseja i usmenu interpretaciju knjizevnog djela. dr. sc. Loredana Kun, docent

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Razviti osjeaj za vrijednosti i znacaj knjizevne bastine nastale na cakavskom idiomu.. Ovaj kolegij upoznat e studente s cakavskim korijenima hrvatske knjizevnosti, ali i sa recentnom se stjecu cakavskom knjizevnom produkcijom. Preduvjeti za upis Nema. Sadrzaj 1. Ishodiste hrvatske cakavske knjizevnosti: Marko Maruli, hvarski renesansni knjizevni krug, Petar Zorani, otkrie dijalekta u knjizevnosti moderne: Vladimir Nazor. 2. Suvremena cakavska knjizevnost: tipovi poezije u cakavskom idiomu XX. stoljea; aktualna recepcija knjizevnosti pisane cakavskim idiomom; kritika dijalektalne knjizevnosti; istarski cakavski knjizevni krug; dalmatinski cakavski knjizevni krug; pripovjedna proza na cakavstini: usmene pripovijetke, usmena nefikcionalna prica ­ facenda/gojcica/gancica, pripovijetke i humoreske pisane knjizevnosti, klapska tradicionalna pjesma. 3. Knjizevnici: Pere Ljubi, Marko Uvodi, Drago Gervais, Mate Balota, Drago Ivanisevi, Miljenko Smoje, Sime Vuceti, Marin Franicevi, Jure Franicevi Plocar, Tonci PetrasovMarovi, Stjepan Puliseli, Zvane Crnja, Mirko Slade-Silovi, Stjepan Benzon, Nikica Kolumbi, Zlatan Jaksi, Rudolf Ujci, Zvonimir Mrkonji, Ljubo Stipisi Delmata, Milan Rakovac, Dusko Gei, Jaksa Fiamengo, Ljubomir Stefanovi, Daniel Nacinovi. Knjige: 1. Bozani, J. (2005.). Viski facendijer ­ Stil, leksik, svijet facende otoka Visa u XX. stoljeu, Split: Knjizevni krug. 2. Crnja, Z., Mihovilovi, I. (1969.). Antologija cakavske poezije. Korablja zacinjavaca u versih hrvacki slozena mnozim cvitjem opkiena po zakonu dobrih poet, Rijeka: Pododbor Matice hrvatske. 3. Stojevi, M. (1987.). Cakavsko pjesnistvo XX. stoljea. Antologija. Studija, Rijeka: Izdavacki centar Rijeka. Clanci: 1. Brozovi, D. (1976.). O tronarjecnoj dimenziji hrvatske knjizevnosti, Croatica 7-8. 2. Brozovi, D. (1952.). O uvjetima za nastanak i razvoj dijalektalne poezije, Hrvatsko kolo 7-8. 3. Brozovi, D.(1952.). Regionalno i dijalektalno u novijoj hrvatskoj knjizevnosti, Hrvatsko kolo 4. 4. Finka, B. (1972.). Cakavske stilisticke studije, Suvremena lingvistika 5-6. 5. Franges, I. (1970.). Polozaj dijalekta u hrvatskoj knjizevnosti, Dometi 2. 6. Vidovi, R. (1971.). O cakavskom narjecju i o cakavskoj dijalektalnoj knjizevnosti, Cakavska ric 2. 7. Vidovi, R. (1971.). V. Nazor i melodije cakavske rijeci, Cakavska ric 2. Casopis: 1. Cakavska ric. Knjizevni krug: Split. 1. Bozani, J. (1983.). O pjesnickim precacima u bijeloj pustinji neispisanih stranica, Cakavska ric 1-2. 2. Bozani, J. (1992.). Komiske facende. Stilistika i poetika usmene nefikcionalne price Komize, Knjizevni krug: Split. 3. Brozovi, D. (1957.). Cakavska lirika Pere Ljubia. u knjizi Ljubi, P. Izabrani stihovi. Split: Pododbor Matice hrvatske. 4. Crnja, Z. (1978.). Pogled iz provincije. Pula: Cakavski sabor. 203

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

5. Crnja, Z. (1971.). Cakavstina pred vratima knjizevnosti. u knjizi Hrvatski Don Kihoti. Rijeka: Otokar Kersovani. 6. Crnja, Z. (1970.). Esej o Baloti. u knjizi Hrvatski Don Kihoti. Rijeka: Otokar Kersovani. 7. Franicevi, M. (1979.). Versifikacija cakavske dijalektalne poezije, Dometi 6. 8. Franicevi, M. (1970.). Cakavska poezija kao knjizevni i dijalektalno-knjizevni izraz, Dometi 9. 9. Jelenovi, I., Petris, H. (1947.). Antologija nove cakavske lirike, Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske. 10. Jelenovi, I. (1981.). Mogunost knjizevnog dijalekatskog stvaranja, Hrvatski dijalektoloski zbornik, 5. 11. Marinkovi, R. (1946.). Govorenje Mikule trudnega. Cakavski libar Marina Franicevia, Republika 4-5. 12. Marinkovi, R. (1970.). Cakavstina u sluzbi umjetnosti, Dometi 11. 13. Nazor, V. (1969.). Umiranje i rañanje cakavstine, Dometi 12. 14. Pavesi, F. (1939.). Dusa i tijelo cakavstine, Polemicki clanci. Susak. 15. Vidovi, R. (1994.). Prozodijski primjeri s pocetka ovoga stoljea (tekstovi na primjeru Marka Uvodia), Cakavska ric 1. Predavanja i seminari, susreti sa zivim cakavskim pjesnicima. Praenje sudjelovanja studenata na seminarima i u pjesnickim susretima. Ocjena eseja o odabranim cakavskim knjizevnim djelima (dva eseja u semestru). Usmena interpretacija odabranog knjizevnog djela. Procitana literatura. Ocjena se temelji na uvidu u sve cetiri navedene komponente znanja. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odjela.

204

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.30. Kod Vrsta Razina Godina

ESTETIKA GLAZBE (30 P+0+0) VUU107 Predavanja. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Ivana Tomi Feri, visi predavac (doktorand) Upoznavanje temeljnih pojmova discipline, razvijanje esteticke svijesti i upoznavanje povijesti ideja na podrucju estetickog vrednovanja glazbenog djela. Nema ih. Opa problematika: esteticki pristup; odnos: glazbena umjetnost ­ muzikologija ­ estetika glazbe; glazbeno djelo; materija, forma, identitet, stil, tehnika; znacenje u glazbi; formalizam, ekspresionizam, primalastvo. Povijesni aspketi: stari Orijent i mediteranska antika, europski srednji vijek i renesansa, barok, racionalizam i prosvjetiteljstvo, romantizam, glazbene estetike 20. stoljea. 1. Supici, I. (1978.). Estetika evropske glazbe, Zagreb: JAZU. 2. Lissa, Z. (1977.). Estetika glazbe - Ogledi, Zagreb: Naprijed. 3. Hanslick, E. (1978.). O muzicki lijepom, Beograd: Nolit. 4. Tuksar, S. (1995.). Antologija izvornih tekstova iz povijesti i estetike glazbe, Zagreb. 1. Stravinski, I. ­ Craft, R. (1972.). Memoari i razgovori, Zagreb (odabrana poglavlja). 2. Tuksar, S. (1978.). Hrvatski renesansni teoreticari glazbe, Zagreb: JAZU. 3. Gligo, N. (1977.). Vrijeme glazbe, Zagreb. Predavanja. Izrada seminarskog rada na temelju literature na stranom jeziku (po izboru studenta). Usmeni ispit: provjera znanja iz jednog aspekta ope problematike i triju povijesnih aspekata. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete

Studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika, klegijalna evaluacija.

205

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.31. Kod Vrsta Razina Godina

POVIJEST HRVATSKE GLAZBE (30 P+0+0) VUU035 Predavanja. Osnovna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Ivana Tomi Feri, visi predavac(doktorand) Upoznavanje sa sirokom faktografskom bazom koja tvori ukupnost povijesnih cinjenica o hrvatskoj umjetnickoj glazbi od srednjeg vijeka do najnovijih pojava. Upoznavanje temeljnih odrednica koje cine drustvenu pozadinu glazbeno-povijesnih zbivanja, slusanje reprezentativnih glazbenih primjera. Nema ih. Starija povijest (glazbena stilska razdoblja od srednjeg vijeka do polovice 19. stoljea), novija povijest (razdoblje od polovice 19. stoljea do najrecentnijih zbivanja u glazbi 20. stoljea) sa slusnim primjerima, upoznavanje glazbene literature. 1. Majer-Bobetko, S. (1991.). Osnove glazbene kulture, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Andreis, J. (1975.). Povijest hrvatske glazbe, Zagreb: Liber, Mladost. 3. Tuksar, S. (2000.). Kratka povijest hrvatske glazbe, Zagreb: Matica hrvatska. 4. Scedrov, Lj., Perak-Lovricevi, N., Ambrus-Kis, R. (1998.). Glazbeni susreti I.,II., III.., IV. Vrste, Zagreb: Profil international. 1. Andreis, J. (1975.). Povijest glazbe I, II, III, Zagreb: Liber, Mladost. 2. Tuksar, S. (2000.). Kratka povijest europske glazbe, Zagreb: Matica hrvatska. Predavanja. Izrada seminarskog rada na temelju proucene literature (po izboru studenta). Usmeni ispit: provjera znanja o poznavanju glazbene literature, te o povijesnim i stilskim aspektima pojedinih glazbenih razdoblja. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete

Studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika, kolegijalna evaluacija.

206

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.32. Kod Vrsta Razina Godina

ZBORSKO PJEVANJE (15 P+0+15 GL) VUU058 Predavanja i vjezbe. Osnovna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac Marijo Krni, asistent Stjecanje znanja i sposobnosti skupnog pjevanja u vokalnim sastavima. Upoznati zborsku literaturu. Upoznati metode rada s pjevackim zborom. Razvijanje individualnih pjevackih sposobnosti i teoretskih znanja na podrucju vokalne tehnike. Nema ih. Glazbeno oblikovanje vokalnih djela. Temeljit rad na tehnici pjevanja. Svladavanje interpretativnih zahtjeva djela razlicitih stilskih obiljezja. Motivacija ucenika za pjevanje u zboru. 1. Lhotka-Kalinski, I. (1975.). Umjetnost pjevanja. Zagreb: Skolska knjiga. 2. Primjeri iz zborske literature. 1. Alcantara, P. de (1997.). Indirect procedures, New York: Oxford University Press. 2. Cveji, N. (1980.). Savremeni belkanto. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu. 3. Spiler, B. (1972.).Umjetnost solo pjevanja. Sarajevo: Muzicka akademija u Sarajevu. Predmet se realizira u 4. semestru, kroz predavanja i vjezbe. Dobivanje potpisa i ocjenjivanje uvjetuje se zalaganjem i redovitom nazocnosti. Godisnji ispit - pred predmetnim nastavnikom. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu.

207

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.33. Kod Vrsta Razina Godina

RAZVOJ DJECJE MUZIKALNOSTI (15 P+15 S+0) VUU154 Predavanja i seminar. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Upoznavanje osnovnih fizikalnih, fizioloskih i psiholoskih osnova opazanja glazbe, te rezultata psihologijskih istrazivanja glazbenih sposobnosti, znanja, se stjecu umijea, stavova i ukusa. Upoznati prirodu glazbenih sposobnosti; osposobiti studente za procjenjivanje elementarnih glazbenih sposobnosti djece; osposobiti studente za ispitivanje glazbenog ukusa i stavova djece; razvijati istrazivacke sposobnosti, stvaralastvo i kriticko promisljanje; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada; razvijati zelju i potrebu za cjelozivotnim ucenjem i usavrsavanjem u psihologiji glazbe. Nema ih. Preduvjeti za upis Psihologijski pristup glazbi. Opazanje, percipiranje i dozivljavanje glazbe. Sadrzaj Glazbeni sluh. Muzikalnost: utvrivanje, mjerenje, metode istrazivanja. Glazbeni ukus i stavovi. Glazbena darovitost. 1. Pesek, A. (1990.). Znacaj glazbenog odgoja za razvoj glazbenih intelektualnih sposobnosti, Preporucena Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 11-12; 29-31. literatura 2. Rados, K. (1983.). Psihologija muzickih sposobnosti. Beograd: Zavod za udzbenike i nastavna sredstva. 3. Rojko, P. (1981.). Testiranje u muzici. Zagreb: Muzikoloski zavod Muzicke akademije u Zagrebu. 1. De la Motte-Haber, H. (1999). Psihologija glazbe. Jastrebarsko: Naklada Slap. Dopunska 2. Rojko, P. (1982.). Psiholoske osnove intonacije i ritma. Zagreb: Muzicka akademija. literatura 3. Rojko, P. (2002.). Glazbenoteorijska i psiholoska uporista glazboterapije, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 2 (40), 17-27. Oblici provoenja Program predmeta realizira se u 5. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu, primjenom frontalnog, nastave grupnog i individualnog rada uz primjenu suvremene nastavne tehnologije. Student je obavezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad. Praenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i prezentacije seminara, te acin provjere rasprave nakon njegove prezentacije. znanja i polaganja Nakon odslusanih predavanja polaze se usmeni ispit. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu.

208

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.34. Kod Vrsta Razina Godina

OSNOVE ZBORSKOG DIRIGIRANJA (15 P+0+15 GL) VUU034 Predavanja i vjezbe. Osnovna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac Marijo Krni, asistent Razvijanje tehnike dirigiranja i osposobljavanje za prakticni rad sa skolskim, amaterskim i slicnim vokalnim ansamblima. Upoznati domau i svjetsku zborsku literaturu svih stilskih razdoblja. Nema ih. Uloga zborovoñe. Osnove dirigentskog umijea. Nacin taktiranja ­ tehnika. Specificnosti rada s vokalnim ansamblima: glas, rjesavanje problema intonacije. Rad na impostaciji glasa. Analiza zborskih skladbi. 1. Jerkovi, J. (1999.). Osnove dirigiranja I, Osijek: Sveuciliste Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku. 2. Jerkovi, J. (2001.). Osnove dirigiranja II, Osijek: Sveuciliste Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku. 3. Zavrski, J. (1979.). Metodicke upute za rad s djecjim zborom u opeobrazovnim skolama, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Primjeri iz zborske literature. 1. Lhotka, F. (1981.). Dirigiranje, Zagreb: Skolska knjiga. 2. Gjadrov, I. (2002.). Umijee dirigiranja, Zagreb: Music play. Predmet se realizira na 3. semestru, kroz predavanja i vjezbe. Usmeni ispit: prakticno svladavanje na klaviru partitura iz gradiva studijske godine i svladavanje dirigentskih problema. Izvoñenje djela jednog domaeg i jednog stranog autora na javnom nastupu sa Zborom Visoke uciteljske skole. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu.

209

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.35. Kod Vrsta Razina Godina

GLAZBA, DIJETE I MEDIJI (15 P+15 S+0) VUU011 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Snjezana Dobrota, visi predavac Stjecanje znanja i vjestina u svim djelatnostima vezanima uz promociju i plasman glazbenog djela i djelovanja putem javnih medija i masovnih komunikacija s posebnim obzirom na difuziju klasicnih glazbenih vrijednosti, sve ugrozenijih tehnoloskom i trzisnom prodornosu drugih glazbenih zanrova. Upoznati rezultate domaih i stranih istrazivanja o povezanosti glazbe i medija; spoznati vaznost glazbene nastave za kultiviranje glazbenog ukusa djeteta; spoznati vaznost popularne glazbe u zivotu mladih ljudi; razvijati sposobnost koristenja informacija, analize i sinteze; razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada. Nema ih. Opis, analiza i interpretacija razlicitih medija i medijskih disciplina, njihova funkcioniranja u posrednistvu izmeñu ozbiljne glazbe i trzista, njihova socioloskog okvira i uvjetovanosti trzisnim mehanizmima. Upoznavanje psihologijskih zakonitosti recepcije i komunikacije, stjecanje prakticnih iskustava u posredovanju izmeñu glazbe i njezina potencijalnog konzumenta. 1. Ilisin, V. (2001.). Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom zivotu djece, Zagreb: Drzavni zavod za zastitu obitelji, materinstva i mladezi. 2. Kosir, M. (1999.). Zivot s medijima: prirucnik o medijskom odgoju za roditelje, nastavnike i ucitelje, Zagreb: Doron. 3. Rojko, P. (1991.). Masovni mediji, popularna glazba i glazbena nastava, Tonovi: casopis glazbenih i plesnih pedagoga, 14-15; 24-28. 1. Perasovi, B. (2001.). Urbana plemena. Sociologija supkultura u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada. 2. Tomi-Koludrovi, I., Leburi, A. (2002.). Sociologija zivotnog stila. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociolosko drustvo. Program predmeta realizira se u 6. semestru s fondom od 30 sati (1+1+0). Nastava se realizira kroz predavanja i seminare na fakultetu, primjenom frontalnog, grupnog i individualnog rada uz primjenu suvremene nastavne tehnologije. Student je obavezan izraditi i prezentirati jedan seminarski rad. Praenje aktivnosti studenta tijekom predavanja, izrade i prezentacije seminara, te rasprave nakon njegove prezentacije. Nakon odslusanih predavanja polaze se usmeni ispit. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh studenata na ispitu.

210

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.36. Kod Vrsta Razina Godina

TALIJANSKI JEZIK I (15 P+0+15 SJ) VUU043 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marina Marasovi-Alujevi, docent Od studenata se ocekuje sluzenje talijanskim jezikom u funkciji struke. Ucenje talijanskog jezika u srednjoj skoli. Izbor tekstova iz knjige Civile F.- Floriani P.-Ricci A.(1984) «Leggere e scrivere», Loescher Editore, Torino: La coscenza della lingua. IL padrone delle parole. La scuola elementare. Il sistema scolastico italiano. Le qualita del maestro. Pregled gramatike. 1. Palazzo, A., Ghilardi M. (1994.). Capire e usare l' italiano, Marco Derva Editore. 2. Dardano, M., Trifone P. (1999.). La lingua italiana, Zanichelli. 1. Iandolo, C. (1993.). Parole in moto, Fratelli Ferraro Editori, Napoli. Predavanja, seminari, konzultacije. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnosticki testovi, provjera domaih zadaa, testovi postignua, seminarski radovi). Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada. Talijanski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu.

211

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.37. Kod Vrsta Razina Godina

TALIJANSKI JEZIK II (15 P+0+15 SJ) VUU044 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marina Marasovi-Alujevi, docent Od studenata se ocekuje sluzenje talijanskim jezikom u funkciji struke. Kompetencije i vjestine koje se stjecu polozenim ispitom iz predmeta Talijanski jezik I. Izbor tekstova iz knjige Civile F.- Floriani P.-Ricci A.(1984) «Leggere e scrivere», Loescher Editore, Torino: La coscenza della lingua. IL padrone delle parole. La scuola elementare. Il sistema scolastico italiano. Le qualita del maestro. Pregled gramatike. 1. Palazzo, A., Ghilardi, M. (1994.). Capire e usare l' italiano, Marco Derva Editore. 2. Dardano, M., Trifone P. (1999.). La lingua italiana, Zanichelli 1. Iandolo, C. (1993.). Parole in moto, Fratelli Ferraro Editori, Napoli. Predavanja, seminari, konzultacije. Tijekom nastave se potice maksimalno sudjelovanje studenata kroz razlicite aktivnosti i zadatke. Kontinuirana provera znanja tijekom nastave (dijagnosticki testovi, provjera domaih zadaa, testovi postignua, seminarski radovi). Talijanski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu

212

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.38. Kod Vrsta Razina Godina

TALIJANSKI JEZIK III (15 P+0+15 SJ) VUU045 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marina Marasovi-Alujevi, docent Od studenata se ocekuje sluzenje talijanskim jezikom u funkciji struke. Kompetencije i vjestine koje se stjecu polozenim ispitom iz predmeta Talijanski jezik II. Izbor tekstova iz knjige Ribetto, B. M.(1999.). Educazione civica, Societa Editrice Internazionale, Tirino: La scuola e una comunita. L' abbandono scolastico. La scuola promove l'ugualianza. Il lavoro come doposcuola.I gradi piu alti degli studi. Pregled gramatike 3. 1. Ribetto, B. M. (1999.). Educazione civica, Societa Editrice Internazionale, Torino 2. Dardano, M., Trifone P. (1999.). La lingua italiana, Zanichelli 1. Iandolo, C. (1993.). Parole in moto, Fratelli Ferraro Editori, Napoli. Predavanja, seminari, konzultacije. Tijekom nastave se potice maksimalno sudjelovanje studenata kroz razlicite aktivnosti i zadatke. Rjesavanje zadataka u grupi, rad u paru. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnosticki testovi, provjera domaih zadaa, testovi postignua, seminarski radovi). Ispit: usmeni, prezentacija seminarskog rada. Talijanski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu.

213

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.39. Kod Vrsta Razina Godina

TALIJANSKI JEZIK IV (15 P+0+15 SJ) VUU161 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marina Marasovi-Alujevi, docent Od studenata se ocekuje sluzenje talijanskim jezikom u funkciji struke. Kompetencije i vjestine koje se stjecu polozenim ispitom iz predmeta Talijanski jezik III Izbor tekstova iz knjige Civile, F., Floriani, P., Ricci, A. (1984.). Leggere e scrivere, Loescher Editore, Torino: La coscenza della lingua. IL padrone delle parole. La scuola elementare. Il sistema scolastico italiano. Le qualita del maestro. Pregled gramatike. 1. Palazzo, A., Ghilardi, M. (1994.). Capire e usare l' italiano, Marco Derva Editore. 2. Dardano, M., Trifone P. (1999.), La lingua italiana, Zanichelli 1. Iandolo, C. (1993.). Parole in moto, Fratelli Ferraro Editori, Napoli. Predavanja, seminari, konzultacije. Tijekom nastave se potice maksimalno sudjelovanje studenata kroz razlicite aktivnosti i zadatke Kontinuirana provera znanja tijekom nastave (dijagnosticki testovi, provjera domaih zadaa, testovi postignua, seminarski radovi). Ispit: usmeni. Prezentacija seminarskog rada. Talijanski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu

214

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.40. Kod Vrsta Razina Godina

TALIJANSKI JEZIK V (15 P+0+15 SJ) VUU162 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marina Marasovi-Alujevi, docent Od studenata se ocekuje sluzenje talijanskim jezikom u funkciji struke. Kompetencijei vjestine koje se stjecu polozenim ispitom iz premeta Talijanski jezik IV. Tekstovi iz skripta namijenjenih studentima Visoke uciteljske skole (u pripremi) Gestire la scuola: organi collegiali e autonomia.Cosa scegliere dopo la scuola dell'obbligo.Statuto degli studenti.Corso professionale.Gli Istituti Professionali Statali. Pregled gramatike 5. 1. Sveucilisna skripta namijenjena studentima Visoke uciteljske skole. 2.Dardano, M., Trifone, P. (1999.). La lingua italiana, Zanichelli. 1. Iandolo, C. (1993.). Parole in moto, Fratelli Ferraro Editori, Napoli. Predavanja, seminari, konzultacije. Tijekom nastave se potice maksimalno sudjelovanje studenata kroz razlicite aktivnosti i zadatke Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnosticki testovi, provjera domaih zadaa, testovi postignua, seminarski radovi). Ispit: usmeni. Prezentacija seminarskog rada. Talijanski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu

215

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.41. Kod Vrsta Razina Godina

TALIJANSKI JEZIK VI (15 P+0+15 SJ) VUU163 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Marina Marasovi-Alujevi, docent Od studenata se ocekuje sluzenje talijanskim jezikom u funkciji struke. Kompetencije i vjestine koje se stjecu polozenim ispitom iz predmeta Talijanski jezik V. Izbor tekstova (u pripremi sveucilisna skripta za studente Visoke uciteljske skole «Italiano per educatori»). I modelli di comportamento. Aggressivita e violenza. Le regole. I problemi della famiglia moderna. L' ambiente in cui viviamo. I pericoli a scuola. Le devianze giovanili. Pregled gramatike 6. 1. Sveucilisna skripta namijenjena studentima Visoke uciteljske skole. 2. Dardano, M., Trifone, P. (1999.). La lingua italiana, Zanichelli. 1. Iandolo, C. (1993.). Parole in moto, Fratelli Ferraro Editori, Napoli. Predavanja, seminari, konzultacije. Tijekom nastave se potice maksimalno sudjelovanje studenata kroz razlicite aktivnosti i zadatke. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnosticki testovi, provjera domaih zadaa, testovi postignua, seminarski radovi). Ispit: usmeni. Prezentacija seminarskog rada. Talijanski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu

216

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.42. Kod Vrsta Razina Godina

NJEMACKI I (15 P+0+15 SJ) VUU028 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac Osposobiti studente za sluzenje njemackim jezikom u funkciji struke. Ucenje njemackog jezika u srednjoj skoli. Deutsch, Deutschland, Europa. Das Schulsystem in Deutschland. Bilinguale Schulen. Neue Medien in der Schule. Schule und Familie. 1. Roth, J.(1980.). Lehrer und Schüler. Kosel, München. 2. Aufderstrasse, H. (2003.). Themen aktuell. Max Hueber Verlag, Ismaning. 1. Flippo, K. (1986.). Literatur im fremdsprachlichen Deutschunterricht, Goethe Institut, München. 2. Struck, P. (1994.). Neue Lehrer braucht das Land, Wiss. Buchges., Darmstadt. 3. Kast, B. (1984.). Methodisch-didaktische Vorschläge für den Lehrer, Goethe Institut, München. 4. Dallapiaza, R. (2002.). Tangram, Max Hueber Verlag, Ismaning. Predavanja i seminari. Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Njemacki jezik.

Studentska evaluacija.

217

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.43. Kod Vrsta Razina Godina

NJEMACKI II (15 P+0+15 SJ) VUU029 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac Osposobiti studente za sluzenje njemackim jezikom u funkciji struke. Ucenje njemackog jezika u srednjoj skoli. Konfliktberatung in der Schule. Bildungsgemeinschaft Europa. Ina-ein ganz normales Mädchen. Berufe. Die Erziehung gestern und heute. 1. Roth, J.(1980.). Lehrer und Schüler, Kosel, München. 2. Aufderstrasse, H. (2003.). Themen aktuell, Max Hueber Verlag, Ismaning. 1. Flippo, K. (1986.). Literatur im fremdsprachlichen Deutschunterricht, Goethe Institut, München. 2. Struck, P. (1994.). Neue Lehrer braucht das Land, Wiss. Buchges., Darmstadt. 3. Kast, B. (1984.). Methodisch-didaktische Vorschläge für den Lehrer, Goethe Institut, München. 4. Dallapiaza, R. (2002.). Tangram, Max Hueber Verlag, Ismaning. Predavanja i seminari. Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Njemacki jezik.

Studentska evaluacija.

218

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.44. Kod Vrsta Razina Godina

NJEMACKI III (15 P+0+15 SJ) VUU030 Predavanja i seminari. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac Osposobiti studente za sluzenje njemackim jezikom u funkciji struke. Ucenje njemackog jezika u srednjoj skoli. Verhaltensänderungen in Schule und Familie. Suchtvorbeugung in Schule und Jugendarbeit. Mensch oder Maschine? Lehrer müssen Schüler mögen. Im Ausland leben und arbeiten. 1. Roth, J. (1980.). Lehrer und Schüler, Kosel, München. 2. Aufderstrasse, H. (2003.). Themen aktuell, Max Hueber Verlag, Ismaning. 1. Flippo, K. (1986.). Literatur im fremdsprachlichen Deutschunterricht, Goethe Institut, München. 2. Struck, P. (1994.). Neue Lehrer braucht das Land, Wiss. Buchges., Darmstadt. 3. Kast, B. (1984.). Methodisch-didaktische Vorschläge für den Lehrer, Goethe Institut, München. 4. Dallapiaza, R. (2002.). Tangram, Max Hueber Verlag, Ismaning. Predavanja i seminari. Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Njemacki jezik.

Studentska evaluacija.

219

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.45. Kod Vrsta Razina Godina

NJEMACKI IV (15 P+0+15 SJ) VUU135 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac Osposobiti studente za sluzenje njemackim jezikom u funkciji struke. Ucenje njemackog jezika u srednjoj skoli. Netzwerk Schule. Mal im Ausland arbeiten. Theater in der Schule. Schule, Ausbildung, Beruf. Industrie, Arbeit, Wirtschaft. 1. Roth, J.(1980.). Lehrer und Schüler, Kosel, München. 2. Aufderstrasse, H. (2003.). Themen aktuell, Max Hueber Verlag, Ismaning. 1. Flippo, K. (1986.). Literatur im fremdsprachlichen Deutschunterricht, Goethe Institut, München. 2. Struck, P. (1994.). Neue Lehrer braucht das Land, Wiss. Buchges., Darmstadt. 3. Kast, B. (1984.). Methodisch-didaktische Vorschläge für den Lehrer, Goethe Institut, München. 4. Dallapiaza, R. (2002.). Tangram, Max Hueber Verlag, Ismaning. Predavanja i seminari. Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Njemacki jezik.

Studentska evaluacija.

220

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.46. Kod Vrsta Razina Godina

NJEMACKI V (15 P+0+15 SJ) VUU136 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac Osposobiti studente za sluzenje njemackim jezikom u funkciji struke. Ucenje njemackog jezika u srednjoj skoli. Zufriedenheit mit dem Beruf. Straßenkünstler. Schichtarbeit. Aus der Geschichte Europas. Frauen und Berufe. 1. Roth, J.(1980.). Lehrer und Schüler, Kosel, München. 2.Aufderstrasse, H. (2003.). Themen aktuell, Max Hueber Verlag, Ismaning. 1. Flippo, K. (1986.). Literatur im fremdsprachlichen Deutschunterricht, Goethe Institut, München. 2. Struck, P. (1994.). Neue Lehrer braucht das Land, Wiss. Buchges., Darmstadt. 3. Kast, B. (1984.). Methodisch-didaktische Vorschläge für den Lehrer, Goethe Institut, München. 4. Dallapiaza, R. (2002.). Tangram, Max Hueber Verlag, Ismaning. Predavanja i seminari. Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Njemacki jezik.

Studentska evaluacija.

221

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.47. Kod Vrsta Razina Godina

NJEMACKI VI (15 P+0+15 SJ) VUU137 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac Osposobiti studente za sluzenje njemackim jezikom u funkciji struke. Ucenje njemackog jezika u srednjoj skoli. Familie und persönliche Beziehungen. Natur und Umwelt. Nachrichten und Politik. Alte Menschen. Erziehung von gestern, Schüler von heute, Schule von morgen. 1. Roth, J.(1980.). Lehrer und Schüler, Kosel, München. 2. Aufderstrasse, H. (2003.). Themen aktuell, Max Hueber Verlag, Ismaning. 1. Flippo, K. (1986.). Literatur im fremdsprachlichen Deutschunterricht, Goethe Institut, München. 2. Struck, P. (1994.). Neue Lehrer braucht das Land. Wiss. Buchges., Darmstadt. 3. Kast, B. (1984.). Methodisch-didaktische Vorschläge für den Lehrer. Goethe Institut, München. 4.Dallapiaza, R. (2002.). Tangram. Max Hueber Verlag, Ismaning. Predavanja i seminari. Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Njemacki jezik.

Studentska evaluacija.

222

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.48. Kod Vrsta Razina Godina

GOVORNISTVO (0+15 S+15 G) VUU111 Seminari i vjezbe. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Jagoda Grani, visi predavac Osposobljenost za sudjelovanje u javnoj komunikaciji. Uvjeriti druge u ono sto govorimo (persuazivnost). Argumentacija. Upoznavanje s retorickim vrstama i figurama. Govorenje osloboñeno straha od govora. Predmet: Jezicna kultura. Povijest retorike. Temelji govornistva. Obrazovanje govornika. Suvremeno govornistvo. Retorika, poetika i stilistika. Ideologija u govoru. Konvencionalni govor. Neverbalna komunikacija. Strah od govora. Govor i elektronicki mediji. 1. Boban, V. (2003.). Pocela javne komunikacije, DANd.o.o. Grafocentar, Zagreb. 2. Kvintilijan, M. F. (1985.). Obrazovanje govornika, Veselin Maslesa, Sarajevo. 3. Pease, A. (2002.). Govor tijela, kako misli drugih ljudi procitati iz njihovih kretnji, AGM, Zagreb. 4. Skari, I. (2000.). Temeljci suvremenoga govornistva, Skolska knjiga, Zagreb. 1. Aristotel (1989.). Retorika, Naprijed, Zagreb. 2. Biskup, J. (1981.). Osnove javnog komuniciranja, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Bourdieu, P. (1992.). Sto znaci govoriti, Naprijed, Zagreb. 4. Gregory, H.(1990.). Public Speaking for College and Career, McGraw-Hill Publishing Company, New York. 5. Ivas, I. (1988.). Ideologija u govoru, Hrvatsko filolosko drustvo, Zagreb. 6. Mladenov, M. (1980.). Novinarska stilistika, Naucna knjiga, Beograd. 7. Pupovac, M. (1990.). Politicka komunikacija, August Cesarec, Zagreb. 8. Skari, I. (1988.). U potrazi za izgubljenim govorom, Skolska knjiga, Zagreb. 9. Tudor, G. (1992.). Kompletan pregovarac: umijee poslovnog pregovaranja, MEP Consult, Zagreb. Seminari i vjezbe. Radionice (retoricke vrste). Analize govora. Pripremanje, sastavljanje i izlaganje govora. Javni nastup. Ocjena govorne izvedbe. Kolokviji. Ispit: usmeni. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija, rezultati longitudinalnih praenja. Uspjeh studenata na ispitu.

223

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.49. Kod Vrsta Razina Godina

PROCESNO PISANJE (15P+15 S+0) VUU151 Seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Jadranka Nemeth-Jaji, predavac (doktorand) Student e biti osposobljen: za koristenje pisanja u razvijanju kritickog misljenja; za koristenje pisanja kao nacina istrazivanja zanimljivih ideja i tema; za kvalitetnije citanje; za usporeñivanje vlastitih ideja i iskustava s idejama i iskustvima drugih i za njihovo vrednovanje; za jasno izrazavanje misli i ideja; za jezicno i stilsko samopopravljanje i dotjerivanje stvorenoga teksta; za samostalni i za timski rad. Uvjet za upis predmeta Procesno pisanje je polozen ispit iz predmeta Hrvatski jezik. Procesni pristup pisanju. Etape stvaranja i oblikovanja teksta. Izrazavanje stajalista, raspravljanje, izlaganje, tumacenje, argumentacija. 1. Rosandi, D. (2002.). Od slova do teksta i metateksta, Profil, Zagreb. 2. Skari, I. (1982.). U potrazi za izgubljenim govorom, Skolska knjiga, Zagreb. (poglavlje: Govorni i pisani izraz, str. 77 ­ 82; Logika u govoru, str. 107 ­ 121). 1. Skari, I. (1982.). U potrazi za izgubljenim govorom, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Sili, J. (1984.). Od recenice do teksta, SNL, Zagreb. 3. Velci, M. (1987.). Uvod u lingvistiku teksta, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Velci, M. (1986.). Vrijeme i subjekt teksta (na primjeru znanstvene proze), Trei program Radio-Beograd, br. 69, str. 77 ­ 117. 5. Velci, M. (1983.). Neutralnost govornika, Dometi br. 8, str. 23 ­ 35. 6. Tannen, D. (1985.). Relativna usredotocenost na osobno zalaganje u govornom i pisanom diskursu, Revija br.5/6 str. 36 ­ 45, prev. D. Knezi. 7. Chafe, W. L. (1985.). Lingvisticke razlike kao posljedica razlika izmeñu govorenja i pisanja, Revija br. 5/6, str. 28 ­ 35, prev. D. Knezi. Seminari. Program predmeta Procesno pisanje realizira se s fondom od 30 sati. Studenti se aktivno ukljucuju u nastavu sudjelovanjem u raspravama i iznosenjem vlastitih zamisli, oblicima individualnog i skupinskog rada i rada u paru, te izradom seminarskog rada. Praenje rada studenata tijekom realizacije predmeta, sudjelovanje u zajednickim raspravama, izrada seminarskog rada. Student ima obvezu izrade jednoga seminarskog rada o odabranoj temi (pismeno oblikovan argumentacijski diskurs), sto e prezentirati drugim studentima. Nakon odslusanog predmeta ocjena e biti formirana na osnovi ocjene seminarskog rada i ukupne aktivnosti studenta. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija anonimnom anketnom upitnicom, kolegijalna refleksija i evaluacija, analiza ocjena seminarskih radova studenata.

224

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.50. Kod Vrsta Razina Godina

STILISTIKA (30 P+30 S+0) VUU220 Predavanja i seminari. Napredna razina. Semestar 4 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Josko Bozani, izvanredni profesor Sposobnost uocavanja i osjetljivost za ekspresivne i impresivne vrijednosti jezicnog izraza; umijee interpretiranja i vrednovanja razlicitih tipova tekstova. Uz senzibilitet za prepoznavanje nijansi jezicnoga izraza, student bi trebao ovladati suvremenom lingvistickom i stilistickom terminologijom potrebnom za samostalnu analizu i interpretaciju knjizevnih i neknjizevnih tekstova. Za upis ovog predmeta potrebno je prethodno poloziti ispite iz predmeta Fonetika i fonologija, Morfologija i tvorba rijeci, Sintaksa. 1. Uvod u stilistiku: pojam, stilogenost, vrste stilistikâ, poetska i komunikativna funkcija jezika, denotacija i konotacija, afektivnost, ekspresivna i impresivna vrijednost izraza, odnos retorike i stilistike. 2. Funkcionalni stilovi: kolokvijalni, znanstveni, administrativni, poetski, diplomatski/politicki, sakralni (itd.). 3. Odnos organskog i standardnog idioma: linearna struktura pisane rijeci, vertikalna struktura usmene rijeci; stil usmenosti u mediju pisane rijeci, linearnost govorene rijeci (problem citanja teksta), scenski govor. 4. Lingvostilisticka analiza teksta: literarni, publicisticki, kolokvijalni tekstovi analizirat e se na razini: fonostilematike, morfonostilematike, sintaktostilematike, semantostilematike, leksikostilematike, grafostilematike; tekstostilematike; dijakronijska stilistika; slobodni neupravni govor u suvremenoj i tradicionalnoj usmenoj knjizevnosti. 5. Dijalekatska stilistika: analiza cakavskih, stokavskih i kajkavskih tekstova pisane i usmene knjizevnosti te neknjizevnih tekstova organskih govora. Odabrana poglavlja 1. Bozani, J. (1992.). Komiske facende ­ stilistika i poetika usmene nefikcionalne price Komize, Split: Knjizevni krug. 2. Guiraud, P. (1964.). Stilistika, Sarajevo: Veselin Maslesa. 3. Katici, R. (1971.). Jezikoslovni ogledi, Zagreb: Skolska knjiga. 4. Pranji, K. (1968., 1973., 1985.). Jezik i knjizevno djelo. Zagreb: Skolska knjiga. Beograd: Nova prosveta. 5. Pranji, K. (1986.). Jezikom i stilom kroza knjizevnost, Zagreb: Skolska knjiga. 6. Pranji, K. (1983.). Stil i stilistika, u Skreb, Z., Stama, A. Uvod u knjizevnost, Zagreb: Graficki zavod Hrvatske. 7. Solar, M. (1976.). Stilistika u knjizi Teorija knjizevnosti. Zagreb: Skolska knjiga. 1. Bozani, J. (1985.). Interpretacija novele Ranka Marinkovia ­ Anñeo, Zadarska revija, 23. 2. Bozani J. (1982.). Interpretacija novele Ranka Marinkovia - Benito Floda fon Reltih, Mogunosti, 3-4-5. 3. Bozani, J. (1985.). Interpretacija novele Ranka Marinkovia - Samotni zivot tvoj, Mogunosti, 8-9. 4. Bozani, J. (1992.). Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka Marinkovia, Mogunosti, 1-2, 5. Bozani, J. (1984.). Proturjecnosti proucavanja umjetnosti rijeci, Mogunosti, 6-7. 6. Cale, F. (1973.). Od stilema do stila, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 7. Cunci, M. (1980.). Stilematika Kolarove proze, Zagreb: Sveucilisna naklada Liber. 8. Franges, I. (1959.). Stilisticke studije, Zagreb: Naprijed. 225

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

9. Katici, R. (1986.). Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Skolska knjiga. 10. Pranji, K. (1998.). Iz Bosne k Europi ­ stilografijske svastice, Zagreb: Matica hrvatska. 11. Skreb, Z. (1983.). Mikrostrukture stila i knjizevne forme, u Skreb, Z., Stama, A. (ur.). Uvod u knjizevnost, Zagreb: Graficki zavod Hrvatske. 12. Vinogradov, V. (1971.). Stilistika i poetika, Sarajevo: Zavod za izdavanje udzbenika. 13. Voncina, J. (1977.). Analize starih hrvatskih pisaca, Split: Cakavski sabor. 14. Vuleti, B. (1976.). Fonetika knjizevnosti, Zagreb: Liber. 15. Vuleti, B. (1986.). Sintaksa krika, Rijeka: Izdavacki centar Rijeka. Predavanja; seminari ­ aktivno ukljucivanje studenata u rad na tekstovima; samostalno stilisticko interpretiranje tekstova, izrada seminarskog rada. Usmeni i pismeni ispit, ocjena usmenih i pismenih interpretacija tijekom nastave i zavrsnog seminarskog rada. Hrvatski jezik

Anonimno anketiranje studenata, konzultacije sa studentima, razmjena iskustava unutar i izvan Odjela.

226

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.51. Kod Vrsta Razina Godina

INTERPRETACIJA KNJIZEVNOG DJELA (15 P+15 S+0) VUU114 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Loredana Kun, docent Osposobiti studente za samostalno interpretiranje knjizevnog djela i analizu njegovih umjetnickih osobina u primarnom obrazovanju; omoguiti studentima da se upoznaju s razlicitim mogunostima tumacenja knjizevne umjetnine kako bi tajnu umjetnosti prenio na ucenike i potaknuo ih na njezino dublje razumijevanje i dozivljavanje. Nema Knjizevnost. Knjizevni rodovi i vrste. Lirika i lirska pjesma: struktura, kompozicija, pjesnicki jezik i stil. Epika i epska pjesma: struktura epske pjesme: fabula, likovi, spisateljski postupci. Dramsko pjesnistvo; drama kao knjizevni tekst i drama kao kazalisna izvedba. Specificnost dramskog teksta. Roman. Podjela romana. Moderni roman. Knjizevnoznanstvene vrste: esej, putopis, biografija. Interpretacija lirskih pjesama na odabranim tekstovima ( formalna analiza; osobine pjesnickog jezika, slikovitost, emocionalnost, ritmicnost, stilske figure). Interpretacija epske poezije na odabranim tekstovima ( kompozicija, fabula, likovi). Interpretacija novele i romana: struktura novele, lik, karakter, fabula, size, zaplet, rasplet. Interpretacija dramskog teksta i analiza dramske predstave. Postupci i nacini interpretacije knjizevnih djela: mogunosti i nemogunosti tumacenja. 1. Skreb, Z. (1983.). Interpretacija, u knjizi Skreb-Stama: Uvod u knjizevnost. Zagreb. 2. Solar, M. (1997.). Vjezbe tumacenja, Matica hrvatska, Zagreb. 3. Pavleti, V. (1988.). Kako citati poeziju, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Franges,I.-Zmegac, V. (1998.). Hrvatska novela, interpretacije, Skolska knjiga, Zagreb. 1.Casopis Umjetnost rijeci, Zagreb. 2. Pavleti, V. ( 1986.). Kljuc za modernu poeziju, Globus, Zagreb. 3. Pavleti, V. (1995.). Kako razumjeti poeziju, Skolska knjiga, Zagreb. 4. Slamnig, I. (1986.). Sedam pristupa pjesmi, ICR, Rijeka. 5. Pavlici, P. (1986.). Sedam interpretacija, ICR, Rijeka. 6. Pavlici, P. (1999.). Moderna hrvatska lirika, MH, Zagreb. Citanje odabranog knjizevnog teksta; analiza formalnih osobina odabranog teksta i odgonetavanje skrivenih poruka i smislova rijeci, slika, metafora, znacenja... Analiza dominantnih osobina pojedinog teksta... Kombinacija razlicitih vrsta pristupa knjizevnom djelu: citanje, razgovor, samostalni radovi, skupni rad, domai zadaci, eseji. Praenje rada studenata tijekom slusanja predmeta, sudjelovanje u raspravama i interpretacijskom postupku, te pismeni ispit. Hrvatski jezik. Vrednovanje se provodi tijekom cijelog semestra uz uvazavanje konstruktivnih primjedaba i refleksija studenata. Na kraju se provodi anonimna anketa na temelju upitnika te analizira uspjeh studenata na ispitu.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

227

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.52. Kod Vrsta Razina Godina

ETIKA (30 P+30 S+0) VUU108 Predavanja i seminari. Srednja razina. Po izboru studenata. Semestar 4 ECTS boda Za uspjesno svladavanje svih zahtjeva predmeta studentu e trebati: 62 skolska sata za predavanja, seminar i konzultacije, 85 sati za proucavanje literature, 20 sati za izradu eseja [ukupno 152 sata]. dr. sc. Berislav Zarni, docent Specificna kompetencija obuhvaa razumijevanje pedagoskog djelovanja u svjetlu usavrsavanja intelektualnih i moralnih vrlina. Osposobljavanje za poticanje moralnog razvoja djece u razdoblju ranog i srednjeg djetinjstva. Osposobljavanje za voñenje nastave povezane s etickim, socijalno-etickim i bioetickim sadrzajima. Osposobljavanje za eticku analizu knjizevnih sadrzaja. Upoznavanje s etickim i socijalno-etickim u sadrzajima «grañanskog i moralnog odgoja» u primarnom obrazovanju. Nema ih. Predmet obuhvaa pet cjelina. U prvoj se cjelini razmatraju izabrane eticke teorije u povijesti filozofije: etika vrlina (Aristotel), etika duznosti (Kant), teorije o prirodnom razvoju moralnog prosuñivanja (Piaget, Kohlberg) i pitanja bioetike. U drugoj se cjelini daje uvod u meta-eticku analizu moralnog djelovanja: problem opisa oblika misljenja koji vode djelovanju, problem sukoba razloga, problem motiva (internalizam i eksternalizam). Trei dio daje uvod u pitanja o ljudskim pravima u povijesti filozofije. U cetvrtom dijelu doticu se pitanja uciteljske profesionalne etike. U petom, seminarskom dijelu didakticki se obrañuju eticki sadrzaji projekta «Filozofija za djecu» (Lipman). 1. Frankena, William (1998.). Etika, Zagreb: KruZak. 2. Kohlberg, Lawrence (1976.). The Claim to Moral Adequacy of a Highest Stage of Moral Judgment, Journal of Philosophy 40: 630-646. 3. Lipman, Matthew, Sharp, Ann Margaret i Oscanyan, Frederick (ured.) (1984.) Philosophical Inquiry, Institute for the Advancement of Philosophy for Children. New York: University Press of America. 4. Piaget, Jean (1997.). The Moral Judgement of the Child, Free Press. 1. Aristotel (1992.). Nikomahova etika, Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada. 2. Bonevac, Daniel (2002.). Today's Moral Issues: Classic and Contemporary Perspectives. 3. Hessong, Robert i Weeks, Thomas (1987.). Introduction to Education. New York: Macmillan Publishing Company. 4. Kant, Immanuel (1990.). Kritika praktickog uma, Zagreb: Naprijed. 5. Legrand, Louis (1995.). Moralna izobrazba danas: ima li to smisla? Zagreb: Educa. 6. MacIntyre, Alasdair (2002.). Za vrlinom : studija o teoriji morala, Zagreb: KruZak. 7. Matulovi, Miomir (1996.). Ljudska prava: uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb: Biblioteka Filozofskih istrazivanja. Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava i uz naglasenu primjenu obrazovnog softwarea. Seminari se provode u raznim oblicima meñu kojima prevladavaju dijaloski oblik, grupni rad i primjena obrazovnog softwarea. Pismeni i usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski jezik. Mogunost praenja na engleskom jeziku.

228

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska evaluacija. Kolegijalna evaluacija.

229

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.53. Kod Vrsta Razina Godina

ALTERNATIVNE SKOLE (15 P+15 S+0) VUU102 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Stjepan Rodek, izvanredni profesor

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Osposobljenost za vrednovanje pojedinih alternativnih institucionlanih i pedagoskih oblieka skolovanja. se stjecu Preduvjeti za upis Polozen ispit iz Ope pedagogije i didaktike Sadrzaj Drzavne, privatne, alternativne i slobodne skole: definiranje osnovnih pojmova. Povijesni razvoj alternativnih programa. Prednosti i nedostaci razredno-predmetno-satnog sustava. Reformni pokreti «nove skole» kao alternativni koncepti odgoja. Suvremene alternativne skole kao reakcija na neefikasnost tradicionalne skole. Vrste alternativnih programa: konzervativni («back to basics», slobodni («free school»), socijalno orijentirani programi. Pedagoska koncepcija Marije Montessori. Teorija odgoja i teorija skole. Waldorfska skola Rudolfa Steinera. Antropozofija kako temelj waldorfske pedagogije. Organizacija nastave . Skolski pluralizam u Hrvatskoj danas. 1. Matijevi, M. (2001.). Alternativne skole, Zagreb: Tipex. 2. Walford, G. (1992.). Privatne skole, Zagreb: Educa. 1. Neill, S. (1999.). Skola Summerhill ­ novi pogledi na djetinjstvo, Zagreb: Educa. 2. Klassen, F. T. i dr. (1990.). Handbuch reformpädagogischen und alternativen Schulen in Europa, Baltmannsweiler: Burgbücherei Schneider. *** (1963.). Enciklopedijski rjecnik pedagogije, Zagreb: Matica hrvatska. *** (1989.). Pedagoska enciklopedija, tom I i II, Zagreb: Skolska knjiga. Predavanja i seminari. Veina seminarskih metoda prilagoñava se sastavu studentske grupe, studijskom godistu, te predznanjima i percipiranim metodoloskim vjestinama studenata, njihovim sposobnostima i afinitetima. Ispiti (usmeni), eseji o zadanim temama, praenje i vrednovanje aktivnosti na seminarima.

Preporucena literatura Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja, meñunarodna supervizija.

230

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.54. Kod Vrsta Razina Godina

ISTRAZIVANJA MLADIH (15 P+15 S+15 L) VUU205 Predavanja, seminari i vjezbe. Napredna razina. Semestar 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 56 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada i 10 sati istrazivanja. dr. sc. Anci Leburi, izvanredni profesor Studenti/ce se osposobljavaju za dijalosko komuniciranje (dvosmjernog tipa), za kriticku analizu i interpretaciju raspravljanih tema i drustvenih problema vezanih uz zivot i rad mladih kao drustvene skupine, kojoj i sami pripadaju. Sve to artikulira se s krajnjim ciljem razvijanja njihovih analitickih percepcija, istrazivacke motivacije, ispitivackih vjestina i sl. Nema ih. Istrazivanje kao drustveni odnos (kontekstualizacija u hrvatsko drustvo, drustvene interakcije, drustvene grupe kao ispitanicke skupine, mladi i djeca kao ispitanici). Istrazivacke metode u drustvenim znanostima (socioloske, pedagoske, socijalne i dr.). Istrazivacke tradicije mladih (istrazivacke paradigme/strategije, metodoloski modeli, metodoloske orijentacije). Interdisciplinarni istrazivacki pristupi (multi-metodoloska istrazivacka paradigma, s posebnim osvrtom na socio-pedagogijska istrazivanja mladih). Drustvena uloga istrazivanja mladih i djece u Hrvatskoj (drustveni konteksti, razvitak razlicitih tipova i vrsta istrazivanja, poteskoe u realizaciji empirijskih istrazivanja). Primjeri istrazivanja mladih (u Hrvatskoj, Europi i sire). Primjeri istrazivanja djece (u Hrvatskoj, Europi i sire). Konstrukcija istrazivackih aspekata (formulacija istrazivackog problema, odabir jedinica analize / metoda / tehnika / procedura, interpretacija / rasprava o istrazivackim rezultatima). Odobrana poglavlja 1. Leburi, A. (2001.). Metodoloska strategija istrazivanja zivotnih stilova mladih krajem devedesetih, str. 77-105. u T. Koludrovi, I. & A. Leburi, Skepticna generacija, AGM, Zagreb. 2. Leburi, A. (1996.). Metodoloski aspekti socioloskog empirijskog istrazivanja drustvenih fenomena, u Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji hrvatskog drustva, Zadar: FF, Odsjek za sociologiju, str.129-166. 3. Leburi, A., Relja, R. (1999.). Putovanje mladih u tamu noi: prinosi sociologiji zabave, Sociologija sela 37(2-3):249-263. 4. Leburi, A., Koludrovi, I. T. (1996.). Mladi danas: drukciji, ali isti. Drustvena istrazivanja, 5(5-6):963-975. 5. Leburi, A., Koludrovi, I. T. (1997.). Kontekstualizacija istrazivanja suvremene mladosti na primjeru mladih u Dalmaciji. Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, Zadar: Sveuciliste u Splitu, FF Zadar, vol.36(13):149-166. 6. Leburi, A., Koludrovi, I. T. (1998.). Obitelj - dijete - skola: Izmeñu javnosti i privatnosti. Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, Zadar: Sveuciliste u Splitu, Filozofski fakultet Zadar,. vol. 37(14):139-156. 7. Roche, J., Tucker, S. (2003.). Youth in Society. Contemporary Theory, Policy and Practice, 2nd Edit, London: Sage Publ. & Open University. 1.Agnew, N. McK., Pyke, S. W. (1994.). The Science Game-An Introduction to Research in the Social Sciences, 6th Edition. Englewood Cliffs, Prentice Hall. 2. Bagozzi, F. (1997.). Generazione in ecstasy: Droghe, miti e musica della generazione techno, Torino, Edizioni Gruppo Abele. 3. Fraenkel, J.R., Wallen, N. (2002.). How to Design and Evaluate Research in Education, with Student CD, Workbook, and Powerweb. Berks, UK:Open University Press. McGraw-Hill Education. 4. Friedrichs, J. (1990.). Methoden empirischer Sozialforschung, 14.Auf.Opladen: Westdeutscher Verlag. 231

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

5. Gaskins, S. (1994.). Integrating Interpretive and Quantitative Methods in Socialization Research, Merrill-Palmer Quarterly, 40(3):313-333. 6. Gatti, C. R. edit. (1998.). Ecstasy e nuove droghe: Rischiare la giovinezza alla fine del millennio, Milano: Franco Angeli. 7. Gislon, M. C. (1993.). Adolescenza e discontinuità, Torino: Bollati-Boringhieri. 8. Ilisin, V., Radin, F. ured. (2002.). Mladi uoci treeg milenija, Institut za drustvena istrazivanja, Drzavni zavod za zastitu obitelji, materinstva i mladezi, Zagreb. 9. Lali, D., Leburi, A., Bulat, N. (1991.). Grafiti i subkultura - Najsmo luñi, Alinea, Zagreb. 10. Leburi, A., Radni, Z., Barbir, A. (2003.). Ovisnicki identiteti: misljenja razlicitih drustvenih skupina u Hrvatskoj - sociolosko empirijsko istrazivanje 2002, Alinea, Zagreb. 11. Leburi, A., Relja, R. (1999.). Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu, Napredak, 140(2):175-183. 12. Leburi, A., Relja, R. (2001.). U potrazi za dobrom zabavom: istrazivanje nonoga zivota mladih u diskoklubovima na podrucju primorskih zupanija, Drustvena istrazivanja 10(6):1083-1107. 13. Leburi, A., Tomi-Koludrovi, I. (2002.). Nova politicnost mladih. Alinea, Zagreb. 14. Leburi, A., Tomi-Koludrovi, I., Radni, Z. (1999.). Samorecepcija mladih kao ratne generacije. Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. FF Zadar, vol.38(15):203-219. 15. Milisa, Z., Taksi, V. (1997.). Studenti. Droga. Odnos prema radu i religiji, Napredak, 138(4):384-397. 16. Naughton, G. M., Rolfe, S. Blatchford, I.S., eds. (2001.). Doing Early Childhood Research, Theory and Practice, Berks, UK: Open University Press. McGraw-Hill Education. Predavanja, seminari, radionicki tip nastave u kojem se pretezno komunicira, raspravlja (grupne diskusije), dijalogizira o prethodno zadanime temama; case study analize raznih tekstualnih, grafickih, video-, audio- ili drugih vrsta kompjutorskih zapisa, poticanje unutargrupne komunikacije i interakcije, zajednickog izvoñenja analitickih i/ili istrazivackih projekata, te njihove seminarske prezentacije. Veina seminarskih metoda prilagoñava se sastavu studentske grupe, studijskom godistu, predznanjima i percipiranim metodoloskim vjestinama studenata, te njihovim sposobnostima i afinitetima. Ispiti (usmeni), istrazivacki zadaci, eseji o zadanim temama, praenje i vrednovanje aktivnosti na seminarima. Hrvatski jezik.

Studentska evaluacija, kolegijalna evaluacija i refleksija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja, meñunarodna supervizija.

232

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.55. Kod Vrsta Razina Godina ECTS Nastavnik Ciljevi

SOCIOLOGIJA NASTAVNIKA (15 P+30 S+0) VUU158 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 56 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada i 10 sati istrazivanja. dr. sc. Sime Pili, izvanredni profesor Cilj je razumijevanje polozaja i uloge profesije nastavnik u modernom drustvu. Materija predmeta omoguuje sticanje opih vjestina potrebnih za rad u obrazovnoj djelatnosti, kao sto su: prijenos znanja u praksi, rjesavanje problema, timski rad, profesionalna eticnost, istrazivacke vjestine, mogunost prilagodbe novim situacijama, kreativnost, samostalnost u radu, rad na projektu. Ali omoguuje i stjecanje specificnih vjestina poput sposobnosti prepoznavanja veza izmeñu procesa u drustvu i u obrazovanju, prilagoñavanja novim nacelima, prepoznavanja razlicitosti ucenika i ucenja i razlicitih uloga u obrazovnom procesu, predanost napretku i uspjehu ucenika, postivanje ucenika i kolega, sposobnost procjene vlastitog rada itd. Polozen ispit iz Sociologije obrazovanja. Nastanak i razvoj nastavnicke profesije. Socio-profesionalna skupina: ucitelji, nastavnici, profesori. Obrazovanje nastavnika i reforme studijskih programa. Nastavnicka profesija u Hrvatskoj i u drugim drustvima: obrazovanje, zaposljavanje i napredovanje. Usporedba profesije nastavnik i drugih zanimanja i profesija u hrvatskom drustvu. Drustveni status i drustvena uloga nastavnika. Drustveni odnosi u nastavi. Drustveni ugled profesije ucitelja/profesora. Profesionalna i sindikalna udruzenja. Konflikti. Ucitelji/profesori kao sastavni dio drustvenog sloja inteligencije. Mobilnost nastavnika. Nastavnici "ispred i iza vrata" EU. Odabrana poglavlja 1. Cindri, M. (1995.). Profesija ucitelj u svijetu i u Hrvatskoj, Persona, Zagreb. 2. Marinkovi, R., Karaji, N. ur./eds. (2004). Budunost i uloga nastavnika / Future and the role of teachers, PMF/Faculty of science, Zagreb. 3. Pili, S., Botica, A. (2003.). Ugled dvadeset zanimanja u ocima ucitelja, u Ivon, H. (ur.) Prema kvalitetnoj skoli, HPKZ - ogranak Split, Split, str. 79-88. 4. Pili, S. (2002.). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the Case of Croatia, in Ronald, G. S. (ed.). Teacher Education in the Euro-Mediterranean Region, Petet Lang, New York, Washington, Baltimore, Bern, Frankfurt an Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxford. 5. Pili, S. (2000.). Regrutiranje srednjoskolskih profesora u postsocijalistickoj Hrvatskoj, Zivot i skola, vol. 46, 3 : 51-64. 6. Pili, S. (1999.). Tko su prijatelji nastavnika, Skolski vjesnik, vol. 48, 1 : 3-21. 7. Pili, S. (1998.). Vrednovanje odnosa nastavnik - ucenik sa stajalista ucenika, u Vrjednovanje obrazovanja, Pedagoski fakultet, Osijek, str. 23-35. 8. Pili, S. (1996.). Drustveni ugled profesije ucitelj, u Mihaljevi-Falak, Lj. (ur.) Stogodisnjica skole Tucepi, Split, str. 212-225. 9. Strugar, V. (2000.). Drustveni ugled ucitelja, Napredak, vol. 141, 1 : 26-34. 10. Strugar, V. (1993.). Biti ucitelj, HPKZ, Zagreb. 1. Ballantine, J. H. (2001.). The Sociology of Education. A Systematic Analysis, 5th edition. Prentice Hall. 2. Cindri, M. (1998.). Pripravnici u skolskom sustavu, Empirija, Zagreb. 3. Levinson, L. at all. (Rfs.) (2001.). Education and Sociology: An Eccyclopedia, Routledge Falmer. 4. Pili, S., Lovri, J. (2000.). Profesori biologije i kemije, a i proces sociodemografska obiljezja skolovanja, Skolski vjesnik, vol. 49, 1: 21-33. 5. Pili, S., (1999.). Citalacka kultura nastavnika, Skolski vjesnik, vol. 46, 1: 17-30. 6. Sporer, Z. (1990.). Sociologija profesija, SDH, Zagreb. 7. Zupanov, J. (1995.). Poslije potopa, Globus, Zagreb. 233

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Nastavne metode Metode ocjenjivanja Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Nastava e se odvijati kroz predavanja, istrazivacki seminar, rad na projektu, terensku nastavu i sl. Provjera znanja studenata putem izrade pojektnog zadatka i drugih oblika sudjelovanja u istrazivanju. Ispit je usmeni. Hrvatski jzik.

Studentska evalucija, analiza uspjeha na ispitu, rezultati dugorocnih praenja.

234

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.56. Kod Vrsta Razina Godina

HRVATSKO DRUSTVO (U TRANZICIJI) (30 P+30 S+0) VUU202 Predavanja i seminari. Napredna razina. Semestar 4 ECTS boda 34 kontakt sata, 56 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada i 10 sati istrazivanja. dr. sc. Sime Pili, izvanredni profesor Predmet pridonosi razvijanju sposobnosti i vjestina za kriticku analizu procesa u hrvatskom drustvu u tranziciji, kako bi kvalitetnije obavljali svoju profesionalnu ulogu. Predmet pridonosi da budui nastavnici stjecu ope vjestine koje im omoguuju: prijenos znanja u praksi, rjesavanje problema, donosenje odluka, kriticnost i samokriticnost, timski rad, sposobnost primjene znanja u praksi, istrazivacke vjestine, a posebno mogunost prilagodbe novim situacijama te samostalnost i mogunost sudjelovanja u radu na projektima. Takvim vjestinama mogu pridonijeti zadovoljavanju potreba ucenika. Od specificnih vjestina kolegij ih osposobljava za promisljanje vlastitog sustava vrijednosti, za razumijevanje struktura i kretanja u drustvu te za spremnost prilagoñavanju u promjenjivim okolnostima, domaim i meñunarodnim. Polozen ispit iz Sociologije (ako je taj predmet zastupljen u NPP) i iz Sociologije obrazovanja. Povijesne promjene hrvatskog drustva od Prvog svjetskog rata do danas. Kretanje stanovnistva i promjene drustvene strukture Hrvatske. Moderno drustvo i modernizacija u Hrvatskoj. Hrvatsko drustvo u procesima tranzicije. Glavna obiljezja pretvorbe i privatizacije. Obiljezja vrijednosti i kulture suvremene Hrvatske. Hrvatsko drustvo u procesima globalizacije i europske integracije. Identitet. Razvoj hrvatskog drustva. Zastita prirodne i kulturne bastine. 1. Biani, R. (1996.). Kako zivi narod, Pravni fakultet i Globus, Zagreb (odabrani dijelovi). 2. Bilandzi, D. (1999.). Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb (odabrana poglavlja) str. 695-798. 3. Bjelajac, S., Pili, S. (2003.). Odnos identiteta i zelje za prikljucenjem Hrvatske Europskoj Uniji studenata nastavnickih studija u Splitu, Znanstveni skup Hrvatskog socioloskog drustva: "Identitet i razvoj prikljucenje Hrvatske Europskoj Uniji", Zagreb. 4. Karaji, Nenad (2000.). Politicka modernizacija: Prilozi sociologiji hrvatskoga drustva, HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb. 5. Pili, S. (1999.). Obrasci drustvenosti u eri informacijske tehnologije, Informatologia, vol. 32, No 1-2, str. 48-52. 6. Pusi, V. (1998.). Demokracija i diktature. Politicka tranzicija u Hrvatskoj i jugoistocnoj Evropi, Durieux, Zagreb. 7. Rogi, I., Zeman, Z. (ured.) (1998.). Privatizacija i modernizacija, Institut drustvenih znanosti I. Pilar, Zagreb. 8. Tomasi, D. (1997.). Drustveni razvitak Hrvata, Rasprave i eseji, HSD, Jesenski i Turk, Zagreb. 9. Zupanov, J. (1995.). Poslije potopa, Globus, Zagreb. 1. Cifri, I. (2003.). Ruralni razvoj i modernizacija, Institut za drustvena istrazivanja, Zagreb. 2. Cifri, I. i dr. (1998.). Drustveni razvoj i ekoloska modernizacija, HSD, Zavod za sociologiju FF, Zagreb. 3.Cifri, I. priredio (2000.). Znanost i drustvene promjene, HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb. 4.Caci-Kumpes, J. (pr.) (2000.). Kultura, etnicnost, identitet, Jesenski i Turk, Zagreb. 5. Casopisi: Drustvena istrazivanja i Revija za sociologiju (odreñeni brojevi). 6. Gelo, J. (1987.). Demografske promjene u Hrvatskoj: od 1780. do 1981. godine, Globus, Zagreb. 7. Kalanj, R. (2000.). Ideje i djelovanje. Ogledi o kulturnim promjenama i razvoju, HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb. 235

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

8. Katunari, V. (1994.). Labirint evolucije. HSD i Zavod za sociologiju, Zagreb. 9. Kregar, J. (1999.). Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, RIFIN, Zagreb. 10. Laji, I. (1992.). Stanovnistvo dalmatinskih otoka: povijesne i suvremene znacajke depopulacije. Consilium i Institut za migracije i narodnosti, Zagreb. 11. Mestrovi, M. priredio (2001.). Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj, Ekonomski institut, Zagreb. 12. Nejasmi, I. (1991.). Depopulacija u Hrvaskoj. Korijeni, stanje, izgledi, Globus i Institut za migracije i narodnosti Sveucilista u Zagrebu, Zagreb. 13. Parsons, T. (1991.). Drustva. August Cesarec, Zagreb. 14. Pili, S. (2003.). Socijalna eko-historija krajeva uz rijeku Krku u suvremenim putopisima, u Roksandi, D., Mimica, I., Stefanec, N., Glunci-Buzanci, V. (ur.). Triplex confinium (15001800.): Ekohistorija, Split-Zagreb: Knjizevni krug - Zavod za hrvatsku povijest, 305-336. 15. Pili, S. (2001.). Je li Split europski ili antieuropski grad, Mogunosti XLVIII, 4-6, 116-118. 16. Sekuli, D. (1991.). Strukture na izmaku: klase, sukobi i socijalna mobilnost, Sociolosko drustvo Hrvatske, Zagreb. 17. Stulhofer, A. (2000.). Nevidljiva ruka tranzicije: Ogledi iz ekonomske sociologije. 18. Suvar, S. (2004.). Hrvatski karusel: prilozi politickoj sociologiji hrvatskog drustva, Razlog, Zagreb. 19. Vrcan, S. i dr. (1999.). Pakiranje vlasti, Alinea, Zagreb. 20. Wertheimer - Baleti, A. (1999.). Stanovnistvo i razvoj, Mate, Zagreb. 21. Zunec, O. (1998.). Rat i drustvo. Sociologija vojske i rata, Jesenski i Turk, HSD, Zagreb. Predavanje, seminar, istrazivanje, rad na projektu. Izrada istrazivackog rada i usmeni ispit.

Hrvatski jezik.

Studentska evaulacija, uspjeh na ispitu, rezultati praenja.

236

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.57. Kod Vrsta Razina Godina

SEMIOTICKA KONSTRUKCIJA NACIONALNOG IDENTITETA (20 P+10 S+0) VUU156 Predavanja, seminar Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sati, 20 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. Dr. Mirjana Dedai, docent Studenti e stei dublje razumijevanje nacionalnog identiteta i oblika njegove konstrukcije kroz svakodnevno drustveno i kulturno djelovanje. Kolegij e se usredotociti na semioticke i simbolicke instrumente koji sudjeluju u konstrukciji nacionalnog identiteta. S tim znanjem, budui nastavnici e biti u stanju bolje procijeniti nastavni materijal i donositi svjesnije odluke o identitetu svojih vlastitih ucenika. Razumijevanje semiotike u sluzbi konstrukcije nacionalnog identiteta trebalo bi im omoguiti prepoznavanje sredstava i nacina kojima se ljudi ukljucuju u drustvene skupine ili iz njih iskljucuju. Poznavanje osnova sociologije. Sposobnost citanja na engleskom jeziku. 1. Semiotika i kultura 2. Nacija kao «zamisljena zajednica» 3. Nacionalni identitet i nacionalizam 4. Nacionalni i ne-nacionalni narodi 5. Konstrukcija nacionalnog identiteta 6. Semiotika konstrukcije nacionalnog identiteta: jezik, nazivlje, zastava, blagdani, diskurs Anderson, Benedict (1990) Nacija: zamisljena zajednica.. Zagreb: Skolska knjiga. Billig, Michael (1995) Banal Nationalism. London/Thousand Oaks/New Delhi: Sage. Habermas, Jürgen (1991) Drzavljanstvo i nacionalni identitet: razmisljanja o evropskoj budunosti. Filozofska istrazivanja 11/1(40), 137-155. Hobsbawn, Eric J., and Terence Ranger (eds.) (1983) The Invention of Tradition. Cambridge: Cambridge University Press. Fishman, Joshua A. (ed.) (1999) Handbook of Language and Ethnic Identity. New York: Oxford University Press. Dedai, Mirjana N., and Daniel N. Nelson (eds.) (2003) At War With Words. Berlin/New York: Mouton de Gruyter. Predavanja, diskusija unutar manjih grupa, studentski referati Praenje studenta u tijeku nastave; studentski referati; zavrss ispit (pismeni rad temeljen na vlastitom istrazivanju) Hrvatski i engleski

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Studentska i kolegijalna evaluacija

237

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.58. Kod Vrsta Razina Godina

PEDAGOSKA KOMUNIKACIJA (15 P+15 S+0) VUU144 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 17 sati za pripremanje pedagoskih radionica i pretrazivanje interneta i izradu Power Point prezentacija. mr. sc. Sonja Nejasmi, visi predavac Upoznati studente s osnovama komunikacijskig procesa te s prirodom meñuljudskih odnosa, cimbenicima koji te odnose uvjetuju i svim onim fenomenima koje susreemo u odnosu pojedinac - pojedinac i pojedinac - skupina. Osposobiti studente za konkretne korake u nenasilnom rjesavanju sukoba. Upoznavanje studenata s teorijom komunikacije i njezinim aksiomima. Razvijati senzibilnost za prepoznavanje znakova neverbalne komunikacije i njihovo koristenje u ostvarenju kompetentne komunikacije. Polozeni ispiti iz predmeta Osnove pedagogije i Pedagoska psihologija. Priroda meñuljudskih odnosa. Vaznost socijalne precepcije u ostvarivanju meñuljudskih odnosa kao i komponente meñuljudskih odnosa (verbalna i neverbalna ekspresija, samootkrivanje, asertivnost, aktivno slusanje, empatija, samopostovanje, pravila komunikacije). Stavovi za ponasanje: formiranje stava, komponente stava i njihova uloga u ponasanju, mehanizmi koji utjecu na promjenu stava. Oblici socijalnog ponasanja (prosocijalno ponasanje, agresivno ponasanje). Formiranje uloga u meñuljudskim odnosima. Formiranje socijalnih vjestina i njihova uloga u komunikaciji. Sukobi i nenasilno rjesavanje sukoba. Sukobi u razredu i strategije njihova rjesavanja. Interpersonalna komunikacija i modeli komunikacije (Schramov model i Glasserov model ,,totalne komunikacije"). Aksiomi komunikacije. Osnovne karakteristike odgojnoobrazovne komunikacije. Kako kvalitetno verbalno i neverbalno komunicirati i njihovom organizacijom definirati socijalne odnose unutar skupine. Susreti u nastavi i razredu (verbalni i neverbalni kontakt, vaznost rijeci, predstavljanje i upoznavanje u razredu, ,,osluskivanje" ucenika). 1. Brajsa, P. (1994.). Pedagoska komunikologija, Skolska knjiga, Zagreb. 2. Bratani, M. (1997.). Susreti u nastavi, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Brajsa, P. (1996.). Umijee razgovora, C.A.S.H., Pula. 4. Pearsons, J. C., Spitzberg, B.H. (1990.). Interpersonal communication ­ Concepts, Conponents, And Context, WM.C: Brovn publishers USA. 1. Brajsa, P. (1995.). Sedam tajni uspjesne skole, Skolske novine, Zagreb. 2. Green, R.H. (1991.). Nov nacin komuniciranja, Samozalozba, Ljubljana 3. Rodzers, K. (1985.). Kako postati licnost, Nolit, Beograd. 4. Ajdukovi, M., Pecnik, N. (1994.). Nenasilno rjesavanje sukoba, Alinea, Zagreb. 5. Jankovi, J. (1994.). Sukob ili suradnja, Alinea, Zagreb. 6. Pease, A. (1991.).Govor tijela, Mladinska knjiga, Ljubljana - Zagreb. Prorada teorijskih sadrzaja radom u malim skupinama i pedagoskim radionicama gdje e studenti vjezbati konkretne meñuljudske interakcije i rjesavanje sukoba, te razvijati senzibinost. Predavanja, pedagoske radionice, rad u malim skupinama, samostalna istrazivanja i promatranja, internet, diskusija, konzultacije. Praenje rada studenata i provjera znanja odvija se tijekom izvoñenja predmeta (realizacijom radionica i analizom rada u manjim skupinama i istrazivanja). Usmeni ispit. Hrvatski jezik. Engleski jezik. 238

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula Dva puta tijekom semestra izvrsit e se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na ocekivanja i obveze (studenta/profesora) te postavljene ciljeve i zadae programa.

239

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.59. Kod Vrsta Razina Godina

JEZIK U OBITELJI (15 P+15 S+0) VUU116 Predavanja, seminar Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sati, 20 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. Dr. Mirjana Dedai, docent Studenti e usvojiti znanje i razumijevanje komunikacijskih modela meñu clanovima tradicionalne (bioloske) obitelji, ali i takozvane "nove" obitelji: obitelji maehe ili ocuha, obitelji s usvojenim djetetom, homoseksualne obitelji. Razumjet e kako se kroz komunikaciju grade obiteljske uloge, koji se glavni sukobi javljaju meñu tim ulogama, i kako se pomou kontrolirane komunikacije moze postii pozitivan rezultat (strategije za razrjesenje sukoba). Studenti e nauciti razlikovati izmeñu poruka i meta-poruka u obiteljskoj komuniaciji i koja je vaznost tog razlikovanja. Psihologijski pogled na obiteljsku komunikaciju bit e nadopunjen socioloskim aspektom komunikacije o obitelji u drustvu: javni diskurs o suvremenoj obitelji e kod studenata obogatiti razumijevanje utjecaja na krajnji uspjeh obitelji kao cjeline, posebice onih obitelji ciji clanovi nisu bioloski povezani. Poznavanje osnova sociologije i psihologije. Sposobnost citanja na engleskom jeziku. 1. Meñu-osobna komunikacija: komunikacija u obitelji nasuprot komunikaciji u drugim osobnim vezama 2. Komunikacija roditelja i djece razlicite dobi 3. Komunikacija meñu braom i sestrama 4. Komunikacija meñu clanovima obitelji maehe ili ocuha 5. Komunikacija s usvojenim djetetom 6. Razgovor s mojom mamom Marom ili mojom mamom Anom 7. Sto kazu savjetodavne knjige i stranice na Internetu o komunikaciji s clanovima obitelji 8. Komunikacijski portret u javnom diskursu: novinarski pogled, knjizevnost, film, glazba. Izabrana poglavlja/clanci iz sljedeih knjiga: Blum-Kulka, Shoshana (1997) Dinner Talk: Cultural Patterns of Sociability and Socialization in Family Discourse. Mahwah, New Jersey: Lawrence Erlbaum. Fitzpatrick, Mary Anne, and Anita L. Vangelisti (eds.) (1995) Explaining Family Interactions. Thousand Oaks, California: Sage. Galvin, Kathleen M. and Bernard J. Brommel (1986) Family Communication: Cohesion and Change. Glenview, Illinois, and London, U. K.: Scott, Foresman and Company. Noller, Patricia and Mary Anne Fitzpatrick (1993) Communication in Family Relationships. Englewood Cliffs, New Jersey: Prentice-Hall. Riera, Michael (2004) Ostanite povezani sa svojim tinejdzerom: kako postii da vam govore i kako cuti sto stvarno kazu. Lekenik: Ostvarenje. Tannen, Deborah (2001) I Only Say This Because I Love You: How the Way We Talk Can Make or Break Family Relationships Throughout our Lives. New York: Random House. Beaumont, Sherry L. (1995) Adolescent girls' conversations with mothers and friends: A matter of style. Discourse Processes 20, 109­132. Bourdieu, Pierre (1996) On the family as a realized category. Theory, Culture and Society 13/3, 19­26. Covey, Stephen R. (1998) Sedam navika uspjesnih obitelji: kako izgraditi izvrsnu obiteljsku kulturu u uzburkanom svijetu? Zagreb: Mozaik knjiga. Dedai, Mirjana N. (2001) Stepmother as electron: Positioning the stepmother in a family dinner conversation. Journal of Sociolinguistics 5(3), 372 ­ 400. Ginott, Haim G. (1996) Izmeñu roditelja i tinejdzera. Zagreb: Poduzetnistvo Jaki. Ginott, Haim G. (2005) Izmeñu roditelja i djeteta. Zagreb: Poduzetnistvo Jaki. Langellier, Kirstin M. and Eric E. Peterson (1993) Family storytelling as a strategy of social 240

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

control. In Denis K. Mumby (ed.) Narrative and Social Control: Critical Perspectives. Newbury Park, California: Sage, 49­76. Ochs, Elinor and Carolyn Taylor (1995) The "Father knows best" dynamic in dinnertime narratives. In Kira Hall and Mary Bucholtz (eds.) Gender Articulated: Language and the Socially Constructed Self. New York: Routledge, 97­120. Pontecorvo, Clotilde and Alessandra Fasulo (1997) Learning to argue in family shared discourse: The reconstruction of past events. In Lauren B. Resnick, Roger Saljo, Clotilde Pontecorvo and Barbara Burge (eds.) Discourse, Tools, and Reasoning: Essays on Situated Cognition. Berlin: Springer, 406­442. West, Candace and Don H. Zimmerman (1998) Women's place in everyday talk: reflections on parent-child interaction. In Jennifer Coates (ed.) Language and Gender: A Reader. Oxford: Blackwell, 165­175. Predavanja, diskusija unutar manjih grupa, studentski referati. Praenje studenta u tijeku nastave; studentski referati; zavrss ispit (pismeni rad temeljen na vlastitom istrazivanju). Hrvatski i engleski.

Studentska i kolegijalna evaluacija.

241

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.60. Kod Vrsta Razina Godina

JEZIK I DRUSTVENI KONTEKST (30 P+0+0) VUU117 Predavanja i istrazivacki seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Jagoda Grani, visi predavac Kvantitativno i kvalitativno odreñenje drusvenih parametara koji impliciraju promjene u jezicnoj strukturi. Sociolingvisticki pristup pomaze shvaanju i rjesavanju problema u jezicnoj kuturi, visejezicnoj sredini, u planiranju jezik i u nastavi jezika. Predmet: Jezicna kultura. Jezik kao drustveni fenomen. Jezik kao simbol drustvenog ponasanja. Identitet jezika. Jezik i politike. Jezicna politika i planiranje jezika. Jezicna prava. Socijetalni bilingvizam. Jezik i kultura. Etnografija komunikacije. Jezik i nacija. Jezik i spol. 1. Bugarski, R. (1997.). Jezik u drustvenoj krizi, Cigoja stampa, Beograd. 2. Hymes, D. (1980.). Etnografija komunikacije, BIGZ, Beograd. 3. Pavlicevi-Frani, D., Kovacevi, M. (ur.) (2003.). Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena/ Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Theoretical Considerations and Practice, Naklada Slap i Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb. 4. Skiljan, D. (2002.). Govor nacije: Jezik, nacija, Hrvati, Golden marketing, Zagreb. 1. Bernstein, B. (1979.). Jezik i drustvene klase, BIGZ, Beograd. 2. Bugarski, R. (1986.). Jezik u drustvu, Prosveta, Beograd. 3. Calvet, L.J. (1981.). Lingvistika i kolonijalizam, BIGZ, Beograd. 4. Eckert, P., Mc Conell-Ginet, S. (2003.). Language and Gender, Cambridge University Press, Cambridge. 5. Katici, R. (1986.). Novi jezikoslovni ogledi. Skolska knjiga, Zagreb. 6. Kovacevi, M., Pavlicevi-Frani, D. (ur.) (2002.). Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi/ Communicative Competence in Language Pluralistic Environment: Reviews, Problems, Guidelines, Naklada Slap i Sveuciliste u Zagrebu, Zagreb. 7. Radovanovi, M. (1986.). Sociolingvistika, Dnevnik, Novi Sad. 8. Spolsky, B. (2004.). Language Policy, Cambridge University Press, Cambridge. 9. Stockwell, P. (2002.). Sociolinguistics, Oxford University Press, Oxford. 10. Trudgill, P. (1995.).Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society, Penguin Books, London-New York - Toronto. 11. Skiljan, D. (1988.). Jezicna politika, Naprijed, Zagreb. Predavanja i seminari. Diskusije (radionice). Rezultati seminarskih istrazivanja. Ispit: usmeni. Hrvatski jezik. Engleski jezik. Studentska evaluacija, uspjeh na ispitu, rezultati longitudinalnih praenja.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe

242

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.61. Kod Vrsta Razina Godina

PARTNERSTVO OBITELJI I SKOLE (15 P+15 S+0 L) VUU142 Predavanje i seminari. Srednja razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 20 sati za samostalno proucavanje literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. dr. sc. Maja Ljubeti, u postupku izbora za zvanje docenta Osnovno, ope znanje iz podrucja studija te njegova primjena u praksi, sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i uvazavanja roditeljskih potreba i ocekivanja te sposobnost adekvatnog odgovaranja na njihove specificne potrebe, usmena i pismena komunikacija te sposobnost prezentiranja vlastitih uradaka, vjestine koristenja informacija iz razlicitih izvora te njihova iskoristivost u prakticne svrhe, spremnost i sposobnost za timski rad sposobnost komunikacije s nestrucnjacima (u ovom podrucju). Preduvjet za upis (uvjetni ispit) ovog predmeta jest odslusan predmet Obiteljska pedagogija. Program predmeta temelji se na suvremenim znanstvenim istrazivanjima i njihovim rezultatima u podrucju razvijanja partnerskih odnosa izmeñu obitelji i institucije (skola). Posebna se pozornost posveuje: odnosima, kvalitetnoj komunikaciji, funkcioniranju mikrosustava (obitelj/skola), pedagoskom obrazovanju roditelja kao pretpostavci roditeljske pedagoske kompetentnosti (metarazina pedagoske kompetentnosti) te programima pedagoskog obrazovanja roditelja promatranih s aspekata razlicitih znanstvenih disciplina, a posebice s pedagoskog aspekta. 1. Basi, J., Hudina, B., Koller-Trbovi, N., Zizak, A. (1994.). Integralna metoda u radu s predskolskom djecom i njihovim roditeljima ­ prirucnik, Alinea, Zagreb. 2. Ljubeti, M. (2000.). Vazno je znati kako zivjeti Alinea, Zagreb. 3. Ljubeti, M. (2004.). Pedagosko obrazovanje roditelja, (skripta, interno). 4. Males, D. (1986.). Osposobljenost odgajatelja za rad s roditeljima, Zagreb, Pedagoski rad, vol. 41, br. 7-10 (str. 421-431). 5. Males, D. (1988.). Suradnja predskolske ustanove i obitelji kao pretpostavke uspjesnog odgojnog djelovanja. Pojavni oblici poremeaja u ponasanju djece u predskolskim ustanovama i uvjeti zivota u obitelji, Zagreb, Fakultet za defektologiju Sveucilista u Zagrebu. 1. Males, D. (1995.). Pedagosko obrazovanje roditelja, u Pedagosko obrazovanje roditelja ­ Meñunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka, Sveuciliste u Rijeci, Pedagoski fakultet u Rijeci. 2. Males, D. (1996.). Od nijeme potpore do partnerstva izmeñu obitelji i skole, u casopisu Drustvena istrazivanja god. 5, br. 1 (21), (str.75-87). 3. Recentna literatura na web stranicama. Predavanja, vjezbe, seminari, praktikumi, sudjelovanje u akcijskim istrazivanjima na terenu, radionice i diskusije. Uvjet za pristupanje ispitu je provedeno istrazivanje na terenu. Provjera znanja cini se tijekom akademske godine i to seminarskim radovima, pisanjem eseja, aktivnim sudjelovanjem u nastavi i diskusijama, pismenim i usmenim izvjesivanjem o provedbi istrazivanja (individualni i timski rad). Nacin polaganja ispita: Individualna i timska analiza provedenog istrazivanja te provjera teorijskog znanja u svezi s ciljem istrazivanja. Hrvatski jezik. Mogunost ukljucivanja studenata s engleskog govornog podrucja.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i

Dva puta tijekom semestra izvrsit e se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na ocekivanja i obveze (studenta/profesora) te postavljene ciljeve i zadae 243

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

programa.

244

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.62. Kod Vrsta Razina Godina

PREDSKOLSKA PEDAGOGIJA (30 P+30 S+0) VUU149 Predavanja i seminari. Srednja razina. Semestar 4 ECTS boda 45 kontakt sata, 53 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 20 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. mr. sc. Hicela Ivon, visi predavac (doktorand) Kriticko znanje o povijesnom razvoju i suvremenim tendencijama predskolske pedagogije. Razumijevanje predmeta, zadaa i sadrzaja predskolske pedagogije kao znanstvene discipline. Osposobljenost za obradu odreñenih pedagoskih fenomena iz predskolske pedagogije, te zakljucivanje o povezanosti teorijskog i prakticnog aspekta predskolske pedagogije. Uvjet za upis predmeta Predskolska pedagogija su polozeni ispiti iz pedagosko-psiholoskog modula. Predskolska pedagogija kao znanstvena disciplina; odgoj u ranom djetinjstvu; razlicite koncepcije predskolskih ustanova; odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predskolskom odgoju; igra i ucenje predskolskog djeteta. Akcijska istrazivanja u predskolskom odgoju. 1. Prijedlog koncepcije razvoja predskolskog odgoja, Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, br. 7/8, Zagreb, 1991. 2. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predskolske djece, Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture, br. 7/8 , Zagreb, 1991. 3. Milanovi, M., Stricevi, I., Males, D., Sekuli-Majurec, M. (2000.). Skrb za dijete i poticanje razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Targo, Zagreb. 4. Miljak, A. (1996.). Humanisticki pristup teoriji i praksi predskolskog odgoja, Persona, Velika Gorica-Zagreb. 5. Dosen, Dobud (2001.). Predskola, Alinea, Zagreb. 6. Grupa autora (1983.). Igra i igracke, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd, Svjetlost, Sarajevo. 1. Duran, M. (2001.). Dijete i igra, (2. izdanje), Naklada Slap, Jastrebarsko. 2. Casopisi: Dijete, vrti, obitelj; Zrno; Napredak. Predavanja i seminari. Program predmeta Predskolska pedagogija realizira se s fondom od 60 sati. Studenti se aktivno ukljucuju u nastavu sudjelovanjem u razlicitim oblicima rasprava i samostalnom izradom seminarskoga rada. Praenje rada studenta tijekom slusanja predmeta, sudjelovanje u zajednickim raspravama, seminarski rad i usmeni ispit nakon odslusanoga predmeta. Hrvatski jezik.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija.

245

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.63. Kod Vrsta Razina Godina

PRAVO U SVAKODNEVICI (15 P+0+15 L) VUU037 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37 sati za samostalno proucavanje literature. mr. sc. Esmeralda Sunko, predavac Poznavanje ljudskih prava, osnovnih demokratskih principa i procedura zasnovanih na ostvarenju funkcioniranja pravne drzave. Ostvarivanje civilne pismenosti kroz odgoj za mir, interkulturalnost, te osobna educiranost i osposobljenost za prenosenje tehnika nenasilnog rjesavanja sukoba. Promicanje osvijestenosti o aktualnim pitanjima vezanim za ljudska prava, ucinak osobnog djelovanja na nacin funkcioniranja pravnog sustava. Stjecanje vjestina kritickog misljenja, ukljucujui zakljucivanje, komunikaciju, opazanje i rjesavanje problema. Nema ih. Sto su ljudska prava ­ Europska konvencija o ljudskim pravima i grañanskim slobodama, Konvencija o pravima djeteta, podjela ljudskih prava i duznosti; politicka prava u demokraciji: Je li vazno sudjelovati? Sloboda izrazavanja, ustroj demokratske vlasti s ciljem zloporabe vlasti. Socijalna i ekonomska prava: prava protiv diskriminacije, obiteljska prava i zastita, pravo na obrazovanje, privatna prava i javne potrebe, pravo na rad. Nenasilno rjesavanje sukoba. Pregovori, arbitraza i medijacija, skupine i taktike na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sloboda izrazavanja, udruzivanja i okupljanja, informiranje, kriticko citanje, aktivno slusanje, raspravljanje o aktualnim temama, sudjelovanje u civilnom drustvu, sudjelovanje u radu politickih stranaka, utjecaj grañana na promjenu politike: lobiranjem, prosvjedima i demonstracijama. 1. Curd-Larkin, M., Mchunu, M., McQuaid ­ Mason, D., O Brien, E. (2001.). Demokracija za sve, obrazovanje za politicku kulturu, Forum za slobodu odgoja, Zagreb. 2. Greene E., O Brien, E., McQuaid ­ Mason, D. (2002.). Obrazovanje za kulturu ljudskih prava, Forum za slobodu odgoja, Zagreb. 3. Zimmer, J.A. (2001.). Mozemo to rijesiti. Prirucnik za nastavnike, Forum za slobodu odgoja, Zagreb. 4. Konvencija o pravima djeteta 5. Opa konvencija o ljudskim pravima. 1. Aftab, P. (2003.). Opasnosti interneta, Neretva. Zagreb. 2. Olweus, D. (1996.). Nasilje meñu djecom u skoli, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Zarevski,P. Mamula, M. (1998.). Pobijedite sramezljivost, Slap, Jastrebarsko, 4. Novine, casopisi Prakticne vjezbe, radionicki oblici rada, uporaba interaktivnih, participacijskih i anticipacijskih metoda. Prezentacija naucenog ­ simulacija.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnostiizvdbe

Hrvatski jezik. Aktivno sudjelovanje u radionickim aktivnostima, samoprocjena i skupna procjena rada.

246

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.64. Kod Vrsta Razina Godina

PREVENCIJA OVISNOSTI (15 P+0+15 L) VUU038 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37sati za samostalno proucavanje literature. mr. sc. Esmeralda Sunko, predavac Upoznavanje s globalnim uzrocima uzimanja psihoaktivnih tvari i najcese konzumiranim vrstama psihoaktivnih tvari (nikotin, alkohol, marihuana, ecstasy, ice, heroin, kokain), djelovanju psihoaktivnih tvari po vrstama, indikacije uzimanja psihoaktivnih tvari i posljedice njihova uzimanja. Osposobljenost za izradu primarno preventivnih programa ovisnosti i za samostalno i odgovorno donosenje odluka. Upoznavanje s nacionalnim programima za suzbijanje ovisnosti. Razviti stavove i uvjerenja o stetnosti ovisnosti. Pomo mladima u komunikaciji i spoznaji o osobnim pravima. Stjecanje vjestina samostalnog odlucivanja i nenasilnog rjesavanja sukoba. Nema ih. Otkrivanje znacajnih rizika za zdravlje ope populacije. Informiranje o relevantnim institucijama i udrugama vezanim za zloporabu opojnih droga. Prisutnost sadrzaja prevencije u redovitim skolskim programima. Poucavanje o nacinima oblikovanja zdravog zdravstvenog ponasanja. Izrada i provoñenje primarno preventivnih programa u skoli i predskolskim institucijama. Pusenje i zdravlje, alkoholizam i alkoholni problemi, motivacija, stav i zdravstveno ponasanje, "life skills" model (informacije o drogama i vjestine otpora drogama), socijalni krugovi utjecaja na stavove i ponasanje mladih, agresija, previse prilagoñeno dijete, skolski strahovi, ucenik ugrozen drogom, osnovne znacajke ljudske komunikacije, obiteljski komunikacijski obrasci, komunikacijska kompetencija ­ primjerenost komunikacije situaciji, interpersonalna i masovna medijska persuazija, strategije uvjeravanja (zamjena perspektive, signali pokretom, verbalni sukobi i obrasci komunikacije, samopromatranje), emocije - osnovne emocije, neverbalno izrazavanje emocija, emocionalna sjeanja, obuzdavanje impulsa, emocije i seksualna privlacnost, seks, mladi i droge, openito o drogama ( ovisnost i konzumacija, vrste droga, nacini uporabe, prepoznavanje ovisnika, posljedice uzimanja droge, postupanje s ovisnicima, lijecenje narkomana). Alkohol - informacije o alkoholu za mlade, djelovanje alkohola, posljedice pusenja, zene pusaci i neke statisticke zanimljivosti, lijekovi u slobodnoj prodaji, MDMA (ecstasy), anksiolitici i trankvilizatori. Marihuana - zabava ili zamka, opijati (heroin, metadon, kokain, amfetamini, LSD). 1. Zajedno za zdravlje i dobrobit ucenika ­ tecaj za animatore prevencije ovisnosti, Sveuciliste, odjel za pedagogiju, Zadar, 2003. 2. Pavlekovi, G. (1997.). Siguran korak i pravo na zrak: Mladi, pusenje i alkohol, Hrvatska mreza skola koje promicu zdravlje, Skola narodnog zdravlja "Andrija Stampar" Medicinski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Zagreb. 3. Greene E., O Brien, E., McQuaid ­ Mason, D. (2001.). Obrazovanje za kulturu ljudskih prava, Forum za slobodu odgoja, Zagreb. 4. Zimmer, J.A. (2001.). Mozemo to rijesiti. Prirucnik za nastavnike, Forum za slobodu odgoja, Zagreb. 5. Jaksi, Z., Kovaci, L. i sur. (2000.). Socijalna medicina, Medicinska naklada, Zagreb. 1. Aftab, P. ( 2003.). Opasnosti interneta, Neretva. Zagreb. 2. Olweus, D. (1996.). Nasilje meñu djecom u skoli, Skolska knjiga, Zagreb. 3. Zarevski, P., Mamula, M. (1998.). Pobijedite sramezljivost, Slap, Jastrebarsko, 4. Novine, casopisi. 5. Konvencija o pravima djeteta 6. Opa konvencija o ljudskim pravima 247

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Prakticne vjezbe, radionicki oblici rada, uporaba interaktivnih, participacijskih i anticipacijskih metoda. Prezentacija naucenog ­ simulacija.

Hrvatski jezik.

Aktivno sudjelovanje u radionickim aktivnostima nacin je praenja kroz samoprocjenu i skupnu procjena rada.

248

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.65. Kod Vrsta Razina Godina

MANAGEMENT U KULTURI (30 P+30 S+0) VUU207 Predavanja, seminari i vjezbe. Napredna razina. Semestar/trimestar 2 ECTS boda 23 kontakt sati, 20 sati za samostalno proucavanje odabranih podrucja iz literature za pripremanje ispita i 17 sati za izradu i prezentaciju seminarskoga rada. Prof. dr. sc. Dragana Grubisi, izvanredni profesor

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) astavnik

Kompetencije koje Student bi trebao nakon odslusanog programa biti sposoban organizirati kulturno umjetnicke aktivnosti u skoli i izvan nje. Takoñer bi trebao poznavati osnovne tehnike se stjecu voñenja i rjesavanja konflikata u radu grupe. Preduvjeti za upis Sadrzaj 1. Pojam i funkcije managementa 2. Etika i drustvena odgovornost managementa 3. Organiziranje (Organizacijska struktura, Organizacija upravljanja) 4. Kadroviranje (Analiza posla, Regrutiranje kadrova, Selekcija kadrova, Obuka kadrova, Plaanje) 5. Voñenje (Ponasanje ljudi u organizaciji, Motivacija, Vodstvo, Konflikti, Komuniciranje) 6. Kontroliranje (Proces kontroliranja, Sustavi kontrole, Razine kontrole, Mjerila performansi) 1. M. Buble, Management, Ekonomski fakultet Split, 2000. 2. Sikavica, P., Bahtijarevi Siber, F., Management, Masmedia, Zagreb, 2004. 1. Bahtijarevi Siber, F., et.al. Organizacijska teorija, Zagreb, 1991. 2. Gardner, J., The Nature of Leadership, The Indepedente Sector, NY, 1986. 3. Obradovi, J., Psihologija i sociologija organizacije, Skolska knjiga, Zagreb, 1982. Predavanja, vjezbe, seminari, samostalni zadatak, konzultacije Kontinuirana provjera tijekom nastave: seminarski radovi, samostalni zadaci. Ispit: usmeni. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave acin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima acin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. Misljenje studenata o kvaliteti putem anketa. 2. Nastavnici koji poducavaju srodne predmete surañuju i zajednicki vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane procelnika katedre. 3. Eksterna evaluacija od strane agencije na razini RH koju formira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

249

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.66. Kod Vrsta Razina Godina

DIJETE U DRUSTVU (15 P+15S+0) VUU171 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37sati za samostalno proucavanje literature. dr. sc. Sime Pili, izvanredni profesor Branimir Mendes, asistent Razvijanje senzibiliteta za vaznost drustvenog polozaju djece, njihovim pravima i potrebama. Nema ih. Polozaj djeteta u suvremenom drustvu. Djeca u Republici Hrvatskoj ­ demografska obiljezja. Drustveno okruzenje djeteta. Razvoj djeteta i drustveni kontekst. Skrb za dijete i poticanje djetetova razdoblja. Drustveni cimbenici kvalitete razvoja djeteta. Razvoj djeteta i podrucja utjecaja. Skrb drustva za ostvarivanje prva djeteta. Prava djeteta u kontekstu ljudskih prava. Meñunarodni dokumenti o pravima djeteta. Inicijative i djelovanja za potpuniju realizaciju prava djeteta. Odgoj i obrazovanje o pravima djeteta. Posebni oblici drustvene skrbi o djeci. Skrb za zlostavljenu i zanemarenu djecu. Skrb za djecu s posebnim potrebama. Skrb za djecu s poremecajima u ponasanju. Djeca bez roditelja i bez odgovarajue roditeljske skrbi. Skrb za darovitu djecu. Dijete i igra. Bili, V. i Zlokovi, J. (2004.): Fenomen maltretiranja djece, Naklada Ljevak, zagreb, str.77-121 Giesecke, H. (1993); Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb, str. 91-101 Milanovi, M. i dr. (2001): Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj, Zrnoprint, Zagreb, str. 14-30. i 121-138 Paravina, E. (1999): Ostvarivanje prava djeteta, Savez drustava "Nasa djeca" Hrvatske, Zagreb Sansovi, K. i Bortek-Knesavrek, S. (ur.)(1999): Djeca u Republici Hrvatskoj, Drzavni zavod za zastitu obitelji, materinstva i mladezi, Zagreb Vujevi, M. (1991): Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb, str. 58-64 Males, D. i Stricevi, D. (prir.)(2003): Mi poznajemo i zivimo svoja prava, Skolska knjiga, Zagreb Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava, Ured za odnose s javnosu Vlade Republike Hrvatske, Zagreb 1999 Dijete i drustvo, razliciti brojevi Predavanja i seminar. Radionice Esej na zadanu temu (izbor izmeñu vise ponuñenih tema). Usmeni ispit.

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog

Hrvatski jezik.

Aktivno sudjelovanje u radionickim aktivnostima nacin je praenja kroz samoprocjenu i skupnu procjena rada.

250

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

predmeta i /ili modula

251

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

3.2.4.67. Kod Vrsta Razina Godina

SLOBODNO VRIJEME (15 P+15S+0) VUU170 Predavanja i vjezbe. Temeljna razina. Semestar 2 ECTS boda 23 kontakt sata, 37sati za samostalno proucavanje literature. dr. sc. Sime Pili, izvanredni profesor Branimir Mendes, asistent Osposobiti budue ucitelje da mogu sustavno planirati i organizirati slobodno vrijeme djece. Nema ih. Pojam i termin slobodnog vremena. Slobodno vrijeme i dokolica. Slobodno vrijeme ­ povijesni aspekt. Slobodno vrijeme u suvremenom drustvu. Rad i slobodno vrijeme. Kultura i slobodno vrijeme. Turizam i slobodno vrijeme. Slobodno vrijeme i interkulturalizam. Slobodno vrijeme kao prostor odgojnog djelovanja. Mogunosti odgojnog djelovanja u slobodnom vremenu. Funkcije slobodnog vremena djece i mladezi (odmor, rekreacija, razvoj licnosti). Interesi djece i mladezi u slobodnom vremenu. Sadrzaji slobodnog vremena djece i mladezi. Aktivnosti slobodnog vremena djece i mladezi (igra, zabava, razonoda, hobby, ucenje). Prevencija poremeaja u ponasanju djece i mladezi putem strukturiranih aktivnosti u slobodnom vremenu. Djeca i mladez u slobodnom vremenu ­ prikaz novijih istrazivanja. [odabrana poglavlja] Haralambos, M. i Holborn, M. (2002): Sociologija ­ teme i prespektive, Golden marketing, Zagreb, str.684-772 Ilisin, V. i dr. (2001): Djeca i mediji, Drzavni zavod za zastitu obitelji, materinstva i mladezi i Institut za drustvena istrazivanja, Zagreb, str. 91-118 Mali, J. i Muzi, V. (1990): Pedagogija, Skolska knjiga, Zagreb, str. 281-287 Martini, T. (1977): Slobodno vrijeme i suvremeno drustvo, Informator, Zagreb Plenkovi, J. (2000): Slobodno vrijeme mladezi, Sveuciliste u Rijeci, Rijeka Napredak, vol. 141 (04/2000), tematski broj Beus ­ Reichembergh, G. (prir.) (1997): Mladezni turizam u Hrvatskoj, Hrvatski ferijalni i hostelski savez, Zagreb Haralambos, M. i Heald, R. (1989): Uvod u sociologiju, Globus, Zabre, str. 224-270 Hrvati, N. (1999): Skola i slobodno vrijeme, u: V. Puzveski (Ur): Prema humanoj stvaralackoj skoli naseg vremena, HPKZ-ogranak Krizevci, Krizevci, str. 135-140 Ilisin, V. (1988): Interesi i slobodno vrijeme, u: F. Radin (prir.): Fragmenti omladine, Institut za drustvena istrazivanja, Zagreb Ilisin, V. (1999): Slobodno vrijeme mladih s obzirom na ruralno-urbani kontinuum, Sociologija sela, vol. 37(01):21-44Kripendorf, J. (1986): Putujee covjecanstvo, Sveucilisna naklada Liber, Zagreb Licina, B. (ur)(2000): Izviñastvo u razvoju mladezi i skole, Visoka uciteljska skola, Petrinja i savez izviñaca Hrvatske Neulinger, J. (1988): Psihologija dokolice u: Zbornik 3. programa Radio Zagreba, br. 2122, str. 225-246 Petak, A. (ur)(1994): Aktivnosti mladezi u znanosti i tehnici, Hrvatska zajednica tehnicke kulture, Zagreb Previsi, V. (1987): Izvannastavne aktivnosti i stvaralastvo, Skolske novine, Zagreb Previsi, V. (1992): Uciti izvan skole i nastave, u: Istrazivanja odgoja i obrazovanja, vol. 9, str. 47-53 252

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Puzevski, V. (2002): Skola ostvorenih vreta, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 268 -282 Oblici provoñenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja i seminar. Radionice Esej na zadanu temu (izbor izmeñu vise ponuñenih tema). Usmeni ispit.

Hrvatski jezik.

Aktivno sudjelovanje u radionickim aktivnostima nacin je praenja kroz samoprocjenu i skupnu procjena rada.

253

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.

4.1.

Uvjeti izvoñenja studija

Mjesta izvoñenja studijskog programa

Studijski program izvodi se na Sveucilistu u Splitu na Visokoj uciteljskoj skoli, u zgradi Teslina 12/III i IV kat i manjim dijelom na Fakultetu prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja, smjestenim u istoj zgradi. Metodicke vjezbe izvode se u sljedeim osnovnim skolama - vjezbaonicama: Dobri, Lucac, Manus, Skalice i Spinut..

4.2.

Podaci o prostoru i opremi

Visoka uciteljska skola, u zgradi Teslina 12/III i IV kat, dijeli ukupni prostorni kapacitet od 2.279 m2 s Fakultetom prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja. Ucionicki prostor kojim se primarno koristi Visoka uciteljska skola sastoji se od: polivalentne dvorane, tri vee ucionice (svaka je kapaciteta oko 50 sjedeih mjesta), informaticke ucionice (kapaciteta 16 racunalnih studentskih mjesta). Velika, polivalentna dvorana smjestena je uz zgradu Skole kao zasebni objekt tlocrtnih dimenzija 22,5 m x 9,6 m (kapaciteta 230 sjedeih mjesta) s dva ulaza (istocni i zapadni) koji omoguavaju pristup dvorani iz zgrade Teslina 10 i Teslina 12. Dvorana je nedavno temeljito renovirana i opremljena suvremenim tehnickim i nastavnim pomagalima. U predvorju dvorane smjestena je fotokopirnica za potrebe studenata i nastavnika te dva sanitarna cvora. Nastavnici, uprava i administracija koriste se prostorom koji se sastoji od sest kabineta za nastavnike (svaki za 4 radna mjesta), ureda dekana, prostorije za tajnistvo i racunovodstvo, te prostorije za studentsku sluzbu. Visoka uciteljska skola i Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja zajednicki koriste strucnu visokoskolsku knjiznicu zatvorenog tipa s citaonicom, ukupne povrsine 154 m2 . Trenutno stanje knjiznicnog fonda je oko 42 000 naslova, s tim da je 6.000 katalogiziranih naslova u bazama podataka, te da knjiznica prima 8 stranih i 32 domaa znanstveno i strucna casopisa. Knjiznica ima 30 sjedeih korisnickih mjesta u citaonici, povrsina polica za knjige iznosi 180 m2, te ima 7 prikljucaka za Internet i dva racunala. Uz dva renovirana sanitarna cvora, obje ustanove zajednicki koriste i prostor studentske kafeterije i zalogajnice, a studentima su na raspolaganju tijekom cijeloga radnog dana i racunala smjestena u prostranim hodnicima ustanova. Cjelokupan prostor namijenjen izvoñenju nastave, znanstveno-istrazivackom radu te obavljanju redovitih poslova u upravi potpuno je klimatiziran, dobro informaticki opremljen, te je umrezen u jedinstven i kvalitetan informaticki sustav. Pristupna i lokalna mreza koristi ethernet tehnologiju 100/1000 Mbps. Aktivna mrezna oprema sastoji se od preklopnika CISCO Catalyst 2948G-GX-TX i 3Com 3300 XM. U tijeku je uvoñenje nove mrezne tehnologije, bezicne lokalne mreze (wireless). Pored navedenog, za svrhu izvoñenja nastave koristi se i prostor koji Visokoj uciteljskoj skoli ustupa Fakultetu prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja kao primarni korisnik, a koji se sastoji od laboratorija za izvoñenje bioloskih vjezbi i praktikuma (cca 36 m2 ), te jedne ucionice i visenamjenske sportske dvorane u Teslinoj 6 za realizaciju kinezioloskih vjezbi. Metodicka praksa studenata odvija se u osnovnim skolama ­ vjezbaonicama. Nedostatak ucionickog prostora rjesava se suradnjom s obrazovnim ustanovama smjestenima u istoj zgradi (na adresi Teslina 10 i Teslina 12): Kemijsko-tehnoloskim fakultetom te, po potrebi, s vjezbaonicom - O.S. Spinut. Visoka uciteljska skola u okviru svoje nastavne aktivnosti promice tjelovjezbu i studentski sport, pa se za navedene svrhe iznajmljuje sportska dvorana (cca 160 m2) i bazen (duzine 25 m) pri Sportskim objektima na Poljudu. Metodicke vjezbe izvode se u sljedeim osnovnim skolama - vjezbaonicama: Dobri, Lucac, Manus, Skalice i Spinut. Vjezbaonice su opremljene u skladu s propisanim standardima, odnosno raspolazu sa specijaliziranim

254

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

ucionicama i kabinetima za razrednu nastavu s audio i TV pultom, grafoskopima i ostalim nastavnim sredstvima i pomagalima.

.

255

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.3.

Predmet

Nastavnici i suradnici

Nastavnici i suradnici:

Obvezni kolegiji FILOZOFIJA ODGOJA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA INFORMATIKA SOCIOLOGIJA NOTNO PISMO ENGLESKI JEZIK I PEDAGOSKA PSIHOLOGIJA I OSNOVE PEDAGOGIJE RACUNALNI PRAKTIKUM GEOGRAFIJA HRVATSKI JEZIK I VOKALNI PRAKTIKUM ENGLESKI JEZIK II PEDAGOSKA PSIHOLOGIJA II DIDAKTIKA UVOD U POVIJEST HRVATSKI JEZIK II OSNOVE KINEZIOLOGIJE INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM PSIHOLOGIJA NASTAVE OBITELJSKA PEDAGOGIJA LOGIKA POVIJESNA FENOMENOLOGIJA KNJIZEVNOST ZA MLADEZ TEORIJSKE OSNOVE METODIKE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE VOKALNO-INSTRUMENTALNI PRAKTIKUM PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA MATEMATIKA I HRVATSKA DJECJA KNJIZEVNOST METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE LIKOVNA KULTURA GLAZBENA KULTURA SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA MATEMATIKA II PRIMIJENJENA METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE 256 Berislav Zarni Mirjana Nazor Milijana Kovacevi Lada Males Slobodan Bjelajac Snjezana Dobrota Glorija Vickov Anton Kovacevi Josip Milat Lada Males Drazen Jasi Josko Bozani Snjezana Dobrota Glorija Vickov Anton Kovacevi Sonja Nejasmi Marko Trogrli Loredana Kun Ratko Kati Suradnik: Nenad Rogulj Snjezana Dobrota Milijana Kovacevi Maja Ljubeti Berislav Zarni Aleksandar Jakir Ivan Boskovi Josip Babin Snjezana Dobrota Esmeralda Sunko Ratko Pai Ivan Boskovi Josip Babin Dubravka Kuscevi Ivana Tomi - Feri Sime Pili Ratko Pai Josip Babin

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

TEORIJSKE OSNOVE METODIKE NASTAVE LIKOVNE KULTURE TEORIJSKE OSNOVE METODIKE NASTAVE GLAZBENE KULTURE JEZICNA KULTURA PRIRODOSLOVLJE TEORIJSKE OSNOVE METODIKE NASTAVE MATEMATIKE METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE METODIKA NASTAVE MATEMATIKE TEORIJSKE OSNOVE METODIKE NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA TEORIJSKE OSNOVE METODIKE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA PRIMIJENJENA METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE PRIMIJENJENA METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE METODOLOGIJA ZNANSTVENO ISTRAZIVACKOG RADA PEDAGOSKA STATISTIKA PRIMIJENJENA METODIKE NASTAVE MATEMATIKE METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA PRIMIJENJENA METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA PRIMJENJENA METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUSTVA MEDIJSKA KULTURA

Dubravka Kuscevi Snjezana Dobrota Jagoda Grani Nada Bezi Irena Misurac - Zorica Dubravka Kuscevi Snjezana Dobrota Irena Misurac - Zorica Vesna Kostovi - Vranjes Jadranka Nemeth - Jaji Dubravka Kuscevi Snjezana Dobrota Josip Milat Josip Milat Irena Musurac - Zorica Jadranka Nemeth - Jaji Vesna Kostovi - Vranjes Jadranka Nemeth - Jaji Vesna Kostovi - Vranjes Jasna Pervan

Smjer: Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u ucenju i poucavanju OSNOVE PROGRAMIRANJA Lada Males Slavomir Stankov VIZUALNO MODELIRANJE Suradnik: Ani Grubisi SUSTAVI ZA E-UCENJE Slavomir Stankov SUSTAVI POUCAVANJA NA DALJINU Marko Rosi INTELIGENTNI TUTORSKI SUSTAVI Slavomir Stankov INTERAKCIJA COVJEKA I RACUNALA Andrina Grani Slavomir Stankov PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZA E-UCENJE Suradnik: Branko Zitko Slavomir Stankov VREDNOVANJE SUSTAVA ZA E-UCENJE Suradnik: Ani Grubisi

257

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Smjer: Rano ucenje engleskog jezika ENGLESKA FONETIKA I FONOLOGIJA INTEGRIRANE JEZICNE VJESTINE ENGLESKI JEZIK I LINGVISTIKA - UVOD JEZICNE VJEZBE I (CITANJE I SLUSANJE S RAZUMIJEVANJEM) ENGLESKA GRAMATIKA - (VRSTE RIJECI) JEZICNE VJEZBE II (VJESTINE PISANJA) ENGLESKA GRAMATIKA - (ENGLESKA RECENICA) JEZICNE VJEZBE III (GOVOR) DJECJA KNJIZEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU UCENJE ENGLESKOG JEZIKA U RANOJ SKOLSKOJ DOBI AKADEMSKO PISANJE METODIKA NASTAVE ENGLESKOG JEZIKA U RANOJ SKOLSKOJ DOBI PRAKTIKUM I SKOLSKA PRAKSA

Mateusz ­ Milan Stanojevi Glorija Vickov Glroija Vickov Eldi Grubisi-Puliseli Zeljka Zanchi Zeljka Zanchi Zeljka Zanchi Izvorni govornik Zeljka Zanchi Glorija Vickov Marina Marsovi-Alujevi Glorija Vickov Gloria Vickov

Smjer: podrucja usavrsavanja u nacionalno-kultoroloskom studiju, u studiju metodika predmetnih podrucja i u naprednom studiju odgojnih znanosti Izborni kolegiji SOCIJALNA EKOLOGIJA Slobodan Bjelajac COVJEK I ZDRAVLJE Ivana Bocina UZGOJ BILJA Juraj Kamenjarin ZASTITA PRIRODE Juraj Kamenjarin KEMIJA KAO DIO PRIRODE Zeljko Mrkli DJELATNOSTI U RAZVOJU EKOLOSKE OSJETLJIVOSTI Vesna Kostovi - Vranjes DJECE ISTRAZIVACKI USMJERENA NASTAVA PRIRODE I Vesna Kostovi - Vranjes DRUSTVA RUKOMET NA PIJESKU Nenad Rogulj LIKOVNA GRUPA KAO OBLIK IZVANNASTAVNE Dubravka Kuscevi AKTIVNOSTI KINEZIOLOSKA KULTURA Mladen Hraste METODIKA RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA Esmeralda Sunko ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE DJECE Anton Arbuni DAROVITA DJECA Antun Arbuni ODABRANA PODRUCJA POCETNE NASTAVE Irena Misurac - Zorica MATEMATIKE ZIMOVANJA Josip Babin LJETOVANJA Josip Babin IZVANUCIONICKA NASTAVA PRIRODE I DRUSTVA Vesna Kostovi - Vranjes SCENSKA KULTURA Jasen Boko IZVANNASTAVNE KULTURNO-UMJETNICKE Jadranka Nemeth - Jaji DJELATNOSTI U SKOLI METODIKA DODATNE NASTAVE MATEMATIKE Irena Misurac - Zorica 258

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

METODIKA RADA U KOMBINIRANIM ODJELIMA Antun Arbuni MEDIJI U ODGOJU I OBRAZOVANJU Stjepan Rodek SUSTAVI ZA E-UCENJE Slavomir Stankov DALJINSKO UCENJE I POUCAVANJE Marko Rosi OSNOVE PROGRAMIRANJA Lada Males LINEARNA ALGEBRA Ratko Pai UVOD U DIFERENCIJALNI RACUN Ratko Pai UVOD U KNJIZEVNOST Ivan Boskovi LIKOVNA UMJETNOST NA TLU HRVATSKE OD Dubravka Kuscevi PRAPOVIJESTI DO KRAJA XX. STOLJEA REGIONALNA I PUCKO-POPULARNA KNJIZEVNOST Loredana Kun HIDROGEOGRAFIJA I HIDROGEOGRAFSKE POSEBNOSTI Drazen Jasi HRVATSKE CAKAVSKA KNJIZEVNOST Loredana Kun ESTETIKA GLAZBE Ivana Tomi - Feri POVIJEST HRVATSKE GLAZBE Ivana Tomi - Feri Snjezana Dobrota ZBORSKO PJEVANJE Marijo Krni RAZVOJ DJECJE MUZIKALNOSTI Snjezana Dobrota Snjezana Dobrota OSNOVE ZBORSKOG DIRIGIRANJA Marijo Krni GLAZBA, DIJETE I MEDIJI Snjezana Dobrota TALIJANSKI JEZIK I Marina Marasovi-Alujevi TALIJANSKI JEZIK II Marina Marasovi-Alujevi TALIJANSKI JEZIK III Marina Marasovi-Alujevi TALIJANSKI JEZIK IV Marina Marasovi-Alujevi TALIJANSKI JEZIK V Marina Marasovi-Alujevi TALIJANSKI JEZIK VI Marina Marasovi-Alujevi NJEMACKI I Eldi Grubisi - Pulisevi NJEMACKI II Eldi Grubisi - Pulisevi NJEMACKI III Eldi Grubisi - Pulisevi NJEMACKI IV Eldi Grubisi - Pulisevi NJEMACKI V Eldi Grubisi - Pulisevi NJEMACKI VI Eldi Grubisi - Pulisevi GOVORNISTVO Jagoda Grani PROCESNO PISANJE Jadranka Nemeth - Jaji STILISTIKA Josko Bozani INTERPRETACIJA KNJIZEVNOG DJELA Loredana Kun ETIKA Berislav Zarni ALTERNATIVNE SKOLE Stjepan Rodek ISTRAZIVANJA MLADIH Anci Leburi SOCIOLOGIJA NASTAVNIKA Sime Pili HRVATSKO DRUSTVO (U TRANZICIJI) Sime Pili SEMIOTICKA KONSTRUKCIJA NACIONALNOG IDENTITETA Mirjana Dedai PEDAGOSKA KOMUNIKACIJA Sonja Nejasmi 259

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

JEZIK I DRUSTVENI KONTEKST JEZIK U OBITELJI PARTNERSTVO OBITELJI I SKOLE PREDSKOLSKA PEDAGOGIJA PRAVO U SVAKODNEVICI PREVENCIJA OVISNOSTI MANAGEMENT U KULTURI SLOBODNO VRIJEME DIJETE U DRUSTVU

Jagoda Grani Mirjana Dedai Maja Ljubeti Hicela Ivon Esmeralda Sunko Esmeralda Sunko Dragana Grubisi Sime Pili Branimir Mendes Sime Pili Branimir Mendes

260

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.4.

Podaci o nastavnicima

261

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.4.1.

Zaposlenici

262

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Slobodan Bjelajac, docent Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu Ustanova zaposlenja [email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roen 25. listopada 1944. Filozofski fakultet (grupa za sociologiju) zavrsio u Beogradu. (opis kretanja u Zaposlio se 1969. u Urbanistickom zavodu Dalmacije. Radio na prostornim struci) planovima srednjeg Jadrana, opina Sibenik, Split, Prostornog plana SRH, GUP Splita, Regionalnog plana Dalmacije, metodi revizije Revizije GUP-a Splita i drugih (nekima i rukovodio). Vrsio mnogobrojna istrazivanja (bespravna izgradnja, graani Trogira i avionska buka, zivot u Splitu 3, vrednovanje urbanisticke dokumentacije Dalmacije, nerazvijena podrucja Hrvatske, starije osobe u Dalmaciji, Kastelanski zaljev, stanovnici o Marjanu i dr.). Bio na specijalizaciji iz urbanizma i regionalnog planiranja na Johns Hopkins University Center for Metropolitan Planning and Research (Baltimore, SAD) 1974./75. Bio voditelj odjela za prostorno planiranje. Na sadasnji fakultet presao 1987. Bio direktor Fakulteta i procelnik Zavoda za drustvene i humanisticke znanosti, predavac, a po doktoriranju 1993. na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu, 1994., izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta sociologije. Sudjelovao na mnogobrojnim znanstvenim i strucnim, domaim i meunarodnim skupovima iz urbanizma, regionalnog planiranja i sociologije. Napisao vise od 60 znanstvenih i strucnih radova u domaim i stranim casopisima, koautor je i triju knjiga te autor dviju skripata. Osim toga, bio je mentor 20 diplomskih radova studenata. I. Popis objavljenih radova i radova na skupovima Popis radova u zadnjih 5 godina - (2003) Ocjena nastavnika na fakultetu. Skolski Vjesnik -. 52 , 1-2; 191-201 - Bjelajac, S.; Duvnjak, . (2004). Medijski aspekti politickog predstavljanja nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Fakultet politickih znanosti, Centar za meunarodne studije Fridrich Ebert Stiftung. ,,Politicko predstavljanje nacionalnih manjina". Begovo Razdolje: 20.- 22. svibnja 2004. - Bjelajac, S. i Pili, S. (2004). Rezidencijalne preferencije studenata. The Seventh International Seminar: "Democracy and Human Rights in Multiethnic Societies". Institute for Strengthening Democracy in BiH, University of Bergen, orway; and alt. Konjic: July 12-17. - (2003). Three (Des)integrated Parts of the Croatian Adriatic Tourism: Coast, Hinterland and Islands. 33. IUFA of Johns Hopkins University Conference: ,,Regioanl Economic Development Strategies: Integrated Tourist Developmental Policies". Split: June, 21-27. -(2003) astanak i razvoj kinezioloske sociologije u Hrvatskoj. Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja. 2; 125-142 (2003) -(2004). Scientific Migrations from Croatia. 34. IUFA of Johns Hopkins University Conference: ,,Cities of Tomorrow: The Impact of Immigration". Padova: June, 1923. II. Organizirao znanstveni skup: (2003). 33. IUFA of Johns Hopkins University Conference: ,,Regioanl Economic Development Strategies: Integrated Tourist Developmental Policies". Split: June, 21-27. Organizatori: International Urban Fellows Association and Institute for Policy Planning of Johns Hopkins University (USA). III. Popis znanstvenoistrazivackih i strucnih projekata: - Joint Research UNESCO & Hewlett-Packard: ,,Piloting Solutions for Alleviating 263

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Brain-Drain in Croatia. Glavni istrazivac: Prof. dr. sc. Mile Dzelalija. - Socijalna struktura sportske publike. Financijeri: Poglavarstvo grada Splita i poglavarstvo Splitsko-dalmatinske zupanije. - Stanovnistvo naselja ,,Sirobuja" u Splitu. Narucitelj: Graevinski fakultet Sveucilista u Splitu. - (1989). Spliani o Marjanu - socioloska studija.. Split: Urbanisticki zavod Radovi i ostalo Dalmacije sto nastavnika - Analiza misljenja Trogirana o avionskoj buci, casopis "Revija za sociologiju", kvalificira za Zagreb 1975, br. 17 (str. 145-152) izvoenje -Sociodemografske karakteristike Splitsko-dalmatinske zupanije pocetkom nastave devedesetih. Zbornik radova fakulteta. 2; 93-124 -Bjelajac, S.; Pili, S. (2003). Odnos identiteta i zelje za prikljucenjem hrvatske Europskoj Uniji studenata nastavnickih studija u Splitu. Zagreb:Simpozij Hrvatskog socioloskog drustva: "Identitet i razvoj: prikljucenje Hrvatske Europskoj Uniji": 28-29. 11 -Bjelajac, S. i Duvnjak, N. (2003). Analiza sadrzaja internet izdanja "Slobodne Dalmacije" o nacionalnim manjinama u razdoblju lipanj-prosinac 1999. i 2002. godine. Zagreb: Meunarodne studije, vol.3, broj 3 (str. 45-60). 23. sijecnja 2001. Datum zadnjeg izbora u zvanje Sociologija, socijalna ekologija Predmet(-i) koje izvodi

264

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Ivan Boskovi, visi predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Ivan Boskovi roen je 22. listopada 1953. godine u selu Gala, opina Otok (Sinj). Osnovno skolovanje zavrsio je u Gali (Hanu), a gimnaziju u Sinju. Filozofski fakultet, smjer hrvatski jezik i knjizevnost i filozofija, zavrsio je u Zagrebu i diplomirao 22. listopada 1976. Kao gimnazijski profesor radio je u Sinju, potom u II. jezicnoj gimnaziji u Splitu, a od 1. studenoga 2002., nakon izbora u zvanje viseg predavaca, na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. Tijekom godina rada objavio je oko tisuu clanaka u novinama i casopisima, sudjelovao u brojnim povjerenstvima ( agrada Ksavera Sandora Gjalskoga, agrada Fonda Miroslava Krleze, agrada Matice hrvatske...), strucnim skupovima i sastancima, bio gost-predavac na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te odrzao vise od stotine predavanja i predstavljanja knjiga u domovini i u inozemstvu. Objavio je tri knjige: Prozna vremena, Hrvatska sveucilisna naklada, Zagreb 1997.; Iskustvo drugog, Matica hrvatska, Zagreb 1999.; Lica i obrasci, Laus, Split 2001. Dobitnik je knjizevnih nagrada: Julije Benesi, 1998. i nagrade Antun Gustav Matos, 1999. godine. Odlukom Fakultetskog vijea, na sjednici odrzanoj 26. travnja 2004. godine, omogueno mu je stjecanje doktorata znanosti izradom doktorskog rada, bez pohaanja nastave i polaganja ispita, uz obvezu upisa jednogodisnjeg doktorskog studija kroatistike i izradu kvalifikacijskog rada u skladu s programom Poslijediplomskog doktorskog studija. Napisao i obranio kvalifikacijski doktorski rad pod naslovom Ideoloska proturjecja na knjizevnoj sceni u Splitu izmeu dvaju ratova. Clan je Drustva hrvatskih knjizevnika i Matice hrvatske. Do sada objavio oko tisuu clanaka i priloga razlicita profila o brojnim pitanjima i temama knjizevne povijesti i suvremenosti, a ponajvise o hrvatskoj proznoj knjizevnosti. Dinko Stambak: Izmeu Imotskoga i Pariza,Zbornik Ivana Mimice, Split, 2003. Splitska (djecja) pjesnicka cetrdesetorica. Predgovor antologiji djecje poezije More vedrine. (Zbornik radova strucno-znanstvenog skupa s meunarodnom suradnjom: 3. dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije; Split, 2003.) ISTO: More vedrine. Predgovor izboru pjesama za djecu 44 (splitska) pisca,Naklada Boskovi, Split, 2004. Djecji svijet u knjizevnosti Dunje Kalili, Zbornik radova Sveucilista u Zadru: Djetinjstvo, razvoj, odgoj. Zadar, 2003. Romani Joze Lausia. Temat broja o Jozi Lausiu, Republika, 1/2003., str. 50-59. Miro Gavran. Temat broja o Miru Gavranu, Republika, 3/2003., str. 58-64. Smiljka Malinar: Od Marulia do Marina, Skolski vjesnik, 1-2, vol. 52, Split, 2003. Zavicajna poezija u odgoju djece predskolskog uzrasta, Od bastine za bastinu. 3. dani otocnih djecjih vrtia. Strucni i znanstveni skup s meunarodnom suradnjom. Hvar, 25., 26. i 27. rujna 2003. Iz dubrovacke proslosti. Slavica Stojan: Vjerenice i nevjernice, Dubrovnik, 34/2003., str. 445-451. Engleska knjizevnost u Hrvatskoj. Helena Perici: Posrednici engleske knjizevnosti..., Republika, 2/2004., str.127-129. Krsanske vrednote u zrcalu djecjih sastavaka. Zlatni danci 5; Krsanstvo i djecja knjizevnost. Zbornik radova s meunarodnoga znanstvenoga skupa, Osijek, 2003.; str. 123-129. La prose croate contemporaine: Ivan Kusan: Les 100 plus grands trous; Veljko 265

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave 1. listopada 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Knjizevnost za mladez, Hrvatska djecja knjizevnost, Hrvatska knjizevna bastina, Izborni: Uvod u knjizevnost, Interpretacija knjizevnog djela. izvodi

Barbieri: Le roman du vieux Split; Ivan Aralica: Ambre; Slobodan Novak: Digressions; Ivo Bresan: Astaroth; Vesna Parun: Une nuit pour la malveillance; Nedjeljko Fabrio: Triemeron; Pavao Pavlici: Chronique d,un theatre de province; Ludwig Bauer: Partition pour une flute enchante; Miroslav Bertosa: Istrie, Adriatique, Mediterranee ( Identite et imaginaires); Goran Tribuson: ature morte; Miljenko Jergovi: Le lit de noyer. RELATIO S magazine litteraire 3-4/2003. Andrija Kaci Miosi Stipe Botice, Republika, br. 4/2004., str. 104 -109; isto u: Cetinska vrila 23/2004. (god. XII). Soljanovo poimanje casopisa. VIII. Soljanovi dani u Rovinju, tema: "Razlog, razlogovci i Soljan". ova Istra, br. 1/2004., str. 72-74. Esej o jednoj antologiji eseja. I. pulski dani eseja. ova Istra, br.2-3/2004., str. 1114. Hrvatska knjizevnost pred izazovima (europskog) vremena. Tema: Identitet i globalizacija, I. pulski dani eseja, ova Istra, 2-3/2004., str. 29 -32. Mirka Tomasovia Vila Lovorka, Republika br.10/2004., str. 108-114. Uz nekoliko naslova biblioteke Razotkrivanja. ovi Kamov, br.3/2004., str. 87-92. Objavljene knjige: Prozna vremena, Hrvatska sveucilisna naklada, Zagreb 1997. Iskustvo drugog, Matica hrvatska, Zagreb 1999. Lica i obrasci, Laus, Split 2001.

266

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Jagoda Grani, visi predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja E-mail Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu [email protected] U izradi Roena u Splitu, gdje je zavrsila osnovnu i dvije srednje skole (jednu - glazbenu). Diplomirala opu lingvistiku i fonetiku i magistrirala iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi na doktoratu iz lingvistike. Od 1989. zaposlena na Sveucilistu u Splitu: na Fakultetu prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu (predaje Jezicnu kulturu), a kasnije i na Visokoj uciteljskoj skoli. Kao vanjska suradnica predavala Scenski govor i Fonetiku na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te Dramskom studiju GKL-a. Od osnutka Odjela za humanisticke znanosti (2001.) predaje Teoriju jezika, Fonetiku i fonologiju, Sociolingvistiku i Govornistvo. Ostvarila dugogodisnju suradnju s HNK i drugim splitskim kazalistima kao jezicna savjetnica u sedamdesetak predstava, a cetiri godine bila stalna suradnica (foneticarka) na HTV-u (Sluzba za jezik i govor). Predsjednica Hrvatskoga drustva za primijenjenu lingvistiku (od 2003.), clanica i Hrvatskoga filoloskog drustva i Knjizevnoga kruga. Organizatorica meunarodnih znanstvenih skupova HDPL-a 2004. i 2005. Urednica zbornika radova HDPL-a. Sudjelovala u vise znanstvenoistrazivackih projekata, meu kojima je meunarodni Tempus projekt Communicative Competence in Language Pluralistic Environment / Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini. Izlagala na dvadesetak meunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje znanstvene radove iz teorijske lingvistike, sociolingvistike, psiholingvistike, semiologije i fonetike. Grani, Jagoda (1999). Gradski idiomi i eksplicitna norma. U: Badurina, L. et al. (ur.). Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike. Zagreb-Rijeka: HDPL, 271277. Grani, Jagoda (1999). Jezik i politike.U: Badurina, L. et al. (ur.). Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike. Zagreb-Rijeka, 279-284. Grani, Jagoda (2002). Matematicki i/ili kvazimatematicki modeli jezika, U: Stolac, D. et al. (ur.). Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj. Zagreb-Rijeka: HDPLGraftrade, 185-191. Grani, Jagoda (2002). Sociolingvisticka dimenzija komunikacijske kompetencije u visejezicnoj sredini/ Sociolinguistic Dimension of Communicative Competence in Language Pluralistic Environment. U: Kovacevi, M., Pavlicevi-Frani, D. (ur./eds.). Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini: prikazi, problemi, putokazi / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment I.: Reviews, Problems, Guidelines. Zagreb: Sveuciliste u Zagrebu-Naklada Slap, 7987, 171-172. Grani, Jagoda (2003). Idealne govorne izvedbe ­ idealni govornici i idealni slusatelji. Govor XX, br. 1/2, 99-106. Grani, Jagoda (2003). Savrseni bilingvizam ­ postoji li uope? U: Stolac, D. et al. (ur.). Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. Zagreb-Rijeka: HDPL, 281-288. Grani, Jagoda (2003). Planiranje jezika u visejezicnoj zajednici / Language Planning in a Plurilingual Community. U: Kovacevi, M., Pavlicevi-Frani, D. (ur./eds.). Komunikacijska kompetencija u visejezicnoj sredini: teorijska razmatranja, primjena / Communicative Competence in Language Pluralistic Environment II.:Theoretical Considerations and Practice. Zagreb: Sveuciliste u Zagrebu-Naklada Slap, 136-147. Grani, Jagoda (ur.)(2005). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. 267

Osobna web-stranica

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Zagreb-Split: HDPL. Grani, Jagoda (2005). Releksikalizacija: metaznak u antijeziku. U: Grani, J. (ur). Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zagreb-Split: HDPL, 277-289. Grani, Jagoda (ur./ed.) (2005). Jezik i mediji ­ Jedan jezik: vise svjetova / Language and the Media ­ One Language : Many Worlds. Zagreb-Split: HDPL. Grani, Jagoda (2005). Muske i zenske varijante jezika. U: Stolac, D. et al. (ur.). Jezik u drustvenoj interakciji. Zagreb-Rijeka: HDPL. (u tisku) a) Ostali radovi koji se sadrzajem odnose na izvoenje premeta: Radovi i ostalo Grani, Jagoda (1994). Standard u jeziku i standard u govoru, Govor XI, br. 2, 83.sto nastavnika 87. kvalificira za Grani, Jagoda (1996). Javna komunikacija ­ jezicna i/ili komunikacijska izvoenje kompetencija.U: Andrijasevi, M., Zergollern-Mileti, L. (ur.). Jezik i nastave komunikacija. Zagreb: 218-222. Grani, Jagoda (1997). Komunikacijske vrijednosti govorenog i pisanog diskursa. U: Andrijasevi, M., Zergollern-Mileti, L. (ur.).Tekst i diskurs. Zagreb: HDPL, 3943. b) Ostale kvalifikacije za izvoenje nastave: - javna predavanja - voditeljica seminara i radionica o jeziku i govoru u elektronickim medijima i u kazalistu (scenski govor), sudjelovala u Govornickoj skoli - organizacija meunarodnih znanstvenih skupova iz primijenjene lingvistike - urednica zbornika radova 9. sijecnja 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Jezicna kultura, Govornistvo, Jezik u drustvenom kontekstu izvodi

268

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Snjezana Dobrota, visi predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñena 25. listopada 1972. u Splitu. Skolovanje: osnovna i niza glazbena skola; klasicna gimnazija i srednja glazbena skola; studij (opis kretanja u Glazbene kulture na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja struci) Sveucilista u Splitu; poslijediplomski znanstveni studij Glazbene pedagogije (Muzicka akademija i Filozofski fakultet u Zagrebu ­ odsjek Pedagogija). Naslov diplomskoga rada: ,,Carpet Snakes ­ balet Silvija Bombardellija". Naslov magistarskoga rada: ,,Utjecaj aktivnog slusanja glazbe na razvoj percepetivnih sposobnosti djece ranog skolskog razdoblja". Radna mjesta: Glazbena skola "Jakova Gotovca" u Sinju (1994. ­ 1997.); Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu (od 1997.). Doprinos pedagoskoj praksi: proucavanje i unaprjeñivanje teorije i prakse metodike glazbene nastave ranog skolskog razdoblja; kreiranje nastavnog programa kolegija Metodika glazbene kulture na studiju za doskolovanje ucitelja na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu, te na studiju za pedagosko-psiholosko obrazovanje na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu; mentor diplomskih radova; kontinuirano objavljivanje strucnih i izvornih znanstvenih radova u glazbenim i pedagoskim casopisima; aktivno sudjelovanje na znanstveno-strucnim skupovima s meñunarodnom suradnjom; sudjelovanje na seminaru u organizaciji Central European University u Budimpesti; clan urednistva Edukacijske znanosti (Knjizevni krug u Splitu). "Obrazovanje u 20.stoljeu." Zivot i skola, 4, 2000, 7-14. Popis radova u zadnjih 5 godina "Kratak pregled povijesti glazbenog skolstva u SAD." Tonovi, 36, 2000, 29-34. "Uloga umjetnicke i narodne glazbe u zivotu mladog covjeka." Hrvatska obzorja, 1, 2001, 177-185. "Mjesto i uloga narodne glazbe u glazbenoj nastavi od 1. do 3. razreda osnovne skole." Zivot i skola, 5, 2001, 86-95. "Mogunosti koreliranja sadrzaja u podrucju slusanja glazbe." Prema kvalitetnoj skoli. Zbornik radova, 2002, 139-144. "Prezentiranje glazbene bastine u prvim razredima osnovne skole." Ziva bastina. Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa, 2002, 135-144. "Glazbena nastava u razrednoj nastavi ­ I dio." Tonovi, 39, 2002, 67-79. "Glazbena nastava u razrednoj nastavi ­ II dio." Tonovi, 40, 2002, 35-49. "Mogunosti estetskog odgoja u okviru glazbene nastave." Skolski vjesnik, 51, 2002, 107119. "Glazbena nadarenost."Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa Djetinjstvo, razvoj i odgoj, 23.-24. svibnja 2003., Zadar ­ Nin. Zadar: Sveuciliste u Zadru, 2003, 141-148. "Stvaralastvo kao aktivnost glazbene nastave ranog skolskog razdoblja." Metodika. Casopis za teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi. Zagreb: Sveuciliste u Zagrebu. Uciteljska akademija u Zagrebu, 2003, 202-210. "Korelacija u nastavi likovne i glazbene kulture od 1. do 4. razreda osnovne skole." Skolski vjesnik, 52, 2003, 129-142. "Glazba kao biolosko-kulturalni fenomen: evolucijska perspektiva." Napredak. 145 (2004), 3, 284-291. "Socio-psihologijska procjena glazbenih sposobnosti djece." Napredak. 145 (2004) 2, 145152. Magistarski rad: ,,Utjecaj aktivnog slusanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece Radovi i ostalo rane skolske dobi". sto nastavnika "Glazbena nadarenost". Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa Djetinjstvo, razvoj i kvalificira za odgoj, 23.-24. svibnja 2003., Zadar ­ Nin. Zadar: Sveuciliste u Zadru, 2003, 141-148. izvoenje "Stvaralastvo kao aktivnost glazbene nastave ranog skolskog razdoblja". Metodika., Casopis nastave za teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi, 269

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Zagreb: Sveuciliste u Zagrebu. Uciteljska akademija u Zagrebu, 2003, 202-210. "Glazba kao biolosko-kulturalni fenomen: evolucijska perspektiva." Napredak. 145 (2004), 3, 284-291. "Socio-psihologijska procjena glazbenih sposobnosti djece." Napredak. 145 (2004) 2, 145152. Datum zadnjeg izbora u 25. svibnja 2004. zvanje Predmet(-i) koje Teorijske osnove metodike nastave glazbene kulture, Metodika nastave glazbene kulture, Primijenjena metodike nastave glazbene kulture; Notno pismo, Vokalni praktikum, izvodi Instrumentalni praktikum, Vokalno-instrumentalni praktikum; Izborni kolegiji: Glazba, dijete i mediji

270

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Hicela Ivon, visi predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roena u Splitu gdje je zavrsila osnovno i gimnazijsko obrazovanje, te dvogodisnji nastavnicki studij Biologija-kemija na Pedagoskoj akademiji u Splitu. Zavrsila je takoer cetverogodisnji studij pedagogije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te stekla zvanje profesora pedagoske grupe predmeta. Poslijediplomski studij pedagogije zavrsila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te izradila magistarski rad pod naslovom ,,Timski rad nastavnika ­ timska nastava", te stekla akademski stupanj magistra znanosti iz podrucja pedagogije. Nakon zavrsetka studija radila je na sljedeim poslovima: novinarke na RTV Sarajevo u Sarajevu, u programu Prosvjeta i kultura (dvije godine); skolskog pedagoga u srednjoj Pomorskoj skoli u Splitu ( cetiri godine); predavaca na Filozofskom fakultetu u Zadru, na studijskog grupi Pedagogija, na kolegijima: Metodika rada skolskog pedagoga i Predskolska pedagogija (tri godine); pedagoga u predskolskoj ustanovi «Grigor Vitez» u Splitu (dvije godine); prosvjetne savjetnice za predskolski odgoj u Zavodu za skolstvo Dalmacije (14 godina). Od 1997. godine zaposlena je na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu, na Studiju za predskolski odgoj. Znanstveni rad: Od 1989. godine clan je istrazivac Europskog Instituta za razvoj potencijala sve djece sa sjedistem u Parizu ( IEDPE ­ Institute Europeen pour le developpement de tous les Enfants- Paris), u sklopu kojeg je aktivno sudjelovala na projektima: 1989. do 1995. godine - Programme Leonardo da Vinci ­ «Construction d'un Referentiel pour l' Encadrement et la Formation Continue des Professionnels de la Petite Enfance» (Konstrukcija metodoloskog okvira za rad pedagoga i strucno usavrsavanje odgojitelja ); 1996. do 2002. «Definition des conditions favorables a une collaboration entre formateurs universitaires et innovateurs dans les etablissements prescolaires» (Definiranje povoljnih uvjeta za suradnju izmeu nastavnika na Studiju za Predskolski odgoj i prakticara koji primjenjuju inovacije u predskolskom odgoju). Od lipnja 2004. godine clan je administrativnog Odbora IEDPE-a. Takoer, od 2000. godine supervizor je i clan istrazivac EADAP-a u Ateni (Societe pour l'Epanouissement et les Activites Creatives des Enfants Athenes). Od rujna 2003. godine ukljucena je kao clan istrazivac na Tempus projektu (Tempus application form Joint European Project - JEP 1707), pod nazivom projekta «Quality Development of Higher Education». Na Visokoj uciteljskoj skoli obnasala je duznosti procelnice Studija za predskolski odgoj (1999. - 2001.), te prodekana za razvoj (2002. - 2003.). Obnasa i sljedee strucne i drustvene duznosti: trenera ucitelja na Projektu «Citanje i pisanje za kriticko misljenje ­RWCT), koji organizira Forum za slobodu odgoja ­ Zagreb; predsjednice Povjerenstva za polaganje strucnih ispita odgojitelja s podrucja Dalmacije; clana Povjerenstva za polaganje strucnih ispita pedagoga u osnovnim i srednjim skolama na podrucju Dalmacije; predsjednice splitskoga ogranka Hrvatskog pedagosko-knjizevnog zbora; procelnice Odjela «Odgoj i kultura» splitskog ogranka Matice hrvatske; predsjednice humanitarne udruge «Mirta» u Splitu. Urednistvo zbornika: glavna je i odgovorna urednica zbornika radova sa strucnoznanstvenih skupova meunarodnih dana predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije ,,Mirisi djetinjstva" (9 zbornika od deset objavljenih do 2004.); glavna je i odgovorna urednica zbornika radova sa strucno-znanstvenih skupova s meunarodnom suradnjom Dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije 271

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Popis radova u zadnjih 5 godina

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave

,,Prema kvalitetnoj skoli"; glavna je i odgovorna urednica zbornika radova sa strucno-znanstvenih skupova s meunarodnom suradnjom Dani otocnih djecjih vrtia ,,Od bastine za bastinu. Promisljanja teorijskog i prakticnog koncepta metodicke prakse studenata predskolskog odgoja, Zbornik radova «Mirisi djetinjstva» 7. dani predskolskog odgoja splitsko-dalmatinske Zupanije u Splitu, Split 2000. Poucavanje i ucenje za razvoj ucenikova kritickog misljenja, Zbornik radova Prvi dani osnovne skole 2000 ­ Prema kvalitetnoj skoli, Split, 2000. Pretpostavke i mogunosti scenskog stvaralastva djece i odraslih za djecu, Zbornik radova stucno-znanstvenog skupa «Scensko stvaralastvo djece i odraslih za djecu» 3.-5. srpnja 2000., Sibenik. Mogu vise i bolje- radni listovi za dijete prije i pri polasku u osnovnu skolu, Prirucnik za roditelje i odgojitelje, Knjigotisak, Split 2000. Metodicko prakticna obuka na postavkama konstruktivizma, Meunarodni znanstveni i strucni skup Drugi dani Mate Demarina ­ Kvalitetna edukacija i stvaralastvo 14. ­ 16. lipnja 2001. Odgojiteljevo promatranje i praenje djece u vrtikom okruzju, Napredak (1), (2001), Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, Zagreb. Interaktivna pedagoska praksa u djecjim vrtiima i osnovnoj skoli, Zbornik radova (1) 2000/2001., Zadar, Sveuciliste u Splitu Visoka uciteljska skola u Zadru. Metodicko-prakticna obuka studenata u okviru ERR sustava, Zbornik radova 8. dani predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije u Splitu, Split 2001. Formation des encadrants, Monographie de IEDPE, INRP, Paris, 2002. Refleksije o djecjoj igri, Zbornik radova sa strucno-znanstvenog skupa «Mirisi djetinjstva», (19-24 str.), 9. Dani predskolskog odgoja splitsko- dalmatinske Zupanije, od 25. - 27. studenog 2002. u Splitu Interaktivna pedagogija - paradigma suradnickog ucenja i poucavanja, Zbornik radova (2) 2002., Sveuciliste u Splitu, Visoka uciteljska skola u Zadru. Temeljne vrijednosti bastine u odgoju i obrazovanju, Znanstveno-strucni skup «Ziva bastina», Zadar-Preko 10. i 11. svibnja 2002. Lutka kao animacijsko, odgojno i metodicko sredstvo, (strucni clanak), Zbornik radova (3) 2003, (189-186 str.), Sveuciliste u Zadru, Strucni odjel za izobrazbu ucitelja i odgojitelja predskolske djece, Zadar Suradnicko ucenje odgojitelja, Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa, «Djetinjstvo, razvoj i odgoj», (43 -49str.), Zadar-Nin, 23.- 24. svibnja 2003., Sveuciliste u Zadru, Strucni odjel za izobrazbu i odgojitelja predskolske djece, Zadar. La diffusion de la formation continue intra scolaire a l'echelle regionale, Journee ouvert, 3.-5. 06. 2004., la Societe pour l'Epanouissement et le Developpement des Activites Creatives des Enfants (EADAP), Athenes. Poticanje djecje socijalne kompetencije kroz kontekst djecjeg zajednickog stvaranja lutkarske predstave (prihvaen rad za Znanstveno ­filozofski skup, Cres, rujan 2004). Towards an Interactive, Pedagogical Approach to Higher Education, in: Future and the Role of Teacher, Tempus, 2004., Editors R. Marinkovi, N. Karaji, Zagreb. Predskolski kurikul i odgojno-obrazovni proces u djecjim vrtiima Splitskodalmatinske zupanije s motrista odgojitelja, Zbornik radova ,,Mirisi djetinjstva", 10. meunarodni dani predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije (18.-20. studenog 2004.), Split. Radovi navedeni u popisu radova posljednjih pet godina, te: Le role d'une encadrante dans la dissemination d'innovations educatives dans prescolaire, IEDPE, Paris, 1994. Predskolski odgoj i ekologija, Skolski vjesnik 1 (1995), str.101-104, Split Montessori odgojna koncepcija u odnosu na razlicita suvremena pedagoska pitanja, Skolski vjesnik 2 (1995), 165-168, Split. Inovacijska paradigma u predskolskoj praksi djecjih vrtia, Zbornik radova «Mirisi 272

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

djetinjstva», 4. dani predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije, 19.-22. studenog 1997. u Splitu. Prirodna i kulturna bastina ­ izvor djetetovih iskustava i poticaj cjelovitom razvoju djeteta, Zbornik radova u povodu 150 godina predskolskog odgoja u gradu Rijeci, Inovacijski pristupi ­korak blize djetetu, (str. 156- 161), Rijeka, 1997. Prema interaktivnoj pedagogiji u djecjem vrtiu, Zbornik radova meunarodnog znanstvenog skupa «Kvaliteta u odgoju i obrazovanju (Ur. Rosi, V.) (248- 294), Rijeka, Sveuciliste u Rijeci, 1998. Mogunosti i oblici ucenja u interakciji, Zbornik radova Cakovec '98 «Biti-biti za druge», 27.,28. i 29. travnja 1998., Djecji centar Cakovec i Visoka uciteljska skola Cakovec. Mogunosti integriranog pristupa u izvedbi prakticno-metodicke nastave na studiju predskolskog odgoja ­ rad na odgojnom projektu, Zbornik radova «Mirisi djetinjstva» 5. dani predskolskog odgoja splitsko-dalmatinske Zupanije u Splitu, Split, 1998. ove funkcije djecjeg vrtia znace nove uloge za odgajatelja, Zbornik radova s Drugog meunarodnog znanstvenog kolokvija «Nastavnik ­ cimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju» 25.-26. ozujka 1999. Rijeka, (188-196), Sveuciliste u Rijeci. Istrazivacki pristupi ili druga paradigma u obrazovanju i strucnom usavrsavanju, Zbornik radova «Mirisi djetinjstva» 6. dani predskolskog odgoja Splitskodalmatinske zupanije u Splitu, Split 1999. Poucavanje i ucenje za razvoj ucenikova kritickog misljenja, Zbornik radova Prvi dani osnovne skole 2000 ­ Prema kvalitetnoj skoli, Split, 2000. Pretpostavke i mogunosti scenskog stvaralastva djece i odraslih za djecu, Zbornik radova strucno-znanstvenog skupa «Scensko stvaralastvo djece i odraslih za djecu» 3.-5. srpnja 2000.Sibenik. Interaktivna pedagoska praksa u djecjim vrtiima i osnovnoj skoli, Zbornik radova (1) 2000/2001., Zadar, Sveuciliste u Splitu, Visoka uciteljska skola u Zadru. 8. travnja 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Predskolska pedagogija izvodi

273

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Vesna Kostovi-Vranjes, visi predavac Ustanova zaposlenja 50% Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu 50% Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roñena je 1960. god. u Splitu gdje je zavrsila osnovnu skolu i gimnaziju. Diplomirala je 1982. god. na Filozofskom fakultetu u Zadru - OOUR prirodoslovno-matematickih studija u Splitu i stekla zvanje profesor biologije i kemije. Na Prirodoslovno matematickom fakultetu Sveucilista u Zagrebu magistrirala je 1995. god., a 1999. god. doktorirala i stekla zvanje doktor prirodnih znanosti (biologije). Od 1982. do 1992. godina radila je kao nastavnik u osnovnim i srednjim skolama u Splitu. Od 1992. godine nastavnik je metodike nastave biologije na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. Od 1999. godine u kumulativnom je radnom odnosu na Fakultetu prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu i Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu gdje radi kao nastavnik metodike nastave biologije te metodike nastave prirode i drustva. Istrazivac je na znanstvenom projektu iz biologije. Specijalizaciju iz biologije obavljala je tijekom 1995. god. na Prirodosovno-matematickom fakultetu Sveucilista u Zagrebu (Zavod za molekularnu biologiju), te tijekom 1997. i 1998. god. na Biotehnoloskom fakultetu Sveucilista u Ljubljani, Slovenija (Centar za biljnu biotehnologiju). Izlagala je na 15 znanstvenih i strucno-znanstvenih skupova. Objavila je 21 rad iz biologije, metodike nastave biologije i metodike nastave prirode i drustva. Mentor je 22 diplomska rada studenata. Kostovi-Vranjes, V., Papes, D., 1999: Cytogenetical investigations of the five populations of the species Muscari comosum (L.) Mill. (Alliaceae) from Dalmatia. Natura Croatica 8 (2), 131-136. Kostovi-Vranjes, V., Pevalek-Kozlina, B., Papes, D., 1999: Cytogenetics from three populations of the Croatian stenoendemic species Fibigia triquetra (Brassicaceae). Acta Botanica Croatica 58: 49-55. Kostovi-Vranjes, V., Bohanec, B., Javornik, B., Papes, D., 1999: Molekularna obiljezja endemicnih vrsta Fibigia triquetra (DC.) Boiss. i Degenia velebitica (Deg.) Hay. Zbornik radova sa simpozija Kastela kolijevka Hrvatske: 520-525. Kostovi-Vranjes, V., Bohanec, B., Javornik, B., Papes, D., 2000: Variation of ITS region of nrDNA and genome size among three Fibigia species. Congress proceedings. 2 nd Congres Society of Slovenia with international Participation, Bled, Slovenia: 312-313. Papes, D., Besendorfer, V., Jeleni, S., Kostovi-Vranjes, V., Pavlica, M., Puizina, J., Zoldos, V., Bohanec, B., Javornik, B., Siljak-Yakovlev, S., 2000: Some aspects of chromosome organization in higher plants. Congress proceedings. 2 nd Congres Society of Slovebia with international Participation, Bled, Slovenia: 113 ­ 114. Kostovi-Vranjes, V., Nazor, M., Grgurovi, M., 2000: Mogunosti usvajanja bioloskih sadrzaja u mentalno nedovoljno razvijenih osoba. Skolski vjesnik, 48 (2), 195-200. Kostovi ­ Vranjes, V., 2001: Mogunosti organiziranja bioloskih ekskurzija na podrucje Makarske. Skolski vjesnik, 50 (1), 35-41. Kostovi ­ Vranjes, V., Ivankovi, A., 2002: Iskustva pristupnika strucnom ispitu iz biologije nakon pripravnickog staza. Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa "2. dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije", 263 - 267. Kostovi ­ Vranjes, V., 2002: Kruh nasih predaka ­ izvoriste pri obradi nastavne jedinice «Dan kruha». Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa "Ziva bastina", 65 ­ 71. Kostovi ­ Vranjes, V., Mrñen, S., 2003: Ekologijske djelatnosti - iskustva i interesi ucenika prvih razreda osnovne skole. Zbornik radova Znanstveno-strucnog skupa "Djetinstvo, razvoj i odgoj": 59 - 65 Kostovi ­ Vranjes, V., Siskov, R., 2003: Kue nasih predaka. Zbornik radova Znanstvenostrucnog skupa s meñunarodnom suradnjom "Od bastine za bastrinu ­ 3. dani otocnih djecjih vrtia": 82 ­ 86. Kostovi-Vranjes, V., Bali, M., 2004: Eko-teme u dodatnoj nastavi prirode i drustva. Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom "Ekologija u odgoju i 274

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

obrazovanju": 245 ­ 257. Kostovi-Vranjes, V., Blazevi-Bandov, Z., 2004: Ostvarivanje zdravstvenog odgoja u nastavi prirode i drustva. Zbornik radova Znanstveno-strucnog skupa "Dijete, odgojitelj i ucitelj": 305 ­ 312. Kostovi ­ Vranjes, V., Topi, T., 2004: Ostvarivanje ekologijskog odgoja obradom sadrzaja nastavnog predmeta prirode i drustva. Zbornik radova Strucnog odjela za izobrazbu ucitelja i odgojitelja predskolske djece Sveucilista u Zadru: 83 ­ 96. Kostovi-Vranjes V., Susti, M., 2004: Skola u prirodi. Skolski vjesnik, 53 (1 ­ 2), 51- 64. Mrkli Z., Kostovi ­ Vranjes, V., 1993: Demonstracija mikroskopskih preparata u projekciji. Radovi i ostalo Napredak, 134 (2), 229-233. sto nastavnika Kostovi ­ Vranjes, V., 1994: Primjena rotirajuih superpozicijskih grafofolija u nastavi kvalificira za biologije. Napredak, 135 (2), 192-196. izvoenje Kostovi ­ Vranjes, V., 1994: Stjecanje znanja iz genetike kroz "igru". Skolski vjesnik, 43 (1), 105nastave 107. Kostovi-Vranjes, V., Nazor, M., Grgurovi, M., 2000: Mogunosti usvajanja bioloskih sadrzaja u mentalno nedovoljno razvijenih osoba. Skolski vjesnik, 48 (2), 195-200. Kostovi ­ Vranjes, V., 2001: Mogunosti organiziranja bioloskih ekskurzija na podrucje Makarske. Skolski vjesnik, 50 (1), 35-41. Kostovi ­ Vranjes, V., Ivankovi, A., 2002: Iskustva pristupnika strucnom ispitu iz biologije nakon pripravnickog staza. Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa "2. dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije", 263 - 267. Kostovi ­ Vranjes, V., 2002: Kruh nasih predaka ­ izvoriste pri obradi nastavne jedinice «Dan kruha». Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa "Ziva bastina", 65 ­ 71. Kostovi ­ Vranjes, V., Mrñen, S., 2003: Ekologijske djelatnosti - iskustva i interesi ucenika prvih razreda osnovne skole. Zbornik radova Znanstveno-strucnog skupa "Djetinstvo, razvoj i odgoj": 59 - 65 Kostovi ­ Vranjes, V., Siskov, R.., 2003: Kue nasih predaka. Zbornik radova Znanstvenostrucnog skupa s meñunarodnom suradnjom "Od bastine za bastinu ­ 3. dani otocnih djecjih vrtia": 82 ­ 86. Kostovi-Vranjes, V., Bali, M., 2004: Eko-teme u dodatnoj nastavi prirode i drustva. Zbornik radova Strucno-znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom "Ekologija u odgoju i obrazovanju": 245 ­ 257. Kostovi-Vranjes, V., Blazevi-Bandov, Z., 2004: Ostvarivanje zdravstvenog odgoja u nastavi prirode i drustva. Zbornik radova Znanstveno-strucnog skupa "Dijete, odgojitelj i ucitelj": 305 ­ 312. Kostovi ­ Vranjes, V., Topi, T., 2004: Ostvarivanje ekologijskog odgoja obradom sadrzaja nastavnog predmeta prirode i drustva. Zbornik radova Strucnog odjela za izobrazbu ucitelja i odgojitelja predskolske djece Sveucilista u Zadru: 83 ­ 96. Kostovi-Vranjes, V., Susti, M., 2004: Skola u prirodi. Skolski vjesnik, 53 (1 ­ 2), 51- 64. U postupku izbora u zvanje. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Teorijske osnove metodike nastave prirode i drustva, Metodika nastave prirode i drustva, Primijenjena metodika nastave prirode i drustva, Djelatnost u razvoju ekoloske osjetljivosti izvodi djece, Istrazivacki usmjerena nastava prirode i drustva, Izvanucionicka nastava prirode i drustva

275

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr. Anton Kovacevi, predavac Ustanova zaposlenja E-mail Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu [email protected] Mr. Anton Kovacevi roen je 1950. godine u Splitu, diplomirao psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. Poslijediplomski specijalisticki studij iz skolske psihologije zavrsio je na istom fakultetu 1985. godine obranom rada pod naslovom «Struktura i znacaj motiva za postignuem u skolovanju pitomaca Mornaricke vojne akademije». Nakon studija mr. Kovacevi je radio u Zavodu za zaposljavanje u Splitu do 1978. godine. U Mornarickoj vojnoj akademiji radio je od 1978. do 1991. godine kao psiholog i predavac odnosno visi predavac iz predmeta Vojna psihologija. Od 1992. do 1998. godine radio je kao psiholog i ravnatelj djecjeg vrtia «Grigor Vitez» u Splitu. Na Fakultetu prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu radi kao vanjski suradnik od 1991., a od 1998. u stalnom radnom odnosu kao predavac predmeta Razvojna psihologija i Pedagoska psihologija. Iz fakulteta se 1999. godine izdvojila Visoka uciteljska skola pa mr. Kovacevi prelazi na tu visokoskolsku ustanovu gdje do danas, u zvanju viseg predavaca, drzi nastavu iz spomenutih predmeta. Bio je prodekan za nastavu Visoke uciteljske skole i voditelj studija za doskolovanje studenata. U nastavu je uveo izborni predmet Psihologija nastave, a bio je i mentor pri izradi veeg broja diplomskih radnji. Objavio je vise radova (8 znanstvenih i 10 strucnih) i priopenja na znanstvenim i strucnim skupovima. Bio je clan Organizacijskog odbora 7. godisnje konferencije hrvatskih psihologa, sudjelovao je u organizaciji 2. dana osnovne skole Splitskodalmatinske zupanije. Clan je HPD ­ Drustva psihologa u Splitu. Vrijeme kao faktor promjena u tematici crteza djece predskolske dobi, Split, 2004.,Skolski vjesnik 53(1-2):29-51 (koautorski rad) Model obrazovanja ucitelja i odgajatelja u Irskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, Split, 2003., Skolski vjesnik 52(1-2):87-103 (koautorski rad) Tematika i boja u crtezima predskolaca, Split, 2003., Skolski vjesnik 52 (1-2): 103119 (koautorski rad) Teorijski modeli istrazivanja motiva postignua, Split, 2001., Skolski vjesnik 50 (1): 47-56 Mjerenje motiva postignua, Split, 1999., Skolski vjesnik 48 (1): 41-49 Usporedba dviju tehnika za mjerenje motiva postignua, Split, 2002., Skolski vjesnik 51(1-2):47-59 Pohaanje vrtia i spremnost djece za skolu , Split, 2001., Zbornik radova 8. dana predskolskog odgoja u Splitu, 23-29 Sto i kako crtaju djeca predskolske dobi, Split, 2002., Zbornik radova 9. dana predskolskog odgoja u Splitu, 55-61 Dokle seze prognosticka vrijednost rezultata na Testu spremnosti za skolu, Split, 2002., Zbornik radova 2, dana osnovne skole zupanije Splitsko-dalmatinske, 37-47 Zelim biti ?Kamo poslije osnovne skole, (koautorski rad) Split, 2003., Ured drzavne uprave u Splitsko-dalmatinskoj zupaniji, Sluzba za drustvene djelatnosti (str. 1-95) Vrijeme i preferencija boja u crtezima predskolaca, (koautorski rad), Rad je priopen na meunarodnom znanstveno-strucnom skupu XIV. Dani psihologije u Zadru (Knjiga sazetaka str.73) Tematika crteza predskolaca u funkciji vremena, Rad je priopen na XI. godisnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zadru 2003. godine (Knjiga sazetaka str. 24-25) Pedagoska psihologija ­ odabrana poglavlja (skripta za studente za doskolovanje ucitelja), Split, VUS, 2002. (str. 1-46) 276

Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci)

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Vrijeme kao faktor promjena u preferenciji boja u crtezima djece predskolske dobi, Split, 2004., Zbornik radova 10. meunarodnih dana predskolskog odgoja Splitskodalmatinske zupanije, 173-183. Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Vrijeme kao faktor promjena u tematici crteza djece predskolske dobi, Skolski vjesnik 53(1-2):29-51 Tematika i boja u crtezima predskolaca, Skolski vjesnik 52 (1-2): 103-119 Pohaanje vrtia i spremnost djece za skolu (2001.), Zbornik radova 8. dana predskolskog odgoja u Splitu, 23-29 Sto i kako crtaju djeca predskolske dobi, (2002.), Zbornik radova 9. dana predskolskog odgoja u Splitu, 55-61 Pedagoska psihologija ­ odabrana poglavlja (skripta za studente za doskolovanje ucitelja), Split, VUS, 2002. (str. 1-46) Pohaanje vrtia i spremnost djece za skolu , Split, 2001., Zbornik radova 8. dana predskolskog odgoja u Splitu, 23-29 Vrijeme kao faktor promjena u preferenciji boja u crtezima djece predskolske dobi, Split, 2004., Zbornik radova 10. meunarodnih dana predskolskog odgoja Spltskodalmatinske zupanije, 173-183. 26. lipnja 2003. godine

Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(i) koje izvodi

Razvojna psihologija, Pedagoska psihologija

277

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Dubravka Kuscevi, visi predavac Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñena je 30. studenoga 1964. u Splitu. Osnovnu i srednju skolu pohañala je u Vranjicu, Solinu i Splitu. (opis kretanja u Godine 1984. diplomirala je studij Razredne nastave na Filozofskom fakultetu u Zadru struci) OOUR Prirodoslovno-matematickih znanosti i studija odgojnih podrucja u Splitu stekavsi zvanje nastavnik razredne nastave. Na istom fakultetu Sveucilista u Splitu 1984. godine zapocela je s potpuno novim programom studija Likovni odgoj i likovne umjetnosti, a diplomirala je s izvrsnim uspjehom 1989. godine stekavsi zvanje profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti. Od 1990. do 1996. radila je kao likovni pedagog u Osnovnoj skoli kneza Mislava u Kastel Suurcu gdje je primjenom suvremenih oblika i metoda rada postizala zapazene rezultate u radu s djecom. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku povijesti umjetnosti 2001. godine i time nastavila svoje teorijsko usavrsavanje iz podrucja likovnih umjetnosti. Od godine 1994. radi kao vanjski suradnik na kolegiju Likovna kultura s metodikom na Studiju predskolskog odgoja, sada Visoke uciteljske skole Sveucilista u Splitu. Godine 1996. izabrana je u nastavno zvanje predavaca te zasniva radni odnos s Fakultetom prirodoslovno­matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu kao nositelj kolegija: Likovna kultura i Metodika likovne kulture na Odsjeku ucitelji, danas na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. Od akademske godine 1998./99. do 2002. obavljala je duznost procelnice Odsjeka za predskolski odgoj Visoke uciteljske skole u Splitu. 2002. godine izabrana je u nastavno zvanje visega predavaca. U okviru nastavnog rada na Visokoj uciteljskoj skoli u Splitu bila je mentor dvadesetak diplomskih radova vezanih uz vizualno­likovni odgoj i obrazovanje ucenika. Za potrebe Fakulteta prirodoslovno­matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu od 1997. godine izvodi nastavu na dopunskom metodickom obrazovanju iz podrucja metodike likovne kulture. Zastita kulturne bastine i nastava likovne kulture u nizim razredima osnovne skole (2001). Zivot i skola Popis radova u (casopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja), Osijek, br. 5:80-85. zadnjih 5 godina Korelacija nastave likovne kulture s nastavom prirode i drustva (2001). Zrno ( casopis za obitelj skolu i vrti), br. 43- 44:11 Dijete i likovna umjetnost (2001). Hrvatska Obzorja (casopis Matice Hrvatske ­ Split)), br. 1:185-190 Korelacija likovne i glazbene kulture u nizim razredima osnovne skole (2000). Zivot i skola (casopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja), Osijek br. 4: 99-104 O vrijednosti likovno estetskog odgoja u obitelji (2001)., Casopis Nova tribina, br. 20:27-31 Srednjovjekovni titulari crkava na solinskom prostoru (2001). Casopis Obnovljeni zivot, Vol. 56, br. 1, 1 ­ 134:103-111, Zagreb. Freske Joze Kljakovia u crkvi sv. Martina u Vranjicu (2000). Hrvatska obzorja (casopis Matice hrvatske ­ Split), br. 3 :637-647. Keramicarka velikih mogunosti (Katica Zani) (2000). Hrvatska obzorja (casopis Matice hrvatske ­ Split), br. 4: 939-945. Negativne pojave i ometanje stvaralastva u djecjem likovnom izrazavanju (2002). Prema kvalitetnoj skoli, Zbornik radova sa strucno ­ znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom, Split, str. 133-137. Etnografska bastina kao neiscrpan izvor likovnog stvaralastva djece (2002). Ziva bastina: Zbornik radova sa znanstveno ­ strucnog skupa Zadar ­ Preko, Visoka uciteljska skola u Zadru, 7378. Korelacija u nastavi likovne i glazbene kulture od prvog do cetvrtog razreda osnovne skole (2002), Skolski vjesnik, Vol 52, 1-2:129-142. Slikar radosnog izrazavanja suhozida, maslina i ljudi (2001) (Ante Vuki), Vartal, 1/2:124278

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

128. Likovna umjetnost kao instrument odgojno­obrazovnog djelovanja (2003). Djetinjstvo, razvoj i odgoj: Zbornik radova sa znanstveno­strucnog skupa Zadar, Nin, Sveuciliste u Zadru, Strucni odjel za izobrazbu ucitelja i odgojitelja predskolske djece, str. 111-119. Korelacija matematike i likovne kulture u nizim razredima osnovne skole (2003), Skolski vjesnik, Vol 52, 3-4,297-309. Kreativno­stvaralacki pristup u nastavi likovne kulture (2004). Metodika: casopis za teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi. Uciteljska akademija Sveucilista u Zagrebu, : Vol. 5. br. 8:76-85. Mjesto i uloga likovne kulture u nastavnom planu nizih razreda osnovne skole (2004), Napredak, Vol 145, br. 4:462-475. Zastita kulturne bastine i nastava likovne kulture u nizim razredima osnovne skole (2001). Zivot i skola Radovi i ostalo (casopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja), Osijek br. 5:80-85. sto nastavnika Korelacija nastave likovne kulture s nastavom prirode i drustva (2001). Zrno ( casopis za obitelj skolu i kvalificira za vrti), br. 43- 44:11. izvoenje Dijete i likovna umjetnost (2001). Hrvatska obzorja (casopis Matice hrvatske ­ Split), br. 1:185nastave 190. Korelacija likovne i glazbene kulture u nizim razredima osnovne skole (2000). Zivot i skola (casopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja), Osijek br. 4: 99-104. O vrijednosti likovno estetskog odgoja u obitelji (2001). Casopis Nova tribina, br. 20:27-31. Negativne pojave i ometanje stvaralastva u djecjem likovnom izrazavanju (2002). Prema kvalitetnoj skoli, Zbornik radova sa strucno­znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom, Split, str. 133-137. Etnografska bastina kao neiscrpan izvor likovnog stvaralastva djece (2002). Ziva bastina: Zbornik radova sa znanstveno­strucnog skupa Zadar ­ Preko, Visoka uciteljska skola u Zadru 7378. Likovna umjetnost kao instrument odgojno­obrazovnog djelovanja (2003). Djetinjstvo, razvoj i odgoj: Zbornik radova sa znanstveno­strucnog skupa Zadar, Nin, Sveuciliste u Zadru, Strucni odjel za izobrazbu ucitelja i odgojitelja predskolske djece, str. 111-119. Kreativno­stvaralacki pristup u nastavi likovne kulture (2004). Metodika: casopis za teoriju i praksu metodika u predskolskom odgoju, skolskoj i visokoskolskoj izobrazbi. Uciteljska akademija Sveucilista u Zagrebu: Vol. 5., br. 8:76-85. Korelacija u nastavi likovne i glazbene kulture od prvog do cetvrtog razreda osnovne skole (2002), Skolski vjesnik, Vol 52, 1-2:129-142. Korelacija matematike i likovne kulture u nizim razredima osnovne skole (2003), Skolski vjesnik, Vol 52, 3-4, 297-309. Mjesto i uloga likovne kulture u nastavnom planu nizih razreda osnovne skole (2004), Napredak, Vol 145, br. 4:462-475. lipanj 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Likovna kultura, Teorijske osnove metodike nastave likovne kulture, Metodika nastave likovne kulture, Primijenjena metodika nastave likovne kulture, Likovna grupa kao oblik izvodi izvannastavne aktivnosti, Likovna umjetnost na tlu Hrvatske od prapovijesti do kraja XX. stoljea

279

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr. sc. Lada Males, predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveuclista u Splitu

[email protected], [email protected] E-mail http://www.vusst.hr/~lmales/ ili http://www.pmfst.hr/~lada/ Osobna web-stranica Roena je 25. prosinca 1970. godine u Splitu. Osnovnu i srednju skolu pohaala je u Splitu, a maturirala je u Matematicko-informatickom obrazovnom centru 1989. godine. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu 10. sijecnja 1996. godine na smjeru Elektronika, usmjerenje Racunarska tehnika. Poslijediplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i racunarstva u Zagrebu iz polja racunarskih znanosti, smjer Jezgra racunarskih znanosti upisuje 1998. godine, te magistrira 15. ozujka 2002. na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, racunalne i inteligentne sustave s temom Modeliranje i zakljucivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomou Petrijevih mreza (voditelj prof. dr. sc. Slobodan Ribari). Doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i racunarstva u Zagrebu upisuje 2002. godine. Od 1995. do 1997. radi kao vanjski suradnik Hrvatske akademske i istrazivacke mreze CARNet pri Sveucilistu u Splitu. Na fakultetima Sveucilista u Splitu od 1996. vodi tecajeve Sveucilisnog racunskog centra u Zagrebu i CARNeta. Od 1997. do 2004. zaposlena je na Fakultetu prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu na mjestu mlaeg asistenta i asistenta.U lipnju 2004. zaposljava se na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu u zvanju predavaca. Males, Lada. Modeliranje i zakljucivanje o neizrazitim vremenskim intervalima pomou Petrijevih Popis radova u zadnjih 5 godina mreza / magistarski rad. Zagreb : Fakultet elektrotehnike i racunarstva, 15.03. 2002., 121 str. Voditelj: Ribari, Slobodan. Ribari, Slobodan; Dalbelo Basi, Bojana; Males, Lada. An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations // Proceedings of the 24rd International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavini, Vlado ; Hljuz-Dobri, Vesna ; Simi, Diana (ur.).: 2002. 223-228 (meñunarodna recenzija, znanstveni rad). Ribari, Slobodan; Dalbelo Basi, Bojana; Males, Lada. An Approach to Validation of Fuzzy Qualitative Temporal Relations. // Journal of Computing and Information Technology CIT. 10 (2002), 3; 163-170 (clanak, znanstveni rad). Stankov, Slavomir; Rosi, Marko; Grani, Andrina; Males, Lada; Grubisi, Ani; Zitko, Branko. Paradigma e-ucenja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Racunala u obrazovanju / Cicin-Sain, Marina ; Gragojlovi, Pavle ; Turci-Prstaci, Ivana (ur.). Rijeka: 2004. 193-198 (pozvano predavanje, znanstveni rad). Grani, Andrina; Glavini, Vlado; Males, Lada. Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference - MELECO 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb : The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756 (meunarodna recenzija, znanstveni rad). L. Males: Racunalni praktikum II ­ II dio Racunalne mreze, Fakultet prirodoslovnoRadovi i ostalo matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, 2002. (dijelovi sto nastavnika nastavnih sadrzaja predavanja i vjezbi za studijsku grupu matematika - informatika). kvalificira za L. Males: Racunalni praktikum I ­ II dio (Izrada web stranica ­HTML), Fakultet prirodoslovnoizvoenje matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, 2003. (dijelovi nastavnih nastave sadrzaja predavanja i vjezbi za studijsku grupu matematika - informatika, matematika, fizika informatika i informatika - tehnicka kultura). 25. svibnja 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Osnove programiranja, Informatika, Racunalni praktikum Predmet(-i) koje izvodi Kratki zivotopis (opis kretanja u struci)

280

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Josip Milat, redoviti profesor u trajnom zvanju Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna webstranica: Zivotopis: Fakultet prirodoslovni matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu 50% i Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu 50% [email protected] www..pmfst.hr/~milat Doktor drustveno-humanistickih znanosti iz podrucja pedagogije, redoviti profesor u trajnom zvanju - predmeti metodologija istrazivanja, pedagogija i metodika tehnicke kulture. Osnovnu i srednju skolu zavrsio u Splitu. Studirao tehniku, pedagogiju i filozofiju u Rijeci i Splitu. Akademsku godinu 1984./85. proveo u Moskvi na specijalistickom usavrsavanju u Institutu ope pedagogije ­ Laboratorij politehnike, Akademije pedagoskih znanosti SSSR. Radno iskustvo stjecao u materijalnoj proizvodnji, ustanovi za obrazovanje odraslih, u srednjoj skoli za redovite ucenike i odrasle, u Zavodu za prosvjetno-pedagosku sluzbu i Ministarstvu prosvjete i sporta - Zavod za unaprjeñivanje skolstva, te na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu i na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. Osim izvoñenja nastave obavljao duznosti ravnatelja (skole, zavoda i fakulteta), dekana, prodekana, procelnika Zavoda, te pomonika ministra prosvjete i sporta. Radio kao gostujui profesor na sveucilistima u Rijeci, Zagrebu, Zadru i Osijeku. Sudjelovao u komisijama za obranu doktorata i magisterija znanosti na Sveucilistu u Zagrebu i Rijeci, te u radu Maticne komisije za podrucje pedagogije i defektologije. Sudjelovao na brojnim meñunarodnim strucnim i znanstvenim skupovima gotovo redovito s prilozima, izmeñu ostaloga u: Washingtonu, Sofiji, Moskvi, Kisinjevu - Moldavija, Dubrovniku, Solunu. Glavni i odgovorni urednik casopisa "Skolski vjesnik". Radio u brojnim strucnim i znanstvenim tijelima, organima i organizacijama od gradske do republicke razine. Clan Akademije odgojnih znanosti Republike Hrvatske. Specijalnost - teleolosko-metodoloski problemi pedagogijske znanosti, didakticko-metodicki problemi obrazovanja, odgoja i izobrazbe - posebno tehnicko-tehnoloskog odgojnoobrazovnog podrucja, metodologija izrade odgojno-obrazovnih programa (kurikula.), problemi ustroja i strukture skolskih sustava. Znanstveni i strucni doprinos - konstituiranje i izgradnja znanstvenog sustava metodike tehnicke kulture u hrvatskoj pedagogiji. Utvrdio osnovnu pedagosku zakonitost po kojoj je osposobljenost svakog pojedinca funkcija procesa obrazovanja, odgoja, izobrazbe, uvjeta i cinitelja njegova skolovanja ­ osposobljavanja: OSP => OB + OD + IZ + U +C ili; Osposobljenost cine: Obrazovanje + Odgoj + Izobrazba + Uvjeti + Cinitelji procesa osposobljavanja (skolovanja). Nizom projekata pridonio razvoju Sveucilista u Splitu i brojnih studijskih programa nastavnickih profila. Dobitnik vise od dvadeset priznanja, diploma i nagrada, drzavnih i meñunarodnih. Sudjelovao u realizaciji vise od dvadeset projekata kao voditelj projekta, projektnog zadatka, istrazivac, suradnik ili konzultant. Objavio vise od stotinu strucnih i znanstvenih radova, samostalno ili kao suautor petnaest knjiga u vise dopunjenih izdanja za ucenike, studente i ucitelje, te troja skripta za studente u nekoliko prosirenih i dopunjenih izdanja. Obavio recenzije mnogih udzbenika i zbirki zadataka za ucenike osnovnih i srednjih skola. Objavio vise od trideset polemickih clanaka i rasprava o razlicitim problemima odgoja, obrazovanja i skolstva. Epistemoloske karakteristike metodike, Metodika 1/2000. ­ casopis za teoriju i praksu metodika predskolskog odgoja, skolsku i visokoskolsku izobrazbu, Uciteljska akademija, Zagreb 2000. (str.: 41 ­ 55). Osnove za izradu obaveznog programa tehnicke kulture u osnovnoj skoli, Napredak, broj: 4/2000, Zagreb 2000, (str.: 477 ­ 484). Sustav znanosti i izbor problema istrazivanja kao problem metodologije, Teorijsko-metodoloska utemeljenost pedagoskih istrazivanja ­ Zbornik radova, Sveuciliste u Rijeci, Rijeka, 2001. (str.: 81 ­ 87). 281

Popis radova u zadnjih 5 godina:

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Relevantni radovi za izvoenje nastave:

Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:

Redefiniranje osnovnih pojmova pedagogije ­ pretpostavka epistemoloskog razvoja pedagogije, Napredak broj 4/01, Zagreb 2001 (str.:467-481). Tehnicka kultura 1 - Eksperimentalni program za 5. razred osnovne skole, Skolske novine, Zagreb, 2001. (suautor i urednik, str.: 1 ­ 82). Tehnicka kultura 1 - Eksperimentalni program za 5. razred osnovne skole ­ Vjezbenica, Skolske novine, Zagreb, 2002. (suautor i redakcija, str.: 1 ­ 47). Uloga ucitelja u radu s posebno nadarenim ucenicima za tehnicku kulturu, Unaprjeñivanje rada s darovitim ucenicima u srednjoskolskom odgoju i obrazovanju, Zavod za unaprjeñivanje skolstva Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske, - Zbornik radova, Zagreb, 2002, (str.: 71 ­ 77). Tehnicka kultura 2 - Udzbenik za eksperimentalni program tehnicke kulture za 6. razred osnovne skole, Profil, Zagreb, 2002. (suautor i redaktor) - (str.: 1 ­ 132). Tehnicka kultura 2 - Vjezbenica za eksperimentalni program tehnicke kulture za 6. razred osnovne skole, Profil, Zagreb, 2002. (suautor i redakcija, str.: 1 ­ 47). Pedagogija ­ zbirka tekstova za pripremanje ispita, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja i Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu, drugo dopunjeno i prosireno izdanje, Split, 2002. (str.:1-98). Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj ­ karakteristike i neophodne promjene, Skolski vjesnik broj 3-4, Split, 2003. (str.: 241- 256). Tehnicka kultura 3 - eksperimentalni program, Udzbenik za sedmi razred osnovne skole, Skolska knjiga, Zagreb, 2003. (suautor i redakcija, str.: 1 ­ 104). Tehnicka kultura 3 - Vjezbenica za eksperimentalni program za sedmi razred osnovne skole, Skolska knjiga, Zagreb, 2003. ­ (suautor i redakcija, str.: 1 ­ 63). Tehnicka kultura 4 - eksperimentalni program, Udzbenik za osmi razred osnovne skole, Didakta Cakovec 2004. (suautor i redakcija, str.: 1 ­ 94). Tehnicka kultura 4 - Vjezbenica za eksperimentalni program za osmi razred osnovne skole, Didakta Cakovec 2004. (suautor i redakcija, str.: 1 ­ 58). Pedagogija ­ zbirka tekstova za pripremanje ispita, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja i Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu, Tree dopunjeno i prosireno izdanje, Split, 2004. (str.:1-142). Osnove metodologije istrazivanja, Skolska knjiga, Zagreb, 2005., (str.: 1-120) u tisku. Pedagogija ­ teorija osposobljavanja, Skolska knjiga, Zagreb, 2005. (str.: 1-137) u tisku. Radovi iz zadnjih 5 godina pod brojevima: 3., 4., 7., 10., 11., 16., 17. i 18. te: Metodologija znanstvenoistrazivackog rada - uvodna razmatranja, Fakultet prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, Split, 1995. (skripta, str.:1 94). Teze za promjene u sustavu obrazovanja nastavnika u Hrvatskoj, u: Promjene u sustavu obrazovanja nastavnika, Zbornik radova Znanstvenog kolokvija, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, 1995. (str.: 33-41). Znanstveno-metodicko osposobljavanje nastavnika ­ pretpostavka izrade i efikasne realizacije nastavnih planova i programa, Institut za pedagoska istrazivanja, Zbornik 20. Beograd 1997. (str.: 291 ­ 297). Znanstveni razvoj pedagogije zahtijeva reviziju sistema osnovnih pojmova, Odgoj i obrazovanje na pragu XXI. stoljea (Zbornik radova), Pedagosko-knjizevni zbor, Zagreb, 1988. (str.: 408 - 412). Promjene karaktera i sadrzaja opeg obrazovanja, Zivot i skola br.: 4, Osijek 1989. (str.: 293-302). Pedagogija treba razvijati teoriju osposobljavanja, Hrvatski sabor pedagoga (Zbornik radova), Zagreb, 1996. (str.: 124-130). Pedagogija ­ zbirka tekstova za pripremanje ispita, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja i Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu, skripta, Split 1999. (str.: 1 73). i drugi radovi. 2000. godine Osnove pedagogije, Metodologija znanstvenoistrazivackog rada, Pedagoska statistika

282

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Irena Misurac Zorica, predavac (magistrand) Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna webstranica: Zivotopis: Visoka uciteljska skola u Splitu [email protected] , [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Relevantni radovi za izvoenje nastave: Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:

Roñena je 29. listopada 1970. u Splitu. Zavrsila je studij na Fakultetu prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu kao profesor matematike i fizike, s prosjecnom ocjenom studiranja iznad 4,5. Ve kao apsolvent, 1994. godine pocela je raditi na visemjesecnim zamjenama u srednjim skolama kao profesor matematike. Diplomirala je 4. srpnja 1997. s odlicnim uspjehom, a u tijeku studija, dvije godine za redom (1993. i 1994.), bila je nagrañena Rektorovom nagradom za najbolje studente. Od 1998. zaposlena je na uciteljskom studiju, koji je prvo bio u sastavu Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, zatim od 1999.na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. Do 2002. radila je kao asistent na kolegiju Metodika pocetne nastave matematike, a od listopada 2002. u svojstvu je predavaca na istom kolegiju. Godine 2001. upisala je poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ­ odsjek za pedagogiju, gdje je polozila sve ispite i priprema magistarski rad iz podrucja povijesti pedagogije, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Dumbovia. Clan je Hrvatskoga matematickoga drustva ­ Podruznice u Splitu, nekoliko godina bila je i u Izvrsnom odboru, a od pocetka 2000. do kraja 2001. obnasala je i duznost tajnice Podruznice. Prosla je izobrazbu u programu "Aktivno ucenje i kriticko misljenje u visokoskolskoj nastavi" u organizaciji Foruma za slobodu odgoja u 2002. god., te zavrsila uvodni seminar programa "Korak po korak" za ucitelje razredne nastave u organizaciji zgrebackoga Puckog otvorenog ucilista ,,Korak po korak" pocetkom 2004. god. U znanstvenom podrucju posebno ju zanima nastava matematike, te je napisala vise radova o toj problematici. Definiranje pocetnih geometrijskih pojmova, clanak, (Irena Vuleti Zorica), Logika, broj 3, godina I, Zagreb 2000., str. 141 ­ 151. Mogunosti odgoja i obrazovanja za demokraciju u pocetnoj nastavi matematike, clanak, Zbornik radova, Zadar - Djetinjstvo, razvoj i odgoj, znanstveno-strucni skup, 23. i 24. svibnja 2003., str. 101 110, - izlaganje na skupu. Geometrijska setnja Dioklecijanovom palacom, clanak, Hvar - 3. dani otocnih djecjih vrtia, strucno-znanstveni skup s meñunarodnom suradnjom, 25-27. rujna, 2003., Zbornik radova "Od bastine za bastinu", str. 88 - 96, - izlaganje na skupu Kreativna nastava geometrije u Dioklecijanovoj palaci za ucenike od 1. do 4. razreda osnovne skole, clanak, Rovinj, 16. - 18. listopada, 2003., trei strucno metodicki skup "Metodika nastave matematike u osnovnoj i srednjoj skoli" s temom "Kreativnost ucitelja/nastavnika i ucenika u nastavi matematike", Zbornik radova, str. 148 ­ 170. Ostvarivanje zadaa pocetne nastave matematike matematickim igrama, strucni clanak, Skolski vjesnik, Volumen 52, Split, 2003., broj 1 - 2, str. 119 ­ 127. Korelacija matematike i likovne kulture u nizim razredima osnovne skole, prethodno priopenje, Skolski vjesnik, Volumen 52, Split, 2003., broj 3 - 4 , str. 297 ­ 309 (suautorstvo). Zadaci rijecima u nastavi matematike, clanak, Zadar, Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa s meñunarodnom suradnjom "Dijete, odgojitelj i ucitelj", 2004., str. 197-205. Svi navedeni radovi.

1. studenoga 2002. Teorijske osnove metodike nastave matematike, Metodika nastave matematike, Primijenjena metodika nastave matematike, Odabrana podrucja pocetne nastave matematike, Metodika dodatne nastave matematike 283

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Sonja Nejasmi, visi predavac Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roena je 6. sijecnja1963. god. u Rijeci, gdje je zavrsila osnovnu i srednju skolu. 1986. god. zavrsila je studij pedagogije na Pedagoskom fakultetu u Rijeci i stekla strucni naziv diplomirani pedagog ­ profesor. 1990. god. magistrirala je na Pedagoskom fakultetu u Rijeci na Odsjeku za pedagogiju s temom "Izborna i fakultativna nastava u osnovnom i srednjem obrazovanju". 1990. god. radi kao znanstveni novak na Pedagoskom fakultetu u Rijeci, realizirajui seminare i vjezbe iz kolegija: Metodologija pedagoskih istrazivanja, Didaktika i Sistematska pedagogija na studijima pedagogije, razredne nastave i predskolskog odgoja. 1991. god. izabrana u suradnicko zvanje asistenta iz podrucja pedagogije. 1. lipnja 2000 .god. zaposljava se kao predavac s magisterijem na Visokoj uciteljskoj skoli u Gospiu. 29. svibnja 2001. god. izabrana je u nastavno zvanje viseg predavaca za podrucje drustvenih znanosti, polje odgojne znanosti. 1. srpnja 2001.god. zasniva radni odnos kao visi predavac s 80% radnog vremena na Visokoj uciteljskoj skoli u Splitu Sveucilista u Splitu, te s 20% radnog vremena na Visokoj uciteljskoj skoli u Gospiu Sveucilista u Rijeci. Sudjelovala u istrazivackom projektu - Sistem obrazovanja nastavnika. Objavila knjigu (pod djevojackim prezimenom): Kovacevi, S. (1991.) Diferencijacija i individualizacija obrazovanja izbornom i fakultativnom nastavom, Pedagoski fakultet, Zavod za pedagogiju, Rijeka. Samoregulirajui kurikulum, Zbornik znanstvenih i strucnih radova, knjiga II: Kvalitetna edukacija i stvaralastvo, Pula, 2002. (str.25-33), (suautorstvo). astava - proces komunikacije povjerenja, Zbornik radova znanstveno-strucnog skupa Ucitelj ­ ucenik ­ skola, Petrinja, 2003. (str. 212 - 222). Uloga odgojno-obrazovnog sustava u prevenciji zlouporabe droga, Zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske: Odgoj,obrazovanje i pedgogija u razvitku hrvatskog drustva. Zagreb, 2003., str. 574-579, (suautorstvo). Prevencija droge kao pedagoski i didakticki problem, Zivot i skola,12,2/2004, (92102 str.), Osijek, (suautorstvo). astavni proces kao dio sire komunikacijske mreze, Zbornik radova sa znanstvenostrucnog skupa: Interakcija, komunikacija i stvaralastvo, Pula, 2003. ESMEIC ­ virtualni ekspertni sustav praenja, informiranja i savjetovanja za prevenciju droge, Zbornik radova znanstvenog skupa ,,Informatologija i novi modeli obrazovanja", Rogaska Slatina, 2003., (suautorstvo). Skola u postmodernisticko doba, Izlaganje na svjetskom kongresu edukacijskih znanosti, 2004., Santiago de Chile, Chile. Mladi i obrazovanje, predavanje u Estado Croata (Hrvatski dom) pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Hrvatske u Santiago de Chile, 2004., Chile. Predskolski preventivni program ­ za skolu bez droge, izlaganje na znanstvenom i strucnom skupu s meunarodnim sudjelovanjem "Skola bez droge", tema: Razvoj skolskih preventivnih programa, Visnjan, 2004., (suautorstvo). Diferencijacija i individualizacija obrazovanja izbornom i fakultativnom nastavom, Pedagoski fakultet, Zavod za pedagogiju, Rijeka, knjiga. Programske mogunosti diferencijacije i individualizacije nastave u koncepciji reorganiziranog sustava odgoja i obrazovanja, Zbornik: Odgoj i pedagogija u uvjetima demokratske preobrazbe, HPKZ, Zagreb, 1991. 284

Popis radova u zadnjih 5 godina

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Zmansevanje diskriminacije med spoloma v soli ­ razmerje med ustvarjalnostjo in spolnimi streotipi uciteljic, Zbornik meunarodnog skupa: Nadarjeni ­ satnje, problematika, razvojne moznosti, Novo Mesto, 1994., (suautorstvo). Skola za roditelje ­ oblik kompenzacije obrazovnog deficita roditelja, Zbornik znanstvenog skupa: Pedagosko obrazovanje roditelja, Pedagoski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1994. Otvorena skola ­ projekt suradnje obitelji i skole, Zbornik znanstvenog skupa: Pedagosko obrazovanje roditelja, Pedagoski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1994., (suautorstvo). 29. svibnja 2001. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Didaktika, Pedagoska komunikacija izvodi

285

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Jadranka Nemeth-Jaji, predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñena je 23. svibnja 1961. u Metkoviu. Osnovnu i srednju skolu zavrsila je u Splitu. Studij jugoslavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je 1979., diplomirala 1984. (tema (opis kretanja u diplomskog rada pod mentorstvom prof. dr. sc. Stjepka Tezaka: «Metodicki pristup sintezi struci) glagolskih vremena u 6. razredu osnovne skole pomou element filma», a u tu svrhu izradila je i animirani, crtani film). Poslijediplomski studij lingvistike, smjer kroatistike upisala 1986., zavrsila 1991., takoñer na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te stekla naziv magistar drustveno-humanistickih znanosti iz podrucja filologije (naslov magistarskoga rada pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Pranjkovia: ,,Argumentacijski diskurz srednjoskolskih ucenika"). Trenutacno je doktorandica na istom fakultetu s prihvaenom temom doktorskoga rada: ,,Udzbenici hrvatskoga jezika za nize razrede osnovne skole u metodickim sustavima i pristupima". Kao srednjoskolski nastavnik hrvatskoga jezika u Splitu radi od 1984. do 2003. Bila je voditeljica programa Ljetne skole za djecu hrvatskih iseljenika Croaticum u organizaciji Narodnog sveucilista Split od 1992. do 1995. Dvije akademske godine, od 1996. do 1998. bila je lektor i predavac na Katedri za slavensku filologiju Sveucilista Adama Mickiewicza u Poznanju, u Poljskoj. Kao lektorica na Radio Splitu radila je od 1993. do 2004. U subotnjoj emisiji Radio Splita Jezik nas hrvatski, koja se emitirala 1995. i 1996., objavljivala je jezicne priloge. Kao vanjski suradnik na Visokoj uciteljskoj skoli u Splitu pocinje raditi 1998. g., a u stalni radni odnos na toj ustanovi primljena je 2003. Pohañala je seminare u okviru Projekta ,,Citanje i pisanje za kriticko misljenje" i Regionalni seminar za voditelje u visokom obrazovanju ,,Aktivno ucenje i kriticko misljenje u visokoskolskoj nastavi" (2003.). U postupku je stjecanja licencije za trenera ucitelja na Projektu «Citanje i pisanje za kriticko misljenje ­RWCT), koji organizira Forum za slobodu odgoja ­ Zagreb. Clanica je Matice hrvatske. Clanica je urednistva Zbornika radova Prema kvalitetnoj skoli strucno-znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom Dani osnovne skole Splitskodalmatinske zupanije od 2004.; clanica je urednistva casopisa Hrvatski, casopisa za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, knjizevnosti, govornoga i pismenoga izrazavanja te medijske kulture od 2004. Clan je Povjerenstva za polaganje strucnih ispita odgojitelja s podrucja Dalmacije. Predsjednica je splitskog pododjela Odjela za metodiku hrvatskoga jezika Hrvatskoga filoloskog drustva; voditeljica je tribina koje taj pododjel organizira. Od 2004. g. obnasa duznost procelnice redovitog i izvanrednog studija predskolskog odgoja na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. U radu s polaznicima Ljetne skole hrvatskoga jezika Croaticum i s poljskim studentima istrazivala je i metode poucavanja hrvatskoga kao stranog jezika. Kao plod toga rada nastao je prirucnik Sati s jezikom hrvatskim, koji je objavila Sveucilisna naklada Sveucilista Adama Mickiewicza u Poznanju. Prevela je nekoliko knjiga s poljskoga na hrvatski jezik, te napisala nekoliko prikaza knjizevnoumjetnickih, strucnih i znanstvenih knjiga. Standardni jezik i govorni model odgojitelja, Zbornik radova Mirisi djetinjstva, 9. Dani Popis radova u predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije, 25.­27. XI. 2002., str. 96-99. zadnjih 5 godina Bastinski projekti u ostvarivanju ciljeva i zadaa metodike hrvatskoga jezika, Zbornik radova Od bastine za bastinu, 3. Dani otocnih djecjih vrtia, Hvar, rujan 2003., str. 110-112. Nacelo stvaralastva u udzbenicima hrvatskoga jezika za 3. i 4. razred osnovne skole, Zbornik radova sa strucno-znanstvenog skupa s meñunarodnom suradnjom, 3. Dani osnovne skole Splitskodalmatinske zupanije, Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor ­ ogranak Split, Split, 2003. str. 150 ­ 157. Predgovor knjizi Dunje Kalili Kuica - Maleka, Wydawnictwo Kontekst, Poznanj, 2003. Pismeni rad na strucnom ispitu. Jezicni aspekti. Zbornik radova, 10. meñunarodni Dani 286

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije ,,Mirisi djetinjstva", Split, 2004., str. 119 ­ 131. Stvaralastvo studenata u tijeku metodicko-prakticne izobrazbe iz metodike nastave hrvatskoga jezika, Zbornik radova 4. Dana osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije ,,Prema kvalitetnoj skoli", Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor ­ ogranak Split i Hrvatsko filolosko drustvo Odjel za metodiku nastave hrvatskoga jezika, govornoga i pismenog izrazavanja, knjizevnosti i medijske kulture ­ Zagreb, Split, 2005. (suautorstvo) Argumentacijski diskurz srednjoskolaca, ,,Hrvatski", casopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, knjizevnosti, govornoga i pismenoga izrazavanja te medijske kulture (u tisku). Razvijanje jezicne kulture ucenika na primjeru engleskih rijeci u hrvatskome jeziku, suautorstvo, (u tisku). Radovi navedeni u popisu radova posljednjih pet godina, te: Radovi i ostalo Govorni cin, govorna osoba, govorna situacija, u casopisu Suvremena metodika, 1992., uvrsten u sto nastavnika Zbornik metodickih radova «Hrvatski u skoli», str. 221 ­ 228, Skolska knjiga, Zagreb, 1996. kvalificira za Jedna mogunost tumacenja vrsta opisa u nastavi izrazavanja u 1. razredu srednje skole, u izvoenje casopisu Suvremena metodika, br. 2-3, str. 110 ­ 114, 1993. nastave Neke mogunosti povezivanja nastave jezika, knjizevnosti i povijesti, u casopisu Hrvatski u skoli, br. 4, str. 124 ­ 147, Zagreb, 1995. Croaticum. Prirucnik hrvatskoga jezika, Ljetna skola za iseljene Hrvate, Narodno sveuciliste Split, Split, 1993. Sati s jezikom hrvatskim. Prirucnik za vise stupnjeve ucenja, Wydawnictwo naukowe UAM, Poznanj, 1997. 30. rujna 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Teorijske osnove metodike nastave hrvatskoga jezika, Metodika nastave hrvatskoga jezika, Predmet Primijenjena metodika nastave hrvatskoga jezika, (-i) koje izvodi Izborni predmeti: Izvannastavne kulturno-umjetnicke djelatnosti u skoli, Procesno pisanje

287

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Ratko Pai, visi predavac Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen je 21. veljace 1945. godine u Sibeniku, gdje je zavrsio osnovnu i srednju skolu. Godine 1963. upisao se na Prirodoslovno-matematicki fakultet u Zagrebu, smjer teorijska (opis kretanja u matematika. Diplomirao je 1968. godine s odlicnim uspjehom, dok mu je prosjek ocjena iz struci) matematickih predmeta tijekom studija bio 4,4. Za vrijeme studija bio je stipendist Instituta za matematiku. Nakon diplomiranja na nagovor i preporuku profesora s PMF-a zaposlio se kao asistent na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Tu je vodio vjezbe, a kasnije i predavanja, iz vise matematickih kolegija za razlicite profile studenata tehnike. Poslijediplomski studij iz matematike zavrsio je 1979. godine na Sveucilistu u Zagrebu, nakon sto je sve ispite polozio s odlicnom ocjenom i obranio magistarski rad pod naslovom ''Kohomologija grupa i neke primjene u teoriji algebarskih brojeva''. Voditelj rada bio je prof. dr. Dimitrije Ugrin-Sparac. U zvanje znanstvenog asistenta izabran je 1980. godine, a u zvanje predavaca 1987. godine. Tom prilikom odrzao je javno predavanje na PMF-u u Zagrebu pod naslovom 'Hermitski operatori'. Godine 1978. stupa u dopunski radni odnos na Studiju matematike i fizike koji se te godine osniva na Filozofskom fakultetu u Zadru, OOUR u Splitu, a godine 1983. prelazi na taj fakultet, koji kasnije prerasta u Fakultet prirodoslovno­matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, u stalni radni odnos. Godine 1993. izabran je u nastavno zvanje predavaca za podrucje matematike, predmete Linearna algebra I, II i Matematika I, II (studij za ucitelje) na Fakultetu prirodoslovno­ matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu. Tijekom godina predajem razne kolegije: Matematicka analiza I, II, Linearna algebra I, II, Linearno programiranje i Elementarna matematika I za studente matematike­fizike i matematike­informatike; Matematika I, II, III za studente fizike­politehnike; Matematika s osnovama statistike za studente biologije­kemije i Matematika i informatika za studente razredne nastave. Osim navedenih nastavnih djelatnosti, u dosadasnjem radu bio je zaokupljen i raznim organizacijskim poslovima. Obnasao je duznost predstojnika Odsjeka za matematiku i duznost procelnika Zavoda za matematiku i fiziku. Sudjelovao je i u osnivanju novog studija za profesora matematike i informatike. Nakon osamostaljenja Visoke uciteljske skole 1999. godine zasniva radni odnos s 80% radnog vremena na Visokoj uciteljskoj skoli i s 20% na Fakultetu prirodoslovno­ matematickih znanosti i odgojnih podrucja. Bio je mentor vise diplomskih radova, a odrzao je i vise javnih predavanja. Niz godina bio je tajnik Podruznice Hrvatskoga matematickog drustva u Splitu, a od 24. veljace 2000. godine njezin je predsjednik. R. Pai, Prirodni brojevi, Zbornik predavanja Podruznice Hrvatskoga matematickog drustva, Popis radova u zadnjih 5 godina Split, 2000. R. Pai, M. Cicin-Sain, S.Vukmirovi, An analysis of information technology education in high schools in the aim of supporting information technology education at universities of economics, 2001 MIPRO, XXIV meñunarodni skup, Opatija, 2001. R. Pai, M. Cicin-Sain, Logicki operatori pripremljeni za ucenike u nizim razredima osnovne skole, 2001 MIPRO, XXIV meñunarodni skup, Opatija, 2001. Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje R. Pai, Prirodni brojevi, Zbornik predavanja Podruznice Hrvatskoga matematickog drustva, Split, 2000. R. Pai, M. Cicin-Sain, Logicki operatori pripremljeni za ucenike u nizim razredima osnovne skole, 2001 MIPRO, XXIV meñunarodni skup, Opatija, 2001. 288

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

nastave 8. travnja 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Matematika I, Matematika II, Uvod u diferencijalni racun, Linearna algebra. izvodi

289

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Sime Pili, izvanredni profesor Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu (kumulativno)

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Dr. sc. Sime Pili, izvanredni profesor sociologije. Roen 1948. u Bristanima, Drnis, Hrvatska. Drzavljanin Republike Hrvatske. Osnovnu osmogodisnju skolu zavrsio je u Miljevcima, tj. u Bristanima i Drinovcima, a srednju skolu u Drnisu. Diplomirao je i na Pedagoskoj akademiji i na Filozofskom fakultetu. Studirao je (paralelno) i na Ekonomskom fakultetu. Zavrsio poslijediplomski studij za znanstveno usavrsavanje na Sveucilistu u Osijeku gdje je i magistrirao 1988. godine drustveno-humanisticke znanosti iz podrucja prava. Stjecanju doktorata znanosti pristupio je nakon sto je prethodno polozio skupni ispit iz znanstvenog podrucja sociologije. Doktorirao iz podrucja drustvenih znanosti, znanstveno polje sociologija - 1993. godine - na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu, s temom Obrazovanje i drustvena pokretljivost. Vise od dvadeset godina predaje Sociologiju odgoja i obrazovanja na nastavnickim studijima Sveucilista u Splitu. Od 1983./84. akademske godine vanjski suradnik, a od 1986. kontinuirano zaposlen na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu. Od 1999. godine i na Visokoj uciteljeskoj skoli u Splitu. Objavljuje u kontinuitetu, od studentskih dana, a u proteklih 25 godina objavio je vise od 70 znanstvenih i strucnih radova, od toga najmanje 40 znanstvenih. Sudjeluje na domaim i meunarodnim znanstvenim i strucnim skupovima. Sudjeluje na vise znanstveno-istrazivackih projekata bilo kao istrazivac, bilo sa svojom temom, bilo kao suradnik, odnosno kao suvoditelj ili voditelj. Uveo je u nastavu neke izborne kolegije kao npr. Skolska demografija i Hrvatsko drustvo u tranziciji. Pod njegovim je mentorstvom izraeno do sada vise od 45 diplomskih radova, a objavio je i tri rada u suautorstvu s diplomandima. Vise godina bio clan urednistva casopisa za kriticku teoriju drustva "Pogledi" i predsjednik Savjeta casopisa za kulturu "Mogunosti". Ureivao zbornike i knjige. Danas je glavni i odgovorni urednik casopisa za pedagoska i skolska pitanja Skolski vjesnik. Sudjeluje u radu razlicitih tijela u obrazovnoj i kulturnoj djelatnosti. Tako je bio clan Upravnog odbora Udruzenja za profesionalnu orijentaciju Hrvatske i Upravnog odbora Republickog fonda za kreditiranje ucenika i studenata, te clan Prosvjetnog savjeta Hrvatske (u posljednjem mandatu), clan savjeta Zavoda za kulturu Hrvatske, clan Skupstine Sveucilista u Splitu, predsjednik Zbora radnih ljudi Fakulteta i dr. Nekoliko godina (1999. - 2003.) bio je clan Povjerenstva za udzbenike i nastavnu literaturu Sveucilista u Splitu. Biran je za clana Upravnog odbora Knjizevnog kruga u Splitu, u dva uzastopna mandata, a sada je urednik novoosnovane Biblioteke edukacijskih znanosti. Clan je Hrvatskog socioloskog drustva, Hrvatskog pedagosko-knjizevnog zbora (pedagosko drustvo) i Hrvatskog bioetickog drustva. Organizirao i neposredno vodio nekoliko znanstveno-strucnih skupova. Predaje kolegije: Sociologija odgoja i obrazovanja, Sociologija odgoja, Hrvatsko drustvo u tranziciji, Sociologija kulture te na poslijediplomskom studiju Sociologiju nastavnickog poziva. Obnasao je duznost prodekana za razvoj Visoke uciteljske skole i krae vrijeme procelnika Zavoda za drustvene i humanisticke znanosti Fakulteta prirodoslovnomatematickih znanosti Sveucilista u Splitu. Zajedno s jos dvoje kolega pokrenuo osnivanje Odjela za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu i izradio elaborat o tome, a s dvoje drugih kolega jednako tako uradio za osnivanje Odjela za 290

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

sociologiju. Popis radova u zadnjih 5 godina - Pili, S. (1999). Obrasci drustvenosti u eri informacijske tehnologije, Informatologia, Vol. 32, br. 1-2, str. 48-52. - Pili, S. (1999). Nastava sociologije obrazovanja u Hrvatskoj, apredak, Vol. 140, br. 4, str. 481-487. - Pili, S. (1999). Tko su prijatelji nastavnika, Skolski vjesnik, Vol. 48, br. 1, str. 321. - Pili, S.; Mimica,I.; Bozani, J. (1999). Prijedlog ustroja Odjela za humanisticke znanosti (s nastavnim planom i programom za tri studijske grupe) Sveucilista u Splitu, Split, str. 1-189. - Pili,S.; Stankov, S.; Suzana Stankov (2000). Racunalne tehnologije u skoli: gledista studenata i ucitelja, Informatologia, Vol. 33, br. 1-2, str. 52-56. - Pili, S.; Stankov, S.; Rosi, M. (2000). Primjena suvremenih informacijskih tehnologija u promicanju turizma i u ekoloskom obrazovanju, u: Ekologija i turizam (zbornik radova), Bol, str. 71-82. - Pili, S. i Lovri, J. (2000). Profesori biologije i kemije: sociodemografska obiljezja i proces skolovanja, Skolski vjesnik,Vol. 49, br. 1, str. 21-33. - Pili, S. (2000). Nastavnicka profesija i kvalitetna skola, u: Hicela Ivon, I.Marsi,P. Miji (Ur.) Prema kvalitetnoj skoli (zbornik radova), Split, HPKZ Ogranak Split, str. 13-16. - Pili, S. (2000). A Social Eco-history of Localites Along the Krka River (c. 15001800) in Contemporary Travelogues, in: Third International project Conference "Eco-history of the Triplex Confinium (c. 1500-1800)", Central European University Budapest, Universitet at Graz, Filozofski fakultet Zagreb. - Pili, S. (2000). Rjecnik toponima Miljevaca (2) Miljevci, God. XXV, br. 2, str. 20-21. - Pili, S. (2000). Rjecnik toponima Miljevaca (1) Miljevci, God. XXV, br. 1, str. 20-21. - Pili, S. (2000). Regrutiranje srednjoskolskih profesora u postsocijalistickoj Hrvatskoj, Zivot i skola,Vol. 46, br. 3, str. 51-64. - Pili, S. (2001). Je li Split europski ili antieuropski grad, Mogunosti, God. XLVIII, br. 4-6, str. 116-118. - Pili, N. i Pili, S. (2001). Bibliografija casopisa Skolski vjesnik 1951. - 2001., Skolski vjesnik, Vol. 50, br. 2, str. 1-274. - Pili, S. (2001). Predgovor, u: Ivan Grubisi, Covjek nadasve 3, Hrvatska akademska udruga, Split. - Pili, S. (2001). Neki procesi globalizacije i obrazovanje u hrvatskom drustvu, Globalizacija i hrvatsko drustvo (Kongres HSD s meunarodnim sudjelovanjem) (Knjiga sazetaka), Hrvatsko sociolosko drustvo, Zagreb. - Pili, S. (2001). Dopune Rjecnika toponima Miljevaca, Miljevci,God. XXVI, br. 2, str. 26-27. - Pili,S. (2001). Rjecnik toponima Miljevaca (3) Miljevci, God XXVI, br. 1,str. 23. - Pili, S.; Stankov, S; Tomas, S. (2001). Racunalo kao obrazovna tehnologija: stavovi sudionika nastavnog procesa, Informatologia, Vol. 34, br. 3-4, str. 232-236. - Pili, S. (2002). The Education of Teachers in a Post-Socialist Society: the Case of Croatia, in: Ronald, G. Sultana (ed.) (2002) Teacher Education in the EuroMediterranean Region, Peter Lang, New York, Washington, D.C./Baltimore, Bern,Frankfurt am Main, Berlin, Brussels, Vienna, Oxford, Chapter Three, pages 51-68. - Pili, S. (2002). Radovan Vidovi kao suradnik casopisa "Skolski vjesnik", Cakavska ric, Vol. 30,br. 1-2, str. 607-615. - Pili, S. (2002). Ekologija i obrazovanje: tematska selektivna bibliografija, Skolski vjesnik,Vol. 51, br. 1-2, str. 121-125. - Pili, S. (2002). Pedeset godina casopisa Skolski vjesnik, Skolski vjesnik, Vol. 50, br. 2, str. I-XIV. 291

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

- Pili, S.; S. Bjelajac.; A. Leburi (2002). Elaborat o osnivanju Odjela sociologije Sveucilista u Splitu te prijedlog Studija sociologije. - Pili, S. (2002). Social Change and the Conseqences of War, Wars of Former Yugoslavia: The Sociology of Armed Conflict at the Turnofthe Millennium, HSD, Zagreb, str. 44-46. - Pili, S. (2003). Tri nasa casopisa o predskolskom odgoju u proteklom desetljeu, u: (H. Ivon, ur.) Od bastine za bastinu: kulturoloski aspekti predskolskog kurikula, Hvar, str. 227-244. - Pili, S. (2003). Socijalna eko-historija krajeva uz rijeku Krku (1500-1800) u suvremenim putopisima u: (D. Roksandi, et all.) Triplex Confinium (1500-1800): Ekohistorija, Zbornik radova s meunarodnog znanstvenog skupa, Knjizevni krug Split, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Zagreb, str. 305-336. - Pili, S. (2003). Prof. dr. Ivan Mimica: U povodu 70. godisnjice zivota, Skolski vjesnik, Vol. 52, br. 1-2, str. 201-206. - Pili, S. (2003). Bibliografija radova prof. dr. Ivana Mimice, Skolski vjesnik, Vol. 52, br. 1-2, str. 207-212. - Pili, S. (2003). O zivotu i radu prof. dr. Ivana Mimice, u: (Z. Bjelanovi i S. Pili, ur.) Zbornik Ivana Mimice, Biblioteka Skolskog vjesnika, Split, str. 11-14. - Pili, S. (2003). Bibliografija radova prof. dr. Ivana Mimice, u (Z. Bjelanovi i S. Pili, ur.) Zbornik Ivana Mimice, Biblioteka Skolskog vjesnika, Split, str. 15-20. - Pili, S. (2003). Bibliografija radova iz Sociologije obrazovanja objavljenih u casopisu "Sociologija sela" (1963.-2002.), Skolski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4. - Pili, S.; Botica A. (2003). Ugled dvadeset zanimanja u ocima ucitelja, u: H. Ivon (Ur.) Prema kvalitetnoj skoli: Zbornik radova, Strucno-znanstveni skup s meunarodnom suradnjom, Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor - Ogranak Split, Split, str. 79-88. - Pili,S. (2003). In memoriam: Prof.dr. Ilija Lavrnja (1952. - 2002.), Skolski vjesnik, Vol. 52, br. 3-4, str. 409-410. - Pili, S. (2004). Bibliografija radova dr. sc. Vjekoslava Omasia, Skolski vjesnik,Vol. 53, br. 1-2, str. 119-124. (i poseban otisak). - Pili, S. (2004). In memoriam: Dr. sc. Vjekoslav Omasi (1923. - 2004.), Skolski vjesnik, Vol. 53, br. 1-2, str. 161-163. (i poseban otisak). Nastavnika kvalificiraju objavljeni radovi (vise od 70 znanstvenih i strucnih Radovi i ostalo radova), preko dva desetljea izvoenja sveucilisne nastave i izbor u znanstvenosto nastavnika nastavno zvanje izvanrednog profesora. kvalificira za Ostalo: Uveo u nastavu nove kolegije Sociologija odgoja na studiju razredne izvoenje nastave i predskolskog odgoja, te izborne kolegije Skolska demografija i Hrvatsko nastave drustvo (u tranziciji). Organizirao vise znanstveno-strucnih skupova. Recenzirao razlicite clanke, rasprave, studije te nekoliko knjiga. Ureivao casopise i knjige, a sada je glavni urednik casopisa "Skolski vjesnik" i urednik Biblioteke edukacijskih znanosti Knjizevnog kruga u Splitu. 22. listopada 2003. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Sociologija odgoja i obrazovanja, Sociologija nastavnika, Hrvatsko drustvo (u tranziciji) izvodi

292

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Gloria Vickov, predavac Ustanova zaposlenja Vickov d.o.o. (Tecajevi stranih jezika), Split

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roena 5. lipnja 1968. godine u Splitu. Udana i majka dvaju sinova. Odrasla u Splitu gdje zavrsava osnovnu i srednju skolu. U okviru srednjoskolskoga obrazovanja, treu i cetvrtu skolsku godinu pohaala nastavu jezicnoga smjera (inokorespondent) koja je u to vrijeme bila organizirana pri tadasnjem Brodograevnom srednjoskolskom centru. Studirala je na Sveucilistu u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu 1992. godine diplomirala i stekla strucni naziv profesor engleskoga jezika i knjizevnosti te njemackoga jezika i knjizevnosti. U okviru studija (na treoj studijskoj godini) postaje dobitnicom njemacke DAAD stipendije (za usavrsavanje njemackoga jezika, pod pokroviteljstvom Goethe instituta) u Frankfurtu. Na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu studirala je na poslijediplomskom znanstvenom studiju Metodike nastave stranih jezika i 2001. godine stekla akademski stupanj magistra humanistickih znanosti, znanstveno polje: jezikoslovlje. Magistarski rad je obuhvatio razvijanje vjestine pisanja na materinskom i engleskom kao stranom jeziku u ranoj skolskoj dobi, pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Prebeg-Vilke i prof. dr. sc. Jelene Mihaljevi ­ Djigunovi. !991. godine predavala je engleski i njemacki jezik na tecajevima za djecu i odrasle u Privatnoj jezicnoj skoli «Pappagallo» u Splitu. U razdoblju od 1995. do 1997. godine kao vanjski suradnik izvodi nastavu iz engleskoga (kao jezik struke) i njemackoga jezika na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Splitu. 1997. godine osniva privatnu jezicnu skolu «Vickov» u Splitu u kojoj do 2003. godine predaje engleski i njemacki jezik na tecajevima za djecu i odrasle. Akademske godine 2004./2005. angazirana je kao strucni suradnik na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu gdje izvodi nastavu iz predmeta Engleski jezik i Metodika nastave engleskoga jezika (metodicke vjezbe). 23. ozujka 2005. godine birana je u zvanje predavaca za predmet Engleski jezik na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. Clanica je Hrvatskoga drustva za primijenjenu lingvistiku. U sijecnju 2005. godine dobila je stipendiju Britanskoga savjeta u Zagrebu za usavrsavanje engleskoga jezika u Broadstairsu (Kent, Velika Britanija) u okviru tecaja pod naslovom «New Developments in ELT». U tijeku izrada sinopsisa za doktorsku disertaciju. Mr. sc. Grubisi-Puliseli, Eldi i mr. sc. Vickov, Gloria: Uloga djecje knjizevnosti u ucenju stranih jezika u ranioj skolskoj dobi, u Zbornik radova strucno-znanstvenoga skupa s meunarodnom suradnjom, 3. Dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije, Split, 2003. Kognitivna lingvistika ­ lijek za prepozicijska znacenja ili «nemogua misija», u Zbornik Hrvatskoga drustva za primijenjenu lingvistiku, 2005. (u tisku).

Popis radova u zadnjih 5 godina

Za izvoenje nastave iz predmeta Engleski jezik i Metodika nastave engleskoga jezika Radovi i ostalo nastavnika kvalificira: prethodno obrazovanje, posebno s obzirom na temu sto nastavnika magisterskoga rada koja je usredotocena na metodiku nastave engleskoga kao stranoga kvalificira za jezika u ranoj skolskoj dobi, na sto e biti upuena i tema doktorata, te prethodno izvoenje nastavno iskustvo (ukupno dvanaest godina). nastave 23. ozujka 2005. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Praktikum i skolska praksa, Engleski jezik I, Engleski jezik II, Integrirane jezicne vjestine izvodi

293

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Ivana Tomi Feri, visi predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Datum i mjesto roenja: 20. svibnja 1973., Split. Skolovanje: glazbena skola; klasicna gimnazija; studij Glazbene kulture na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu (danas Umjetnicka akademija Sveucilista u Splitu); poslijediplomski znanstveni studij Glazbena pedagogija (Muzicka akademija i Filozofski fakultet u Zagrebu ­ Odsjek pedagogije); u tijeku izrada doktorske disertacije pod naslovom "Glazbeno-teorijski spisi Julija Bajamontija" (Muzicka akademija Sveucilista u Zagrebu ­ Odsjek muzikologije). Naslov diplomskoga rada: Splitske crkve kao lokaliteti muziciranja u preporodno doba (1860.-1882.) ­ podrucje: povijest glazbe. Naslov magistarskoga rada: Glazbenopsiholoski aspekti slusanja glazbe ­ podrucje: glazbena psihologija. Radna mjesta: Gimnazija "Ivan Mestrovi" ­ Drnis s privremenim sjedistem u Splitu (1996.); Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu (od 1997.); vanjski suradnik na Umjetnickoj akademiji Sveucilista u Splitu (od 2004.). Doprinos znanosti: proucavanje i unaprjeivanje teorije i prakse metodike glazbene nastave; istrazivanje hrvatske glazbene bastine; mentorstvo diplomskih radova; kontinuirano objavljivanje strucnih i izvornih znanstvenih radova u muzikoloskim i pedagoskim casopisima; aktivno sudjelovanje na znanstveno-strucnim skupovima s meunarodnom suradnjom; clan Hrvatskog muzikoloskog drustva, clan Foruma za slobodu odgoja u sklopu kojeg djeluje kao trener i edukator u projektu RWCT (Reading and Writing for Critical Thinking), stalni suradnik casopisa za kulturu Matice hrvatske "Vijenac". "Kognitivisticko-psiholoski pristup proucavanju glazbene percepcije." Tonovi, 39, 2002, 14-35. "Istrazivanje: Aktualni glazbeni ukus srednjoskolaca i njihov odnos prema novoj glazbi." Arti musices, 32/1, 2001, 29-76. "Socijalno-psiholoske spoznaje glazbenog obrazovanja." apredak, 142, (2001) 4, 456-466. "Glazbena bastina kao poticaj za ucenje i razvoj djecjeg glazbeno-estetskog senzibiliteta." Ziva bastina. Zbornik raova sa znanstveno-strucnog skupa, Zadar 2002, 135-144. "Edukacija za kriticno i kreativno misljenje." Zbornik radova sa meunarodnog znanstvenog i strucnog skupa, 14.-16. lipnja 2001, Brijuni-Pula, Pula 2001, 80-85. "Refleksivna glazbena praksa ­ put k promicanju kreativnosti." Prema kvalitetnoj skoli. Zbornik radova, 2002, 247-251. "Kriticko i kreativno misljenje ­ mogunost i izazov poboljsanja kvalitete skole." Prema kvalitetnoj skoli. Zbornik radova, 2003, 90-94. "Neuropsiholoski pristup proucavanju muzikalnosti ­ glazbeno pedagoske implikacije."Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa Djetinjstvo, razvoj i odgoj, 23.-24. svibnja 2003., Zadar ­ Nin. Zadar: Sveuciliste u Zadru, 2003, 149157. "Refleksija psiholoskih spoznaja o glazbenom razvoju na proces glazbenog obrazovanja predskolskog djeteta." Mirisi djetinjstva. Zbornik radova sa strucnoznanstvenog kolokvija, 25-27. studenog 2002, Split 2002, 61-73. "Pucka glazbena bastina Dalmacije u kontekstu mediteranske tradicije i kulture ­ pedagoske implikacije." Od bastine za bastinu ­ djecji vrti kao djecji kulturni centar. Zbornik radova sa strucnog i znanstvenog skupa, Hvar 2001, 72-79. "Integrirani pristup izucavanju bastine u podrucju umjetnickog izrazavanja." Od 294

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

bastine za bastinu ­ kulturoloski aspekt predskolskog kurikula. Zbornik radova sa strucnog i znanstvenog skupa s meunarodnom suradnjom, Hvar 2003, 98-102. "Socio-psihologijska procjena glazbenih sposobnosti djece." apredak, 145 (2004) 2, 145-152. "Kognitivisticko-psiholoski pristup proucavanju glazbene percepcije." Tonovi, 39, Radovi i ostalo 2002, 14-35. sto nastavnika "Istrazivanje: Aktualni glazbeni ukus srednjoskolaca i njihov odnos prema novoj kvalificira za glazbi." Arti musices, 32/1, 2001, 29-76. izvoenje "Socijalno-psiholoske spoznaje glazbenog obrazovanja." apredak, 142, (2001) 4, nastave 456-466. "Neuropsiholoski pristup proucavanju muzikalnosti ­ glazbeno pedagoske implikacije."Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa Djetinjstvo, razvoj i odgoj, 23.-24. svibnja 2003., Zadar ­ Nin. Zadar: Sveuciliste u Zadru, 2003, 149157. "Integrirani pristup izucavanju bastine u podrucju umjetnickog izrazavanja." Od bastine za bastinu ­ kulturoloski aspekt predskolskog kurikula. Zbornik radova sa strucnog i znanstvenog skupa s meunarodnom suradnjom, Hvar 2003, 98-102. "Socio-psihologijska procjena glazbenih sposobnosti djece." apredak, 145 (2004) 2, 145-152. "Refleksija psiholoskih spoznaja o glazbenom razvoju na proces glazbenog obrazovanja predskolskog djeteta." Mirisi djetinjstva. Zbornik radova sa strucnoznanstvenog kolokvija, 25-27. studenog 2002., Split 2002., 61-73. 3. studenoga 2003. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Glazbena kultura, Estetika glazbe, Povijest hrvatske glazbe. izvodi

295

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Berislav Zarni, docent Ustanova zaposlenja Visoka uciteljska skola Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail http://www.vusst.hr/~berislav/personal Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roen 26. studenog 1959. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu diplomirao je 1985. te stekao naziv profesor filozofije i sociologije; na poslijediplomskom studiju iz suvremene filozofije postigao je akademski stupanj magistra znanosti (1996. godine) s radom iz filozofije znanosti pod naslovom "Objasnjenje cina u analitickoj filozofiji". Kao znanstveni gost boravio je na kraem usavrsavanju na Institute for Logic, Language and Information, University of Amsterdam. Doktorsku disertaciju iz logike pod naslovom "Valjanost prakticnog zakljucka" brani na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu 2000. godine. Postdoktorsko istrazivanje ostvaruje u zimskom semestru 2001./2002. kao gost profesora emeritusa Kristera Segerberga na Odjelu za filozofiju Sveucilista u Uppsali. Od 1995. izvodi sveucilisnu nastavu u kolegijima: filozofija odgoja (1995. - danas), filozofija matematike (1997. ­ 1999.), filozofija znanosti (1999. - danas), logika i filozofija jezika (2000./2001., 2003./2004.), simbolicka logika (2002. - danas) na Sveucilistu u Splitu (Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja te Visokoj uciteljskoj skoli) i na Sveucilistu u Rijeci (Filozofski fakultet). Od 1997. do 1998. obavlja duznost procelnika Zavoda za drustvene i humanisticke znanosti na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. Od 1999. do 2003. te od 2004. godine do danas obavlja duznosti prodekana na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu. Clan je brojnih domaih i inozemnih profesionalnih udruga. Objavljuje znanstvene radove u inozemnim i domaim publikacijama. Obavlja recenzentske poslove za priloge iz logike i filozofije odgoja u veem broju znanstvenih casopisa i edicija. Clan je izdavackog savjeta edicije Advanced Studies in Mathematics and Logic, Polimetrica, Monza. Sudjelovao je na brojnim domaim i vodeim inozemnim znanstvenim skupovima (Montreux, Amsterdam, Bec, Münster, Prag itd.) posebno s prilozima iz filozofske logike. Njegov je glavni znanstveni doprinos izgradnja «update semantike» za logiku imperativa i u tom podrucju prepoznat je na meunarodnoj razini. Na projektu Logika, modalnost i jezik autor sudjeluje kao istrazivac. Zainteresiran je za popularizaciju i diseminaciju logike i filozofije preko interneta. [radovi na engleskom jeziku] Imperative logic, moods and sentence radicals. U: Proceedings of the Fourteenth Amsterdam Colloquium. P. Dekker and R. Van Rooy (eds.). pp. 223-228. Institute for Logic, Language and Computation / Department of Philosophy. University of Amsterdam. 2003. ISBN: 90-5776-118-1 Imperative change and obligation to do. U: Logic, law, morality: thirteen essays in practical philosophy in honour of Lennart Aqvist. Krister Segerberg and Rysiek Sliwinski (eds.). pp. 79-95. Niz: Uppsala philosophical studies 51. Uppsala: Department of Philosophy, Uppsala University, 2003. ISSN 1402-1110 ISBN 91506-1672-2 Prima facie consequence in update semantics for change expressions (abstract). Bulletin of Symbolic Logic 9: 111-112, 2003. ISSN 1079-8986 (*) Imperative negation and dynamic semantics. In: Meaning: the Dynamic Turn. J. Peregrin (editor). Niz: Current Research in the Semantics/Pragmatics Interface vol. 12. Elsevier, Oxford ­ Amsterdam, 2003. ISBN: 0-08-044187-4 A two-dimensional semantics for the language of intentionality? (abstract). Bulletin of Symbolic Logic 8: 164, 2002. ISSN 1079-8986 Dynamic semantics, imperative logic and propositional attitudes. UPPP (Uppsala 296

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Prints and Preprints in Philosophy) 2002 no. 1 Department of Philosophy. Uppsala University. 2002. Learning to learn: an epistemological paradox in education. Synthesis Philosophica 32: 355-362. 2001. ISSN 0352-7875 [radovi na hrvatskom jeziku] U perspektivi dinamicne semantike: valjanost prakticnog zakljucka. Biblioteka "Filozofska istrazivanja", Zagreb, 2005. ISBN: 953-164-071-8 (u tisku). Dinamika znanja i obrazovanja. U: Skola nade - znanje i obrazovanje: poruke / Crnci, Josip i Puzevski, Valentin (ur.). - Krizevci: Hrvatski pedagosko-knjizevni zbor, 2004. 44-52 Znanje-proces. U: Kvalitetna edukacija i stvaralastvo (II). (Zbornik Drugih dana Mate Demarina) str . 57-63. Pula , 2002. ISBN 953-98198-5-7 Odgoj i prirodni razvoj. Skolski vjesnik 50 (1): 15-25, Split, 2001. ISSN 0037-654X Epistemoloski paradoks obrazovanja. Metodicki ogledi 13: 17-26, Zagreb, 2001. ISSN 0353-765X Neka pitanja o logici i obrazovanju. Logika 4: 13-24. Zagreb, 2000. ISSN 13322974 Ispravnost zakljucka i logicka sposobnost. Logika 2 : 75-89. Zagreb, 2000. ISSN 1332-2974 Brojke, brojevi i njihova logicka uloga. Logika 1: 10-23. Zagreb , 2000. ISSN 13322974 Za izvoñenje nastave iz kolegija u granama filozofije odgoja, logike i etike nastavnika Radovi i ostalo kvalificira: sto nastavnika njegovo prethodno obrazovanje, posebno cinjenice da tema magisterija pripada grani kvalificira za filozofije (humanistickih i drustvenih) znanosti, a tema doktorata grani logike; izvoenje znatan broj objavljenih znanstvenih radova koji su relevantni za sadrzaje spomenutih nastave kolegija; prethodno nastavno iskustvo (ukupno osamnaest godina, deset godina u sveucilisnoj nastavi); izrada i ureñivanje izvora ucenja, meñu kojima se posebno istice kolekcija online interaktivnosti i drugih izvora ucenja na tematskim stranicama Interaktivna logika (http://www.vusst.hr/~logika/pilot/), skripta iz simbolicke logike (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf/), su-urednistvo «Internet enciklopedije» Encyclopaedia of Philosophy of Education (http://www.philosophy-ofeducation.org/Encyclopaedia/), voñenje obrazovnog portala Filozofija odgoja (http://www.vusst.hr/~berislav/phed) te niz drugih radova i aktivnosti usmjerenih popularizaciji i diseminaciji filozofije i logike. 8. svibnja 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Filozofija odgoja, Logika, Etika izvodi

297

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.4.2.

Nastavnici u postupku izbora

298

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

299

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Antun Arbuni, docent Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roñen 1958. u Splitu. Osnovnu skolu zavrsio u Jelsi, a srednju u Hvaru 1976. Iste godine upisao Pedagosku akademiju u Zadru, smjer razredne nastave, te diplomirao 1979. s temom "Kultura usmenog i pismenog izraza u prvom razredu osnovne skole". Od 1979. godine do 2000. radi kao ucitelj razredne nastave (i u kombiniranim odjelima razredne nastave), voditelj je strucnog aktiva ucitelja razredne nastave i mentor pripravnicima. Od 1985. do 1987. vrsitelj je duznosti ravnatelja OS u Bogomoljima. Uz rad, 1988./89. upisao je pedagogiju i psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, zbog ratnih ratnih prilika studij prekinuo u rujnu 1991., te ga nastavio na Filozofskom fakultetu u Zadru kao jednopredmetni studij pedagogije, gdje i diplomira 1994. s dilomskim radom naslovljenim "Analiza ciljeva i zadataka nastave knjizevnosti u cetvrtom razredu osnovne skole". Godine 1994. upisao je poslijediplomski studij na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, smjer poremeaji u ponasanju. Magistarski rad "Slobodno vrijeme mladih i prevencija poremeaja u ponasanju" obranio je 1997. Akademske god. 1997./98. prijavio je temu doktorske disertacije izvan doktorskog studija na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu pod naslovom "Slobodno vrijeme djece (ucenika) osnovnoskolske dobi", a doktorirao je 12. studenoga 2002. Godine 2000. primljen je na Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu, na Odsjeku za pedagogiju, gdje radi kao asistent i visi asistent na kolegijima: uvod u pedagogiju, sistematska pedagogija, metodologija pedagoskih istrazivanja sa statistikom (1 i 2), andragogija, socijalna pedagogija, pedagogija slobodnog vremena te od akademske 2001./02. do danas radi kao nastavnik didaktike u programu PDI na FF-u. Sudjelovao je na 9 znanstvenih i strucnih skupova s meñunarodnim sudjelovanjem, od koji 2 u inozemstvu, te na 6 strucnih skupova u zemlji. Odrzao pozivno predavanje u svojstvu uvodnicara o temi «Interno skolsko ocjenjivanje« (strucni skup) za Zavod za skolstvo RH (Varazdin, studeni 2004.). Objavio 7 izvornih znanstvenih i 1 pregledni clanak (od cega 4 u casopisima koji se referiraju u meñunarodnim bazama podataka), te jedan strucni clanak. U zvanje docenta izabran na sjednici Fakultetskog vijea od 23. prosinca 2003., a za znanstveno podrucje drustvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu (klasa:640-03/03-01/85; urbroj:3804-480-03-2). Arbuni, A. (1998): Interesi djece za slobodne aktivnosti. Napredak 139 (2), 186192, Zagreb. Arbuni, A. (1998): Poznavanje interesa djece i njihovih roditelja za slobodnim aktivnostima kao temelj programa primarne prevencije poremeaja u ponasanju. Hrvatska revija za rehabilitacijska istrazivanja 34 (1), 117-126, Zagreb. Arbuni, A., Ljubeti, M. (1999): Izazov pedagogiji 21. stoljea, u: Didakticni in metodicni vidiki nadaljnega izobrazevanja (zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog savjetovanja), 116-121, Pedagoska fakulteta Univerze v Mariboru, Maribor. Arbuni, A. (2000): Za promjenu razredno-predmetnog sustava. Napredak 141 (3) 352-362, Zagreb. Arbuni, A. (2001): Multivarijantne analize u pedagogiji, u: Teorijsko-metodoloska utemeljenost pedagoskih istrazivanja, (zbornik radova s Meunarodnog 300 Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju, Ivana Lucia 3 - Zagreb [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

znanstvenog kolokvija u Opatiji), 232-236, Filozofski fakultet, Rijeka. Arbuni, A. (2001): Kvantitativno-kvalitativna usporedba dviju citanki za cetvrti razred osnovne skole. Zrno, vol.XIV., 45-46 (70-71) 18-21, Zagreb. Arbuni, A. (2001): Djeca i slobodno vrijeme - razlike izmeu aktivnosti provoenja i pridanih vrijednosti, u: Didakticni in metodicni vidiki prenove in razvoja izobrazevanja (zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog savjetovanja), 463-476, Pedagoska fakulteta Univerze v Mariboru, Maribor. Arbuni, A. (2002): Slobodne aktivnosti izmeu pedagogijske teorije i prakse, u: Odnos pedagogijske teorije i pedagoske prakse, (zbornik radova s Meunarodnog znanstvenog kolokvija u Crikvenici), 303-309, Filozofski fakultet, Rijeka. Arbuni, A. (2004): Roditelji i slobodno vrijeme djece. Pedagogijska istrazivanja 1 (2), 221-231, Zagreb. Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi znanstveno-istrazivacka i nastavna djelatnost (vidi popis radova i zivotopis) strucna djelatnost i 20-godisnji rad u razredu, od cega 12-godisnji rad u kombiniranom odjelu clan Organizacijskog odbora Utemeljivacke skupstine HPD te clanstvo u istom clan HPKZ

23. prosinca 2003. Didaktika

301

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Loredana Kun, docent Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roñena je 10. srpnja 1955. u Dubrovniku. Klasicnu gimnaziju zavrsila je u Splitu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i klasicnu filologiju 1979. Zavrsila je poslijediplomski studij knjizevnosti, a doktorirala je filologiju na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu 1991. Mentor joj je bio prof. dr. sc. Jure Kastelan do odlaska u mirovinu, te prof. dr. sc. Franjo Grcevi. Od 1979. do 1992. radila je kao profesorica hrvatskoga, latinskog i grckog jezika na Klasicnoj gimnaziji i u Zdravstvenom obrazovnom centru u Splitu. Od 1988. do 1991. bila je vanjska suradnica na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu. U akad. god. 1993./1994. gostujui je profesor hrvatskoga jezika na Sveucilistu u Torontu, a od 1996. zaposlena je kao znanstveni istrazivac i nastavnik na Sveucilistu York u Torontu (Kanada). Ukljucena je u znanstvenoistrazivacki projekt ,,Ottoman women in Balkans". Clanica je znanstveno-strucnog skupa ,,Drustvo i tehnologija" u Opatiji (2004.). Clanica je ,,Modern Language Association" u New Yorku. Sudjeluje na domaim i meñunarodnim znanstvenim skupovima (,,Tehnologija i drustvo", Rijeka, 2003., University of Hawaii, 2004.). Pjesnikinja je, esejist, knjizevni i likovni kriticar. Tekstove je objavljivala u dnevnicima ,,Slobodnoj Dalmaciji", ,,Vecernjem listu", te u casopisima ,,Skolski vjesnik", ,,Ognjiste" i ,,Zadarska revija". Objavila je pjesnicku zbirku ,,Nedovrsena pjesma", Biblioteka Marko Maruli, Split, 1991. i tragediju u tri cina ,,Danaide", Mogunosti, Split, br. 9-10, str. 1605-631, 1986. Dobitnica je Zlatne medalje za najbolji tekst u glazbi, u izvedbi Josipe Lisac Nismo mi bez cilja, 1988. Kun, L. (2002.). Mitolosko-simbolicna struktura u knjizevnosti, Skolski vjesnik, Vol. 51, broj 1-2, Split, str. 127-131. Kun, L. (2003.). Knjizevna tradicija ljudskog zrtvovanja u civilizacijama Grka, Rimljana i Maya, Drustvo i tehnologija, Rijeka, str. 26-29. Kun, L. (2004.). Poetika simbolizma, Znanstvena biblioteka, specijalna izdanja, Hrvatskosvicarsko drustvo, Split, str. 1-151. Kun, L. (2004.). Opis zenskih likova u medijima i drevnoj grckoj knjizevnosti, University of Hawaii, Honolulu, Hawaii International Conference on Arts aand Humanities, str. 279-287. Kun, L. (2003.). Myth and Imagination in Greece and Rome, skripta, York University, Toronto, str. 8-200, (suautorstvo). Kun, L. (2003.). Roots of Modeern Culture: The Modern Period, York University, Toronto, str. 1-220, (suautorstvo). Kun, L. (2004.). Dioklecijan ­ rimski imperator i njegovo znacenje za graditeljsku tehnologiju, Informatologija, Rijeka (u tisku). Osim radova navedenih u popisu radova u posljednjih pet godina, nastavnika kvalificiraju i sljedei radovi: Beros, L. (1991.). Simbolisticka novela u hrvatskoj i srpskoj modernoj, doktorska disertacija, Zagreb. Kun, L. (1990.). Dragocjeno znanstveno djelo, Mogunosti, br. 7-8, Split, str. 821.823. Kun, L. (1993.). Erotski svijet u suvremenoj prozi, Zadarska revija, Zadar, str. 151-161. Kun, L. (1996). Pripovjedna stvarnost u novelistici Dinka Simunovia, Ognjiste, br. 7, Karlovac-Zagreb, str. 33-36. 2005. Sveuciliste York, Toronto (Kanada) [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave

Datum zadnjeg izbora u zvanje

302

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Predmet (-i) koje izvodi

Interpretacija knjizevnog djela, Regionalno-pucka knjizevnost, Cakavska knjizevnost

303

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Drazen Jasi, docent Ustanova zaposlenja E-mail [email protected] Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen je 18. svibnja 1965. Potjece iz katolicke obitelji. Cjelokupno osnovno, srednjoskolsko i fakultetsko obrazovanje zavrsio je u Splitu. Diplomirao je na Pomorskoj akademiji 1987. god., (opis kretanja u magistrirao 1997. god. s temom Geografske i oceanografske znacajke Palagruskog praga, a 1999. god. struci) obranio doktorsku disertaciju o temi Geografske i oceanografske znacajke Srednjojadranskog praga, na PMF-u, Odsjek geografije u Zagrebu. Radno iskustvo stjecao je, izmeñu ostaloga, i u vise inozemnih tvrtki: TransEuropa Line iz Engleske, Pronav iz Amerike, KGJS iz Norveske, Azalea iz Nizozemske, te Mitsui OSK Lines iz Japana, gdje povremeno radi kao instruktor u LNG trening centru u Chiba City. Za vrijeme Domovinskog rata bio je aktivno ukljucen u ratne operacije u 141. Brigadi hrvatske vojske i dobio medalju Oluja. Sudjelovao je na meñunarodnim strucnim skupovima: od 26. do 30. rujna 2000. god. u Bergenu, Norveska (Training Certificate for Crisis Management Seminar); od 24. do 28. ozujka 2001. god. u Subic Bay Freeport Zone, Filipini (Certificate of Competition training course Ship Simulator and Bridge Teamwork); od 2. do 3. svibnja 2002. god. u Rogoznici (Third PanEuropean Shipping Conference) na kojemu mu je objavljen i strucni rad; od 13. rujna do 4. listopada 2002. god. Chiba City, Japan (LNG Carrier Familiarization Course inc. Simulator for Officer); od 5. listopada do 25. studenog 2002. na japanskom brodu Northwest Swallow; od 15. kolovoza do 14. studenog 2003. u japanskom Site Teamu u Samsungu, J. Koreja; od 7. do 11. ozujka 2005. u Southamptonu (UK) (Chevron Bridge Management Seminar). Jasi, D., Trosi, Z. i Kasum, J. (1998): Promjene temperature zraka i oborine na otoku Palagruzi (1961Popis radova u zadnjih 5 godina 1990). Acta Geographica Croatica, Vol. 33. Zagreb. Biani, Z., Hell, Z. i D. Jasi (1998): Termohalinska svojstva morske vode u Paskom zaljevu i Velebitskom kanalu, Geoadria vol. 3, Zadar. Biani, Z., Hell, Z. i D. Jasi (1998): Usporedba termohalinskih stanja morske vode u mikropodrucjima Piran i Rovinj. Acta Geographica Croatica, vol. 33., Zagreb. Jasi, D., Bognar, A. i J. Riñanovi (1999): Geoloske i geomorfoloske znacajke Srednjojadranskog praga. Pomorski zbornik, Rijeka. Jasi, D., Biani, Z i J. Kasum (2002): The Central Adriatic Shelf ­ Important Research and Data Processing Methodology, Geoadria Vol. 7/1, Zadar. Trosi, Z., Jasi, D. i V. Marinkovi (2003): Climatic features of Palagruza, Geoadria, Zadar. Grzeti, Z., Kasum, J. i D. Jasi (2002): Hydrographic Organizations and Surveys, International PanEuropean Shipping Conference, Rogoznica. Jasi (2003): Turisticka geografija pod nazivom Turisticka geografija Hrvatske, Veleuciliste, Split. Gore navedeni radovi. Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave 23.sijecnja 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Geografija, Hidrogeografija i hidrogeografske posebnosti Hrvatske izvodi

304

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Maja Ljubeti Ustanova zaposlenja DV ,,Cvit Mediterana", Split

mljubeti@inet. hr E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñena je 1959. godine u Splitu. Od 1979. godine radi na radnom mjestu odgojitelja mentora te odgojitelja savjetnika u (opis kretanja u solinskim i splitskim djecjim vrtiima. U DV «Cvit Mediterana» obnasala je od 1991. do struci) 1993. godine duznost ravnatelja. Trenutacno se nalazi na radnom mjestu strucnog suradnika - pedagoga za privatne i vjerske djecje vrtie grada Splita. Na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zadru diplomirala je pedagogiju kao jednopredmetni studij 1994. godine obranom diplomskog rada o temi: Otvoreni vrti. Godine 1994. upisala je poslijediplomski studij na Fakultetu edukacijskorehabilitacijskih znanosti Sveucilista u Zagrebu, smjer poremeaji u ponasanju, te 1997. obranila magistarski rad o temi: Obitelj i rano otkrivanje poremeaja u ponasanju predskolske djece. Akademske 1997./98. godine prijavila je temu doktorske disertacije izvan doktorskog studija na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu s naslovom Samoprocjena i procjena pedagoske kompetentnosti roditelja, te je doktorirala 2004. godine. Od 1999./2000.godine na Visokoj uciteljskoj skoli u Splitu vodi izborni kolegij Zlostavljanje djece za studente druge godine Predskolskog odgoja, a u akademskoj godini 2004./2005. vodi izborni kolegij Obiteljska pedagogija za studente Uciteljskog studija i Predskolskog odgoja. Objavila je cetiri znanstvena rada od kojih su dva objavljena u casopisima citiranima u tercijarnim publikacijama (A1), jedan u zborniku radova s meñunarodnih znanstvenih skupova, a jedan je znanstveni rad objavljen u zborniku radova s domaeg znanstvenog skupa. Autorica je 28 strucnih radova i jedne strucne knjige. Recenzirala je tri knjige, a na jednoj knjizi je bila redaktor. Arbuni, A., Ljubeti, M. (1999.) Izazov pedagogiji 21. stoljea, izvorni znanstveni clanak (A2). U: Popis radova u zadnjih 5 godina Didakticni i metodicni vidiki nadaljnega razvoja izobrazevanja ­ knjiga referatov z mednarodnega znanstvenega posveta. Univerza v Mariboru, Pedagoska fakulteta Maribor oddelek za pedagogiko, didaktiko in psihologijo, Maribor, 25. i 26. November 1999., str. 116121. Ljubeti, M. (1999.) Djecji vrti i strucno kompetentan odgajatelj, izvorni znanstveni clanak (A2). U: Nastavnik ­ cimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju (zbornik radova). Meñunarodni znanstveni kolokvij ­ Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, str. 435 ­ 440. Ljubeti, M. (1999.) Sto o obrazovanju odgojitelja misle sami odgojitelji. U: Zbornik radova Cakovec 99, Cakovec, str. 53 ­ 57. Ljubeti, M. (1999.) Komunikacija u funkciji razvijanja kvalitetnijih suradnickih odnosa (radionica za odgojitelje). U: Zbornik radova 6. dani predskolskog odgoja, Split, str. 151. Ljubeti (2000.) Roditeljski dozivljaj uvoñenja "promjena" i kvalitete djecjeg vrtia. U: Sazeci radova ­ II. Strucno znanstveni skup Vrti kao djecja kua br. 2, Porec, Sigra. Ljubeti, M. (2000.) Izazov roditeljstva (radionica za odgojitelje i roditelje). U: Zbornik radova 7. dani predskolskog odgoja, Split, str. 157-158. Ljubeti, M. (2000.) Kako u djecjem vrtiu zapoceti putovanje prema kvaliteti. U: Zbornik Radova Rikvas 21 Odiseja u skolstvu. Rijeka, Grad Rijeka i Medicinska skola u Rijeci, str.78 ­ 79. Ljubeti, M. (2000.) Kvalitetna komunikacija kao preduvjet stvaranja i odrzavanja kvalitetnih odnosa. U: Zbornik radova ­Prvi dani osnovne skole "Prema kvalitetnoj skoli", Split, HPKZ Ogranak Split, str. 22-23. Ljubeti, M. (2001.) Partnerstvo obitelji i djecjeg vrtia, pregledni clanak (A1). Napredak, br. 1, Vol.142, Zagreb, HPKZ, str. 16 ­23. Ljubeti, M. (2001.): Vazno je znati kako zivjeti. Zagreb, Alinea. Ljubeti, M. (2002.) Radionice osnazivanja odgajatelja (odgajatelji u kvalitetnoj skoli). U: Zbornik radova RI-Kvas ­21 ­ Svaki ucenik moze uspjeti. Rijeka, Grad Rijeka i Medicinska skola u Rijeci, str. 57 ­ 62. 305

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Ivanci-Mandi, S., Ljubeti, M. (2002.) Novo i korisno iskustvo za sve. U:Zborniku ,,Mirisi djetinjstva" ­ 9. dani predskolskog odgoja splitsko ­ dalmatinske zupanije. Split, Djecji vrti Radost, str. 304 ­ 307. Budi, E., Kutlesa, M., Ljubeti, M. (2002.) Igrom smo spojili ugodno s korisnim. U: Zborniku ,,Mirisi djetinjstva" ­ 9. dani predskolskog odgoja Splitsko ­ dalmatinske zupanije. Split, Djecji vrti Radost, str. 308 ­ 310. Gulam, S., Rezi, M., Santi, T., Seri, D., Uvodi, K., Vuckovi, V., Ljubeti, M. (2002.) Svemir. U: Zborniku ,,Mirisi djetinjstva" ­ 9. dani predskolskog odgoja Splitsko ­ dalmatinske zupanije. Split, Djecji vrti Radost, str. 225 ­ 228. Ljubeti, M. (2002.) Nova uvjerenja i nova ponasanja ­ ono sto nam je potrebno. Split, Skolski vjesnik Vol. 51, br. 1-2, str. 13 ­ 17. Ljubeti, M. (2003.) Samoprocjena umjesto procjene. Casopis Dijete Vrti Obitelj, br. 29, Zagreb. Udruga roditelja Korak po korak, str. 5 ­ 6. Ljubeti, M. (2003.) ,,3P" (Promjene, problemi, postignua) u vrtikoj praksi privatnih i vjerskih vrtia grada Splita. U: Postignua u praksi i teoriji predskolskog odgoja, meñunarodni strucno-znanstveni skup. Opatija, Preluk, str. 179 ­ 182. Ljubeti, M. (2003.) Roditelji u vrtiu ­ djecjoj kui U: Zbornik radova Cakovec, Povezivanje i suradnja vrtia u skladu s djecjom prirodom,strucno-znanstveni skup. Cakovec, Djecji centar Cakovec, Djecji vrti Bubamara ­ Kneginec, Djecji vrti Varazdin, Visoka uciteljska skola u Cakovcu, str. 22-25. Ljubeti, M. (2004.) Roditeljska percepcija suradnje obitelji i djecjeg vrtia u privatnim i vjerskim te gradskim/opinskim vrtiima Splitsko - dalmatinske zupanije U: Zbornik radova ­ 10. meñunarodni dani predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije Mirisi djetinjstva, strucno-znanstveni skup. Split, Djecji vrti Cvit Mediterana, str. 87-109. Ljubeti, M. (1998.) Samoprocjena kompetentnosti roditelja za roditeljsku ulogu (izvorni znanstveni Radovi i ostalo clanak). Napredak. Vol. 139, br.3, str.290 ­ 297. sto nastavnika Ljubeti, M. (2001.) Partnerstvo obitelji i djecjeg vrtia (pregledni clanak). Napredak. Vol. 142, br. 1, kvalificira za str. 16 ­23. izvoenje Arbuni, A. i Ljubeti, M.: Izazov pedagogiji 21. stoljea, Meñunarodni znanstveni skup Didakticni nastave in metodicni vidiki nadaljnega razvoja izobrazevanja, Pedagoska fakulteta Univerze v Mariboru, Maribor, 2000., str. 116-121. Ljubeti, M. (1999.) Djecji vrti i strucno kompetentan odgajatelj. U: Nastavnik ­ cimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju (zbornik radova). Meñunarodni znanstveni kolokvij ­ Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, str. 435 ­ 440. Magistarski rad: Obitelj i rano otkrivanje poremeaja u ponasanju predskolske djece, Zagreb, Fakultet za defektologiju Sveucilista u Zagrebu, 1997. Doktorska disertacija: Samoprocjena i procjena pedagoske kompetentnosti roditelja, Zagreb, Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu, 2004. Ljubeti, M. (2001.): Vazno je znati kako zivjeti. Zagreb, Alinea. U postupku izbora u zvanje. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Obiteljska pedagogija, Partnerstvo obitelji i skole izvodi

306

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Nenad Rogulj, visi asistent Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu

[email protected] E-mail http://mapmf.pmfst.hr/~nrogulj/ Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen je 14. listopada 1961. godine u Splitu. Po zavrsetku srednje skole upisao se na Filozofski fakultet u Zadru ­ Nastavnicki studiji u Splitu, gdje je diplomirao 1985. godine i stekao zvanje (opis kretanja u profesora tjelesnog odgoja. Magistarski rad pod nazivom "Utjecaj situacijskih struktura kretanja struci) na rezultat rukometne utakmice" obranio je 1990. godine na Fakultetu za fizicku kulturu u Sarajevu. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Ucinkovitost taktickih modela u rukometu" obranio je 2003. godine na Kinezioloskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu. Od 1993. godine s Fakultetom prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu zasnovao je ugovorni radni odnos kao vanjski strucni suradnik za provedbu redovite i izborne nastave iz predmeta Rukomet. S istim fakultetom zasnovao je 1997. godine radni odnos u zvanju asistenta. Trenutacno je u zvanju viseg asistenta. Od 2001. godine surañuje i na predmetu Teorija treninga. Od 1.10.2004. g. angaziran je kao vanjski suradnik na predmetu Osnove kineziologije na Visokoj uciteljskoj skoli u Splitu. Aktivno se bavio rukometom i obavljao razlicite strucne poslove u rukometnom sportu, a trenutacno je angaziran kao trener u hrvatskoj zenskoj juniorskoj i seniorskoj reprezentaciji. U vise navrata bio je predavac na seminarima i znanstveno-strucnim skupovima za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture i rukometne trenere u zemlji i inozemstvu. Obavlja i vise duznosti u strukovnim organizacijama. Napisao je i objavio vei broj znanstvenih i strucnih radova i knjigu. Rogulj N. (2000). Differences in situation-related indicators of handball game in relation to the Popis radova u zadnjih 5 godina achieved competitive results of the teams at 1999 World Championship in Egypt. Kinesiology, 32 (2), 63-74. Srhoj, V., N. Rogulj, M. Padovan, R. Kati (2001). Influence of the attack end conduction on match result in Handball. Collegium Antropologicum, 25 (2):611-617. Rogulj, N., V. Srhoj, I. Banovi (2001). Utjecaj motorickih sposobnosti na uspjesnost u situacijsko-motorickim testovima u rukometu. Skolski vjesnik, (1): 41-46. Rogulj, N., V. Srhoj, A. Naumovski (2001). Differences in situation-related indicators of the game in relation to resulting successfulness of engaged and opposed teams in top quality handball. Magazin Sport&Science (special issue), 120-128. Srhoj, V., M. Marinovi, N. Rogulj (2002). Position specific morphological characteristics of top-level male handball players. Collegium Antropologicum 26 (1):219-227. Srhoj, V., N. Rogulj (2003). Osnovne znacajke igre vrhunskih ekipa u suvremenom rukometu. Savremeni sport (1-2):31-34. Rogulj N., V. Srhoj (2003). Wie beeinflusst die Torwurfrichtung das Spielergebnis im Spitzenhandball. Laistungssport, (1):50-53. Rogulj, N., V. Srhoj, M. Cavala (2004). The training programming during the competition microcycle in handball. Handball periodical, (1):65:71. Rogulj, N., I. Banovi, T. Jeli (2004). Latentna struktura motorickih sposobnosti studenata kineziologije. Skolski vjesnik. Rogulj, N., V. Srhoj, LJ. Srhoj (2004). The Contribution of Collective Attack Tactics in Differentiating Handball Score Efficiency. Collegium Antropologicum (u tisku). Rogulj, N., I. Banovi, V. Srhoj, T. Jeli (2004). Razlikovanje motorickih sposobnosti studenata prema skolskom uspjehu. Fizicka kultura (u tisku). Rogulj, N. V. Srhoj (2004). Utjecaj elemenata kolektivne taktike napada na rezultat utakmice u rukometu. Fizicka kultura (u tisku). Radovi u zbornicima s meñunarodnih znanstveno-strucnih konferencija: Rogulj, N., V. Srhoj (2000). Diferences in the situation-related indicators of the game in defense in relation to quality and resulting successfulness of teams in top quality handball. Zbornik radova 5. Annual Congress of the European College of Sport Science, str. 617. Jyväskylä. Rogulj, N., V. Papi, V. Srhoj, V. Zanchi (2001). Leg abduction kinematic characteristics of handball goalkeeper. Zbornik radova 6. Annual Congress of the European College of Sport Science, Cologne, str. 1212. 307

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Rogulj, N., V. Papi, V. Srhoj (2002). Proposal of a novel methodological approach to the tactics analysis in rd sport games. Zbornik radova 3 International scientific conference "Kinesiology new perspectives", Opatija, str. 628-631. Cavala, M., N. Rogulj, V. Srhoj (2002). Basic and situation-related motor characteristics of female handball rd players in younger age groups. Zbornik radova 3 International scientific conference "Kinesiology new perspectives", Opatija, str. 272-275. Rogulj, N., D. Vuleta, D. Milanovi (2003). Modeliranje treninga brzinske izdrzljivosti u vrhunskom rukometu. Zbornik radova Meñunarodnog znanstveno-strucnog skupa "Kondicijska priprema sportasa", Zagreb, str. 511-513. Papi V., N. Rogulj, V. Srhoj, M. Cavala (2003). Game theory application for the 7-m throw in handball. U: Book of abstracts 8th Annual Congress European College of Sport Science, Salzburg, str. 123. Rogulj, N., V. Papi (2004). Arm adduction-abduction kinematic characteristics of handball goalkeeper. Workshop on signals and systems in human motion-SOFTCOM, Split, str. 52-56. Radovi u zbornicima s domaih znanstveno-strucnih konferencija: Rogulj, N., V. Srhoj (2000). Ucinkovitost taktike provedbe i obrane sedmerca u rukometu. Zbornik radova IX. ljetne skole pedagoga fizicke kulture, Rovinj, str. 95-97. Srhoj, V., N. Rogulj (2001). Utjecaj programiranog trenaznog procesa u pripremnom razdoblju na motoricku efikasnost vrhunskih rukometasa. Zbornik radova X ljetne skole pedagoga fizicke kulture, Porec, str. 80-82. Rogulj, N. (2001). Modeliranje natjecateljskog mikrociklusa u rukometu. Zbornik radova X ljetne skole pedagoga fizicke kulture, Porec, str. 208-211. Rogulj, N., V. Srhoj, I. Banovi (2002). Znacenje snage za situacijsku ucinkovitost u rukometu. Zbornik radova XI. ljetne skole pedagoga fizicke kulture, Rovinj, str. 178-180. Rogulj, N., D. Vuleta, D. Milanovi (2002). Utjecaj parcijalnog na konacni rezultat utakmice. Zbornik radova znanstveno-strucnog skupa "Dopunski sadrzaji sportske pripreme", Zagreb, str. 320325. Rogulj, N., I. Banovi, S. Petri (2004). Razlike motorickih sposobnosti spram razine motorickih znanja iz sportskih igara. Zbornik radova 13. Ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, str. 178-183. Cavala, M., N. Rogulj, V. Srhoj (2004). Vrednovanje usvajanja motorickih znanja iz rukometa u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u 5. razredu osnovne skole. Zbornik radova 13. Ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, str. 284-288. Radovi u glasnicima, biltenima, prigodnim zbornicima i zbornicima trenerskih seminara: Rogulj, N. (2000). Rukomet u skoli. Glasnik Udruge za sport i rekreaciju djece i mladezi grada Splita, Split, str. 60-67. Rogulj, N., V. Srhoj (2001). Osnove rada s vratarima mlañih dobnih skupina u rukometu. Glasnik Udruge za sport i rekreaciju djece i mladezi grada Splita, Split, str. 90-97. Rogulj, N., V. Srhoj (2001). Neke mogunosti primjene rukometa u skoli. Zbornik radova Drustva sportskih pedagoga Splita, Split, str. 1-13. Srhoj, V., N. Rogulj, (2001). Prostorno-vremenska optimalizacija tehnicko-taktickih aktivnosti u napadu kao bitan cinioc situacijske uspjesnosti u vrhunskom rukomet. Zbornik radova XXV seminara trenera Hrvatskog rukometnog saveza, Pula, str. 57-60. Rogulj, N. (2002). Metodika obuke vratara i specificnosti njihove selekcije i razvoja. Zbornik radova XXVI seminara trenera Hrvatskog rukometnog saveza, Pula, str. 167-171. Rogulj, N. (2002). Trening specijalne i situacijske fizicke pripreme vratara u rukometu. Metodika obuke vratara i specificnosti njihove selekcije i razvoja. Zbornik radova XXVI seminara trenera Hrvatskog rukometnog saveza, Pula, str. 173-176. Rogulj, N., V. Srhoj (2003). Razlike motorickih sposobnosti ucenika u odnosu na kvalitetu rukometne tehnike. Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split, str. 157-163. Rogulj, N., V. Srhoj, I. Simunovi (2003). Promjene u motorickim sposobnostima djece predskolske dobi nakon jednogodisnjeg programiranog kinezioloskog tretmana. Zbornik radova Fakulteta prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split, str. 165-173. Rogulj, N., V. Srhoj (2003). Osnove tehnike i metodike varki s loptom u rukometu. Glasnik Udruge za sport i rekreaciju djece i mladezi, Split, str. 136-143. Rogulj, N., Z. Kordi (2003). Situacijski kondicijski trening mlañih dobnih skupina. Zbornik radova 308

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

XXVII seminara trenera Hrvatskog rukometnog saveza, Zagreb, str. 85-87. Rogulj, N., Z. Kordi (2003). Ucinkovitost taktickih modela u rukometu. Zbornik radova XXVII seminara trenera Hrvatskog rukometnog saveza, Zagreb, str. 89-93. Knjige: Rogulj, N. (2000). Tehnika, taktika i trening vratara u rukometu. Fakultet prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split. Rogulj, N. (2000). Differences in situation-related indicators of handball game in relation to the Radovi i ostalo achieved competitive results of the teams at 1999 World Championship in Egypt. Kinesiology, sto nastavnika 32 (2), 63-74. kvalificira za Srhoj, V., N. Rogulj, M. Padovan, R. Kati (2001). Influence of the attack end conduction on match result izvoenje in Handball. Collegium Antropologicum, 25 (2):611-617. nastave Srhoj, V., N. Rogulj (2001). Utjecaj programiranog trenaznog procesa u pripremnom razdoblju na motoricku efikasnost vrhunskih rukometasa. Zbornik radova X ljetne skole pedagoga fizicke kulture, Porec, str. 80-82. Srhoj, V., M. Marinovi, N. Rogulj (2002). Position specific morphological characteristics of top-level male handball players. Collegium Antropologicum 26 (1):219-227. Rogulj, N., V. Srhoj, I. Simunovi (2003). Promjene u motorickim sposobnostima djece predskolske dobi nakon jednogodisnjeg programiranog kinezioloskog tretmana. Zbornik radova Fakulteta prirodoslovnomatematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu, Split, str. 165-173. Rogulj, N., I. Banovi, T. Jeli (2004). Latentna struktura motorickih sposobnosti studenata kineziologije. Skolski vjesnik. Rogulj, N., I. Banovi, S. Petri (2004). Razlike motorickih sposobnosti spram razine motorickih znanja iz sportskih igara. Zbornik radova 13. Ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, str. 178-183. 1. listopada 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) Rukomet na pijesku koje izvodi

309

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.4.3.

Vanjski suradnici

310

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Nikola Anusi, asistent Ustanova zaposlenja E-mail Odjel za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu [email protected]

Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen u Podgori 1974. Osnovno skolovanje zavrsio u Podgori, srednje u Makarskoj. Jednopredmetni studij povijesti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomski (opis kretanja u rad s temom iz nacionalne povijesti 19. st. pod naslovom Mihovil Pavlinovi i hrvatski narodni struci) preporod u Dalmaciji obranio kod akademika Nikse Stancia. Kao student tree godine studija bio vanjski suradnik Obrazovnog programa Hrvatskog radija, a potkraj studija, tijekom cetvrte godine i apsolventure predavao povijest na engleskom jeziku u Osnovnoj skoli Matije Gupca u Zagrebu. Od akademske god. 2003./2004. predaje povijest na uciteljskom studiju kao vanjski suradnik na Visokoj uciteljskoj skoli u Splitu, a od akdemske god. 2004./2005. zaposlen je na Odjelu za humanisticke studije Sveucilista u Splitu u suradnickom zvanju asistenta. Student je poslijediplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tiplogija otklona antroponimijskih devijacija od tradicionalne denominacije u Podgori na Popis radova u zadnjih 5 godina Makarskom primorju. ,,Anali", casopis Historijskog instituta HAZU u Dubrovniku, br. 42., Dubrovnik, 2000. (znanstveni rad). Prikazi: Z. Radeli, Krizari gerila u Hrvatskoj, Casopis za suvremenu povijest, 34, br. 2, 2002, 575577. M. Ujdurovi, Stanovnistvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljea. Povijesni prilozi Hrvatskog instituta za povijest 24, 2003, 285-289. Zbornik Mire Kolar-Dimitrijevi. Povijest u nastavi 3, 2004, 247-251.

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi Povijest 4. sijecnja 2005.

311

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Josip Babin, docent Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen je 20. svibnja1955. u Splitu. Skolovanje: osnovna i srednja skola u Korculi; dodiplomski i poslijediplomski studij na (opis kretanja u Fakultetu za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu. struci) Naslov magistarskoga rada: "Utjecaj nekih manifestnih i latentnih motorickih pokazatelja na efikasnost izvoñenja tehnike karatea", Fakultet za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu, 1985. Naslov doktorske disertacije: "Utjecaj posebnog programa tjelesne i zdravstvene kulture na neke morfoloske karakteristike i motoricke sposobnosti ucenika prvog razreda osnovne skole", Fakultet za fizicka kultura Univerziteta "Sv. Kiril i Metodij" u Skopju 1996. (Doktorska diploma je nostrificirana odlukom Fakultetskog vijea Fakulteta za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu od 7. 12. 2000. god.) Radna mjesta: COUO "10. kolovoz" Sinj (1979. ­ 1987.), kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture; SFK-u opine Split (1987. - 1990.), na radnom mjestu voditelja unaprjeñivanja strucnog rada u fizickoj kulturi; Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu (od 1990.), na poslovima u zvanju asistenta, znanstvenog asistenta, a potom u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz predmeta metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Znanstveno-strucni rad: proucavanje i unaprjeñivanje teorije i prakse metodike tjelesne i zdravstvene kulture od predskolskih ustanova do fakulteta; sudjelovanje u svojstvu suradnika na projektu glavnog istrazivaca prof. dr. sc. Ratka Katia Efikasnost kinezioloskih tretmana u periodu od 7. do 10 godine (pod brojem: 5-10-219); upisan u registar istrazivaca pod brojem 186802; u akademskoj godini 2002./03. predavac na znanstvenom poslijediplomskom doktorskom studiju Kinezioloskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu; mentor diplomskih i magistarskih radova; kontinuirano objavljuje strucne i znanstvene radove u casopisima s domaom i meñunarodnom recenzijom; aktivno sudjeluje na znanstvenim i strucnim skupovima s domaom i meñunarodnom suradnjom; redovito i aktivno sudjeluje na ljetnim skolama kineziologa Republike Hrvatske. Babin, J., Kati, R., Ropac, D., Bonacin, D. (2001). Effect of specially programmed physical Popis radova u zadnjih 5 godina and health education on motor fitness of seven-year-old school children. Collegium Antropologicum, 25 (1); 153-156. Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003). Uspjesnost metoda ucenja u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture mlañe skolske dobi. Napredak, 44 (4): 486-493. Kati, R., A. Pejcic, J. Babin (2004). Integration of aerobic power into the morphological-motor system in children aged 7-11 years. Collegium Antropologicum, 28 (Supplement 2): 358-366. Babin, J., Kati, R., Vlahovi, L. (1999). Utjecaj programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na promjene morfoloskih karakteristika sedmogodisnjih ucenika. Zbornik radova, 2. meñunarodne znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 117-119. Babin, J., Kati, R., Vlahovi, L. (1999). Utjecaj posebno programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na motoricke sposobnosti sedmogodisnjih ucenica. Zbornik radova, 2. meñunarodne znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 115-116. Kati, R., Babin, J., Blazevi, S. (1999). Evalution of morphological and motor status of eight-year old by means of taxonomic analysis. Zbornik radova, 2. meñunarodne znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 478-480. Babin, J., Rausavljevi, N. (2001). Osnivanje homogeniziranih skupina na temelju visedimenzionalnog kriterija u jednom razredu gimnazije. Zbornik radova, 10. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske. Programiranje optereenja u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Porec, 42-45. Babin, J., Vlahovi, L. (2001). Utjecaj nekih motorickih sposobnosti na uspjeh u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Zbornik radova, 10. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske. Programiranje optereenja u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, 312

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Porec, 101-103. Babin, J., Vlahovi, L. (2002). Utjecaj programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na promjene morfoloskih karakteristika sedmogodisnjih ucenica. Zbornik radova, 11. ljetne skole pedagoga fizicke kulture Republike Hrvatske, Programiranje rada u podrucju edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije, Rovinj, 50-52. Babin, J., Bavcevi, T., Vlahovi, L. (2004). Rad s dopunskim vjezbama u cilju poticanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture kod ucenika prvih razreda osnovne skole. Zbornik radova 13. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Vrednovanje u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 218-221. Bavcevi, T., Babin, J., Vlahovi, L. (2004). Skupni metodicki organizacijski oblici rada kao znacajan cimbenik razvoja nekih antropoloskih obiljezja kod ucenica najmlañe skolske dobi. Zbornik radova 13. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Vrednovanje u podrucju edukacije, sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 222-225. Bavcevi, T., J. Babin (2003). Kineziterapijski tretman (rehabilitacija) osoba s preboljenim infarktom miokarda. Zbornik radova, 12. ljetne skole kineziologa Republike Hrvatske. Metode rada u podrucju edukacije sporta i sportske rekreacije, Rovinj, 188-190. Babin, J. (1996). Utjecaj posebnog programa tjelesne i zdravstvene kulture na neke Radovi i ostalo morfoloske karakteristike i motoricke sposobnosti ucenika prvog razreda osnovne skole. sto nastavnika Disertacija, Fakultet za fizicka kultura Universiteta "Sv. Kiril i Metodij", Skopje. kvalificira za Babin, J., Kati, R., Vlahovi, L. (1999). Utjecaj programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na izvoenje promjene morfoloskih karakteristika sedmogodisnjih ucenika. Zbornik radova, 2. meñunarodne nastave znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 117-119. Babin, J., Kati, R., Vlahovi, L. (1999). Utjecaj posebno programirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture na motoricke sposobnosti sedmogodisnjih ucenica. Zbornik radova, 2. meñunarodne znanstvene konferencije, Kineziologija za 21. stoljee, Dubrovnik, 115-116. Babin, J., Kati, R., Ropac, D., Bonacin, D. (2001). Effect of specially programmed physical and health education on motor fitness of seven-year-old school children. Collegium Antropologicum, 25 (1); 153-156. Kati, R., Pejci, A., Babin, J. (2004). Integration of aerobic power into the morphological-motor system in children aged 7-11 years. Collegium Antropologicum, 28 (Supplement 2); 358-366. Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003). Uspjesnost metoda ucenja u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture mlañe skolske dobi. Napredak, 44 (4): 486-493. 3. listopada 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Teorijske osnove metodike tjelesne i zdravstvene kulture, Metodika tjelesne i zdravstvene kutlure, Primijenjena metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zimovanja, Ljetovanja izvodi

313

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Nada Bezi, docent Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roñena je 11. prosinca 1953. u Zagrebu. Diplomirala je studij biologije (strucni smjer) 1977. na PMF-u u Zagrebu i time stekla zvanje ing. biologije. Iz podrucja biljne virologije 1984. magistrirala je na poslijediplomskom studiju PMF-a Sveucilista u Zagrebu, a 1991. doktorirala iz istog podrucja s temom "Cucumovirus krzlavosti orasca: mikroskopski i submikroskopski studij citopatoloskih promjena". Znanstveno se usavrsavala visekratnim studijskim boravcima u Viroloskom laboratoriju PMF-a Sveucilista u Zagrebu (1982.-1984. i 1987.-1990.). Zahvaljujui potpori MZT-a, a u svrhu usavrsavanja tehnika iz podrucja biljne anatomije boravila je u inozemstvu: 1997. u Skotskoj (University of Glasgow, Division of Enviromental and Evolutionary Biology), a 1998. u Pragu (Charles University, Department of Plant Physiology). Sa suradnicima pocinje samostalni znanstveni rad 1996.-2001. i to kao voditelj projekta "Anatomska i fizioloska istrazivanja kopnenih biljaka mediteranskog podrucja Hrvatske" (177040). Od 2001. projekt pod nazivom "Kserofiti i njihova bioloska uloga" (0177140) nastavak je zapocetog znanstvenog rada. Od 1996. (reizbor 2002.) izabrana je za docenta i od tada vodi kolegije iz Ope botanike, Biologije stanice i izborne kolegije na maticnom Fakultetu te iz Ope botanike, Biologije stanice, Prirodoslovlja i Ope biologije za studente drugih fakulteta i odjela Sveucilista u Splitu, te na meñunarodnom studiju kolegij Applied biology. Od 1994. do danas sudjelovala je u izradi svih bioloskih programa maticnog fakulteta, a jedan je od autora posljediplomskog znanstvanog studija iz obrazovanja u prirodnim znanostima gdje je nositelj kolegija Graña i funkcija biljaka. Od 1991. do 1998. te od 2002. do 2004. bila je vise puta procelnica Zavoda za biologiju, a od 1994. do 1996. i prodekan Fakulteta. Milos, Mladen; Radoni, Nani; Bezi, Nada; Dunki, Valerija. Localities and seasonal variation in the chemical composition of essential oils of Satureja montana L. and S. cuneifolia Ten.. Flavour and Fragrance Journal 16. 2001. 157-160. Bezi, Nada; Dunki, Valerija; Nani Radoni. Glandular apparatus and essential oil constituents of Satureja cuneifolia Ten. Acta biologica cracoviensis. 43. 2001. 65-68. Bezi, Nada; Skocibusi, Mirjana; Dunki, Valerija; Radoni, Ani. Composition and Antimicrobial Activity of Achillea clavennae L. Essential Oil. Phytotherapy research. 17 2003. 1037-1040. Bezi, Nada; Dunki, Valerija; Radoni, Ani. Anatomical and chemical adaptation of Spartium junceum L. on arid habitat. Acta biologica cracoviensis. 45. (2) 2003 43-47. Skocibusi, Mirjana; Bezi, Nada; Dunki, Valerija. Variability of Satureja cuneifolia Ten. essential oils and antimicrobial activity depending on the stage of development. European Food Research and Tehnology. 218. (4) 2004. 367-371. Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi 11. srpnja 2002. Prirodoslovlje

314

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr. sc. Ivana Bocina, asistent Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñena je 12. rujna 1970. u Splitu, gdje je zavrsila osnovnu i srednju skolu. Na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja u Splitu diplomirala je 1995. (opis kretanja u godine smjer biologija-kemija. Iste godine zaposlila se na Zavodu za biologiju FPMZ i OP struci) kao mlañi asistent iz kolegija Praktikum iz histologije, Osnove histoloskih tehnika, Praktikum iz vertebrata. Od 1996. godine surañuje sa Zavodom za anatomiju, histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Splitu, gdje je izradila i magistarski rad, a obranila ga je 2001. godine na Prirodoslovno-matematickom fakultetu u Zagrebu, polje biologija, smjer biomedicina. Doktorska disertacija takoñer je izrañena na Medicinskom fakultetu u Splitu, a trenutacno je na ocjeni na Prirodoslovno-matematickom fakultetu u Zagrebu. Godine 1997. sudjelovala je na Kongresu biologa, a 2002. na meñunarodnom Prvom hrvatskom kongresu molekularne bioznanosti. Tri rada su trenutacno na recenziji. Popis radova u zadnjih 5 godina Aktivno surañuje na projektima Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Radovi i ostalo Medicinskog fakulteta u Splitu i Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Posljednje tri sto nastavnika godine radila je na izradi doktorske disertacije. kvalificira za izvoenje nastave 14. ozujka 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Covjek i zdravlje izvodi

315

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Josko Bozani, izvanredni profesori Ustanova zaposlenja Odjel za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica www.ohz.unist.hr/~jbozanic Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roñenje: Rodio se 29. 10. 1948. u Komizi na otoku Visu. Obrazovanje: 1988. doktorat iz filologije (podrucje stilistike usmene knjizevnosti) na studijskoj grupi Jugoslavenski jezici i knjizevnosti ­ Komparativna knjizevnost, Filozofski fakultet u Zagrebu; 1979. magisterij iz filologije (podrucje stilistike suvremene hrvatske knjizevnosti) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; 1974. diploma studijske grupe Jugoslavenski jezici i knjizevnosti i Komparativna knjizevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sveucilisno nastavno iskustvo: 2001. ­ 2005. izvanredni profesor na Odjelu za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu; kolegiji: Fonetika hrvatskoga jezika, Stilistika i Hrvatska maritimna kulturna bastina; 2000. ­ 2005. izvanredni profesor na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu; kolegiji: Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija) Stilistika, Jezicne vjezbe; 1998. ­ 2000. izvanredni profesor na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja; kolegiji: Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija), Jezicne vjezbe; 1992. ­ 1998. docent na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja; kolegiji: Kultura govora i pisanja, Hrvatski jezik I (fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa), Hrvatski jezik II (leksikologija i leksikografija, onomastika, povijest hrvatskoga jezika, dijalektologija), Jezicne vjezbe. Sveucilisne funkcije: 2001. ­ 2005. Procelnik Odjela za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu. Projekti: Ars halieutica, projekt istrazivanja i prezentacije hrvatske maritimne kulturne bastine (od 1987.). U sklopu ovog projekta predstavljena je hrvatska maritimna kulturna bastine na svjetskoj izlozbi EXPO 98 u Lisabonu i na svjetskom festivalu mora BREST 2000 i BREST 2004.; Multidisciplinarno istrazivanje hrvatske pomorske bastine, Sekcija za pomorstvo HAZU (od 1995. godine).; Halieutika viskog arhipelaga ­ dijalektolosko i maritimolosko istrazivanje, projekt u Ministarstvu znanosti, prosvjete i sporta RH. Urednistvo: Glavni je urednik dijalektoloskog casopisa »Cakavska ric« u Splitu. Clan je urednistva casopisa »Cimbas« u San Benedetto del Tronto. Clan urednistva casopisa ,,Adriatico/Jadran" Rivista di culture tra le due sponde, Pescara. Gostujui profesor: Uniadrion, Ravenna; York University, Toronto. Clanstvo u drustvima i institucijama: Drustvo hrvatskih knjizevnika (od 1988.); Ars halieutica, kulturna ustanova za istrazivanje iskustva zivljenja s morem, Komiza (od 1987.), utemeljitelj i voditelj; Knjizevni krug u Splitu, Split, clan Upravnog odbora: Istituto di Ricerca delle Fonti per la Storia della Civilta Marinara Picena, San Benedetto del Tronto, Italija; Komisija za istrazivanje i ocuvanje hrvatske brodograñevne bastine Znanstvenog savjeta za pomorstvo HAZU; European Maritime Heritage Congress, Amsterdam. Nagrade: Nagrada Grada Komize ­ za sudjelovanje na Svjetskoj izlozbi Expo 98 u Lisabonu, Komiza, 1999.; Histria ­ II. nagrada za poeziju, za knjigu Lingua Franca, Groznjan, 1998.; Nagrada za najbolji tekst, za dramu U sjeni Green Hilla, Dani satire, Zagreb, 2001. Znanstvene i strucne knjige: 1. Bozani, J., Salamon, V., Bobanac, N., Brusi, Z., Kisi, A., Fabijani, M. (2001). Experience of the Boat ­ Wooden Shipbuilding Heritage in Croatia. Dubrovnik: Dubrovacki pomorski muzej, Komiza: Ars halieutica. 2. Bozani, J., Salamon, V., Bobanac, N., Brusi, Z., Kisi, A., Fabijani, M. ... (2002). Iskustvo broda. Bastina drvene brodogradnje u Hrvatskoj. Dubrovnik: Dubrovacki pomorski muzej, Komiza: Ars halieutica, Zagreb: Durieux. 3. Bozani, J. (2002). Facende otoka Visa. Prilog istrazivanju leksika govorâ otoka Visa. Split: 316

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave

Knjizevni krug. 4. Bozani, J. (2003). Terra incognita adriatica ­ Gajeta falkusa ­ barka iz dubina vremena. Komiza: Ars halieutica, CD-rom. 5. Bozani, J. (2005). Viski facendijer ­ Stil, leksik, svijet facende otoka Visa XX. stoljea. Knjizevni krug, Split. Znanstveni clanci: 6. Bozani, J. (2001). Halieuticon. Trei program hrvatskog radija, 59, 15-103. 7. Bozani, J. (2003). Terra nauta ­ La storia della Gaeta Falkusa Comisana. Cimbas, 24, 17-52. San Benedetto del Tronto. 8. Bozani, J. (2003). Metaliterarni karakter knjizevnog djela Ranka Marinkovia. U Z. Bjelanovi, S. Pili (ur.). Zbornik Ivana Mimice. (str. 45-48). Split: Biblioteka Skolskog vjesnika 1. 9. Bozani, J. (2004). Lingvostilisticka interpretacija zapisa nepoznatog pomorca iz 19. stoljea o zivotu "maloga" na jedrenjacima. U Vidovi, R. Zivot pod jedrima. (str. 289-331). Split: Knjizevni krug. 10. Bozani, J. (2005). Semiotic analysis of the oral stories from the island of Vis. U C. Brebbia (ur.). Maritime Heritage. Second International Conference on Maritime Heritage. Barcelona, Southampton, Boston: WITpress. (U tisku). 0. Radovi navedeni u prethodnoj rubrici pod rednim brojevima 3, 5, 6, 8, 9, 10. 1. Bozani, J. (1981). Fonologija komiskog govora. U Bozani, J. Peruse besid. (str. 63-71). Zagreb: Graficki zavod Hrvatske. 2. Bozani, J. (1982). Interpretacija novele R. Marinkovia "Benito Floda von Reltih". Mogunosti, 3-4-5. 3. Bozani, J. (1983). O pjesnickim precacima u bijeloj pustinji neispisanih stranica. Cakavska ric, 1-2. 4. Bozani, J. (1984). Komiske facende. Cakavska ric, 1-2. 5. Bozani, J. (1984). Proturjecnosti proucavanja umjetnosti rijeci. Mogunosti, 6-7. 6. Bozani, J. (1984). Interpretacija Marinkovieve novele "Anñeo". Zadarska revija, 2-3, 122134. 7. Bozani, J. (1989). Lingvostilisticka interpretacija facende Burba Frone Vlahov ol Cetiri Grada i komisko mladust. Cakavska ric, XVII, 1, 43-60. 8. Bozani, J. (1992). Modus metaliterarnosti u zbirci novela Ruke Ranka Marinkovia. Mogunosti, XXXIX, 1-2, 145-148. 9. Bozani, J. (1992). Komiske facende. Poetika i stilistika usmene nefikcionalne price Komize. Split: Knjizevni krug. 10. Bozani, J. (1994). Pjesnistvo kao ljudski sinjal. Mogunosti, 1/3, 194-195. 11. Bozani, J. (1994). Pjesnistvo kao ljudski sinjal. Mogunosti, 1/3, 194-195. 12. Bozani, J. (1997). Nacrt glosara gajete falkuse. U B. Finka (ur.). Tisuu godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata. (str. 181-194). Zagreb: HAZU. 13. Bozani, J. (1999). Mali ­ lingvostilisticka interpretacija jednog zapisa nepoznatog pomorca iz 19. stoljea o zivotu "maloga" na jedrenjacima. Cakavska ric, XXVII, 2, 143-189. 14. Bozani, J. (2001). Frizi ­ pjesnicki testament Jure Franicevia Plocara. Cakavska ric, 1. 15. Bozani, J. (2002). Facende otoka Visa. Prilog istrazivanju leksika govorâ otoka Visa. Cakavska ric, XXX, 1-2, 177-332. 10. Bozani, J. (2003). Iskustvo univerzalnosti kulture mora u hrvatskom maritimnom leksiku. Govor, XX, 1-2, 39-46. 16. Bozani, J. (2004). Prolegòmena za Vidoviev "Zivot pod jedrima" (predgovor). U Vidovi, R. Zivot pod jedrima. (str. 5-10). Split: Knjizevni krug.

25. 3. 1998. ­ izvanredni profesor Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(- Hrvatski jezik I, Cakavska knjizevnost, Stilistika i) koje izvodi

317

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

318

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Jasen Boko, predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja Slobodna Dalmacija

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roen je u Splitu 1961. godine. Diplomirao je dramaturgiju i svjetsku knjizevnost u Beogradu, a priprema doktorski rad o temi Tretiranje zbilje u hrvatskoj drami i kazalistu u razdoblju tranzicije na zagrebackom Filozofskom fakultetu pod mentorstvom prof. Borisa Senkera. Radio je u Hrvatskom narodnom kazalistu Split kao dramaturg (1990.-1994.), nakon cega radi u splitskom dnevniku Slobodna Dalmacija kao novinar-komentator i kazalisni kriticar. Osam njegovih dramskih i lutkarskih tekstova za djecu postavljeno je u vise profesionalnih kazalista Hrvatske i Bosne i Hercegovine, vise njih je nagraivano, a objavio je knjige Kazalisni sat i druga drama (1995.), te Nova hrvatska drama (2002.), izbor iz hrvatske drame devedesetih. Na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu predaje predmete Lutkarstvo i scenska kultura te Scenska kultura. Suraivao je kao dramaturg na brojnim kazalisnim projektima u Splitu, Zagrebu, Virovitici i Mariboru, te preveo vise dramskih tekstova s engleskog jezika postavljenih u profesionalnim kazalistima i emitiranih u dramskom programu Hrvatskog radija. Akademsku godinu 1993./94. proveo je u New Yorku gdje je kao Fulbrightov stipendist (mladi umjetnik) sudjelovao u poslijediplomskom programu dramskog pisanja i scenaristike na ew York University. U razdoblju 1999.-2001. bio je izbornik rijeckog Meunarodnog festivala malih scena, a trenutacno je suizbornik sarajevskog Meunarodnog kazalisnog festivala MESS, te umjetnicki suradnik festivala Ex Ponto u Ljubljani i poljskog Gombrowicz festivala. Bio je izbornik Marulievih dana, nacionalnog kazalisnog festivala za 2004., cest je gost svjetskih kazalisnih festivala, te sudionik vise meunarodnih simpozija. Surauje ili je suraivao kao kazalisni kriticar i teatrolog u brojnim casopisima za kulturu i kazaliste: Vijenac, Zarez, Kolo, Frakcija, Glumiste, Kazaliste, Republika, slovenska Maska, vise radio drama i adaptacija izvedeno mu je u Dramskom programu Hrvatskog radija, a suradnik je Hrvatske televizije i radija, te slovenskog dnevnika Delo. Potpredsjednik je glavnog odbora International Playwrights Foruma, meunarodnog tijela International Theatre Institutea (ITI), Hrvatskog drustva dramskih umjetnika i Hrvatskog novinarskog drustva. Shakespeare na mongolsku, Kolo, Matica hrvatska, Zagreb, 2/2001. ova hrvatska drama, Kazaliste 5-6/2001., AGM, Zagreb. Iza zastora zivi tajna (kako nastaje kazalisna predstava), Oblutak, Slobodna Dalmacija, listopad 2002. ova europska drama u devedesetima - scenski odgovor na neuspjeh utopije " ova Europa", Kazaliste 9-10/2002., AGM, Zagreb. osi nas rijeka, Kazaliste 9-10/2002. AGM, Zagreb. Pitanje koncepcije, Kazaliste 11-12/2002. AGM, Zagreb. Osvrt na Varijacije o smrti splitskoga H K, Kazaliste 13-14/2003., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Fosse, portret, Kazaliste 13-14/2003., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Suvremeno hrvatsko kazaliste u ogledalu medija (izlaganje na teatrologijskom znanstvenom savjetovanju SUVREMENA HRVATSKA DRAMA: KAZALISTE, MEDIJI, PROZA) Kazaliste 13-14/2003., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Svedski kazalisni bijenale, Kazaliste 15-16/2003., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Scenska lutka protiv Pokemona, Zbornik radova Od bastine za bastinu, 3. Dani otocnih djecjih vrtia, rujan 2003., Hvar. a kraju 50. Splitskog ljeta, Republika, 9/ rujan 2004., Drustvo hrvatskih 319

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

knjizevnika, Zagreb. Povratak u europsku maticu, Kazaliste 17-18/2004., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Andrej Zoldak, portret, Kazaliste 17-18/2004., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Cigla u Indiji, Kazaliste 17-18/2004., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Portret Rimas Tuminas, Kazaliste 19-20/2004., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Kazaliste Litve, Kazaliste 19-20/2004, Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Knjige: ova hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2002. ova hrvatska drama, Kazaliste 5-6/2001., AGM, Zagreb. Radovi i ostalo Iza zastora zivi tajna (kako nastaje kazalisna predstava), Oblutak, listopad 2002. sto nastavnika ova europska drama u devedesetima - scenski odgovor na neuspjeh utopije kvalificira za " ova Europa", Kazaliste 9-10/2002. AGM, Zagreb. izvoenje Suvremeno hrvatsko kazaliste u ogledalu medija (izlaganje na teatrologijskom nastave znanstvenom savjetovanju Suvremena hrvatska drama: kazaliste, mediji, proza), Kazaliste 13-14/2003., Hrvatski centar ITI UNESCO, Zagreb. Scenska lutka protiv Pokemona, Zbornik radova Od bastine za bastinu, 3. Dani otocnih djecjih vrtia, rujan 2003., Hvar. svibanj 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(- Scenska kultura i) koje izvodi

320

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Mirjana Dedai Ustanova zaposlenja E-mail [email protected] Osobna web-stranica Roñena 1958. u Splitu, gdje je zavrsila osnovnu i srednju skolu. Diplomirala 1981. Kratki zivotopis Jugoslavenske jezike i knjizevnost, te Fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na (opis kretanja u istom fakultetu magistrirala 1988. u podrucju filologije s tezom «Stilematika proze Slobodana struci) Novaka». Od 1981. do 1989. predavala na Gimnaziji Varazdin, a potom, do 1992., bila clan kolektiva Zavoda za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Kao dobitnica Fulbrightove stipendije, 1990-1991 predavala na University of Virginia u Charlottesvilleu, SAD kolegije «Hrvatski jezik I», «Hrvatski jezik II», i «Sociolingvistika slavenskih jezika». Na istom fakultetu magistrirala 1992. u podrucju Opce lingvistike. Sljedeih sedam godina radila kao voditeljica i urednica hrvatskog programa na Glasu Amerike ­ americkoj radio-postaji u Washingtonu. Godine 2004. doktorirala na sveucilistu Georgetown s tezom «Discursive Construction of National Identity in American, South African, and Croatian 1999 State of the Nation Addresses». Od 2002 do danas predavala kolegije u podrucju lingvistike i komunikacija na nekoliko fakulteta: kolegij «Interpersonal Communication» na Southern Connecticut State University i Fairfield University, «Public Speaking» na Sacred Heart University i Fairfield University, te «Sociolinguistic Approach to Stepfamily» na University of New Haven. Prve radove objavila kasnih osamdesetih. Do danas objavila jednu knjigu i niz clanaka u casopisima, knjigama i enciklopedijama, te sudjelovala s referatima na vise od dvadeset konferencija. Organizirala pet panela na raznim konferencijama u Sjedinjenim Drzavama, te bila gost urednik specijalnog sveska dvaju strucnih casopisa (International Politics i Essays in Arts and Sciences). Clanica desetak strucnih udruzenja te nekoliko strucnih odbora (lingvistika i mediji). Radovi u toku: Knjiga «Discourse Particles in South Slavic» ce biti gotova do kraja ove godine (2005); knjiga «American Stepmother» bi trebala biti dovrsena u tijeku 2006. Knjiga «Croatia: Nation and its Language» je u procesu i trebala bi izaci pocetkom 2006. Clanci u pripremi za objavljivanje u «Hadbook of Applied Linguistics» (ur. Ruth Wodak i Veronika Koller) i u casopisu «Language and Politics». Materinski jezik hrvatski; tecno govori i pise na engleskom; sluzi se ruskim; sposobna citati na gotovo svim slavenskim jezicima, talijanskom i njemackom. 1. Prikaz knjige "Community and Communication", Sue Wright. LinguistList, 14. rujna 2000. Popis radova u zadnjih 5 godina http://www.linguistlist.org/issues/11/11-1943.html 2. "Stepmother as electron: Positioning the stepmother in a family dinner conversation". Journal of Sociolinguistics 5(3), 372 ­ 400, (2001). (Casopis na kojega se referira u Current Contents) 3. "Democracy on the run" (koautor Daniel N. Nelson). New Political Science: A Journal of Politics and Culture 23(1), 131-133, (2001). 4. "Semantika i pragmatika cestice toboze". U: Diana Stolac, Nada Ivaneti, i Boris Pritchard (ur.) (2003) Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici: Zbornik radova sa savjetovanja odrzanoga 18. i 19. svibnja 2001. u Opatiji Zagreb/Rijeka: Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku, Graftrade, 219-228. 5. Prikaz knjige "Cultural Studies and Discourse Analysis: A Dialogue on Language and Identity", Chris Barker i Dariusz Galasiski, Discourse & Society 14(3) (2003). 6. "Understanding vagueness: A discourse-analytical approach to former Croatian president Tudjman's State of the Nation Address". U: Carlos Inchaurralde i Celia Florén (ur.), Interaction and Cognition in Linguistics. Frankfurt: Peter Lang, 2003. 7. At War With Words (su-urednik Daniel N. Nelson, 2003). Berlin/New York: Mouton de Gruyter. 8. "If I may say, I would like to and Let me repeat: Modality-construed mitigation markers in political communication". U: Roberta Facchinetti i Frank Palmer (ur.), English Modality in Perspective: Genre Analysis and Contrastive Studies. Frankfurt: Peter Lang, 2004. 321

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave

9. Prikaz knjige "Politics as Text and Talk: Analytic Approaches to Political Discourse" by Paul A. Chilton and Christina Schäffner (eds.), International Politics 41(2), 286-287 (2004). 10. "Ironic denial: toboze in Croatian political discourse". Journal of Pragmatics 37(5) 667-683, (2005). (Casopis na kojega se referira u Current Contents) 11. "Political speeches and persuasive argumentation". Encyclopedia of Language and Linguistics, 2nd edition (2005). Kidlington, Oxford: Elsevier. 12. "Vatroslav Jagi (1838-1923)" (linguistic biography). Encyclopedia of Language and Linguistics, 2nd edition (2005). Kidlington, Oxford: Elsevier. Svi navedeni radovi, kao i aktualno istrazivanje na podrucju obiteljske komunikacije i diskursa nacionalnog identiteta. Petnaest godina predavackog iskustva.

Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Jezik u obitelji Semioticka konstrukcija nacionalnog identiteta izvodi [Izborni kolegiji: pridodano 15. travnja 2005.]

322

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Andrina Grani, docent Ustanova zaposlenja E-mail Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu [email protected]

www.pmfst.hr/~granic Osobna web-stranica Roñena 19. rujna 1962. godine u Karlovcu. Osnovnu i srednju skolu pohañala u Splitu, a maturirala Kratki je na Grañevinskom skolskom centru iro Gamulin, matematicko-informaticko usmjerenje, 1981. zivotopis godine. Iste godine upisuje studij elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i (opis brodogradnje Sveucilista u Splitu, te nakon zavrsene druge godine studija 1983. godine prelaz na kretanja u Elektrotehnicki fakultet u Zagrebu. Diplomira na Zavodu za elektroniku 1986. godine, smjer struci) elektronika, usmjerenje - racunarska tehnika. Iste godine upisuje poslijediplomski studij na istom Fakultetu iz podrucja racunarskih znanosti. Magistrira na Zavodu za elektroniku 1989. godine, te stjece strucni naziv magistra znanosti iz podrucja racunarskih znanosti, smjera jezgra racunarskih znanosti. Doktorira na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, racunalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnike i racunarstva Sveucilista u Zagrebu 2002. godine, te stjece strucni naziv doktor tehnickih znanosti iz znanstvenog polja racunarstva. Od sijecnja 1990. godine do listopada 1999. godine u stalnom je radnom odnosu na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu kao asistent za podrucje racunarskih znanosti. Od listopada 1999. godine do srpnja 2003. godine prelazi u stalni radni odnos na Visoku uciteljsku skolu Sveucilista u Splitu kao znanstveni asistent za podrucje racunarskih znanosti. Na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja ponovno zasniva stalni radni odnos u srpnju 2003. godine kao docent iz podrucja tehnickih znanosti, polja racunarstvo. Sudjeluje na znanstvenoistrazivackim i tehnologijskim projektima Ministarstva znanosti i tehnologije. U registru istrazivaca Ministarstva znanosti upisana pod maticnim brojem 182954. Grani, Andrina; Glavini, Vlado; Stankov, Slavomir. Usability Evaluation Methodology for Web-based Popis Educational Systems // 8th ERCIM Workshop "User Interfaces for All" -- Workshop Adjunct radova u Proceedings / Stary, Christian; Stephanidis, Constantine (ur.). Heraklion (Crete), Greece: ERCIM zadnjih 5 The European Research Consortium for Informatics and Mathematics, 2004. 28.1-28.15. godina Grani, Andrina; Glavini, Vlado. A Key Role of Evaluation in Human-Centered Design Process: Methodologies for Authoring Shell's Usability Evaluation // Proceedings INES 2004 / 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems / Nedevschi, Sergiu; Rudas, Imre J. (ur.). ClujNapoca : Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, 2004. 539-544. Grani, Andrina; Glavini, Vlado; Males, Lada. Evaluation of Page Design Concepts of a Web-based Authoring Shell // Proceedings of the 12th IEEE Mediterranean Electrotechnical Conference MELECON 2004, Volume II / Matijasevic, Maja ; Pejcinovic, Branimir ; Tomsic, Zeljko ; Butkovic, Zeljko (ur.). Zagreb: The Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc., 2004. 751-756. Stankov, Slavomir; Rosi, Marko; Grani, Andrina; Males, Lada; Grubisi, Ani; Zitko, Branko. Paradigma e-ucenja & Inteligentni tutorski sustavi // MIPRO 2004, Racunala u obrazovanju / Cicin-Sain, Marina; Gragojlovi, Pavle; Turci-Prstaci, Ivana (ur.). Rijeka: , 2004. 193-198. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Incorporating Adaptivity in User Interfaces for Computerized Educational Systems // Human Computer Interaction: Theory and Practice (Part II), Volume 2 of Proc. HCI International 2003 / Stephanidis, Constantine; Jacko, Julie (ur.). London: Lawrence Earlbaum Associates, 2003. 385-389. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. User Interface Aspects of a Web-based Educational System // The IEEE Region 8 EUROCON 2003 Computer as a Tool, Proceedings, Volume B / Zajc, Baldomir ; Tkalcic, Marko (ur.). Piscataway, NJ, USA: IEEE Press, 2003. 347-350. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Automatic Adaptation of User Interfaces for Computerized Educational Systems // Proceedings of ICECS 2003 - 10th IEEE International Conference on Electronics, Circuits and Systems / Zabalawi, Isam (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2003. 1232-1235. Stankov, Slavomir; Glavini, Vlado; Grani, Andrina; Rosi, Marko. Inteligentni tutorski sustavi istrazivanje, razvoj i primjena. // Zbornik radova fakulteta Prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. 1 (2003), 1; 45-72. 323

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave

Grani, Andrina; Glavini, Vlado. An Approach to Usability Evaluation of an Intelligent Tutoring System // Advances in Multimedia, Video and Signal Processing Systems / Mastorakis, Nikos E.; Kluev Vitaliy V. (ur.). Athens, Greece : WSEAS Press, 2002. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems // Journal of Computing and Information Technology - CIT. 10 (2002), 3; 181-187. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. User Interface Specification Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 24th International Conference on Information Technology Interfaces - ITI 2002 / Glavini, Vlado; Hljuz Dobri, Vesna; Simi, Diana (ur.). Zagreb : SRCE University Computing Centre, University of Zagreb, 2002. 173-178. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Usability Evaluation Issues for Computerized Educational Systems // Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference MELECON 2002 / Younis, Mohamed; Elkhamy, Said (ur.). Piscataway, NJ, USA : IEEE Press, 2002. 558-562. Glavini, Vlado; Grani, Andrina. Interacting with Educational Systems Using Multiple Views // Proc. 23rd Int'l Conf. on Information Technology Interfaces ITI'2001 / Kalpi, Damir; Hljuz Dobri, Vesna Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Interface Redesign Issues for Intelligent Tutoring System // Proceedings of 9th International Conference on Human-Computer Interaction ­ HCI'2001 / Smith, Michael J.; Salvendy, Gavriel (ur.). West Lafayette, IN, USA : School of Industrial Engineering, Purdue University , 2001. 133-135. Grani, Andrina; Glavini, Vlado. Adaptive Intelligent Tutoring Systems in the Context of Usability Requirements // Proceedings of 5th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems INES 2001 / Pátkai, Béla; Rudas, Imre J. (ur.). Tampere, Finland : Tampere University of Technology , 2001. 231-234. Grani, Andrina. Zasnivanje prilagodljivih sucelja za interaktivne sustave ucenja / doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet elektrotehnike i racunarstva, 24.09. 2002., 254 str. Voditelj: Glavini, Vlado. Stankov, Slavomir; Glavini, Vlado, Grani, Andrina; Rosi, Marko. Inteligentni tutorski sustavi istrazivanje, razvoj i primjena, 2001, 2002. (elektonicka forma na web stranici). Predmeti koje nastavnica izvodi u vezi su (neposrednoj ili posrednoj) s njezinim podrucjem znanstvenog i strucnog rada. Stoga su svi prethodno navedeni radovi relevantni za izvoñenje nastave.

18. lipnja 2003. Datum zadnjeg izbora u zvanje Interakcija covjeka i racunala Predmet (-i) koje izvodi

324

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Dragana Grubisi, izvanredni profesor Ustanova zaposlenja Ekonomski fakultet Split Matice Hrvatske 31. 21000 Split

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Dragana Grubisi roñena je 19. svibnja 1963. godine u Makarskoj, gdje je zavrsila osnovnu i srednju ekonomsku skolu. U jesen 1981. godine upisala je Ekonomski fakultet Split, na kojem je diplomirala 15. lipnja 1985. godine, s prosjekom ocjena 4,5. Radni odnos zasnovala je na Ekonomskom fakultetu u Splitu 1986. godine kao asistent pripravnik. Na istom fakultetu je magistrirala 1990. godine, obranivsi magistarski rad pod nazivom "Utjecaj oblika organizacije drustvenog rada na efikasnost poslovanja OUR-a". 1997. godine doktorirala je obranivsi temu: "Fleksibilnost i konkurentnost malih poduzea". 1998. godine izabrana je u zvanje docenta, a 2002. godine u zvanje izvanrednog profesora. U nastavi sudjeluje od 1987. godine na predmetima: "Projektiranje organizacije", Organizacija rada", "Ekonomika i organizacija proizvodnje", "Ekonomika poduzea II", "Osnove mikroekonomije", "Mikroekonomija", Operacijski management" i "Poslovna ekonomija". Predaje takoñer na znanstvenom poslijediplomskom studiju 'Management' i strucnom poslijediplomskom studiju 'Management'. Mentor je nekoliko magistarskih radova, te vodi brojne diplomske radove. Od ostalih poslova, D. Grubisi je voditeljica strucnog studija 'Management malih poduzea'. U svom dosadasnjem radu na Fakultetu objavila je tri knjige: 'Mikroekonomija' (1998.), 'Osnove mikroekonomije' (2000.) i 'Poslovna ekonomija' (2004.), dok je u dvije knjige koautor. Takoñer, objavljuje radove u znanstvenim i strucnim publikacijama u zemlji i inozemstvu te aktivno sudjeluje na meñunarodnim znanstvenim skupovima. Do danas je objavila 56 radova (zajedno sa ve spomenute tri knjige). Strucno usavrsavanje zapocela je 1992. g. (individualna stipendija) u Austriji, Universität Graz, gdje je u dva mjeseca analizirala nastavni proces (pohañala nastavu) i pripremala magistarski rad. 1993. g. pohañala je seminar Instituta malih i srednjih poduzea, Wirtschaftsuniversität Wien, namijenjen profesorima zemalja Srednje i Istocne Europe. U razdoblju od 1999. - 2001. g. pohaña i uspjesno zavrsava poslijediplomski studij za rukovoditelje malih i srednjih poduzea, na Universität St. Gallen u Svicarskoj. U Velikoj Britaniji provodi dva tjedna na Staffordshire University, Stock of Trant, University of Strathclyde, Glasgow i University of Stirling radi upoznavanja njihovog nacina rada na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, odnosno radi unaprjeñenja curriculuma iz Operacijskog managementa. Uz rad u nastavi i konferencijama, predaje Osnove poduzetnistva na seminarima za poduzetnike u organizaciji HBOR-a, te Upravljanje kvalitetom za poduzetnike u organizaciji Centra za poduzetnistvo Split. 1. Grubisi, D., Cerina, D., Product Quality as Factor of Enterprise Efficiency and Prerequisite of Competitiveness, Fourth International Conference on Enterprise in Transition, Split-Hvar, May 2426, 2001, The Faculty of Economics, Split, pp. 97-99. (CD ROM: 323-349) 2. Goi, S., Grci, B., Grubisi, D., Izgradnja poslovno - pogonskih objekata na Vrboranu, Predinvesticijska studija, Ekonomski fakultet Split, listopad, 2001, 45 str. 3. Grubisi, D., TQ as Condition of successful Management, Annals of DAAAM for 2001 & Proceedings, 12th International DAAAM Symposium, 24-27th October 2001, Jena, Germany, 2001, pp. 169-170. 4. Garaca, Z., Grubisi, D., Designing business process by discrete event simulation, International Conference 'An Enterprise Odyssey: Economics and Business in the New Millennium 2002', University of Zagreb, Graduate School of Economics & Business, Zagreb - Croatia, June 27-29, 2002, pp. 165 - 166. (CD ROM: pp. 1164-1177) 5. Grubisi, D., Garaca, Z., Improving Business Process Design by Simulation Modeling, Annals of DAAAM for 2002 & Proceedings, 13th International DAAAM Symposium, 23-26th October 2002, Vienna, Austria, 2002, pp. 197-198. 6. Grubisi, D., Nikitovi, M., Grizogono, K., Effect of Introduction of MRP System on Performance of Manufacturing Enterprises, 5th International Conference "Enterprise in 325

Popis radova u zadnjih 5 godina

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave Datum zadnjeg izbora u 29. listopada 2002. zvanje Manegement u kulturi Predmet([Izborni kolegij: pridodano 15. travnja 2005.] i) koje izvodi

Transition", May 22-24, 2003, Split - Tucepi, Craotia, University of Split, Faculty of Economics, Split, Croatia, pp.542-544. (DC ROM: pp. 2354-2371). 7. Grubisi, D., Goi, S., Demotivation Factors Research Study in a Manufacturing Company in Croatia, Sout East Europe Review for Labour and Social Affairs, Volume 6, Number 1/2, July 2003, pp. 153-178. 8. Projekt: Utvrñivanje prodajne cijene vode poduzea «Vodovod i kanalizacija» d.o.o. Split, vodoteljica projekta, svibanj 2003., 162 str. 9. Grubisi, D., Goi, S., Istrazivanje faktora demotivacije u jednom proizvodnom poduzeu, Ekonomska istrazivanja, Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirkovi» Pula, Vol. 16, No1, lipanj 2003, Pula, str. 58-72. 10. Grubisi, D., Malo i srednje poduzetnistvo te obrtnistvo, u: Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita, Gred Split, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003, str. 75-80. 11. Grubisi, D., Ekonomika poduzea, Radni materijal 2003/2004., Sveuciliste u Splitu, Odjel za strucne studije, Split, prosinac 2003, 127. stranica 12. Grubisi, D., Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Split, 2004., 367. stranica 13. Cingula, M., Grubisi, D., Korporacijsko upravljanje u funkciji jacanja konkurentnosti kao cimbenika razvoja, Zbornik radova: Menadzersko racunovodstvo u funkciji razvoja trgovackog drustva, Hrvatski racunovoña, Zagreb-Porec, svibanj 2004., str. 7-19. (znanstveni, recenziran s domaom recenzijom (a2), a objavljen je u zborniku radova s domaeg znanstvenog skupa) 14. Grubisi, D., Cinglula, M., Business Strategy and Quality in Decision Making, 2nd International Conference "An Enterprise Odyssey: Building competitive Advantage, University of Zagreb, Graduate School of Economics & Business, Zagreb, Croatia, June 17-19, 2004, pp. 162-163 (CD ROM: pp. 1120-1142) 15. Grubisi, D., Cinglula, M., Impact of quality management system on enterprise financial result, Proceedings the 3rd DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries, FESB, DAAAM International Vienna, June 23-26, 2004, Split, Croatia, pp. 309-314. 16. Grubisi, D., Cinglula, M., Performance Analysis of Croatian Manufacturing Companies, Annals of DAAAM for 2004 & Proceedings, 15th International DAAAM Symposium "Intelligent Manufacturing & Automation: Globalisation - Technology - Men - Nature", 3-6th November 2004, Vienna, Austria, pp.143-145. Osim gore navedenih radova, za izvoñenje nastave iz podrucja operacijskog managementa i poslovne ekonomije kvalificira je osamnaestogodisnje nastavno iskustvo, kako na dodiplomskome tako i na poslijediplomskome studiju. Predavala je na nizu seminara za gospodarstvenike, te sudjelovala u velikom broju znanstvenih i strucnih skupova. Autorica je dviju knjiga iz podrucja mikroekonomije, te jedne iz podrucja poslovne ekonomije.

326

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Eldi Grubisi Puliseli, predavac (doktorand) Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna webstranica Kratki zivotopis ( opis kretanja u struci) Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Split [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:

Roñena 9. travnja. 1971. u Gengenbachu, Savezna Republika Njemacka. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zadru 1994. i to: Njemacki jezik i knjizevnost kao A1 predmet i Engleski jezik i knjizevnost kao A2 predmet. Magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Sudjelovala na vise strucno-znanstvenih i znanstvenih skupova. Od 2003. g. sudjeluje na znanstveno-istrazivackom projektu «Kontrastivno proucavanje hrvatskoga i njemackoga leksika» na Odjelu za njemacki jezik i knjizevnost Sveucilista u Zadru. Pise doktorski rad iz knjizevnosti - tema prihvaena na Sveucilistu u Zadru 2004. Grubisi Puliseli, Eldi (2002). Uloga bastine u nastavi engleskog jezika, Zbornik radova «Ziva bastina», Zadar-Preko, 2002., str. 43-47. Grubisi Puliseli, Eldi (2002). Igra kao oblik ucenja stranog jezika u predskolskoj i mlañoj skolskoj dobi, Zbornik radova «Mirisi djetinjstva»,, Split, 2002., str. 76-80. Grubisi Puliseli, Eldi (2003). Ucenje stranog jezika u osnovnoj skoli: zasto, kada i kako?, Zbornik radova «Djetinjstvo, razvoj i odgoj», Zadar-Nin, 2003., str. 71-78. Grubisi Puliseli, Eldi i Sutlovi, Tina (2003). Engleski jezik u djecjem vrtiu: obiljezavanje blagdana pjesmicama i brojalicama, Zbornik radova «Od bastine za bastinu. Kulturoloski aspekt predskolskog kurikula», 2003., str. 113-120. Grubisi Puliseli, Eldi i Vickov, Gloria (2003). Uloga djecje knjizevnosti u ucenju stranih jezika u ranijoj skolskoj dobi, Zbornik radova «Prema kvalitetnoj skoli», 2003., str. 166-170. Grubisi Puliseli, Eldi (2004). Franz von Werner- turski diplomat i pisac na njemackom jeziku, XI. Zbornik radova «Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu», Volksdeutsche Gemeinschaft, Pozega, 2003. Grubisi Puliseli, Eldi (2005). Leksikografski opis znacenja nekih njemackih i engleskih knjizevnih termina, Zbornik radova «Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike», Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku, 2004. Grubisi Puliseli, Eldi (2005). Poetika ,,Münchenskog kruga" i ljubavna lirika Franza von Wernera. Zbornik radova «Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu», Volksdeutsche Gemeinschaft, Osijek, 2004. (izlazi 2005.). Radovi iz podrucja metodike stranih jezika i knjizevnosti. Nastavno iskustvo u pouucavanju ucenika osnovne i srednje skole (II. Jezicna gimnazija, Zdravstvena skola, Centar za strane jezike), te studenata na visokoskolskim ustanovama (Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja, Visoka uciteljska skola, Kemijsko-tehnoloski fakultet, Odjel za njemacki jezik i knjizevnost Sveucilista u Zadru). 26. sijecnja 2001. Njemacki jezik I, Njemacki jezik II, Njemacki jezik III, Njemacki jezik IV, Njemacki jezik V, Njemacki jezik VI, Jezicne vjezbe i (citanje i slusanje s razumijevanjem)

327

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Dajana Jasi, asistent Ustanova zaposlenja E-mail [email protected]

Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roena je 25. travnja 1964. god. Osnovnu i srednju skolu zavrsila je u Splitu, gdje je i diplomirala na Filozofskom fakultetu ­ odsjek Fizicka kultura. (opis kretanja u Na Fakultetu za fizicku kulturu Sveucilista u Zagrebu godine 2001. obranila je struci) magistarski rad pod naslovom Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma u Splitskodalmatinskoj zupaniji pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Nevenka Cavlek, dr. sc. Mato Bartoluci, dr. sc. Drena Trkulja-Petkovi, dr. sc. Goran Oreb i dr. sc. Stjepan Heimer. Bila je dugogodisnja aktivna sportasica (plivanje i ronjenje), a najvei joj je sportski uspjeh naslov seniorske sesterostruke prvakinje Jugoslavije u Sisku 1987. god. Do sada je bila zaposlena kao profesor TZK u vise srednjih i osnovnih skola u Splitu, te od 2001. god. na Sveucilistu u Splitu (Strucni studij) na Katedri za sport i rekreaciju za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura, a od 2002. na Odjelu zdravstvenih kolegija iz predmeta Osnove motorickih transformacija. Popis radova u zadnjih 5 godina Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Jasic, D. (2003.): Osnove motorickih transformacija, Veleuciliste, Split. Dugogodisnji pedagoski rad.

Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi

U postupku izbora u zvanje.

Tjelesna i zdravstvena kultura, Osnove motorickih transformacija

328

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Juraj Kamenjarin, visi asistent Ustanova zaposlenja Fakultet Prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Studij biologije i kemije na Prirodoslovno-matematickom fakultetu Sveucilista u Zagrebu zavrsio je 1987. godine s temom diplomskog rada iz botanike ("Analiza flore Marjana"), a pod (opis kretanja u mentorstvom prof. dr. sc. Zinke Pavleti. struci) Od 1988. do 1995. godine radio je u srednjoj i vise osnovnih skola. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Zinke Pavleti izradio je i magistarski rad pod naslovom "Floristicka, fitocenoloska i fitogeografska obiljezja planine Kozjak iznad Splita"; te ga i obranio 1995. godine na Poslijediplomskom studiju prirodnih znanosti Sveucilista u Zagrebu. Iste godine zaposlio se na Fakultetu PMZIOP ­ Split, gdje sudjeluje u izvoñenju nastave i praktikuma iz kolegija Opa botanika, Kormofita, Ekologija bilja s geobotanikom, te Uzgoj bilja. Sudjeluje i u nastavnoj djelatnosti na meñunarodnom studiju «Znanost i tehnologija okolisa». Za potrebe kolegija Uzgoj bilja napisao je, kao literaturni dodatak, interna skripta istog naziva kao i kolegij. Voditelj je Botanickog vrta. U lipnju 2000. godine, pri Sveucilistu u Zagrebu a pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Trinajsti, obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Palinotaksonomska analiza populacija alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u Hrvatskom primorju". U okviru znanstvenog projekta "Istrazivanje hrvatske flore" (119 109), voditelja prof. dr. sc. Zinke Pavleti, bio je nositelj poticajnog projekta "Palinotaksonomska analiza populacija alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u Hrvatskom primorju (177 141). Sudjeluje u znanstvenom projektu "Geneticka raznolikost kultiviranih i endemicnih biljaka Dalmacije"(177 143), pod voditeljstvom doc. dr. sc. Jasne Puizine. Clan je Hrvatskoga bioloskog drustva, Hrvatskoga botanickog drustva, te Istocnoalpskodinarskog drustva za istrazivanje vegetacije. Sudjelovao je s izlaganjima na simpoziju Matice hrvatske u Kastel Starom, te na pet meñunarodnih simpozija: Hrvatskog bioloskog drustva, 2000. god. na otoku Hvaru (Hrvatska); Istocnoalpskog-dinarskog drustva za istrazivanje vegetacije, 2001., Trst (Italija); Slovenskog botanickog drustva, 2001., Ljubljana (Slovenija); Slovenskog botanickog drustva, 2002., Maribor (Slovenija); Istocnoalpskog-dinarskog drustva za istrazivanje vegetacije, 2003., Otocec (Slovenija); Hrvatskog botanickog drustva, 2004., Zagreb (Hrvatska). Ove godine sudjelovat e s izlaganjem na tri meñunarodna simpozija: Istocnoalpskog-dinarskog drustva za istrazivanje vegetacije, Zagreb (Hrvatska); Slovenskog botanickog drustva, Ljubljana (Slovenija); te na Simpoziju posveenom Nacionalnom parku Krka, Sibenik (Hrvatska). Kamenjarin, J., 2000: Palinotaksonomska analiza populacija alepskog bora (Pinus halepensis Popis radova u Miller) u Hrvatskom primorju. Doktorska disertacija, PMF, Zagreb. zadnjih 5 godina Puizina J., J. Kamenjarin, I. Trinajsti, D. Papes, 2000: Nova nalazista i analiza kariotipa endemicne vrste Hyacinthella dalmatica (Lallem.), Trinajsti. Zbornik sazetaka priopenja sedmog Hrvatskog bioloskog kongresa, 84-85.Hvar, 24-29.rujna. Trinajsti, I., Z. Pavleti, J. Kamenjarin, 2000: O problemu autohtonosti alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u Hrvatskom primorju. Zbornik sazetaka priopenja sedmog Hrvatskog bioloskog kongresa, 257-258. Hvar, 24-29. rujna. Kamenjarin, J., 2000: Palinomorfoloska analiza populacija alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u Hrvatskom primorju. Zbornik sazetaka priopenja sedmog Hrvatskog bioloskog kongresa, 266267. Hvar, 24-29. rujna. Puizina, J., J. Kamenjarin, I. Trinajsti, D. Papes, 2000: Chromosome Number, Karyotipe Structure and rDNA Organization of the Croatian Endemic Species Hyacinthella dalmatica (Lallem.), Trinajsti. Congress Proceedings, 2ND Congress of Genetic Society of Slovenia, 339-340. Bled, September 13-17. Kamenjarin, J., 2001: Vegetacija i flora uvale Mala Borovica u Marinskom zaljevu. U: Studija utjecaja na okolis. Institut za oceanografiju i ribarstvo. Split. Kamenjarin, J., 2001: Flora i vegetacija slivnog podrucja rijeke Cetine. U: Ogledni projekt za rijeku Cetinu: Ekoloski i socio-ekonomski profil. UNEP. Program prioritetnih akcija. Centar za 329

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave 2000. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Zastita prirode, Uzgoj bilja izvodi

regionalne aktivnosti. Split. Trinajsti, I., J. Kamenjarin, 2001: Fitocenoloske znacajke suma alepskog bora As. PistacioPinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva u Hrvatskoj. Rad. Sumar. ins. 36(1):5-14, Jastrebarsko. Trinajsti, I., J. Kamenjarin, 2001: Fitocenoloske znacajke pasnjacke vegetacije asocijacije Brachypodio-Cymbopogonetum hirti H-i. 1962. Agronomski glasnik 4-5. Kamenjarin, J., 2002: Analiza flore i vegetacije uz magistralnu cestu Solin ­ Plano. U: Studija utjecaja na okolis. Institut grañevinarstva Hrvatske. Split. Kamenjarin, J., Zi. Pavleti, 2002: Vegetation of the Pantana area at Kastela bay and its protections problems. Hacquetia 1/2 , 185-192. Kamenjarin, J., 2003: Bioloska raznolikost, sume i sumarstvo. U: Program zastite okolisa grada Solina. Institut grañevinarstva Hrvatske. Split. Puizina, J., J. Kamenjarin, I. Trinajsti, H. Weiss, A. Pedrosa, D. Schweizer, 2003: Ribosomal and telomeric sequence localisation and karyotype analysis in the endemic species Hyacinthella dalmatica (Lallem.), Trinajsti (Hyacinthaceae). Genom.(u tisku). Kamenjarin, J., Zi. Pavleti, 2003: The process of succession on the rocky-pasture lands on the island Ciovo (Croatia). Hladnikia. (rad prihvaen) Kamenjarin, J., 2004: Flora i vegetacija lokacije Koser na otoku Bracu. U: Studija utjecaja na okolis. IGH. Split. Kamenjarin, J., 2004: Nova nalazista Adiantum capillus veneris u Republici Hrvatskoj. Zbornik sazetaka I. simpozija Hrvatskog botanickog drustva. Zagreb. Kamenjarin,J., 2005: Flora i vegetacija blize okolice Kladnjica. U: Studija utjecaja na okolis. Ecoina. Zagreb Kamenjarin, J., 2005: Flora i vegetacija otoka Vira. U: Studija utjecaja na okolis. IGH. Split Gore navedeno. Kamenjarin, J., 2003: Uzgoj bilja. Interna skripta. Fakultet PMZIOP. Split Multimedijalna izvedba nastave iz kolegija Kormofita i Ekologija bilja s geobotanikom.

330

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Marijo Krni, prof.

Ustanova zaposlenja E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) / [email protected] / Obrazovanje: 1.Akademija za glasbo Univerze v Ljubljani student postdiplomskog magistarskog studija, smjer- kompozicija i glazbena teorija, 2. Zavod za skolstvo RH polozen strucni ispit, 3. Umjetnicka akademija Sveucilista u Splitu, Zvanje: Profesor glazbene kulture VII/1 Radno iskustvo: -od 4. listopada 2004. vanjski suradnik na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu -od 28. travnja 2003. do 1. svibnja 2004. pripravnik-volonter pri Osnovnoj skoli «Mejasi» Split -od listopada 1998. voditelj i dirigent Mjesovitog komornog zbora «Modo diverso» Odreda izviñaca pomoraca «Spinut» - Split -od listopada 2003. voditelj i dirigent Mjesovitog zbora «Mirta» -od veljace 2002. voditelj i dirigent vokalnog ansambla «Chorus Spalatensis» -od listopada 2001. do svibnja 2004. voditelj zenske klape «Spirit» KUD-a "Brodosplit" -od lipnja 2002. do rujna 2003. voditelj i dirigent Mesanog pevskog zbora «Triglav» -od sijecnja 2005. voditelj muske klape "Sufit" -od 05. do 06. lipnja 2003. zamjena ucitelja glazbene kulture u Osnovnoj skoli «Visoka» Split -od 10. do 18. lipnja 2003. zamjena ucitelja glazbene kulture u Osnovnoj skoli «Vjekoslav Para» - Solin -od 30. rujna do 22. listopada 2003. zamjena ucitelja glazbene kulture u Osnovnoj skoli «don Lovre Kati» - Solin -od 29. listopada do 7. studenog 2003. zamjena ucitelja glazbene kulture u Osnovnoj skoli «Mejasi» - Split -od 17. studenog do 28. studenog 2003. zamjena ucitelja glazbene kulture u Osnovnoj skoli «Knez Mislav» - Kastel Suurac -od rujna 1996. volonter-voditelj pri Odredu izviñaca pomoraca «Spinut» - Split -od 2001. do 2003. clan Festivalskog vijea «Splitskog festivala» Posebna znanja i vjestine: -aktivno znanje engleskog jezika ("Centar za strane jezike d.d." Split) -osnovno poznavanje talijanskog jezika -poznavanje rada na racunalu -zavrsen seminar za zborsko dirigiranje "The Art of Choral Singing" u klasi prof. Matza Nillsona Nagrade i priznanja: -Plaketa - priznanje «Zvuci bastine» Hrvatske glazbene mladezi Split, za ozivljavanje skladbi iz hrvatske glazbene bastine -Nagrada Umjetnicke akademije u Splitu, za izniman uspjeh tijekom studija Interesi i aktivnosti: clan Drustva hrvatskih glazbenih teoreticara clan i volonter-voditelj pri Odredu izviñaca pomoraca «Spinut»-Split /

Popis radova u zadnjih 5 godina

331

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave

/

Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(i) koje izvodi Sviranje

14.12.2004. izabran za suradnika u naslovnom zvanju asistenta

332

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Milijana Kovacevi, visi predavac Ustanova zaposlenja OS «Kman-Kocunar», Split, Benkovacka 10

E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñena 1949. godine u Pirotu, Republika Srbija. Diplomirala 1973. godine. Vise od trideset godina radi uglavnom kao psiholog u osnovnoj skoli (od 1976. u OS «Kman-Kocunar» u (opis kretanja u Splitu). Od 2003. godine promaknuta u najvise strucno zvanje ­ strucni suradnik savjetnik. struci) Iskustvo u nastavnom radu stekla predajui psihologiju u gimnaziji, a od 1999. godine radei kao vanjski suradnik Visoke uciteljske skole u Splitu gdje je izvodila predavanja na kolegiju Psihologija nastave te seminare iz kolegija Razvojna psihologija i Pedagoska psihologija. Tijekom svog rada bila je mentor veem broju psihologa pocetnika, mentor u praksi studentima psihologije te studentima uciteljskih i nastavnickih studija. Poseban interes, u svom djelovanju, pokazuje za djecji crtez, spremnost za skolu, djecu s ADHD/ADD sindromom te darovitu djecu. U okviru strucnog usavrsavanja prosla je brojne edukacije i aktivno sudjelovala u provedbi nekoliko strucnih projekata. Ima bogato iskustvo u savjetovalisnom radu koje je stekla radei u Savjetovalistu za ucenike i roditelje, Savjetovalistu za bracne, obiteljske i druge odnose te Savjetovalistu za trudnou. Za svoj rad dobila je brojna priznanja. Sudjelovala je u radu veeg broja strucnih i znanstvenih skupova, odrzala brojna predavanja na strucnim aktivima, a javlja se i u medijima. Clan je Hrvatskog psiholoskog drustva - Drustva psihologa u Splitu. Vrijeme i preferencija boja u crtezima predskolaca, (koautorski rad), Rad je priopen na Popis radova u zadnjih 5 godina meñunarodnom znanstveno-strucnom skupu XIV. Dani psihologije u Zadru 2004. (Knjiga sazetaka str.73). Vrijeme kao faktor promjena u preferenciji boja u crtezima djece predskolske dobi, Split, 2004., Zbornik radova 10. meñunarodnih dana predskolskog odgoja Splitsko-dalmatinske zupanije, 173-183 (koautorski rad). Vrijeme kao faktor promjena u tematici crteza djece predskolske dobi, Split, 2004., Skolski vjesnik 53(1-2):29-51 (koautorski rad). Iz dnevnika skolskog psihologa, Split, 2003., Zbornik radova 3. dana osnovne skole Splitskodalmatinske zupanije, 26-30. Igre mog djetinjstva, igre mojih roditelja, baka i djedova, Hvar, 2003., Zbornik radova 3. dana otocnih djecjih vrtia, 178-192. Kako razvijati emocionalnu inteligenciju djece, Split, 2003., Zbornik radova 3. dana osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije, 50-55. Pozitivna psihologija i biljeske jednog ucitelja, Split, 2003., Zbornik radova 3. dana osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije, 10-14. Tematika crteza predskolaca u funkciji vremena, Rad je priopen na XI. godisnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zadru 2003. godine (Knjiga sazetaka str. 24-25). Tematika i boja u crtezima predskolaca, Split, 2003., Skolski vjesnik 52 (1-2): 103-119 (koautorski rad). Zelim biti? Kamo poslije osnovne skole, (koautorski rad), Split, 2003., Ured drzavne uprave u Splitskodalmatinskoj zupaniji, Sluzba za drustvene djelatnosti (str. 1-95). Djeca s ADHD sindromom u osnovnoj skoli, (interni materijal za studente uciteljskog studija), Split, 2002., VUS (1-15). Djecji crtez, (interni materijal za studente uciteljskog studija), Split, 2002., VUS (1-18). Dokle seze prognosticka vrijednost rezultata na Testu spremnosti za skolu, Split, 2002., Zbornik radova 2. dana osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije, 37-47. Kako raditi s djecom s ADHD sindromom, (interni materijal za studente uciteljskog studija), Split, 2002., VUS (1-15). Spremnost za skolu, Split, 2002., Skolski vjesnik 51 (1-2): 27-35. Sto i kako crtaju djeca predskolske dobi, Split, 2002., Zbornik radova 9. dana predskolskog odgoja u Splitu, 55-61. 333

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Pohañanje vrtia i spremnost djece za skolu, Split, 2001., Zbornik radova 8. dana predskolskog odgoja u Splitu, 23-29. Mogunosti primjene sociometrijskog postupka u odgojno-obrazovnom radu, Zbornik radova Prvih dana Splitsko-dalmatinske zupanije, Split, 2000. godine. Kako razvijati emocionalnu inteligenciju djece, Split, 2003., Zbornik radova 3. dana osnovne skole Radovi i ostalo Splitsko-dalmatinske zupanije, 50-55. sto nastavnika Pozitivna psihologija i biljeske jednog ucitelja, Split, 2003., Zbornik radova 3. dana osnovne skole kvalificira za Splitsko-dalmatinske zupanije, 10-14. izvoenje Tematika i boja u crtezima predskolaca, Split, 2003., Skolski vjesnik 52 (1-2): 103-119 (koautorski nastave rad). Djecji crtez, (interni materijal za studente uciteljskog studija), Split, 2002., VUS (1-18). Djeca s ADHD sindromom u osnovnoj skoli, (interni materijal za studente uciteljskog studija), Split, 2002., VUS (1-15). Dokle seze prognosticka vrijednost rezultata na Testu spremnosti za skolu, Split, 2002., Zbornik radova 2, dana osnovne skole zupanije Splitsko-dalmatinske, 37-47 Kako raditi s djecom s ADHD sindromom, (interni materijal za studente uciteljskog studija), Split, 2002., VUS (1-15). Spremnost za skolu, Split, 2002., Skolski vjesnik 51 (1-2): 27-35. Pohañanje vrtia i spremnost djece za skolu, Split, 2001., Zbornik radova 8. dana predskolskog odgoja u Splitu, 23-29. 14. prosinca 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Razvojna psihologija, Psihologija nastave. izvodi

334

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Anci Leburi, izvanredni profesor Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna webstranica: Zivotopis: Sveuciliste u Zadru ­ Odjel za sociologiju [email protected] [email protected] http://www.welcome.to/anci Roñena 1958. u Splitu, gdje je zavrsila osnovnu i srednju skolu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira i doktorira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Trenutacno radi kao izvanredna profesorica na Odjelu za sociologiju na Sveucilistu u Zadru. Istrazuje i objavljuje znanstvene radove iz metodologije drustvenih i humanistickih istrazivanja, sociologije poduzetnistva, sociologije medija, sociologije mladih, sociologije zabave, sociologije slobodnog vremena, sociologije roda, sociologije grada, sociologije jezika, sociolingvistike, sociologije religije i dr. Suautorica je knjiga: (1)"Profil poduzetnika u Hrvatskoj: socio-ekonomsko istrazivanje 2003." (Split, Naklada Boskovi, 2004); (2)"Ovisnicki identiteti: misljenja razlicitih drustvenih skupina u Hrvatskoj", (Zagreb, Alinea, 2003); (3)"Splitska povijesna jezgra: zapusteno srce grada-socioloska studija" (Split, Grad Split-Gradsko vijee-Sluzba za staru gradsku jezgru, 2002); (4) "Nova politicnost mladih" (Zagreb, Alinea, 2002); (5)"Sociologija zivotnog stila: prema novoj metodoloskoj strategiji" (Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2002); (6)"Skepticna generacija: Zivotni stilovi mladih u Hrvatskoj" (Zagreb, AGM, 2001) i (7)"Grafiti i subkultura: Najsmo luñi" (Zagreb, Alinea, 1991). Trenutacno vodi i/ili sudjeluje u nekoliko meñunarodnih projekata u kojima se istrazuju razvojne, kulturoloske, medijske, urbane, sociolingvisticke, sociogeografske i sociopovijesne teme. Od 2002. godine clanica je Strucnog savjeta Ureda (Vlade Republike Hrvatske) za suzbijanje zloporabe opojnih droga. - (2000) Istrazivacka tematika u hrvatskom tisku devedesetih godina (u koautorstvu s Nada Neki) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.39(16):221-238. (izvorni znanstveni clanakUDK/UDC:316.65(497.5)) - (2000) Perspektive fokus grupa kao socioloske istrazivacke metode (u koautorstvu s Ivana Kamber) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.39(16):193-211. (izvorni znanstveni clanak-UDK/UDC:303) - (2001) Istrazivanje pobacaja u Zadarskoj zupaniji: Od 1997. do 2000. (u koautorstvu s Dijana Begonja) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.40(17):223-239. (izvorni znanstveni clanakUDK/UDC:316.356.2) - (2001) Kvalitativni pristupi u medijskim istrazivanjima (u koautorstvu s Nediljka Neki) Radovi razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.40(17):253-270. (pregledni clanak-UDK/UDC:316.77) - (2001) Skepticna generacija: Zivotni stilovi mladih u Hrvatskoj (u koautorstvu s I.TomiKoludrovi). Zagreb: AGM. (ISBN: 953-174-133-6; UDK 316.728-053.6(497.5); 316.64-0536(497-5) - (2001) Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive empirijskih istrazivanja otoka. "Sociologija sela" 39(1-4):189-210.(UDK: 316.2(22)(497.5). - (2001) Svakidasnjica otocnih zena krajem devedesetih (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi). "Sociologija sela" 39(1-4):239-255. (izvorni znanstveni rad: UDK: 316.35055.2(22)(497.5):316.728). - (2001) U potrazi za dobrom zabavom: istrazivanje nonoga zivota mladih u diskoklubovima na podrucju primorskih zupanija (u koautorstvu s Renata Relja) "Drustvena istrazivanja" 10(6):1083-1107. (izvorni znanstveni rad: UDK: 316.728-053.6/81(497.5); 316:379.8:(497.5)). - (2002) Croatian Youth at the Beginning of 2000: Signs of New Politicisation (u koautorstvu s I.TomiKoludrovi). U Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in the Risk Society. B.Tivadar & P.Mrvar (eds). Ljubljana, Slovenia: Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth. Str.59-66. (UDK: 316.62053.6(063)(082); ISBN: 961-6101-10-2). - (2002) Lifestyle or Survival Strategy: Croatian Youth in the Late 1990s (u koautorstvu s I.Tomi335

Popis radova u zadnjih 5 godina:

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Relevantni radovi za izvoñenje nastave:

Koludrovi). U Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in the Risk Society. B.Tivadar & P.Mrvar (eds). Ljubljana, Slovenia: Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth. Str.113-119. (UDK: 316.62-053.6(063)(082); ISBN: 961-6101-10-2). - (2002) Nova politicnost mladih (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi). Zagreb: Alinea (ISBN 953180-099-5; UDK 316.64-053.6(497.5-3 Dalmacija):32) - (2002) Sociologija zivotnog stila: prema novoj metodoloskoj strategiji (u koautorstvu s I.TomiKoludrovi). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociolosko drustvo. (ISBN 953-222069-0; UDK 316.728) - (2002) Splitska povijesna jezgra: zapusteno srce grada (socioloska studija) = Split historic core: neglected heart of the city (sociological study). (U koautorstvu sa M.Maroevi, I.Rogi). Split: Gradsko poglavarstvo, Sluzba za staru gradsku jezgru (ISBN 953-97619-0-5; UDK 316.334.56(497.5 Split)). - (2003) Ovisnicki identiteti: misljenja razlicitih drustvenih skupina u Hrvatskoj - sociolosko empirijsko istrazivanje 2002. (u koautorstvu sa Zrinkom Radni i Ante Barbir). Zagreb: Alinea (ISBN 953180-112-6; UDK 613.83(497.5)"200" i 316.644:613.83>(497.5)"200". - (2002) Feministicka metodologija kao posebna znanstvena disciplina (u koautorstvu s Ivana ZaloviTroskot) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.41(18):233-251. (pregledni clanak-UDK/UDC:303) - (2003) Sociolingvisticko istrazivanje dijalekata u hrvatsko-talijanskim interakcijama (u koautorstvu s M. Nigoevi). "Strani jezici" 32(1-2):7-19. (izvorni znanstveni rad: UDK:81'282:81'27:811.163.42: 811.131.1). - (2004) The Application of Triple-Helix Model in Agricultural Sector of Croatia (u koautorstvu s M.Krneta) U Svarc, J.; i dr. (edit.) Transition Countries in the Knowledge Society: Socioeconomic Analysis. Bibliotheca Zbornici; book 27.; str.241-263.; Zagreb: Institut drustvenih znanosti Ivo Pilar. -(2004) Profil poduzetnika u Hrvatskoj: socio-ekonomsko istrazivanje 2003. (u koautorstvu sa Mira Krneta). Split: Naklada Boskovi (ISBN 953-7090-47-7). - (1991) Grafiti i subkultura - Najsmo luñi (u koautorstvu s D.Lali i N.Bulat). Zagreb: Alinea (ISBN: 86-7057-108-0) - (1996) Metodoloski aspekti socioloskog empirijskog istrazivanja drustvenih fenomena. U zborniku "Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji hrvatskog drustva". Zadar: Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju. Str.129-166.(izvorni znanstveni rad - UDK 314+316(08)) - (1996) Mladi danas: drukciji, ali isti (u koautorstvu s I. Tomi-Koludrovi) "Drustvena istrazivanja", 5(5-6):963-975 (strucni rad: UDK 316.736-053.8(497.5). - (1997) Kontekstualizacija istrazivanja suvremene mladosti na primjeru mladih u Dalmaciji. (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.36(13):149-166. (izvorni znanstveni rad UDK/UDC:316.346.3-053.7) - (1998) Case study istrazivanje - kompleksan metodoloski pristup u sociologiji. Doktorski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. - (1998) Obitelj - dijete - skola: Izmeñu javnosti i privatnosti (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.37(14):139-156. (izvorni znanstveni rad - UDK/UDC:316.4) - (1999) Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu (u koautorstvu s R.Relja) "Napredak" 140(2):175-183. (izvorni znanstveni rad: UDK: 371.322.5). - (1999) Putovanje mladih u tamu noi: prinosi sociologiji zabave (u koautorstvu s R.Relja) "Sociologija sela" 37(2-3):249-263. (izvorni znanstveni rad: UDK: 316.7-053.7). - (1999) Samorecepcija mladih kao ratne generacije (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi i Z.Radni) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.38(15):203-219. ((prethodno priopenje- UDK/UDC:316.346053.7:355(497.5)) - (2000) Perspektive fokus grupa kao socioloske istrazivacke metode (u koautorstvu s Ivana Kamber) Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije. Zadar: Sveuciliste u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Vol.39(16):193-211. (izvorni znanstveni clanak-UDK/UDC:303) - (2001) Skepticna generacija: Zivotni stilovi mladih u Hrvatskoj (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi). Zagreb: AGM. (ISBN: 953-174-133-6; UDK 316.728-053.6(497.5); 316.64-053-6(497-5) 336

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:

- (2001) U potrazi za dobrom zabavom: istrazivanje nonoga zivota mladih u diskoklubovima na podrucju primorskih zupanija (u koautorstvu s Renata Relja) "Drustvena istrazivanja" 10(6):1083-1107. (izvorni znanstveni rad: UDK: 316.728-053.6/81(497.5); 316:379.8:(497.5)). - (2002) Croatian Youth at the Beginning of 2000: Signs of New Politicisation (u koautorstvu s I.TomiKoludrovi). U Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in the Risk Society. B.Tivadar & P.Mrvar (eds). Ljubljana, Slovenia: Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth. Str.59-66. (UDK: 316.62053.6(063)(082); ISBN: 961-6101-10-2). - (2002) Lifestyle or Survival Strategy: Croatian Youth in the Late 1990s (u koautorstvu s I.TomiKoludrovi). U Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in the Risk Society. B.Tivadar & P.Mrvar (eds). Ljubljana, Slovenia: Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth. Str.113-119. (UDK: 316.62-053.6(063)(082); ISBN: 961-6101-10-2). - (2002) Nova politicnost mladih (u koautorstvu s I.Tomi-Koludrovi). Zagreb: Alinea (ISBN 953180-099-5; UDK 316.64-053.6(497.5-3 Dalmacija):32) - (2002) Sociologija zivotnog stila: prema novoj metodoloskoj strategiji (u koautorstvu s I.TomiKoludrovi). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociolosko drustvo. (ISBN 953-222069-0; UDK 316.728) - (2003) Ovisnicki identiteti: misljenja razlicitih drustvenih skupina u Hrvatskoj - sociolosko empirijsko istrazivanje 2002. (u koautorstvu sa Zrinkom Radni i Ante Barbir). Zagreb: Alinea (ISBN 953180-112-6; UDK 613.83(497.5)"200" i 316.644:613.83>(497.5)"200". 19. svibnja 2004. Istrazivanje mladih.

337

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Marina Marasovi- Alujevi, docent Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica Zivotopis Roñena 1958. u Splitu. Diplomirala talijanski jezik i knjizevnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala na Filoloskom fakultetu u Beogradu s temom «Romanizmi u graditeljskoj terminologiji u Dalmaciji». Doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom «Antroponimija srednjovjekovnog Splita». Od 1991. do 1998. predavala na fakultetu PMZOP Sveucilista u Splitu, od 1998. do 2005. na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu, gdje je bila dekan u tri mandata. Od 2002. do danas predaje na Odjelu humanistickih znanosti Sveucilista u Splitu na Odsjeku za talijanistiku. Autor je znanstvenih i strucnih clanaka i samostalne znanstvene knjige «Hagioforna imena u srednjovjekovnom Splitu i okolici». Sudjeluje na znanstvenom projektu «Rjecnik splitskih prezimena od pocetka do sredine XX. stoljea.». Znanstvena knjiga: (2003). Hagioforna imena u srednjovjekovnom Splitu i okolici. Split: Knjizevni krug, Biblioteka znanstvenih djela. Znanstveni radovi: (2002). Un antico portolano dell'acquatorio della Dalmazia centrale. Split: Civilta italiana, Nuova serie 2. (2003). O oblicima imena Ivan u srednjovjekovnoj antroponimiji Dalmacije. Split: Zbornik Ivana Mimice. Strucni radovi: (2002). Lokalna toponimija kao dio jezicne bastine u predskolskom i ranijeskolskom odgoju. Zadar: Ziva bastina. (2003). Anticki i srednjovjekovni temelji odgoja i obrazovanja. Zadar ­ Nin: Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa. (2005). Lingvistika u sluzbi socioetnickih istrazivanja. Split: Zbornik radova HDPL. (2003). Anticki i srednjovjekovni temelji odgoja i obrazovanja. Zadar ­ Nin: Zbornik radova sa znanstveno-strucnog skupa. (1987). Sanktoremski toponimi na podrucju srednjovjekovnog Splita. Beograd: Zbornik seste onomasticke konferencije. (1974). Romanizmi u graditeljskoj terminologiji u Dalmaciji. Split: Cakavska ric 1-2. 28. rujna 2004. Talijanski jezik I, Talijanski jezik II, Talijanski jezik III, Talijanski jezik IV, Talijanski jezik V, Talijanski jezik VI, Akademsko pisanje Odjel za humanisticke znanosti Sveucilista u Splitu - Odsjek za talijanski jezik [email protected] [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina

Relevantni radovi za izvoñenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi

338

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Zeljko Mrkli, visi predavac Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveuciliste u Splitu Ustanova zaposlenja [email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Roñen u Splitu 1941.g. Nakon zavrsene Klasicne gimnazije diplomirao 1967. godine na Kemijsko-tehnoloskom fakultetu u Splitu, te se zaposljavam kao profesor kemije na Ekonomskoj skoli u Splitu. Godine 1972. polozio dopunske ispite na zagrebackom PMF-u za zvanje profesora srednje skole. Na Kemijsko-tehnoloskom fakultetu u Splitu g.1984. stekao znanstveni stupanj magistra znanosti iz podrucja makromolekularne kemije, a 1999. godine na istom Fakultetu i stupanj doktora znanosti. Nakon 19 godina rada na srednjoj skoli, od 1988. g. radim na Fakultetu gdje i danas predajem kolegije iz Metodike nastave kemije. Predajem i Osnove kemije na Visokoj uciteljskoj skoli Sveucilista u Splitu, a od 1997. godine gostujui sam docent iz Metodike nastave kemije na Pedagoskom fakultetu Sveucilista u Mostaru. Autor TV emisija Obrazovnog programa HTV-a, nastavnih filmova u izdanju Filmoteke-16 iz Zagreba, naseg prvog edukativnog racunalnog programa iz kemije, knjige iz podrucja primjene polimernih materijala te udzbenika kemije za 7. razred osnovne skole i dva prirucnika za nastavnike kemije za I. I III. razred gimnazije. Autor vise skripata i zbirki zadataka te recenzent vise osnovnoskolskih i srednjoskolskih udzbenika, prirucnika za nastavnike i znanstveno popularnih djela iz podrucja kemije. Odrzao veliki broj pozvanih predavanja na seminarima za permanentno obrazovanje nastavnika i profesora kemije diljem Hrvatske. Sudjelovao na domaim i meñunarodnim strucnim i znanstvenim skupovima, ucestvovao kao znanstveni istrazivac u tri znanstvena projekta te do sada objavio preko 50 strucnih i znanstvenih radova u domaim i inozemnim casopisima od cega 3 rada citirana u CC sa meñunarodnom recenzijom, i 7 radova po vrsnoi izjednacenih sa CC radovima. Predsjednik sam splitskog Regionalnog vijea Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te clan Glavnog vijea istog sindikata. 1. Battistutti-Pecha, Z. Mrkli, M. Petkovi: ,,Svijet tvari 1 ­ udzbenik kemije za sedmi razred osnovne skole", Profil International, Zagreb, 2001. (ISBN:953-200-332-0) (II. izd. 2002., III. izd. 2003. g.) S. Habus, I. Filipan, S. Liber, Z. Mrkli, LJ. Petri: "Opa kemija 1 ­ prirucnik za nastavnike kemije za 1. razred gimnazije", Profil International, Zagreb, 2003. (ISBN 953-200-806-3) S. Habus, S. Liber, Lj. Petri, I. Filipan, Z. Mrkli; " Anorganska kemija ­ Prirucnik za /nastavnike kemije za trei razred gimnazije", Profil International, Zagreb, 2004. T. Kovaci, Z. Mrkli: The kinetic parameters for the evaporation of plasticizers from plasticized poly(vinyl chloride), Thermochimica acta 381 (2002) 49-60. Z. Mrkli, D. Rusi, T. Kovaci, Kinetic model of the evaporation process of benzylbutyl phthalate from plasticized poly(vinyl chloride), Thermochimica Acta, 414 (2004) , 2; 167-175 1. Z. Mrkli, T. Kovaci: Thermogravimetric investigation of volatility of dioctyl phthalate from plasticized poly(vinyl chloride), Thermochimica Acta 322 (1998) 129-135. 2. Z. Mrkli: Vizualizacija predodzbi i procesa u nastavi kemije, XVI Hrvatski skup kemicara i kemijskih inzenjera, (Sekcijsko predavanje), Split, 23.-26. 3. 1999., Sazeci, S - J1, (1999.) 363-364..Z. Mrkli: Tendencije znanstveno-tehnoloskog razvoja u podrucju kemijskih znanosti i tehnologija i njihov utjecaj na obrazovanje, Zivot i skola 41 (3) , (1992 ) 245-254 4. M. Nazor, Z. Mrkli, S. Tudor: Usporedba rezultata u testu znanja i ocjena iz kemije ucenika osmih ratreda osnovne skole, Napredak 136 (3), (1995) 287-291 5. Z. Mrkli: "Periodni sustav elemenata - racunalski obrazovni program". Djelo sadrzi 450 autorskih kartica smjestenih na dvije kompjutorske diskete 3,5" (cca 2,5 MB).: Skolska knjiga Zagreb, prosinac 1996. ,racunalska obrada: Leo Grisogono, (ISBN 953-0-99005-7) (Nakladu je sufinancirao Fond osnovnog skolstva Hrvatske.) 6. Z. Mrkli: Primjena kompjutora u nastavi kemije", Skolski vjesnik, 38 (1-4), (1989) 85-90 7 . Z. Mrkli: Slika u slici - integrirana projekcija iz vise izvora na jedan zajednicki ekran, Napredak 132 (3) (1991) 249-254 339

Popis radova u zadnjih 5 godina

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi

8. Z. Mrkli, M. Nazor: Strucni rad "Predodzbe ucenika IV. razreda osnovne skole o kemiji i njenoj ulozi u zivotu covjeka, Napredak 132 (3) (1991) 271-277 9. Z. Mrkli: Grafoskopska projekcija demonstracijskog pokusa u nastavi kemije, Napredak 133 (2) (1992) 200-206 10. Z. Mrkli, V.Kostovi-Vranjes: Demonstracija mikroskopskih preparata u grafoskopskoj projekciji, Napredak, 134 (2) (1993) 229-233 11. Z. Mrkli, Z. Hell: Polarimetrijska mjerenja u grafoskopskoj projekciji, Napredak 134 (4), (1993.) 452-461 12. Z. Mrkli, J. Milat: Kemija u programu tehnicke kulture u opeobrazovnim skolama, Skolski vjesnik 44 (2) (1995) 191-199 13. M. Nazor, Z. Mrkli, S. Tudor: Zastupljenost razlicitih tipova znanja iz kemije kod ucenika 8. razreda osnovne skole; Skolski vjesnik,. 45 (1) (1996) 23-30 14. M. Nazor, Z. Mrkli, S. Topi: O cemu sve ovisi ocjena iz kemije ucenika srednjih skola, Skolski vjesnik, 48 (1999) 1, 33-40 15. Z. Mrkli: Vizualizacija u nasatavi kemije, Polimeri, 21 (6) (2000) 199-202 (Kolumna: Sveuciliste) 2001., visi predavac (trajno zvanje) Osnove kemije (izborni kolegij)

340

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Mirjana Nazor, izvanredni profesor Ustanova zaposlenja: E-mail: Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu [email protected]

Nema Osobna web-stranica: Diplomirala jednopredmentnu psihologiju 1971. god., a 1979. god. magistrirala, a doktorsku Zivotopis: disertaciju obranila 1987. god. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila sam kao asistent u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zatim u Zavodu za zastitu na radu i zastitu od pozara. Sada u zvanju izv. prof. na Fakultetu prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. Vanjski suradnik: Umjetnicke akademije i Visoke uciteljske skole u Splitu i Humanistickih studija. Do sada objavila 54 znanstvena i strucna rada, tri knjige u suautorstvu (Narkomani: smrtopisi, Avanturizam roditeljstva: adolescencija-prevencija, Obiteljska i drustvena socijalizacija-prilog nacionalnoj strategiji sprecavanja zlouporabe droga.) te jednu samostalno: Razbij ogledalo. Od 1. listopada 1999. do 30. rujna 2001. obavljala duznost dekana na Fakultetu prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu. Sada procelnica odjela za drustvene i humanisticke znanosti. Nazor Mirjana: Iskustva i stavovi mladih u Splitu u vezi zlouporabe psihoaktivnih Popis radova u zadnjih 5 godina: droga, Skolski vjesnik, 2001.,50, 3-4, Nazor Mirjana: Povezanost ucenickog straha, tezine i zanimljivosti nekih skolskih predmeta i ocjena, Zivot i skola, 2001,6, 16-22. Nazor Mirjana: Granice u ponasanju, Dijalog 2001, 4, 1-2, 59-66 Nazor Mirjana: Iskustva i stavovi mladih u Splitu u vezi zlouporabe psihoaktivnih droga, Skolski vjesnik, 2001.,50, 3-4, Nazor Mirjana: Slobodno vrijeme mladih i ucestalost kontakata s drogama, Skolski vjesnik, 2002., 51, 1-2, 59-66 Nazor Mirjana: Ponasanja i stavovi mladih u odnosu na ucestalost kontakata s drogama, Napredak, 2003., 144, 1, 21-27 Nazor Mirjana: Usporedba nekih pokazatelja zlouporabe droga u petogodisnjem razdoblju, Napredak, 2003., 144, 4, 433-441 Nazor Mirjana, Buj Marija: Razlozi odbijanja djece s teskoama u razvoju u redovnim Relevantni skolama, Defektologija, 1991, 28,1, 71-76. radovi za Nikoli Mira, Nazor Mirjana: Utjecaj hiperaktivnosti na socijalni status ucenika u razred izvoñenje nom kolektivu, Zbornik radova "Dani psihologije" Zadar, 1989, 74-78. nastave: Nazor Mirjana: Utjecaj ocjena na stavove ucenika prema nastavnicima(I) Primijenjena psihologija, 10,1989, 74-78. Nazor, Mirjana: Kaznjavanje i nagrañivanje, Skolski vjesnik, 1994, 43, 2, 173-177. Nazor Mirjana : Izostanci s nastave, strah od skole i generalizirana samoefikasnost, Skolski vjesnik, 1997, 46, 1, 31-36. Nazor Mirjana: Zlouporaba alkohola meñu srednjoskolcima u Splitu, Skolski vjesnik, 1998, 47, 1, 15-22 Nazor Mirjana: Utjecaj straha, tezine i zanimljivosti nekog skolskog predmeta na ocjenu ucenika, Skolski vjesnik, 1998, 47, 2, 101-108. Nazor Mirjana: Rasprostranjenost zloporabe droga meñu srednjoskolcima u Splitu, Anali Studentskog centra u Zagrebu, Zgb, 1999., 20-27. Nazor Mirjana: Slobodno vrijeme mladih i ucestalost kontakata s drogama, Skolski vjesnik, 2002., 51, 1-2, 59-66 11. 03. 1998. Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje Razvojna psihologija izvodi:

341

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr.sc. Jasna Pervan, predavac Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna stranica: Zivotopis: webRoena je 20. prosinca 1941. u Zadvarju. Osnovnu i srednju skolu (gimnaziju) zavrsila je u Splitu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na studijskoj grupi Hrvatski jezik - jugoslavenske knjizevnosti i filozofija 1965. godine. Strucni ispit polozila je 1967. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na poslijediplomskom studiju Metodika nastave knjizevnosti (mentor dr. Dragutin Rosandi) magistrirala je 1979. (tema magistarskog rada "Dozivljaj i spoznaja knjizevnog djela kao metodicki problem"). Odlukom Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske 16. lipnja 2003. napredovala je u zvanje profesora mentora. Odlukom Nastavnickog vijea Visoke uciteljske skole u Splitu 10. veljace 2004. napredovala je u nastavno zvanje predavaca. Bila je dugogodisnji polaznik i predavac na Filmskoj skoli (Sibenik, Crikvenica, Zagreb). U Zavodu za prosvjetno-pedagosku sluzbu Zajednica opina Split radila je 4 godine kao vanjski strucni suradnik i obavljala poslove savjetnika za hrvatski jezik. Na savjetovanjima za nastavnike osnovnih i srednjih skola bila je predavac i autor brojnih tekstova, pomo nastavnicima u relizaciji programskih sadrzaja (izvedbeni programi, prilozi za nastavu filma za sve razrede osnovnih i srednjih skola), pokrenula je Skolsku kinoteku u Splitu, organizirala brojne seminare za nastavnike i dr. Dugogodisnja suradnju ostvarila je s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, posebice s Katedrom metodike nastave hrvatskog jezika, te strucnu suradnju s prof. dr. Rosandiem, prof. dr. Tezakom, te strucnjacima s podrucja filmologije ­ dr. Antom Peterliem i dr. Hrvojem Turkoviem (organizacija i sudjelovanje na seminarima za nastavnike, metodicka i filmska edukacija nastavnika). Bila je clan Savjeta Hrvatskog filmskog saveza. Od 1992. voditeljica je Kinoteke "Zlatna vrata" u Splitu, koja biljezi 34 godine kontinuiranog rada. Samostalno oblikuje program Kinoteke, surauje s brojnim institucijama u zemlji i inozemstvu (Hrvatska kinoteka, Hrvatski filmski savez, Goethe Institut, Francuski institut, Britanski savjet, Uredi za kulturu pri veleposlanstvima europskih zemalja). Autorica je publikacija "1000 programa Kinoteke Zlatna vrata" i "30 godina Kinoteke Zlatna vrata". Aktivno sudjeluje u kulturnom zivotu grada ­ suradnja s HNK-a Split, Muzejom grada Splita, Marulianumom ­ Split. Sudjelovala je u radu Umjetnickog dustva Jakova Gotovca ­ mjesoviti zbor Floridus ­ kao clan uprave i predsjednik. U gimnaziji "Marko Maruli" voditeljica je Filmsko-fotografske druzine "Josip Karaman". Ucenici ­ clanovi druzine stjecu potrebna znanja o filmu i fotografiji i reliziraju brojne projekte, izlozbe (kazaliste u Splitu, film u Splitu, djelo Josipa Karamana, izlozba fotografija "Lutamo Marulovim gradom"). Kao profesor hrvatskog jezika u Gimnaziji "Marko Maruli" sudjelovala je, sa svojim ucenicima, na drzavnim natjecanjima iz hrvatskog jezika. Svoje dugogodisnje pedagosko iskustvo realizirala je u svom osnovnom zvanju profesora hrvatskog jezika; osim toga, nastojala je sustavnim i neprekidnim obrazovanjem siriti svoju pedagosku i ljudsku obvezu prema svojim ucenicima i studentima, pridonosei na taj nacin kulturnom ozracju sredine u kojoj zivi i djeluje. u ,,30 godina Kinoteke Zlatna vrata Split" (publikacije), Split, 2001. IV. gimnazija "Marko Maruli", Split, Zagrebacka 2

Popis radova zadnjih 5 godina: Relevantni radovi Voditeljica Kinoteke ­ sustavno praenje problematike filma u Hrvatskoj i svijetu. za izvoñenje nastave: 342

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Datum zadnjeg 10. veljace 2004. izbora u zvanje: Predmet(-i) koje Medijska kultura izvodi:

343

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr. sc. Stjepan Rodek, izvanredni profesor Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen 30. travnja 1943. u Kotoribi. Filozofski fakultet (grupa pedagogija ­ njemacki jezik) (opis kretanja u zavrsio u Zagrebu. Po zavrsetku studija radi u Referalnom centru Sveucilista u Zagrebu na projektima razvoja obrazovnog softwarea, a potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. struci) Doktorirao 1983. godine s temom «Didakticke osnove kompjutorske simulacije». Predavao predmete: didaktika, medijska didaktika i obrazovna tehnologija. Od 2001. radi na Prirodoslovno-matematickom fakultetu u Splitu, gdje u svojstvu izvanrednog profesora predaje kolegije pedagogija i didaktika. Popis radova u zadnjih 5 godina Rodek, S. (1985). Neke didakticko-metodicke implikacije nastavne primjene medija. U: Odgoj i skola, Institut za pedagogijska istrazivanja i Skolske novine, Zagreb Rodek, S. (1985). Educational Technology and Adult Education. U: Adult Education in Yugoslav Society. Andragoski centar i Jugoslavenska komisija za suradnju s UNESCO-m, Zagreb. Rodek, S. (1986). Kompjutor i suvremena nastavna tehnologija. Skolske novine, Zagreb Rodek, S. i Muzi, V. (1987). Kompjutor u preobrazaju skole. Skolska knjiga, Zagreb. Rodek, S. (1988). Nove informacijske tehnologije ­ izazov odgoju i obrazovanju. U: Odgoj i obrazovanje na pragu 21. st. PKZ i Savez pedagoskih drustava Hrvatske, Zagreb Rodek, S. (1988). Didaktika medija: neki problemi i determinante. Pedagoski rad, br.1, 25-29 Rodek, S. (1989). Mediji u odgoju i obrazovanju. U: Opa enciklopedija JLZ, dopunski svezak, str. 481-482, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb Rodek, S. (1991). Produkcija kompjutorskog obrazovnog softwarea. Naprijed, Zagreb ­ koautor Rodek, S. (1992). Istrazivacki trendovi u podrucju primjene medija. U: Pastuovi,N. (ur.) Istrazivanja odgoja i obrazovanja. Institut za pedagogijska istrazivanja, Zagreb. 3. travnja 2002. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Alternativne skole, Mediji u odgoju i obrazovanju izvodi Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave

344

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Marko Rosi, docent Ustanova zaposlenja Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti, Sveuciliste u Splitu

[email protected] E-mail www.pmfst.hr/~marko Osobna web-stranica Kratki zivotopis Roñen je 1. sijecnja 1970. u Augsburgu (SR Njemacka). Diplomirao je 1996. studij matematike i informatike na Fakultetu prirodoslovno-matematickih (opis kretanja u znanosti Sveucilista u Splitu. Od 1996. strucni je suradnik Fakulteta prirodoslovno-matematickih struci) znanosti, Sveucilista u Splitu, 1997. mlañi asistent, 2000. asistent, a 2004. docent na istom fakultetu. Magistrirao je 2000. na Fakultetu elektrotehnike i racunarstva Sveucilista u Zagrebu (tehnicke znanosti, racunarstvo). Doktorirao je 2004. na Fakultetu elektrotehnike i racunarstva Sveucilista u Zagrebu (tehnicke znanosti, racunarstvo). M. Rosi, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent Systems Popis radova u zadnjih 5 godina at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281. M. Rosi, V.Glavini, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference ­ Melecon `2004, Proc. ­ CD ROM version ­ IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004. M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. ­ CD ROM version ­ IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24 2003. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Application of Semantic Web and personal Agent in Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference ­ Melecon `2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546. S. Stankov, M. Rosi, V. Glavini: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, September 16-18 2001., pp. 235-240. M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: DTEx-Sys ­ A Web Oriented Intelligent Tutoring System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farkas, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258. S. Stankov, V. Glavini, M. Rosi: On Knowledge Representation in an Intelligent Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 ­ INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference ­ Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114. Predmeti koje izvodi ovaj nastavnik u izravnoj su ili neizravnoj vezi s podrucjem njegovih Radovi i ostalo istrazivanja. Svi gore navedeni radovi su relevantni za izvoñenje nastave. sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave 21. prosinca 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Sustavi poucavanja na daljinu, Daljinsko ucenje i poucavanje izvodi

345

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Dr.sc. Slavomir Stankov, izvanredni profesor Ustanova zaposlenja E-mail Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu [email protected]

http://www.pmfst.hr/~stankov Osobna web-stranica Roñen 29. kolovoza 1947. godine u Risnu, Boka kotorska. Osnovnu skolu polazi u Tivtu, Risnu Kratki zivotopis i Splitu. Godine 1962. upisuje Gimnaziju iro Gamulin u Splitu i zavrsava je 1966. godine. Iste (opis kretanja u godine upisuje se na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, smjer struci) elektronika, gdje je i diplomirao u ljeto 1972. godine. U jesen 1973. godine stupa u aktivnu vojnu sluzbu i dobiva raspored u Mornaricki skolski centar RM Split kao nastavnik na Katedri elektronike i elektrotehnike, gdje je biran u zvanje asistenta za predmet Automatizacija i regulacija. U razdoblju od 1973. do 1978. godine biran je u nastavnicka zvanja asistenta, viseg asistenata i predavaca na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB) i Visoj pomorskoj skoli u Splitu za predmete Analogna i hibridna tehnika, Tehnicka kibernetika i Automatizacija i regulacija. U proljee 1974. godine upisuje se na poslijediplomski studij elektronike na FESB-u, gdje je i magistrirao u svibnju 1979. godine s radom pod naslovom ,,Pristup projektiranju sistema procesorskog upravljanja" (mentor: prof. dr. sc. M. Tkali). U skolskim godinama 1980./81. i 1981./82. odrzava nastavu za predmet Programiranje na digitalnim racunalima u Mornarickoj vojnoj akademiji, te je 1983. biran u nastavno zvanje visi predavac. Pocetkom 1986. postavljen je za nacelnika Centra za elektronicku obradu podataka, a pocetkom 1990. godine na mjesto nacelnika Katedre informatike u CVVS RM. U sklopu svojih nastavnih obaveza na CVVS RM te na FESB-u sudjelovao je u voñenju cetrdesetak diplomskih radova kadeta, odnosno i studenata. Od jeseni 1991. godine zaposlen je na Fakultetu prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, gdje prvo na Zavodu matematike i informatike, a zatim na Zavodu za informatiku, odrzava nastavu iz podrucja racunarstva, primjene racunala u nastavi te informatike. Od ozujka 1994. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu u postupku je za stjecanje doktorata znanosti. U travnju 1997. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom ,,Izomorfni model sustava kao osnova racunalom poduprtog poucavanja nacela voñenja" (mentor: prof. dr. sc. J. Bozicevi). U razdoblju od 1991. biran je u znanstveno-nastavna zvanja u podrucju tehnickih znanosti, polje racunarstvo, i to: strucni suradnik 1992. godine, znanstveni asistent i asistent 1993. godine, visi asistent 1997. godine, docent 2001. godine, te izvanredni profesor 2004. godine. Upisan je u Registar istrazivaca za znanstvena polja elektrotehnike i racunarstva pod maticnim brojem 193335. S. Stankov, V. Glavini, A. Grubisi: What is Our Effect Size: Evaluating the Educational Influence of Popis radova u zadnjih 5 godina a Web-Based Intelligent Authoring Shell, Proc. INES 2004 8th International Conference on Intelligent Engineering Systems, Cluj-Napoca, Faculty of Automation and Computer Science, Technical University of Cluj-Napoca, Romania, pp. 545-550. S. Stankov, M. Stula, D. Stipanicev: Process Control Knowledge Representation by Fuzzy Cognitive Map in an Intelligent Tutoring Systems, Proc. of REDISCOVER 2004, 14-16 June, 2004. Cavtat, Croatia. pp. 1.21.-1.24. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavinic: A Personal Agents in Distance Learning Systems in Intelligent Systems at the Service of Mankind, edited by W. Elmenreich, J.A. T. Machado and I. J. Rudas, Volume I, november 2003, pp. 271-281. M. Rosi, V.Glavini, S. Stankov: Intelligent Tutoring Interoperability for the New Web, 12th Mediterranean Electrotechnical Conference ­ Melecon `2004, Proc. ­ CD ROM version ­ IEEE Region 8 MELECON 2004., Dubrovnik, Croatia, May 9-12 2004. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: A Personal Agents in Distance Learning Systems, in W. Elmenreich, J. A. T. Machado and I. J. Rudas, Eds.: Intelligent Systems at the Service of Mankind, Volume I, Ubooks, Augsburg, 2003, 271-281. M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: Distance Learning System Based on Distributed Semantic Networks, The International Conference on Computer as Tool, Proc. ­ CD ROM version ­ IEEE Region 8 EUROCON 2003., Ljubljana, Slovenia, September 22-24 2003. 346

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave

A. Amizi, S. Stankov, M. Rosi: Model Tracing ­ A Diagnostic Technique in Intelligent Tutoring Systems, CEEPUS Summer school - Modern Methods in Control Split 2002 Jointly with Fifth Symposium on Intelligent Systems, Split, Croatia, June 16 ­ 30 2002., (Proc. ­ CD ROM version Reprints of CEEPUS CZ-0103, ISBN: 953-96516-8-9). M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Personal Agent in Distance Education Systems, INES 2002. International Conference on Intelligent Engineering Systems, Opatija, Croatia, May 26-28 2002., pp. 351-355. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Application of Semantic Web and personal Agent in Distance Education System, Proc. 11th Mediterranean Electrotechnical Conference ­ Melecon `2002, Volume I, Cairo, Egipat, May 7-9 2002., pp. 542-546. S. Stankov, M. Rosi, V. Glavini: New Generation of Intelligent Tutoring Shell Designed through Unified Modeling Language, Proc. IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2001 - INES 2001.; Helsinki, Finland, September 16-18 2001., pp. 235-240. M. Rosi, V. Glavini, S. Stankov: DTEx-Sys ­ A Web Oriented Intelligent Tutoring System, Proc. Intell. Conf. On Trend in Communication - EUROCON 2001., Vol 2/2, Molnar, R.; Blahut, R.; Prasad, R.; Farkas, P. (ur), Piscataway, Nj.: IEEE, Inc. 2001., Bratislava, Slovakia, July 4-7, 2001., pp 255-258 S. Stankov, M. Rosi, V. Glavini: Using Quizzes in an Intelligent Tutoring System, International Summer School of Automation, CEEPUS CZ_103, Maribor, Slovenia, June 10 - 22, 2001, pp. 87-91. S. Stankov, V. Glavini, M. Rosi: On Knowledge Representation in an Intelligent Tutoring System, Proc. 4th IEEE International Conference on Intelligent Engineering Systems 2000 ­ INES'2000, Portoroz, Slovenia, September 17-19, 2000, 381-384. M. Rosi, S. Stankov, V. Glavini: Intelligent Tutoring System for Asynchronous Distance Education, Proc. 10th Mediterranean Electrotechnical Conference ­ Melecon'2000, Volume I, Cyprus, May 29-31, 2000, 111-114. V. Glavini, S. Stankov, A. Grani, M. Rosi: Some Observations on the Possibility of Implementing Distance Education in Transition Countries, Int'l Symp. on Internet and Information Systems ­ I&IS'99, October 4-6, 1999, Sarajevo, Bosna & Herzegovina, 6.1-6.7. Amizi, S. Stankov, M. Rosi: Model traganja ­ dijagnosticka tehnika inteligentnih tutorskih sustava, MIPRO-2002, Racunala u obrazovanju, Opatija, 20.-24.05.2002., str. 101 -106. S. Stankov, M. Rosi, K. Raki: Testiranje i ocjenjivanje koristenjem kvizova u inteligentnim tutorskim sustavima, MIPRO-2001, Racunala u obrazovanju, Opatija, 21.-25.05.2001., str. 115 -119. M. Rosi, S. Stankov: WEB orijentirani inteligentni tutorski sustavi, Zbornik radova MIPRO'2000. Racunala u skoli, Opatija, 22.-26.05.2000, 81-84. M. Rosi, S. Stankov: Primjena racunala i racunalnih mreza u obrazovanju, Obrazovanje za informacijsko drustvo, Cetvrti dio: Inzenjer budunosti, Akademija tehnickih znanosti Hrvatske i Hrvatsko drustvo za sustave, Zagreb, 15. travnja 1999, 65-71. Stankov, V. Glavini, A. Grani i M. Rosi: Inteligentni tutorski sustavi - istrazivanje, razvoj i primjena, Zbornik radova Fakulteta prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, Split, 2003, str. 45-72. S. Stankov, V. Glavini, A. Grani i M. Rosi: Inteligentni tutorski sustavi - istrazivanje, razvoj i primjena, CARNet - Casopis Edupoint (elektronicka verzija ­ http://www.carnet.hr); I ­ dio: godiste II, broj 1, Zagreb; 20.12.2001.; II ­ dio: godiste II, broj 2, Zagreb, 21.1.2002.; III ­ dio: godiste II, broj 3, Zagreb, 20.2.2002. Suvremena informacijska tehnologija u nastavi, Fakultet prirodoslovno matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, (Nastavni materijal prireñen za: Poslijediplomski znanstveni studij iz Didaktike prirodnih znanosti usmjerenja: kemija, biologija, fizika), Split, sijecanj, 2005.(dostupan na CD-u i http://www.pmfst.hr/~stankov) Primjena racunala u nastavi, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, (dopunjeno, veljaca, 2004. http://www.pmfst.hr/~stankov). Uvod u racunarstvo, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov). Programiranje I., Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, listopad, 2003. (http://www.pmfst.hr/~stankov). Metode projektiranja objektno orijentiranih sustava (za studente poslijediplomskog studija na FER Zagreb), 2002, (http://www.pmfst.hr/~stankov). 347

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja Sveucilista u Splitu, 1999 (radni materijal). 22. prosinca 2004. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Primjena racunala u nastavi, Sustavi za e-ucenje, Inteligentni tutorski sustavi, Vizualno modeliranje izvodi

348

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mateusz-Milan Stanojevi, asistent Ustanova zaposlenja: E-mail: Osobna webstranica: Zivotopis: Filozofski fakultet, Sveuciliste u Zagrebu [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina:

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje: Predmet(-i) koje izvodi:

Godine 1999. diplomirao jednopredmetni engleski jezik i knjizevnost na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu. Upisao poslijediplomskog studij iz jezikoslovlja na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zadru 1999., te priprema doktorat iz dijakronijskog istrazivanja konceptualne metafore. U stalni radni odnos kao mlañi asistent na Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu za polje jezikoslovlje primljen je 2000. Izvodi nastavu iz predmeta Fonetika i fonologija engleskog jezika (2000. ­ 2001.); Uvod u lingvisticki studij engleskog jezika (2001. ­ 2005.); Fonetika i fonologija engleskog jezika (2004. -2005.). Stanojevi, M-M. Konceptualna metafora LJUBAV JE RAT u kolokacijama leksema 'ljubav'. // Suvremena lingvistika. 47-48 (1999), str. 155-163. Macek, D.; Stanojevi, M-M. A standard ortography for non-standard English. // Studia Romanica et Anglica Zagrebiensia. XLV-XLVI (2000-2001), str. 1-9. Kryan-Stanojevi, B.; Stanojevi, M-M. Plagijat u jednojezicnoj leksikografiji (opi rjecnici). // Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 27 (2001), str. 145-159. Stanojevi, M-M. Elementi ucenja Edwarda Sapira u Lakoffovom viñenju jezika i svijeta. // Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj ­ izazovi na pocetku XXI. stoljea / uredili Dijana Stolac, Nada Ivaneti, Boris Pritchard. Zagreb-Rijeka: Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku, 2002. str. 509-516. Stanojevi, M-M. Relativizam i univerzalizam u Lakoffovoj kognitivnoj teoriji. // Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici. / uredili Dijana Stolac, Nada Ivaneti, Boris Pritchard. Zagreb-Rijeka: Hrvatsko drustvo za primijenjenu lingvistiku, 2003. str. 685-691. Stanojevi, M-M. Translation of culture in healthcare. // Studia Romanica et Anglica Zagrebiensia. XLVII-XLVIII (2002-2003), str. 461-470. Stanojevi, M-M. Translating aspect: A case study. // Teaching English for Life. Studies to Honour Professor Elvira Petrovi on the Occasion of Her Seventieth Birthday / uredili Dubravko Kucanda, Mario Brdar i Borislav Beri. Osijek: Faculty of Philosophy, Josip Juraj Strossmayer University, 2004. str. 275-289. Diplomirao s radom "Transfer of the H*+H-- tone from Croatian into English in a learner of English from Osijek" kod prof. dr. Visnje Josipovi Smojver, predavao predmet Fonetika i fonologija engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. Visnje Josipovi Smojver akademske godine 2000./2001. i 2004./2005. prosinac 2003. Engleska fonetika i fonologija

349

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Mr. sc. Esmeralda Sunko, predavac Ustanova zaposlenja Liga za borbu protiv narkomanije

[email protected] E-mail Osobna web-stranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Na Glazbenoj akademiji u Zagrebu diplomirala je 1978. godine, a na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu 1979., te stekla strucni naziv profesor defektolog. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek pedagogije, magistrirala 2005. Strucno usavrsavanje: Rehabilitator- glazboterapeut ­ 1977. ­ 1978., Zagreb; Skola za alkoholizam i druge ovisnosti ­ 1979./80., Zagreb; Edukacija za rad s autisticnom djecom - 1980. - 1982., Stubicke Toplice- Zagreb; Edukacija za voditelja pojacane brige i nadzora - 1983., Split; Komunikacijski trening - 1988. - 1989.; Dvogodisnji studij za Waldorf odgojitelja ­ 1992. - 1994., Split - den Haag ­ Zeist ­ Nizozemska; Trajna edukacija (teorija i supervizija) »Prepoznavanje, dijagnosticiranje, interveniranje, multidisciplinarni pristup i terapija u podrucju zlostavljanja djece" - 1997. - 2003., Zagreb- Split; Edukacija «Pravo u svakodnevnici» - 1999. - 2001., Tuheljske Toplice Zagreb- voditelj programa za podrucje Dalmacije; Edukacija «Citanje i pisanje za kriticko misljenje za visokoskolske ustanove» - 2002./03., Zagreb; Prakticarski trening iz neuro-lingvisticnog programiranja ­ 2002./03., Split. Radno iskustvo: U Centru za odgoj i obrazovanje «Juraj Bonaci» radi od 1980. do 2000. s mentalnoretardiranom djecom i mladima. Nastavnik je u visim razredima iz predmeta: hrvatski jezik, priroda i drustvo, matematika, glazbena kultura. Voditelj je i organizator slobodnih aktivnosti za Centar "Juraj Bonaci". Voditelj je odjela za rad s autisticnom djecom uz provoenje elemenata waldorfske pedagogije od 1991. do 1994. Voditelj je produzenog strucnog tretmana djece i mladih u Centru "Juraj Bonaci". Provodi glazboterapiju u radu s djecom i mladima razlicite kronoloske dobi. U udruzi "Mirta" od 1987. do 2001. provodi terapijsko-savjetodavni rad s djecom i zenama zrtvama nasilja. Od 2000. strucna je savjetnica, tajnica, te izvrsna direktorica Lige za borbu protiv narkomanije. Voditelj je, organizator, uvodnicar i predavac na javnim tribinama, edukacijama, radionicama u Splitu, Zagrebu, Zadru, Benkovcu, Dubrovniku, Supetru, Veloj Luci, Rijeci.... Od 2001. strucni je suradnik Visoke uciteljske skole Sveucilista u Splitu za predmet Specijalna pedagogija. Nasilje meñu skolskom djecom, Skolski vjesnik, 50/1, 2001. Odgojno-obrazovni projekti ­ pravo u svakodnevnici. Zbornik radova projekti iz odgojno-obrazovne prakse, 2. dani osnovne skole Splitsko-dalmatinske zupanije, 2002. Izazov je biti ucitelj, Liga za borbu protiv narkomanije, Split, 2002. Magistarski rad: Stavovi studenata o odgoju i obrazovanju mladih u pluralnom drustvu, 2005.

Popis radova u zadnjih 5 godina

Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoenje nastave studeni 2003. Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje Pedagogija djece s posebnim potrebama, Metodika rada s djecom s posebnim potrebama, Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Pravo u svakodnevici, Prevencija ovisnosti izvodi

350

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

351

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Zeljka Zanchi, predavac Ustanova zaposlenja E-mail Osobna webstranica Kratki zivotopis (opis kretanja u struci) Diplomirala anglistiku i komparativnu knjizevnost na Filozofskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu 1975. s prosjecnom ocjenom 4.8. Od 1993. zaposlena na Pomorskom fakultetu Sveucilista u Splitu, prvo kao vanjski suradnik, a od 1996. u stalnom radnom odnosu kao predavac engleskoga jezika na Odsjeku brodostrojarstva. U prethodnom razdoblju radila kao profesor engleskoga jezika u osnovnoj i srednjoj skoli, te Centru za strane jezike. Tijekom Domovinskog rata, od 1991. do 1993., bila zaposlena kao sluzbeni prevoditelj Ureda Vlade Republike Hrvatske za odnose s EZ i UNPROFOR-om. Od 2000. godine angazirana kao vanjski suradnik na Visokoj uciteljskoj skoli, a od 2004. i na Grañevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveucilista u Splitu. Uz redoviti rad na fakultetu intenzivno se bavi pismenim i usmenim, konzekutivnim i simultanim prevoñenjem. Planci, B. i Zanchi, Z. (2004.). Engleski jezik u obrazovanju pomoraca, ,,Strani jezici", 33. god., Zagreb Prijevodi strucnih i znanstvenih clanaka iz razlicitih podrucja, monografija, kataloga reprezentativnih izlozaba i sl. Pomorski fakultet Sveucilista u Splitu [email protected]

Popis radova u zadnjih 5 godina Radovi i ostalo sto nastavnika kvalificira za izvoñenje nastave Datum zadnjeg izbora u zvanje Predmet(-i) koje izvodi

2003. Jezicne vjezbe II (vjestine pisanja), Djecja knjizevnost na engleskom jeziku

352

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.5.

Optimalni broj studenata

Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika u prvu godinu petogodisnjeg studija za ucitelja primarnog obrazovanja jednak je broju od 75 studenata. Optimalni broj studenata na svih pet godina studija procjenjuje se na 300.

353

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

4.6.

Procjena troskova studija po studentu

Troskovi po studentu izracunati su po istovjetnim kriterijima za sve studijske programe koji se izvode na Visokoj uciteljskoj skoli. Kriteriji za izracun godisnjih troskova po studentu za studijski program bili su slijedei. Broj studenata predviñen je u opadajuem nizu, ukupan predviñeni broj studenata na uciteljskom studiju i studiju predskolskog odgoja iznosio je 450. Izracun vrijednosti norma sata utvrñen je za znanstveno nastavna zvanja po keoficijentima za docenta sa 20 godina radnog staza i optereenjem od 300 norma sati godisnje i dodatkom za doktorat od 15%, za nastavna zvanja po koeficijentima za viseg predavaca sa 15 godina radnog staza i optereenjem od 450 norma sati godisnje i dodatkom za magisterij od 8%, ukupan broj norma sati izracunat je na osnovu plana i programa za petogodisnji uciteljski studij i trogodisnji studij predskolskog odgoja (on iznosi 18.547 norma sati), za administrativno tehnicko osoblje predviñeno je jos deset zaposlenika, izracun je izvrsen na temelju postojeih troskova , ukupan predviñeni broj administrativno tehnickog osoblja je 15, broj nastavnika ( 56 ) izracunat je na osnovi pretpostavke da e 80% nastave u svim programima pokriti nastavnici u znanstvenonastavnim zvanjima, a nastavu u preostalih 20% da e izvoditi nastavnici u nastavnim zvanjima, materijalni troskovi izracunati su na temelju ostvarenih troskova u 2004. godini uzimajui u obzir poveanje broja zaposlenika (uveani u prosjeku za 3 puta), svi ostali troskovi planirani su proporcionalno prema broju studenata i zaposlenika. Temeljem svih navedenih kriterija godisnji trosak po studentu iznosi 33.979 kuna . Izracun troskova po studentu orma sati Znanstveno -nastavna zvanja Docent, 20 godina radnog staza/NS 497 18547,5 1.440.000 6.910.800 1.116.000 1.108.734 300.000 300.000 350.000 13.500 300.000 400.000 400.000 astavna zvanja Visi predavac, 15 god.radnog staza/NS 260,47 1.207.740 1.440.000 8.118.539 1.116.000 1.108.734 300.000 300.000 350.000 13.500 300.000 400.000 400.000

Idealni tip Godisnja plaa/godisnje nastavno optereenje Novaci Nastavnici/plaa Administracija/plaa Materijalni troskovi Oprema Knjige, casopisi, druga lit. Metodicke vjezbe Osiguranje Izdavacka djelatnost Istrazivanja Strucno usavrsavanje, sluzbena putovanja Ostali rash za zaposl.: prijevoz, Bozinica,jub. i sl. Organizacija skupova i simpozija Prekonormni rad Autorski honorari/ug. o djelu Dekan i 3 prodekana (2.3 zaposl.) Najam prostora Studenti demonstratori UKUPNO TROSKOVI

Ukupno iznos

367.000 150.000 126.700 100.000 329.860 280.000 90.000

367.000 150.000 126.700 100.000 329.860 280.000 90.000 15.290.334

354

S V E U C I L I S T E

U

S P L I T U * * * P R V O S T U P N I K

I

M A G I S T A R

P R I M A R N O G

O B R A Z O V A N J A

Godina studija Uciteljski studij [predvieno 285 studenata] 1 2 3 4 5 Predskolski odgoj [predvieno 165 studenata] 1 2 3

Broj studenata

Broj seminarskih skupina

Broj vjezbenih skupina

75 65 50 50 45

3 2 2 2 2

5 5 4 4 3

60 55 50 450

2 2 2

4 4 4

Trosak po studentu po godini

33.979

355

Information

Microsoft Word - Ucitelji

356 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

446275


You might also be interested in

BETA
Microsoft Word - Ucitelji