Read Microsoft Word - Predmeti_Program_Forenzika.doc text version

Sveuciliste u Splitu

PRIJEDLOG SVEUCILISNOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

FORENZICNE ZNANOSTI

Split, 2009.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Diplomski studij FORENZICNE ZNANOSTI

SVEUCILISTE U SPLITU

Livanjska 5/III, 21000 Split Telefon: + 385 21 558 200 Telefaks: + 385 21 348 163 http: //www.unist.hr

SADRZAJ: 1. Openito o forenzicnom studiju 1.1. Razlozi za pokretanje studija 1.2. Dosadasnja iskustva u provoenju ekvivalentnih i slicnih programa 1.3. Ukljucivanje studija u zajednicke znanstvene programe s inozemnim sveucilistima 1.4. Omoguavanje pokretljivosti studenata 2. Opi dio 3. Opis Programa 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta 3.2. Opis predmeta 3.3. Struktura i ustroj sveucilisnog studija forenzike 3.3.1. Struktura studija 3.3.2. Broj i upis studenata 3.4. Uvjeti i nacin studiranja 3.4.1. ECTS 3.4.2. Predavanja i vjezbe 3.4.3.Uvjeti za upis u visu godinu studija 3.4.4.Obvezatne i izborne aktivnostii 3.5. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu upisati s drugih studija 3.5.1. Izborni predmeti s drugih modula 3.6. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku 3.7. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova 3.8. Nacin zavrsetka studija 4. Uvjeti izvoenja studija 4.1. Mjesta izvoenja studijskog programa 4.2. Podaci o prostoru i opremi 4.3. Institucijsko rukovoenje studijem farmacije 4.4. Nastavnici i suradnici 4.5. Podaci o nastavnicima 4.6. Popis nastavnih radilista i baza 4.7. Procjena troskova studija po studentu 4.8. Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe studijskog programa 5. Aneks ­ financijska evaluacija

1. Uvod

Od samog pocetka civilizacije s razvojem pravosua javlja se i potreba pravnika za strucnim znanjima i vjestinama ljudi koji znaju vise o utvrivanju cinjenica vaznih u pojedinim sudskim predmetima. Upravo iz ovoga su razloga, dakle radi utvrivanja cinjenica, stari Rimljani izlagali mrtva tijela u slucajevima nejasnih smrti na trgu Forum Romanum, kako bi se, uz sudjelovanje osoba s posebnim strucnim iskustvom i znanjem, sudu pomoglo u utvrivanju uzroka smrti ili u rjesavanju drugih pitanja vaznih za rad pravosua. Kako se na trgu i sudovalo lat. rijec forum (trg) u prenesenom je smislu znacila i sud, pa je od lat. rijeci forensis (na trgu) nastala kod nas rijec forenzican (-cna), dakle sudski ili sudska.1 Razvitkom raznih znanstvenih i strucnih disciplina raste i potreba za specificnim strucnim znanjima koje eksperti-strucnjaci iznose sudu kako bi pojasnili nacin i mehanizam pocinjenja kaznenog djela i nastalih posljedica ili druge pravno relevantne cinjenice. Stoga se u suvremenom pravosuu razlikuju kako eksperti-vjestaci koji vjestace za potrebe suda kao stalni sudski vjestaci imenovani od suda, tako i ad hoc vjestaci koje sud imenuje po potrebi u slucaju kada je posebno strucno znanje nuzno za rjesavanje pojedinih sudskih predmeta. Temeljem navedenog forenzicnim znanostima 2 mozemo nazvati sve one znanosti i znanstvene discipline koje svojim zasebnim metodama mogu pomoi pravosuu u rjesavanju strucnih pitanja na koja, suci kao pravnici, ne mogu odgovoriti. Jednostavnije receno to su one znanosti koje su od vaznosti za postupke pred sudovima, jer svojim sadrzajima, spoznajama i posebnim strucnim znanjem onih koji se njima bave omoguavaju i/ili pomazu sudu da utvrdi cinjenice relevantne za odlucivanje.3

1

Npr. forenzicna (sudska) medicina ili forenzicna psihopatologija. V. Klai, B.: Veliki rjecnik stranih rijeci, Zagreb 1972., str. 419. 2 U daljnjem tekstu ravnopravno e se koristiti i prihvaena skraenica za forenzicne znanosti - forenzika. 3 V. Rjecnik kaznenog prava, Zgb. 2002., str. 91.

Prirodne znanosti

Kriminalistika Pravosue

Drustvene znanosti

Tehnicke znanosti

Biomedicina

Osnovne karakteristike forenzicnih znanosti su: stalno usavrsavanje znanja i vjestina; multidisciplinarnost; egzaktnost i preciznost; eticnost i moralnost pri primjeni posebnih strucnih znanja i vjestina u pravosuu; usporedivost i ponovljivost rezultata; poznavanje zakona i pravosudnih postupaka; znanstvena izvrsnost; javnost i izlozenost kritici. S druge strane, u svrhu utvrivanja materijalne istine, pravosue ne smije prihvatiti ogranicenja u primjeni novih priznatih znanstvenih metoda, a s ciljem donosenja pravicne sudske presude. Pravosudna su tijela zainteresirana da se izborom najboljih znanstvenih metoda i najboljih vjestaka ubrza donosenje kvalitetne presude koja nee biti pobijena na visim sudovima. Iako i pravosue i pojedina znanstvena podrucja imaju vazne razloge za podupiranje razvoja forenzike, u praksi to nazalost nije slucaj. Zbog preoptereenosti velikim brojem predmeta suci u praksi jedva koriste nove forenzicne znanstvene metode zbog cega dolazi do brojnih ponavljanja vjestacenja i oprecnih iskaza i tvrdnji koje poskupljuju i usporavaju provedbu postupaka i donosenje sudskih presuda. Nadalje, i vjestaci olako shvaaju nuznost primjene novih, obicno strucno tezih i skupljih, metoda, pa se postavljaju kao odlucujui cimbenik sudskog postupka ne shvaajui se strucnim pomagacima suda kojima je zadaa pomoi sudu i upoznati ga s najnovijim objektivnim mogunostima forenzike, a ne donositi odluke. 4

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Sveuciliste u Splitu odlucilo se dopuniti izbor sveucilisnih diplomskih studija studijem forenzike kojeg nema ne samo u Republici Hrvatskoj, nego ni u siroj regiji. Zasigurno postoji objektivna potreba pravosua za razvojem forenzicne misli i prakse u svrhu podizanja kvalitete pravosua koje kod nas, ocito mora prihvatiti znacajne strukturalne promjene koje su, ujedno, i uvjet prijama Hrvatske u Europske integracije. U praksi razvijenih zemalja, narocito SAD-a, postojanje ovakvih diplomskih studija iz forenzike dovelo je do kvalitetnijeg i ucinkovitijeg rada pravosua. Forenzika se, stoga, mora razvijati kao novo interdisciplinarno podrucje zajednicko svim znanstvenim podrucjima i granama sukladno napredu znanosti i potrebama pravosua. Razvoj forenzicne znanstvene misli kroz znanstveni i prakticni strucni rad nastavnika i studenata Studija forenzicnih znanosti nedvojbeno e utjecati i na razvoj zakonske regulative i pravne misli. Dakle, cilj Studija je postizanje vise razine znanja i vjestina iz podrucja forenzike kroz sveucilisni studij za strucnjake sa zavrsenim dodiplomskim studijima prava, kriminalistike, prometnih znanosti, tehnickih znanosti, molekularne genetike i medicinskih znanosti, kemije, biokemije i sl. U nekim disciplinama forenzicnih znanosti hrvatski znanstvenici su meu vodeima u svijetu, narocito dijela koji se tice problematike iz Domovinskog rata i identifikacija iz masovnih grobnica te sprjecavanja i dijagnostike bioterorizma i masovnog bioloskotoksicnog djelovanja. Ove spoznaje koje su rezultirale brojnim publikacijama i izlaganjima na svjetskim skupovima potrebno je prenijeti na nove generacije mladih forenzicara i koje bi oni koristili u svom znanstvenom i strucnom radu. Interdisciplinarno okupljanje znanstvenika forenzicnih znanosti oko jednog studijskog programa sigurno e doprinijeti, osim u edukaciji redovitih studenata, i u edukaciji u vidu strucnih poslijediplomskih tecajeva, kurseva i drugih oblika nastave u sklopu cjelozivotnog skolovanja strucnjaka raznih profila, od sudaca, drzavnih odvjetnika do edukacije policajaca i novih sudskih vjestaka. Najvazniji razlog za pokretanje ovog interdisciplinarnog studijskog programa je sto u Hrvatskoj nema ovakvog studija, a ukljucivanjem nastavnika sa svih sveucilista u Hrvatskoj daje ovom programu svehrvatski karakter i vaznost.

5

1.2. Dosadasnja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slicnih programa

Nastavnici Pravnog i Medicinskog fakulteta Sveucilista u Splitu dugi niz godina sudjeluju u izvoenju nastave iz predmeta: Medicinske kriminalistike, Kaznenog prava, Kazneno procesnog prava, Kriminologije, Sudske medicine, Primjena DNA u sudskoj medicini, Mala doza toksikologije, a koji svojom metodologijom i sadrzajem direktno ulaze u djelokrug forenzicnih znanosti. Osim toga, nastavnici ukljuceni u studijske programe forenzicnih znanosti pokretaci su i voditelji Poslijediplomskog znanstvenog doktorskog studija kao sto je Biologija novotvorina i poslijediplomski specijalisticki studij Medicinskog prava. Na spomenutim poslijediplomskim studijima obavlja se nastava iz predmeta: Biokemijski mehanizmi toksicnosti, Medicina i kazneno pravo, Sudska medicina, CSI Split - Medicinska kriminalistika i Sudska psihijatrija. Drugi nastavnici unutar svojih dodiplomskih i poslijediplomskih predmeta dijelom provode edukaciju iz problematike forenzicnih znanosti, a koja e u ovom Studiju biti detaljnije interdisciplinarno obraena.

1.3. Ukljucivanje studija u zajednicke znanstvene programe s inozemnim sveucilistima

Predlozeni Studij treba biti ustrojen kao neovisni interdisciplinarni sveucilisni studij koji e ostvariti izrazenu suradnju s ostalim sveucilistima, a posebno sa sveucilistima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Sveuciliste u Splitu e po dobivanju dopusnice formirati Sveucilisni centar za studije forenzike te e osigurati administrativnu potporu i studentsku sluzbu kao i drugu logistiku potrebnu kao servis ovom studijskom programu. Uz ovo, nastava na Studiju u budunosti e se odrzavati ne samo na hrvatskom ve i na engleskom jeziku kako bi se mogli privui studenti ne samo iz zemlje ve i iz inozemstva. Zbog toga e u izvoenju nastave sudjelovati pored domaih strucnjaka i znanstvenika i strani forenzicni znanstvenici sa Penn State University, George Washington University, Connecticut State University, FBI, Armed Forces Institute-Rockville. Osim toga, kroz suradnju s International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) studentima e se omoguiti

6

sudjelovanje na jednom od najvaznijih meunarodnih kongresa ISABS koji se u Hrvatskoj organizira svake druge godine.

1.4. Omoguavanje pokretljivosti studenata

Bitno je napomenuti kako dvojezicni pristup u realizaciji nastave na ovom Studiju jasno usmjerava aktivnost i teznje ka formiranju regionalnoga centra unutar kojega e se educirati i veliki broj stranih studenata. To, naravno, poveava pokretljivost studenata jer e omoguavati razmjenu studenata i nastavnika izmeu ove i drugih regija u kojima postoje slicni studijski programi forenzike. Uvoenje bodovanja sukladno European Credit Transfer System (ECTS) sustavu dodatno potice spomenutu pokretljivost studenata.

7

2 . Opi dio

Vrsta studija Sveucilisni diplomski studij forenzicnih znanosti Naziv DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ FORENZICNIH ZNANOSTI Skraeni naziv - DIPLOMSKI SVEUCILISNI STUDIJ FORENZIKE Predlagaci Sveuciliste u Splitu Nositelj studija biti e Sveucilisni centar za studije forenzike koji e se formirati na Sveucilistu u Splitu po dobivanju dopusnice. Izvoaci Sastavnice Sveucilista u Splitu: Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Kemijsko tehnoloski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Graevinsko-arhitektonski fakultet; Nastavnici sa Sveucilista u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, Institut za jadranske kulture i melioraciju krsa Split, Klinicki bolnicki centar Split, Zavod za javno zdravstvo Splitskodalmatinske zupanije, Centar za forenzicna ispitivanja, istrazivanja i vjestacenja "Ivan Vuceti" Zagreb, Hrvatski institut za tehnologiju Zagreb.

Nositelji

Trajanje

Ukupno 2 godine (4 semestara) Trajanje studija: diplomski sveucilisni studij forenzike, ovisno o prethodnom skolovanju, traje jednu ili dvije godine, a za svaki od programa potrebno je prikupiti najmanje 60 ECTS bodova godisnje, tj. za jednogodisnji studij ukupno 60 ECTS bodova, a za dvogodisnji ukupno 120 ECTS bodova. Diplomski studij forenzike zamisljen je kao studij s tri osnovna modula za strucnjake razlicitih profila najcese potrebnih pravosudnoj praksi. Istrazivanje mjesta dogaaja Forenzicna kemija i molekularna biologija Forenzika i nacionalne sigurnosti IMD FKMB FINS

ECTS Uvjeti za upis

120 Uvjet upisa na sveucilisni diplomski studij forenzike je odgovarajui uspjesno zavrseni preddiplomski ili diplomski studijski program, iz podrucja drustvenih i humanistickih znanosti, medicine, biomedicine i zdravstva, biotehnologije, tehnickih znanosti i prirodnih znanosti s ostvarenih najmanje 8

180 ECTS bodova. U pojedinim slucajevima omoguiti e se, s ciljem upisa na Studij, polaganje odreenih razlikovnih ispita kojima e se vrednovati prethodno steceni ECTS bodovi i bazicna edukacija svakog pojedinog kandidata. Posebnim Pravilnikom o rezimu studija ova e se mogunost precizno pravno odrediti. Pravilnikom studija takoer e se regulirati uvjeti upisa u pojedine module, a sukladno prethodno stecenim znanjima i vjestinama kandidata s odgovarajuih preddiplomskih i diplomskih studija. Cilj ovakvog odreivanja uvjeta za upis je omoguiti sto veem broju zainteresiranih kandidata obrazovanje iz forenzike, a poglavito dati zaposlenima koji rade na ovim i slicnim poslovima mogunost dodatne edukacije, a sto e, nesumnjivo, utjecati na poboljsanje svakodnevnog strucnog rada, ali i na kvalitetu rada pravosudnih organa. Kompetencije koje se stjecu zavrsetkom studija Studenti e tijekom nastave stei kompetenciju kritickog pristupa svakom novom slucaju i obliku pocinjenog kaznenog djela. Uz primjenu dosadasnjih usvojenih znanstvenih metoda kandidati su obuceni za brzo usvajanje i primjenu najnovijih znanstvenih metoda kako bi sto uspjesnije rijesili svaki problem sto pred njih postavlja pravosue. Studijski modul Istrazivanje mjesta dogaaja Studenti se tijekom nastave u okviru ovog studijskog modula teorijski i prakticno osposobljavaju za uspjesnu analizu i pregled mjesta pocinjenja kaznenog djela ili prekrsaja, ali i za razumijevanje potreba kasnijih laboratorijskih obrada pojedinih dokaznih materijala. Ovo im znanje omoguava pravilno uzorkovanje i djelotvoran nadzor nad radom tima za ocevid u skladu sa strogim pravilima struke. Takoer, tijekom studija, kandidat je dobio i kompetencije kao i pravne okvire za uspjesnu prezentaciju rezultata svoga rada te iznosenje misljenja u sudskom postupku. Poznavanje zakonskih okvira vlastitog djelovanja omoguiti e diplomiranim studentima zakljucak o znacaju primjenjivanja predviene pravne procedure koja je uvjet da spoznajno valjan dokaz postane i pravno valjanim dokazom. Zavrsetkom ovog studijskog modula steceno zvanje magistra forenzike omoguava zaposljavanje unutar institucija kao sto su policija, vojska, privatne sigurnosne agencije, osiguravajui zavodi, tuziteljstva, sudovi, odvjetnicki uredi, banke, velike drzavne firme, te u drzavnim upravnim tijelima kao sto su kaznionice i zatvori, zatim u tijelima koja sudjeluju u izvrsenju uvjetnih kazni ili su zaduzena za prevenciju zlostavljanja djece i maloljetnika, te za sprjecavanje nasilja u obitelji. Studijski modul Forenzicna kemija i molekularna biologija Diplomanti ovog modula osposobljeni su i za rad u laboratorijima velikog broja neovisnih znanstvenih institucija koje realiziraju dio aktivnosti analize bioloskih tragova u podrucju istrazivanja kaznjivih radnji, kontrole kvalitete, okolisa ili higijene. Magistar forenzicne znanosti iz podrucja forenzicne kemije i molekularne biologije tijekom studija teorijski se i prakticno osposobljava za uspjesnu primjenu analize sirokog dijapazona forenzicnobioloskih i forenzicno-kemijskih metoda u obradi bioloskih tragova 9

humanog, animalnog i biljnog podrijetla, kao i kemijskih tragova, te za uspjesno prezentiranje rezultata svoga rada i iznosenje misljenja na sudu. Zavrsavanjem ovoga programa steceno zvanje magistra forenzike, uzeg modula forenzicne kemije i molekularne biologije, daje prednost pri uposljavanju u laboratorijima institucija kao sto su policija, vojska ili privatne sigurnosne agencije. Studijski modul Forenzika i nacionalne sigurnosti Razvoj visoke tehnologije koji je pretezno zasnovan na ekspanzivnom razvoju informatike i njezinoj sve siroj primjeni u gotovo svim tehnoloski naprednim proizvodima pomice mjesto zlocina i u virtualnu sferu, a sto zahtjeva visoko obrazovane i tehnicki dobro pripremljene istrazivace i za ovo podrucje. Studenti e tijekom edukacije stei kompetencije za sigurnosno djelovanje u gospodarstvu i u drzavnim sluzbama koje se bave raznim oblicima sigurnosti, a koju su stekli od vrhunskih znanstvenika s ovog podrucja kako iz zemlje tako i iz inozemstva. Kako je Hrvatska zemlja s visokim udjelom turizma u bruto domaem proizvodu s maksimalno liberalnim granicama, namee se pitanje sigurnosti kako u turizmu tako i u drugim gospodarskim granama, a s kojima bi se upoznali i educirali kandidati na ovom studijskom modulu. Uz ovo, globalizacija danas nuzno postavlja i pitanja sustavne, te organizirane meunarodne suradnje na podrucjima globalne sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminaliteta i terorizma, a za sto e tijekom studija polaznici biti posebno obuceni te stei kompetencije za prepoznavanje i suzbijanje istih. Mogunosti nastavka studija Poslijediplomski doktorski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS) bodova u srodnim podrucjima ovisno o odabranom modulu. Otvorena je mogunost poslijediplomskog obrazovanja i u drugim srodnim podrucjima, a prema uvjetima pojedinih studija.

Strucni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjece zavrsetkom studija

MAGISTAR FORENZICNIH ZNANOSTI (MAGISTAR FORENZIKE)

10

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

SVI polaznici I semestar Kod Naziv predmeta Obvezni predmeti

FZ101 FZ102 FZ103 FZ104 FZ105 FZ106 FZ107

Nastava P+S+V*

15+15+15 35+15+0 20+10+15 15+15+15 15+15+15 20+15+15 30+10+20

ECTS

4 5 4 4 4 4 5

Znanstvena metodologija i statistika u forenzicnim znanostima Kazneno pravo Osnove laboratorijskog rada u forenzicnim znanostima Osnove forenzicne biologije Osnove anatomije, fiziologije i patologije Racunalna forenzika Istrazivanje mjesta dogaaja

UKUPNO:

150+95+95=340

30

SVI polaznici II semestar Kod

FZ108 FZ109 FZ110 FZ111 FZ112 FZ113 FZ114

Naziv predmeta Obvezni predmeti Kazneno procesno pravo I Forenzicna patologija Forenzicna psihijatrija i psihologija Forenzicna genetika I Forenzicna antropologija Forenzicna kemija i toksikologija I Bioterorizam

Nastava P+S+V*

40+10+10 20+10+20 20+10+15 20+15+25 20+10+10 25+15+15 30+10+10

ECTS

5 4 4 5 4 4 4

UKUPNO: *P-predavanja; S-seminari; V-laboratorijske vjezbe

175+80+105=360

30

11

SVI polaznici III i IV semestar Kod

FZ201 FZ202 FZ203 FZ204

Naziv predmeta Obvezni predmeti Etika u forenzicnoj znanosti Kazneno procesno pravo II Uloga forenzicara u sudskom postupku Seminar iz forenzicnih znanosti

Nastava P+S+V*

30+10+10 20+20+10 10+30+10 10+30+10

ECTS

4 4 3 4

UKUPNO: *P-predavanja; S-seminari; V-laboratorijske vjezbe

70+90+40=200

15

Odabrani kolegiji modul Istrazivanje mjesta dogaaja III i IV semestar Kod

IMD205 IMD206 IMD207

Naziv predmeta Obvezni predmeti Istrazivanje mjesta dogaaja II Forenzicna obrada tragova Forenzicna analiza spornih dokumenata Naziv predmeta Izborni predmeti Forenzicna analiza pozara, eksplozija i masovnih katastrofa Forenzicna balistika Forenzicni aspekti prometne delinkvencije Forenzika i odstetna odgovornost Kriminologija s viktimologijom Pomorska i podvodna sigurnost Penologija Zlouporaba djece i nasilje u obitelji

Nastava P+S+V*

20+15+20 20+15+20 10+15+15

ECTS

5 5 5

UKUPNO: Kod

IMDI 1 IMDI 2 IMDI 3 IMDI 4 IMDI 5 IMDI 6 IMDI 7 IMDI 8

50+45+55=150 Nastava P+S+V*

15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10

15 ECTS

3

UKUPNO: *P-predavanja; S-seminari; V-laboratorijske vjezbe

Bira se 5 predmeta

3 3 3 3 3 3 3 15

12

Odabrani kolegiji modula Forenzicna kemija i molekularna biologija III i IV semestar Kod

FKMB205 FKMB206 FKMB207

Naziv predmeta Obvezni predmeti Osnove populacijske genetike Forenzicna genetika II Forenzicna kemija i toksikologija II Naziv predmeta Izborni predmeti Osnove forenzicne botanike Animalna forenzicna genetika Osnove medicinske biokemije Primijenjena sudska toksikologija Toksikologija hrane Kriminologija s viktimologijom Penologija Osnove humane genetike Analiticka kemija

Nastava P+S+V*

15+10+15 20+10+15 20+15+20

ECTS

5 5 5

UKUPNO: Kod

FKMBI 1 FKMBI 2 FKMBI 3 FKMBI 4 FKMBI 5 FKMBI 6 FKMBI 7 FKMBI 8 FKMBI 9

55+35+50=140 Nastava P+S+V*

15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10

15 ECTS

3 3 3 3 3 3 3 3 3

UKUPNO: *P-predavanja; S-seminari; V-laboratorijske vjezbe

Bira se 5 predmeta

15

13

Odabrani kolegiji modula Forenzika i nacionalne sigurnosti III i IV semestar Kod

FINS205 FINS206 FINS207

Naziv predmeta Obvezni predmeti Meunarodno pravo Nove tehnologije, intelektualno vlasnistvo i informacijska sigurnost Sustavi nacionalne sigurnosti Naziv predmeta Izborni predmeti Suzbijanje organiziranog kriminaliteta Terorizam i bioterorizam Medij i nacionalne sigurnosti Meunarodni odnosi i sigurnost Forenzicno racunovodstvo Informacijski i telekomunikacijski sustav i sigurnost Prevencija i suzbijanje terorizma na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini Kriminologija s viktimologijom Nadzor sigurnosno-obavjestajnog sustava Penologija Forenzicna analiza povijesti Korporativna sigurnost

Teorija informacije, procjena i odlucivanje

Nastava P+S+V*

35+15+10 35+15+10 35+15+10

ECTS

5 5 5

UKUPNO: Kod

FINSI 1 FINSI 2 FINSI 3 FINSI 4 FINSI 5 FINSI 6 FINSI 7 FINSI 8 FINSI 9 FINSI 10 FINSI 11 FINSI 12 FINSI 13

105+45+30=180 Nastava P+S+V*

15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10 15+10+10

15 ECTS

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

UKUPNO: *P-predavanja; S-seminari; V-laboratorijske vjezbe

Bira se 5 predmeta

15

14

3.2. Opis predmeta

Znanstvena metodologija i statistika u forenzicnim znanostima

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Znanstvena metodologija i statistika u forenzicnim znanostima FZ101 Obvezni Osnovna 1. 4 Prof.dr. sc. Ana Marusi, Medicinski fakultet Sveucilista u Splitu Prof. dr. sc. Mladen Petrovecki, Klinicka bolnica Dubrava, Zagreb dr. sc. Darko Hren, Filozofski fakultet Sveucilista u Splitu ing. Ana Jeronci, Medicinski fakultet Sveucilista u Splitu Studenti e stei znanja iz podrucja istrazivacke metodologije i koristenja medicinskih informacija te primjene statistickih metoda i postupaka u forenzicnim istrazivanjima, sto e ih osposobiti za provoenje istrazivanja te uporabu strucne i znanstvene literature. Nakon zavrsenog predmeta student e moi prijaviti temu svojeg diplomskog (magistarskog rada). Svladavanje znanja znanstvene metodologije omoguit e studentima kriticku procjenu znanstvenih izvjesa o forenzicnim istrazivanja i pronalazak znanstveno utemeljenih odgovora na pitanja iz forenzicne prakse. Studenti e razviti sljedee specificne sposobnosti: a. Razumijevanje izvora i putova stvaranja stvarnoga znanja; b. Poznavanje vrsta istrazivanja u forenzicnoj znanosti; c. Kriticka procjena prikaza podataka i kriticka analiza znanstvenih izvjesa o forenzicnim istrazivanjima; d. Shvaanje i usvajanje pravila i postupaka prijenosa znanstvenih informacija (znanstvenoga publiciranja); e. Upoznavanje s etikom znanstvenoga publiciranja. Svladavanje znanja iz statistike, student e moi razumjeti osnove statistickog nacina misljenja i zakljucivanja, openito i posebice za forenzicnu znanost, te biti u stanju odabrati vrstu istrazivackih podataka i postupaka koji mu trebaju za odreeni zadatak, aktivno donositi odluke koje se osnivaju na statistickim analizama i statisticki zakljucivati. Razvit e sljedee specificne sposobnosti: a. Razumijevanje i uporaba temeljnih statistickih definicija; b. Razumijevanje razlicitih nacina prikazivanja podataka prikupljenih u istrazivanju; c. Razumijevanje i primjena statistickog zakljucivanja na osnovi raspona pouzdanosti i provjere hipoteze; d. Razumjeti i rabiti statisticke postupke specificne za DNA forenzicna istrazivanja. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Znanstvena metodologija (30 sati) Predavanja (8 sati): 1. Znanost, znanje i znanstveno istrazivanje, dobra istrazivacka praksa (2 h) Semestar 1.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

15

2. Vrste istrazivackih podataka, mjere srednje vrijednosti, uzorak, raspodjela vjerojatnosti i statisticki ishodi (2 h) 3. Statisticki postupci relevantni za DNA forenzicna istrazivanja (2 h) 4. Znanstvena informacija i komunikacija ­ publiciranje, casopisi i clanci (2 h) Seminari (10 sati): 1. Formuliranje hipoteze i planiranje istrazivanja (2 h) 2. Graa znanstvenog clanka i kriticko (2 h) 3. Prikupljanje, obrada i prikaz podataka (2 h) 4. Statisticki opis uzorka i populacije (2 h) 5. Statistika u forenzicnim istrazivanjima (2 h) Vjezbe (12 sati): 1. Prikaz znanstvenih podataka (3 h) 2. Pisanje znanstvenog clanka (3 h) 3. Problemski zadatci iz DNA forenzicne statistike I (3h)

4. Problemski zadatci iz DNA forenzicne statistike II (3h)

Preporucena literatura 1. Marusi M, urednik. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4.izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. (hrvatsko i englesko izdanje) 2. Petrovecki M, urednik. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009., u tisku. 3. Fung WK, Hu Y-Q. Statistical DNA Forensics. New York: Wiley & Sons, 2008. 1. Huth EJ. Huth, Edward J. Writing and publishing in medicine, 3rd edition. Baltimore: Williams & Wilkins,1999. 2. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. 3. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006. Usmeni, pismeni, seminarski radovi, kolokvij i prezentacija osobnog rada Uspjeh studenata ocjenjuje se prema radu za vrijeme nastave (70%, 70 bodova) i na zavrsnom pismenom ispitu (30%, 30 bodova). Vrjednovanje rada studenata za vrijeme nastave obuhvaa 2 testa znanja (TZ) i 2 testa vjestina (TV) iz znanstvene metodologije i statistike. Na svakom se testu moze dobiti najvise 20 bodova (ukupno 60). Jos 10 bodova (maksimalno) moze se dobiti na osnovi aktivnog sudjelovanja u nastavi. Zavrsni ispit ima 30 pitanja s izborom odgovora, a moze donijeti najvise 30 bodova. Najvei broj bodova koji student moze dobiti je 100. Ocjene: 55-64 boda ­ dovoljan (2), 65-74 ­ dobar (3), 75-84 ­ vrlo dobar (4) i 85 i vise ­ izvrstan (5). Nastava traje 1 tjedan. TZ su testovi koji student rjesavaju tijekom nastave. TV su pismeni uradci koje studenti izrauju izvan nastave, a predaju ih e-postom. Hrvatski, engleski

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

16

Kazneno pravo

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Kazneno pravo FZ102 Obvezni Osnovna 1. 5 a) Prof. dr. sc. Anita Kurtovi Misi i mr. sc. Antonija Krstulovi Dragicevi, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu b) prof. emerit. dr. sc. Zeljko Horvati i prof. dr. sc. Davor Derencinovi, Pravni fakultet Sveucilista u Zagrebu c) prof. dr. sc. Ante Cari, umirov. prof. Pravnog fakulteta Sveucilista u Splitu i prof. dr. sc. Igor Bojani, Pravni fakultet Sveucilista u Osijeku Spoznaja mjesta i znacaja kaznenog prava u pravnom sustavu vaznom za forenzicne znanosti, upoznavanje s temeljnim institutima i nacelima kaznenog materijalnog prava kao preduvjetom za uporabu kako kaznenoprocesnih instituta tako i forenzicnog utvrivanja cinjenica i dokaza. Opa i posebna znanja koja se stjecu predmetom odnose se, izmeu ostalog, na upoznavanje s normativnim okvirom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta i terorizma mogunostima njegove optimalne primjene u praksi djelovanja tijela kaznenog pravosua. Ta znanja nisu ogranicena na hrvatski kaznenopravni sustav. Standardi nacionalnog zakonodavstva u suzbijanju organiziranog kriminaliteta i terorizma analiziraju se iz motrista poredbenog prava i relevantnih izvora meunarodnog prava. Uz organizirani kriminalitet, obrauju se i uzroci, pojavni oblici te kaznenopravni aspekti korupcije i pranja novca, kao oblika kriminalnog djelovanja koji su vrlo cesto povezani s organiziranim kriminalitetom. U vezi dijela sadrzaja kolegija koji se odnose na terorizam, nakon izlaganja normativnog okvira, prelazi se na primjenu unutarnjeg i meunarodnog tzv. antiteroristickog prava u praksi. Analiziraju se postupci domaih i inozemnih tijela kaznenog pravosua s aspekta ucinkovitosti, ekonomicnosti i zastite ljudskih prava. Upravo je taj posljednji aspekt zastite ljudskih prava posebno osjetljiv kada je o suzbijanju terorizma rijec, pa e posebna pozornost u izvoenju praktikuma biti posveena pitanju uspostave optimalne ravnoteze izmeu zahtjeva za ucinkovitim kaznenim progonom s jedne te imperativom zastite ljudskih prava s druge strane. Semestar 1.

Nastavnik i asistenti

Kompetencije koje se stjecu

Opa i posebna znanja koja se stjecu predmetom odnose se, izmeu ostalog, na upoznavanje s normativnim okvirom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta i terorizma mogunostima njegove optimalne primjene u praksi djelovanja tijela kaznenog pravosua. Ta znanja nisu ogranicena na hrvatski kaznenopravni sustav. Standardi nacionalnog zakonodavstva u suzbijanju organiziranog kriminaliteta i terorizma analiziraju se iz motrista poredbenog prava i relevantnih izvora meunarodnog prava. Uz organizirani kriminalitet, obrauju se i uzroci, pojavni oblici te kaznenopravni aspekti korupcije i pranja novca, kao oblika kriminalnog djelovanja koji su vrlo cesto povezani s organiziranim kriminalitetom. U vezi dijela sadrzaja kolegija koji se odnose na terorizam, nakon izlaganja normativnog okriva, prelazi se na primjenu unutarnjeg i meunarodnog tzv. 17

antiteroristickog prava u praksi. Analiziraju se postupci domaih i inozemnih tijela kaznenog pravosua s aspekta ucinkovitosti, ekonomicnosti i zastite ljudskih prava. Upravo je taj posljednji aspekt zastite ljudskih prava posebno osjetljiv kada je o suzbijanju terorizma rijec, pa e posebna pozornost u izvoenju praktikuma biti posveena pitanju uspostave optimalne ravnoteze izmeu zahtjeva za ucinkovitim kaznenim progonom s jedne te imperativom zastite ljudskih prava s druge strane.

Preduvjeti za upis Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. a) Temeljni pojmovi: Pojam i dioba kaznenog prava. Pojam kaznenog prava Republike Hrvatske. Povijest kaznenog prava. Izvori kaznenog prava Republike Hrvatske. Opi pojam i elementi kaznenog djela. Pojam krivnje i ubrojivosti. Razlozi iskljucenja protupravnosti: Nuzna obrana i krajnja nuzda. Stadiji pocinjenja. Stjecaj. Sudionistvo. Kaznenopravne sankcije. Kazna i njeno opravdanje. Odmjeravanje kazne. Sigurnosne mjere. Uvjetna osuda. Odgojne mjere i kaznjavanje maloljetnika. Pravne posljedice osude. Kaznena odgovornost pravnih osoba. b) Novi oblici kaznenih djela: organiziranog kriminaliteta i terorizam; c) Klasicna kaznena djela: krvni i imovinski delikti 1. Definicija organiziranog kriminaliteta; 2. Tipovi organiziranih kriminalnih skupina; 3. Transnacionalnost organiziranog kriminaliteta; 4. Fenomenoloski i etioloski aspekti organiziranog kriminaliteta; 5. Analiza modela interakcije izmeu organiziranih kriminalnih skupina i politickih elita; 6. Osnovni materijalnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta; 7. Pojmovi grupe i zlocinacke organizacije u hrvatskom i poredbenom kaznenom pravu; 8. Kaznena djela organiziranog kriminaliteta; 9. Kaznenopravne sankcije za kaznena djela organiziranog kriminaliteta; 10. Znacenje mjere oduzimanja imovinske koristi u suzbijanju organiziranog kriminaliteta; 11. Osnovni procesnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta (izmeu ostalog: uporaba mjera kojima se privremeno ogranicavaju odreena ustavom zajamcena prava graana, institut pokajnika, zastita svjedoka i suradnika kaznenog pravosua u suzbijanju organiziranog kriminaliteta); 12. Osnovni meunarodnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta kroz analizu relevantnih visestranih (Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta s protokolima) i dvostranih meunarodnih ugovora (izmeu ostalog: meunarodna pravna pomo, izrucenje, policijska suradnja itd.); 13. Analiza Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i funkcioniranja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta; 13. Povezanost organiziranog kriminaliteta, korupcije i pranja novca; 14. Fenomenoloski i etioloski aspekti korupcije, korupcijska kaznena djela, analiza Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Kaznenopravne konvencije o korupciji Vijea Europe; 15. Fenomenoloski i etioloski aspekti pranja novca, kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, analiza Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta stecenih kaznenim djelom; 16. Analiza relevantne sudske prakse. 17. Uvodno o anamnezi politicki motiviranog nasilja 18. Novi terorizam ­ na razmeu mita i stvarnosti 19. Definicija terorizma 20. Udruzivanje u teroristicku grupu/organizaciju 21. Depolitizacija terorizma i ekstradicijsko pravo

Sadrzaj

18

Preporucena literatura

22. Terorizam, ljudska prava i izvanredno stanje 23. Maljem protiv terorizma ­ nova inkvizicija i "nalog za torturu" 24. Posebni antiteroristicki sudovi i komisije 25. Apologija terorizma i granice slobode izrazavanja 26. Terorizam kao zlocin protiv covjecnosti ­ zabranjena analogija ili popunjavanje pravnih praznina u meunarodnom kaznenom pravu 27. Koncept "neprijateljskog borca" (enemy combatant) i meunarodno kazneno pravo 28. Prilog cost-benefit analizi mjera za suzbijanje financiranja terorizma Kaznena djela s elementima terorizma u hrvatskom, poredbenom i meunarodnom pravu 29. Kriticki pregled judikature 30. Prakticni problemi otkrivanja i kaznenog progona kaznenih djela s elementima terorizma Novoselec, Opi dio kaznenog prava, Zagreb 2007. Horvatic, Zeljko - Separovic, Zvonomir i suradnici: Kazneno pravo - posebni dio, Zagreb, Kazneni zakon Republike Hrvatske, (Narodne novine, 110/97, 27/98, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, Odluka Ustavnog suda 190/2003, 105/2004, 84/05, 71/06, 110/07.) ili procisena verzija Kaznenog zakona u bazi podataka «Korekt» ili na veb str. Pravnog fakulteta u Splitu -Horvati Z., Djelovanje meunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala, Zagreb, 2002. -Horvati Z., Globalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51(2001),2;str.249-305.; -Derencinovi D., Ogledi o terorizmu i antiterorizmu, Zagreb, 2005. -Derencinovi/Becker (ed.), International Terrorism ­ The Future Unchained, Zagreb, 2008. Novoselec (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2007. Kurtovi ­ Tomasevi, Osnove kaznenog prava i postupka, Split, 2002. Derencinovi, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zagreb 2003 Adamoli et al., Organised Crime Around the World, Helsinki, 1998. (odabrana poglavlja); -Baci F., Neki kaznenopravni aspekti problematike organiziranog kriminaliteta, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo praksu, 6(1999).1,str.37-54. - Derencinovi D., Mit(o) korupciji, Zagreb, 2001.(odabrana poglavlja); - Derencinovi-Getos., Uvod u kriminologiju s osnovama kaznenog prava; Zagreb, 2008.; -Derencinovi D., Komentar Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (odabrana poglavlja); -Einstein et al., Organized Crime ­ Uncertainties and Dilemmas, Chicago, 1999. (odabrana poglavlja); -Glusci S., Kaznenopravni sustav pred izazovom organiziranog kriminaliteta meunarodna kaznenopravna pomo i suradnja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.903-929.; -Glusci-Kralj, Zakon o zastiti svjedoka: tekst Zakona s biljeskama i poveznicama, izvodi iz meunarodnih i domaih izvora o zastiti svjedoka, kazalo temeljnih pojmova, Zagreb, 2003.; -Horvati Z., Princip neizrucenja za politicke delikte u meunarodnom krivicnom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 5(1984), str. 95-114; -Horvati-Cvitanovi: Politika suzbijanja kaznjivih ponasanja, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); -Horvati Z., Osnove kriminologije, Zagreb, 1998.; -Horvati Z., Novo hrvatsko kazneno pravo, Zagreb, 1997.; -Horvati (ur.), Rjecnik kaznenog prava, Zagreb, 2002.; -Horvati-urevi: Program Ujedinjenih naroda za sprecavanje kriminaliteta i kazneno pravosue, Hrvatska i Ujedinjeni narodi, Zagreb, 1996;str.215-236.;

Dopunska literatura

19

-Horvati-Derencinovi, Criminal justice systems in Europe and North America ­ Croatia, HEUNI, 2002.; -Krapac D.: Pogled na neke vaznije odredbe novoga hrvatskoga kaznenog zakonodavstva o organiziranom kriminalitetu i pitanja njihove prakticne primjene, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.511-543.; -Krapac D.: Posebne mjere i radnje za otkrivanje i suzbijanje kaznenih djela organziranoga kriminaliteta u novom Zakonu o kaznenom postupku Republike Hrvatske, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 4(1997),2;str.403-418.; -Krapac D.: Zakon o kaznenom postupku i drugi izvori hrvatskoga postupovnog prava : redakcijski prociseni tekst zakona, objasnjenja i poveznice, stvarno kazalo, Zagreb, 2002.; -Kurtovi A.: Organizirani kriminalitet - kaznenopravna pitanja odgovornosti (krivnje) i sankcija, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.725751.; -Kurtovi-Grozdani, Kaznenopravne mjere oduzimanja dobiti kao odgovor na organizirani kriminal, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, 36(1999),1-2(5354);str.163-174.; -Kurtovi-Tomasevi: Organizirani kriminalitet : oduzimanje koristi stecene kaznenim djelom, Policija i sigurnost, 8(1999), 3-4 ; str. 171-185.; -Mayerhofer et al., Organisierte Kriminalitaet, Heidelberg: Kriminalistik Verlag, 1996. (odabrana poglavlja); -Mrcela M., Posjedovanje droge - oblik organiziranog kriminaliteta?, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.803-810. -Novosel D., Kaznenopravni aspekti i dometi Zakona o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Hrvatska pravna revija, 1(2001),5;str.122133. -Novoselec P.: Organizirani kriminal - pitanja kaznenopravnih inkriminacija nedozvoljenih ponasanja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.763-778.; -Saci Z., Suzbijanje organiziranog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj kriminalisticka stajalista, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.833-874. -Sieber U., Internationale Organisierte Kriminalitaet, Cologne: Carl Heymanns Verlag, 1997. (odabrana poglavlja); -Singer M., Organizirani kriminal, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.547-576. -Svedrovi M., Polozaj branitelja u kaznenim postupcima za kaznena djela u svezi s organiziranim kriminalitetom, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.875-900. -Van Duyne et al., Criminal Finances and Organising Crime in Europe, Nijmegen, 2003. (odabrana poglavlja) -Bassiouni C., International Terrorism: Multilateral Conventions (1937-2001), New York, 2001. -Bassiouni M. C., Legal Control of International Terrorism: A Policy-Oriented Assessment, 43 Harvard Int'l L.J. 83(2002) -Bavcon i dr., Kaznenopravna zastita drzave i njenog drustvenog ureenja, Zagreb, 1987. -Blaauw-Wolf L., The Hamburg Terror Trials ­ American Political Poker and German Legal Procedure: An Unlikely Combination to Fight International Terrorism, German Law Journal 7(2004) -Hoffman B., Inside Terrorism, London, 1998. -Ivicevi E., Americka borba protiv terorizma kao opravdanje za primjenu metoda iznuivanja iskaza : "stress and duress" tactics, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 10(2003),1,str.69-74. -Laqueur W., The New Terrorism ­ Fanatism and the Arms of Mass Destruction, London, 1998. -Milivojevi-Kruljac L., Terorizam u hrvatskom kaznenopravnom zakonodavstvu,

20

Hrvatska pravna revija, 6(2006),5;str.99-106. -Primorac I., Drzavni terorizam i protuterorizam, Politicka misao, 39(2002),3;str.60-74. -Segvi S., Meunarodni terorizam u hrvatskom zakonodavstvu i sudskoj praksi, Hrvatska pravna revija, 6(2006),3;str.89-96. -Segvi S., Provedba normi meunarodnog prava o terorizmu - teorija i praksa, Hrvatska pravna revija, 5(2005),3;str.81-91 -Turkalj K., Borba protiv terorizma na razini Europske unije, Hrvatska pravna revija, 10/2002. Nastava se izvodi na predavanjima, vjezbama i konzultacijama. Predavanja posreduju gradivo predmeta u klasicnoj verbalnoj formi prema metodoloskom nacelu da se ona ne smiju ograniciti na puku pozitivnopravnu dogmatiku nego se potice i aktivno sudjelovanje studenata kroz primjere, pitanja i sl. U iznosenju tih sadrzaja nastavnik koristi i metodu multimedijalne prezentacije. Na vjezbama se raspravljaju slucajevi iz prakse te potice studente da kroz simulirane primjere primijene znanja stecena na predavanjima. Konzultacije su individualne, na kojima studenti i nastavnik u izravnom kontaktu raspravljaju o odreenoj pravnoj problematici. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit treba pokazati je li student savladao problematiku predmeta i je li sposoban za precizno strucno, kaznenopravno izrazavanje. Usmeni ispit treba pokazati je li polaznik razumijeva temeljnu materiju kroz sposobnost njenoga analitickog izlaganja. Provjera znanja prije pristupanja ispitu provodi se u obliku periodickih evaluacija i putem konzultacija (fakultativno). Nakon odslusanih predavanja polaznici stjecu pravo polaganja ispita. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Polaznik ima pravo pristupiti usmenom dijelu ispita bez obzira na uspjeh ostvaren u pismenom dijelu. Ispit se ne ogranicava na jednostavno iznosenje sadrzaja usvojenih na predavanjima, ve polaznik mora iskazati sposobnost rjesavanja problemskih zadataka iz ispitne materije koji se temelje na stvarnim ili hipotetickim slucajevima iz sudske prakse.

Oblici provoenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Osnove laboratorijskog rada u forenzicnim znanostima

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina Osnove laboratorijskog rada u forenzicnim znanostima FZ103 Obvezni Osnovna 1. Semestar 1.

21

ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje)

4 Prof. dr. sc. Elizabeta Topi Doc. dr. sc. Ana-Maria Simundi Doc. dr. sc. Ilza Salamuni, Dr. sc. Mario Stefanovi Dipl.ing. Ivan Jurici Po zavrsenom kolegiju studenti e stei slijedea znanja i vjestine: sto su opi uvjeti koji predstavljaju pocetak svakog planiranja laboratorijskog rada u forenzicnim znanostima, kao sto su jasno zadani ciljevi, program strucnog rada, oblik organizacije i radni proces laboratorija; Stupanj automatizacije, potrebe i omjer rutinskog rada i znanstvenog istrazivanja te procjena strucnih programa za budunost; Organizacija forenzicnih laboratorija i odabir opreme za potrebe forenzicnih ispitivanja, istrazivanja i vjestacenja; Preduvjeti za rutinski rad forenzicnih laboratorija; Izbor opreme za forenzicne laboratorije; Kriticki pregled i raspoznavanje pojedinih vrsta forenzicnih uzoraka; Raspoznavanje dometa pojedinih analitickih metoda koje se koriste u forenzicnim znanostima; Stei e vjestine izvoenja preliminarnih testiranja. Biti e osposobljen da s potrebnom kriticnosti prati i koristi literaturu iz podrucja forenzicnih znanosti, posebice forenzicnih analitickih tehnologija i metodologija. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Organizacija forenzicnih laboratorija: planiranje prostora i odabir opreme za potrebe forenzicnih ispitivanja, istrazivanja i vjestacenja; Osnovna nacela rada analitickih sustava u forenzici; Selekcija tragova koji se vjestace i prioriteti; Postupanje s tragovima pri multidisciplinarnim vjestacenjima; Osiguranje i kontrola kvalitete rada u forenzicnim laboratorijima; Evaluacija instrumenata i metoda; Procjena kvaliteta rada analitickih sustava i metoda; Akreditacija forenzicnih laboratorija; Forenzicne zbirke i baze podataka; Pretrazivanje i meunarodna razmjena rezultata forenzicnih analiza; Analiticki postupci u forenzicnim istrazivanjima: mikroskopija (svjetlosna, komparativna, IRmikroskopija; elektronska-skenirajua); spektroskopija (IR, FTIR, Raman, spektroskopska detekcija iona u mobilnosti po naboju i masi - ITMS, LA-ICP-OS); kromatografija (na tankom sloju; plinska, visokotlacna, tekuinska, afinitetna); masena spektrometrija; MS kombinacije GC-MS, LC-MS/MS, piroliticka jedinica s GC-MSom; atomapsorpcija; refratkometrija (mjerenje indeksa loma staklaGRIM); biokemijske metode detekcije bioloskih tragova (humanih i animalnih); metode izolacije DNK; metoda umnozavanja DNK fragmrnata (lancana reakcija polimerazom - PCR s naglaskom na multiple PCR reakcije); metode kvantifikacije DNK fragmenata (RealTime PCR, AluQuant); elektroforeza (na agarozi, poliakrilamidu, kapilarna elektroforeza); kemijske metode detekcije tragova papilarnih linija; metode suhe kemije (reagens trake, viseslojni reagens filmovi, izdisajni testovi) U kolegiju e se obraditi i proces donosenja odluke za nabavu novih instrumenata, postupaka i reagensa, faze u evaluaciji instrumenata, pocevsi od faze selekcije instrumenta (analiza uloge instrumenta u procesu rada), faza forenzicno laboratorijske evaluacije do faze ekonomske isplativosti (cijena instrumenta, troskovi reagencija/analizi, troskovi potrosnog materijala/analizi, troskovi odrzavanja, ukupni troskovi/analizi). Straus B, Stavljeni Rukavina A, Plavsi F. Analiticke metode u klinickoj biokemiji. MENA, Zagreb, 1996. Roche Molecular Biochemicals, PCR Applications Manual, 2nd edition. Roche Diagnostics GmbH Mannheim, 1999. Jankovi S, Eterovi D. Fizikalne osnove i klinicki aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. Primorac Dragan i sur. Analiza DNA u sudskoj medicini. Medicinska naklada,

Nastavnik

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

22

Zagreb, 2008. Odabrana podrucja iz znanstvenih casopisa: Journal of Forensic Sciences, Forensic Science International, International Journal of Legal Medicine Clinical Chemistry, Eur J Clin Chem Clin Biochem, Nature, Clinical Chemistry. Plavsi F, Zuntar I. Uvod u analiticku toksikologiju. Skolsna knjiga, Zagreb, 2006. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, seminari, vjezbe Pismeni (test)

Dopunska literatura

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Osnove forenzicne biologije

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Osnove forenzicne biologije FZ104 Obvezni Osnovna 1. 4 Dr.sc. Damir Marjanovi, docent; Dr. sc. Katja Drobnic, prof.; Dr.sc. Snjezana Stambuk, Dr. sc. Ivana Furci; Dr. sc. Bojana Pani; Mr. sc. Lejla Kovacevi; Mr. sc, Sanin Haveri; Vedrana Skaro, dipl.ing; Petar Proji, prof. kem. Stjecanje kljucnih vjestina u osnovnim poljima forenzicne biologije, u najsirem smislu: - poznavanje osnovnih bioloskih karakteristika funkcioniranja stanice, tkiva, organa i organizama; - poznavanje osnovnih principa populacione i molekularne biologije, citologije; - poznavanje i mogunost primjene analize sirokog dijapazona forenzicnobioloskih metoda u obradi bioloskih tragova humanog, zivotinjskog i biljnog podrijetla; - poznavanje sirokog spektra teoretskog i prakticnog iskustva u forenzicnim znanostima s naglaskom na najnovije metode u forenzicnoj biologiji, te njihovu primjenu u u sudskoj medicini i pravosudnim postupcima; - poznavanje i primjena sirokoga spektra seroloskih metoda koje se koriste u forenzicnoj znanosti; Semestar 1.

Kompetencije koje se stjecu

23

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

- poznavanje i primjene velikoga broja metoda koje se koriste u forenzicnoj botanici i palinologiji - sticanje osnovnoga predznanja za daljnje savladavanje programa iz oblasti forenzicne genetike, biokemije, kemije, toksikologije, te laboratorijskoga rada Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Polaznici ovog predmeta biti e upoznati s najnovijim metodama primjene forenzicne biologije u sirokome spektru policijskih i sudskih istraga, sto e biti pojasnjeno na konkretnim primjerima. Tijekom prakticnog rada u laboratoriju polaznici e se upoznati s metodama koje se danas primjenjuju u forenzicnoj biologiji. Osnovne cjeline koje e biti elaborirane su: 1. Osnove ope i molekularne biologije: struktura i funkcioniranje stanice, osobenosti razlicitih tipova tkiva. 2. Definiranje osnovnih pojmova populacione biologije 3. Definiranje osnovnih pojmova animalne, biljne i humane anatomije i fiziologije 4. Osnove biljne i zivotinjske biologije: sistematika, reprodukcija, metabolizam, molekularno geneticke osobenosti 5. Osnove serologije 6. Identifikacija i individualizacija osoba analizom fenotipskih biljega 7. Identifikacija i individualizacija osoba analizom dlake 8. Upotreba tragova biljnoga i zivotinjskoga podrijetla u sudskim i policijskim istragama 9. Osnove forenzicne palinologije 10. Osnove forenzicne entomologije 11. Budui pravci razvoja forenzicne biologije 12. Vrijednost ,,bioloskoga dokaza" na sudu. 1. Gunn A. Essential Forensic Biology. Chichester: John Willey & Sons;2006. 2. Coyle HM, Palmbach TM. Forenzicna botanika: biljke kao dokaz u kriminalistickim slicajevima. u Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 3. Coyle HM. Forensic Botany. New York. CRC Press 2005. 4. uri G, Lauc G. Forenzicna analiza DNA zivotinjskog podrijetla. u Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 5. Gennard D. Forensic Entomology Chichester: John Willey & Sons;2007 6. Marjanovi D, Primorac D: Molekularna forenzicna genetika, Institut za geneticko inzenjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo, 2009. 1. Primorac D, Marjanovi D et al. Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu. Zagreb: Medicinska naklada; 2008. 2. Houck MM, Siegel JA. Fundamentals of Forensic Science. London: Elsevier Academic Press; 2006. 3. Ibrulj S et al. Citogeneticke metode: Primjena u medicini. Sarajevo: Ingeb; 2008. Predavanja, seminari, vjezbe Pismeni (test)

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski, engleski

24

Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Osnove anatomije, fiziologije i patologije

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Osnove anatomije, fiziologije i patologije FZ105 Obvezni Osnovna 1. 4 Prof.dr.sc. Snjezana Tomi, prof. dr. sc. Ivica Grkovi, dr. med., prof. dr. sc. Zoran Vali, dr. Med, prof. dr. sc. Ana Marusi, dr. med., doc. dr. sc. Katarina Vilovi, dr. med., mr. sc. Vana Kosta, dr. med., prof. dr.sc Simun Anelinovi, dr.med., prof.dr.sc. Ivana Kuzmi Prusac, dr.med., prof.dr.sc. Merica Glavina Durdov, dr.med., prof.dr.sc. Valdi Pesuti Pisac, dr.med., doc.dr.sc Gea Forempoher, dr.med. mr. sc. Maja Marinovi Gui, dr. med., prof. dr. sc. Zeljko Duji, dr. med., prof.dr. Pero Lucin. Polaznici moraju svladati teorijska znanja iz osnova sistemske i topografske anatomije covjeka, pokazati primjenu opih anatomskih principa i koncepcija na definiranim topografskim cjelinama . Sticu znanja o normalnoj funkciji organizma u opsegu koji je neophodan za daljnje uspjesno praenje poslijediplomskog studija. Upoznaju se s najcesim uzrocima nagle prirodne smrti i njihovom patofiziologijom i morfoloskim obiljezjima. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Sustavna anatomija: obiljezja organa, njihova opskrba krvlju i inervacija. U sustavnom pristupu organi su grupirani prema zajednickoj funkciji. Posebni naglasak u nastavi je na opim anatomskim principima vaznim za razumjevanje grae i funkcije ljudskog tijela. Topografska anatomija: obiljezja organa s obzirom na njihov smjestaj i meusobni odnos s okolnim strukturama. Prema topografskom pristupu organi su grupirani prema lokaciji tj. polozaju u tijelu. Prikazati e se osnove organizacije svih sedam topografsko anatomskih cjelina tijela: glava, vrat, grudi, trbuh, zdjelica, ruka i noga. Uvod u fiziologiju, fiziologija stanice, fiziologija sredisnjeg zivcanog sustava, fiziologija respiracijskog sustava, fiziologija kardiovaskularnog sustava, fiziologija probavnog sustava, fiziologija bubrega, fiziologija endokrinih zlijezda Najcesi uzroci nagle prirodne smrti: nagla srcana smrt, infarkt miokarda, cerebrovaskularni ishemicni inzult, cerebrovaskularno krvarenje, arterosklerotska aneurizma, pluna tromboembolija. 1. Bajek, Bobinac, Jerkovi, Malnar, Mari: Sustavna anatomija covjeka, Udzbenici Sveucilista u Rijeci, Rijeka, 2007. Semestar 1.

Kompetencije 1.1 koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

25

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

2. Netter, F.H.: Atlas of Human Anatomy, ICON Learning Systems; 3rd Bk&Cdr edition, 2003 3. Anatomedia CDRom series, McGraw Hill 4. Guyton ­ Hall: Medicinska fiziologija, 11. izd., Medicinska naklada, Zagreb, 2006. 5. Damjanov I, Joki S, Nola M. Patologija; Medicinska naklada, Zagreb, 2007., odabrana poglavlja 1. Berne-Levy: Fiziologija, 3 izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1996. 2. Berne-Levy: Fiziologija, 2 izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1993. 3. Materijali za vjezbe Predavanja, seminari, demonstracijske vjezbe, laboratorijske vjezbe, obdukcijske vjezbe, kontinuirano provjeravanje znanja na seminarima i vjezbama Pismeni ispit

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Racunalna forenzika

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Racunalna forenzika FZ106 Obvezna Napredna 1. 4 dr. sc. Vedran Mornar, red. prof. dr. sc. Marijan urek, red. prof. dr. sc. Dinko Begusi, red. prof. dr. sc. Dragan Schwarz, docent Zvonimir Stani, dipl. ing. razumijevanje uloge racunalne forenzike u ICT okruzenju, razumijevanje sigurnosti racunalnih sustava, osposobljenost za primjenu metoda i tehnika racunalne forenzike, razumijevanje etickih i zakonskih aspekata racunalne sigurnosti. Semestar 1.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata.

26

Sadrzaj

Uvod u racunalnu forenziku, tehnike dokazivanja i legislativa, zlouporaba ICT tehnologije, protokoli i dokumentiranje, inspekcija i prikupljanje relevantnih podataka, analiza prikupljenih podataka, priprema i objavljivanje prikupljenih informacija, softverski forenzicni alati (ENCASE), hardverski forenzicni alati, inspekcija osobnog racunala, rekonstrukcija izbrisanih podataka, zlouporaba Interneta, citanje elektronicke poste, inspekcija racunalnih sustava, neautorizirana uporaba softvera, glazbe, filmova, cisenje osobnih racunala, racunalni virusi, crvi i restoracija racaunala nakon napada. 1. Criss Posise, Kevin Mandia, Matt Pepe: "Incident Response and Computer Forensics", Second Edition, McGraw-Hill, Inc. New York, USA, 2001. 2. Waren G. Kruse, Jay H. Heiser: "Computer Forensics: Incident Response Essentials" 3. "Security Engineering", Ross Anderson

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. E. Eugene Schultz, Russell Shumway: "Incident Response: A Strategic Guide to Handling System and Network Security", Sums Publishing, 2001. 2. Internet predavanja, laboratorijske vjezbe, seminar ispiti, evaluacija seminara, testovi

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Istrazivanje mjesta dogaaja

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Istrazivanje mjesta dogaaja FZ107 Obvezni Osnovna 1. 5 Prof.dr.sc. Dusko Modly, Mr.sc. Ante Gugi, Ante Glavan, dipl. ing. Andro Vrdoljak; Prof. dr. Henry Lee Semestar 1.

27

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Ciljevi kolegija su: a) detaljno izucavanje teoretskih i praktickih pitanja rada na mjestu dogaaja (ocevida, pokusa i rekonstrukcije, te ekspertize u uzem smislu), kroz postupovno kriminalisticko-forenzicni aspekt, s naglasenim izborom najsvrsishodnijih metoda i sredstava. b) izrada kriminalisticko-forenzicne analize, situacijsko profiliranje mjesta dogaaja i psiholoskog profila pocinitelja u svrhu efikasnijeg izvoenja ovih radnji u praksi istrazivanja. c) upoznavanje s pojmom i sadrzajima kriminalisticko-forenzicne traseologije i relevantnih tragova i predmeta, klasifikacija tragova prema mehanizmima nastanka, nacinima njihovog fiksiranja i koristenja u otkrivacko-dokazne svrhe. d) upoznavanje s pojmom istrazivanje u kriminalistici i forenzicnim znanostima i tipologija istrazivanja. e) funkcija kriminalista i forenzicara u istrazivanju mjesta dogaaja. f) analiza pojmova vezanih uz forenzicni pojam mjesto dogaaja (mjesto kaznenog djela, kaznenog dogaaja u uzem i sirem smislu, te pojma mjesto kriminalnog dogaaja). g) upoznavanje s ulogom i zadacima ekspertiznih tijela i njihovom refleksijom na rad na mjestu dogaaja, te s pojmovima ekspert, ekspertiza, vrstama ekspertiza i eksperata, njihovim izborom, kontrolom rada itd. h) upoznavanje s ulogom forenzicara na mjestu dogaaja obzirom na vrstu postupka (neformalni i formalni), vrstu radnje (ocevid i dr.) i stadij postupka itd. Osim pravnog ureenja kriminalistickih i procesnih radnji ocevida, pokusa, rekonstrukcije i vjestacenja, razmatraju se psiholoski problemi u vezi s ovim radnjama kao i problemi kriminalistickog misljenja (kreativnog, logicnog i intuicije) i taktika izvoenja rada na mjestu dogaaja s metodickog aspekta. Na slucajevima domae i strane prakse biti e prikazane osnovne greske kod izvoenja ocevida i dokumentiranja cinjenicnog stanja, kao i posljedice za dokazni postupak. U sredistu pozornosti je prakticka upotreba metode operativne analize slucaja (operative Fallanalyse - Bundeskriminalamt Wiesbaden), iz razlicitih kriminalisticko-pravnih i forenzicnih polazista. Naglasak razmatranja je na radu na mjestu dogaaja kod teskih kaznenih djela (ubojstva, silovanja, teroristickih djela i dr.), uz uvazavanje fizickog i socijalnog okruzja, osobito kada dolazi i do upotrebe «poligrafskog« ocevida. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. I. Ocevid, rekonstrukcija i pokus - (6 sati) 1. Spoznajni i dokazni aspekt rada na mjestu dogaaja, kroz prizmu stadija provoenja ocevida i sudionika u ocevidu. 2. Meunarodni i tuzemni standardi za izvoenje ocevida i prateih mjera i radnji. 3. Uloga izlasaka na mjesto dogaaja i njegova identifikacija, provizornog i postupovnog osiguranja tog mjesta. II. Organizacija rada na mjestu dogaaja i subjekti istrazivanja - (8 sati) 1. Taktika i tehnika izvoenja radnji na mjestu dogaaja, ovisno o kategoriji kaznenog djela i objektivnoj situaciji (metodicko-strateski aspekt). 2. Dokumentacija i baze podataka kroz prizmu kriminalisticko-forenzicne informatike. 3. Istrazne situacije i ocevid, pokus, rekonstrukcija, istrazni eksperiment i uloga neutralnih komparativnih uzoraka, te vjestacenja. 4. Planske sheme rada na mjestu dogaaja III. Uloga kriminalistickog misljenja (logika, kreativno misljenje, intuicija) i verzije - (6 sati) 1. Psiholoski problemi kod izvoenja ocevida i rekonstrukcije 2. Etika u izvoenju ocevida i rekonstrukcije

28

Preporucena literatura

1.2

3. Operativna analiza slucaja (OFA) i njena upotreba u praksi 4. Poligrafski ocevid IV. Greske kod rada na mjestu dogaaja - (6 sati) 1. Prakticno izvoenje ocevida na simuliranom slucaju i case study, 2. Vrste gresaka i nacini njihovog ispravljanja, 3. Utjecaj gresaka na ishod postupka i 4. Kontrola rada. Case Analysis Unit (ed): Methods of Case Analysis; BKA Forschungsreihe, Wiesbaden, 1998. Dern H., Operative Fallanalysen bei Totungsdelikten. Kriminalistik, Heidelberg, 8/2000., Gardner R.M., Practical Crime Scene Processing and Investigation, London, New York, Washington, 2005. Pavisi ­ Modly ­ Vei, Kriminalistika, Zagreb, 2006., Osterburg J.W. ­ Ward, R.H., Criminal Investigation, Cincinnati, 2000; Vodineli V., Kriminalistika: otkrivanje i dokazivanje, Skopje, 1985, Tom 1, Adams, T. F. et al., Crime scene investigation, Prentice Hall, Upper Saddle River, 2004.; Aleksi ­ Kosti, Pozari i eksplozije, Savremena administracija, Beograd, 1982.; Almirall, J. R. ­ Furton, K. G., Analysis and Interpretation of Fire Scene Evidence, CRC Press, Boca Raton, 2004.; Brandl, S.G., Criminal Investigation, Pearson, Boston, New York, 2003.; Byrd, M., Crime scene evidence ­ guide to the recovery and collection of physical evidence, Wildomar, 2001.; Fisher, Techniques of crime scene investigation, 5-th Ed., Boca Raton, 1993; Gardner, R. M., Practical crime scene processing and investigation, Boca Raton,, 2005.; Goc, Organizacija ocevida ­ kriminalisticko istrazivanje mjesta dogaaja, Problemy Kryminalistyki, 144., Varsava, 1980.; Guth, R., Checklisten für den Ersten Angriff: Ein praxisorientiertes Handbuch für die Scutz- und Kriminalpolizei, Stuttgart, 2000.; Hawthorne, M. R., First unit responder ­ a guide to physical evidence collection for patrol officers, Boca Raton, 1999.; Klein, I. J., Law of Evidence for Criminal Justice Professionals, 4th Edition, West/Wadsworth, 1997., Kulisi, Neki aspekti hitnih mjera osiguranja mjesta incidenta s velikim kolicinama zapaljivih eksplozivnih tvari, Zbornik radova Fakulteta kriminalistickih znanosti, Zagreb, 1992.; Lakos, Pomorske nezgode na Jadranu, Policija i sigurnost, Zagreb, 5-6/1993.; Maver, Kriminalisticni spoznavni proces, Ljubljana, 1998.; Modly, Osiguranje mjesta doagaaja, Zagreb, 1991.; Modly, Metodika uviaja, Sarajevo, 1999., Modly, Objasnjenje trileme: ubojstvo, samoubojstvo ili nesretni slucaj, Zagreb, 1999.; Ogle, J. R., Crime scene investigation and reconstruction ­ with guidelines for crime scene search and physical evidence collection, Prentice Hall, Upper Saddle River, 2004.; Pavisi, Metodika istrazivanja prometnih delikata, Zagreb, 1993.; Pavisi u C. H. Lee, Materijalni tragovi, Zagreb, 1996.; Pavisi, Istrazivanje plovidbenih nezgoda, Pomorski zbornik, Rijeka, 20/1982.; Pavisi, Krivicno djelo napada na sigurnost nepokretnih platformi smjestenih u epikontinentalnom pojasu, Pomorski zbornik, Rijeka, 1993.; Pavisi, Posebni upravni postupci ispitivanja nesrea brodova i zrakoplova, Prirucnik, 4/1989.; Pfister, Prilog kriminalistickom misaonom procesu, Izbor, 1/1981.; Schramm, Podsjetnik pomaze pri osiguranju lica mjesta, Izbor, 1-2/1961.; Staggs, S., Crime scene and evidence photographer's, Staggs Publishing, Temecula, 1997.; Sipraga ­ Aleksi, Kriminalisticka metodika, Beograd, 1986.; Vodineli, Revidirani pojam uviaja ­ uvjet uspjesne forenzicne djelatnosti, Jugoslavenska revija za kriminologiju i krivicno pravo, 3/1977.; Vodineli, Novo shvaanje ocevida u krivicnoprocesnoj nauci i kriminalistici, Nasa zakonitost, Zagreb, 9/1979.; Vodineli et al., Saobraajna kriminalistika, Savremena administracija, Beograd, 1986. Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata Studenti su obavezni: a) pohaati predavanja, napisati i predstaviti seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nacin provjere

29

znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Kazneno procesno pravo I

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kazneno procesno pravo I FZ108 Obvezni predmet Osnovna 1. 5 Prof. dr. Goran Tomasevi Prof. dr. Davor Krapac Prof. dr. Vladimir Ljubanovi Prof. dr. Berislav Pavisi Doc. dr. Damir Primorac Forenzicne znanosti instrument su kaznenog pravosua koji omoguava da se ucinkovitost kaznenog postupka povea i bez istovremenog ogranicavanja prava graana. Kako je kazneni postupak pravno reguliran kaznenim procesnim pravom, to ovo pravo odreuje uvjete za pravnu valjanost i onih dokaza koji e se, uz pomo spomenutih znanosti, pribaviti i koristiti u postupku. Poznavanje temelja kaznenog procesnog prava omoguiti e studentima osiguranje i fiksiranje materijalnih dokaza na nacin kojim e ovi dokazi postati valjani temelj za donosenje presude. Poznavanje vaznijih dijelova kaznenog procesnog prava omoguava, dakle, studentima da, razumijevajui razloge pravne regulacije, na pravilan nacin, dakle u pravnim okvirima, primjenjuju saznanja stecena studiranjem forenzicnih znanosti. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. 1. Temeljni kazneno-procesni pojmovi: pojam kaznenog procesnog prava i kaznenog postupka, temeljne kazneno-procesne funkcije i subjekti, vaznija nacela kaznenog postupka (Tomasevi). 2. Kratki pregled tijeka kaznenog postupka i vrste kaznenih postupaka (Primorac). 3. Meunarodno kazneno procesno pravo (Krapac). 4. Poredbeni kazneni postupci - temeljne razlike (Pavisi). 5. USKOK: ustroj, nadleznost i postupak (Ljubanovi). Semestar 2.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

30

Preporucena literatura

1. Krapac D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije, Zagreb 2007. 2. Krapac D.: Meunarodna kaznenopravna pomo, Zagreb 2006. 3. Ljubanovi, V.: Kazneno procesno pravo, izabrana poglavlja, Osijek 2002. 4. Pavisi, B.: Kazneno postupovno pravo, Rijeka 2008. 5. Pavisi, B.: Zakon o kaznenom postupku, Rijeka 2009. 6. Tomasevi, G., Krapac, D. i Glusci, S.: Kazneno procesno pravo (udzbenik za visoke skole), Zagreb 2005. 7. Tomasevi, G.: Kazneno procesno pravo, Opi dio: Temeljni pojmovi, ebook, Split 2009. 1. Bayer, V.: Kazneno procesno pravo - odabrana poglavlja, Knjiga I: Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava, priredio prof. dr. D. Krapac, Zagreb 1995. 2. Krapac, D.: Meunarodni sud za ratne zlocine na podrucju bivse Jugoslavije, Zagreb 1995. 3. Pavisi, B.: Meunarodno kazneno pravo, Rijeka 2006. 4. Pavisi, B.: Novi hrvatski ZKP, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu" br. 2/2002, str. 489 - 602.

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Predavanja, seminari, seminarski radovi studenata

Usmeni i/ili pisani ispit.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna patologija

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Forenzicna patologija FZ109 Obvezni Osnova 1. 4 Prof.dr.sc. Marija Definis ­ Gojanovi, Semestar 2.

31

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili

Prof.dr.sc. Simun Anelinovi, Mr.sc. Antonio Alujevi, Prof.dr.sc. Alan Bosnar Prof.dr.sc. Michael Baden Cilj nastave iz ovog predmeta je stei temeljna znanja iz sudske patologije i to iz podrucja nasilnog osteenja zdravlja i nasilne smrti, tanatologije, kriminalistike i identifikacije, vjestacenja i tumacenja cinjenica za potrebe sudskih postupaka, kao i upoznati se s obdukcijskom tehnikom i drugim metodama koje se koriste u modernoj sudskoj medicini. Na kraju nastave student treba biti sposoban koristiti stecena znanja u samostalnom prepoznavanju prirodnog i nasilnog osteenja zdravlja, znakova i vrsta smrti, razumjeti postupke pri prepoznavanju zivih i mrtvih osoba te nacin sudjelovanja u sudskim radnjama i procesima, kao i drugim zbivanjima gdje je neophodno sudjelovanje sudskog medicinara. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Osteenje zdravlja, odnosi izmeu bolesti i ozljeda Nasilno osteenje zdravlja: osnove forenzicne traumatologije (mehanicke ozljede, asfikticne ozljede, fizikalne ozljede, psihicke ozljede; specificnosti ozljeivanja pojedinih dijelova tijela); prometni traumatizam; samoubojstvo i ubojstvo; nasilje u obitelji i siroj zajednici Osnove tanatologije: definicija smrti i pojavni oblici; prividna smrt, agonija; znakovi smrti, postmortalne promjene; orijentacijsko odreivanje vremena smrti Istraga ozljeda i smrti: sistemi i procedure, pregled ozlijeene osobe, vanjski pregled mrtvog tijela, obdukcija Odabrana poglavlja iz sudske toksikologije: uzimanje uzoraka za kemijskotoksikoloske analize, sudskotoksikoloski znacajni otrovi, intoksikacija alkoholom i drogama Medicinska kriminalistika: uviaj, tragovi, identifikacija Vjestak i vjestacenje prema Zakonu o kaznenom i parnicnom postupku Sudska medicina i ljudska prava, istraga masovnih grobnica i ratnog zlocina, organizacija u masovnim katastrofama Nove metode i tehnike u forenzicnoj: stomatologiji, entomologiji, slikovnom prikazu 1. Zecevi D i sur. Sudska medicina i deontologija. 4.izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. 2. DiMaio VJ, DiMaio D. Forensic Pathology. 2nd ed. Boca Raton: CRC Press, 2001. 1. Shepherd S. Simpson's forensic medicine. 12th ed. London: Arnold, 2003. 2. McLay WDS. Clinical forensic medicine. 2nd ed. London: GMM, 1996. Predavanja, vjezbe

Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

32

modula

Forenzicna psihijatrija i psihologija

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Forenzicna psihijatrija i psihologija FZ110 Obvezni Osnovna 1. 4 Prof. dr. sc. Dragica Kozari-Kovaci, Prof. dr. sc. Mirjana Grubisi-Ili, Prof. dr. sc. Goran Dodig, Prof. dr. sc. Velinka Grozdani Studenti stjecu uvid u multidisciplinarnost podrucja u kojima se prozimaju pravo i psihijatrija, materija kaznenog prava, kazneno procesnog prava i prava prisilnog smjestaja kojim se ureuje pravni polozaj pocinitelja kaznenih djela. Studente se upoznaje s osnovama psihijatrijskih poremeaja, njihovom epidemiologijom, uzrocima, klinickim slikama, lijecenjem, kriminalitetom, forenzicnopsihijatrijskim znacenjem u kazneno-pravnim postupcima i utjecajem psihickih poremeaja na sposobnost shvaanja i mogunost upravljanja tempore criminis, te primjenom sigurnosnih mjera i prisilnom hospitalizacijom. Studente e se takoer i senzibilizirati za znacaj psiholoskih spoznaja u provoenju kaznenog prava, te e upoznati psiholoske temelje iskaza, obiljezja forenzicnog intervjua te psiholoske procese pri odlucivanju u razlicitim fazama kaznenog procesa. Biti e osposobljeni da s potrebnom kriticnosti koriste psihologijsku literaturu i psihologijske forenzicne nalaze u funkciji provoenja kaznenog prava. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Opa psihopatologija (svijest, opazanje, afektivitet, volja, paznja, psihomotorika, pamenje, nagoni, misljenje, inteligencija, poremeaji dozivljavanja vlastite osobe) Odabrana poglavlja iz specijalne psihopatologije u forenzicnoj psihijatriji (demencija i poremeaji starije zivotne dobi, dusevni poremeaji i poremeaji ponasanja uzrokovani zlouporabom psihoaktivnih tvari, stanje akutne opijenosti, alkoholizam i alkoholom uvjetovani poremeaji, shizofrenija, sumanuti poremeaji, inducirani sumanuti poremeaj, poremeaji raspolozenja, neurotski i somatiformni poremeaji, reakcije na teski stres i poremeaji prilagoavanja, psihijatrijski aspekti seksualnosti, poremeaji licnosti, dusevna zaostalost ili mentalna retardacija, psihicki poremeaji i poremeaji ponasanja u djetinjstvu i adolescenciji, delikti u afektu, epilepsija, simuliranje, lijecenje mentalnih poremeaja, psihijatrijska ekspertiza) Kaznenopravni polozaj i osoba s dusevnim smetnjama; nacela postupanja s osobama s dusevnim smetnjama; pravni izvori; prisilni i dobrovoljni smjestaj; prava pacijenata; informirani pristanak; prava i duznosti osoba s dusevnim smetnjama. Krivnja. Neubrojivost. Smanjena ubrojivost. Opasnost. Sigurnosne mjere. Semestar 2.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

33

Vjestacenje dusevnih smetnji. Raspravna nesposobnost: pojam, utvrivanje, prekid istrage, odgoda glavne rasprave. Zakon o zastiti osoba s dusevnim smetnjama. Opasnost. Prijelaz iz kaznenog postupka u postupak prisilnog smjestaja. Privremeni izlazak. Postupak otpusta i produljenja s prisilnog smjestaja. Uvjetni otpust, prestanak i opoziv uvjetnog otpusta. Reforma postupka prisilnog smjestaja prema neubrojivim pociniteljima od 1993. do danas. Postupak prisilnog smjestaja neubrojivih pacijenata Pravni sadrzaj forenzicne psihijatrije (razvoj posebnog statusa neubrojivih delikvenata u kaznenom pravu, pravni okviri psihijatrijskih vjestacenja u kaznenom postupku, prisilna hospitalizacija osoba s tezim dusevnim poremeajima, psihijatrijska vjestacenja u drugim pravnim postupcima). Selekcionirane teme iz civilnog prava i psihijatrijska vjestacenja. Upoznavanje s metodama sudske psihologije kroz prikaz najsuvremenijih istrazivanja u podrucju psihologije iskaza i psiholoskih aspekta odlucivanja u kaznenom postupku. Detaljan prikaz spoznaja o psiholoskim aspektima iskaza ­ percepcija, pamenje, iskazivanje. Ucinak traume ocevidaca ili/i osteenih na iskaza. Specificnosti iskaza djece. Koristenje suvremenih psiholoskih spoznaja u intervjuiranju osumnjicenika i osteenih kaznenim djelom. Obiljezja forenzicnog intervjua. Uloga psihologa vjestaka u kaznenom postupku. Kriteriji za procjenu vjerodostojnosti iskaza. Psiholoski aspekti odlucivanja u kaznenom pravu. Odabrane teme iz sudske psihologije. Kozari-Kovaci D, Grubisi-Ili M, Grozdani V. Forenzicna psihijatrija, 2. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2005. Kozari-Kovaci D. Medicinski i pravni aspekti za zastitu djece od zlouporabe droga i zlostavljanja. Zagreb: UNICEF, 2001. Kozari-Kovaci D, Borovecki A. Malingering PTSD. In: Thomas A. Corrales, ed. Focus on Post-Traumatic Stress Disorder Research. Hauppauge, NY: Nova Science Publishers, Inc., 2005: 185-208. Kozari-Kovaci D. Alkoholicari pocinitelji kaznenih djela protiv zivota i tijela. Zagreb: MUP RH, 1996. Kozari-Kovaci D, Nenadi-Sviglin K, Ljubin T. Sociopatoloska obiljezja narkomana i osoba s poremeajem licnosti - pocinitelja kaznenih djela. Zagreb: MUP RH, 1996. Preporucena literatura Kocijan-Hercigonja D,, Kozari-Kovaci D, Hercigonja-Novkovi V. Zlostavljanje djece tijekom brakorazvoda. Pediatria Croatica. 2003; 47: 165-167. urevi Z. Pravni polozaj pocinitelja kaznenih djela s dusevnim smetnjama. Zagreb: Sveucilisna tiskara, izabrana poglavlja, 2002. Goreta M, Covi-Peko I. Buzina N. Psihijatrijska vjestacenja: kazneno pravo, I dio. Zagreb: Medicinska naklada, 2005. Goreta M, Peko-Covi I, Buzina N, Majdanci Z. Aktualna pitanja forenzicnopsihijatrijskih vjestacenja seksualnih delinkvenata. . Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 2004;1: 201-216. Goreta M, Peko-Covi I, Buzina N, Muzini-Masle L, Majdanci Z. Prisilno zadrzavanje i prisilni smjestaj s forenzicnopsihijatrijskog aspekta. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 2002; 1: 63-83. Goreta M. Kriticki osvrt na polozaj neubrojivih bolesnika u novom hrvatskom zakonodavstvu ­ psihijatrijski pristup. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 1999; 2: 565-574. Goreta M. Juki V, ur. Zakon o zastiti osoba s dusevnim smetnjama, Zagreb:

34

Medicinska naklada, 2004. Grozdani V. Tragovi razvoja posebnog statusa neuracunljivog delinkventa u povijesti krivicnog prava starog i srednjeg vijeka. Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci. 1988; 9:37-52. Grozdani V. Pravni polozaj osoba s dusevnim smetnjama u Hrvatskoj. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 1996; 2: 501-510. Grozdani V, Kurtovi A. Smanjena ubrojivost prema novom zakonskom ureenju. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. 1999; 2: 519-530. Turkovi K, Dika M, Goreta M, urevi Z. Zakon o zastiti osoba s dusevnim smetnjama: Komentar s prilozima. Zagreb: Pravni fakultet Sveucilista u Zagrebu, Psihijatrijska bolnica Vrapce, 2001. Bluglass R, Bowden P. Principles and Practice of Forensic Psychiatry. Edinburgh-London-Melbourne-New York: Churchill Livingstone Press. 1990. Bosner R. Principles and Practice of Forensic Psychiatry, 2nd ed. New York: Oxford University Press Inc., 2003. Simon RI, Gold LH. Textbook of Forensic Psychiatry. Washington, DC: American Psychiatric Publishing, Inc., 2004. Memon A, Vrij A, Bull R. Psychology and Law: Truthfulness, accuracy and credibility. Wes Sussex: John Wiley & Sons, 2003. Kozari-Kovaci D, Sila A. Afektivni poremeaji u forenzicnoj psihijatriji kod ispitanika u krivicnim i civilnim predmetima. Penoloske teme. 1990; 1-2: 27-41. Kozari-Kovaci D, Sila A. Hitni prijemi psihijatrijskih bolesnika. Acta med iug. 1990; 5: 589-604. Kozari-Kovaci D, Sila A. Prisilna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika. Acta med iug. 1990; 5: 605-615. Kozari-Kovaci D. Vjestacenja alkoholicara u civilnim predmetima. Penoloske teme. 1991; 7: 83-87. Kozari-Kovaci D. Relacije jacine ega i agresivnosti alkoholicara pocinitelja krivicnih djela i hospitalno lijecenih alkoholicara. Penoloske teme. 1991; 6: 8186. Zarkovi-Palijan T, Kovacevi D, ur. Iz forenzicne psihijatrije. Zagreb: Ceres, 2001. Dopunska literatura Goreta M. Analiza drustvene opasnosti psihicki poremeenih delinkvenata u okvirima institucionalnih mjera sigurnosti. Penoloske teme. 1998; 3-4, 221-233. Goreta M, Turkovi K, ur. Psihijatrija i zakon. Zagreb: Psihijatrijska bolnica Vrapce, 1998. Horvati Z. Krivicna odgovornost dusevno abnormalnih delinkvenata u angloamerickom pravu. Zbornik Pravnog Fakulteta u Rijeci. 1985; 6: 61-87. Propisi Ustav Republike Hrvatske od 22. XII. 1990. prociseni tekst NN 55/2001 Europska konvencija o zastiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN MU 6/1999 i 8/1999) Zakon o zastiti osoba s dusevnim smetnjama (prociseni tekst u: ING REGISTAR br. 19 od 15 X. 2002. - Dodatak 2002, str. 255-270) Zakon o kaznenom postupku (NN 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02 i 143/02, prociseni tekst NN 62/03) Kazneni zakon (NN 110/97, 27/98, 129/00)

35

Obiteljski zakon (NN 162/98) Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Usmeno.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna genetika I

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Forenzicna genetika I FZ111 Obvezni Osnovna 1. 5 prof.dr.sc. Dragan Primorac; doc.dr.sc. Damir Marjanovi; mr. sc. Petra Uvodi; mr.sc. Kristina Pokupci; Vedrana Skaro, dipl.ing; Jelena Ljubkovi, dipl.ing; Petar Proji, prof. kem. i biol.; Adela Makar; Prof. dr. sc. Moses Schanfield Stjecanje kljucnih vjestina u osnovnim poljima forenzicne genetike i interpretacije DNA analize: - primjena analize sirokog dijapazona forenzicno-genetickih metoda u obradi bioloskih tragova humanog podrijetla - prikupljanje uzoraka za analizu DNA metodom; - siroki spektar teoretskog i prakticnog iskustva u forenzicnim znanostima s naglaskom na najnovije metode i osnovnu DNA tehnologiju, te njihovu primjenu u u sudskoj medicini i pravosudnim postupcima - odreivanje identiteta putem DNA iz malog broja stanica sto je od iznimne koristi kod identificiranja pocinetelja nekog kaznenog djela, utvrivanja ocinstva i identificiranja zrtava masovnih katastrofa - razumijevanje tehnika koje se trenutno koriste u forenzicnoj genetici ukljucujui analizu i interpretaciju kratkih uzastopnih ponavljajuih slijedova (STR), populacijsku genetiku, biljege mitohondijeske DNA i Y kromosoma - razumjevanje osnovnih tehnika bitnih za kreiranje i uporoabu nacionalne DNA baze podataka - razumjevanje osnovnih biostatistickih pravila u forenzicnooj genetici Semestar 2.

Kompetencije koje se stjecu

36

Preduvjeti za upis

Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Polaznici ovog predmeta biti e upoznati s najnovijim metodama primjene DNA u sudskoj medicini. Metode utvrivanja ocinstva, identiteta osumnjicenih za kazneno dijelo ili identiteta nestalih osoba biti e objasnjene na konkretnim slucajevima. Tijekom prakticnog rada u laboratoriju polaznici e se upoznati s metodama izdvajanja DNA iz razlicitih uzoraka tkiva, primjene lancane reakcije polimeraze, gel elektroforeze, kapilarne elektroforeze te analize dobivenih rezultata. 1. Pojam genetickog polimorfizma. 2. Znanstvena podloga primjene DNA u sudskoj medicini. Utjecaj sudske medicine na razvoj pravnih znanosti. 3. Genomska (nuklearna) DNA i mitohondrijska DNA u sudskoj medicini. Analiza X i Y kromosoma. 4. Ispravno prikupljanje uzoraka za analizu DNA metodom. Izdvajanje DNA iz: krvi, dlake, kosti. Izdvajnje DNA s uzorka cigarete, brisa case, traga krvi ili sperme na odjei. 5. Metode analize DNA u sudskoj medicini: RFLP, PCR, HLADQA1 i PM sistemi, STR's analiza. CODIS baza podataka. 6. Utvrivanje spola. Utvivanje identiteta osoba. Identifikacija zrtava rata metodom DNA analize. Utvivanje ocinstva. Interpretacija rezultata DNA analize. 7. Primjena DNA analize u otkrivanju pocinitelja. 8. Mogunost kreiranja DNA profila. Sposobnost testiranja spornog ocinstva. Stvaranje preduvjeta za daljnju izobrazbu u podrucju forenzicne genetike. 9. Vrijednost DNA dokaza na sudu. 1. Primorac D. at al.: Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Medicinska naklada; Zagreb, 2008. 2. Marjanovi D, Primorac D: Molekularna forenzicna genetika, Institut za geneticko inzenjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo, 2009. 3. Anelinovi, Simun; Drmi, Irena; Primorac, Dragan: Metode analize genomske DNA u sudskoj medicini, Metode molekularne biologije u medicini : prirucnik : akademska godina 2004./2005. / Serman, Drasko ; StavljeniRukavina, Ana ; Serti, Jadranka (ur.). Zagreb : Medicinski fakultet Zagreb, 2005. Str. 105-110. 4. Primorac, Dragan; Pai, Frane: Analiza DNA u sudskoj medicini, Medicinskobiokemijska dijagnostika u klinickoj praksi / Topi, Elizabeta ; Primorac, Dragan ; Jankovi, Stipan (ur.). Zagreb : Medicinska naklada, 2004. Str. 365-385. 5. Butler J.M.: Forensic DNA Typing, Elsevier Academic Press, London, UK, 2005. 1. Committee on Identifying the Needs of the Forensic Sciences Community, National Research Council: Strengthening Forensic Science in the United States: A Path Forward, National Academic Press, 2009. 2. Committee on DNA Technology in Forensic Science, National Research Council: DNA Technology in Forensic Science, National Academic Press, 1992. 3. Committee on DNA Forensic Science: An Update, National Research Council: The Evaluation of Forensic DNA Evidence, National Academic Press, 1996. 4.Primorac D, Schanfield SM, Primorac D. Application of Forensic DNA testing in the legal system. Croatian Med J. 2000;41:33-47. 5. Holland MM, Parsons TJ. Mitochondrial DNA sequence analysis - Validation and use for forensic casework. Forensic Science Review 1999;11: 22-50. 6. Schanfield, M. DNA: PCR-STR. Encyclopedia of Forensic Sciences, Siegel JA, Saukko PJ and Knupfer GC (Eds) London: Academic Press, 2000. 7. Primorac D, Andelinovic S. Identification of human remains from mass graves found in Croatia and Bosnia and Herzegovina. In: 10th International Symposium on Human Identification. Madison, Wisconsin: Promega Corporation; 2000.

Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

37

http://www.promega.com/geneticidentity/proceed.html 8. Primorac D, Andelinovic S, Definis-Gojanovic M, Drmic I, Rezic B, Baden MM, Kennedy MA, Schanfield MS, Skakel SB, Lee HC. Identification of war victims from mass graves in Croatia, Bosnia and Herzegovina by the use of standard forensic methods and DNA typing. Journal of Forensic Science 1996;41:891-894. 9. Inman K, Rudin N, editors. An Introduction to Forensic DNA Analysis. New York: CRC Press;1997. 10. Lee HC, Ladd C, Scherczinger CA, Bourke MT Forensic applications of DNA typing, Part 2: Collection and preservation of evidence. American Journal of Forensic Medicine and Pathology. 1998;19: 10-18. 11. Primorac D. The role of DNA technology in identification of skeletal remains discovered in mass graves. Forensic Science International 2004; 146S (S163S164) Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Pismeni (test)

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna antropologija

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Forenzicna antropologija FZ112 Obvezni Osnovna 1. 4 Prof. dr. Mario Slaus, Prof. dr. Hrvoje Brki, Dr. Mario Novak Studenti koji uspjesno apsolviraju kolegij stjecu osnovna znanja o sudskoj antropologiji koja obuhvaaju razlikovanje izmeu lose uscuvanih i fragmentiranih ljudski i zivotinjski ostataka, razlikovanje arheoloskih od forenzicnih slucajeva i odreivanje spola nepoznatih ostataka te starosti u trenutku smrti. Studenti takoer stjecu znanja o morfoloskim varijabilnostima u ljudskom kosturu i zubima te nacinu na koji se one mogu koristit za osobnu identifikaciju u slucajevima kada Semestar 2.

Kompetencije koje se stjecu

38

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

DNK analize nisu mogue. Studenti e takoer nauciti vazne vjestine koji e im pomoi da razlikuju postmortalne od peri- i ante- mortalnih trauma te da odrede broj i smjer trauma na osteoloskom materijalu. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Osnovi osteologije covjeka - Razlikovanje izmeu ljudskih i zivotinjskih kostiju. Osteologija, zglobovi i misina hvatista. Analiza zuba - Analiza zuba jedan je od prvih standardnih postupaka pri identifikaiji ljudskih ostataka. Od svih rastuih tkiva ljudskog organizma, zubna su tkiva najstabilnija, te se zbog toga koriste za odreivanje identiteta ili dentalno profiliranje (procjena dentalne dobi, spola i rase). Prikupljanje i kompjuterska obrada osteoloskih podataka Forenzicna arheologija. Razlika izmeu arheoloskih i suvremenih ljudskih ostataka na temelju tafonomijskih karakteristika kostiju i stomatoloskih intervencija na zubima. Odreivanje spola Morfoloske razlike izmeu muskaraca i zena. Multivarijatno statisticke analize dugih kostiju (femura i tibije). Odreivanje dozivljene starosti - Osifikacijski centri. Kronologija spajanja epifiza s dijafizama. Kronologija razvoja i nicanja zubiju koja ukljucuje analizu jedanaest razlicitih obiljezja na zubima: broj, boja, istrosenost, razina alveolarne kosti, kolicina cementa na povrsini korijena, resorpcija korijena, sekundarni dentin, translucencija periapikalnog dentina, racemizacija i sklerozacija dentinskih kanalia.. Kronoloske promjene na pubicnoj simfizi, aurikularnoj plostini iliuma i sternalnim krajevima rebara. Osobna biologija - Morfoloske promjene nastale zbog habitualnih aktivnosti. Kongenitalne anomalije. Odreivanje visine osobe Regresijske jednadzbe za izracunavanje visine osobe na temelju jedne ili vise kosti. Usporedba postmortalnih i antemortalnih podataka -Koristenje fotografija za utvrivanje osobnog identiteta nepoznatih osoba. Upotreba rendgenskih snimaka pri utvrivanju osobnog identiteta. Usporedba ante- i postmortalnih traumatskih i patoloskih promjena te trabekularne strukture kostiju. Postupak dentalne identifikacije koristei prijesmrtna i poslijesmrtna dentalna obiljezja. Analiza trauma -Izgled i morfologija postmortalnih fraktura. Izgled i morfologija anemortalnih i peri-mortalnih trauma. Prostrijelne ozljede, ubodne rane i posjekotine na kostima. Odreivanje broja trauma i razlikovanje ulaznih od izlaznih prostrijelnih rana. Slaus, M., (2006) Bioarheologija. Demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvatskih populacija. Skolska knjiga, Zagreb. Brki H i suradnici. Forenzicna stomatologija. Zagreb: Skolska knjiga, 2000 Ortner,D.J. i Putschar,W.G. (1981) Identification of pathological conditions in human skeletal remains. Smithsonian Contributions to Anthropology, No. 28. Krogman,W.M. i Iscan,M.Y. (1986) The human skeleton in forensic medicine. Charles C. Thomas, Springfield Illinois. Slaus, M (2004) Sudska antropologija (u Zecevi i suradnici "Sudska medicina i deontologija"), Medicinska naklada, Zagreb, 190-209. Bass, W.M. (1987) Human Osteology: A laboratory and field manual. Missouri Archaeological Society, Columbia, Missouri. Whittaker DK, MacDonald DG. A color atlas of forensic dentistry. London: Wolfe Medical, 1989. Ubelaker,D.H. (1989) Human skeletal remains: Excavation, analysis, interpretation. Taraxacum, Washington. Mann,R.W. i Murphy,S.P. (1990) Regional atlas of bone disease: A guide to pathologic and normal variation in the human skeleton. Charles C. Thomas, Springfield, Illinois. Slaus, M. (2002) The Bioarchaeology of Continental Croatia. An analysis of human skeletal remains from the prehistoric to post-medieval periods. Archaeopress, BAR International Series 1021, Oxford. Slaus, M., Strinovi, D., Peina Slaus, N., Brki, H., Balicevi, D., Petrovecki, V., Cicvara Peina, T., (2007) Identification and analysis of human remains recovered from wells from the 1991 War in Croatia. Forensic Science International 171: 37­

Dopunska literatura

39

43. Brki H, Milicevi M, Petrovecki M. Age estimation methods using anthropological parameters on human teeth. Forensic Science International.2006; 162:13-16. Brki H, Slaus M, Keros J, Jerolimov V, Petrovecki, M. Dental Evidence of Exhumed Human Remains From the 1991 War in Croatia. Collegium Anthropol 2004;28, Supplement 2; 259-266. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Kolokviji i usmeni ispit

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna kemija i toksikologija I

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Forenzicna kemija i toksikologija I FZ113 Obvezni Osnovna 1. 4 Doc. dr. sc. Irena Zuntar Prof. dr. sc. Franjo Plavsi Doc. dr. sc. Davorka Sutlovi Dr.sc. Maja Jelena Petek Mr.sc. Ines Gmajnicki Dr.sc. Radovan Fuchs Osnovna i neka posebna znanja iz toksikologije (forenzicne toksikologije) i razumijevanje osnovnih toksikoloskih principa. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. 1. Uvod u toksikologiju, Sto je otrov? 2. Uzorkovanje i uzorci 3. Kinetika, Lipofilnost/hidrofilnost 4. Apsorpcija, raspodjela i eliminacija otrova Semestar 2.

Nastavnik i asistenti

Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj

40

Preporucena literatura

Dopunska literatura

5. Plinoviti otrovi 6. Anorganski otrovi 7. Industrijske organske kemikalije 8. Droge i sredstva ovisnosti 9. Pesticidi 10. Vojna toksikologija 11. Ekotoksikologija 12. Zakoni direktive, Razvrstavanje kemikalija 13. Lijekovi, Individualizacija terapije, Zbrinjavanje starih lijekova 14. Otrovi gljiva, biljaka, zivotinja, mikotoksini, bakterijski otrovi Plavsi F., Vrhovac B., Stavljeni A., Osnove klinicke farmakokinetike. Skolska knjiga, Zagreb 1993. Durakovi Z. i sur., Klinicka toksikologija, Grafos, Zagreb 2000. Plavsi F., Zuntar I., Uvod u analiticku toksikologiju, Skolska knjiga, Zagreb, 2006. W.T.Shier, D.Mebs, Handbook of Toxinology. Marcel Dekker, Inc. New YorkBasel, 1990. R. C. Dart, Medical Toxicology. Philadelphia, PA: Lippincott, Williams and Wilkins, 2004. D. Mebs, Venomous and Poisonous Animals. Stuttgard: Medpharm Scientific Publ.; Boca Raton, London, New York, Washington, DC: CRC Press, 2002. Predavanja, seminari, seminarski radovi studenata Pismen ispit/usmeni ispit/seminarski rad studenata

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Bioterorizam

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Bioterorizam FZ114 Obvezni osnovna 1. 4 Voditeljica predmeta: Prof.dr.sc. Alemka Markoti Suradnici: Prof.dr.sc. Adriana Vince, Semestar 2.

41

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Prof.dr.sc. Arjana Tambi Andrasevi, Doc. dr.sc. Davorka Lukas, Prof.dr.sc. Bruno Barsi, Prof.dr.sc. Nikola Bradari, Mr.sc. Sendi Kuret Mr.sc. Vanja Kaliterna Mr.sc. Dragan Ledina Dipl.ing. Lidija Cvetko Krajinovi Dipl.ing. Ivan-Christian Kurolt Ope: sposobnost prepoznavanja uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu, te interdisciplinarni pristup sprjecavanju, lijecenju, dijagnostici i mehanizmima bolesti uzrokovanih ovim uzrocnicima. Specificne: Poznavanje uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu po skupinama ­ etiologija, epidemiologija, prevencija i cijepljenje, imunopatogenetski mehanizmi, klinicke manifestacije, klnicki i laboratorijski dijagnosticki principi, lijecenje, razine zastite pri radu s navedenim uzrocnicima, mjere biosigurnosti i biozastite na svim razinama, zakonske regulative i bioterorizam. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Povijest bioterorizma Klasifikacija bioooskih uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu Kategorija A uzrocnika i bolesti Kategorija B uzrocnika i bolesti Kategorija C uzrocnika i bolesti Klasicne mikrobioloske metode u detekciji uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu Molekularne metode u detekciji uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu Laboratorijski uvjeti ­ razine 2,3 i 4 biosigurnosti za detekciju uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu Zastita, prevencija i lijecenje od uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu ­ javno zdravstvo Zastita, prevencija i lijecenje od uzrocnika koji se mogu koristiti u bioterorizmu ­ klinicka medicina Programi biosigurnosti i biozastite na lokalnoj, regionalnoj i drzavnoj razini Bioterorizam i zakonske regulative Budunost istrazivanja u programima biosigurnosti i biozastite 1. Markoti A, LeDuc JW. Bioterorizam i forenzicna mikrobiologija. U: Primorac D, Marjanovi D, ur. Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Medicinska naklada, Zagreb, Hrvatska, 2008. 2. Markoti A. Bioloski uzrocnici i bioterorizam. U: Vrhovac B, Jaksi B, Reiner Z, Vuceli B, ur. Interna medicina. Medicinska biblioteka, Zagreb, Hrvatska, 2008. 3. Ryan J, Glarum J, ur. Biosecurity and Bioterrorism. Containing and Preventing Biological Threats, Elsevier Inc., Bullington, MA, SAD, 2008. 4.Breeze RG, Bodowle B, Schutzer SE, ur. Microbial Forensics. Amsterdam: Elsevier Academic Press; 2005. 5. Sutton V. Law and Bioterrorism, Carolina Academic Press, Durham, NC, SAD, 2003. http://www.bt.cdc.gov/Agent/agentlist.asp LeDuc JW, Damon I, Relman DA, Huggins J, Jahrling PB. Smallpox research activities: U.S. interagency collaboration, 2001. Emerg Infect Dis 2002;8:743-5. Budowle B, Beaudry JA, Barnaby NG, Giusti AM, Bannan JD, Keim P. Role of low enforcement response and microbial forensics in investigation of bioterrorism. Croat Med J 2007; 48:437-49. Shemer J, Shoenfeld Y, editors. Terorizam i medicina. Medicinski aspekti bioloskoga, kemijskoga i radioloskoga terorizma. Zagreb: Medicinska naklada; 2007.

42

Center for Disease Control and Prevention (CDC), Department of Health and Human Services (HHS). Requirements for facilities transferring or receiving select agents. Final rule. Fed Regist 2001;66:45944-5. Atlas RM, Reppy J. Globalizing biosecurity. Biosecur Bioterror 2005;3:51-60. Cook-Deegan RM, Berkelman R, Davidson EM, Finder S, Heitman E, Kelley MC, King NM, Moseley R, Thomas JC, Tilden SJ, Vangsnes NM. Issues in biosecurity and biosafety. Science 2005;308:1867-8. Calisher CH. Bioterrorism or natural disasters. What shall we worry about next? Croat Med J 2007; 48:574-8. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Test ili usmeni ispit

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Etika u forenzicnoj znanosti

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Etika u forenzicnoj znanosti FZ201 Obvezni Osnovna 2. 4 Prof. dr.sc.Luka Tomasevi, doc. dr sc. Iva Sorta-Bilajac, dr. Suzana Vuleti, doc.dr.sc.Vedran Katavi, Darko Getliher 1. individualna samo-refleksija i propitivanje o vrijednostima openito, te o vlastitom, tuem, drugacijem vrijednosnom sustavu - propitivanje koncepta individualiteta unutar profesije 2. razumijevanje odnosa znanost (forenzika) ­ pravo ­ provoenje prava i pravde (policija, kriminalistika...) 3. usvajanje etickog obrasca (profesionalnog) ponasanja kroz modele i preuzimanje uloga u edukativnim i stvarnim slucajevima 4. sposobnost rjesavanja etickog problema kroz prakticnu primjenu bioetickih teorija, principa i pravila koristenjem eticke metodologije: Semestar 1.

Kompetencije koje se stjecu

43

Preduvjeti za upis

- eticka procjena (poznavanje (bio)etickih teorija, principa i pravila) - analiza ( uvidjeti, prepoznati moralni problem) - diskusija i argumentacija 5. komunikacijske i socijalne vjestine: - debatiranje - rjesavanje konflikata - prepoznavanje situacije (etika situacije) - uspjesno (razumljivo) iznosenje kompleksnih znanstvenih koncepata K.I.S.S. (Keep it simple, stupid!) Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. I. Osnovni pojam etike kao znanosti, njezina bit i temelji etike i morala. Tokovi i putovi etike; osnovni eticki principi. Odnos etike i prva II. Trazenje etickog rjesenja u kazuistici (Beauchampov i Childressov principalizam (nacela postivanja autonomije, princip dobrocinstva, princip neskodljivosti, princip pravdenosti); Klinicko-bioeticki principi (neraspolozivost ljudskim zivotom, terapeutski totalitet, sloboda i odgovornost, socijalna supsidijarnost); Bio/Medicinska povjerljivost, profesionalna tajnost podataka i pravo na privatnost (smjernice kodeksa medicinske etike i deontologije); Antropoloski vrijednosni kriterij nepovredivosti bioloske naravi covjeka kao osobe. III. Specificnosti etickog sustava u forenzicnoj znanosti eticke teorije, principi i pravila - eticke teorije u praksi: odlucivanje prema pravilima (deontologija) ­ potraga za istinom odlucivanje prema posljedicama (utilitarizam) ­ pobjeda u sudskom jednakost pred pravdom vs ljudsko dostojanstvo procesu - metode etike u (forenzicnoj) znanosti: metoda pozivanja na autoritet metoda pozivanja na suglasnost metoda pozivanja na intuiciju Sokratova ili dijalekticka metoda case study metoda IV. Forenzicna etika = profesionalna etika, etika profesije - sto me cini profesionalcem? - zanimanje (poluprofesija) + eticki kodeks = profesija - tehnicka kompetencija + eticka odgovornost = profesionalna odgovornost V. Vaznost profesionalne etike u forenzicnoj znanosti ­ pitanje sukoba interesa - sto je bilo prvo, kokos ili jaje? je li forenzicar najprije znanstvenik ili najprije tehnicar-prakticar? - forenzicar kao svjedok-ekspert ili vjestak - duznost prema klijentu (duznost prema istini) vs duznost prema pravnom sustavu istina (pravda) vs pravo (pobjeda u sudskom sporu) pojedinac vs drustvo - moze li se istina dozirati? duznost potrage za cijelom istinom cak i ako ide u prilog suprotnoj strani u slucaju 1. meuodnos (forenzicne) znanosti i pravnog sustava losa znanost ­ forenzika ­ dobra znanost cilj: cilj: istina potkrjepljivanje advokatova iskaza dobivanje parnice 2. najcese (bio)eticke dileme u forenzici: - zlouporaba znanstvene metode

Sadrzaj

44

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

- zlouporaba (znanstvenih) resursa - manipulacija dokazima - fabrikacija (izmisljanje) dokaza - misinterpretacija (krivo tumacenje) dokaza - preinterpretacija (overinterpretation) dokaza kako bi se uklopili u kontekst (najprije skoci pa reci hop!) - falsifikacija dokaza (,,cisenje" dokaza) - propustanje (izostavljanje) dokaza - podmetanje dokaza - manipulacija rezultatima testova - laganje, negiranje, plagerizam, svjedocenje pod prisilom (pritisak sustava, institucije, hijerarhije...)... V. Mjesto i uloga kodeksa profesionalne etike u forenzicnoj znanosti ­ potreba za univerzalizacijom standarda - The American Academy of Forensic Sciences Code of Ethics and Conduct - The American Academy of Forensic Sciences Good Forensic Practice Guidelines - The American Society of Crime Laboratory Directors Code of Ethics - The Society of Forensic Engineers & Scientists Code of Ethics - The Northwest Association of Forensic Scientists Code of Ethics - The American Board of Criminalistics Code of Ethics - The California Association of Criminalists Code of Ethics - The WVU Forensic and Investigative Science Program Code of Ethics Z. Bezi, Etika zivota, U pravi trenutak, akovo, 2000; B. MacKINNON, Ethics. Theory and Contemporary Issues; Ethics in forensic science (Professional standards for the practice of criminalistics) ­ Barnett PD, CRC Press, 200; Forensic ethics and the expert witness ­ Candilis PJ, Weinstock R, Martinez R; Springer Science, 2007. M. KANGRGA, Etika, osnovni problemi i pravci, Golden marketing ­ Tehnicka knjiga, Zagreb, 2004; I. KESINA, Znanost. Vjera. Etika, CuS, Split, 2005; R.M.VEATCH, The Basics of Bioethics, 2 ed; Upper Saddle River, New Jersey 2003. Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Pisani i usmeni ispiti

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

45

Kazneno procesno pravo II

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kazneno procesno pravo II FZ202 Obvezni Visa 2. 4 Doc. dr. sc. Damir Primorac, Prof. dr. sc. Ivo Josipovi, Dr. sc. Zdenko Konji Svrha ovog predmeta je upoznavanje studenata s temeljnim kazneno procesnim pojmovima koji su im neophodni za njihovo sto kvalitetnije osposobljavanje u struci, npr. rad u pravosuu, policiji, vojsci, zastitarskim tvrtkama i dr. U tom smislu studenti e se upoznati s cinjenicama i njihovom utvrivanju u kaznenom postupku, dokazima u kaznenom postupku te privatnim istrazivanjima. Uspjesnim zavrsavanjem ovog predmeta studenti e zasigurno obogatiti svoje dosadasnje znanje iz tog podrucja s cime bi trebali ostvariti prednost prilikom zaposljavanja unutar institucija koje imaju potrebu za ovakvim usmjerenjem. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. - Openito o cinjenicama (pojam cinjenice, vrste cinjenica), - Utvrivanje cinjenica (tko utvruje cinjenice, nacin utvrivanja cinjenica ­ utvrivanje cinjenica vlastitim opazanjem tijela kaznenog postupka, utvrivanje cinjenica putem svjedoka, sudskih vjestaka i dr., utvrivanje cinjenica putem isprava te utvrivanje cinjenica pomou tehnickih snimaka), - Cinjenice koje se ne smiju utvrivati i cinjenice koje se u pravilu nee utvrivati, - Openito o dokazima (pojam dokaza i dokazivanja, teret dokaza, zabranjeni nacini pribavljanja dokaza, nezakoniti dokazi, ocjena dokaza), - Pojedine vrste dokaza (ispitivanje okrivljenika, ispitivanje svjedoka, vjestacenje, ocevid, isprave, tehnicke registracije snimaka), - Privatna istrazivanja (pojam privatnog istrazivanja, dokazi pribavljeni rezultatima privatnog istrazivanja) - Bayer, V: Kazneno procesno pravo ­ Uvod u teoriju kaznenog procesnog prava, Knjiga I, (priredio prof. dr. sc. Davor Krapac), Zagreb, 1995. godina, - Bayer, V: Kazneno procesno pravo - Povijesni razvoj kaznenog procesnog prava, Knjiga II, (priredio prof. dr. sc. Davor Krapac), Zagreb, 1995. godina, - Krapac, D. i suradnici: Kazneno procesno pravo ­ primjerovnik, Zagreb, 2001. godina, - Kurtovi, A. ­ Tomasevi, G: Osnove kaznenog prava i postupka, Split, 2002. godina, - Ljubanovi, V: Kazneno procesno pravo, Izabrana poglavlja, Osijek, 2002. godina, - Tomasevi, G: Kazneno procesno pravo ­ Temeljni pojmovi i osnovi prakticne primjene, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1998. godina, PROPISI: - Pavisi, B: Komentar Zakona o kaznenom postupku, Zagar, Rijeka, 2003. godina, - Pavisi, B: Zakon o kaznenom postupku, Naklada d.d., Rijeka, 2009. godina, - Zakon o kaznenom postupku (Narodne novine br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02, 62/03, 115/06 i 152/08), Semestar 1.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

46

Dopunska literatura

- Primorac, D: - Moses, S. S. ­ Primorac, D: Application of Forensic DNA Testing in the Legal System, Croatian Medical Journal, Zagreb, 2000. godina, str. 32-46, - Primorac, D: Analiza DNA u Hrvatskom kaznenopravnom sustavu s posebnim osvrtom na prakticnu primjenu, Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuu, NZMH, Pravo 31, Zagreb 2001. godina, str. 133-143. - Primorac, D: Primjena analize DNA u hrvatskome kaznenopravnom sustavu, Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Medicinska naklada, Zagreb, 2008. godina, str. 110-129, - Primorac, D: Znacaj vjestacenja u kaznenom postupku, Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva ­ 2007. godina, Inzenjerski biro d.d., Zagreb, svibanj 2007. godina, str. 174-189, - Tomasevi, G: - Krapac, D: - Glusci, S: Kazneno procesno pravo ­ udzbenik za visoke skole, Narodne novine d.d.d, Zagreb, 2005. godina, - Zlatari, B: - Damaska, M: Rjecnik krivicnog prava i postupka, Informator, Zagreb, 1966. godina, PROPISI: - Kazneni zakon (Narodne novine br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07 i 152/08), - Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/2000, 124/2000 i 28/2001). - Nastava e se provoditi u obliku predavanja i vjezbi, tijekom kojih e se razvijati rasprava meu polaznicima na nacin da e studentima postavljati pitanja i navoditi primjeri iz prakse kako bi se potakla njihova aktivnost u radu. - Usmeno.

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Uloga forenzicara u sudskom postupku

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i Uloga forenzicara u sudskom postupku FZ203 Obvezni Visa 2. 3 prof. dr. sc. Simun Anelinovi, doc. dr. sc. Ante Perkusi doc. dr. sc. Damir Primorac, mr. sc. Antonio Alujevi Semestar 3./4.

47

asistenti

Biti e angazirani sudci Zupanjiskih i Opinskih sudova kao i stalni sudski vjestaci, odvjetnici i drzavni odvjetnici. Studenti se osposobljavaju za shvaanje, razumijevanje i usvajanje novih multidisciplinarnih znanja o osnovama parnicnog postupka, a posebno o ulozi vjestaka forenzicara i vjestacenja u parnicnom postupku. U tom smislu kako s teorijskog, tako i prakticnog aspekta rasclanjuju se spoznaje: o vjestaku kao dokaznom sredstvu, odnosno kao posebnom ekspertnom pomagacu suda, o tome tko moze biti vjestak, o duznosti vjestaka, o izuzeu vjestaka, o izuzecima do duznosti vjestacenja, o odreivanju vjestaka od strane suda, o obliku vjestacenja, o sankcijama protiv vjestaka, pravu vjestaka na naknadu troskova i nagradu. Posebno se rasclamba predvia u analizi vjestacenja u predmetima kakve poznaje nase novo pravo (posebno u predmetima utvrivanja ocinstva i majcinstva, te povrede prava osobnosti), a sve prema spoznajama recentne sudske prakse, te uz usporedbu sa europskom pravnom stecevinom i uope stranim pravnim izvorima. Studenti se osposobljavaju za shvaanje i usvajanje znanja iz kaznenog postupka, a posebice uloge forenzicara u radu suda. To e se postii kroz ukljucivanje studenata u procese gdje e se zorno rekonstruirati atmosferu u sudnici i rasprava o iskazu vjestaka. Sve navedeno se istrazuje kako samostalno, tako posebno i u kontekstu forenzike, te kroz rasclambu konkretnih primjera iz prakse. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Pojam graanskog prava i graanskog parnicnog procesnog prava. Nacela i subjekti parnicnog postupka. Parnicne radnje. Pojedina dokazna sredstva. Dokazivanje (pojam i predmet dokaza, dokazno sredstvo, teret dokazivanja i ocjene rezultata dokazivanja, osiguranje dokaza). Tijek i okoncanje parnicnog postupka. Uloga vjestaka u parnicnom postupku. Vjestacenje kao dokazno sredstvo. Pretpostavke za obnasanje duznosti vjestaka u postupku. Prava i duznosti vjestaka. Izuzee vjestaka. Odreivanje vjestaka i vjestacenje u postupku. Posebno o multidisciplinarnom vjestacenju u parnicnom postupku. Primjerima iz prakse u kaznenom i parnicnom postupku istaknuti ulogu forenzicara, a i svih drugih sudionika od drzavnog odvjetnika, odvjetnika i sudaca. Nastava e se bazirati pretezno na seminarima s iznosenjem primjera iz prakse i saslusavanjima forenzicara raznih struka ­ od lijecnika, inzenjera prometa, strojara, ekonomista i sl. kako bi kandidati u praksi znali svoju buduu zadau i koji su vazni detalji i cinjenice za rjesavanje kaznenih djela. Polaznici e se upoznati sa znacenjem i potrebama za razlicitim vrstama pojedinacnih i kombiniranih vjestacenja u prekrsajnim, civilnim i kaznenim sudskim postupcima. Razjasnit e se postupak vjestacenja, od postavljanja naloga za vjestacenjem, koordinacije vjestaka, potrebe moguih rekonstrukcija, izrade vjestacenja, do prezentacija na sudu, kao i pravni i eticki aspekti vjestacenja. - forenzicno vjestacenje u predmetima utvrivanja trajnog smanjenja zivotne aktivnosti u parnicnom postupku. Potreba visestrukih vjestacenja koordinacije vjestaka oprecna vjestacenja - uloga forenzicnog vjestacenja u kaznenom postupku u vjestacenju u predmetima kaznenih djela ubojstva ubojstva vatrenim oruzjem silovanja nanosenje tjelesnih ozljeda, teskih tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

48

-

pshicka trauma psihicka ubrojivost uloga forenzicara u vjestacenjima u prometnim nesreama kombiniranom prometno-tehnicko-sudsko-medicinskom vjestacenju uloga forenzicara balisticara financijska vjestacenja odlazak na sudove i prisustvovanje vjestacenju s iskusnim forenzicnim vjestacima

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Bit e angazirani sudci Zupanjiskih i Opinskih sudova kao i stalni sudski vjestaci, odvjetnici i drzavni odvjetnici koji e iznositi rijesene sudske predmete kako bi vjerno prenjeli atmosferu u sudnici te potakli raspravu i pitanja studenata te vertikalno povezivanje stecenih znanja. 1. LEE, H. C. i dr., Materijalni tragovi (prijevod), Zagreb, MUP, 1998. 2. ZECEVI D, i sur., Sudska medicina i deontologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. 3. ZECEVI D, SKAVI J., Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, B.A.R.B.A.T., 1996. 4. PRIMORAC D. i sur., Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2001. 5. MOFFA AC, OSSELTON MD, WIDDOP B., Clarke´s Analysis of Drugs and Poisons, 3rd ed. London, Pharmaceutical Press, 2004. 6. BMA. The medical profession & human rights. Zed Books, 2001. Sinisa Triva-Mihajlo Dika, Graansko parnicno procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2004. PROPISI: Zakon o parnicnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/0, 84/08 i 123/08), Pravilnik o naknadi troskova u sudskim postupcima (Narodne novine broj 8/88). Belesin/Luki, Sudskomedicinsko vjestacenje u graanskim parnicama, PZ-10/07, - Belesin, Sudskomedicinsko vjestacenje potresa mozga, ODV 11/61, - Belesin, Stetnost nepotpunog sudskomedicinskog vjestacenja, PZ-3/63. ­ Bojadzi, O dokazu vjestacenjem u parnicnom postupku, PPP 10/68. ­ Bokonji, Medicinsko vjestacenje posljedica povreda nervnog sistema, bolova i straha, Adv. BH 2/75., Brodar, Antropolosko, dedno-biolosko ugotavljanje ocetovstva, PRA 4-6/64. ­ Crni/Zecevi, Otkrivanje proturjecnosti i drugih nedostataka u iskazu medicinskih vjestaka pred sudom, - Dragi, Vjestacenje tjelesnih povreda ­ obveza ili ovlastenje suda, NZ 5/83. ­ uki, Princip odreivanja roditeljskog odnosa pomou genetsko-antropoloskih metoda, NZ 11-12/58. ­ Goreta/Turcin, O nekim problemima suradnje izmeu sudova i psihijatrijskih vjestaka, NZ 5/84., Grubisa, Slobodno sudacko uvjerenje, princip in dubio pro reo i misljenje vjestaka, NZ 10-12/64. ­ Jeli, Vjestak u cestovnom prometu, VJ 2/84. ­ Kapamandzija, Psihijatrijsko vjestacenje kod testamenta i ugovora o dozivotnom izdrzavanju, GLA 2/85. ­ Kobovac, Ustanove kao ,,izvrsioci vjestacenja" u sudskom postupku i znacenje njihovih vjestacenja, ODV 1-2/67. ­ Kora, Za aktivniju ulogu suda i postupku za psihijatrijska vjestacenja, ODV 7-8/78. ­ Korlaet, Neuropsihijatrijsko vjestastvo najpouzdaniji dokaz za utvrivanje cinjenice da li je oporucitelj u vrijeme kad je pravio oporuku bio sposoban za rasuivanje i ispunio tu zakonsku pretpostavku za pravovaljano odlucivanje, ODV 7-8/70. ­ Krzi, Dokazivanje vanbracnog ocinstva, GLA 2/53. ­ Kurtes, Sudskopsihijatrijski vjestak pred sudom, JA 4/58. ­ Luki/Litricin, Iskljucivanje ocinstva krvnogrupnim faktorima, PZ 1-2/60. ­ Milicevi/Milicevi, vjestacenje intenziteta i duzine trajanja fizickih bolova posle saobraajnih povreda, PZ 5/79. ­ Morovi, Ocjenjivanje stepena povrede, NZ 5-6/63. ­ Morovi-Budak, Vjestacenje potresa mozga u okviru KZ, NZ 1/68. ­ Mrkoci, Neka pitanja psihijatrijskih vjestacenja sposobnosti oporucivanja, VJ 1/84. ­ Nikoli, Neki predmeti u vezi vjestacenja po predmetima privrednog kriminala, PZ 5-6/55. ­ Palmovi, Vjestacenje radi identifikacije ocinstva, VJ 1/38.

49

Oblici Provoenja nastave

Predavanja i vjezbe

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja Kvalitete i Uspjesnosti Izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Usmeni ispit

Predavanja, seminari, vjezbe, seminarski radovi studenata

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Seminar iz forenzicnih znanosti

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Seminar iz forenzicnih znanosti FZ204 Obvezni Visa 2. 4 Prof.dr. Marija Definis-Gojanovi, Prof.dr. Dragan Primorac, Prof.dr. Simun Anelinovi, Doc.dr.sc. Davorka Sutlovi, Doc.dr. Damir Marjanovi, Prof.dr. Mladen Marciki, Mr.sc. Antonio Alujevi, Dr. sc. Snjezana Stambuk, Dr.sc. Maja Jelena Petek Kandidati e se educirati za samostalnu analizu i kriticke osvrte na znanstvene radove, kao i nacine prezentacija znanstvenih radova i njihovih rezultata. Ovim e stei kompetencije za budui samostalni znanstveni rad. Kompetencije iz ovog predmeta logicki se nadoveziju na one stecene tijekom edukacije na prvoj godini studija, posebice na predmetu Znanstvena metodologija i statistika u forenzicnim znanostima. Takoer, ovim e kandidati prosiriti saznanja i upoznati se s novim tehnikama i metodama iz razlicitih podrucja moderne forenzike, uz bolje razumijevanje problematike koja e biti obraena na primjerima iz prakse Semestar 3./4.

Nastavnik i asistenti

Kompetencije koje se stjecu

50

temeljene na dokazima. Preduvjeti za upis Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Tijekom nastave svaki e kandidat biti obavezan obraditi dva strucno-znanstvena rada iz podrucja koja su obraena na kolegijima prve godine studija (jedan rad obvezan a drugi po osobnom izboru), a o cemu e kandidati biti informirani od voditelja predmeta i koordinatora svakog modula imenovanog za izvoenje ovog predmeta. Koristit e se literatura iz respektabilnih znanstvenih casopisa citiranih u bazama CC i SCI, data od strane nastavnika pojedinih modula Osobno pretrazivanje baze podataka Seminari Pismeni ispit

Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Istrazivanje mjesta dogaaja II

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Istrazivanje mjesta dogaaja II IMD205 Obvezni Visa 2. 5 Prof.dr.sc. Dusko Modly, Prof.dr.sc. Henry Lee, Ante Glavan, Mr. sc. Ante Gugi, Dipl. ing. Gordan Mrsi a) Upoznavanje i ovladavanje aktualnim forenzicno-tehnickim znanjima i vjestinama s kriminalisticko metodickog stanovista kod forenzicne traseoloske obrade mjesta dogaaja. b) Stjecanje sposobnosti objasnjenja ,,lanca kretanja" materijalnih izvora Semestar 3./4.

Nastavnik i asistenti

Kompetencije koje se stjecu

51

informacija, kao bitne karike u manipulaciji s relevantnim tragovima i predmetima slucaja. c) Upoznavanje s aktivnostima i postupcima ocuvanja identiteta i integriteta materijalnih tragova, njihovog fiksiranja, izuzimanja i pohrane. d) Savladavanje vjestine donosenja dijagnosticko-situacijskih zakljucaka i pravilnog tumacenja objektivne situacije na mjestu dogaaja kroz prirodu i karakteristike materijalnih tragova. e) Provjera stecenog znanja kroz simulaciju slucajeva. Preduvjeti za upis Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. I. Elementi forenzicnog procesiranja mjesta dogaaja 1. Uloga ,,gramatike forenzicnih istrazivanja" na mjestu dogaaja u smislu standardizacije tih istrazivanja i njihovog integriranja u svekolike istrazivacke procese. 2. Granice proizvoljnosti kod interpretacije materijalnog cinjenicnog stanja (objektivnog nalaza) utvrenog na mjestu dogaaja od strane forenzicara. 3. Osiguranje potencijalnih predmeta vjestacenja forenzicnim mjerama i radnjama na mjestu dogaaja kroz prizmu kriminalisticko-forenzicnog metodickog pristupa. 4. Uloga ,,pozitivnih" i ,,negativnih" nalaza na mjestu dogaaja. 5. Primjena instituta ,,informativnog vjestacenja" tzv. orijetacijskih ekspertiza na mjestu dogaaja, kao putokaza za pronalazenje dokaza. 6. Uzroci moguih gresaka objektivno-subjektivne prirode u procesu istrazivanja na mjestu dogaaja. 7. Rezim pronalazenja, prikupljanja i pohrane neutralnih komparativnih uzoraka. 8. Variranje procesa forenzicnog istrazivanja na mjestu dogaaja obzirom na specijalnost forenzicara. 9. Obveza primjene sofisticirane i aprobirane operativne detekcijske opreme na mjestu dogaaja. 10. Nacini adekvatnog izbora metoda i sredstava u smislu znanstvenih standarda. 11. Sustav kontrole rada na mjestu dogaaja. 12. Induktivna i deduktivna metoda u istrazivanju mjesta dogaaja. Induktivna i materijalno znanstvena sigurnost u radu na mjestu dogaaja. 13. Elementi istrazivanja mjesta dogaaja : 1. spoznajne funkcije u procesiranju mjesta dogaaja, 2. opis, objasnjenje i predvianje, 3. gnoseoloska komponenta, 4. kognitivna znanost i istrazivanje mjesta dogaaja, 5. spoznajni tijek forenzicnog istrazivanja mjesta dogaaja i holizam forenzicne spoznaje. 14. Vezanost forenzicara materijalima kaznene stvari. 15. Primjena nacela inicijative forenzicara, neovisnosti u radu, osobne odgovornosti, objektivnosti itd. 16. Problemi u svezi s rutinskim procesiranjem mjesta dogaaja i ne drzanje koraka s razvojem znanstveno-tehnickog podrucja u svezi s prirodno znanstvenom kriminalistikom. 17. Kvaliteta komunikacijskog odnosa tijelo postupka-forenzicar na mjestu dogaaja. 18. Provjera da li je utvreno cinjenicno stanje znanstveno opisano uz primjenu unificirane terminologije i ustaljenu strukturu prateih nacina fiksiranja tog stanja (nalaza). II. Organizacijski aspekti forenzicnih istrazivanja na mjestu

Sadrzaj

52

dogaaja 1. Forenzicno istrazivanje na mjestu dogaaja kao sustavna metoda otkrivanja, ispitivanja i dokazivanja cinjenica iz materijalnih izvora informacija, promatranjem, mjerenjem, opisivanjem, usporeivanjem, pokusom i sl.. Rijec je o usko povezanom poduzimanju svih potrebitih mjera i radnji u okvirima operativne forenzicne djelatnosti na mjestu dogaaja. 2. Identifikacija mjesta dogaaja ( odreivanje mjesta dogaaja ) utvrivanjem : 1.njegove precizne lokacije, 2. granica rasprostranjenosti, 3. objekata koji ga cine, 4. stanja (situacije) i 5. okvirnih odrednica pristupa daljnjoj obradi tog mjesta. 3. Operativni plan istrazivanja s naglaskom na koordinaciji i integraciji napora, te tehnickim i istrazivackim uslugama. 4. Pronalazenje i prikupljanje maksimalne kolicine bitnih informacija stvarne prirode o dogaaju, uz voenje racuna o objektivnim uzrocima nastanka tragova i mehanizmima njihovog nastanka.Traseolosko (gnoseolosko) kriticno vrijeme i procesiranje mjesta dogaaja. 5. Planiranje na mikro i makro razini i istrazivacki operativni modeli kriminalisticko-forenzicne prirode, uz voenje racuna o morfoloskoj tipologiji i klasifikaciji pojave dogaaja kao sintetskom kriteriju razvrstavanja stvarnih pojava. 6. Sto se trazi na strani forenzicnog istrazitelja ( inicijativa, adekvatan ritam operandi, fleksibilnost ideja vezanih uz kriminalistickoforenzicnu diferencijalnu dijagnozu.sl.) 7. Organizacija forenzicnih istrazivanja na mjestu dogaaja sa stanovista forenzicno- tehnickih usluga. 8. Forenzicni hodogrami kod istrazivanja mjesta dogaaja, kao osnovni graficki prikaz opeg forenzicnog operativnog modela provoenja istrazivanja mjesta dogaaja. 9. Postavljanje forenzicne diferencijalne dijagnoze (teorije o zlocinu) i pribavljanje novih informacija. Uloga sreivanja, sistematiziranja i analiziranja podataka po stadijima pocinjenja kaznenih djela (ante, tempore i post delictum). 10. Odreivanje modela istrazivanja na mjestu dogaaja obzirom na prostorni sklop i takticke preporuke. Rijec je o misaonim modelima budueg nacina postupanja i taktickih ili operativnih kombinacija kao sustava mjera i radnji. 11. Specificnosti postupanja s materijalnim indicijama u tijeku istrazivanja mjesta dogaaja. 12. Reference forenzicara kao ,,znanstvenih istrazitelja" na mjestu dogaaja. 13. Induktivna i materijalno znanstvena sigurnost u radu na mjestu dogaaja. 14. Sadrzaji usmenih i pismenih naloga za rad forenzicara na mjestu dogaaja u smislu konkretnosti, preciznosti i jasnoe pitanja, njihovog pravovremenog postavljanja, vezanost uz strucni profil (profesionalni integritet) forenzicara, postavljanje pitanja odreenim redom tzv.skala pitanja, adekvatna formuliranost, nedvosmislenost itd. 15. Pregled mjesta dogaaja u objektima s posebnim rezimom. 16. Planibilnost kao svojstvo aktivnosti da budu podvrgnute odlukama, tj. da se usmjeravaju putom planiranja. III. Koristenje rezultata forenzicne obrade mjesta dogaaja

1. Rezultati forenzicnih istrazivanja in situ kao orijentacija i granica do koje treba prikupljati druge dokaze i kao samostalni i potkrepljujui dokaz. 2. Oblici sumnji prilikom forenzicnog rada kako na mjestu dogaaja,

53

tako i prilikom koristenja rezultata forenzicne obrade mjesta dogaaja. 3. Ocjena primjene istih principa na mjestu dogaaja, ali s razlicitim pristupima. 4. Ocjena glede nagaanja i pretjerivanja na mjestu dogaaja i ocjena kvalitete retroaktivnog zakljucivanja na mjestu dogaaja 5. Ocjena kriterija za odreivanje prioriteta na mjestu dogaaja. Odnos operativnih i forenzicnih prioriteta. 6. Ocjena da li je kod timskog rada doslo do ugrozavanja mandata tima i odgovarajueg lanca odgovornosti pojedinaca. 7. Ocjena da li je utvreno cinjenicno stanje znanstveno opisano, da li je primijenjena unificirana terminologija i ustaljena struktura prateih nacina fiksiranja tog stanja. 8. Problemi na mjestu dogaaja sa ,,zbunjujuim" asortimanom cinjenica. 9. Osnovni sastavni dijelovi znanstvene metode : 1. znanstvenost, 2. tocnost i 3. nesumnjivost podrijetla. IV Nacini dokumentiranja utvrenog cinjenicnog stanja istrazivanjem mjesta dogaaja 1. Pismena : Zapisnici : koji moraju plasticno prezentirati konkretni tok istrazivanja na mjestu dogaaja. Iz njihovog sadrzaja trebaju biti vidljive polazne odrednice istrazivanja mjesta dogaaja u smislu strukture dogaaja (prostor, vrijeme, sredstvo, nacin, ambijentalna i atmosferska komponenta itd.) Treba biti vidljiva koncepcija tehnike istrazivanja mjesta dogaaja u smislu taktickog nacina i taktickog rjesenja tzv. model radnji i sadrzaj materijalnih indicija. Slijedi prikaz provoenja istrazivanja s aspekta misaone i realne rekonstrukcije i karakteristike sustavnog skupa operativnih forenzicnih aktivnosti, kao temelja za saznanje relevantnih cinjenica i kontrolnog sustava stvarnih dokaza. Iz zapisnika treba biti vidljivo da li se istrazivanje temelji na objektivnosti, znanstvenoj validnosti, analitickoj i verifikacijskoj procjeni. Treba biti vidljiva vrsta forenzicnih tehnickih usluga (pronalazenje, prikupljanje i izuzimanje materijalnih izvora informacija, odvijanje istrazivanja po etapama, koncepcija strategije istrazivanja, odreivanje modela istrazivanja itd. ). Zapisnici obicno trebaju sadrzavati : 1. uvodni dio, 2. dispozitivni dio (nalaz) i 3. zakljucak (misljenje). Sadrzaji zapisnika moraju imati situacijsko-dijagnosticki sadrzaj i postavljene radne verzije. 2. Sluzbene zabiljeske : pismena sastavljena od forenzicara, bilo koji sastavak osim zapisnika, o zapazanjima forenzicara prilikom istrazivanja mjesta dogaaja. U pravilu se prikljucuju zapisniku, a u nekim slucajevima i izravno koriste u dokazne svrhe.3. Graficki prikazi,skice i drugi prilozi zapisniku : rijec je o crtezima i skicama. Mogu biti posebni postupovni akt, posebna vrsta dokaza kao npr. skice. Skice su specifican oblik dokaza ispravom, samostalan, s naglasenim tehnickim karakteristikama. Rijec je o posebnom grafickom obliku izrazavanja. 3.Dosjei, baze podataka i dokumentacijska analiza. Sadrzaji dosjea i njihovo koristenje. Baze podataka kriminalisticko-pravnog informacijskog sustava i baze podataka s informatickog stanovista. 4.Takticka dokumentacija poduzetih forenzicnih mjera : rijec je o fiksiranju postupanja koje treba imati zakonsku utemeljenost. 2. Tehnicke registracije : u osnovi svi oblici audio-vizualnog

54

fiksiranja istrazivanja mjesta dogaaja i polucenih rezultata. Tehnicke registracije kao poseban postupovni dokaz. Uloga dnevnika snimanja. Obveza navoenja u zapisniku vrste, namjene, i svojstava tehnickih sredstava kojima su ucinjene tehnicke registracije. IV. Izrada pismenih radova (seminarski radovi)

Preporucena literatura

1. Studij se nakon prikupljanja najmanjeg broja bodova polaganjem ispita, zavrsava uspjesnom izradom i usmenom obranom dva pisana rada po izboru studenta. Temu rada student utvruje u suglasnosti s mentorom, a prihvaa je Povjerenstvo za radove. 2. Student moze jedanput promijeniti temu rada, najkasnije u roku od 30 dana od dana utvrivanja teme. 3. Pisani rad mora biti oblikovan prema pravilima, tekst uredno ispisan, citljiv, lektoriran i korigiran. Radovi koji ne ispunjavaju te uvjete ne mogu se prihvatiti niti braniti prije nego se otklone nedostaci. 4. Predaju rada student podnosi pisanom prijavom evidenciji Studija. Uz prijavu treba predati 4 primjerka pismenog rada. Predaja rada se mora podnijeti najkasnije do 20. u mjesecu za naredni mjesec. Nakon sto se utvrdi da je student ispunio sve obveze, Evidencija obavjestava Vijee. 5. Vijee imenuje Povjerenstvo za obranu pisanog rada koje se sastoji od mentora i dva clana, od kojih je jedan predsjednik. Vijee moze odluciti da imenuje stalno Povjerenstvo za pojedine kolegije, i da se pozove kao vanjski clan povjerenstva : a) strucnjak iz prakse, b) znanstvenik koji ne sudjeluje u Studiju. 6. Graficki prikazi, osim u pisanom tekstu mogu biti izraeni i u racunalnom ili drugom obliku koji omoguuje prikazivanje putom odgovarajuih naprava za prijenos slike i zvuka. Taj oblik prikaza odobrava mentor. 7. Nakon predaje rada koji ispunjava sve propisane uvjete mentor pregledava rad i o rezultatu pregleda rada obavjestava kandidata u roku od 45. dana nakon predaje rada. Mentor moze a) pismenim putom zahtijevati dopunu ili izmjenu teksta koju je kandidat duzan provesti u roku od 45 dana, u protivnom se smatra da rad nije prihvaen, b) prihvatiti rad sto mentor upisuje u indeks kandidata s oznakom ocjene rada i prijedlogom da se odredi termin obrane rada i c) pismenim putom obavijestiti kandidata da rad ne ispunjava propisane uvjete i navesti razloge za takvu odluku. Kandidat koji je primio obavijest o neprihvaanju rada moze pristupiti ponovnoj izradi rada, u dogovoru s mentorom odabrati drugi rad, ili u roku od 45 dana po prijamu obavijesti, zatraziti od Vijea da mu se odobri odabir i izrada drugog rada. 8. Slijedi tehnologija manipulacije s radovima i obrane rada. Case Analysis Unit (ed): Methods of Case Analysis; BKA Forschungsreihe, Wiesbaden, 1998. Dern H., Operative Fallanalysen bei Totungsdelikten. Kriminalistik, Heidelberg, 8/2000., Gardner R.M., Practical Crime Scene Processing and Investigation, London, New York, Washington, 2005. Pavisi ­ Modly ­ Vei, Kriminalistika, Zagreb, 2006.,

1.3

Osterburg J.W. ­ Ward, R.H., Criminal Investigation, Cincinnati, 2000;

55

1.4

Dopunska literatura

Ramsland, K. The Forensic Science of CSI, New York, 2001. Vodineli V., Kriminalistika: otkrivanje i dokazivanje, Skopje, 1985, Tom 1, Literatura po dogovoru sa studentom obzirom na njegovo poznavanje stranih jezika. Adams, T. F. et al., Crime scene investigation, Prentice Hall, Upper Saddle River, 2004.; Aleksi ­ Kosti, Pozari i eksplozije, Savremena administracija, Beograd, 1982.; Almirall, J. R. ­ Furton, K. G., Analysis and Interpretation of Fire Scene Evidence, CRC Press, Boca Raton, 2004.; Brandl, S.G., Criminal Investigation, Pearson, Boston, New York, 2003.; Byrd, M., Crime scene evidence ­ guide to the recovery and collection of physical evidence, Wildomar, 2001.; Fisher, Techniques of crime scene investigation, 5-th Ed., Boca Raton, 1993; Gardner, R. M., Practical crime scene processing and investigation, Boca Raton,, 2005.; Goc, Organizacija ocevida ­ kriminalisticko istrazivanje mjesta dogaaja, Problemy Kryminalistyki, 144., Varsava, 1980.; Guth, R., Checklisten für den Ersten Angriff: Ein praxisorientiertes Handbuch für die Scutz- und Kriminalpolizei, Stuttgart, 2000.; Hawthorne, M. R., First unit responder ­ a guide to physical evidence collection for patrol officers, Boca Raton, 1999.; Klein, I. J., Law of Evidence for Criminal Justice Professionals, 4th Edition, West/Wadsworth, 1997., Kulisi, Neki aspekti hitnih mjera osiguranja mjesta incidenta s velikim kolicinama zapaljivih eksplozivnih tvari, Zbornik radova Fakulteta kriminalistickih znanosti, Zagreb, 1992.; Lakos, Pomorske nezgode na Jadranu, Policija i sigurnost, Zagreb, 5-6/1993.; Maver, Kriminalisticni spoznavni proces, Ljubljana, 1998.; Modly, Osiguranje mjesta doagaaja, Zagreb, 1991.; Modly, Metodika uviaja, Sarajevo, 1999., Modly, Objasnjenje trileme: ubojstvo, samoubojstvo ili nesretni slucaj, Zagreb, 1999.; Ogle, J. R., Crime scene investigation and reconstruction ­ with guidelines for crime scene search and physical evidence collection, Prentice Hall, Upper Saddle River, 2004.; Pavisi, Metodika istrazivanja prometnih delikata, Zagreb, 1993.; Pavisi u C. H. Lee, Materijalni tragovi, Zagreb, 1996.; Pavisi, Istrazivanje plovidbenih nezgoda, Pomorski zbornik, Rijeka, 20/1982.; Pavisi, Krivicno djelo napada na sigurnost nepokretnih platformi smjestenih u epikontinentalnom pojasu, Pomorski zbornik, Rijeka, 1993.; Pavisi, Posebni upravni postupci ispitivanja nesrea brodova i zrakoplova, Prirucnik, 4/1989.; Pfister, Prilog kriminalistickom misaonom procesu, Izbor, 1/1981.; Schramm, Podsjetnik pomaze pri osiguranju lica mjesta, Izbor, 1-2/1961.; Staggs, S., Crime scene and evidence photographer's, Staggs Publishing, Temecula, 1997.; Sipraga ­ Aleksi, Kriminalisticka metodika, Beograd, 1986.; Vodineli, Revidirani pojam uviaja ­ uvjet uspjesne forenzicne djelatnosti, Jugoslavenska revija za kriminologiju i krivicno pravo, 3/1977.; Vodineli, Novo shvaanje ocevida u krivicnoprocesnoj nauci i kriminalistici, Nasa zakonitost, Zagreb, 9/1979.; Vodineli et al., Saobraajna kriminalistika, Savremena administracija, Beograd, 1986. Studenti mogu koristiti svu suvremenu literaturu koja je vezana uz sadrzaje kolegija koje slusaju.

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja Studenti su obavezni: a) pohaati predavanja, napisati i predstaviti seminarski rad i zadovoljiti provjeru znanja na pisanom ispitu.

Hrvatski, engleski Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom.

56

kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna obrada tragova

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu Forenzicna obrada tragova IMD206 Obvezni Visa 2. 5 Prof. dr. Simun Anelinovi, dipl.ing. Andro Vrdoljak, dipl. ing. Gordan Mrsi, dipl. ing. Jelena Ljubkovi, mr. sc. Sendi Kuret, Ovaj kolegij koji obuhvaa 42 sata nastave daje polaznicima kompetencije pravilnog rada i obrade svih vrsta tragova s posebnim tezistem na materijalnim tragovima te postupanjem u forenzicnom laboratoriju. Podrucje koje se bavi proucavanjem materijalnih tragova u kaznenim djelima ishodisno je podrucje forenzike. Uporabom znanstvenih metoda materijalni trag postaje materijalni dokaz. Znanstveno verificiran materijalni dokaz je finalni proizvod forenzicnog istrazivanja koji se dalje daje na uporabu pravosudnom sustavu. Opa i posebna znanja koja se stjecu u ovom kolegiju su znanja koja moraju osigurati shvaanje formalnog i procesnog pristupa materijalnim tragovima, te njihovu materijalno ­ postupovnu pretvorbu u materijalni dokaz. Da bi se navedeno ispunilo polaznicima e biti prenijeta znanja koja ukljucuju: 1. Vezu izmeu ovog kolegija s drugim kolegijima studija, te njegov doprinos u daljnjem forenzicnom obrazovanju. 2. Sposobnost kritickog razmisljanja i argumentiranja stavova temeljeno na svijesti o postojanju razlicitih stajalista; 3. Vjestine artikuliranja i iznosenja ideja na jasan nacin, te vjestinu citanja i razumijevanja slozene naravi mjesta dogaaja kaznenog djela, te pretvorbe materijalnog traga u materijalni dokaz; 4. Odlucivanje u razlicitim situacijama i donosenje odluka u istima; 5. Raspodjela vremena potrebnog za pojedina vjestacenja (Forensic Time management); 6. Posveivanje paznje detaljima i njihova interpretacija; 7. Stvaranje prioritetnih zadataka; 8. Vjestine kompleksnog pristupa postupcima i radnjama tijekom vjestacenja; 9. Znanja raspodjele tragova za forenzicne analize; 10. Stvaranje dokumentacije te usmena i pismena komunikacija; 11. Kriticki pristup rezultatu instrumentalnih kemijsko-fizikalnih metoda u forenzici; 12. Znanja o akreditacija u forenzici. Semestar 3./4.

57

Preduvjeti za upis

Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. I Uvodno o materijalnom tragu: (4 sata) 1. Vrste i nacini nastanka traga 2. Definiranje traga; 3. Locardov princip izmjene 4. Nacini nastanka tragova 5. Forenzicna stajalista definiranje podjele tragova; 6. Nacela i postupci pri pretvorbi materijalnog traga u materijalni dokaz II Organizacija forenzicnih ustanova u hrvatskoj i svijetu (2 sata) 1. Povijesni razvoj forenzike 2. Forenzicne organizacije i smjestaj pojedinih institucija u drzavnom sustavu 3. Strucna organizacija Centra za forenzicna istrazivanja, ispitivanja i vjestacenja ,,Ivan Vuceti" 4. Interakcija forenzicnih ustanova s nalogodavcima posla 5. Novi zahtjevi koje se postavljaju pred forenzicne laboratorije (akreditacija, certifikacija) III Osnove pristupa materijalnim tragovima (2 sata) 1. Nalog o vjestacenju 2. Kriticki pristup nalogu o vjestacenju 3. Popratna dokumentacija vjestacenja IV Tragovi i njihov forenzicni tijek te razine mogue ocekivanih rezultata (20 sati) 1. Identifikacija i daktiloskopija 2. Odjea i mogui tragovi na odjei 3. Tragovi ljudskog porijekla (krv, sperma, izlucevine) 4. Tragovi zivotinjskog porijekla 5. Eksplozivi i eksplozivne naprave 6. Tragovi eksplozija eksplozivnih naprava, 7. Tragovi pozara i paljevina 8. Boce, limenke i ostali uporabni materijal siroke uporabe 9. Oruzje i streljivo 10. Zrna streljiva i cahure s mjesta dogaaja 11. Nepoznate kemijske tvari 12. Dokumenti (ugovori, zastieni dokumenti, pisma, novcanice) 13. Pisace masine kopirni ureaji, printeri, pecati, otisci pecata, 14. Tragovi provala i provalnickih alata, 15. Tragovi obue, latentni tragovi obue, reljefni tragovi obue 16. Boje, ljepila, plastika i ostali polimerni materijali 17. Gume kotaca vozila 18. Tragovi ljudske sile (lom, rez) 19. Vozila i konstrukcijski elementi 20. Ostali tragovi

Sadrzaj

V Zapisnik o vjestacenju (2 sata) 1. Sadrzaj zapisnika 2. Nacini formuliranja i definiranja

58

3. Nalaz, rezultat i misljenje VI Akreditacija (2 sata) 1. Opa znanja o akreditaciji 2. Kontrola kvalitete 3. Procedure laboratorija 4. Lazni predmeti i testiranje strucnosti (Proficiency testing) XII Prakticni rad (10 sati) 1. Pregled laboratorijskih metoda Centra za forenzicna istrazivanja ispitivanja i vjestacenja 2. Pisanje zahtjeva za vjestacenje za pojedine situacije 1. Markovi T., Suvremena tehnika istrazivanja krivicnih djela, TEB, Zagreb, 1976. 2. Pavisi B., Vei P., Modly D., Kriminalistika, Golden marketing ­ Tehnicka knjiga, Zagreb, 2006. 3. Saferstein R., An Introduction to Forensic Science, 3rd Ed. Prentice Hall Inc., Engelwood, 1987. 4. D. Primorac i suradnici, Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Medicinska naklada Zagreb, 2008. 5. LEE, H. C. i dr., Materijalni tragovi (prijevod), Zagreb, MUP, 1998. 6. ZECEVI D, i sur., Sudska medicina i deontologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. 7. ZECEVI D, SKAVI J., Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, B.A.R.B.A.T., 1996. 8. PRIMORAC D. i sur., Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2001. 9. EN ISO IEC HRN 17025 i 17020. 10. ENFSI Standing Committee on Quality & Competence, Best Practice' - An approach to optimizing the usefulness of forensic examinations 11. EPA, Guidance for preparing Standard Operating Procedures (SOP-s) 12. IAF/ILAC-A2004, Guidance on the Application of ISO/IEC 17020 13. ILAC, Guidelines for the Forensic Science Laboratories, ILAC-G19:2002 14. ILAC, Guidelines for the Selection and Use of Reference Materials, ILACG9:2005 15. ISO/REMCO, ISO/REMCO N851, ISO/CD Guide 80, Commercial and in house production of non ­ certified reference material 16. ISO Accreditation Service FQS-I, Forensic Requirements for Akreditation FRA-1, 01/2006 17. Zakon o kaznenom postupku 1. M. Kastelan Macan, Kemijska Analiza u sustavu kvalitete, Skolska knjiga Zagreb, 1999. 2. Skoog D.A., Holler F.J., Nieman T.A., Principles of Instriumental Analises, 5th Ed. Brooks Cole, Pacific Grove, USA, 1998. 3. O'Hara Ch., Osterburg J., An Introduction to Criminalistics, Indiana University Press, Bloomington/London, 1972. 4. Piljac I. Elektroforeza, Medija Print, Zagreb, 1995. 5. S. H. Pine, Organska kemija (prijevod I. Bregovec i V. Rapi) poglavlje Spektroskopske metode str. 1062-1138, Zagreb, Skolska knjiga, 1994. 6. CARNet ­ Forensic Science International 7. CARNet ­ Journal of Forensic Science

Preporucena literatura

Dopunska literatura

59

Oblici provoenja nastave

Nastava se izvodi na predavanjima i vjezbama u okviru 42 nastavna sata, nakon kojih su studenti stekli znanja i vjestine potrebne za polaganje ispita. Prakticni oblici nastave provode se u Centru za forenzicna ispitivanja istrazivanja i vjestacenja, gdje se stjecu prakticna znanja funkcioniranja u jednostavnim i multidisciplinarnim forenzicnim slucajevima.

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Provjeravaju se opa i posebna znanja koja je student stekao pohaajui predavanja i samostalno ucei. Znanje se provjerava tokom nastave kroz interakciju nastavnika i studenata, te kroz pismeni i usmeni zavrsni ispit.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna analiza spornih dokumenata

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu FORENZICNA ANALIZA SPORNIH DOKUMENATA IMD 207 Obvezni Osnovna 2. 5 Prof. dr. Simun Anelinovi, Jasna Galekovi, Igor Jelovac, Zdravko Pavi, Nevenka Skavi, Andrea Ledi, Mirela Juki, Andro Vrdoljak Semestar 3./4.

Upoznavanje s pojmom i vrstama dokumenata, povijesnim razvojem i znacajem novca, te kazneno-pravnim aspektima krivotvorenja dokumenata i novca. Usvajanje znanja o tehnologijama izrade i nacinima zastite originalnih dokumenata, vrstama krivotvorenih dokumenata i metodama njihova prepoznavanja. Usvajanje znanja o vidovima zastite novcanica i najcesim oblicima njihova krivotvorenja. Usvajanje znanja o nacelima pravilnog izuzimanja i dostavljanja materijala na vjestacenje. Upoznavanje s protokolom vjestacenja dokumenata i novcanica. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja krivotvorenih dokumenata i novcanica.

Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata.

Preduvjeti za upis

60

Sadrzaj

I Uvod: (2 sata) Pojam i vrste dokumenata. Povijesni razvoj i znacaj novca. Kazneno-pravni aspekti krivotvorenja dokumenata i novca. II Tehnologija izrade i nacini zastite originalnih dokumenata (16 sata) Zastita obrasca a. papir i ostali nositelji podataka, b. tiskarske tehnike, c. zastita tiskom, d. ostali zastitni elementi. Zastita sadrzaja e. postupci individualizacije dokumenata, f. zastita fotografije, g. zastita upisanih podataka, h. suvremeni trendovi zastite dokumenata. III Krivotvorenje dokumenata (10 sati) Potpune krivotvorine dokumenata. Djelomicne krivotvorine dokumenata a. izmjena fotografije, b. izmjena upisanih podataka, c. izmjena dijela obrasca dokumenata, d. otueni bianco obrasci dokumenata. Najcesi pojavni oblici krivotvorenja i nacini njihova prepoznavanja. IV Krivotvorenje novca (2 sata) Vidovi zastite originalnih novcanica. Najcesi pojavni oblici krivotvorenja novcanica. V Nacela pravilnog izuzimanja i dostavljanja materijala na vjestacenje (1 sat) Sadrzaj naloga ili zahtjeva za vjestacenje. Nacin pravilnog izuzimanja i dostavljanja materijala na vjestacenje. Mogunosti vjestacenja. VI Protokol vjestacenja dokumenata i novca (1 sat) Laboratorijske metode ispitivanja. Instrumentalna i ostala laboratorijska oprema. Zapisnik o vjestacenju VI Nacela izuzimanja rukopisa i potpisa (2 sata) Nacela izuzimanja rukopisa i potpisa Pitanja vjestaku i vrste dokumentacije za potrebe vjestacenja

61

VII Primjena forenzike u detektivskim djelatnostima (6 sati) Doprinos forenzicne znanosti u obavljanju detektivskih poslova. Primjena forenzicnih nalaza u praksi i istrazi ­ osvrt na rukopise. Suvremena forenzika vs. sudska praksa ­ detektivsko iskustvo. Prezentacija nalaza i misljenja vjestaka kompetentnim drzavnim strukturama i meusobna suradnja u postupku prihvaanja forenzicnih dokaza ­ osvrt na krivotvorine tonera. VIII Praktican rad (5 sati) Originalni dokumenti i novcanice ­ prepoznavanje tehnologija izrade i zastitnih elemenata. Prepoznavanje krivotvorenih dokumenata i novcanica. 18. Ordway Hilton: Scientific Examination of Questioned Documents, CRC Press, 1992. 19. Jasna Galekovi, Nevenka Skavi: Prepoznavanje krivotvorenih dokumenata (skripta). 20. Kazneni zakon Republike Hrvatske (Glava XXI i XXIII), Narodne novine. 8. David Ellen: Scientific Examination of Documents: Methods and Techniques, CRC, 2005. 9. Katherine Koppenhaver: Forensic Document Examination, Humana Press, 2007. 10. CARNet ­ Forensic Science International 11. CARNet ­ Journal of Forensic Science 12. Internet izvori: a. b. c. d. e. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula http://www.icao.int http://www.consilium.europa.eu/prado/EN/glossaryPopup.html http://www.hnb.hr http://www.ecb.int http://www.moneyfactory.gov

Preporucena literatura

Dopunska literatura

32 sata predavanja 8 sati prakticnog rada (vjezbi)

Pismeni i usmeni ispit.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna analiza pozara, eksplozija i masovnih katastrofa

62

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti

Forenzicna analiza pozara, eksplozija i masovnih katastrofa IMDI 1 Izborni Visa 2. 3 prof. dr. sc. Bernardin Peros, Prof. dr. sc. Dario Matika, mr. sc. Damir Kulisi, Renato Pacelat, Mladen Rutaj Prepoznavanje, pravilno izuzimanje, osiguranje forenzicne vrijednosti i lanca integriteta te forenzicno dokazivanje tragova zapaljivih ili eksplozivnih tvari i naprava, odnosno tragova sastavnica uzrocnika pozara ili eksplozije. Osposobljavanje za kritickog prosuivanje mjesta mogueg pronalazenja, znacajki i stanja pronaenih tragova te za izbor optimalnih forenzicnih metoda, tehnika i pribora za rad u specificnim situacijama sumnje na nazocnost zapaljivih ili eksplozivnih tvari ili naprava, odnosno njihovih tragova na mjestu pregleda ili pretrage te na mjestu pozara ili eksplozije. Usvajanje znanja o mogunostima i ogranicenjima, nacinima koristenja i pretpostavkama za primjenu suvremenih analitickih metoda i tehnika forenzicnog otkrivanja, identifikacije i dokazivanja zapaljivih i eksplozivnih tvari, sastavnica eksplozivnih ili zapaljivih naprava, njihovih tragova na mjestu pregleda ili pretrage te na mjestu napada takvim napravama, odnosno na mjestima pozara ili eksplozija uzrokovanih razlicitim sigurnosnim propustima. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. a) Preventivne mjere zastite od stetnog djelovanja pozara u arhitekturi i graevinarstvu. Otpornost konstrukcija na pozare. b) Specificnosti traseologije i forenzicnih analiza nacina, uzroka, uvjeta i okolnosti nastanka pozara, fizickih eksplozija ili kemijskih eksplozija tvari u razrijeenoj fazi: Osnovna forenzicna obiljezja nacina, uzroka, uvjeta i okolnosti nastanka pozara i eksplozija, specificnih materijalnih tragova i inih indicija glede vrste pozara i/ili eksplozije. Vrste i forenzicno relevantne znacajke pozarno i eksplozijski opasnih zapaljivih i inih tvari. Dokazno relevantne komercijalno dostupne sirovine (prekursori) i naputci za improviziranu izradu paleznih i eksplozijski opasnih sredstava. Raspolozive forenzicne, redarstvene i ope dostupne elektronicne i ine baze tehnickih podataka o pozarno i eksplozijski opasnim tvarima, sirovinama njihove izradu te posebno rizicnim tehnoloskim i transportnim procesima i operacijama. Forenzicne znacajke izvora energije i mehanizma iniciranja/aktiviranja pozarno i eksplozijski opasnih tvari. Znakoviti prevencijski propusti i specificni motivi njihove zloporabe. Vrste, oblici podrijetlo i forenzicno vazna obiljezja tragova na pozarima i/ili eksplozijama pogoenim otvorenim prostorima (sumama i usjevima), graevinama, vozilima, plovilima ili letjelicama i na njihovim sadrzajima. Vrste i oblici znakovitih pogibelji te mjere osobne sigurnosti i zastite pri radu forenzicara na mjestu pozara ili (tehnoloske) eksplozije. Specificna tehnicka i ina oprema forenzicara na mjestu pozare i/ili eksplozije. Sastavnice plana forenzicnog rada na mjestu pozara i/ili eksplozije. Znakovite posebnosti osiguranja, zastite i fiksiranja mjesta dogaaja i pronaenih tragova. Postupci, posebna tehnicka sredstva i Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

63

vjestine nuzne za pronalazenje, prepoznavanje i pravilno tumacenje specificnih materijalnih tragova pozara ili eksplozija. Specificnosti nacina, metoda i tehnika fiksiranja, izuzimanja, obiljezavanja i pakiranja relevantnih materijalnih tragova u slucajevima pozara i/ili eksplozija. Posebno znakoviti mogui tragovi na osobama koje su uzrokovale pozar/eksploziju. Primjerene terenske forenzicne metode i tehnike detekcije i identifikacije znakovitih vrsta tragova za razlicite vrste i uzroke pozara i eksplozija. Pregled suvremenih normnih metoda analize forenzicno relevantnih znacajki pozarno i eksplozijski opasnih tvari. Vrste, oblici, sadrzaj i analiticki prilozi forenzicnih izvjesa. Primjena rezultata traseoloske obrade i forenzicnih ispitivanja u istraziteljskom provjeravanju i dokazivanju hipoteza o vrsti, uzroku i nacinu nastanka pozara i/ili eksplozije. c) Specificnosti traseologije i forenzicnih analiza nacina, uzroka, uvjeta i okolnosti nastanka eksplozija eksplozivnih tvari: Forenzicno-kemijska klasifikacija eksplozivnih tvari (eksplozivnih spojeva i smjesa). Raspolozive forenzicne, redarstvene i ope dostupne elektronicne i ine baze tehnickih podataka o eksplozivnim tvarima i kljucnim sirovinama (prekurzorima) za njihovu (improviziranu) izradu. Pregled suvremenih normnih metoda analize forenzicno relevantnih znacajki vojnih, gospodarskih i improviziranih eksploziva i pirotehnickih tvoriva. Vrste, oblici i tvoriva suvremenog tajnog detekcijskog i identifikacijskog nutarnjeg obiljezavanja eksploziva. Suvremena sredstva i metode otkrivanja i identifikacije tajno obiljezenih eksploziva. Osnove suvremenih forenzicnih metoda koje se rabe u preliminarnoj te u konacnoj analizi tragova ostataka eksplozivnih tvari i tragova djelovanja eksplozivnih tvari na mjestu njihove eksplozije, tragova sirovina za kemijsku sintezu ili za mijesanje sastojaka pri improviziranoj izradi eksploziva te tragova eksploziva i pirotehnickih tvoriva na rukama, odjei, stvarima i prostorima boravka i kretanja osumnjicenih. Vrste, oblici, sadrzaj i analiticki prilozi forenzicnih izvjesa o eksplozivnim tvarima. d) Specificnosti traseologije i forenzicnih analiza nacina, uzroka, uvjeta i okolnosti aktiviranja zapaljivih i eksplozivnih naprava: Forenzicne klasifikacije eksplozivnih i zapaljivih naprava vojnog, policijskog, gospodarstvenog, specijalnog, improviziranog i kombiniranog podrijetla prema vrstama, oblicima i specificnim namjenama (zlo)porabe. Raspolozive forenzicne, redarstvene i ope dostupne elektronicne i ine baze tehnickih podataka o eksplozivnim i zapaljivim napravama i kljucnim sastavnicama konstrukcije i materijala za njihovu (improviziranu) izradu. Pregled suvremenih normnih i inih metoda analize forenzicno relevantnih znacajki sastava i kakvoe konstrukcije i ugraenih materijala eksplozivnih i zapaljivih naprava. Vrste, oblici, tvoriva i metode suvremenog identifikacijskog obiljezavanja eksplozivnih i zapaljivih naprava. Procedure identificiranja vrste, tipa i podrijetla eksplozivnih i zapaljivih naprava i njihovih sastavnica (neobiljezenih i onih kojima su identifikacijske oznake prekrivene, prepravljene ili uklonjene). Osnove suvremenih forenzicnih metoda koje se rabe u preliminarnoj te u konacnoj analizi tragova neeksplodiranih eksplozivnih naprava ili neaktiviranih zapaljivih naprava i tragova vezanih za njihovo postavljanje, bacanje ili ispaljivanje na razlicitim mjestima njihove (zlo)uporabe. Suvremene metode, tehnike i sredstva za kriminalisticko-tehnicko izuzimanje i forenzicnu analizu tragova eksplodiranih eksplozivnih naprava, tragova zlorabljenih zapaljivih naprava, tragova sastavnica i alata za njihovu izradu u prostorima boravka i kretanja osumnjicenih. Vrste, oblici, sadrzaj i analiticki prilozi forenzicnih izvjesa o eksplozivnim i zapaljivim napravama, njihovim konstrukcijskim sastavnicama i zlorabljenim alatima. e) Vjezbe iz forenzicnih metoda i tehnika utvrivanja sastavnica uzroka pozara ili eksplozija te identifikacije zapaljivih i eksplozivnih tvari i naprava

64

Preporucena literatura

Izrada plana forenzicnog rada na mjestu pozara i/ili eksplozije. Vjezba iz nacina, metoda i tehnika fiksiranja, izuzimanja, obiljezavanja i pakiranja relevantnih materijalnih tragova za slucaja pozara i/ili eksplozije. Vjezbe detekcije i identifikacije specificnih vrsta tragova po vrsti i uzroku pozara ili eksplozije. Primjena nekoliko normnih metoda kvalitativne analize forenzicno relevantnih znacajki pozarno i eksplozijski opasnih tvari. Vjezba kvalitativne analize tragova ostataka eksplozivnih tvari. Vjezba kvantitativne analize kolicine eksplozivne tvari prema krateru, ucincima udarnog zracnog vala, krhotinama i inim tragovima djelovanja na mjestu eksplozije. Vjezba forenzicne identifikacije vrste i podrijetla pronaene nepoznate konstrukcije eksplozivne ili zapaljivih naprave. Vjezba forenzicnog izuzimanje i kvalitativne analize tragova eksplodiranih eksplozivnih naprava, tragova zlorabljenih zapaljivih naprava, tragova sastavnica i alata za njihovu izradu. Vjezba izrade forenzicnog izvjesa po analizi specificnih vrsta tragova slucaja pozara ili tehnoloske eksplozije. Vjezba izrade forenzicnog izvjesa po analizi specificnih vrsta tragova slucaja paleznog ili eksplozijskog napada. 1. Kulisi, D. (2003). Metodika istrazivanja pozara i eksplozija (odabrani dijelovi poglavlja iz forenzicno relevantnih aspekata), Skripta kolegija Programa sveucilisnog studija kriminalistike Visoke policijske skole MUP-a RH, Zagreb. 2. Kulisi, D. (2008). Uvod u forenziku eksplozivnih naprava. Skripta u pripremi. Zagreb: Visoka policijska skola MUP-a RH. 3. Kulisi, D. (2008). Indicije palezi zloporabom gorivih kapljevina. Zbornik radova ,,II. meunarodnog strucno-znanstvenog skupa Zastita na radu i zastita zdravlja" (24. 09. - 27. 09. 2008., Bjelolasica), Veleuciliste u Karlovcu, Karlovac, str. 405.-409. 4. Kulisi, D. (2008). Znacajke zara cigarete kao ceste energijske sastavnice uzroka pozara. Zbornik radova ,,II. meunarodnog strucnoznanstvenog skupa Zastita na radu i zastita zdravlja" (24. 09. - 27. 09. 2008., Bjelolasica), Veleuciliste u Karlovcu, Karlovac, str. 411.-417. 5. Kulisi, D. (2005., 2006.). Kriminalisticki relevantne ope znacajke fenomena samozagrijavanja i samozapaljenja tvari (I. i II. dio). Policija i sigurnost, 14, 3-4: 61-119. i 15, 5-6: i 22-65. 6. Kulisi, D. (2003). Istrazivanje uzroka sumskih i inih vrsta pozara ­ Suvremeni temeljni koncepti, pristupi i pocela. Zbornik strucno znanstvenog skupa «Zastita suma od pozara», Zagreb: Iproz d.o.o., str. 4-34. 7. Kulisi, D. (2002). Diskretne indicijalno-dokazne znacajke palezi i podmetnutih eksplozija. Zbornik znanstvenostrucnog savjetovanja «Sigurnost u okolisu i graditeljstvu», Zagreb: SUN ARH d.o.o., str. 265280. 8. Kulisi, D. (1998). Prijedlog sustava razvrstavanja uzroka pozara, eksplozija, havarija i nesrea pri radu tehnoloske naravi. Sigurnost, 40, 2: 95­121. 9. Kulisi, D. (1991). Znacenje nutarnjih obiljezivaca eksploziva za kriminalisticku istragu slucajeva eksplozija eksplozivnih naprava. Prirucnik za obrazovanje radnika unutrasnjih poslova MUP-a RH, 39, 1, 413-414. 10. Prirucnici o minsko-eksplozivnim sredstvima. Zagreb, RH: Ministarstvo obrane RH 11. Skarec, Z. (1992). Improvizacije. Zagreb, RH: Ministarstvo obrane RH, Zapovjednistvo operativne zone Zagreb 12. Herbert A.B. (1992). Improvizirani borbeni sustavi. Zagreb, MUP RH 13. Kulisi, D. (2001). Diskretne indicijalno-dokazne znacajke palezi i podmetnutih eksplozija radi stjecanja materijalne koristi. Zbornik radova "Istrazivacki dan VPS 2000.". Zagreb, RH: Policijska akademija, Visoka policijska skola, 02. ozujka 2001., str. 20 ­ 33.

65

Dopunska literatura

1. DeHaan, J.D. (2007). Fire Investigation. 5th Ed., Englewood Cliffs: Prentice Hall. 2. Allin, K. et al. (1997). Tatortarbeit nach Bränden. Handlungsanleitung für die Praxis, Wiesbaden: Bundeskriminalamt. 3. Heinel, K. et al. (1998). Tatortarbeit nach Ereignissen im Zusammenhang mit Spreng-stoff. Handlungsanleitung für die Praxis, Wiesbaden: Bundeskriminalamt. 4. NFPA 921 (2008). Guide for Fire and Explosions Investigations. Quincy: NFPA. 5. Tamiri, T. (2000). Explosives. U: Encyclopaedia of Forensic Sciences, Vol. 1-3, Amsterdam: Elsevier Academic Press (ISBN: 0-1222-7215-3), str. 729-745. 6. Muray, S.G. (2000). Commercial Explosives. U: Encyclopaedia of Forensic Sciences, Vol. 1-3, Amsterdam: Elsevier Academic Press (ISBN: 0-1222-7215-3), str. 750-758. 7. Muray, S.G. (2000). Military Explosives. U: Encyclopaedia of Forensic Sciences, Vol. 1-3, Amsterdam: Elsevier Academic Press (ISBN: 01222-7215-3), str. 764-771. 8. Crippin, J.R. (2006). Explosives and Chemical Weapons Identification. Boca Raton, SAD: CRC Press (ISBN: 0-8493-3338-5) 9. FBI (1990). FBI Laboratory Division: Bombing Crime Scenes; General Chemical Analysis Examinations; Explosives Examinations. U: Handbook of Forensic Science. Washington: US Department of Justice, str. 13-16, 41-43 i 72-74. 10. BATF (1990). Firearms and Explosives Tracing Guidebook. Washington, SAD: Department of the Treasury, Bureau of Alcohol, Tobacco and Firearms ­ National Tracing Center. 11. Urbanski, T. (1984). Chemistry and Technology of Explosives. Vol. 1-4. London ­ Oxford, UK: Pergamon Press. 12. Meyer, R. (1987). Explosivstoffe, Weinheim, BRD: Verlag Chemie 13. Maehly, A., Strömberg, L. (1981). Chemical Criminalistics. Berlin, BRD: Springer-Verlag. 14. Kubota, N. (2002). Propellants and Explosives - Thermochemical Aspects of Combustion. Weinheim, BRD: Wiley-VCH GmbH. 15. Powell, W. (1989). The Anarchist Cookbook. Secaucus, N.J.: Barricade Books. 16. Lewis, T. (1985). Kitchen Improvised Fertilizer Explosives. Odessa (Texas), SAD: Information Publishing Co. 17. N. N. (1989). Explosives and Propellants from Commonly Available Materials. El Dorado, AR: Desert Publications. 18. Washington, W.D., Midkiff, C.R. (1986). Explosive Residues in Bombing Scene Investigation ­ New Technology Applied to Their Detection and Identification. U: Forensic Science (2nd Ed.). Washington: American Chemical Society. 19. Yinon, J., Zitrin, S. (1981). The Analysis of Explosives. Oxford, UK: Pargamon Press. 20. Schulte-Ladbeck, R., Kolla, P., Karst, U. (2003). Trace Analysis of Peroxide-Based Explosives. Analytical Chemistry, 75, 4, 731-735. 21. Peterson, A.A. (1981). A Report on the Detection and Identification of Explosives by Tagging. Journal of Forensic Sciences, 26, 2, 313-318. 22. Thurman, T. J. (2005). Practical Bomb Scene Investigation. Andover, Hants, UK: CRC Press / ITPS, Cheriton House. 23. Thatcher, P.J., Kelleher, J.D. (2000). Evidence recovery at the Firescene; Fire investigation: Laboratory. U: Encyclopaedia of Forensic Sciences, Vol. 1-3, Amsterdam: Elsevier Academic Press, str. 905-911., 922-928. 24. Noon, R. (1995). Engineering Analysis of Fires and Explosions. Boca Raton: CRC Press.

66

25. DeForest, M.J. (1984). Incendiary Devices. U: Principles of Improvised Explosive Devices. Boulder: Paladin Press. 26. Harber, D. (1990). The Anarchist Arsenal: Improvised Incendiary and Explosives Techniques, Boulder: Paladin Press. 27. Babrauskas, V. (2003). Ignition Handbook: Principles and applications to fire safety engineering, fire investigation, risk management and forensic science. Issaquah, WA: Fire Science Publishers / Society of Fire Protection Engineers 28. Mann, D.C., Putaansuu, N.D. (2006). Alternative Sampling Methods To Collect Ignitable Liquid Residues From Non-porous Areas Such As Concrete. Fire and Arson Investigator, 56, July, 43-46. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja, laboratorijske vjezbe ­ individualne i grupne Provjera znanja tijekom semestra putem kolokvija i seminara.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna balistika

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Forenzicna balistika IMDI 2 Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. Mladen Marciki, dipl. ing. Gordan Mrsi Broj kaznenih djela izvrsenih upotrebom vatrenog oruzja (ubojstva, pokusaji ubojstva i dr.), ali i njihov veliki znacaj jer se radi o ljudskim zivotima, tijekom rasvjetljavanja ne dopusta ni najmanju gresku u bilo kojoj fazi postupka. Cilj ovog kolegija je stjecanje specificnih znanja iz forenzicne balistike, stoga se studentima daju znanja o: a) vatrenom oruzju; b) nacinu funkcioniranja; c) materijalnim tragovima upotrebe vatrenog oruzja i mehanizmu na koji oni nastaju; Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

67

d) nacinu pronalazenja, osiguravanja, fiksiranja, prikupljanja, pakiranja

materijalnih tragova upotrebe vatrenog oruzja;

e) pravilnom procesnom oformljivanju materijalnog traga; f) specificnostima ocevida u kaznenim djelima izvrsenim upotrebom

vatrenog oruzja;

g) ulozi sudske medicine u kaznenim djelima izvrsenim upotrebom

vatrenog oruzja;

h) redoslijedu i nacinu provoenja interdisciplinarnih vjestacenja (DNA,

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

DKT, kontaktna i dr.) materijalnih tragova kaznenih djela izvrsenih upotrebom vatrenog oruzja; i) najsuvremenijim instrumentima i metodama vjestacenja vatrenog oruzja i materijalnih tragova nastalih upotrebom vatrenog oruzja j) nacinu i metodologiji tumacenja rezultata provedenih ekspertiza k) vjestacenju na osnovi sudskog spisa; l) kombiniranim vjestacenjima ­ sudskomedicinskim - balistickim m) provoenju rekonstrukcije; n) prezentaciji vjestva na sudu. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. I. Pojam, povijesni pregled i predmet izucavanja forenzicne balistike s posebnim osvrtom na ulogu sudske medicine u forenzicnoj balistici Polaznici e se upoznati s pojmom i predmetom rada forenzicne balistike te njenog razvoja kroz povijest do danasnjih dana, te odnosa sudske medicine, kriminalistike i forenzicne balistike. II. Oruzje Definicija oruzja i podjela oruzja ­ povijesni razvoj oruzja; Zakon o oruzju; Cijev vatrenog oruzja, karakteristike i nacini proizvodnje; Pistolji ­ povijesni razvoj i podjela pistolja, identifikacija pistolja, osnovni dijelovi pistolja, sustavi bravljena, sigurnosni mehanizmi, kalibri, nacini punjenja; Revolveri ­ povijesni razvoj i podjela revolvera, identifikacija revolvera, osnovni dijelovi revolvera, sigurnosni mehanizmi, kalibri, nacini punjenja; Puske, strojnice (automati), automatske puske, puskomitraljezi ­ povijesni razvoj, karakteristike i nacini funkcioniranja, kalibri, osnovni dijelovi, sigurnosni mehanizmi nacini punjenja; Nacini sigurnog rukovanja oruzjem. III. Streljivo Povijesni razvoj streljiva; Dijelovi streljiva; Standardi i kalibri; Nacini oznacavanja i identificiranja streljiva; Materijali koristeni pri izradi streljiva; Inicijalne kapsule i sustavi paljenja. IV. Lovacke puske sacmarice Povijesni razvoj lovackih pusaka sacmarica; Podjela i nacini funkcioniranja lovackih pusaka sacmarica; Odreivanje kalibra lovackih pusaka sacmarica; Cokiranje cijevi; Streljivo za lovacke puske sacmarice (lovacka patrona); Oznacavanje lovackih patrona, oznake za velicinu sacme; Balistika lovackih pusaka sacmarica. V. Plinsko, prepravljeno, neovlasteno i rucno izraeno vatreno oruzje Plinsko oruzje; Streljivo za plinsko oruzje;

68

VI.

VII.

VIII.

IX.

Pistolj za ubijanje stoke; Prepravljeno oruzje; Puske kratezi ­ ,,stucevi"; Prepravljanje poluautomatskog oruzja u automatsko; Prepravljanje plinskog oruzja; Prepravljanje puske zracnice; Prepravljanje djecijih pistolja i revolvera u vatreno oruzje; Neovlasteno izraeno vatreno oruzje; Prikriveno oruzje; Prigusivaci; Baruti i inicijalne smjese Povijest eksplozivnih tvari ­ svojstva i djelovanje ­ podjela; Toplina eksplozije, bilanca kisika; Deflagracija i detonacija; Osjetljivost i stabilnost eksplozivnih tvari; Prikaz najvaznijih eksploziovnih tvari; Baruti ­ podjela, svojstva, nacini proizvodnje; Crni barut; Razvoj nitroceluloznog barutnog punjenja; Balisticke karakteristike baruta; Sastav inicijalne kapisle i primarno punjenje, povjesni pregled. Osnove unutarnje balistike, vanjske i terminalne balistike Definicija i podjela balistike; Unutarnja balistika: Termokemija baruta; Proces gorenja baruta s karakteristicnim pojavama, sagorijevanje barutnih zrnaca, utjecaj brzine gorenja baruta i tezine zrna, utjecaj velicine i oblika barutnih zrnaca, utjecaj duzine cijevi, utjecaj velicine barutne komore i tezine punjenja; Pirodinamika; Vanjska balistika; Parabolna teorija; Vanjska balistika u zracnom prostoru, djelovanje otpora zraka na projektil, osobine putanje zrna u zraku, ovisnost putanje od pocetne brzine, oblika zrna i poprecnog optereenja; Osiguranje pravilnog leta zrna. Ocevid i posebnosti ocevida na mjestu dogaaja kaznenog djela izvrsenog upotrebom vatrenog oruzja s uzlijebljenom cijevi Dolazak na mjesto dogaaja, upoznavanje sa postojeim stanjem i priprema za ocevid; Zastitna sredstva i oprema; Sprecavanje kontaminacije i zastita tragova; Tijek ocevida; Staticki dio ocevida; Dinamicki dio ocevida; Redosljed zahvata na mjestu nasilne smrti od uzljebljenog vatrenog oruzja; Postupak s cahurama; Postupak s projektilima (zrnima); Postupak s oruzjem; Pomicanje mrtvog tijela; Pregled ruku pokojnika; Pregled odjee i tragovi na odjei; Tragovi od vatrenog oruzja na odjei; Tragovi na mrtvom tijelu. Posebnosti ocevida na mjestu dogaaja kaznenog djela izvrsenog upotrebom vatrenog oruzja s neuzlijebljenom cijevi Ocevidne radnje kod kaznenih djela kod kojih je doslo do

69

X.

povreivanja lovackim oruzjem (oruzja s neuzlijebljenom cijevi); Postupak s oruzjem; Postupak s dijelovima lovacke patrone (poklopac, sacma, cep i dr.); Nacin odreivanja stajalista strijelca i stajalista povrijeenog te stava povrijeenog u trenutku povreivanja; Nacin odreivanja udaljenosti iz koje je udaljenost ispaljen sacmeni metak (lovacka patrona). Uloga sudske medicine u forenzicnoj balistici Uloga i znacaj sudskomedicinskog vjestaka na ocevidu kaznenih djela kod kojih je doslo nanosenja ozljeda vatrenim oruzjem; Sudskomedicinska vjestacenja i Zakon o kaznenom postupku; Obdukcija; Zapisnik o obdukciji; Balistika rane; Udaljenost pucanja; Utvrivanje dinamike dogaaja.

XI.

XII.

Procedure, instrumenti i materijali potrebni za balisticka vjestacenja Standardne operativne procedure (SOP); Kontrola kvalitete rada; Oprema za provoenje postupka pripreme predmeta za vjestacenje; Vaznija oprema i instrumentarij za provoenje postupka balistickog vjestacenja; Stereomikroskop; Komparativni mikroskop; Ureaj za mjerenje brzine projektila (zrna); Skenirajui elektronski mikroskop s energodisperzvivnim detektorom X-zraka (SEM/EDX); Automatizirani balisticki identifikacijski sustav; BIS (Balistic Identification System) ,,CONDOR Intelligent"; Integrirani balisticki identifikacijski sustav (IBIS). Vjestacenje vatrenog oruzja i tragova upotrebe vatrenog oruzja Povijesni razvoj identifikacije vatrenog oruzja; Tragovi na vatrenom oruzju; Restitucija oznaka, zigova i identifikacijskog broja oruzja; Tragovi baruta i barutne garezi na vatrenom oruzju Tragovi drugih materijala na oruzju (biolosko, DKT, kontaktni tragovi); Proces identifikacije vatrenog oruzja i ispitivanje tehnicke ispravnosti oruzja; Streljivo i tragovi na streljivu; Probna ispaljivanja i mjerenje brzine projektila; Kriteriji za identifikaciju mehanickih tragova vatrenog oruzja; Mogui zakljucci s identifikacijom tragova; AFTE teorija identifikacije; Ope i individualne karakteristike oruzja na zrnima i cahurama; Proizvodne ­ primarne karakteristike na cahurama i zrnima; Tragovi na cahurama i identifikacija temeljem opih i individualnih karakteristika ­ trag udarne igle, zatvaraca,

70

XIII.

XIV.

XV.

XVI.

1.

2.

Preporucena literatura

3. 4. 5.

izbacivaca, izvlakaca, lezista metka u cijevi, trag spremnika streljiva; Tragovi na projektilima i identifikacija. Radne zbirke, baze i automatizirani balisticki identifikacijski sustavi Radne zbirke oruzja i streljiva; Radna zbirka aservata iz nerijesenih kaznenih djela (nacini voenja i koristenja); Integrirani balisticki identifikacijski sustav (IBIS); Balisticki identifikacijski sustav CONDOR; Balisticki identifikacijski sustav ARSENAL; Balisticki identifikacijski sustav FIREBALL; Balisticki identifikacijski sustav BALISTIKA; Identifikacijski sustav DRUGFIRE. Tragovi pucanja na sakama, odjei i drugim materijalima Nastajanje tragova pucanja ­ GSR cestica; Sastav ostataka pucanja iz vatrenog oruzja (GSR); Metode utvrivanja prisutnosti nesagorjelih i djelomicno sagorjelih cestica baruta; Kemijske metode ­ Gonzalesov test, Walkerov test, Griessov test, Marshall-ov test, Tewari-jev test; Metode utvrivanja metalnih komponenti streljiva; Kemijske metode, DTO-test, natrij-rodizionat test; Instrumentalne metode; Atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS); Analiza GSR cestica upotrebom elektronskog mikroskopa (SEM/EDX); Forenzicna balistika i kazneni postupak Zapisnik o vjestacenju i ostala dokumentacija vjestacenja; Rezultati vjestacenja; Nacin i metodologija tumacenja rezultata provedenih ekspertiza; Vjestacenju na osnovi sudskog spisa; Kombinirana vjestacenja sudskomedicinska ­ balisticka; Provoenje rekonstrukcije; Prezentaciji vjestva na sudu. Vjezbe u laboratoriju, simulacija rada na mjestu dogaaja te obrada i analiza najtezih ubojstava na teritoriju RH od 1990. Vjezbe u laboratoriju; Prakticni rad na pripremi predmeta za vjestacenje: Rad na komparativnom mikroskopu; Kemijski testovi za utvrivanje prisutnosti nesagorjelih i djelomicno sagorjelih cestica baruta; Instrumentalne metode (SEM/EDX); Simulacijske i pokazne vjezbe; Tesko ubojstvo; Samoubojstvo; Analiza najtezih ubojstava na teritoriju RH od 1990. godine (pravomona kazna zatvora 35 ­ 40 godina). B.J. Heard, HANDBOOK OF FIREARMS AND BALLISTICS, Examining and Interpreting Forensic Evidence, John Wiley & Sons, 1997. Saferstein R., An Introduction to Forensic Science, 3rd Ed. Prentice Hall Inc., Engelwood, 1987. J. Siegel, ENCYCLOPEDIA OF FORENSIC SCIENCES, Academic Press, San Diego, USA, 2000. D. Primorac i suradnici, Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Medicinska naklada Zagreb, 2008. J.I. Goldstein, SCANNING ELECTRON MICROSCOPY AND X-RAY

71

6.

7.

8.

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

MICROANALYSIS, Second Edition, Plenum Press, New York, USA, 1992. F. S. Romolo, NEWSLETTER FOR FORENSIC EXPERTS IN MICROANALYSIS, Standardisation in Gunshot Residue Analysis, IAMA, 2002. Philips Electron Optics, ENVIRONMENTAL SCANNING ELECTRON MICROSCOPY, An Introduction to ESEM, 2nd printing, California, USA, 1996. Gordan Mrsi, Sasa Zugaj; Analiza GSR cestuca upotrebom elektronskog mikroskopa (SEM/EDX), Policija i sigurnost, 16 (2007), 34; str. 179-200. R. Beijer, Best Practice Manual in the Forensic Examination of Gunshot Residues, ENFSI Working Group FIREARMS, November 2003. Tehnicka enciklopedija, HLZ, Zagreb. Markovi T., Savremena tehnika istrazivanja krivicnih djela, TEB, Zagreb, 1976. Gorkic, S., Medicinska kriminalistika, Zagreb, VSUP, 1975. Gorkic, S., Postupak policajca na mjestu nasilne smrti, Zagreb, MUP, 1994. Pavisi B., Vei P., Modly D., Kriminalistika, Golden marketing ­ Tehnicka knjiga, Zagreb, 2006. Zecevi, D., Skavi, J. (1996): Osnove sudske medicine za pravnike. Zagreb: Barbat. Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08) PowerPoint prezentacije s mogunosu zabiljeski.

Dopunska literatura

Odabrani znanstveni i strucni clanci (u dogovoru s nastavnikom) Nastava se izvodi u obliku predavanja koja se izmjenjuju s raspravom meu polaznicima pri cemu se potice kriticki pristup. Na predavanjima se potice i aktivno sudjelovanje studenata kroz primjere, pitanja i sl.. U nastavi e se prezentirati slucajevi iz prakse te e se kriticki analizirati. U okviru vjezbi prikazivat e se osnove rada i metoda u balistickom laboratoriju, simulacije rada na mjestu dogaaja te obrada i analiza najtezih ubojstava na teritoriju RH od 1990. Usmeni ispit .

Oblici provoenja nastave

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicni aspekti prometne delinkvencije

72

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje)

Forenzicni aspekti prometne delinkvencije IMDI 3 Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Franko Rotim Franjo Mihoci, dipl. ing., predavac Vinko Ugrina, dipl. ing., predavac Ivica Bakovi, dipl. ing., asistent Ivan Kasum Prof.dr.sc. Davor Strinovi, dr.med. Doc.dr.sc. Vedrana Petrovecki, dr.med. Zdravko Kovaci, dipl.ing.kem. Mr.sc. Davor Mayer, dr.med. Upoznavanje polaznika studija s osnovnim elementima interdisciplinarnih vjestacenja prometne nesree. Studenti se osposobljavaju da samostalno koriste prirodne zakonitosti i njihovu prakticnu primjenu u svladavanju drugih kolegija i u svom buduem zanimanju. Primjenom logickih zakonitosti, matematickih analiza i grafickih postupaka, razvit e se kod studenata znanstveni pogled i uvesti ih u metodoloske temelje struke. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Ad a) Prometno-tehnicki sadrzaji Suvremeni pristupi istrazivanja cestovnoprometne sigurnosti. Kako postupiti u slucaju prometne nesree. Elementi ocevida pri prometnim nesreama. Istrazivanje brzine kretanja motornih vozila. Ekspertize pri pjesackim i slicnim nesreama. Istrazivanje opih tipova prometnih nesrea. Tehnicki i sigurnosni elementi kretanja odreenih vrsta vozila. Elementi teorije kretanja tramvaja i slicnih prometala. Teorija pri analizi sudara dvaju automobila ili openito tijela. Grafoanaliticke metode sudara dvaju automobila. Elementi prometne sigurnosti pri smanjenoj osvijetljenosti okoline. Osvijetljenost tunela kao element sigurnosti cestovnog prometa. Specijalni sadrzaji u svezi sila i momenata na tijelu covjeka. Utvrivanje vrijednosti odreenih indeksa u vrednovanju intenziteta sila na organizmu covjeka. Elementi tehnologije sudskih vjestacenja. Ad b) Sudsko-medicinski sadrzaji Uvod (P ­ 2 sata) Nalet motornog vozila na pjesaka. Tipovi naleta. Ozljede pjesaka (P ­ 4 sata, V ­ 2 sata) Nalet motornog vozila na vozila s dva kotaca (P ­ 1 sat, V ­ 1 sat) Odreivanje polozaja osoba u vozilu u trenutku nesree (P ­ 1 sat, V ­ 1 sat) Sudskomedicinski aspekt vjestacenja prometnih nesrea. Uloga vjestaka u kaznenim i civilnim predmetima (P ­ 1 sat) Vjestacenje alkoholiziranosti sudionika prometnih nesrea (P ­ 2 sata) Vjestacenje mogunosti nastanka ozljeda u prometnim nesreama. Trzajna ozljeda vrata. Potres mozga. (P ­ 2 sata, V ­ 1 sat) Semestar 3./4.

Nastavnik i asistenti

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

73

Preporucena literatura

[1] Rotim, F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Svezak 1 (Ekspertize prometnih nesrea), HAZU, Zagreb, 1990. [2] Rotim,F.: Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Svezak 2 (Kinetika vozila), HAZU, Zagreb, 1991. [3] Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Svezak 3 ( Sudari vozila), HAZU, Zagreb, 1992. [4] Casopis za teoriju i praksu prometa SUVREMENI PROMET, Zagreb, 1979-2009. - Covi M, Zecevi D i sur. Vjestacenja u cestovnom prometu. Zagreb: Informator, 1987. (novo izdanje u pripremi) Zecevi D i sur. Sudska medicina i deontologija. 4. izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. Burke MP. Forensic Medical Investigation of Motor Vehicle Incidents. Boca Raton: CRC Taylor and Francis, 2007. Spitz WU (ed.). Spitz and Fisher's Medicolegal Investigation of Death. 3rd ed. Springfield: C.C. Thomas, 1999. Kovaci Z. Toksikoloska vjestacenja u prometu. Zagreb, MUP RH, 1996.

[1] Rotim,F.: Elementi metodologije za procjenu stete na vozilima. Hrvatsko znanstveno drustvo za promet, Zagreb, 1999. Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula [2] Tehnicko-sigurnosni elementi u ocjeni nastanka prometnih nesrea, HZDP, Zagreb, 2009. (knjiga je u pripremi za tisak) a) Nastavne aktivnost se planiraju u blokovima izvoenja predavanja, seminara i vjezbi b) Izvoenje nastave planira se u bloku. Cjelokupna nastava moze se izvoditi u Splitu. Pismeni i usmeni ispit svakog dijela sadrzaja . Zakljucnu ocjenu upisuje voditelj.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom.

Forenzika i odstetna odgovornost

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Forenzika i odstetna odgovornost IMDI 4 Izborni Visa

74

Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti

2. 3

Semestar

3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Doc.dr.sc. Ante Perkusi Prof.dr.sc. Hrvoje Kacer Studenti se osposobljavaju za shvaanje, razumijevanje i usvajanje novih multidisciplinarnih znanja s osnova pojmovnog odreenja stete, vrsta stete, opseg stete, te s osnova odgovornosti za stetu. U tom smislu kako s teorijskog, tako i prakticnog aspekta rasclanjuju se spoznaje: obicne stete, izmakle koristi, imovinske i neimovinske stete. Posebno rasclamba predvia se u analizi raznih oblika neimovinske stete kakvu poznaje nase novo pravo, te u spoznajama recentne sudske prakse, sve uz usporedbu sa europskom pravnom stecevinom i uope stranim pravnim izvorima. Utvruju se osnovi odgovornosti, kako ugovorne, tako i izvanugovorne odgovornosti za stetu, ukljucujui i kriterije tih odgovornosti (subjektivna i objektivna). Posebno se usvajaju znanja iz osnova odgovornosti sluzbene osobe (posebno forenzicara) za stetu koju pocine u radu ili u svezi s radom. Sve navedeno se istrazuje kako samostalno, tako posebno i u kontekstu forenzike. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Pojam stete. Vrste stete (neimovinska i imovinska, pozitivna ili obicna steta, negativna steta ili izmakla korist). Pretpostavke odgovornosti za stetu. Subjekti obveznog odnosa odgovornosti za stetu. Stetna radnja. Uzrocna veza (kauzalni neksus). Protupravnost (objektivni elementi protupravnosti, subjektivni elementi protupravnosti). Vrste odgovornosti za stetu. Izvanugovorna, ugovorna i predugovorna odgovornost za stetu. Vlastita odgovornost i odgovornost i odgovornost za drugoga. Odgovornost vise osoba za istu stetu. Posebni slucajevi odgovornosti (odgovornost zbog uskraivanja nuzne pomoi, ugovorna odgovornost, odgovornost u svezi obavljanja poslova od javnog interesa). Popravljanje stete. Sve navedene cjeline se sastoje od dva dijela ­ prvi dio je openiti, a drugi bas u svezi forenzike. Petar Klari ­ Martin Vedris, Graansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2008. Komentar ZOO, RRIF plus d.o.o., Zagreb, 2005. Zlatko esi-Vilim GorencHrvoje Kacer-Hrvoje Momcinovi-Drago Pavi-Ante Perkusi-Andrea Pesuti-Zvonimir Slakoper-Ante Vidovi-Branko Vukmir Komentar ZOO, LEGAT d.o.o., Zagreb, 2005., Hrvoje Kacer-Aldo Radolovi-Zvonimir Slakoper Ivica Crni, Odstetno pravo, Faber & Zgombi, Zagreb, 2004. Ivica Crni, Neimovinska steta, Organizator, Zagreb, 2006. Ivica Crni-Marijan urkovi-Ivo Grbin-Drazen Jakovina-Ivan Kaladi-Petar Klari-Hrvoje Momcinovi, Inzenjerski biro d.d., Zagreb, 2004.

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Jaksa Barbi-Ivica Crni-Mihajlo Dika-Petar Klari-Aldo Radolovi, Naknada stete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, Zagreb, 2005. Jasna Brezanski-Marijan urkovi-Miljenko Giunio-Drazen Jakovina-Hrvoje Kacer-Ante Lui-Nikola Mijatovi-Hrvoje Momcinovi-Hrvoje Paukovi-Aldo Radolovi-uro Sessa-Ivan Vrlji, Ugovor o osiguranju prema novom ZOO, Inzenjerski biro, Zagreb, 2005.

75

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Predavanja i vjezbe Usmeni ispit

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Kriminologija s viktimologijom

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kriminologija s viktimologijom IMDI 5 ili FKMBI 6 ili FINSI 8 ­ ovisno o upisanom modulu Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Ksenija Turkovi, Pravni fakultet Sveucilista u Zagrebu, Prof. emerit. Zvonimir Separovi, Pravni fakultet Sveucilista u Zagrebu Sto se tice opih znanja koja se stjecu predmetom ona se odnose prije svega na njenu povijest koja se dobrim dijelom podudara sa sadrzajima iz povijesti filozofije i cjelokupnom problematikom razvitka antropoloskih znanstvenih spoznaja, dakle onih koja se odnose na bitne cinjenice o covjecanstvu kao cjelini brojnih svakog za sebe originalnih ali svima zajednickim opih potreba povezanih ljudskih bia u drustvenim zajednicama. Posebnim znanjima mogla bi se smatrati ona koja se odnose na pojedinosti o licnosti osobe koja moze biti ili ve jest delinkvent kao biolosko-psiholosko jedinstvo karakteristika koje se temelje na opim primarnim i posebnim potrebama svakog socijaliziranog ljudskog bia. To su fragmenti znanja iz podrucja biologije, medicine, genetike, psihologije, sociologije i drugih nepravnih disciplina i znanosti. Posebice su znacajna znanja o zrtvi kaznenog djela te potrebne vjestine stecene tim znanjem. Veza tih opih i posebnih znanja s drugim predmetima studija prepoznaje se i dokazuje odnosom kriminoloske znanosti prvenstveno s kaznenim pravom i kaznenim procesnim pravom. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Odreivanje predmeta i pojma kriminologije, mjesto kriminologije u sustavu znanosti, povijesni razvitak kriminologije (pretece kriminologije od antickog razdoblja filozofije do kraja XVIII. st. prva prava kriminoloska istrazivanja i oblikovanje spoznaja u XIX st. razvitak kriminologije u XX. st. teorije i skole), Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

76

Preporucena literatura

Dopunska literatura

odnos suvremene kriminologije i onog dijela viktimologije koja se odnosi na zrtve kaznjivih ponasanja. Uzroci kaznjivih ponasanja (etiologija). Uvod u etiologiju kaznjivih ponasanja, pojam uzroka u kriminologiji, podjela kriminogenih cimbenika, uzroci i orijentacije u kriminologiji. Vanjski uzroci kaznjivih ponasanja (egzogena etiologija): opi drustveni uvjeti u drzavi i covjecanstvu, posebni drustveni uvjeti s obzirom na drustvene slojeve, profesiju, mjesto stanovanja, obiteljske prilike, rasnu, religijsku i nacionalnu pripadnost, teorije o odlucujuim djelovanjima posebnih drustvenih uvjeta, teorije diferencijalne asocijacije i identifikacije, teorije kulturnog konflikta, teorije drustvenog interakcionizma. Uzroci kaznjivog ponasanja u osobi pocinitelja (endogena etiologija): Opi osobni uvjeti: fizioloske osnove psihickih pojava, motivacija, frustracija, obrambeni mehanizmi, emocije. Posebni osobni uvjeti: licnost pocinitelja kaznjivog djela (temperament, karakter, sposobnosti, stavovi i shvaanja). Psihicki poremeene osobe kao pocinitelji, tipologija delinkvenata- Teorije po kojima su endogeni uzroci odlucujui u kriminogenezi: Teorija bioloske inferiornosti, teorija naslijeenih sklonosti delinkventom ponasanju, teorija uroene kriminalne supstancije, endokrinoloska teorija, psihoanaliticka teorija, teorija frustracije i teorija neprilagoenosti. Odnos djelovanja endogenih i egzogenih kriminogenih cimbenika. Pojavni oblici kaznjivih ponasanja (fenomenologija). Prikupljanje podataka o pojavnim oblicima delinkvencije. Statistika i "tamna brojka" delinkvencije "Case study". Podaci o kriminalu u svijetu, i kod nas. Kriminal kao masovna pojava u svijetu. Tendencije i novi oblici kriminala. Posebno o fenomenoloskim skupinama: Prema vrsti kaznenih djela: Zlocini, kaznena djela i prekrsaji. Delikti nasilja (ubojstva, terorizam, otmice, silovanja, razbojnistva) Imovinski delikti, prometna delinkvencija organizirani kriminal, korupcija, pranje novca, kompjutorski kriminal. Prema pociniteljima: Maloljetni delinkventi, zene, recidivisti, dusevno abnormalni delinkventi. Viktimoloske teorije (pozitivisticka, radikalna, kriticka). Zrtve kaznenih djela, njihove osobne i sociodemografske karakteristike, tipovi zrtava, kako zrtve dozivljavaju svoju vlastitu viktimizaciju. Odnos izmeu zrtve i pocinitelja, dinamika kriminalne viktimizacije, odnos pocinitelja prema zrtvi, transformacija zrtve u pocinitelja. Prava zrtava: pravo na sudjelovanje u kaznenom postupku, informaciju, reparaciju, zastitu privatnosti i sigurnosti i to prema propisima RH i meunarodnim dokumentima (Ujedinjenih naroda, Vijea Europe i Europske unije). Horvati,Z. Osnove kriminologije, Zgb. 1999 Henting,H. Zlocin, uzroci i uslovi ( prijev.) Sarajevo Separovi,Z. Kriminologija i socijalna patologija, Zgb. 2001 Turkovi K., Utjecaj meunarodnog kaznenog prava na razvoj prava zrtava meunarodnih kaznenih djela te zrtava openito u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 54(2004), 5, str. 865-937 Derencinovi D., Uvod u kriminologiju i socijalnu patologiju, Udzbenici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2004. Turkovi K., Meunarodno istrazivanje zrtava zlocina: stope i trendovi u kretanju kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, 52 Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 1195 (2002.) Aristotel, Politika (pr. Ladan) Zagreb, Rousseau, Drustveni ugovor (prijev.) Beccaria, C. O zlocinima i kaznama (prijev. Cvitani), Split Elliot, M. Zlocin u suvremenom drustvu (prijev.) Sarajevo SiloviJ. Uzroci zlocina, Zgb 1913. Adler, F. Mueller, G.O.W. Criminologv, 2001. (engl.) Andrew, K. Crime Victims: An Introduction to Victimologv 5.th ed. 2004. (engl.) Bavcon, Lj. i dr. Socijalna patologija, Ljubljana, 1969. Ljubljana (slov.) Bouzat, P. Pinatel, J. Traite de droit penal et de criminologie, Paris, 2003. (fr.)

77

Brown, S. i dr. Criminologv 5.ed. Ch. 2004. (engl.) Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Interaktivna predavanja. Znanje se provjerava tijekom rasprava o pojedinim temama na predavanjima i usmenom ispitu.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Pomorska i podvodna sigurnost

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Pomorska i podvodna sigurnost IMDI 6 Izborni Visa 2. 3 Dr.sc. Josko Kasum, docent Dr.sc. Dario Matika, prof. Mr.sc. Zeljka Primorac Upoznavanje s meunarodnim sustavom sigurnosti plovidbe i podvodnom sigurnosti. Poznavanje temeljnih pomorskih konvencija i nacionalnih propisa. Osposobljenost u samostalnom obavljanju projektnih i ostalih strucnih zadaa povezanih sa poslovima pomorske i podvodne sigurnosti sa aspekta forenzike. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Meunarodni sustav sigurnosti plovidbe. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (United Nations Convention of Law at Sea ­ UNCLOS). Zakon o zastiti trgovackih brodova i luka otvorenih za meunarodni promet (International Standadss for Port Safety and Security Code ­ ISPS Code). Obveze zemalja u provedbi preporuka. Pomorska sigurnost. Hidrografska djelatnost. Sustav izvjesivanja brodova u plovidbi, upozorenja i poruke pogibelji s brodova. Sredstva za spasavanje. Napustanje broda i prezivljavanje na moru. Ljudi u moru. Protupozarna zastita. Potraga i spasavanje. Algoritmi u traganju i spasavanja. Planiranje i provedba traganja i spasavanja. Racunalna i tehnicka podrska. Semestar 3./4.

Sadrzaj

78

Podvodna sigurnost. Analiza dna. Batimetrijska karta. Norme u izradi batimetrijskih karata. Entiteti i njihova rasclamba. Vrste opasnosti, mogue ugroze i mjere zastite. Utjecaj na okolinu i okolis. Algoritmi pretrazivanja dna. Planiranje i provedba pretrazivanja dna. Racunalna i tehnicka podrska. Automatizacija u istrazivanjima dna. Opi model uzrocno posljedicne povezivosti forenzike sa pomorskom i podvodnom sigurnosti. Konvencija ujedinjenih naroda o pravu mora (United Nations Convention of Law at Sea ­ UNCLOS), 1994. Zakon o sigurnosnoj zastiti trgovackih brodova i luka otvorenih za meunarodni promet (International Standars for Port Safety and Security Code ­ ISPS - code), (NN br. 48/04) IHO Resolutions, IHO, Monaco, 2003. Preporucena literatura Zakon o hidrografskoj djelatnosti, (NN br. 68/98) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN br. 163/03) Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (NN br. 162/98) Pomorski zakonik, N.N. 181/ 2004. Pravilnik o obavljanju inspekcije sigurnosti plovidbe, Narodne Novine 34/97, 41/99 i 27/00. www.imo.org www.iho.org Predavanja i vjezbe. Dva kolokvija i usmeni ispit.

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Penologija

Naziv predmeta Kod Vrsta Penologija IMDI 7 ili FKMBI 7 ili FINSI 10 ovisno o upisanom modulu Izborni

79

Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti

Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Goran Tomasevi, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu, Prof. dr. sc. Anita Kurtovi Misi, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu, mr. sc. Antonija Krstulovi Dragicevi, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu, mr. sc. Marina Cari, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu, mr. sc. Matko Pajci, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu Predmet uvodi studente u organizaciju i pravno ureenje izvrsavanja kaznenopravnih sankcija, osobito kazne zatvora kao najteze kaznenopravne sankcije. Osim tijeka izvrsenja kazne zatvora u Hrvatskoj i usporednih podataka izlazu se kako ustrojstveni tako i funkcionalni aspekti zatvorskog sustava, te pravni aspekti ljudskih prava zatvorenika. Osobita pozornost se pridaje izucavanju uloge suca izvrsenja. Proucavanjem predmeta stjecu se potrebna znanja o izvrsavanju kaznenopravnih sankcija izrecenih u kaznenom postupku sto studentima omoguava sagledavanje prakticnih rezultata primjene propisa Kaznenog i Kaznenog procesnog prava. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Openito o kaznenom izvrsnom pravu. Odnos kaznenog izvrsnog prava prema kaznenom pravu u sirem smislu rijeci. Kazne oduzimanja slobode u sustavu kaznenopravnih sankcija. Pravni izvori izvrsavanja kazne zatvora. Nacin izvrsavanja kazni zatvora. Izvrsavanje kazne zatvora u Hrvatskoj. Tijela za izvrsavanje kazne zatvora. Penitencijarna individualizacija. Sudski nadzor u postupku izvrsavanja kazne zatvora - sudac izvrsenja. Tijek izvrsavanja kazne zatvora. Posebni oblici izvrsenja kazne oduzimanja slobode. Postpenalna pomo. Djelotvornost sustava izvrsenja kazni zatvora. Izvrsenje ostalih kaznenopravnih sankcija. Separovi, Z.: Kazneno izvrsno pravo i uvod u penologiju, Pravni fakultet, Zagreb, 2003. Separovi, Z.: Meunarodni standardi ljudska prava, " Penoloske teme", br. 1(1986), str. 1-10. Zakman-Ban, V.: Hrvatski penalni sustav: postignua, dileme i primjedbe. "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", br. 2/1996, str. 805-828. Josipovi, M. i Tomasevi, G.: Novo hrvatsko izvrsno kazneno pravo, "Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu", Vol. 6 - br. 2 (1999), str. 617 - 634. Vazniji zakonski izvori: Zakon o izvrsavanju kazne zatvora, NN 128/99, izmjene 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03 (prociseni tekst). Zakon o izvrsavanju zastitnog nadzora i rada za ope dobro na slobodi, NN 128/99. Zakon o izvrsenju sankcija izrecenih za kaznena djela, privredne prijestupe i prekrsaje, NN 21/74, 39/74, 55/88, 19/90, 26/93, 66/93, 128/99 i 73/00. Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti Nastava se izvodi na predavanjima. Nacin provjere znanja je usmeni ispit. Hrvatski, engleski

80

praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis

Zlouporaba djece i nasilje u obitelji IMDI 8 Izborni Visa 2. 3 Vladimir Gruden, Prof. dr. Velinka Grozdani, Dr. sc. Gordana Buljan-Flander i Prof. dr. Vjekoslav Krzelja Ovim predmetom kandidat stice kompetencije za prepoznavanje nasilja u obitelji i zlouporabe djece ko specificnog oblika kriminala za koji su potrebne specijalizirane vjestine te specifican nacin izvjesa i ocevida. Upoznat se s vjestacenjima i odlukama o mjerama i nekim oblicima terapije. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Etiologija zlouporabe djece i naslija u obitelji, pregled najvaznijih znanstvenih spoznaja iz ovog podrucja Dijagnostika i elementi za prepoznavanje zlouporabe djece i nasilja u obitelji na konkretnim primjerima iz prakse Metode djelovanja prilikom ocevida i kunih posjeta Metode prevencije i koristenje sustava socijalne zastite Nacin izrade izvjesa te nacin komunikacije s ovlastenim institucijama Psihijatrija, Djecja i adolescentna psihijatrija Psihoterapijska pedagogija, Djecja psihoterapija Predavanja, seminari, vjezbe, pisana izvjesa Referati, eseji, pismeni i usmeni ispit Semestar 3./4.

Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti

Hrvatski, engleski Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

81

izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Osnove populacijske genetike

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Osnove populacijske genetike FKMB205 Obvezni Osnovna 2. 5 Akademik Pavao Rudan Asistenti: doc.dr. Naris Pojski, dr.sc. Ivor Jankovi, dr.sc. Natalija Novokmet, dr.sc. Ana Malnar, mr.sc. Vanda Pribaci-Ambrozi, dipl.inz.biol. Nina Jeran, dipl.inz.biol. Sasa Missoni, dipl.inz.biol. Rafaela Mrdjen-Hodzi Kolegij podcrtava temeljni predmet antropologije kao prirodne znanosti i njenih specijaliziranih podrucja - populacijske biologije i genetike covjeka -kao integrativne multidisciplinarne znanosti u danasnjem redukcionistickom znanstvenom svijetu. Pregled povijesnog razvoja znanja i stadija u prvoj, drugoj i treoj bioloskoj revoluciji e upoznati studente o nastanku temeljnih podataka o prirodi antropoloske znanosti i njenih specijaliziranih podrucja te temeljima populacijske genetike, dilema istrazivanja i razne teorije evolucije covjeka, potrebu za holistickim analitickim pristupom koji se pokazao veinom produktivniji u suvremenoj znanosti. Studenti e dobiti pregled filogeneticke analize, njezinih mogunosti i ogranicenja te evolucijskom znacaju "kratkorocnog" i "dugorocnog" procesa geneticke adaptacije covjeka. Upoznat e se s bioloskim, bio-kulturnim i socio-kulturnim karakteristikama razlicitih ljudskih grupa i njihovoj interpopulacijskoj promjenjivosti kao adaptacijskom odgovoru na utjecaj ekoloskih cimbenika. Modeli proucavanja suvremenih ljudskih populacija i teorijskih procjena utjecaja genetskih i / ili ekoloskih cimbenika u smislu izrazavanja slozenih znacajki fenotipske ekspresije bit e prikazane nizom komparativnih analiza. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Uvod u povijesni pregled ljudskog znanja antropologije. Antropologija kao prirodna i socijalna znanost. Kognitivne asocijacije na pojam "bioloska revolucija". Populacijska biologija covjeka kao transdisciplinarna znanost. Svrha suvremenih studija: mogunosti i limiti. Interakcija genetickih i/ili ekoloskih faktora. Fisher-ona teorija dominancije; evolucija dominancije; evolucija Mendel-ove populacije. Genska teorija prirodne selekcije. Statisticke teorije evolucije. Uloga mutacija, raznolikost inter-breeding-a te selekcija kod covjeka. Koncept suvremenih selekcijskih pritisaka. Svrha i problemi evaluacije populacijske "ravnoteze". Morfoloske, fizioloske i biokemijske karakteristike u inter-dinamicnom odnosu tijekom rasta, razvoja i starenja. Ogranicenja moguih "kratkotrajnih" adaptacija procesa: znacenje za razvoj i rast ljudske populacije i starenja na ljudski Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

82

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

organizam. Ljudska adaptacija, plasticnost i varijabilnost Priroda ljudskog pre i post natalnog rasta. Ljudska prilagodljivost: bioloske i adaptacije ponasanja. Aklimatizacijske adaptacije. Adaptacija, pokretljivost i migracija stanovnistva u evolucijskom kontekstu. Temeljna svrha ljudske ekologije. Adaptacija kroz kulturnu evoluciju. Smanjenje bioloske raznolikosti. Povijesna demografija i populacijska struktura. Temeljni okviri genetske epidemiologije. 1. Rudan, P. (2004) Populacijska biologija covjeka (Uvod u antropologiju), fotokopije 12 dvosatnih predavanja, HAD-interno izdanje, Zagreb 2. http://anthro.palomar.edu/tutorials/physical.htm 3. Antropogeneza, Hrv. enciklop. (1999) vol. !, HLZ "M. Krleza", Zagreb,pp. 295. 4. Antropologija, Hrv. enciklop. (1999) vol. !, HLZ "M. Krleza", Zagreb,pp. 295296 5. Covjek, Hrv.enciklop. (2000) vol.2, HLZ "M.Krleza", Zagreb, pp.696-699. 1. Little, M.A. i Hass, J.D. (1989) Human population biology: A transdisciplinary science, Oxford Univ. Press, New York-Oxford. predavanja, seminari i vjezbe Studentima je umjesto zavrsnog kolokvija omogueno polaganje parcijalnih kolokvija tijekom semestra. Ispit se odvija u dva dijela: pismeni dio ispita koji traje dva skolska sata te nakon toga usmeni dio ispita. Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna genetika II

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje Forenzicna genetika II FKMB206 Obvezni Visa 2. 5 pof.dr.sc. Gordan Lauc; prof.dr.sc. Katja Drobnic; dr. sc. Ivan Gornik; Snjezana Dzijan, dipl.ing. Vedrana Skaro, dipl. ing; Petar Proji, prof. kem.; Goran Curi dr.med; Dinko Pavlini, dipl.ing. Stjecanje kljucnih laboratorijskih vjestina u osnovnim poljima forenzicne genetike Semestar 3./4.

83

se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

i interpretacije DNA: - primjena analize sirokog dijapazona forenzicno-genetickih metoda u obradi bioloskih tragova biljnog, animalnog i humanog podrijetla - procesiranje sirokog spektra uzoraka za analizu DNA metodom; - siroki spektar primarno prakticnog iskustva u forenzicnim znanostima s naglaskom na laboratorijsku primjenu najnovijih metode - mogunost rjesavanja najcesih izazova u forenzicnoj genetici, posebice onih koji se odnose na usavrsavanje i usklaivanje procedura unutar procesa DNA analize - razumijevanje problematike primijenjene forenzicne genetike i osposobljavanje za praenje referentne literatura iz ove oblasti - primjena sirokoga spektra forenzicno-genetickih i biostatistickih softvera - razumijevanje principa rada i mogunost primjene sirokoga spektra DNA analitickih masina najnovije generacije Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Polaznici ovog predmeta biti e upoznati s konkretnom primjenom najnovijih metoda forenzicne genetike. Tijekom prakticnog rada u laboratoriju polaznici e imati priliku primijeniti razlicite metode izdvajanja DNA iz razlicitih uzoraka humanog, animalnog i biljnog tkiva. Zatim imat e priliku savladati sva danas koristene metode kvantificiranja izdvojene DNA, lancane polimerazne reakcije, gel elektroforeze, kapilarne elektroforeze te analize dobivenih rezultata. Na kraju, imat e priliku da kroz simulirane slucajeve i realizaciju svojih znanstveno-strucnih projekata se susretnu i rade na rjesavanju velikog broja izazova koji se javljaju u funkcioniranju laboratorija za forenzicnu genetiku. 10. Osnovni modeli i faze procesa DNA analize. 11. Specificnosti razlicitih metoda izdvajanja i kvantificiranja DNA. 12. Optimizacija osnovnih parametara lancane polimerazne reakcije sa naglaskom na primjenu komercijalnih multipleksnih STR sustava. 13. Rjesavanje najcesih izazova procesa DNA analize, kakvi su analiza tzv. LCN (engl. Low Copy Number) DNA, determinacija statera, kontaminacije, analize mijesanih tragova, mikrovarijanti i mutacija 14. Primjena i specificnosti analize lineage markera poput Y i X kromosoma, te mitohondrijalne DNA 15. Praenje tehnoloskih razvojnih trendova u forenzicnoj genetici, a posebno automatizacije procesa izdvajanja DNA, razvojnih trendova PCR tehnologije te analize DNA biljega 16. Upoznavanje sa najnovijim tehnoloskim pravcima na kojima se zasniva budunost forenzicne genetike kao sto su Microarray tehnologija i peptidomicna metoda 17. Primjena SNP (engl. single nucleotide polymorphism) i mini STR tehnologije u procesu forenzicne DNA analize 1. Primorac D. et al.: Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu, Medicinska naklada; Zagreb, 2008. 2. Marjanovi D, Primorac D: Molekularna forenzicna genetika, Institut za geneticko inzenjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo, 2009.

Preporucena literatura

3. Goodwin W et al: An introducttion to Forensic Genetics.John Willey and Sons, Chichester 2007. 4. Walsh JS. Current and Future Trends in Forensic Molecular Biology. u Molecular Forensics. John Wiley & Sons Ltd; Chichester 2007. 5. Butler J.M.: Forensic DNA Typing, Elsevier Academic Press, London, UK, 2005. 1. Committee on Identifying the Needs of the Forensic Sciences Community, National Research Council: Strengthening Forensic Science in the United

Dopunska

84

literatura

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

States: A Path Forward, National Academic Press, 2009. 2. Wagner J, Dzijan S, Marjanovic D, Lauc G (2008): Non-invasive Prenatal Paternity Testing fro Maternal Blood. Internal Journal of legal Medicine DOI 10.1007/s00414-008-0292-9 ­ in press 3. Lauc G, Dzijan S, Marjanovic D, Walsh SJ, Curran JM, Buckelton J (2008): Empirical Support for the Reliability of DNA Interpretation in Croatia. Forensic Science International: Genetics, doi:10.1016/j.fsigen.2008.08.005 ­ in press. 4. Marjanovic D., Durmic-Pasic A., Bakal N., Haveric S., Kalamujic B., Kovacevic L., Ramic J., Pojskic N., Skaro V., Projic P., Bajrovic K., Hadziselimovic R., Drobnic K., Huffine E., Davoren J, Primorac D. (2007): DNA Identification of Skeletal Remains from the Second World War Mass Graves Uncovered in Slovenia. Croatian Medical Journal 48: 4: 513-519. 5. Coble MD, Butler JM. Characterization of New MiniSTR loci to Aid Analysis of Degraded DNA. J. Forensic Sci.2005;50:43-53. 6. Coble M.D et al. Effective Strategies for Forensic Analysis in the Mitochondrial DNA Coding Region Characterization of New miniSTR Loci to Aid Analysis of Degraded DNA a Multiplex Allele-specific Primer Extension Assay for Forensically Informative SNPs Distributed Throughout the Mitochondrial Genome. Int J Legal Med 2006; 120: 27-32.. 7. veliki broj znanstvenih clanaka iz casopisa Croatian Medical Journal, Forensic Science International: Genetics, Journal of Forensic Science predavanja, seminara, vjezbe

Pismeni (test)

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna kemija i toksikologija II

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i Forenzicna kemija i toksikologija II FKMB207 Obvezni Visa 2. 5 Doc.dr.sc. Davorka Sutlovi Semestar 3./4.

85

asistenti

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Prof.dr.sc. Franjo Plavsi Doc.dr.sc. Irena Zuntar Dr.sc. Maja Jelena Petek Mr.sc. Ines Gmajnicki Dr.sc. Radovan Fuchs Mr.sc. Angela Stipisi Mr.sc. Jasmina Suton Dipl.ing. Zdravko Kovaci Polaznici e stei znanja o sudskoj toksikologiji, podjeli i djelovanju otrova, vrsti otrovanja, uzimanju i odabiru bioloskog materijala za kemijsko-toksikoloske analize kod zivih, umrlih i ekshumiranih osoba, odabir kemijsko-toksikoloskih analiza za dokazivanje otrovanja, dokazivanje, tumacenje rezultata kemijskotoksikoloskih analiza. Ponasanje osoba pod djelovanjem otrova tijekom vrsenja kriminalnih djela. Voznja pod utjecajem. Vjestacenje u raznim postupcima. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. 1. Uvodno predavanje o sudskoj toksikologiji. 2. Sredstva zlouporabe: kanabis, kokain, opijati, amfetamini, barbiturati... Putovi ulaska u organizam, farmakokinetika, raspodjela u organizmu, aktivni metaboliti, detekcija. 1. Primjena Cozart RapiScan sustava za brzu detekciju droga u slini i Dräger alkometra za detekciju alkoholiziranosti u izdahu. 2. Zaplijenjena sredstava ovisnosti: pojava novih sintetickih sredstava, analiza, odreivanje cistoe interpretacija dobivenih rezultata. 3. Rano obavjesivanje kod pojave novo sintetiziranih sredstava ovisnosti. 4. Pravilan odabir i uzimanje bioloskog materijala kod zivih, umrlih i ekshumiranih osoba, izuzimanje materijala iz neposredne blizine nasilno umrle osobe zbog otrovanja. 5. Odabir i uzimanje bioloskog materijala kod osoba za koje postoji sumnja da zloporabe opojne droge, psihotropne tvari i alkohol za potrebe kaznenog postupka, radnih sporova ili roditelja. 6. Obrada i prireivanje ekstrakata za kvalitativne i kvantitativne metode dokazivanja otrovanja. 7. Primjena brzih testova. Probiranje ­ skrining instrumentalne tehnike. 8. Upotreba i odabir metoda potvrivanja droga, psihotropnih tvari i alkohola u tjelesnim tekuinama i/ili tkivima zivih i pokojnika. 9. Odreivanje prisustva teskih metala u bioloskim uzorcima metodom atomske apsorpcijske spektrofotometrije. 10. Interpretacija dobivenih rezultata kemijsko-toksikoloskim analizama kod nesmrtonosnih otrovanja i smrtonosnih otrovanja. 11. Vjestacenje u prekrsajnim, kaznenim i civilnim postupcima. 12. Toksikolosko vjestacenje bioloskih materijala osoba koje su sudionici prometnih nesrea izazvanih pod djelovanjem alkohola, droga i medikamenata. 13. Zlouporaba lijekova u sportu ­ doping kontrola 1. Zecevi D, i sur. Sudska medicina i deontologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. 2. Karch SB, Postmortem Toxicology of Abused Drugs. CRC Press, 2007. 3.Moffat AC, Osselton MD, Widdop B. Clarke's Analysis of Drugs and Poisons, 3rd ed. London: Pharmaceutical Press, 2004. 1. Durakovi Z, i sur. Klinicka toksikologija. Zagreb: Grafos, 2000. 2.Smith F.P. Handbook of Forensic drug Analysis. Elseiver Academic Press, 2005. 3. Kintz P, Analytical and Practical Aspects of Drug Testing in Hair, CRC Press, 2006. 4. Karch SB, Drug Abuse Handbook. CRC Press, 2006. 5. Reference iz znanstvenih casopisa.

86

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Predavanja, seminari, vjezbe 1. Pismeni ispit 2. Samostalna kemijsko toksikoloska obrada jednog uzorka po izboru i interpretacija dobivenih rezultata.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Osnove forenzicne botanike

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Osnove forenzicne botanike FKMBI 1 Izborni Osnovna 2. 3 Dr. sc. Slavko Perica, znanstveni savjetnik Dr. sc. Snjezana Stambuk Osposobljavanje polaznika u prepoznavanju biljnog materijala kao potencijalnog predmeta svjedocenja u pravnom postupku, u njegovom prikupljanju, zastiti i cuvanju kao i njegovoj obradi, radi njegova koristenja u forenzicnom svjedocenju te u njegovoj usporedbi s referentnim biljnim materijalom, kao i u prezentaciji rezultata dobivenih obradom biljnog materijala pri pravnom postupku na sudu Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Svrha i primjena forenzicne botanike u rjesavanju kazneno parnicnih postupaka izvedena iz: - analize poznatih slucajeva iz forenzicne prakse u kojima su se koristili botanicki dokazi u rjesavanju pocinjenih zlocina i kaznenih djela - slijedeih svojstava biljaka i njihovih pojedinih dijelova ekoloskih (specificnost biljaka u specificnim uvjetima okolisa) limnoloskih (specificnost algi i dijatomeja u specificnim uvjetima vode u kojoj obitavaju) anatomsko - morfoloskih (palinologija-morfologija zrnca peludi koja sluzi u identifikaciji biljne vrste pa cak i roda) molekularnih svojstava raznorodnih biljaka proizaslih iz njihove sistematizacije (identifikacija vrste/podvrste/kultivara/jedinke). Semestar 3./4.

Sadrzaj

87

Osnove botanike (struktura i funkcija biljne stanice, reprodukcija i diversitet biljaka). Potencijal, vrijednost i obrada biljnog materijala koji moze posluziti u forenzicnoj botanici (dijelovi drva, sjemenke, plodovi, lise, pelud, spore, biljne stanice, biljna DNA). Poznati i potencijalni nacini primjene forenzicne botanike u rjesavanju nasilnih zlocina (utvrivanje veze izmeu mjesta pocinjenja zlocina i osumnjicenika, veze izmeu osumnjicenika i zrtve, veze izmeu zrtve i mjesta pocinjenja zlocina, veze izmeu sekundarnog mjesta i osumnjicenika; utvrivanje vremena izvoenja zlocina kao i vremenskog okvira unutar kojega je zlocin izvrsen) kao i kriminalnih radnji zlouporabe narkotika (identifikacija, praenje sirenja i otkrivanje izvora biljnog materijala iz kojeg je narkotik proizveden) i patvorenja prehrambenih proizvoda biljnog podrijetla (oznaka izvornosti podrijetla biljnih proizvoda i preraevina). Potreba i nacin stvaranja zbirki biljnog materijala (herbarij, palinoloske, morfoloske, anatomske i genotipske zbirke pojedinih biljaka) primjenjivog u forenzicnoj botanici. Izolacija biljne DNA. Genotipizacija maslina kao primjer. Coyle Miller, H., editor. Nonhuman DNA Typing: Theory and Casework Applications, Boca Raton (FL): CRC Press; 2007 Preporucena literatura Coyle Miller, H., editor. Forensic Botany: Principles and Applications to Criminal Casework, Boca Raton (FL): CRC Press; 2004 Bock, Jane H., David O. Norris. Handbook of Forensic Botany, Humana Press; 2010. In preparation. Coyle Miller, H., C. Ladd, Timothy M. Palmbach, Henry C. Lee. The Green Revolution: botanical contributions to forensics and drug enforcement. Croat Med J. 2001; 42: 340-5. Coyle Miller, H., Lee Cheng-Lung, Lin Wen-Yu, Henry C. Lee, Timothy M. Palmbach. Forensic Botany: Using Plant Evidence to Aid in Forensic Death Investigation. Croat Med J. 2005; 46(4): 606-612. Dopunska literatura Craft, Kathleen J., Jeffrey D. Owens, Mary V. Ashley. Application of plant DNA markers in forensic botany: Genetic comparison of Quercus evidence leaves to crime scene trees using microsatellites. Forensic Sci Int. 2007; 165(1): 64-70. Stambuk, Snjezana, Davorka Sutlovi, Pavle Bakari, Sandra Petricevi, Simun Anelinovi. 2007. Forensic Botany: Potential Usefulness of Microsatellite-based Genotyping of Croatian Olive (Olea europaea L.) in Forensic Casework. Croat Med J. 2007; 48(4): 556-562. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog Predavanja: Frontalna, uz poticanje aktivnog sudjelovanja studenata Seminari: samostalna izlaganja studenata Vjezbe: ovladavanje tehnikama genetike autohtonih biljaka Pismeni / usmeni ispit Seminarski radovi i usmeno izlaganje studenata

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

88

predmeta i /ili modula

Animalna forenzicna genetika

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Animalna forenzicna genetika FKMBI 2 Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Ivica Valpoti, redoviti profesor, Prof. dr. sc. Petar Dzaja, izvanredni profesor, Prof. dr. sc. Maja Popovi, izvanredna profesorica, Prof. dr. sc. Ksenija Vlahovi, izvanredna profesorica. Veterinarska forenzika kao zasebna biomedicinska disciplina predstavlja spoj veterinarske, humane medicinske te pravne znanosti s ciljem rjesavanja medicinskih problema u okviru veterinarske medicine za potrebe prakse i sudskih procesa. Nakon ispita studenti e imati osnovni uvid u zakonodavstvo i podzakonske propisa u okviru veterinarske medicine kojima e se moi sluziti pri vjestacenju u forenzicnim veterinarskim ekspertizama. Studenti e moi razumjeti, komentirati i primjenjivati temeljne zakone nasljeivanja na molekularnoj osnovi i to do njihove fenotipske ekspresije u zivotinjskoj zigoti; objasniti teorijske i prakticne osnove za razumijevanje kvalitativne i kvantitativne fenogenetike u svrhu forenzicne procjene usmjerenog odabira. Nadalje, moi e prepoznati, obraditi i analizirati uzorke zivotinjskog podrijetla stanicnim i molekularnim metodama s posebnim naglaskom na primjenu DNA tehnika u svrhu forenzicnih prosudba internistickih, kirurskih, zaraznih, parazitarnih, nasljednih bolesti i otrovanja zivotinja kao i njihovih proizvoda. Novostecena znanja moi e sazeti, ponoviti, te vertikalno i horizontalno povezati. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Ovaj kolegij izvodit e se u ukupno 45 sati, podijeljeno u 15 sati predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vjezbi: 1. Uvod u veterinarsku forenziku. 2. Vaznost i primjena zakonskih i podzakonskih akata od interesa za veterinarsku medicinu u forenzici. 3. Komparativni prikaz forenzicne prosudbe u humanoj i veterinarskoj medicini. 4. Osnovni principi veterinarske forenzicne prosudbe internistickih, kirurskih, zaraznih, parazitarnih, nasljednih bolesti i otrovanja zivotinja kao i njihovih proizvoda. 5. Forenzicna procjena stanica, tkiva, organa i tjelesnih izlucevina zivotinjskog podrijetla. 6. Komparativni prikaz i analiza kariograma zivotinja Semestar 3./4.

Kompetencije 1.5 koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

89

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

7. Osobitosti grae i funkcije molekula DNA/RNA zivotinja i njihovo znacenje u forenzici. 8. Komparativni prikaz i analiza genskih karti zivotinja. 9. Uzimanje i obrada bioloskih uzoraka i ekskreta zivotinjskog podrijetla za forenzicne analize. 10. Primjena metoda stanicne i molekularne biologije u veterinarskoj forenzici. 11. Forenzicne ekspertize u okviru veterinarske medicine biotehnologije. 1. J.E. Cooper, M. E. Cooper: Introduction to veterinary and comparative forensic medicine. Blackwell Publishing,2007. 2. Narodne novine (NN/... - u dogovoru s nastavnikom) 3. G.M. Cooper, R.E. Hausman: Stanica molekularni pristup, (urednik hrvatskog izdanja Gordan Lauc), Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 2.A. Ambriovi Ristov (ur.): Metode u molekularnoj biologiji, Institut Ruer Boskovi, Zagreb, 2007. Odabrani znanstveni i strucni clanci (u dogovoru s nastavnikom) 35 sati podijeljeno u 15 sati predavanja, 10 sati seminara i 10 sati vjezbi Pismeni ispit.

hrvatski, engleski.

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Osnove medicinske biokemije

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje Osnove medicinske biokemije FKMBI 3 Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Elizabeta Topi Doc. dr. sc. Ana-Maria Simundi Doc. dr. sc. Ilza Salamuni, Dr.sc. Andrea Tesija Kuna Studenti e nakon odslusanog kolegija stei slijedea znanja i vjestine: Osnove Semestar 3./4.

90

se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

medicinske biokemije, najvaznije skupine makromolekula u ljudskom organizmu; Uloga medicinsko biokemijskog laboratorija u dijagnostici osteenja organskih sustava i intoksikacije. Stjeci e vjestinu kriticnosti u odabiru specificnih pretraga za prepoznavanje osteenja s naglaskom na ispitanika u kriticnom stanju, te savladati metode suhe kemije za potrebe testiranja uz samog ispitanika. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. U ovom kolegiju student e nauciti opa nacela medicinsko biokemijske obrade ispitanika. Obraditi e se najvaznije makromolekule u ljudskom organizmu. Pokazati e se smjernice za odabir pretraga u laboratorijskoj dijagnostici hitnih stanja vezanim za srce, gusteracu, jetru, zucni mjehur, plua, bubreg, hitna neuroloska stanja, hitna stanja u pedijatriji, te intoksiciranih bolesnika. Studentu e se pribliziti najnovija saznanja o patobiokemijskom djelovanju psihoaktivnih supstanci poput alkohola i droga. Metabolizam alkohola i droga. Genetska osnova ovisnosti. Alkohol, oksidativni stres i fibrogeneza. Mehanizam ucinka droga na sredisnji zivcani sustav. Metode za identifikaciju alkohola i droga, krizne reakcije, krivotvorenje uzoraka. Student e na primjeru klinickog problema s radnom dijagnozom nauciti odabrati one laboratorijske pretrage ciji e rezultati omoguiti prihvaanje ili odbacivanje radne dijagnoze pri tom vodei racuna o metodoloskim i bioloskim ili interferencijskim cimbenicima koji mogu utjecati na rezultat. Topi E, Primorac D, Jankovi S. Medicinskobiokemijska dijagnostika u klinickoj praksi. Medicinska naklada Zagreb, 2004. Burtis C, et all: Tietz .... Straus B. i sur. Medicinska biokemija, Medicinska naklada, Zagreb 2009. Odabrana podrucja iz znanstvenih casopisa: Cell, Nature, Clinical Chemistry, Eur J Clin Chem Clin Biochem. Predavanja, seminari, vjezbe Pismeni (test)

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Primijenjena sudska toksikologija

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Primijenjena sudska toksikologija FKMBI 4 Izborni Visa

91

Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti

2. 3

Semestar

3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Doc.dr.sc. Davorka Sutlovi, dipl.ing. Zdravko Kovaci, dipl.ing. Mr.sc. Angela Stipisi, dipl.ing. Polaznici e prosiriti saznanja, teoretski i prakticno, o vrstama bioloskih uzoraka, njihovom pravilnom odabiru, dostupnosti instrumentalnih tehnika te nacinu i razlozima njihova koristenja u forenzicnoj toksikologiji. Stei e znanja o pravilnom odabiru odgovarajue analize za brzo dobivanje kvalitetnih rezultata koji e dati odgovore za uzroke otrovanja kako zivih tako i mrtvih osoba. Stei e saznanja o pravilnoj interpretaciji dobivenih rezultata u sudskoj praksi. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Prikaz bioloskih tragova na mjestu dogaaja, na predmetima, pocinitelju i zrtvi, njihov odabir, fiksiranje, izuzimanje, pohrana i analiza s teoretskog i praktickog aspekta. Pravilan odabir bioloskih uzoraka, obzirom na ciljni organ, izuzimanje uzoraka, pohrana (sudsko-medicinski aspekti), analiza, interpretacija i koristenje u sudskoj praksi. Pregled i prakticna primjena instrumentalnih tehnika koje su danas u rutinskoj uporabi u sudskomedicinskoj toksikoloskoj praksi; mogunost i svrsishodnost analiza neophodnih u dokaznim postupcima; potencijalna korisnost uvoenja novih, sofisticiranih tehnologija. Intoksikacija alkoholom, ugljicnim monoksidom, drogama i psihotropnim lijekovima, lakohlapljivi otrovi/plinoviti ili tekui Interpretacija i koristenje dobivenih rezultata u sudske svrhe. Tematske cjeline: 1. Uvod: Openito o forenzicnoj toksikologiji i vrsti bioloskih uzoraka 2. Metabolizam: Putovi ulaska, biotransformacija i izlucivanje,. 3. Obrada uzoraka: Bioloske tekuine, tkiva, uzorci dlake, brisevi, uzorci izuzeti s mjesta dogaaja 4. Instrumentalne tehnike u forenzicnoj toksikologiji: - Spektrofotometrija, - Plinska kromatografija s Head space tehnikom, Plinska kromatografija s Masenim detektorom, - Tekuinska kromatografija, Atomska apsorpcijska spektrofotometrija, Prednosti pojedinih instrumentalnih tehnika. 5. Rjesavanje primjera iz prakse: - Odreivanje koncentracije alkohola te stupnja alkoholiziranosti, - kvalitativno i kvantitativno razlucivanje stanja otrovanja opojnim drogama nasuprot lijekovima, - lazno pozitivni/negativni testovi. 6. Testiranje na prisustvo sredstava ovisnosti analizom uzorka kose: deponiranje u uzorku kose, ciljana ekstrakcija, detekcija i interpretacija dobivenih rezultata. Primjena testa kose za dobivanje dozvole za rad, vozacke sposobnosti, ukrcaj na brod i dokazivanje doping sredstava. 7. Interpretacija rezultata u sudske svrhe: 8. Privatni zahtjev za kemijsko toksikolosku analizu.

Sadrzaj

92

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. Zecevi D, i sur. Sudska medicina i deontologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2004. 2. Durakovi Z, i sur. Klinicka toksikologija. Zagreb: Grafos, 2000. 2.Smith F.P. Handbook of Forensic drug Analysis. Elseiver Academic Press, 2005. 3. Karch SB, Postmortem Toxicology of Abused Drugs. CRC Press, 2007. 1.Moffat AC, Osselton MD, Widdop B. Clarke's Analysis of Drugs and Poisons, 3rd ed. London: Pharmaceutical Press, 2004. 2. Kintz P, Analytical and Practical Aspects of Drug Testing in Hair, CRC Press, 2006. 3. Karch SB, Drug Abuse Handbook. CRC Press, 2006. Predavanja, seminari, vjezbe 1. Pismeni ispit 2. Samostalna kemijsko toksikoloska obrada jednog uzorka po izboru i interpretacija dobivenih rezultata.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Toksikologija hrane

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Toksikologija hrane FKMBI 5 Izborni Visa 2. 3 Doc.dr.sc. Davorka Sutlovi, dipl.ing. mr.sc. Angela Stipisi, dipl.ing. Zlatka Knezovi, dipl.ing., Sanja Lueti, dipl.ing. Polaznici e se upoznati s osnovnim principima toksikologije hrane. Vrstama toksicnih spojeva u hrani, njihovim djelovanjem na organizam i detekciji u uzorcima hrane. Dobit e osnovne informacije o GMO (genetski modificirani organizmi) u hrani, kao i mogunost detekcije takvih prehrambenih artikala. Biti e upoznati s direktivama i zakonima koje propisuje RH i EU, a vezani su za prisustvo toksicnih spojeva u hrani i uzorcima ope upotrebe. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Zagaivanje biosfere i litosfere - zagaivanje hrane. Teski metali u hrani: putovi ulaska, rizici od pojedinih metala. Pesticidi u okolisu: postojanost, karenca i metaboliti. Pesticidi u hrani: Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

93

prisutnost, toksicnost i rizici. Doza i koncentracija pesticida. Legislativa o pesticidima u Hrvatskoj i EU. Aditivi u hrani: vrsta djelovanje i detekcija. Rizicna hrana: Energetska pia s poveanim sadrzajem kofeina, oksidirana ulja i masti, lose deklarirana hrana. Uzorci za toksikolosku analizu. Ekstrakcija otrova iz uzoraka. Dokazivanje prisustva prirodnih toksina: histamina, biotoksina i mikotoksina. 1. Gibson, G.G:, Walker, R.: Food Toxicology: Real or Imaginary Problems?, Taylor & Francis LTD, London (1985) 2. Rusell F.E., Marine Toxins ana Venomous and Poisonous Marine Plants and Animals ( Intervebrates), Academic press, London, 1984. 3. Gilbert SG. A small dose of toxicology: The Health Effects of common Chemicals. CRC Press, 2004. 1. Timbrell, J.A.: Principles of Biochemical Toxicology, Taylor & Francis LTD, London (1992). Predavanja, seminari, vjezbe Pismeni ispit

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe predmeta

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Osnove humane genetike

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Osnove humane genetike FKMBI 8 Izborni Osnovna 2. 3 prof. dr.sc. Ingeborg Barisic, prof. dr.sc. Dragan Primorac, prof. dr.sc. Ivana Kuzmi-Prusac dr. Ljubica Odak, ing. Ivona Sansovi - razumijevanje osnovnih koncepata humane genetike - razumijevanje uloge geneticke raznolikosti u populaciji Semestar 3./4.

94

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura

objasniti prijenos genotipa i fenotipa u obiteljima s razlicitim vrstama nasljednih poremeaja - uzimanje kvalitetnih uzoraka za molekularno i citogenetsko ispitivanje - poznavanje standardnih metoda molekularne genetike za otkrivanje mutacija/polimorfizmima u klinickoj primjeni - poznavanje DNA tehnika koje se koriste u forenzicnim ispitivanjima - organiziranje DNA baza podataka za forenzicna ispitivanja - sposobnost tumacenja rezultata raznih genetickih testova i razumijevanje klinicke primjene molekularnog ispitivanja upoznavanje s opremanjem, kadrovskim i prostornim potrebama te strategijama organiziranja i upravljanja neophodnim za djelotvorno voenje laboratorija za molekularnu genetiku - razvijanje svijesti i znanja o vaznim etickim, psihosocijalnim i zakonskim vidovima genetickog testiranja. - upoznavanje sa aktualnim temama iz podrucja forenzike i molekularne genetike Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Humana genetika je podrucje medicine koje je u stalnom razvoju. Njen brzi napredak omoguile su moderne tehnike molekularne medicine i stvaranje baza podataka o genomu covjeka. Cilj predmeta je prikazati suvremene spoznaje iz podrucja istrazivanja ljudskog genoma kao i njihovu primjenu u klinickoj praksi i znanstvenim istrazivanjima uz poseban osvrt na granu forenzike. Razmatrati e se i eticka i pravna pitanja koja su se javila uslijed brzog napretka novih tehnologija u biologijskim i medicinskim znanostima Predmet e obuhvatiti: - reviziju osnova humane genetike kao sto su struktura i funkcioniranje genoma covjeka, mehanizmi ukljuceni u geneticke varijacije na razini gena i genskog produkta, mutageneza i popravak DN A, mutacije kao uzrok genetickih bolesti - projekt ljudskog genoma - obiteljsko stablo, analiza povezanosti gena i mapiranje gena - osnovni principi nasljeivanja- mendelsko i nemendelsko nasljeivanje (UDP, dinamicke mutacije, mozaicizam, genomski upis), multifaktorsko nasljeivanje i interakcija gena i cimbenika okoline - tumacenje i primjena genetickih testova - forenzicna DNA analiza i DNA baze podataka - organizacija genetickih sluzbi - geneticka epidemiologija i populacijska genetika u klinickoj praksi - eticki, pravni i drustveni vidovi genetickog ispitivanja - priprema i prezentacija seminara s temama iz recentnih istrazivanja u podrucja primjene genetike u forenzici - aktualne teme iz forenzicne i molekularne genetike - nasljedne bolesti sa smrtnim ishodom, klinicko-patoloske rasprave te rad u obdukcijskoj sali. - Primorac D, Marjanovi D, Gornik I. Lauc G, Anelinovi S., DefinisGojanovi M. Sutlovi D, Primorac D. Pivac T, Mrsi G, Uvodi P, Markoti A, LeDuc J, uri G, Miller Coyle H, Palmbach T, Asplen C. Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuu .Zagreb : Medicinska naklada, 2008 - Primorac D, Pai F. Analiza DNA u sudskoj medicini // Medicinskobiokemijska dijagnostika u klinickoj praksi / Topi E, Primorac D, Jankovi S.(ur.). Zagreb : Medicinska naklada, 2004. Str. 365-385. - Barisi I. Osnove humane genetike U: Kurjak i sur.: Ginekologija i opstetricija, 2004 - Peter Sudbery. Human and Molecular Genetics. Publisher: Pearson Education Ltd; 2nd edition (3/1/2002) ISBN: 0130428116 - Goodwin W, Linacre A, Hadi S. An Introduction to Forensic Genetics. Publisher: John Wiley and Sons, Ltd; 1st edition (2007)ISBN: 978-0-470-

-

95

-

01026-6 Primorac D. i sur. Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuu Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 2001 Anelinovi S, Drmi I, Primorac D. Metode analize genomske DNA u sudskoj medicini // Metode molekularne biologije u medicini : prirucnik : akademska godina 2004./2005. / Serman D, Stavljeni-Rukavina A, Serti J.(ur.). Zagreb : Medicinski fakultet Zagreb, 2005. Str. 105-110.

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Predavanja, seminari i vjezbe Pismeni i usmeni ispit

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Analiticka kemija

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Analiticka kemija I FKMBI 9 Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Njegomir Radi; Prof. dr.sc. Igor Jerkovi; Lea Kukoc Modun, dipl. ing. (doktorant) Stecena znanja iz kolegija Analiticka kemija (Dio instrumentnih metoda analize) osposobljavaju studenta za samostalan rad u instrumentnom analitickom laboratoriju, koji je znacajan za prirodne znanosti i druga znanstvena podrucja. Nadalje, usvojeno znanje i vjestine iz ovog kolegija osiguravaju kompetentnost za nastavak obrazovanja na visoj razini. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Znacaj analiticke kemije (AK). Uloga analiticara kod izbora analiticke tehnike i rjesavanja postavljenog zadatka. Analiticke tehnike, metode, postupci, protokoli. Elektroanaliza. Potenciometrija. Elektrogravimetrija i kulometrija. Voltametrija (polarografija). Amperometrija. Analiza elemenata. Spektrometrija atomne apsorpcije. Spektrometrija emisije iz plamena. Spektrometrija fluorescencije nakon pobuivanja rendgenskim zrakama. Semestar 3./4.

Sadrzaj

96

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Analiza molekula i spojeva. Spektrometrija apsorpcije ultraljubicastog i vidljivog zracenja. Spektrometrija apsorpcije infracrvenog zracenja. Odvajanje u analitickoj kemiji. Ekstrakcija i ionska izmjena. Plinska kromatografija. Visokodjelotvorna tekuinska kromatografija. Elektroforeza. Analiticki sustavi za automatsku obradu uzorka: diskretni i kontinuirani. Analiza uzorka u kontinuiranom protoku. Kontinuirana analiza u protoku sa segmentacijom uzoraka (Segmented Flow Analysis, SFA). Analiza u protoku ubrizgavanjem (injektiranjem) uzorka (Flow-Injection Analysis, FIA). // Analiza organskih spojeva. Spektrometrija masa (MS). Vezani sustavi plinska kromatografijaspektrometrija masa (GC-MS) i tekuinska kromatografija-spektrometrija masa (HPLC-MS). Enantioselektivne analize. Infracrvena spektroskopija (IR). Spektroskopija u ultraljubicastom i vidljivom podrucju (UV/VIS). Nuklearna magnetska rezonancija (1H i 13C NMR). D.A.Skoog, D.M.West, F.J.Holler and S.R.Crouch, Fundamentals of Analytical Chemistry, Eighth Edition, Brooks/Cole, London, 2004{ sesto izdanje (englesko) 1992, prvo izdanje (hrvatsko), Skolska knjiga, Zagreb, 1999 E.Breitmaier, Structure Elucidation by NMR in Organic Chemistry, Practical Guide, John Wiley & Sons, 1993.; E. Pretsch P. Buhlmann, C. Affolter, Structure Determination of Organic Compounds, Springer, 2000. R. Kellner, J. M. Mermet, M. Otto, M. Valcarcel and H. M. Widmer (Urednici), Analytical Chemistry (A Modern Approach to Analytical Science, Second Edition) Wiley-VCHVerlag Gmbh & Co. KGaA, Weinheim, 2004.; D.T. Sawyer, W.R. Heineman, J.M. Beebe, Chemistry Experiment for Instrumental Methods, John Wiley & Sons, New York, 1984. ; I. Piljac, Elektroanaliticke metode, RMC, 1995.G. D.Christian, Analytical Chemistry, Sixth Edition, John Willey & Sons, INC, 2004. ; D.C.Harris, Quantitative Chemical Analysis, Fifth Edition, W.H.Freeman and Company, New York, 1999. ; H.H. Willard, L.L. Merritt, Jr., J.A. Dean, Instrumental Methods of Analysis, seventh edition, Wadsworth Publishing Company, Belmont, California, 1988.; D.A. Skoog, J.J. Leary, Principles of Instrumental Analysis, fourth edition, Saunders College Publishing, New York, 1992.; J. Ruzicka and E.H. Hansen, Flow injection analysis, second edition, John Wiley &Sons, 1988. Predavanja, seminar, laboratorijske vjezbe. Pismeni dio (racunanje i test) i usmeni ispit.

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Meunarodno pravo

Naziv predmeta Kod Meunarodno pravo FINS205

97

Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis

Obvezni Visa 2. 5 Prof. dr. sc. Vesna Bari Punda, redovita profesorica, Prof. emeritus, Vladimir uro Degan, redoviti profesor, Akademik Davorin Rudolf Doc. dr. sc. Davorin Rudolf Polaznici studija stjecu teorijska, temeljna znanja o meunarodnom pravu. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Pojam i narav meunarodnog prava. Odnos meunarodnog i unutarnjeg prava. Razvoj znanosti meunarodnog prava. Izvori meunarodnog prava: opa nacela prava, obicaj, meunarodni ugovori, jednostrani akti. Pojam subjekta meunarodnog prava. Drzava kao subjekt meunarodnog prava i druge teritorijalne cjeline. Temeljna prava i duznosti drzava. Organi drzave u meunarodnim odnosima. Neka posebna pitanja meunarodnog prava: odgovornost u meunarodnom pravu, steta i nacini njezina ispravljanja, odgovornost drzava za meunarodne zlocine i za slicna djela. Hrvatska drzava u meunarodnoj zajednici. Meunarodne organizacije. Pojam, pravo i podjela. Ujedinjeni narodi. Organi Ujedinjenih naroda. Covjek u meunarodnom pravu. Covjek kao subjekt meunarodnog prava. Meunarodna zastita covjeka. Meunarodna zastita manjina. Kaznena odgovornost pojedinca. Pojam zlocina prema meunarodnom pravu i njihove pravne posljedice. Meunarodna kaznena sudbena tijela. Meunarodni kazneni tribunal za bivsu Jugoslaviju. Stalni meunarodni kazneni sud. Objekti u meunarodnom pravu. Drzavno podrucje. Dijelovi mora koji cine dio podrucja obalne drzave. Morski prostori u kojima obalna drzava uziva suverena ili neka druga prava. Morski prostori izvan nacionalne jurisdikcije drzava. Razgranicenje morskih i podmorskih prostora Republike Hrvatske. Mirno rjesavanje sporova. Nacini rjesavanja. Osiguranje mira. Pravo oruzanih sukoba. Izvori ratnog i humanitarnog prava. Rat i druge vrste oruzanih sukoba. Meunarodni oruzani sukobi. Temeljna pravna pravila o ratovanju i neprijateljstvima. Ratovanje na moru. Neutralnost u ratu. V. . Degan, Meunarodno pravo, drugo osuvremenjeno izdanje, Rijeka, 2006. V. . Degan, B. Pavisi, Meunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005. V. . Degan, Meunarodno pravo mora u miru i u oruzanim sukobima, Rijeka, 2002. V. . Degan, Hrvatska drzava u meunarodnoj zajednici, razvitak njezine meunarodnopravne osobnosti tijekom povijesti, s odabranim dokumentima, Zagreb, 2002. V. . Degan, Zlocin genocida pred meunarodnim sudistima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 2008, br.1-2, str.77-95. V. . Degan, Responsibility of States and Individuals for Genocide and other International Crimes, International Law between Universalism and Fragmentation, Festschrift in Honour of Gerhard Hafner, Martinus Nijhoff Publishers 2008, pp.511-534. V. . Degan, Dualitet meunarodne odgovornosti drzave i pojedinca za zlocin genocida - pitanje tereta dokazivanja, Decennium Moztanicense, Zbornik radova, Deset godina rada Zavoda za kaznene znanosti Mosenice Pravnog fakulteta u Rijeci, Urednik Berislav Pavisi, Rijeka 2008, str.35-60. V. . Degan, On International Crimes and on International Criminal Justice, Studi di diritto internazionale in onore di Gaetano Arangio-Ruiz, Napoli 2004, II, Semestar 3./4.

Sadrzaj

Preporucena literatura

98

Dopunska literatura

1.

pp.703-728. V. . Degan, Klasifikacija prava covjeka obzirom na posljedice njihova krsenja, Vladavina prava 1997, Zagreb, br.2-3, str.19-38. V. . Degan , V. Bari Punda, Jednostrani Akti drzava u pravu mora napose s obzirom na spor Slovenije i Hrvatske na Sjevernom Jadranu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 4 (90), 2008, str. 841-863. Vesna Bari Punda, Davorin Rudolf ml, Pravo mora-dokumenti, misljena znanstvenika, komentari, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu, Split, 2007. Vesna Bari Punda, Davorin Rudolf ml, Rjesavanje sporova u meunarodnom pravu mora - dokumenti, misljena znastvenika, sudska praksa,komentari, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu, Split, 2007. V. Bari Punda (Im)permissibility of humanitarian intervention with special reference to NATO's action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999, Adrias, Zbornik radova Zavoda za znanstveni i umjetnicki rad HAZU-a, 13, 2007, Split-Zagreb, str.53-64. V. Bari Punda, The principle of equal rights and self-determination of peoples and the dissolution of Yugoslavia, u: International Law and the use of force at the turn of centuries, Essays in honour of Vladimir uro Degan, ed. by V. Crni Groti, M. Matulovi, Rijeka, 2005, str. 257-277. D. Rudolf, Neutralnost i paksaktivnost, meunarodnopravni aspekti, Split, 1978. D. Rudolf ml, NATO from future perspective, Adrias, Zbornik radova Zavoda za znanstveni i umjetnicki rad HAZU-a, br. 14. 2007, str. 131-137. J. Andrassy, Meunarodno pravosue, Zagreb, 1948. V. Bari Punda Nacelo nediskriminacije-jedno od temeljnih nacela zastite ljudskih prava i sloboda, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 42, 2005, 1-2, str. 2742. V. Bari Punda, Interpretation and Evaluation of the Opinions of the Arbitration (Badinter) Commission in the International Legal Doctrine of Croatia and SR Yugoslavia, u: Transformation des Rechts in Ost und West, Festschrift für Prof. Dr.Herwig Roggemann zum 70.Geburtstag, Berlin, 2005, str.313-325. V. Crni Groti, Krsenje ljudskih prava kao meunarodni zlocin, Vladavina prava 1997,br. 2-3,str.39-58. V. . Degan, International Law and Settlement of Disputes, Non-Violence in International Crises, Proceedings of the First International Symposium on NonViolent Solution of International Crises and Regional Conflicts, Franckfurt am Mein, February 1989, Vienna 1990, pp.59-75. V. . Degan, Yugoslavia in Dissolution, Opinion No.1 of the Arbitration Commission of 7 December, 1991, Croatian Political Science Review 1992, (Zagreb), No.1, pp.20-32. V. . Degan, General Principles of Law (A Source of General International Law), The Finnish Yearbook of International Law 1992, Vol.III, pp.1-103. V. . Degan, Historic Events Resulting in the Dissolution of Yugoslavia, Encyclopaedia Moderna 1993, (Zagreb), No.2 (42), pp.163-169. V. . Degan, Maritime Areas of the Republic of Croatia in its 1994 Maritime Code, Uporedno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law 1995, No.1-4 (149152), pp.11-30. V. . Degan, Meunarodnopravna zastita prava covjeka i nacelo neintervencije u unutrasnje poslove drzava, Nase teme 1990, br.1-2, str.3-33. V. . Degan, Prirodno i pozitivno pravo u oblasti postivanja ljudskih prava, O meunarodnom i narodnom, Eseji u cast Vojina Dimitrijevia -- The International and the National, Essays in Honour of Vojin Dimitrijevi, Ed. Milica Develi ilas, Vladimir eri, Beograd 2003, pp.35-58. V. Ibler, Meunarodno pravo mora i Hrvatska, Zagreb, 2001. V.Ibler, Rjecnik meunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987. V.Ibler, Neke postavke o meunarodnoj zajednici, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1966, 3-4, str. 267-277. D. Rudolf, Enciklopedijski rijecnik meunarodnog prava mora, Split, 1989. D. Rudolf, Meunarodno pravo mora, Zagreb, 1985.

99

M. Sersi, Meunarodnopravna zastita morskog okolisa, Zagreb, 2003. B.Vukas, States, Peoples and Minorities, RCADI 1991, tome 231, pp. 265-524. B.Vukas, The Law of the Sea, Selected Writings,Leiden 2004. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Predavanja , vjezbe, konzultacije Usmeni ispit

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Nove tehnologije, intelektualno vlasnistvo i informacijska sigurnost

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Nove tehnologije, intelektualno vlasnistvo i informacijska sigurnost FINS 206 Obvezni Visa 2. 5 Prof. dr. sc. Jozo Cizmi, mr.sc. Mirko Gugi, dipl.ing. Pero Munivrana, MBA, mr. sc. Marija Boban, Dejan Kosuti, MBA Osposobljavanje polaznika studija za shvaanje, razumijevanje i usvajanje novih tehnologija, aktualnih i relevantnih informacijskih tehnologija te rizika u pogledu informacijske sigurnosti i zastite intelektualnog vlasnistva koje donosi razvoj informacijskog drustva. Upoznavanje sa osnovama intelektualnog vlasnistva, patentne zastite, nacinima pretrazivanja patentnih baza i drugih zbirki novih tehnologija, kao i nacinima pribavljanja sredstava za financiranje tehnologijskih projekata. Teorijska i prakticna znanja o temeljnim nacelima, sadrzaju i zastiti prava iz podrucja industrijskog vlasnistva. Osnovna znanja o hrani, novoj hrani, funkcionalnoj hrani, bio hrani, najnoviji postupci u proizvodnji hrane, ambalazne materijale te zakonska regulativa i norme FAO-a, EU i Hrvatske. Razumijevanje odredbi Zakona informacijskoj sigurnosti i Zakona o tajnosti podataka, upravljanja informacijskom sigurnosu, kontinuitet poslovanja, Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

100

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

upravljanja informacijskim rizicima, implementacija meunarodnih normi za informacijsku sigurnost ISO 27001 i ISO 27002 Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Razvoj novih informacijskih tehnologija u sferi razvoja informacijskog drustva. Utjecaj razvoja novih tehnologija na informacijsku sigurnost i zastitu osobnih podataka. Nove tehnologije i modeli zastite prava na pristup informacijama. Meunarodni standardi u funkciji informacijske sigurnosti i razvoja novih tehnologija (ISO 27001, BS7799). Normativna zastita i povezivanje zakonske regulative i funkcionalna zastita sustava. Upravljanje rizikom i nove tehnologije zastite u pogledu informacijske sigurnosti. Nove tehnologije u proizvodnji hrane. Intelektualno vlasnistvo i informacijski sustavi za pretrazivanje patentnih baza. Mogunosti financiranja istrazivackih projekata iz Sedmog okvirnog programa Europske unije za istrazivanje i razvoj. Nacini pribavljanja financiranja tehnologijskih projekata iz nacionalnih izvora ­ Program TEST . Podjela hrane prema porijeklu i namjeni: Suvremene tehnike proizvodnje hrane i ambalazni materijali. Vertikalna i horizontalna regulativa i norme u proizvodnji i trzenju hrane. Audiovizualna prezentacija tehnoloskih i biotehnoloskih procesa u proizvodnji hrane. Audiovizualna prezentacija najnovijih rjesenja u kreiranju pakovina hrane. Pojam prava industrijskog vlasnistva ­ temeljna nacela - patent ­ zig ­ industrijski dizajn ­ oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda ­ topografija integriranih sklopova ­ pravo prvenstva ­ tehnicka unapreenja ­ ugovor o licenciji i know howu ­ sudska zastita prava iz podrucja industrijskog vlasnistva ­ korisni model. Osnovni pojmovi informacijske sigurnosti. Zakonodavna osnova uloge i odgovornosti za informacijsku sigurnost. Uloga sredisnjih drzavnih tijela za informacijsku sigurnost. Pet podrucja informacijske sigurnosti klasifikacija i deklasifikacija podataka. Oznacavanje klasificiranih i neklasificiranih podataka. Upravljanje informacijskim rizicima. Upravljanje kontinuitetom poslovanja. Norme ISO 27001 i ISO 27002. = Odabrane teme i poglavlja iz sljedee literature: CIZMI, J., Ogledi iz prava industrijskog vlasnistva, Split, 1998. CIZMI, J., Ogledi iz prava industrijskog vlasnistva - knjiga druga, Mostar, 1999. CIZMI, J. - ZLATOVI, D., Komentar Zakona o zigu, Zagreb, 2002. CIZMI, J., Komentar Zakona o zastupanju u podrucju prava industrijskog vlasnistva, Split, 2008. CIZMI, J., Novo hrvatsko zigovno pravo, "Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci", vol. 21, 2000., br. 1, str. 289-320. CIZMI, J., Uvoenje zakonske zastite topografije integriranih sklopova u hrvatsko pravo, , "Zbornik Pravnog fakulteta Sveucilista u Rijeci", (1991) v. 24, 2003, br. 1, str. 467.-510. CIZMI, J., Pariska konvencija za zastitu industrijskog vlasnistva, ,,Pravo u gospodarstvu", god. 33, br. 9-10, rujan-listopad 1994. CIZMI, J., Oznaka podrijetla proizvoda, ,,Pravo u gospodarstvu", vol 35, sv. 5 - 6, svibanj 1996. CIZMI, J., Konvencija o europskome patentu, "Pravo u gospodarstvu", god. 36, 1997., br. 4, str. 714.-724. CIZMI, J., Sudska zastita zbog povrede prava iz podrucja industrijskog vlasnistva, "Pravo i porezi", god. VI, 1997, br. 8, str. 31-37. CIZMI, J., Izumi stvoreni u poduzeima, "Pravo i porezi", VII, 1998., br. 4, str. 13.17. CIZMI, J., Novost izuma, "Pravo u gospodarstvu", vol. 37, 1998., br. 4, str. 713.726. CIZMI, J., Inventivna djelatnost i zastita tehnickih invencija stvorenih u poduzeima, "Hrvatska gospodarska revija", godina XLVIII, 1999., br. 2, str. 93.-99. CIZMI, J., Know - How, "Hrvatska gospodarska revija", god. XLVIII, 1999., br. 3, str. 288.-294. CIZMI, J., Zastita prava iz podrucja industrijskog vlasnistva poslovnom tajnom,

101

Dopunska literatura

"Pravo u gospodarstvu", god. 38, 1999, br. 2, str. 231.-251. CIZMI, J., Meunarodna prijava patenta, "Vladavina prava", god. III, 1999., br. 2, str. 57.-87. CIZMI, J., Zastita tehnickih unapreenja nakon donosenja Zakona o patentima, "Pravo i porezi", god. X., 2001., br. 2, str. 34. - 38. CIZMI, J., Intelektualno i industrijsko vlasnistvo, "Pravo i porezi", godina XI., 2002., br. 8, str. 26.-30. CIZMI, J., Zastita povjerljivih izuma u Republici Hrvatskoj, «Pravo i porezi», god. XV., 2006., br. 10, str. 22.-28. CIZMI, J., Patentiranje maticnih stanica, referat na 17. posvetovanju «Medicina in pravo ­ Izvorne celice in cloveski genom», Maribor, 28. in 29. marca 2008. - Dragicevi, D.: "Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi", Informator, Zagreb, 1999. - Boban, M., Utjecaj razvoja novih informacijskih tehnologija na privatnost i zastitu osobnih podataka Zbornik radova, Pravo na tajnost podataka, Znanstveni skup, Grad Novalja ­ Pravni fakultet u Splitu,Novalja, veljaca 2008. - Simundi, M., Boban, M., Impact of new information technologies and globalisation processes on citizen's privacy and protection of individuality - the case of Croatia, 2. International Conference CNSI ­ 2008, 13. ­ 14. studenoga, 2008., Zadar, Croatia - Simundi, S., Boban, M., Business Continuity Management Systems ­ Challenges Of Management On The Way To Business Success In Digital Economy, Digital Economy section, 31st International Conference Mipro, Opatija, 26. -30th May 2008. - Simundi, S., Boban, M., Modeli zastite prava na pristup informacijama, Zbornik radova, pravo na pristup informacijama, Znanstveni skup, Grad Novalja ­ Pravni fakultet u Splitu, Novalja, svibanj 2008. - Boban, M., osi, Z., Information Security Management Systems as Fundamental Requirement for Business Success, Proceedings of the 4th E-business ALADIN, DE-Digital Economy, Proceedings of the 30th International Covention MIPRO 2007, Opatija, May, 2007. Information technology -- Security techniques -- Code of practice for information security management BS 7799-1:2005, British Standard - Meunarodni standard ISO/IEC17799:2005 - Meunardni standard ISO/IEC 27001:2005 - William Cornish: 1. "Cases and Materials on Intellectual Property" , - Intellectual Property: Patents, Copyrights, Trademarks and Allied Rights, - Cases and Materials on Intellectual Property (Paperback) - Autor Frederick M. Abbott: 1. International Intellectual Property in an Integrated World Economy Compulsory Licensing for Public Health: A Guide And Model Documents for Implementation of the Doha Declaration Paragraph 6 Decision (World Bank Working Papers). - T. Mattila-Sandholm, M. Saarela: Functional Dairy Products, CRC 2003 - F. Shahidi, M. Naczk: Phenolics in Food and Nutraceuticals, CRC 2003 - M. S. Meskin, W. R. Bidlack, D. S. Lewis, A. J. Davis, R. K. Randolph: Phytochemicals, CRC 2004 - I. Johnson, G. Williamson: Phytochemical Functional Foods, CRC 2003 - Vujnovi, K. Gali, M. Veres: Ambalaza za pakiranje namirnica, Tectus, Zagreb 2008. - Tecaj na Portalu za e-obrazovanje www.e-obrazovanje.com.hr - Norma ISO/IEC 27001 - Norma ISO/IEC 27002 - Norma ISO/IEC 27005. Zakon o informacijskoj sigurnost (NN 79/2007), Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03), Zakon o zastiti osobnih podataka (NN 103/03), Pravilnik o informacijskoj sigurnosti Ministarstva obrane i Oruzanih snaga Republike Hrvatske (NN 168/03), Internetske stranice Drzavnog zavoda za intelektualno vlasnistvo (www.dziv.hr), Rogi, I. ati, D. Godek: Polimeri i

102

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

polimerne tvorevine, Drustvo za plastiku i gumu, Zagreb 2008., Zakon o tajnosti podataka (NN 79/07), Predavanja i vjezbe. E-learning. Pisani i usmeni ispit. Pismeni ispit uz pomo e-learninga (putem web preglednika).

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Sustavi nacionalne sigurnosti

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Sustavi nacionalne sigurnosti FINS207 Obvezni kolegij Visa druga 5 Prof. dr. Miroslav Tuman, mr. sc. Ante Gugi, Mislav Zeli Cilj je kolegija upoznati studente sa sustavom nacionalne sigurnosti i izvjestajne djelatnosti, te da usvoje osnovnu terminologiju. Studenti trebaju razumjeti zadae nacionalnih sigurnosnih i izvjestajnih sluzbi i sustava, te kako se prikupljaju i sintetiziraju informacije unutar sustava. Da bi razviti sposobnosti za odlucivanje i rjesavanje problema u svojem podrucju sigurnosti ­ moraju stei uvid u cjeloviti sustav organizacije nacionalne sigurnosti. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Podrucje i predmet bavljenja nacionalne sigurnosti: nacionalni interesi, meunarodni odnosi, izvjestajne djelatnosti. Izvjestajni ciklus: oblikovanje izvjestajnih zahtjeva, prikupljanje informacija, obrada prikupljenih informacija, analiza, produkcija izvjesnica (intelligence-a): vrste izvjestajnih uradaka. Upravljanje sustavom nacionalne sigurnosti. Meunarodna suradnja izvjestajnih sluzbi: od razmjene informacija do zajednickih operacija. Podjela izvjestajne djelatnosti. Poslovni izvjestajni sustavi. Teorijske odrednice izvjesnica. Tematske cjeline: o Nacionalna sigurnosti - osnovni pojmovi o Upravljanje sustavom nacionalne sigurnosti o Podjela izvjestajne djelatnosti: izvjestajna i protuizvjestajna djelatnost, Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

103

Preporucena literatura

specijalne operacije o Izvjestajne sluzbe i meunarodna suradnja izvjestajnih sluzbi o Izvjestajne i sigurnosne sluzbe: zadae i oblici suradnje o Sukobi niskoga intenziteta i javna diplomacija o Sigurnosne strategije za 21. stoljee: osnovni izazovi i prijetnje o Europska unija: Europska sigurnosna strategija o Jugoistok Europe: zarista krize u proslosti i izlazne strategije o Razvoj sigurnosne kulture: osobna, korporativna i nacionalna sigurnost Anton Grizold: "Meunarodna sigurnost. Teorijsko-institucionalni okvir", Sveuciliste u Zagrebu, Fakultet politickih znanosti, Zagreb, 1998. Lisa Krizan: "Intelligence Essentials For Everyone", Joint Military Intelligence College, Washington, DC, June 1999. "A Secure Europe in a Better World: European Security Strategy". Brussels: European Council, 12 December 2003. M. Tuman: "HIS: 1993-1998. Prvih pet godina Hrvatske izvjestajne sluzbe", Nacionalna sigurnost i budunost, Zbornik 1., Zagreb: Udruga sv. Jurja, 2001., str. 23-51. M. Tuman: "Prikazaliste znanja", Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada, 2003. M. Tuman: "Informacijsko ratiste i informacijska znanost", Zagreb: Hrvatska sveucilisna naklada, 2008. Arquilla, John, David F. Ronfeldt. Networks and Netwars: The Future of Terror, Crime, and Militancy. National Defence Research Institute, RAND, 2001. Oren Barak and Gabriel Sheffer: " Israel's 'Security Network' And Its Impact: An Exploration of a New Approach", Int. J. Middle East Stud. 38 (2006), 235­ 261. Printed in the United States of America Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Field Manual No. 3-13. Information Operations: Doctrine, Tactics, Techniques, and Procedures. Washington DC: Headquarters Department of the Army. 28 November 2003. URL www.us.army.mil.

Dopunska literatura

The National Security Strategy of the United Kingdom. Security in an interdependent world. Presented to Parliament by the Prime Minister, by command of Her Majesty, March 2008 National Defense Strategy of the United States of America, Washington, March 2005. National Security Strategy of the United States of America, Washington, 2006. Nedovrseni mir: Izvjestaj Meunarodne komisije za Balkan. / predsjednik Leo Tindemans. Zagreb: Hrvatski helsinski odbor za ljudska prava; Sarajevo: Pravni centar FOD BiH, 1997. Schooyans. Michel. Skriveno lice UN-a: Prema novoj svjetskoj vladi. Split: Verbum, 2006.

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti

United States Security Strategy for Europe and NATO, Washington, 1995 Predavanja i seminari. Od studenata se ocekuje pisanje eseja na temelju istrazivanja koja e raditi tijekom semestra. Aktivno sudjelovanje na seminarima obvezatno. Pismeni rad kao uvjet za polaganje usmenog ispita.

Hrvatski; engleski Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

104

izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Suzbijanje organiziranog kriminaliteta

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Suzbijanje organiziranog kriminaliteta FINSI 1 Izborni Visa 2. 3 Prof. dr. sc. Davor Derencinovi, Pravni fakultet Sveucilista u Zagrebu / Prof. dr. sc. Anita Kurtovi Misi, Pravni fakultet Sveucilista u Splitu Mihaela Adamovi Opa i posebna znanja koja se stjecu predmetom odnose se, izmeu ostalog, na upoznavanje s normativnim okvirom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta i mogunostima njegove optimalne primjene u praksi djelovanja tijela kaznenog pravosua. Uz organizirani kriminalitet, obrauju se i uzroci, pojavni oblici te kaznenopravni aspekti korupcije i pranja novca, kao oblika kriminalnog djelovanja koji su vrlo cesto povezani s organiziranim kriminalitetom. Kolegij je povezan s obveznim predmetima studija ­ kaznenim materijalnim i procesnim pravom, kao i s ostalim predmetima, osobito kriminologijom i kriminalistikom. Stoga je produbljivanje znanja o razlicitim aspektima suzbijanja organiziranog kriminaliteta kao vazne odrednice suvremenih strategija politike suzbijanja kaznjivih ponasanja nuzno za cjelokupnu sigurnost, Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Definicija organiziranog kriminaliteta; 2. Tipovi organiziranih kriminalnih skupina; 3. Transnacionalnost organiziranog kriminaliteta; 4. Fenomenoloski i etioloski aspekti organiziranog kriminaliteta; 5. Analiza modela interakcije izmeu organiziranih kriminalnih skupina i politickih elita; 6. Osnovni materijalnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta; 7. Pojmovi grupe i zlocinacke organizacije u hrvatskom i poredbenom kaznenom pravu; 8. Kaznena djela organiziranog kriminaliteta; 9. Kaznenopravne sankcije za kaznena djela organiziranog kriminaliteta; 10. Znacenje mjere oduzimanja imovinske koristi u suzbijanju organiziranog kriminaliteta; 11. Osnovni procesnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta (izmeu ostalog: uporaba mjera kojima se privremeno ogranicavaju odreena ustavom zajamcena prava graana, institut pokajnika, zastita svjedoka i suradnika kaznenog pravosudna u suzbijanju organiziranog kriminaliteta); 12. Osnovni meunarodnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta kroz analizu relevantnih visestranih (Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta s protokolima) i dvostranih meunarodnih ugovora (izmeu ostalog: meunarodna pravna pomo, izrucenje, Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

105

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

policijska suradnja itd.); 13. Analiza Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i funkcioniranja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta; 14. Povezanost organiziranog kriminaliteta, korupcije i pranja novca; 15. Fenomenoloski i etioloski aspekti korupcije, korupcijska kaznena djela, analiza Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Kaznenopravne konvencije o korupciji Vijea Europe; 16. Fenomenoloski i etioloski aspekti pranja novca, kazneno djelo pranja novca, analiza Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta stecenih kaznenim djelom; 17. Analiza relevantne sudske prakse. Derencinovi D., Komentar Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (odabrana poglavlja); Horvati-Separovi i suradnici: Kazneno pravo - posebni dio, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); - Kos-Tripalo, Komentar Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja). Horvati Z., Djelovanje meunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja); Horvati Z., Globalno suprotstavljanje kriminalu na prijelomu milenija, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51(2001),2;str.249-305.; Horvati-Cvitanovi: Politika suzbijanja kaznjivih ponasanja, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); Kurtovi A.: Organizirani kriminalitet - kaznenopravna pitanja odgovornosti (krivnje) i sankcija, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.725751.; Kurtovi-Grozdani, Kaznenopravne mjere oduzimanja dobiti kao odgovor na organizirani kriminal, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, 36(1999),1-2(5354);str.163-174.; Kurtovi-Tomasevi: Organizirani kriminalitet : oduzimanje koristi stecene kaznenim djelom, Policija i sigurnost, 8(1999), 3-4 ; str. 171-185.; Adamoli et al., Organised Crime Around the World, Helsinki, 1998. (odabrana poglavlja); Baci F., Neki kaznenopravni aspekti problematike organiziranog kriminaliteta, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo praksu, 6(1999).1, str.37-54. Derencinovi D., Mit(o) korupciji, Zagreb, 2001.(odabrana poglavlja); Derencinovi D., Uvod u kriminologiju i socijalnu patologiju s osnovama kaznenog prava (odabrana poglavlja); Glusci S., Kaznenopravni sustav pred izazovom organiziranog kriminaliteta meunarodna kaznenopravna pomo i suradnja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo I praksu, 5(1998),2; str.903-929.; Krapac D.: Pogled na neke vaznije odredbe novoga hrvatskoga kaznenog zakonodavstva o organiziranom kriminalitetu i pitanja njihove prakticne primjene, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.511-543.; Krapac D.: Posebne mjere i radnje za otkrivanje i suzbijanje kaznenih djela organziranoga kriminaliteta u novom Zakonu o kaznenom postupku Republike Hrvatske, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 4(1997),2;str.403-418.; Novoselec P.: Organizirani kriminal - pitanja kaznenopravnih inkriminacija nedozvoljenih ponasanja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.763-778.; Saci Z., Suzbijanje organiziranog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj ­ kriminalisticka stajalista, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 5(1998),2;str.833-874. Nastava iz predmeta provodi se obliku predavanja u kojem nastavnik upoznaje polaznike s osnovama materije. U iznosenju tih sadrzaja nastavnik koristi metodu multimedijalne prezentacije. Premda se radi o tzv. katedarskom obliku nastave, polaznici su aktivno ukljuceni u njezino odvijanje. Interakcija izmeu nastavnika i polaznika u izvoenju nastave osigurava se kroz rjesavanje problemskih zadataka

106

iz predmetne materije. Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Provjera znanja prije pristupanja ispitu provodi se u obliku periodickih evaluacija i putem konzultacija (fakultativno). Nakon odslusanih predavanja polaznici stjecu pravo polaganja ispita. Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Terorizam i bioterorizam

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Terorizam i bioterorizam FINSI 2 Izborni Visa 2. 3 Dr.sc. Dario Matika, prof. Dr.sc. Ante Vucemilovi Studenti moraju stei cjelovit uvid u tehnologije i metode koje mogu posluziti za provedbu teroristickog akta, nauciti prepoznavati pocinjenje takvog akta, nacin uzimanja uzoraka, analizu i objasnjenje rezultata analize kao i karakterizaciju dogaaja. Studenti moraju stei znanja o preventivni i represivnim mjerama kod teroristickog akta kao i metode detekcije i identifikacije bioloskih agenasa. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Studenti se u ovom kolegiju upoznaju s mogunostima suvremene biotehnologije i metoda molekularne biologije koje se mogu koristiti za razne oblike bioterorizma kao tehnologija dvojne uporabe (dual-use technology). Izucavaju se nacini izvoenja bioteroristickog akta i nacini prepoznavanja akta (kao Crime Scene Investigation) te mjere koje se moraju primijeniti u tom slucaju. Izucavaju se metode uzimanja uzoraka, detekcije i identifikacije agenasa te karakterizacije kontaminacije i kontaminiranog podrucja kroz konkretne primjere i zadatke. Kao preventivne mjere se opisuju takoer i sredstva s certifikatom krajnjeg korisnika ,,end user". Studenti se upoznaju s pojmovima ,,Biosafety" i ,,Biosecurity" u kontekstu forenzicnih znanosti za stjecanje cjelovite slike o mogunostima bioteroristickog akta. U prakticnom dijelu studenti se upoznaju s laboratorijskom aparaturom i instrumentarijem koji moze posluziti kao tehnologija dvojne uporabe (u teroristicke i humane svrhe) kao i za potrebe identifikacije bioloskih agenasa i otkrivanje pocinitelja. Semestar 3./4.

Sadrzaj

107

Preporucena literatura

Dopunska literatura

1. Shemer J, Shoenfeld. Terorizam i medicina. Medicinski aspekti bioloskog, kemijskog i radioloskog terorizma. Medicinska naklada Zagreb; 2007. 2. Watson JD. et al. Molecular Biology of the Gene. Cold Spring Harbor Laboratory Press New York; Sixth Edition; 2008. 3. Danon YI, Shemer J. eds. Chemical Warfare Medicine. Aspects and Perspectives from the Persian Gulf War.Scientific Publication Division; 1994. 1. Sidell FR, Takafuji ET, Franz DR, editors. Medical Aspects of Chemical and Biological Warfare Part I Textbook of Military Medicine Department of the Army United States of America; 1997. 2. Roberts G, Maynard RL. In: Marrs TC, Maynard RL, Sidell FR. Chemical Warfare Agents, Toxicology and Treatmant. John Wiley & Sons Ltd England 2007. Predavanja, laboratorijske vjezbe ­ individualne i grupne Provjera znanja tijekom semestra putem kolokvija i seminara.

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Medij i nacionalne sigurnosti

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Sadrzaj Medij i nacionalne sigurnosti FINSI 3 Izborni Visa 2. 3 Dr.sc. Marijana Grbesa, Dr. Bozo Skoko, Mr.sc. Zeljka Rotim Nakon odslusanog kolegija studenti e dobiti uvid u cijeli spektar tema koje se ticu odnosa medija i sigurnosti, od uloge medija u ratu i pitanja odnosa terorizma i medija do reprezentacije kriminala u medijima. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Cilj ovog kolegija je upoznati studente sa sirokim spektrom tema koji se ticu odnosa medija i sigurnosti. Predavanja e biti podijeljena u cetiri tematske cjeline. U okviru prve tematske cjeline studenti e se upoznati s temeljnim teorijama i Semestar 3./4.

108

konceptima masovnih medija, a posebno e biti rijeci o teorijama i modelima medijskih ucinaka. Drugi tematski blok posveen je problemu medija i konflikata, a u njemu e se prije svega obraditi pitanja vezana uz ratne sukobe i medije te terorizam i medije. U tom kontekstu obradit e se pitanja ratne propagande, ratnog izvjestavanja, uloge globalnih medija u meunarodnim sukobima (tzv. CNN effect) kao i pitanje odnosa medija i terorista, te uope medijske i politicke retorike vezane uz terorizam. Trei tematski blok posveen je pitanju reprezentacije kriminala u medijima i to a) u novinarskim izvjestajima i b) u zanrovima popularne kulture. U kontekstu izvjestavanja o kriminalu posebna paznja posvetit e se izvjestavanju o nasilju, kriminalcima, zrtvama i uope pravosudnom sustavu, a bit e govora i o tabolidizaciji pravosudnog sustava u medijima (tzv. 'new tabloid justice media culture'). U kontekstu reprezentacija kriminala u popularnim zanrovima bit e govora o prikazu policijske prakse, pravosua, kriminalca, zrtava, a posljednjih godina i forenzicne prakse u filmovima te popularnim televizijskim serijama, od 'Inspektora Columba' do 'CSI-a'. U okviru ove teme bit e govora i o tome da li i kako popularna televizijska reprezentacija pravosua i forenzike utjece na stavove javnosti, a onda, u konacnici i na samu praksu u tim podrucjima. Na kraju, posljednja tematska cjelina posveena je pitanju regulacije, odnosno regulatornom okviru koji odreuje granice medijskih sloboda kada su u pitanju nacionalna i globalna sigurnost. Knjige: Bailey, F. i Hale, D. (1998) Popular culture, crime, and justice, Belmont : Wadsworth Pub Dimaggio, R (2008) Mass media, mass propaganda : examining American news in the "War on terror". Jewkes, Y. (2004) Media and crime. London: SAGE. (odabrana poglavlja) Norris i dr. (2003) Framing terrorism: the news media, the government and the public. London: Routledge. (odabrana poglavlja) Paletz, D.i Schmid, A. (1992) Terrorism and the Media, Sage Schlesinger, P. (1983) Televising 'terrorism': political violence in popular culture, London : Comedia. Severin, W. J. i Tankard, J.W. (2000) Communication Theories: Origins, Methods and Uses un the Mass Media. Longman: New York. (odabrana poglavlja) Clanci: Dowler, K. (2007) `Introduction to the Special Issue: Media Criminology in the Television World', Journal of Criminal Justice and Popular Culture, 14 (3). Deutsch, S.K. i Cavender, G. (2008) `CSI and Forensic Realism', Journal of Criminal Justice and Popular Culture, 15(1). Eschholz, S. i dr (2004) `Images of prime time justice: A content analysis of "NYPD Blue" and "Law & Order", Journal of Criminal Justice and Popular Culture, 10 (3). Pollak, J i Kubri, C. (2007) `Crime in the News: How Crimes, Offenders and Victims Are Portrayed in the Media', Journal of Criminal Justice and Popular

Preporucena literatura

1.6

109

Culture, 14 (1). Soulliere, D. (2003) `Prime-time murder: Presentations of murder on popular television justice programs', Journal of Criminal Justice and Popular Culture, 10 (1). Alexander, Y i Latter, R. (1990) Terrorism and the Media. London: Brassey's Cottle, S. (2006) Medatized Conflict, Berkshire: Open university Press. Fox, R.L. i dr. (ur) (2007) Tabloid Justice: Criminal Justice in an Age of Media Frenzy. London: LRP. Barak, G. (1994) Media, Process and the Social Construction of Crime, NY: Garland Publishing, Rid, T. (2008) War and Media Operations: The US Military and the press from Vietnam to Irag. Routledge. Lanham: Lexington books. Dopunska literatura Seaton, J. (2005) Carnage and the media : the making and breaking of news about violence. London : Allen Lane. Summer, c (ur) (1982) Crime, Justice and the Mass Media, Papers presented to the 14th Cropwood Round-Table Conference in December 1981, Cambridge: Cropwood Conference series Thompson, M (1999 ) Forging war : the media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina. University of Luton Press. Studentima se preporuca koristenje sljedeih znanstvenih casopisa: Media, Culture and Society Journal of Criminal Justice and Popular Culture Crime Media Culture, SAGE Oblici provoenja nastave

1.7

Jedan susret sastoji se od dva sata predavanja + dva sata seminarske nastave; nastava e se odrzavati uz koristenje brojnih video primjera pa je potrebno osigurat audio-vizualnu opremu. Tijekom semestra studenti su obavezni napisati esej duzine od 1500 ­ 2000 rijeci. Esej se predaje u papirnatoj verziji s odgovarajuom naslovnicom, a eseji koji ne ispunjavaju propisana strukturna i metodoloska pravila pisanja eseja nee se prihvaati. Studenti mogu birati izmeu nekoliko tema koje e im predmetni nastavnik prezentirati najkasnije do petog susreta. Predmetni nastavnik studente e s pravilima pisanja eseja potanko upoznati na seminarskoj nastavi. Studenti koji ne predaju esej do zadanog roka nee moi pristupiti ispitu. Ocjena iz eseja cini 50% ukupne zavrsne ocjene. Na kraju semestra studenti polazu usmeni ispit. Za zavrsni ispit studenti su duzni pripremiti knjige i propisana poglavlja iz obavezne literature te jednu knjigu ili clanak po vlastitom izboru iz izborne literature navedene u tjednom rasporedu.

Nacin provjere znanja i polaganja ispita 1.8

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja

Hrvatski, engleski Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom.

110

kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Meunarodni odnosi i sigurnost

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis Meunarodni odnosi i sigurnost FINSI 4 Obvezni Visa 2. 3 Prof. Dr. Miomir Zuzul Prof.dr. Dragan Primorac Mr.sc. Iva Kralj Studenti e stei znanje o meunarodnoj sigurnosti i biti e upoznati s konceptima, teorijama, povijesu i sustinom problematike o meunarodnoj sigurnosti. Namjera je studente upoznati s prakticnim i analiticnim sredstvima ispitivanja kriza meunarodnih sigurnosti kao i osposobiti ih da donose odluke koje se odnose na mogue ishode kriza. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Nasilni su sukobi svojstveni odnosima meu nacijama, drustvima i kulturama od kada se povijest biljezi. Sprjecavanje, voenje i razrjesenje rata neizostavno predstavljaju vazne prve izazove svake drzave. Ovi se izazovi mogu rjesavati mobilizacijom i zaraenosu, predajom i podcinjavanjem ili udruzivanjem i meuovisnosu. Svaka od ovih mogunosti moze rezultirati bilo prezivljenjem ili nestajanjem nacija i drustava kroz povijest. Proucavanje meunarodnih odnosa je u pravilu u svojoj srzi analiza konflikta i kooperacije, a internacionalna politika je opisana kao teznja drzava za sigurnosu. Kako cimbenici internacionalnih sustava definiraju sigurnost? Sto su konflikti? Sto je rat? Sto je mir? Studenti e se upoznati s temama kao sto su naoruzavanje, intrai interdrzavni konflikti, terorizam, okolisni, razvojni i zdravstveni problemi vezani uz sigurnost, opasnost nametnuta od strane nedrzavnih cimbenika kao i problemi koji se odnose na rekonstrukciju, mirotvorne djelatnosti, reizgradnju i humanitarne probleme. S obzirom na razumijevanje prirode sigurnosti, njezino proucavanje treba ukljucivati svaki aspekt politickih znanosti ­ udruzivanje, politicku ekonomiju, diplomaciju, internacionalne organizacije, domau politiku, proracun, filozofiju, meunarodno pravo, itd., - kao i siroku lepezu drugih podrucja. Razumno je sugerirati da su politicke znanosti podskupina znanosti o sigurnosti, rae nego obratno. Ovaj predmet pruza uvid u podrucje znanosti o sigurnosti proucavajui glavne teorijske pristupe studiju meunarodnih odnosa kao i nekolicini kljucnih konceptualnih pristupa analize ovog podrucja. Kolegij ispituje uzroke rata, njegova Semestar 3./4.

Sadrzaj

111

odvraanja i obuzdavanja, upotrebe i kontrole oruza, i pristupa transnacionalnog sigurnosti. Svaki odio predocava pregled glavnih teorijskih radova u ovom podrucju i ispitivanje nekoliko vaznih empirijskih slucajeva ukljucivo uzroke svjetskih ratova, tijek i voenje Hladnog rata, kao i ispitivanje danasnjih uvjeta internacionalne sigurnosti. Analizirat emo cjelokupne vojne i druge faktore koji utjecu na meunarodne probleme sigurnosti. U prvom dijelu kolegija analizirat emo politicke, ekonomske, kulturne, vojne, tehnologijske, demografske i okolisne snage koje utjecu na sigurnosne probleme, cime se daje povijesni pregled promjenjivih sigurnosnih prilika. Studenti e ispitivati internacionalne i domae snage koje oblikuju vanjskopoliticke odluke kao i mnostvo strateskih problema koji nastaju za vrijeme kriza. Osim toga, studenti e morati poznavati razne internacionalne organizacije i institucije (kao NATO, Ujedinjene Nacije i druge) koje sudjeluju u stvaranju kolektivne sigurnosti. Drugi dio kolegija analizirat e tekue sigurnosne probleme, s posebnim naglaskom na terorizama, prodaju nuklearnog oruzja i sigurnosnu internacionalnu kooperaciju. Zavrsni dio kolegija bavit e se tekuim trendovima i perspektivom stabilnosti i sigurnosti u meunarodnom sustavu. Bellamy, Alex and Williams, Paul. "Who's Keeping the Peace?" International Security. Vol. 29, No. 4 (Spring, 2005). Booth, Ken (Ed.). Critical Security Studies and World Politics. (London: Lynne Rienner, 2005). Collins, Alan (Ed.). Contemporary Security Studies. (Oxford: Oxford University Press, 2007). Doyle, Michael W and Ikenberry, John (Eds.). New Thinking in International Relations Theory. (Boulder: Westview Press, 1997). Frieden, Jeffry A., Lake David A. and Schultz Kenneth A. International Relations: Interests, Interactions, and Institutions. (New York: W.W. Norton Press, 2009.) Huntington, Samuel. The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order. (New York: Simon & Schuster, 1996). Krause, Keith and Williams, Michael C. (Eds.). Critical Security Studies: Concepts and Cases. (Minneapolis: University of Minnesota Press, 1997). Kydd, Andrew and Walter, Barbara. "The Strategies of Terrorism." International Security. Vol. 31, No. 1 (Summer 2006). Jervis Robert, Cooperation Under the Security Dilemma. (Cambridge: Center for International Relations, 1978). Sagan, Scott. "Why Do States Build Nuclear Weapons? Three Models in Search of a Bomb." International Security. Vol. 21, No. 3 (Winter 1996-97). Schelling Thomas. The Strategy of Conflict. (Cambridge: Harvard University Press, 1981). Walter, Barbara. Committing to Peace: The Successful Settlement of Civil Wars. (Princeton: Princeton University Press, 2001). De Mesquita, Bruce Bueno et.al. "An Institutional Explanation of the Democratic Peace." American Political Science Review. Vol. 93, No. 4 (December 1999). Mansfield, Edward and Snyder, Jack. "Democratization and War." Foreign Affairs. Vol. 74, No. 3 (May/June 1995). Milner Helen. Interests, Institutions and Information: Domestic Politics and International Relations. (Princeton: Princeton University Press, 1997.) Thompson Alexander. "Coercion Through IOs: The Security Council and the Logic of Information Transmission." International Organization. Issue 60 (Winter 2006). Walt, Stephen "International Relations: One World, Many Theories," Foreign Policy, Issue 110 (Spring 1998). Kolegij se sastoji od formalnih predavanja i citanja kao i pazljivog pristupa i diskusija o njima. Kolegij e ukljucivati formu predavanja koje e drzati profesor i gosti predavaci i manje seminarske grupe koje prvenstveno vodi asistent

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Oblici provoenja nastave

112

Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

nastavnika. Sudjelovanje studenata je kljucno u provoenju nastave i za ocjenjivanje studenata. Od studenata e se traziti da napisu znanstveni clanak zasnovan na individualnim temama koje e odobriti profesor. Prisustvovanje na predavanjima: 10% Kolokviji: 20% Znanstveni clanak (8-10 stranica): 30% Zavrsni ispit: 40% Hrvatski; engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicno racunovodstvo

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Forenzicno racunovodstvo FINSI 5 Izborni Visa 2. Semestar/trimestar 3./4.

3 Dr.sc. Ivan Pavi, prof. Dr.sc. Ivica Pervan, docent Mr.sc. Ivica Mladineo, Dr.sc. Goran Mari, docent Nakon odslusanog predmeta student bi trebao razumjeti osnovne vrste prijevara racunovodstvu i poslovanju poduzea, uloge razlicitih profesija u njihovoj prevenciji i otkrivanju, tehnike forenzicne istrage, prikupljanje dokaza i svjedocenje u procesu. Od studenata se ocekuje da razviju sposobnost primjene teorijskih znanja iz predmeta i rijese prakticne probleme vezane za prijevare u racunovodstvu i gospodarskom poslovanju (prepoznavanje prijevara, utvrivanje stete, utvrivanje vrijednosti poduzea, prikupljanje dokaza, pisanje izvjestaja, svjedocenje) Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Uvod i definicije osnovnih pojmova. Forenzicno racunovodstvo i pravno okruzenje. Osnovni racunovodstveni koncepti, standardi i izvjestaji. Analiza financijskih izvjestaja. Vrednovanje poduzea. Uloge eksternih revizora, internih revizora i forenzicnih istrazitelja. Prijevare u financijskim izvjestajima. Porezne prijevare. Ostale vrste prijevara. Pranje novca. Off-shore poslovanje. Tehnike

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis Sadrzaj

113

forenzicne istrage. Prikupljanje dokaza i svjedocenje. Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula 1. Golden, T, W., Skalak, S., L., Clayton, M., M., (2006): A Guide to Forensic Accounting Investigation, John Wiley& Sons. 1. Hopwood, W., S., Leiner, J., Young, R., (2007): Forensic Accounting, MCGraw-Hill. Predavanja / Vjezbe / Konzultacije

Ispit: pismeni / usmeni

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Informacijski i telekomunikacijski sustav i sigurnost

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Informacijski i telekomunikacijski sustav i sigurnost FINSI 6 Izborni Visa 2. 3 dr. sc. Dinko Begusi, red. prof. dr. sc. Slavko Simundi, red. prof. dr. sc. Mario Cagalj, doc. mr. sc. Marija Boban Kompetencije koje se stjecu poznavanje i razumijevanje sigurnosnih aspekata informacijskih i telekomunikacijskih sustava razumijevanje metoda prevencije i zastite sigurnosti komunikacijskih mreza, Semestar 3./4.

Nastavnik i asistenti

114

Preduvjeti za upis

osposobljenost za implementaciju i primjenu sigurnosnih rjesenja za informacijske i telekomunikacijske mreze, razumijevanje etickih i zakonskih aspekata sigurnosti komunikacijskih mreza.

Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. pregled informacijskih i komunikacijskih sustava i mreza, sigurnosni aspekti komunikacijskih mreza (povjerljivost, integritet i raspolozivost), metrika i evaluacija mrezne sigurnosti, tehnike analize mreznog prometa, modeliranje i dizajn sigurnosnih protokola, tehnike specifikacije sigurnosti, nadzor pristupa, kriptografija, autentikacija (lozinke, digitalni potpisi, certifikati), mrezna i web sigurnost, IPSec, SSL, sigurni e-mail, vatrozid, napadi, DoS, distribuirani DoS, bezicna sigurnost (IEEE 802.11x), upravljanje sigurnosu, sigurnosna politika, fenomenologija krminaliteta povezanog s komunikacijskim mrezama, zastita osobnih i poslovnih podataka, eticki i zakonski aspekti sigurnosti komunikacijskih mreza.

Sadrzaj

-

-

-

1. "Security Engineering", Ross Anderson Preporucena literatura 2. "Cryptography and Network Security, 4th Edition", William Stallings 3. Slavko Simundi, Sinisa Franji, "Racunalni kriminalitet", Sveuciliste u Splitu Pravni fakultet, Split, 2009. 1. "Network Security: Private Communication in a Public World, 2nd Edition" Charlie Kaufman, Radia Perlman and Mike Speciner, 2. Simundi, "Pravna informatika", Sveuciliste u Splitu Pravni fakultet, Split, 2008. predavanja, laboratorijske vjezbe, seminar ispiti, evaluacija seminara, testovi

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Prevencija i suzbijanje terorizma na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

115

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti

Prevencija i suzbijanje terorizma na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini FINSI 7 Izborni Visi 2. 3 dr.sc. Krunoslav Antolis prof. vis. sk., asistent prof. Petar Misevi Cilj kolegija je studente upoznati i nauciti sustavnom pristupu razumijevanja sigurnosnih pojava i procesa u suvremenom svijetu sa svrhom uocavanja "sire slike" spoznaja geopolitickih utjecaja na sigurnosnu situaciju u svijetu. Pri tome su posebice vazne za razvoj strateskog nacina promisljanje buduih forenzicara interdisciplinarne spoznaje dinamickih i neprekidnih promjena u meunarodnim odnosima. Pored usvajanja znanja cilj je kod studenata izgraditi sposobnosti potrebite za sustavno stratesko rasclanjivanje sigurnosno neprihvatljivih pojava, kao sto je primjerice terorizam. Odabirom najsuvremenijih metodoloski pristupa njihovom izucavanju, studente je potrebito osposobiti za samostalno strukturiranje prijedloga smjernica potrebitih za osmisljavanje aktivnosti na planu prevencije i suzbijanja uocenih kriminalnih pojava i ponasanja Po uspjesnom zavrsetku ovoga kolegija polaznici e biti u stanju samostalno i/ili timski analizirati slicne sigurnosne ugroze te ih spomenutim pristupom putem radionica i sl., formirati u zakljucke i akcijske planove, kojima se potom mogu sluziti u operativnom radu na poboljsanju postojeih rjesenja i osmisljavanja novih, u borbi protiv svih oblika kriminaliteta, a posebice terorizma. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Upoznati polaznike sa strateskim okvirom borbe protiv terorizma na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj - GRN razini. Prezentirati ulogu i znacaj rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda - VS UN 1267, 1373, 1566, te posebno Globalne protuteroristicke strategije Ujedinjenih naroda ­ UN-a. Usporednom rasclambom prezentirati protuteroristicke koncepte UN, Europske unije - EU, te Nacionalne strategije za borbu protiv terorizma i Nacionalne strategije domovinske sigurnosti, Sjedinjenih americkih zemalja. Prezentirati metodologiju razvitka i strukturiranja Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje terorizma ­ NSPST Republike Hrvatske. Odgovor Republike Hrvatske na prijetnju terorizma. Obiljezja suvremenog terorizma. Uloga preventivnih mjera u borbi protiv terorizma. Mjere za suzbijanje terorizma. Mjere za zastitu i smanjenje ranjivosti RH od teroristickih napada. Zastita kriticne nacionalne infrastrukture ­ KNI. Mjera minimiziranja stete i brzog oporavka od teroristickog napada. Kazneni okvir progona i procesuiranja pocinitelja te osoba koje su povezane s terorizmom. Rasclamba daljnjeg razvoja ugroza od terorizma, te posebice trenda uspostave globalnog teroristickog pokreta. Metodologija izrade akcijskog plana borbe protiv terorizma. Uloga i znacaj Konvencije Vijea Europe o sprjecavanju terorizma, te na njoj temeljene izmjene kaznenog zakona i zakona o kaznenom postupku. Prevencija i suzbijanje izazivanja na terorizam, te obuke i novacenja terorista putem Interneta. NN (2008). Nacionalna strategija za prevenciju i suzbijanje terorizma, broj 139, Antolis, K. (2005). Ljudski resursi u suzbijanju terorizma, zbornik radova Policijska akademija, MUP RH, Antolis, K. (2007). Sustavni pristup borbi protiv terorizma, zbornik radova, Hrvatski sabor, Antolis, K. (2005). The Legitimatization of the Wahhabism, Threat or a Religious Challenge for Southern Eastern Europe, Zbornik radova s meunarodne Semestar 3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

116

Dopunska literatura

konferencije 8. Slovenski dani varstvoslovja, Varnost v sodobni druzbi grozenj in tveganj, Bled, Slovenija. Antolis, K. (2002). Terrorism and Global Trends, Croatian International Relations Review, Vol.VIII, No.26/27-2002., str.:13.-19., Zagreb, Croatia, Antolis, K. (2005). Prerequisites for Systematic Fighting Terrorism, Croatian International Relations Review, Vol. XI, No.40/41 ­ 2005., ISSN 1331 ­ 1182, pp.:121.-125., Zagreb, Croatia, Antolis, K. (2005). Prerequisites for Systematic Fighting Terrorism, Croatian International Relations Review, Vol. XI, No.40/41 ­ 2005., ISSN 1331 ­ 1182, pp.:121.-125., July/December 2005. Zagreb, Croatia, Original paper, Antolis, K. (2006). Human resources in combating terrorsm, Suvremeni promet, Vol.26 No 5,. Zagreb, Hrvatska, Antolis, K. (2007). The Quarterly Journal CONNECTIONS Vol VI, No1, Issue: Terrorism & Trafficking, Smuggling in South Eastern Europe, GarmischPartenkirchen, Germany Antolis, K. (2007). Reform Processes in the Police ­ the Case of Croatia, National Defence Academy and Bureau for Security Police at the Austrian Ministry of Defence in co-operation with Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Force and PfP Consortium of Defence Academies and Security Studies Institutes, pg. 111.-121., Reprocenter Vienna, Vienna and Geneva. Multimedijski podrzana nastava - ,,smart board", seminarske rasclambe i obrane radova, te radionice posveene odreenim studijama slucaja na zadanu temu. Provjera znanja vrsit e se tijekom predavanja kroz ocjenjivanje pripremljenosti, aktivnosti i kreativnosti na predavanjima i vjezbama, ocjene seminarskog uratka i njegove obrane, te zakljucno putem problemske pismene zadae koja prethodi zavrsnom razgovoru ­ ispitu. Hrvatski, engleski

Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Nadzor sigurnosno-obavjestajnog sustava

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Nadzor sigurnosno-obavjestajnog sustava FINSI 9 Izborni Visa 2. 3 Nastavnik dr.sc. Krunoslav Antolis prof. vis. sk., asistent prof. Petar Misevi Semestar 3./4.

117

Polaznici e temeljem znanja iz ovoga predmeta moi obavljati sve one zadae unutar sustava drzavne uprave, ali i civilnoga drustva u cjelini za koje je potrebito znanje u svezi sa nacinom rada i funkcioniranja sigurnosno-obavjestajnog sustava, te posebice nadzora nad njegovim radom. Polaznici e se po uspjesnom Kompetencije koje ovladavanju znanjima i vjestinama iz ovoga kolegija biti u mogunosti ukljuciti u se stjecu sve oblike i vrste nadzora nad radom sigurnosno-obavjestajnog sustava RH. Polaznici e nauciti i rasclanjivati sigurnosne situacije proizisle iz nadzora rada sigurnosno-obavjestajnih sluzbi, te formirati zakljucne preporuke za popravke i poboljsanja sustava. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog Preduvjeti za upis elaborata. Upoznavanje sa sigurnosnim modelima i vrstama nadzora, na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Transformacija sigurnosno-obavjestajnog sektora i Sadrzaj tranzicija. Nacionalno rjesenje civilnog nazora sigurnosno-obavjestajnih agencija i njegova evolucija. Trendovi demokratizacije sigurnosno-obavjestajnog sektora i uloga nadzornih tijela. Ustav RH, Zakon o sigurnosno-obavjestajnom sustavu RH, Zakon o tajnosti podataka, Zakon o sigurnosnim provjerama, Zakon o zastiti osobnih podataka, Preporucena Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredba o Vijeu za graanski nadzor literatura sigurnosno-obavjestajnih agencija, Strategija nacionalne sigurnosti RH, Strategija obrane, Zakon o informacijskoj sigurnosti RH, Uredba o mjerama informacijske sigurnosti. Pravni standardi i najbolji nacini nadzora obavjestajnih agencija, izdavac: zenevski centar za nadzor nad oruzanim snagama DCAF, Dopunska Parlamentarni nadzor nad sigurnosnim sektorom - prirucnik za parlamentarce BR. literatura 5-2003: nakladnik, zenevski centar za nadzor nad oruzanim snagama DCAF. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Multimedijski podrzana nastava - ,,smart board", seminarske rasclambe i obrane radova, te radionice posveene odreenim studijama slucaja na zadanu temu. Provjera znanja vrsit e se tijekom predavanja kroz ocjenjivanje pripremljenosti, aktivnosti i kreativnosti na predavanjima i vjezbama, ocjene seminarskog uratka i njegove obrane, te zakljucno putem problemske pismene zadae koja prethodi zavrsnom razgovoru ­ ispitu. Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Forenzicna analiza povijesti

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Forenzicna analiza povijesti FINSI 11 Izborni Visa

118

Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti

2. 3

Semestar

3./4.

Kompetencije koje se stjecu

Preduvjeti za upis

Sadrzaj

prof. dr. sc. Ante Uglesi; Prof. dr. .sc. Aleksandar Durman; mr. sc. Josko Belamari, mr. sc. Visnja Brali, mr. sc. Tonci Buri, mr. sc. Vedrana Delonga, prof. dr. sc. Zdenka Janekovi Znanja stecena iz ovog predmeta poticu na razmisljanje o trajnim i dinamickim, tradicionalnim i inovativnim rjesenjima razvoja kulture, gospodarstva i proizvodnih tehnologija kroz povijest.. Kroz edukaciju stjecu se kompetencije izucavanja povijesti na temelju materijalnih dokaza. Temeljem konkretnih istrazivackih paradigmi analiziraju se greske do kojih dolazi uslijed zanemarivanja, ili cak uklanjanja, pojedinih dokaza koji mogu biti presudni za tumacenje povijesnih cinjenica. Usporedbom metoda forenzike i metoda arheologije, povijesti umjetnosti i povijesti, te njihovim meusobnim nadopunjanjem i preklapanjem, mogu se postii bolji rezultati u obje struke. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. - analiza unutrasnje organizacije naselja (spec.: Salona, povijesne jezgre Splita, Trogira, Dubrovnika) - urbana infrastruktura (s osobitim obzirom na gradske vodovode) - industrijska proizvodnja i gospodarstvo u staroj Saloni, Dioklecijanovoj palaci, povijesnom Splitu i Dubrovniku, te u Firenci i Sieni - korporativna zastita u povijesti Dubrovnika - povijesni krajobraz Dalmacije: izgled biljnog pokrova kroz povijest i njegov utjecaj na klimu; dokazi razvoja regionalne vitikulture i maslinarstva - mogunosti forenzicne analitike u arheologiji i povijesti umjetnosti Durman, Aleksandar, "Metalurgija vucedolskog kulturnog kompleksa", Opuscula Archaeologica 8, Zagreb 1983. Dioklecijanov akvedukt (ur. J. Belamari), Split 1999 Cambi, Nenad (ur.), Anticka Salona, Split 1991. Cambridge Ancient History, XII: The Crisis of Empire, AD 193-337, ed. Cameron /Bowman / Garnsey, Cambridge: Cambridge University Press, 2005. Forbes, R.J., Studies in Ancient Technology, vol. 1, Leiden 1955. Hodge, Trevor A., Roman Aqueducts & Water Supply, London 1992. Jones, A.H.M., The Later Roman Empire 284-602. A Social Economic and Administrative Survey. Vol. I & II, Oxford 1964 Rostovtzeff, M., The Social and Economic History of the Roman Empire2 (rev. ed.), Oxford Univ. Press, Oxford 1998. Sui, Mate, Anticki grad na istocnom Jadranu, Zagreb, 1976. (2. izd. 2003.) Magnusson, R. J., Water Technology in the Middle Ages. Baltimore and London 2001. Josko Belamari, "Urbanisticki aspekti prve dubrovacke industrije u 15. stoljeu", u: Zbornik radova Dana Cvita Fiskovia II., ur. P. Markovi, Zagreb 2008: 341-372. Raukar, T., "Komunalna drustva u Dalmaciji u XV. st. i u prvoj polovini XVI. stoljea, u: Historijski zbornik 37(1984.); sada u: T. Raukar, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku. Split, 2007.

Preporucena literatura

Dopunska literatura

Vucedolski Orion i najstariji europski calendar, ed. A. Durman, kat. Izlozbe, Zagreb 2000.

119

Belamari, Josko, "Gynaeceum Iovense Aspalathos Dalmatie", Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 40 (2004): 5-42. Beliti, Luksa, "Dubrovacki vodovod", u: Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 8-9 (1962.): 99-116. Breadley, Mark, "It all comes out in the wash: Looking harder at the Roman fullonica", Journal of Roman Archaeology 15 (2002), 21-44. FILIP DE DIVERSIS, Opis slavnoga grada Dubrovnika. (hrvatski / latinski) Predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga Zdenka Janekovi-Römer, Zagreb, 2004. Gabricevi, Branko, "Novija istrazivanja o antickoj kanalizaciji u Dioklecijanovoj palaci u Splitu", Acta Historiae medicinae et pharmaciae veterum III/1-2 (Beograd 1963), 45-49. Gusi, Branko, "Nase Primorje (Historijsko-geografska studija)", Pomorski zbornik, Zagreb 1962, 19-65. Jeremi Risto i Jorjo Tadi,, Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika, sv. III. Beograd, 1940. Novak, Grga, "Pogled na prilike radnih slojeva u rimskoj provinciji Dalmaciji", Historijski zbornik I, 1948, 129-152. Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski, engleski Predavanja / okrugli stol / zajednicki seminar svih predavaca

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Korporatvina sigurnost

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik i asistenti Korporativna sigurnost FINSI 12 Izborni Visa 2. 3 Dr.sc. Dario Matika, prof. Mr. Ante Gugi Semestar 3./4.

120

Kompetencije koje se stjecu Preduvjeti za upis

Sadrzaj

Preporucena literatura

Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Upoznati sa sustavom sigurnosti i zastite poslovnih informacija i kriticne nacionalne infrastrukture Osposobljenost u samostalnom obavljanju projektnih i ostalih strucnih zadaa povezanih sa sigurnosu i zastitom poslovnih informacija i kriticne nacionalne infrastrukture sa aspekta forenzike. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Poslovne informacije, poslovna djelatnost i informacijska sigurnost. Osnovni pojmovi i definicije, upravljanje sigurnosu poslovnih informacija i primjena u poslovnoj praksi. Korporativna sigurnost, sigurnost kao dio procesa upravljanja poslovnim rizicima, i kao dio procesa odlucivanja i uvoenja novih tehnologija. Integrirani model sigurnosti poslovanja - integracija cetiri dimenzije: tehnicke, poslovne, fizicke i osobne. Utjecaj globalne krize na poslovanje i zastitu kriticne nacionalne infrastrukture (institucija javnog i privatnog sektora, kanala distribucije, energetske, transportne, bankarske, financijske, gospodarske i znanstvena infrastrukture). Prosudba ugrozenosti i provedbeni planovi, metodologija procjena stupanja izlozenosti kriticne nacionalne infrastrukture netradicionalnim i nekonvencionalnim prijetnjama sa aspekta poslovanja. Povezivanja uzrocno ­ posljedicnog djelovanja sa aspekta forenzike. Javorovi B., Bilandzic. M.,: «Poslovne informacije i business intelligence», Golden marketing ­ tehnicka knjiga, Zagreb, 2007. godina Cengi, D.: "Vlasnici, menadzeri i kontrola poduzea", Institut drustvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2001. Tatalovi S. (ur) i Krajcar S. (ur), «Energetska sigurnost i kriticna infrastruktura», Zbornik radova, FPZG, Zagreb 2008. godina i Zbornik radova, FER Zagreb, 2009. godina Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugrozenosti i planova zastite i spasavanja (NN. 38/08) http://www.budimo-sigurni.hr/, http://zastita.info/hr/clanak/2008/, http://www.korporativnasigurnost.org/ Predavanja i vjezbe. Dva kolokvija i usmeni ispit.

Hrvatski, engleski

Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje.

Teorija informacije, procjena i odlucivanje

Naziv predmeta Kod TEORIJA INFORMACIJE, PROCJENA I ODLUCIVANJE FINSI 13

121

Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazlozenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjecu

Izborni Visa 2. 3 Dr.sc. Nikola Rozi, red.prof. Dr.sc. Hrvoje Dujmi, doc. Dr.sc. Mladen Kos, red. Prof. modeli izvora informacije, Markovljevi modeli zdruzena, uzajamna i relativna entropija, kodiranje informacije, sazimanje i zastitno kodiranje, Shannonov model kanala sa sumom, kontrola grjeski i redundantno kodiranje, Procjena parametara i Bayesovo rezoniranje, Markovljeve mreze i baze znanja, Bayesove mreze, mreze pouzdanosti i propagacija pouzdanosti, stablo odlucivanja, sekvencijalno odlucivanje i dekodiranje, primjene u forenzicnoj dijagnostici. Kako je prethodno definirano u Uvjetima za upis u poglavlju 2. Opi dio ovog elaborata. Modeliranje izvora informacije sa i bez redundancije, Markovljevi modeli, skriveni Markovljevi modeli (HMM), redundancija, umjetni i prirodni jezici, zdruzena, uzajamna i relativna entropija, sadrzaj informacije, teorija igara, kodiranje izvora informacije i sazimanje podataka, zastitnog kodiranja, sustavi s tajnim i javnim kljucem, Shannonov model prijenosa informacije putem kanala sa sumom, kapacitet kanala sa sumom, kontrola grijeski i redundantno kodiranje, filtriranje signala iz suma, procjena i odlucivanje (MAP, MMAP, ML i MS), Procjena parametara i Bayesovo rezoniranje, Markovljeve mreze i baze znanja, Bayesove mreze, mreze pouzdanosti i propagacija pouzdanosti, stablo odlucivanja, sekvencijalno odlucivanje i dekodiranje. 1. Rozi, N.: Teorija informacija, elektronicka knjiga, http://lab405.fesb.hr /TINF, Split 2001. 2. Cover, T. : Elements of Information Theory, J. Wiley & Sons., 1991. 1. Rozi, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992. 2. Sinkovi, V.: Informacija, simbolika i semantika, Skolska knjiga, Zagreb, 1997. Predavanja. Auditorne vjezbe. Laboratorijske vjezbe. Izrada projekta. Samostalno istrazivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (kolokviji) Ispit: pismeni/usmeni Hrvatski, engleski Praenje kvalitete i uspjesnosti obavljat e se sveucilisnom anketom. Eksterna evaluacija provoditi e se prema rasporedu i planu aktivnosti Agencije za visoko obrazovanje. Semestar: 3./4.

Preduvjeti za upis Sadrzaj

Preporucena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nacin provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nacin praenja kvalitete i uspjesnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

122

Information

Microsoft Word - Predmeti_Program_Forenzika.doc

123 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

409377


You might also be interested in

BETA
Microsoft Word - Predmeti_Program_Forenzika.doc