x

Read NN - 2009 - 111 - 17.09.2009.indd text version

NARODNE NOVINE

S L U Z B E N I L I S T R E P U B L I K E H R V A T S K E GODISTE CLXXI, BROJ 111, ZAGREB, 17. RUJNA 2009. ISSN 0027-7932 S A D R Z A J

STRANICA

2829 Pravilnik o specijalistickom usavrsavanju doktora medicine ........................................................................

Program specijalizacija i uzih specijalizacija te njihovo trajanje sastavni je dio ovog Pravilnika (Prilog br. 1). Clanak 3. Cjeloviti program specijalistickog usavrsavanja doktora medicine obavlja se u klinickim zdravstvenim ustanovama koje glede radnika, prostora i medicinsko-tehnicke opremljenosti udovoljavaju sljedeim uvjetima: ­ da se u njima obavljaju strucni poslovi predvieni planom i programom odreene specijalizacije, ­ da imaju odgovarajui prostor i opremu, ­ da u njima rade najmanje dva specijalista u znanstveno-nastavnom zvanju ili dva primarijusa ili dva specijalista u radnome odnosu s najmanje deset godina specijalistickoga staza za granu specijalizacije u kojoj se specijalizant usavrsava, ­ da imaju knjiznicno-informaticku potporu sukladno suvremenim zahtjevima medicinske struke kojom se omoguava pristup odgovarajuoj domaoj i stranoj strucnoj literaturi te prostor i opremu za prakticno ucenje laboratorijskih tehnika, ­ da imaju organizirane aktivnosti na podrucju praenja kvalitete zdravstvene zastite. Clanak 4. Zdravstvene ustanove u kojima se moze obavljati dio prakticnog specijalistickog usavrsavanja glede radnika, prostora i medicinsko-tehnicke opremljenosti moraju ispunjavati sljedee uvjete: ­ da se u njima obavljaju strucni poslovi predvieni planom i programom odreene specijalizacije, ­ da imaju odgovarajui prostor i opremu, ­ da u njima rade najmanje dva specijalista grane specijalizacije za koju se specijalizant usavrsava, da su u radnom odnosu s punim

1

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

2829

Na temelju clanka 139. stavka 2. i clanka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zastiti (»Narodne novine« br. 150/08) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

O SPECIJALISTICKOM USAVRSAVANJU DOKTORA MEDICINE

Clanak 1. Ovim Pravilnikom utvruju se grane specijalizacija doktora medicine, trajanje i program specijalizacija i uzih specijalizacija, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovacka drustva i zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu za obavljanje specijalizacije, nacin provoenja specijalizacija i uzih specijalizacija te nacin polaganja specijalistickog ispita. Clanak 2. Doktori medicine mogu se strucno usavrsavati u obliku specijalizacije i uze specijalizacije. Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i prakticnih strucnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu.

STRANICA 2 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

radnim vremenom i s najmanje pet godina specijalistickoga staza te koji mogu biti komentori specijalizantima, ­ da imaju primjeren knjiznicni fond iz podrucja specijalizacije te potrebnu informaticku opremu kojom se omoguava pristup odgovarajuoj domaoj i stranoj strucnoj literaturi, ­ da imaju organizirane aktivnosti na podrucju praenja kvalitete zdravstvene zastite. Clanak 5. Ministar rjesenjem na vrijeme od sest godina ovlasuje zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz Clanaka 3. i 4. ovoga Pravilnika, za provoenje specijalistickog usavrsavanja iz odreene grane specijalizacije, odnosno uze specijalizacije ili za izvoenje dijelova programa specijalistickog usavrsavanja koji e se u njima izvoditi. U zahtjevu za davanje ovlastenja iz stavka 1. ovoga clanka zdravstvena ustanova koja ispunjava uvjete iz clanka 3. ovoga Pravilnika predlaze grane specijalizacije koje e se u toj ustanovi izvoditi, voditelje programa specijalistickog usavrsavanja, glavne mentore te zdravstvene ustanove iz clanka 4. ovog Pravilnika u kojima e se obavljati dio prakticnog specijalistickog usavrsavanja. Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga clanka, zdravstvena ustanova obvezna je priloziti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz clanka 3. ovoga Pravilnika. U zahtjevu za davanje ovlastenja iz stavka 1. ovoga clanka zdravstvena ustanova koja ispunjava uvjete iz clanka 4. ovoga Pravilnika predlaze dijelove programa specijalistickog usavrsavanja koji e se u toj ustanovi izvoditi te komentore specijalizantima. U zahtjevu iz stavka 4. ovoga clanka, zdravstvena ustanova obvezna je priloziti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz clanka 4. ovoga Pravilnika. Voditelj programa specijalistickog usavrsavanja mora biti nastavnik izabran u znanstveno-nastavno zvanje s najmanje deset godina specijalistickog staza obavljenog u radnom odnosu u klinickoj zdravstvenoj ustanovi. Voditelja programa specijalistickog usavrsavanja imenuje ministar rjesenjem iz stavka 1. ovoga clanka na vrijeme od pet godina. Voditelj programa specijalistickog usavrsavanja koordinira izvoenje programa specijalistickog usavrsavanja u zdravstvenoj ustanovi, izvoenje dijelova programa specijalistickog usavrsavanja u drugim zdravstvenim ustanovama te nadzire rad glavnog mentora i komentora. Ako tijekom izvoenja programa specijalistickog usavrsavanja nastanu promjene vezano uz voditelja programa, ovlastena zdravstvena ustanova predlaze ministru imenovanje novog voditelja programa. O nastalim promjenama u vezi ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je dano ovlastenje ministra za provoenje specijalistickog usavrsavanja iz odreene grane specijalizacije ili izvoenja dijela programa specijalistickog usavrsavanja, ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan je obavijestiti ministarstvo nadlezno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) u roku od 30 dana od dana nastupa promjene. Zdravstvenoj ustanovi ili dijelu zdravstvene ustanove koja ne ispunjava uvjete iz clanka 3. i 4. ovoga Pravilnika, ministar rjesenjem oduzima ovlastenje za provoenje specijalistickog usavrsavanja iz odreene grane specijalizacije ili za izvoenje dijelova programa specijalistickog usavrsavanja koji e se u toj zdravstvenoj ustanovi izvoditi. Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se moze obavljati specijalisticko usavrsavanje i voditelja programa specijalistickog usavrsavanja.

Clanak 6. Odobrenje za specijalizaciju i uzu specijalizaciju ministar daje na temelju godisnjeg plana potrebnih specijalizacija i uzih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske lijecnicke komore te tijela ili osoba iz clanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika. Clanak 7. Specijalizacija se moze odobriti doktoru medicine koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovackom drustvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod doktora medicine privatne prakse te kojem je izdano odobrenje za samostalan rad (licenca). Doktoru medicine koji nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovackom drustvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod doktora medicine privatne prakse, ministar moze odobriti specijalizaciju za potrebe tijela ili osoba iz clanka 140. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zastiti. Clanak 8. Prijedlog za odobrenje specijalizacije ministarstvu podnosi zdravstvena ustanova kod koje je doktor medicine u radnom odnosu, trgovacko drustvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno doktor medicine privatne prakse ili doktor medicine privatne prakse kod kojeg je doktor medicine u radnom odnosu te tijelo ili osoba iz clanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika. Ministarstvu je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga clanka dostaviti potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz clanka 7. ovoga Pravilnika. Clanak 9. Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije sukladno clanku 8. stavku 1. ovoga Pravilnika, ministarstvu je potrebno dostaviti pisane suglasnosti osoba koje su preuzele obvezu glavnog mentora i komentora. Glavnog mentora i komentore imenuje ministar rjesenjem o odobrenju specijalizacije. Glavni mentor i komentor moraju biti radnici zdravstvenih ustanova kojima je dano ovlastenje ministra sukladno clanku 5. ovoga Pravilnika. Glavni mentor mora biti nastavnik ili primarijus iste specijalisticke grane za koju se specijalizant usavrsava s najmanje deset godina specijalistickog staza. Komentor mora biti specijalist iste specijalisticke grane za koju se specijalizant usavrsava s najmanje pet godina specijalistickog staza. Liste glavnih mentora i komentora u zdravstvenoj ustanovi odreuju zdravstvene ustanove iz clanka 3. i 4. ovoga Pravilnika na prijedlog voditelja programa te se iste prilazu zahtjevu za dobivanje ovlastenja za provoenje specijalistickog usavrsavanja iz odreene grane specijalizacije sukladno clanku 5. ovoga Pravilnika. Glavni mentor je odgovoran za propisano provoenje plana i programa specijalistickog staza u cijelosti, praenje napretka specijalizanta, provjeravanje znanja specijalizanta najmanje dva puta godisnje putem provjere znanja i vjestina te tocnost podataka u specijalistickoj knjizici. Komentor se imenuje za dio specijalistickog programa koji traje dulje od 30 dana. Komentor je odgovoran za propisano provoenje dijela programa specijalistickog usavrsavanja za koji je imenovan.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 3

Clanak 10. Ako glavni mentor tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvrsava obveze iz programa specijalistickog usavrsavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavrsava, o tome pisano izvjesuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika. Glavni mentor i komentor tijekom specijalizacije mogu povui svoju suglasnost o mentorstvu iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Tu odluku obvezni su u pisanom obliku dostaviti ministarstvu, podnositelju prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizantu. Ministarstvo razrjesava glavnog mentora i komentora ako utvrdi da isti neodgovorno vode specijalizanta, o tome obavjesuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizanta. Glavni mentor i komentor za svoj rad po mentorstvu, odnosno komentorstvu dobivaju godisnju naknadu od podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika. Iznos naknade iz stavka 4. ovoga clanka odlukom utvruje ministar. Glavni mentor i komentor obvezni su obavljati poslove utvrene clankom 9. stavkom 6. ovoga Pravilnika najmanje dva sata tjedno sa svakim specijalizantom. Ako glavni mentor ili komentor tijekom specijalizacije povuce svoju suglasnost o glavnom mentorstvu ili komentorstvu zbog razloga iz stavka 2. ovoga clanka ili izgubi status mentora ili komentora zbog razloga iz stavka 3. ovoga clanka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade. Clanak 11. Ministarstvu je potrebno, uz dokumentaciju iz clanka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, dostaviti i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj e se obavljati specijalisticko usavrsavanje o mogunosti obavljanja specijalizacije, uz naznacen datum pocetka specijalistickog usavrsavanja. Clanak 12. Iznos troskova specijalizacije odlukom utvruje ministar. Troskove iz stavka 1. ovoga clanka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika. Zdravstvenim ustanovama iz clanka 4. ovoga Pravilnika u kojima specijalizant obavlja dio programa specijalistickog usavrsavanja, sredstva se doznacuju razmjerno trajanju specijalistickog usavrsavanja u tim ustanovama. Clanak 13. Zdravstveni radnici stranci mogu zapoceti specijalizaciju uz uvjete iz clanka 12. ovoga Pravilnika predviene za specijalizante iz privatne prakse, a na temelju prijedloga ministarstva nadleznog za znanost, odnosno ministarstva. Suglasnost za obavljanje specijalizacije strancima daje ministar. Clanak 14. Doktore medicine specijalista odreene grane specijalnosti moze se uputiti na dalje usavrsavanje u odreene grane uze specijalnosti temeljem utvrenog plana potrebnih kadrova. Clanak 15. Specijalizant zapocinje s obavljanjem specijalistickog usavrsavanja u roku od 30 dana od dana primitka rjesenja o odobrenju specijalizacije.

U roku iz stavka 1. ovoga clanka glavni mentor je obvezan izraditi raspored obavljanja propisanog programa specijalistickog usavrsavanja, dogovoriti obavljanje specijalizacije u zdravstvenim ustanovama iz clanka 3. i 4. ovoga Pravilnika te utvrditi dan pocetka specijalizacije. Dio programa specijalizacije koji je zajednicki za sve specijalisticke programe mora sadrzavati teorijsku nastavu iz podrucja: ­ znanstveno-istrazivacki rad, ­ donosenje klinickih odluka, ­ komunikacijske vjestine, ­ timski rad, ­ upravljanja sustavom, ­ sposobnost stjecanja i prenosenja znanja, ­ etika i propisi, ­ promocija zdravlja. Dio programa specijalizacije iz stavka 3. ovoga clanka obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom vremenu ne veem od 10% vremena od ukupnog trajanja specijalizacije. Dio programa iz stavka 3. ovoga clanka sastavni je dio specijalistickog usavrsavanja te se organizira u nastavnom obliku za specijalizante razlicitih usmjerenja specijalizacije. Clanak 16. Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida. O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalistickog usavrsavanja podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezan je izvijestiti ministarstvo. Iznimka od stavka 2. ovoga clanka jest strucno ili znanstveno usavrsavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoi, bolesti kod kojih lijecenje traje dulje od 30 dana, izvrsenje vojne obveze te pritvor dulji od 30 dana. Za prekid iz stavka 3. ovoga clanka prilaze se potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovackog drustva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili doktora medicine privatne prakse, odnosno celnika tijela ili osobe iz clanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalistickog ispita. Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produljuje za vrijeme za koje je prekid trajao. Clanak 17. Pravo na obavljanje specijalizacije prestaje ako: 1. specijalizant otkaze ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi, trgovackom drustvu, doktoru medicine privatne prakse, odnosno tijelu ili osobi iz clanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, koja ga je predlozila za odobrenje specijalizacije, 2. sukladno odredbi clanka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika mentor utvrdi da specijalizant ne izvrsava obveze iz programa specijalizacije ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavrsava te o tome pisano izvijesti zdravstvenu ustanovu, trgovacko drustvo, doktora medicine privatne prakse, odnosno tijelo ili osobu iz clanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika za cije se potrebe specijalizant specijalizira. Rjesenje o prestanku prava na specijalizaciju donosi ministar na temelju zahtjeva zdravstvene ustanove, trgovackog drustva, doktora medicine privatne prakse, odnosno tijela ili osobe iz clanka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika.

STRANICA 4 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Zahtjevu iz stavka 2. ovoga clanka prilazu se isprave kojima se dokazuje postojanje uvjeta iz tocke 1. ili 2. stavka 1. ovoga clanka. Clanak 18. Specijalisticki staz i obveze specijalizanta u specijalisticku knjizicu upisuju glavni mentor i komentori u ustrojstvenim jedinicama zdravstvenih ustanova u kojima specijalizant obavlja specijalisticko usavrsavanje prema propisanom planu i programu. Sporna pitanja izmeu glavnog mentora i specijalizanta oko upisa specijalistickog staza i obveza u radnu knjizicu rjesava voditelj programa specijalistickog usavrsavanja, koji ima pravo upisa podataka u specijalisticku knjizicu. Obrazac specijalisticke knjizice propisat e posebnim pravilnikom ministar. Clanak 19. Nakon obavljenog programa specijalistickog usavrsavanja specijalizant polaze specijalisticki ispit. Specijalisticki ispit polaze se najkasnije u roku sest mjeseci od zavrsetka specijalistickog usavrsavanja. Ministar utvruje troskove polaganja specijalistickog ispita koje snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika. Clanak 20. Prijava za polaganje specijalistickog ispita podnosi se ministarstvu najmanje 30 dana prije pristupanja polaganju specijalistickog ispita. Pristupnik prijavljuje polaganje specijalistickog ispita na temelju konacnog misljenja glavnog mentora. Prijava treba sadrzavati zamolbu pristupnika, rjesenje o odobrenju specijalizacije, uredno popunjenu specijalisticku knjizicu te ostale isprave utvrene specijalistickim programom. Clanak 21. Ministar na temelju izvjesa glavnog mentora donosi rjesenje o polaganju specijalistickog ispita. Rjesenjem iz stavka 1. ovoga clanka ministar imenuje clanove i tajnika ispitnog povjerenstva te odreuje datum polaganja specijalistickog ispita. Clan ispitnog povjerenstva ne moze biti glavni mentor i komentori koji su sudjelovali u provoenju specijalistickog usavrsavanja specijalizanta. Clanovi i tajnik ispitnog povjerenstva na specijalistickim ispitima i ispitima iz uze specijalnosti imaju pravo na novcanu naknadu ciji iznos odreuje ministar posebnim rjesenjem. Clanak 22. Specijalisticki ispit polaze se u pravnoj osobi iz clanka 3. ovoga Pravilnika. Specijalisticki ispit sastoji se od teorijskog i prakticnog djela. Clanak 23. Odredbe ovog Pravilnika odgovarajue se primjenjuju i na uze specijalnosti. Nakon obavljenog programa iz uze specijalizacije specijalist polaze ispit pred ispitnim povjerenstvom i stjece pravo na naziv podrucja uze specijalnosti. Ispitno povjerenstvo imenuje ministar iz redova strucnjaka uzih specijalista iz podrucja za koje je odobrena uza specijalizacija.

Clanak 24. Opi uspjeh pristupnika na specijalistickom ispitu i ispitu iz uze specijalnosti ocjenjuje se s »polozio« ili »nije polozio«. Ocjena se donosi veinom glasova clanova ispitnog povjerenstva i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o polaganju specijalistickog ispita. Obrazac zapisnika o polaganju specijalistickog ispita propisat e posebnim pravilnikom ministar. Po zavrsetku specijalistickog ispita zapisnik se s cjelokupnom dokumentacijom dostavlja ministarstvu. Clanak 25. Doktoru medicine koji je polozio specijalisticki ispit izdaje se uvjerenje. Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovoga clanka propisat e posebnim pravilnikom ministar. Ministarstvo vodi evidenciju o doktorima medicine koji su polozili specijalisticki ispit. Clanak 26. Pristupnik koji ne polozi specijalisticki ispit prvi puta, moze ga ponoviti u roku koji zapisnicki utvrdi ispitno povjerenstvo, a koji ne moze biti krai od 30 dana, niti dulji od 90 dana od dana polaganja ispita. Ako pristupnik ne polozi ispit drugi put, moze ga jos jedanput ponoviti kroz daljnjih 90 dana. Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne polozi ispit, upuuje se na ponovno obavljanje specijalistickog usavrsavanja u trajanju koje odredi ispitno povjerenstvo, a koje ne moze biti krae od 90 dana. Troskove dodatnog specijalistickog usavrsavanja iz stavka 2. ovoga clanka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz clanka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika. Ako pristupnik ne pristupi polaganju ispita ili odustane od zapocetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije polozio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitno povjerenstvo, a koji ne smije biti dulji od 90 dana. Troskove ponavljanja ispita snosi sam pristupnik. Clanak 27. Po polozenom specijalistickom ispitu stjece se naziv specijalist odreene grane specijalnosti. Clanak 28. Uz prethodno pribavljeno misljenje Hrvatske lijecnicke komore, ministar moze doktorima medicine specijalisticki staz obavljen u inozemstvu priznati djelomicno ili u cijelosti ako uvjeti i program specijalizacije obavljene u inozemstvu te stecene kompetencije bitno ne odstupaju od uvjeta, programa i kompetencija propisanih ovim Pravilnikom. Clanak 29. Kvalitetu specijalistickog usavrsavanja doktora medicine provjerava ministarstvo. Ministarstvo imenuje strucna povjerenstva za utvrivanje cinjenica vaznih za provjeru kvalitete specijalistickog usavrsavanja doktora medicine (u daljnjem tekstu: strucno povjerenstvo) te ujedno predlaze metode procjene kvalitete. Strucno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri clana, po jednog predstavnika medicinskog fakulteta, Hrvatske lijecnicke komore i strucnog drustva Hrvatskog lijecnickog zbora, koje delegira svog

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 5

predstavnika u odgovarajuoj sekciji Europske udruge medicinskih specijalista (UEMS). Svi clanovi strucnog povjerenstva moraju biti specijalisti one medicinske grane za koju obavljaju provjeru kvalitete izvoenja specijalistickog usavrsavanja i moraju ispunjavati uvjete za glavnog mentora iz clanka 9. ovoga Pravilnika. Strucno povjerenstvo obavlja provjere zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalisticko usavrsavanje prema strukturiranim obrascima i na nacin utvren u Povelji Udruge specijalista Europske unije, koja se objavljuje na web-stranici ministarstva. Strucno povjerenstvo predlaze ministru poduzimanje odgovarajuih mjera utvrenih odredbama ovoga Pravilnika u slucaju negativnog misljenja o kvaliteti specijalistickog usavrsavanja doktora medicine. Clanak 30. Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz clanka 3. i 4. ovoga Pravilnika mogu u roku 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti ministarstvu zahtjev za davanje rjesenja o ovlastenju za provoenje specijalistickog usavrsavanja. Zahtjev treba sadrzavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela) te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz clanka 3. ili 4. ovoga Pravilnika. O svakoj promjeni uvjeta iz clanka 3. ili 4. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna je izvijestiti ministarstvo u roku 30 dana od dana nastale promjene. Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 3. ovoga clanka specijalizantima nee biti priznato specijalisticko usavrsavanje, a zdravstvenoj ustanovi rjesenjem e se oduzeti ovlastenje za provoenje specijalistickog usavrsavanja. Clanak 31. Doktori medicine koji su specijalisticki staz zapoceli obavljati prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika zavrsit e specijalisticki staz prema planu i programu odreenom rjesenjem o odobrenju specijalizacije, a specijalisticki ispit polagat e prema odredbama Pravilnika o specijalistickom usavrsavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine« br. 33/94, 53/98, 64/98, 97/99, 84/01 i 43/03), odnosno Pravilnika o specijalistickom usavrsavanju doktora medicine (»Narodne novine« br. 73/08 i 154/08). Clanak 32. Rjesenja o ovlastenju za provoenje specijalistickog usavrsavanja dana sukladno clanku 30. stavku 1. Pravilnika o specijalistickom usavrsavanju doktora medicine (»Narodne novine« br. 73/08 i 154/08) ostaju na snazi danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Clanak 33. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaziti Pravilnik o specijalistickom usavrsavanju doktora medicine (»Narodne novine« br. 73/08 i 154/08). Clanak 34. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-03/09-01/191 Urbroj: 534-07-09-1 Zagreb, 7. rujna 2009. Ministar mr. Darko Milinovi, dr. med., v. r.

Prilog broj I.

PROGRAM SPECIJALIZACIJA I UZIH SPECIJALIZACIJA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. obiteljska medicina javno zdravstvo (uza spec.: zdravstvena ekologija) epidemiologija (uza spec.: zdravstvena ekologija) medicina rada i sporta skolska medicina medicinska mikrobiologija s parasitologijom transfuzijska medicina interna medicina (uze spec.: kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, nefrologija, hematologija, reumatologija, alergologija i klinicka imunologija, endokrinologija i dijabetologija, internisticka onkologija, intenzivna medicina) infektologija (uza spec.: intenzivna medicina) pedijatrija (uze spec.: ped. kardiologija, ped. neurologija, ped. nefrologija, ped. gastroenterologija, ped. pulmologija, ped. endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma, ped. hematologija i onkologija, neonatologija, med. genetika, ped. alergologija i klinicka imunologija, intenzivna medicina) neurologija (uza spec.: intenzivna medicina) psihijatrija (uze spec.: psihoterapija, forenzicka psihijatrija, socijalna psihijatrija, djecja i adolescentna psihijatrija, alkoholizam i druge ovisnosti, biologijska psihijatrija) dermatologija i venerologija (uze spec.: pedijatrijska dermatologija, dermatoloska onkologija) fizikalna medicina i rehabilitacija (uza spec.: reumatologija) radiologija (uze spec.: intervencijska radiologija, neuroradiologija, ultrazvuk) radioterapija i onkologija nuklearna medicina anesteziologija, reanimatologija i intezivno lijecenje (uza spec.: intenzivna medicina) opa kirurgija (uze specijalizacije: traumatologija, torakalna kirurgija, digestivna (abdominalna) kirurgija, kardijalna kirurgija, plasticna kirurgija, vaskularna kirurgija, kirurska onkologija, intenzivna medicina) djecja kirurgija neurokirurgija maksilofacijalna kirurgija (uza spec.: plasticna kirurgija glave i vrata) urologija (uze spec.: andrologija, transplantacija bubrega, urodinamika i neurourologija, urolitijaza, uroloska onkologija) ortopedija (uze spec.: djecja ortopedija, traumatologija lokomotornog sustava) ginekologija i opstetricija (uze spec.: fetalna medicina i opstetricija, humana reprodukcija, ginekoloska onkologija, uroginekologija) otorinolaringologija (uze spec.: plasticna kirurgija glave i vrata, audiologija, fonijatrija) oftalmologija (uze spec.: prednji segment oka, straznji segment oka, kirurgija vjea i orbite, djecja oftalmologija i strabologija, glaukomatologija, neurooftalmologija) klinicka farmakologija s toksikologijom patoloska anatomija

9. 10.

11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.

STRANICA 6 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

30. klinicka citologija 31. sudska medicina 32. hitna medicina

1. Naziv specijalizacije: OBITELJSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 1 mjesec i 15 dana kirurgije 1 mjesec i 15 dana ginekologije i opstetricije 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja 1 mjesec dijagnostike 1 mjesec poslijediplomski studij POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 6 mjeseci BOLNICKI ODJELI 5 mjeseci i 15 dana SPECIJALISTICKE AMBULANTE 3 mjeseca i 15 dana AMBULANTA OBITELJTSKE MEDICINE 12 mjeseci GODISNJI ODMORI 3 mjeseca Definicija Obiteljski doktor medicine je specijalisticki obrazovan doktor medicine za pruzanje osobne, primarne, kontinuirane i sveobuhvatne zdravstvene zastite pojedincima i obiteljima u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest. Jedinstvena je upravo sinteza svih navedenih funkcija. On lijeci pacijente, koji su ga izabrali svojom voljom, u ordinaciji, u domovima pacijenata, a prati ih kad se lijece u poliklinici ili bolnici. Obiteljski lijecnik cuva i unapreuje zdravlje, pravovremeno otkriva i dijagnosticira bolesti, provodi lijecenje i rehabilitaciju pojedinaca i obitelji u njihovu prirodnom okruzju. Naglasak je na cuvanju i unapreenju zdravlja i razvoju zdravih stilova zivota i sprecavanju zaraznih i nezaraznih bolesti i invalidnosti (Modificirano po Leeuwenhorstu). Tijekom trogodisnjeg specijalistickog obrazovanja obiteljski doktor medicine je osposobljen: A) ­ za organizaciju i opremanje ordinacije obiteljske medicine; nabavku opreme i potrebnog sanitetskog materijala, ­ za timski rad i suradnju s clanovima uzeg i sireg zdravstvenog tima, te voenje svog tima, ­ za voenje potrebnih evidencija, registara i propisane administracije i dokumentacije, ­ za analizu i praenje zdravstvenog stanja pucanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog lijecnika, ­ za predlaganje potrebnih protuepidemijskih i drugih mjera za sprecavanje bolesti, ­ za racionalno koristenje prostora, opreme i drugih resursa u svom svakodnevnom radu, ­ za komunikaciju sa svima unutar i izvan sustava zdravstva koji mogu pomoi u integriranoj zdravstvenoj skrbi pucanstva. B) ­ za provoenje programa mjera zdravstvene zastite dojencadi, male i predskolske djece kako onih preventivnih tako i onih kurativnih kod najcesih bolesti ove grupe stanovnistva;

­ za provoenje mjera zastite zdravlja zena u vezi s normalnom trudnoom, poroajem i babinjama. Da radi na unapreenju i poticanju dojenja, te da provodi preventivne mjere zastite od malignih bolesti i sudjeluje u programu planiranja obitelji, ­ za provoenje mjera zastite zdravlja starih osoba uz pravovremenu prevenciju kronicnih i degenerativnih bolesti, ­ za provoenje programa mjera i pravodobnog otkrivanja najcesih malignih bolesti u pucanstvu kao sto su rak dojke, grlia maternice, koze, usne supljine, bronha i plua, prostate, debelog crijeva i drugih lokalizacija, ­ za provoenje grupnog rada sa skupinama kronicnih bolesnika prvenstveno onih koji su oboljeli od kardio-vaskularnih bolesti, kronicnih plunih bolesti, ulkusne bolesti, reumatoloskih bolesti, dijabetesa i slicno, ­ za provoenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjeivanja pojedinaca i grupa koristei se persuazijom i ostalim suportivnim metodama psihoterapije, Balintovom metodom i sl. (individualno i grupno), ­ za provoenje kunog lijecenja, njege i rehabilitacije u kui bolesnika, ­ za ocjenu radne sposobnosti i nesposobnosti te za izbor i promjenu zanimanja, i ­ za provoenje terminalne skrbi. C) ­ za pravovremeno otkrivanje, dijagnosticiranje i lijecenje svih najcesih bolesti koje se u populaciji pojavljuju i za koje je osposobljen prema programu specijalizacije obiteljske medicine. Za koje je sve strucne poslove osposobljen vidi se iz programa specijalizacije po pojedinim medicinskim strukama koje su ukljucene u ovaj program specijalizacije. D) ­ za kriticko koristenje literature i primjenu novih spoznaja i dostignua u svom svakodnevnom radu, ­ za trajnu edukaciju i osuvremenjivanje svog znanja i umijea i usavrsavanje stavova, ­ za eticki odnos prema pacijentima, korisnicima zdravstvene zastite, kolegama i suradnicima, ­ za postovanje zakonskih propisa i propisa Lijecnickog udruzenja i Komora. Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 1 mjesec i 15 dana kirurgije (15 dana rada na bolnickim odjelima, 1 mjesec u kirurskoj i uroloskoj ambulanti): a) Tijekom staza na bolnickom odjelu specijalizant bi trebao: savladati postupak preoperativne pripreme i postoperativnog praenja bolesnika te sudjelovati u izvoenju najcesih manjih operativnih zahvata. b) Tijekom staza u kirurskoj i uroloskoj ambulanti specijalizant bi morao: napraviti 30 primarnih obrada rana, 20 sekundarnih obrada, 5 obrada opeklina, 10 fiksacija povreda ekstremiteta, privremenih i trajnih, 10 kateterizacija mjehura i 5 stavljanja trajnog katetera, 20 palpacija prostate, postavljati indikacije za najcese operativne zahvate, obaviti 20 evaluacija traumatoloskih problema (analiza RTG slika i odreivanje terapijskih mogunosti). ­ 1 mjesec i 15 dana ginekologije i opstetricije (15 dana rada na bolnickim odjelima, 1 mjesec u ginekoloskoj i trudnickoj ambulanti)

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 7

a) Tijekom staza na bolnickom odjelu specijalizant radi 1 tjedan na odjelu za ginekologiju, a 1 tjedan u raaoni. Tijekom boravka na ginekoloskom odjelu specijalizant bi trebao sudjelovati u bolnickom lijecenju najcesih ginekoloskih bolesti ukljucujui i prisustvovanje operativnim zahvatima, a na odjelu za ocuvanje trudnoe sudjelovati u izvoenju i razlicitih terapijskih zahvata. Tijekom boravka u raaoni specijalizant bi trebao aktivno raditi u raaoni 3 dezurstva po 24 sata (priprema za porod, voenje poroda, zbrinjavanje novoroenceta i babinjace). b) Tijekom staza u ginekoloskoj ambulanti specijalizant mora obaviti: 30 ginekoloskih pregleda (spekulumima i bimanualno), sudjelovati u postavljanju dijagnoze, provoenje terapije i praenje bolesnica, mora uzeti najmanje 30 briseva po Papanikolau i analizirati 30 nativnih preparata, obraditi 20 zena vezanih za kontracepciju (indikacije i kontraindikacije) i 20 zena kod kojih se primjenjuje nadomjesna hormonalna terapija. Tijekom staza u ambulanti za trudnice specijalizant bi trebao: obraditi 30 trudnica s normalnom trudnoom u razlicitim fazama trudnoe, prepoznati kad je trudnoa patoloska i znati gdje uputiti bolesnicu te sudjelovati u lijecenju steriliteta. ­ 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja - rad na bolnickim odjelima Tijekom staza na odjelu specijalizant bi trebao: savladati preoperativnu pripremu bolesnika, sudjelovati u voenju bolesnika tijekom postupaka anestezije (lokalne i ope), aktivno sudjelovati u voenju bolesnika na odjelima intenzivne skrbi (postoperativne, internisticke i u ambulantama za bol). ­ 1 mjesec dijagnostike Tijekom staza u biokemijskom i hematoloskom laboratoriju (15 dana), svaki specijalizant bi trebao savladati: nacin uzimanja materijala, cuvanje i transport materijala te izvedbu najcesih laboratorijskih pretraga, ali i pripreme bolesnika za izvoenje pretraga te upoznati nacine osiguranja kvalitete rada laboratorija. Tijekom rada u mikrobioloskom laboratoriju (1 tjedan) specijalizant bi trebao svladati uzimanje i nasaivanje materijala za mikrobioloske pretrage (20 briseva gornjeg respiratornog trakta i 10 briseva uretre, 20 stolica, 20 urina, 10 ejakulata, 20 uzimanja krvi te uzimanja materijala za ostale pretrage). Tijekom boravka na odjelima za RTG i ultrazvucnu dijagnostiku specijalizant bi trebao savladati indikacije i kontraindikacije te nacine pripreme bolesnika i izvoenja najcesih pretraga. ­ 1 mjesec ukljuciti se u poslijediplomski studij kao i prakticne vjezbe u fakultetskim ambulantama ope/obiteljske medicine.

1.7. 1.8. 1.9. 1.10. 1.11. 1.12. 1.13. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Komunikacijske vjestine, teske komunikacije 8 16 16 Zdravstveni odgoj 5 5 5 Organizacija rada u ambulanti 1 3 1 Voenje ambulante kao poslovne jedinice 1 2 1 Prostor oprema 1 2 0 Medicinska dokumentacija 1 2 3 Principi timskog rada 1 3 4 Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zastite 12 6 0 Razvoj socijalne medicine 2 0 0 Razlike u konceptima zastite zdravlja 1 3 0 Zdravstveno stanje u svijetu i u nas 2 1 0 Demografska kretanja i populaciona politika 3 0 0 Teorije organizacije, specificnost organizacije na podrucju zastite zdravlja 2 1 0 Upravljanje 2 1 0 Zastita zdravlja u drustvenim zajednicama 22 14 0 Opa metodologija 10 8 0 Ekologija 6 4 0 Socijalna zastita 6 2 0 Medicinska sociologija 6 6 0 Zdravstvena ekonomika 6 6 0 Epidemiologija 10 4 6 Specificna zastita skolske djece 6 0 4 Specificna zastita radnika 8 2 4 Medicinska psihologija 10 6 0 Zastita dusevnog zdravlja: bolesti ovisnosti 4 4 8 Seminarski rad, analiza 0 30 0 Rad u oglednoj ambulanti 1 mjesec

Ukupno: 114 138 62 U toku semestra polazu se kolokviji iz sljedeih kolegija: medicinska sociologija, zdravstvena ekonomika, epidemiologija, zastita dusevnog zdravlja i medicinska psihologija. Polaznik je obavezan izraditi seminarski rad, ocjena kojega ulazi u ocjenu zavrsnog, diplomskog ispita. II. semestar 1. Organizacija, metode i sadrzaji rada u djelatnosti obiteljske medicine 48 40 40 1.1. Zastita zdravlja obitelji 4 4 6 1.2. Antenatalna zastita 8 4 12 1.3. Zastita dojencadi i male djece 20 10 10 1.4. Zastita starijih ljudi 1.5. Kune posjete, Kuno lijecenje 4 4 4 1.6. Lijecnicka torba 1 1 1 1.7. Narucivanje na preglede 1 2 1 1.8. Upuivanje na specijalisticke konzultacije 1 3 0 1.9. Zastita terminalnih bolesnika 1 3 1 1.10. Patronazna skrb 2 2 3 1.11. Mogunost znanstveno istrazivackog rada 2 3 1 2. Zastita zdravlja u drustvenim zajednicama 13 13 0 2.1. Preventivne aktivnosti 5 5 0 2.2. Aktivna i sportska rekreacija 4 4 0 2.3. Izvanredna stanja 4 4 0

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ OBITELJSKE MEDICINE ­ 6 mjeseci Nastavni sadrzaji u organiziranom dijelu nastave obuhvaaju sljedee: I. semestar I. Organizacija rada, metode i sadrzaji rada u djelatnosti obiteljske medicine: 30 50 40 1.1. Povijest, definicija i profil lijecnika 3 0 0 1.2. Znanstvena osnova 3 0 0 1.3. Principi rada 1 2 0 1.4. Specificnost morbiditeta i mortaliteta 1 1 1 1.5. Klinicke metode: specificnost anamnestickog, dijagnostickog i terapijskog postupka 3 9 9 1.6. Specificnost odnosa lijecnik bolesnik 1 2 0

STRANICA 8 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

3. 3.1. 3.2 3.3. 3.4 3.5 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Zastita bolesnika koji boluju od kronicnih nezaraznih bolesti 30 40 16 Organizacija 2 2 2 Hipertenzija, koronarna bolest i kronicna srcana slabost 6 9 6 Seerna bolest, pretilost i kronicni metabolicki poremeaji 6 9 6 Cerebrovaskularna bolest 4 4 2 Druge kronicne bolesti 12 14 0 Zastita onkoloskih bolesnika 5 5 6 Medicinska genetika 4 4 4 Klinicka farmakologija 12 10 4 Informatika za lijecnike obiteljske medicine 6 0 8 Medicinska psihologija ­ intervencije 0 10 25 Izrada diplomskog rada 2 0 0

Ukupno: 120 118 108 U toku semestra polazu se kolokviji iz sljedeih kolegija: zastita onkoloskih bolesnika, medicinska genetika, informatika i klinicka farmakologija. Na zavrsetku semestra, preostali sadrzaji I i II semestra polazu se u obliku diplomskog ispita u pismenom (test) i usmenom obliku (komisija od 3 clana). Ocjena diplomskog rada ulazi u zavrsnu ocjenu diplomskog ispita.

i u prijemnoj ambulanti, te radi u specijalistickim ambulantama usporedno na nacin i po rasporedu kako radi i njegov mentor. Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rjesava internist. Posebice, tijekom rada u specijalistickim ambulantama specijalizant izvodi samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnosticke i terapeutske procedure karakteristicne za specijalnost. Na odjelu specijalizant mora samostalno obraditi najmanje 40 pacijenata, a u prijemnoj ambulanti najmanje 40 pacijenata Ne kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran nacin) prodiskutirati jednu internisticku temu i evidentirati napredak specijalizanta. Jednom mjesecno za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana. Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o internistickim temama, a u razradi teme sudjeluju mentori internisti i mentori obiteljske medicine ­ voditelji grupa specijalizanata.

STAZ NA BOLNICKIM ODJELIMA ­ 5 mjeseci i 15 dana Infektologija ­ 1 mjesec SADRZAJ RADA: Rad na bolnickom odjelu u trajanju od mjesec dana uz najmanje 4 smjene dezurstava na odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni doktor medicine i zaduzen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnosticki i terapijski proces. Tijekom staza specijalizant radi najmanje 4 puta kao mlai doktor medicine u prijemnoj ambulanti sa svrhom ucenja rjesavanja hitnih stanja u infektologiji, te ucenja rjesavanja uobicajenih i razlicitih infektoloskih problema. Specijalizant radi na odjelu, dezura na odjelu i u prijemnoj ambulanti usporedo ­ na nacin i po rasporedu kako radi i njegov mentor. Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rjesava infektolog. Posebice, tijekom rada na odjelu mora samostalno, uz nadzor mentora, obraditi najmanje 15 pacijenata, a u prijemnoj ambulanti najmanje 40 pacijenata. Na kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran nacin) prodiskutirati jednu infektolosku temu i evidentirati napredak specijalizanta. Jednom mjesecno za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana. Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o infektoloskim temama, a u razradi teme sudjeluju mentori infektolozi i mentori obiteljske medicine ­ voditelji grupa specijalizanata. Interna medicina ­ 3 mjeseca SADRZAJ RADA: Rad na bolnickom odjelu u trajanju od tri mjeseca uz najmanje 10 smjena dezurstava na odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni lijecnik i zaduzen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnosticki i terapijski proces. Takoer, specijalizant sudjeluje u radu specijalistickih ambulanti (najmanje po 3 dana u svakoj specijalistickoj ambulanti). Specijalizant radi na odjelu, dezura na odjelu

Pedijatrija ­ 1 mjesec i 15 dana SADRZAJ RADA: Rad na bolnickom odjelu u trajanju od mjesec dana uz najmanje 6 smjena dezurstava na odjelu i prijemnoj ambulanti odjela (pod nadzorom mentora). Specijalizant na odjelu radi puno radno vrijeme kao sobni doktor medicine i zaduzen je za nekoliko pacijenata koje vodi kroz dijagnosticki i terapijski proces. Takoer, specijalizant sudjeluje u radu specijalistickih ambulanti kroz 15 dana (najmanje po 2 dana u svakoj specijalistickoj ambulanti). Specijalizant radi na odjelu i dezura na odjelu i prijemnoj ambulanti uporedo na nacin i po rasporedu kako radi i njegov mentor. Tijekom rada specijalizant se mora upoznati sa svim zdravstvenim problemima koje rjesava pedijatar. Posebice, tijekom rada u specijalistickim ambulantama specijalizant izvodi samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnosticke i terapeutske procedure karakteristicne za specijalnost. Na odjelu i tijekom ambulantnog rada spe cijalizant mora samostalno, uz nadzor mentora, obraditi najmanje 80 pacijenata, od kojih 20-ero dojencadi, 20-ero mlae predskolske djece, 20-ero starije predskolske djece i 20-ero skolske djece. Na kraju radnog tjedna mentor mora sa specijalizantom (na strukturiran nacin) prodiskutirati jednu pedijatrijsku temu i evidentirati napredak specijalizanta. Jednom mjesecno (dva puta tijekom staza na pedijatriji) za sve specijalizante organizira se radni sastanak u trajanju od 1,5 dana. Okupljanje specijalizanata ima oblik seminarske rasprave o pedijatrijskim temama, a u razradi teme sudjeluju mentori pedijatri i mentori obiteljske medicine ­ voditelji grupa specijalizanata. STAZ U SPECIJALISTICKIM AMBULANTAMA ­ 3 mjeseca i 15 dana Neurologija (specijalisticki staz u ambulanti) ­ 15 dana SADRZAJ RADA: Rad sa mentorom u specijalistickim ambulantama neurologije. Tijekom rada specijalizant e se upoznati sa svim dijagnostickim mogunostima neuroloske djelatnosti. Specijalizant mora samostalno (uz nadzor mentora) izvesti ­ kompletan neuroloski status (fizikalni pregled) 30 zahvata ­ prosudbu osteenja motornih funkcija 10 zahvata ­ prosudba osteenja senzornih funkcija 10 zahvata ­ prosudbu gubitka vestibularnih funkcija 10 zahvata ­ interpretacija dijagnostickih nalaza 20 zahvata

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 9

Oftalmologija (specijalisticki staz u ambulanti) ­ 15 dana SADRZAJ RADA: Rad u oftalmoloskoj ambulanti uz mentora Specijalizant mora samostalno ili pod nadzorom uciniti: ­ funkoskopski pregled 25 zahvata ­ odreivanje virusa Snellenovim tablicama 25 zahvata ­ odreivanje vidnog polja raznim metodama 10 zahvata ­ odstranjivanje stranog tijela konjuktive 10 zahvata ­ odstranjivanje stranog tijela roznice 10 zahvata ­ tonometrija Otorinolaringologija (specijalisticki staz u ambulanti) ­ 15 dana SADRZAJ RADA: Rad u prijemnoj ambulanti ORL odjela i specijalistickim ORL ambulantama. ­ rinoskopski pregled spekulima 25 zahvata ­ otoskopski pregled ceonim ogledalom 20 zahvata ­ otoskopski pregled otoskopom 20 zahvata ­ indirektni laringoskopski pregled 15 zahvata ­ tamponada nosa 5 zahvata ­ ispiranje vanjskog uha 20 zahvata ­ interpretacija audiovestibulograma 10 zahvata Psihijatrija (specijalisticki staz u ambulanti) ­ 15 dana SADRZAJ RADA Rad u ambulanti za krizna stanja (najmanje jedan tjedan). Rad u psihijatrijskoj ambulanti pod nadzorom mentora. Prisustvovanje i sudjelovanje u radu psihoterapijske grupe (najmanje tjedan dana). Dermatologija (specijalisticki staz u ambulanti) ­ 15 dana SADRZAJ RADA: Obavezan rad u prijemnoj ambulanti (jedan tjedan). Obavezan rad u specijalistickim ambulantama (jedan tjedan): ­ izvesti intrakutani alerg. test 10 zahvata ­ uzeti uzorak roznatog sloja koze kod sumnje na svrab 10 zahvata ­ uzeti bris vulve, uretre, vagine 10 zahvata ­ pripremiti razmaz iscjetka genitala, obojiti ga metilenskim modrilom i pod mikroskopom prepoznati 10 zahvata ­ provesti terapiju N2, elektrokauterizaciju 20 zahvata ­ uzeti uzorak za mlkolosku analizu 10 zahvata Reumatologija i fizikalna terapija (specijalisticki staz u ambulanti) ­ 1 mjesec SADRZAJ RADA: Rad u ambulanti (dva tjedna). Rad u fizikalnoj terapiji (dva tjedna): ­ prepoznati izljev u zglobu (belotman patele i periartikularne burze) 10 zahvata ­ procijeniti funkcionalno stanje lokomotornog aparata mjerenjem opsega pokreta zgloba, muskulature, indeksa gibljivosti kraljeznice 10 zahvata ­ paravertebralne, intraartikularne aplikacije 20 zahvata ­ dijagnosticke procedure 20 zahvata ­ terapijske procedure (staticke vjezbe, kineziterapija, krioterapija, diadinamske struje, UZV, i dr.) 20 zahvata

RAD U OGLEDNOJ AMBULANTI OBITELJSKE MEDICINE ­ 12 mjeseci Edukativni cilj je osposobiti specijalizanta za samostalan rad i voenje ambulante obiteljske medicine. Tijekom rada pod vodstvom mentora specijalizant treba: ­ poznavati najcese akutne i kronicke bolesti, njihov prirodni tijek, metodologiju i mogunosti lijecenja ­ usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema moze biti povezano s odnosima u obitelji ­ poznavati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu ­ usvojiti saznanje kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okolisa i socijalnih cinitelja ­ razumjeti razvoj i ponasanje pojedinca i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje ­ biti sposoban prepoznati one meu svojim bolesnicima koji imaju posebne potrebe i odgovarajue reagirati na te potrebe ­ poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako vodi ti bolesnika kroz taj sustav.

NASTAVNI SADRZAJI ­ konzultacija u obiteljskoj medicini (tijekom godine dana oba viti prosjean broj konzultacija, podjednak broju koji obavi mentor u toj istoj ambulanti) te primijeniti potrebne dijagnosticke i terapijske vjestine ­ Kune posjete bolesnicima, samostalne i sa mentorom ­ Kuno lijecenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provoenje, terminalna skrb za bolesnika) ­ preskripcija lijekova ­ ocjena radne sposobnosti ­ uspostavljanje registra (liste) bolesnika (oblikovanje kartoteke) ­ voenje medicinske dokumentacije (SOAP) ­ uspostavljanje registra bolesnika za posebno ugrozene skupine (predskolska djeca, zene, stariji) ­ uspostavljanje registra bolesnika prema odreenom problemu ili kronicnoj bolesti (dijabeticari, hipertonicari, izbjeglice, ratni veterani i sl.) ­ oblikovanje i rad grupa kronicnih bolesnika ­ voenje savjetovalista za dojencad i predskolsku djecu ­ voenje savjetovalista prema vlastitom interesu (za debele, za onkolosku skrb, za mladez, za antenatalnu skrb i sl.) ­ odgovarajua procjena pojedinog screening programa i njegovo provoenje i evaluacija rezultata u praksi ­ organizacija rada u ambulanti (radno vrijeme, koristenje telefona za savjetovanje i narucivanje bolesnika na preglede u ambulantu, sustav narucivanja, evidencija poziva za kune posjete) ­ voenje ambulante kao poslovne jedinice (duznosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem) ­ financijsko poslovanje ambulante (razliciti izvori i nacini financiranja primjerice glavarina, posebni programi, preventivne aktivnosti, dodatna sredstva za istrazivanja i edukaciju, plaanje pojedinih usluga, plaanje osnovnih troskova ambulante) ­ poznavanje i suradnja sa svim sluzbama koje sudjeluju u zdravstvenoj zastiti, posebice na lokalnoj razini. Napomena: Svi predvieni sadrzaji se moraju kolokvirati i uvjet su za nastavak specijalizacije.

STRANICA 10 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

2. Naziv specijalizacije: JAVNO ZDRAVSTVO

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njegovih ispostava 1 mjesec Zupanijskog poglavarstva ­ nadlezni odjeli za rad, socijalnu skrb i zdravstvo 1 mjesec Skole narodnog zdravlja »A. Stampar« 2 mjeseca Skole narodnog zdravlja »A. Stampar« POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca PRAKTICNI RAD U ODABRANIM USTANOVAMA ZDRAVSTVENE I SOC. SKRBI TE ORGANIMA DRZAVNE UPRAVE POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU 23 mjeseca GODISNJI ODMOR 3 mjeseca Definicija i cilj 1. Javno zdravstvo kao medicinska struka bavi se utjecajem drustvenih cinitelja na zdravlje i bolesti kao i na organiziranje zdravstvene zastite. Prakticna se djelatnost struke odrazava u organizaciji zdravstvene zastite. 2. Cilj specijalizacije je osposobljavanje doktora medicine za specijalizirane poslove s podrucja javnog zdravstva, kao sto su organizacija zdravstvene zastite i management u zdravstvu, zdravstveno gospodarstvo, planiranje i programiranje zdravstvene zastite te rjesavanje specificnih problema prevencije drustveno uvjetovanih bolesti i pojava koje utjecu na zdravstveno stanje pucanstva. Program specijalizacije: ­ 2 mjeseca Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i njegovih ispostava Polaznik se upoznaje sa organizacijom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i vrstama zdravstvenog osiguranja. ­ 1 mjesec nadlezni odjeli za rad, socijalnu skrb i zdravstvo zupanije Polaznik se upoznaje s organizacijom rada odjela i poglavarstva, s aktivnostima i akcijama koje odjel provodi te sudjeluje u njihovom izvoenju. ­ 1 mjesec Skole narodnog zdravlja »A. Stampar« Polaznik boravi i sudjeluje u radu Edukacijskog medijskog centra na akcijama i zadacima zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja. ­ 2 mjeseca Skole narodnog zdravlja »A. Stampar« Polaznik sudjeluje u radu najmanje 2 istrazivacka projekta iz podrucja javnog zdravstva, zastite okolisa, socijalne medicine, epidemiologije, promocije zdravlja ili drugih javnozdravstvenih podrucja, a prema izboru mentora.

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZ JAVNOG ZDRAVSTVA ­ 4 mjeseca Oblik rada: Predavanja odabranih strucnjaka, seminarski radovi te provjera usvojenih znanja (cca 1/3 predvienog vremena). Kroz individualni rad s mentorom rjesavanje pojedinih odabranih projektnih zadataka (cca 2/3 predvienog vremena)

Program poslijediplomskog studija obuhvaa slijedee neophodne teme: 1.1. Organizacija zdravstvene zastite ­ principi organizacije zdravstvene zastite, zdravstveni sustav Republike Hrvatske, meunarodni zdravstveni sustavi, zdravstvene ustanove, obrazovanje zdravstvenih kadrova, tipovi zdravstvenih osiguranja, zakonska regulativa iz podrucja zdravstva i zdravstvenog osiguranja 1.2. Planiranje u zdravstvu ­ teorija i strategija planiranja, metode planiranja (utvrivanje potreba, daljih i blizih ciljeva, zdravstvenih prioriteta, ocjena izvedivosti programa te vrednovanje uspjesnosti programa ukljucujui operativna istrazivanja). 1.3. Zdravstveno gospodarstvo ­ teorija gospodarstva, odnosi u gospodarstvu, financiranje u zdravstvu, analiza poslovanja u zdravstvu, predvianje i planiranje investicija 1.4. Management u zdravstvu ­ koncepcija, metode i tehnika managementa, metode rukovoenja i upravljanja u zdravstvu, strucni nadzor, vrednovanje kvalitete rada. 1.5. Socijalno uvjetovane bolesti ­ demografske, socijalno-gospodarstvene i zdravstvene znacajke pucanstva, utjecaj ljudske zajednice na zdravlje, ocjena zdravstvenog stanja pucanstva, socijalno uvjetovane bolesti (prepoznavanje faktora rizika, skupina pod poveanim rizikom, mogunosti i intervencije), sudjelovanje zajednice u zastiti zdravlja. 1.6. Medicinska sociologija ­ sociolosko odreenje zdravlja i bolesti te socioloski aspekti zdravlja i bolesti. 1.7. Medicinsko pravo ­ medicinska etika, pravo i obveze osiguranika, pravni aspekti financiranja u zdravstvu. 1.8. Epidemiologija ­ epidemioloske metode, opa epidemiologija, specijalna epidemiologija. 1.9. Zdravstveni odgoj i prosvjeivanje ­ metode zdravstvenog odgoja, savladavanje vjestine intervjua, rad s grupom, izrada zdravstveno odgojnih sredstava i pomagala, uloga zdravstvenog odgoja u unapreenju zdravlja i usvajanju zdravijeg nacina zivota, tjelesni odgoj i zdravlje, spolna higijena i planiranje obitelji, vrednovanje zdravstveno odgojnih programa. 1.10. Zdravstvena ekologija ­ izvori i vrste onecisenja u zraku, vodi, tlu, hrani i zdravstveni ucinci faktora okolisa: senzori, toksicni, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski Komunalna higijena, higijena prehrane Metodologija procjene i analize rizika. Sanitacija okoline. 1.11. Zdravstvena informatika ­ postojei informaticki sustavi u nasem zdravstvu, izobrazba za rad na racunalu (savladavanje jednog od programa za pisanje teksta, odnosno unos podataka) 1.12. Zdravstvena statistika ­ temelji deskriptivne i analiticke statistike, demografska, vitalna i zdravstvena statistika. 1.13. Socijalna skrb ­ organizacija socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj (socijalna sluzba i ustanove).

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 11

Za pristupanje specijalistickom ispitu iz javnog zdravstva uvjet su polozeni kolokviji, ispiti i zavrsni ispit predvieni u poslijediplomskom studiju.

PRAKTICNI RAD U ODABRANIM USTANOVAMA ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE SKRBI TE ORGANIMA DRZAVNE UPRAVE POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU (RAD U UZOJ STRUCI) ­ 23 mjeseca 1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zupanijski zavodi za javno zdravstvo ­ 9 mjeseci Tijekom specijalizacije polaznik u okviru Sluzbe za socijalnu medicinu sudjeluje i izrauje analizu zdravstvenog stanja pucanstva odreenog podrucja, analizu odabranog zdravstvenog (socijalno uvjetovanog) problema uz prijedlog mjera intervencije, sudjeluje u izradi zdravstvenog plana i programa mjera zdravstvene zastite, upoznaje se s organizacijom zdravstva na pripadajuem podrucju, s nacinom donosenja propisa i zakona iz oblasti zdravstvene zastite. Upoznaje se s radom pojedinih postojeih registara. Na podrucju higijene okolisa sudjeluje u praenju i interpretaciji pokazatelja stanja okolisa i interpretaciji nalaza te u toksikoloskom vrednovanju aditiva i ostalih onecisenja hrane. Upoznaje se s radom u DDD sluzbi (modernim sredstvima za DDD i tehnikom rada). Na podrucju zdravstvenog odgoja radi s grupama te kreira predlozak jednog zdravstveno-odgojnog pomagala. 2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Tijekom specijalizacije polaznik se upoznaje s radom ministarstva, posebice s radom sanitarne inspekcije. 3. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i njegove ispostave ­ 1 mjesec Polaznik se upoznaje s prakticnim aspektima financiranja zdravstvene zastite, analizom zdravstvene potrosnje i investicija u zdravstvu te odgovarajuom dokumentacijom. 4. Zavod za urbanizam i prostorno planiranje ­ 1 mjesec Upoznavanje s problemima urbane ekologije, s urbanistickim planovima, posebno s aspekta planskog koristenja prostora, energije, tijeka prometa i lokacije proizvodne djelatnosti. 5. Ekoloska inspekcija pri Ministarstvu zastite okolisa, prostornog ureenja i graditeljstva ­ 1 mjesec Upoznavanje s organizacijom i prakticnim radom ekoloskog inspektora u zastiti i monitoringu okolisa, katastrom zagaivaca te studijama utjecaja na okolis. 6. Primarna zdravstvena zastita ­ 3 mjeseca U primarnoj zdravstvenoj zastiti polaznik prati dnevnu kazuistiku, odlazi u kune posjete (10 posjeta), radi grupno s kronicnim bolesnicima (najmanje 4 grupna sastanka), uocava glavne javno zdravstvene probleme, prati organizaciju rada. 7. Higijensko-epidemioloski odjel (na primarnoj razini) ­ 2 mjeseca Polaznik sudjeluje u radu higijensko-epidemioloske sluzbe: u epidemioloskom izvidu, zdravstvenim pregledima i nadzoru nad odreenim kategorijama stanovnistva, prijavi i registraciji zaraznih i drugih bolesti koje se obvezno prijavljuju, sistematskim pregledima ugrozenih populacijskih skupina te planiranju i provedbi jednog programa intervencije.

8. Bolnica ­ 2 mjeseca Polaznik se upoznaje s organizacijom bolnice, njezinom funkcionalnom povezanosu, koordiniranjem rada, upravom i rukovoenjem te temeljnim gospodarstvenim aspektima. Tijekom boravka analizira jedan od organizacionih problema bolnice (npr. hospitalne infekcije, opskrbu lijekovima i sanitetskim materijalom i sl.). 9. Centar za socijalnu skrb ­ 1 mjesec Polaznik sudjeluje u radu savjetovalista (5 intervjua), upoznaje se s postojeim ustanovama socijalne skrbi na terenu, odlazi u terenski obilazak socijalnih slucajeva i predlaze mjere intervencije. 10. Ustanova za socijalnu skrb ­ 1 mjesec Polaznik se upoznaje s organizacijom ustanove, rukovoenjem, izvorima financiranja i analizom troskova 11. Drzavni zavod za statistiku ­ 15 dana Polaznik se upoznaje s organizacijom prikupljanja i obrade podataka te analizom demografskih i drugih statistickih podataka. 12. Humanitarne organizacije Polaznik se upoznaje s postojeim humanitarnim organizacijama, njihovim ciljevima, planovima i programima te mogunostima njihovog povezivanja sa zdravstvenom zastitom s ciljem unapreenja zdravlja pucanstva. UZA SPECIJALIZACIJA JAVNOG ZDRAVSTVA je 2a. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA Trajanje uze specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godisnji odmori)

Definicija 1. Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja se bavi proucavanjem, sprecavanjem (prevencijom) i suzbijanjem svih faktora okoline potencijalno stetnih za zdravlje covjeka. 2. Uzom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije doktor medicine ­ specijalist iz javnog zdravstva i epidemiologije se usmjereno osposobljava da moze u potpunosti sagledati svu kompleksnost odnosa izmeu faktora zivotne i radne okoline i zdravlja. Kroz uzu specijalizaciju stjecu se potrebna znanja i vjestine s kojima se samostalno i suvereno mogu rjesavati problemi glede pojave bilo koje bolesti i bolesnog stanja vezanih uz faktore onecisene, zagaene ili unistene okoline kroz analizu i ocjenu stanja, rasvjetljavanje pitanja uzoraka i uzrocnika, planiranje i provoenje mjera za sprecavanje i suzbijanje bolesti i bolesnih stanja, te kroz provoenje navedenih mjera i evaluaciju rezultata. Plan: TRAJANJE PODRUCJE I PROBLEMATIKA 2 mjeseca Teoretska i seminarska nastava 5 mjeseci Sanitarna inspekcija 1 mjesec Ekoloska inspekcija 2 mjeseca Industrijska i klinicka toksikologija 1 mjesec Urbanizam i prostorno planiranje 1 mjesec Industrijska ekologija 1 mjesec Pitke i povrsinske vode 1 mjesec Otpadne vode 1 mjesec Otpadna tvar (smee) 2 mjeseca Prehrana

STRANICA 12 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca

Atmosfera Podosfera Komunalna higijena Buka i vibracija Ionizantno i neionizantno zracenje Godisnji odmor

Uza specijalizacija iz zdravstvene ekologije sastoji se od:

A) TEORETSKE 1 SEMINARSKE NASTAVE KROZ INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM. Zdravstvena ekologija je, uz nuzna prakticna znanja, u znatnoj mjeri teorijska disciplina. Stoga je u programu uze specijalizacije nuzno imati vise od minimalnih 100 sati po godini (ukupno 200 sati) organizirane teorijske i seminarske nastave. Predvieno je ukupno 320 sati, po 100 sati u svakoj godini. B) RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA UZU SPECIJALIZACIJU (TZV. OBILASCI). Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja zahtijeva ovla davanje i stjecanje prakticnih znanja i neophodnih iskustava iz onih medicinskih struka s kojima je epidemiologija najvise poveza na zajednickom problematikom i suradnjom. C) RAD U UZOJ STRUCl ­ ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI. Kroz rad u samoj uzoj struci ­ zdravstvenoj ekologiji osigurava se stjecanje neophodnog iskustva i rutine u radu s problemima i bolestima vezanim uz zagaenu okolinu kao i rutine u drugim sva kodnevnim poslovima svog radnog mjesta. Istodobno usavrsava se posebno znanje i tehnika potrebna za rad supspecijalista zdravstve nog ekologa (laboratorijske metode i tehnike, tehnike planiranja programiranje i evaluacije, zakoni i njegove interpretacije).

Program: Ad. A. TEORETSKA I SEMINARSKA NASTAVA: kroz individualni rad s mentorom u trajanju od 2 x 160 sati godisnje, odnosno ukupno 320 sati ili 2 mjeseca. Definicija i ciljevi zdravstvene ekologije. Faktori okoline: Ekoloski pristup zdravlju, ocuvanje i unapreenje zdravlja kontrolom okoline. Razvoj ekoloske ideje u medicini. Ekoloski osvrt na zdravstveno stanje u svijetu. Prioritetni ekoloski problemi. Ekoloske razlike u fizikalnoj, kemijskoj i socijalnoj okolini. Etika i okolina. Ucinci faktora okoline na zdravlje: senzorni, toksicni, mutageni, karcinogeni i reprodukcijski Principi dobivanja granicnih vrijednosti. Metodologija procjene i analize rizika. Upravljanje rizikom. Studije utjecaja na okolinu. Zdravstveno-ekoloski geografski informacijski sistemi. Daljinska istrazivanja. Zakonodavstvo u zastiti okoline. Zastita okoline kao sastavni dio sistema planiranja u nas. Interdisciplinarnost. Izvori i vrste onecisenja u zraku, vodi, tlu, hrani i utjecaj na zdravlje. Buke vibracija i zracenja u okolini ocjena razine faktora okoline, organizacija nadziranja, asanacija. Ad B. RAD U SPECIJALNOSTIMA POTREBNIM ZA UZU SPECIJALIZACIJU IZ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE (»OBILASCI«) OBILAZAK UKUPNO TRAJE 10 MJESECI I SADRZI: B.1. Rad u sanitarnoj inspekciji ­ 5 mjeseci Uloga, zadaci, mjesto organizacija. Zakonske osnove, tehnike rada, strucna suradnja.

Prakticni rad sanitarnog inspektora u nadzoru nad: lokacijom i izgradnjom industrijskih i stambenih zgrada, objekata za snabdijevanje vodom, prometnih i drugih objekata; sprecavanjem i suzbijanjem bolesti provoenjem opih i posebnih mjera za zastitu zdravlja radnika; proizvodnjom i prometom hrane i predmeta ope uporabe koji podlijezu sanitarnom nadzoru; izvorima ionizirajueg zracenja; proizvodnjom i prometom lijekova i otrova; higijenskim uvjetima u skolama, zdravstvenim ustanovama, javnim lokalima i drugim javnim objektima; otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima; osobama zaposlenim na poslovima na kojima svojim zdravstvenim stanjem mogu ugroziti zdravlje ljudi; mjerama zastite zraka od zagaivanja; odrzavanjem cistoe na javnim povrsinama i dispozicijom otpadne tvari; dispozicijom industrijskih otpadaka. B.2. Rad u ekoloskoj inspekciji ­ 1 mjesec Uloga zadaci, organizacija Zakonske osnove. Tehnike rada. Suradnja uprave i zdravstva. Praktican rad ekoloskog inspektora u zastiti i monitoringu okoline. Katastar zagaivaca. Informacijski sustavi za zastitu okolisa. Studije utjecaja na okolinu. Provoenje analize rizika. Upravljanje okolinom i rizikom. B.3. Rad na podrucju industrijske i klinicke toksikologije ­ 2 mjeseca B3.1. 15 dana rada na stanici za hitnu medicinsku pomo B3.2. 15 dana rada na odjelu za toksikologiju klinickog bolnickog centra B3.3. 15 dana rada na odjelu za djecju toksikologiju klinike za zastitu majke i djeteta B3.4. 7 dana rada u Zavodu za toksikologiju B3.5. 7 dana rada u laboratoriju za klinicku toksikologiju klinickog bolnickog centra. Osnove toksikologije: apsorpcija, prijetvor, eliminacija otrova. Definicija klasifikacije i mehanizam djelovanja ekoloskih otrova. Analiza ugrozenosti zdravlja od ekoloskih otrova. Eksperimentalna toksikologija. Zdravstveni ucinci najcesih otrova. Toksicna, antigena i karcinogena svojstva metala. Otrovanja metalima, metaloidima. Otrovni plinovi i pare: zagusljivci i nadrazljivci. Narkoticni plinovi. Alifatski ugljikovodici. Alkoholi. Efekat nitrita. Halogeni ugljikovodici. Sumporovodik. Benzin i derivati. Toksicna methemoglobinemija. Trovanja pesticidima. Karcinogeni u okolisu. Klasifikacija po IARC. Evaluacija karcinogenosti detekcija, prevencija i eliminacija karcinogenih tvari u okolisu. Rad u zavodu za toksikologiju. Klinicka toksikologija. Metode dijagnostike otrovanja. Postupak s klinickim materijalom. Osnovne laboratorijske dijagnostike, metode i testovi. Rad u klinickom toksikoloskom laboratoriju. Terapija otrovanja. Akutna i kronicna trovanja. Profesionalne ekspozicije. Rad na klinickim toksikoloskim odjelima i u Stanici za hitnu medicinsku pomo. B.4 Rad na podrucju urbanizma i prostorno planiranje ­ 1 mjesec B4.1. 15 dana rada u Ministarstvu zastite okolisa, prostornog ureenja i graditeljstva B4.2. 15 dana rada u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i izgradnju Problem odnosa naselja i biosfere, urbane ekologije, prirode urbanih sredina evolucije gradova. Urbanisticki planovi posebno s aspekta planskog koristenja prostora uzimajui u obzir opskrbu energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Metode sprecavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povrsina. Metode revalorizacije prostora. Socijalna ekologija. B.5. Rad u ekologiji rada (Industrijska ekologija) ­ 1 mjesec B.5.1. 15 dana rada u industrijskoj ambulanti 15 dana rada u Odjelu za medicinu rada SNZ »A. Stampar«

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 13

Ekoloski sistem covjek-okolina. Maksimalno dopustene ekspozicije. Maksimalno dopustena optereenja organizma. Metode ocjene ekspozicije. Principi suzbijanja stetnosti. Fizikalni faktori radne okoline (toplinska okolina: jednadzba toplinske ravnoteze, normativi, univerzalni toplinski indeksi, zone udobnosti, zastita od toplinskog osteenja). Buka (analiza buke u okolini, maksimalno dopustene razine buke, tehnicke metode suzbijanja, osobna zastita). Osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvijetljenosti, zastita od bljestanja). Ionizantno zracenje (mjerenje intenziteta zracenja apsorbirane doze, maksimalno dopustene vrijednosti, kolektivna i osobna zastita). Kemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zastita). Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih one cisenja, ponasanje cestica u zraku i respiratornom sustavu, uzimanje uzoraka aerosola, odreivanje koncentracije, raspodjela cestica po velicini, odreivanje respirabilne frakcije, maksimalno dopustena koncentracija aerosola, kolektivna i osobna zastita). Eksplozija plinova i aerosola (donje i gornje eksplozivne granice, temperature zapaljenja, prevencija). Mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zastita na strojevima). Osobna zastitna sredstava. Sanitarni trakt, objekti drustvene prehrane. Suzbijanje degradacije okolisa otpadnim vodama, onecisenjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Metode dijagnostike profesionalnih bolesti (radna anamneza i poznavanje tehnoloskih procesa; simptomatologija i laboratorijske analize). Ad. C. RAD U ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI ­ UKUPNO TRAJANJE 10 MJESECI KROZ: C.1. Rad na izucavanju problematike voda (pitke i povrsinske) ­ 1 mjesec Klasifikacija vode prema namjeni i kvaliteti. Potrebne kolicine vode. Osnove hidromikrobiologije. Izvori i vrste »onecisenja« vodotoka. Vodovodni sistemi. Lociranje i mjerenje tereta zagaenja. Standardne metode kondicioniranja i predkondicioniranja. Specijalni postupci kondicioniranja. Kemijsko i mikrobiolosko zagaenje vode. Standardne pretrage. Zakonska regulativa. Evaluacija i interpretacija rezultata. Laboratorijska ispitivanja vode za pie. Uzimanje i konzerviranje uzoraka vode. Fizikalna analiza vode mikrobioloska analiza vode; dokazivanje organske tvari u vodi; dokazivanje anorganske tvari u vodi; rezidualni klor u vodi; test flokulacije; interpretacija rezultata. Voda i zdravlje. Zastita vode u prirodi. Sanitarni nadzor vode za pie. C.2. Rad na izucavanju problematike otpadnih voda ­ 1 mjesec Osnovne karakteristike otpadnih voda. Industrijske i fekalne otpadne vode, asimilacija kapaciteta vodotoka, kriteriji za ispustanje otpadnih voda. Zakonodavstvo i standardi. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Analiticki postupci ispitivanja karakteristicnih onecisenja otpadnih voda u industriji Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Biorazgradivost organske tvari, principi autopurifikacije. C.3. Rad na izucavanju problematike otpadne tvari ­ 1 mjesec Kuni i industrijski otpaci u gradskim naseljima. Komparacija sastava i kolicina krutih otpadaka u nasim i svjetskim razmjerima.

Suvremeni problemi i metode evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Postojei sistemi prikupljanja, transporta, nasipanja i ostalih metoda konacne dispozicije. Problemi povezani s kompostiranjem, kontroliranim nasipanjem i spaljivanjem otpadaka; uvjeti od kojih zavisi nacin dispozicije otpadaka. Radioaktivni otpad. C.4. Rad na izucavanju problematike prehrane ­ 2 mjeseca Mikrobiolosko i kemijsko onecisenje hrane. Osnovne karakteristike, porijeklo, odrzavanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Higijensko-epidemiolosko znacenje mikroorganizama u namirnicama. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme. Mikrobioloski postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i cuvanje namirnica. Mikrobioloski standardi i mikrobioloska kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Definicija i klasifikacija kemijskog onecisenja. Znacenje kontaminanata u zagaenju hrane. Izvori kontaminacije. Toksikoloska ocjena i fiziolosko znacenje pojedinih grupa kontaminanata. Specifikacija grupa: pesticidi, toksicni metali i nemetali. Halogenizirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slicni produkti. Mikotoksini, antibiotici i hormoni u hrani. Policiklicki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Dusikovi spojevi aminskog tipa. Ostaci otapala i slicne supstancije. Migranti iz ambalaznog materijala. Sanitacija hrane. Zastita od stetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija koristenih za proizvodnju i promet ziveznih namirnica: mljekare, pekare, restorani, kampovi. Prehrana i zdravlje. Faktori koji utjecu na potrosnju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporucene kolicine hrane. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizickog razvoja. Praenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekoloskih trendova u populaciji. Kompjutorizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugrozenih populacijskih grupa. Mjere za unapreivanje prehrane. C.5. Rad na izucavanju problematike atmosfere ­ 1 mjesec Izvori, vrste i sirenje glavnih fizikalnih, kemijskih i bioloskih onecisenja. Akutni i kronicni ucinci na zdravlje. Ocjena onecisenja zraka. Praenje kvalitete zraka. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Osnovni analiticki postupci. Zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije. Metodologija procjene utjecaja na zdravlje. Zastitne mjere u suzbijanju onecisenja zraka. Asanacijski postupci u normalnim i izvanrednim uvjetima. C.6. Rad na izucavanju problematike pedosfere ­ 1 mjesec Pedosfera. Izvori onecisenja. Biolosko onecisenje, kemijsko onecisenje, poljoprivredni otrovi, industrijski, kuni i radioaktivni otpad, kriteriji za deponiranje, propisi osnovne agroekologije. C.7. Rad na izucavanju problematike buke i vibracija ­ 1 mjesec Izvori buke i vibracija. Vrste i klasifikacija. Metode mjerenja, interpretacija rezultata. Demonstrecija upotrebe mjernih instrumenata. Zakonodavstvo. Ocjena individualnog i populacijskog rizika osteenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Kronicno i kumulativno djelovanje. Osteenje sluha, sistemski ucinci. Zastitna sredstva. Postupci prevencije i eliminacije buke. Promet kao izvor buke i vibracija.

STRANICA 14 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

C.8. Rad na izucavanju problematike ionizirajueg i neionizirajueg zracenja ­ 1 mjesec Vrste zracenja. Izvori, nacin sirenja. Odreivanje stupnja zracenja u okolini. Monitoring. Odreivanje stupnja radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i kronicni ucinci na zdravlje. Genetski ucinci metode zastite. Izvori zracenja u medicini. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada. C.9. Rad na izucavanju problematike komunalne higijene ­ 1 mjesec Ekologija naselja; Ekologija stanovanja; zdravo stanovanje; sanitarna tehnika i projektiranje; sanitacija naselja; mjere sanitacije u izvanrednim uvjetima.

1 mjesec rada na HE odjelu maticne ustanove 2 mjeseca rada na znanstvenom projektu Polaznik sudjeluje u radu najmanje jednog znanstvenog projekta iz podrucja epidemiologije, infektologije, interne medicine, ope kirurgije, pedijatrije, neurologije, ginekologije, ili drugih javno-zdravstvenih i preventivnih podrucja u zdravstvenoj i (ili) znanstvenoj ustanovi.

3. Naziv specijalizacije: EPIDEMIOLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 15 dana ope kirurgije 15 dana pedijatrije 15 dana neurologije 15 dana ginekologije 1 mjesec interne medicine 1 mjesec rada na HE odjelu maticne ustanove 2 mjeseca rada na znanstvenom projektu POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA IZ EPIDEMIOLOGIJE 4 mjeseca RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU 10 mjeseci RAD U STRUCI ­ EPIDEMIOLOGIJA 13 mjeseci GODISNJI ODMOR 3 mjeseca Definicija 1. Epidemiologija kao medicinska struka bavi se proucavanjem sprecavanjem (prevencijom) i suzbijanjem masovnih i znacajnih bolesti u populaciji. 2. Specijalizacijom iz epidemiologije doktor medicine se osposobljava da moze suvereno uci u svaki problem u vezi masovne po jave bilo koje bolesti, da moze analizirati i ocijenili stanje rijesiti (rjesavati) pitanja uzroka i uzrocnika, predloziti i planirati mjere za sprecavanje i suzbijanje, kontrolirati provoenje tih mjera, te sam provoditi neke od tih mjera, takoer i evaluirati rezultate. Drugim rijecima, osposobljen je da se uspjesno samostalno bavi problemima etiologije, epidemiologije, prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti ili zbog drugog razloga vazna za stanovnistvo, te evaluacijom rezultata. Program specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 15 dana ope kirurgije 15 dana pedijatrije 15 dana neurologije 15 dana ginekologije 1 mjesec interne medicine upoznavanje etiologije internistickih bolesti

POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA ­ 4 mjeseca Poslijediplomska nastava sastoji se od predavanja, seminara vjezbi strucnih ekskurzija, i provjere znanja (kolokviji, ispiti) u najmanjem trajanju od 520 sati odnosno 4 mjeseca (2 semestra). Program poslijediplomske nastave U programu se moraju obuhvatiti odreene obvezne teme u sljedeem vremenskom odnosu: Opa epidemiologija 140 sati Specijalna epidemiologija 120 sati Ostale teme 260 sati Popis neophodnih tema: ­ Uvodno predavanje: definicija pojedinih preventivnih specijalizacija, dodirne tocke i razlike ­ Opa epidemiologija ­ epidemiologija kao temeljna medicinska znanost ­ epidemiologija i etiologija ­ epidemioloske metode ­ Opa epidemiologija zaraznih bolesti ­ Opa epidemiologija nezaraznih bolesli ­ etika epidemioloskog istrazivanja i intervencije ­ Specijalna epidemiologija ­ specijalna epidemiologija zaraznih bolesti ­ specijalna epidemiologija nezaraznih bolesti ­ epidemiologija u kriznim stanjima ­ Statistika (kratka obnova dodiplomske statistike te maksimum vremena posveen rjesavanju konkretnih statistickih zadaa) ­ Demografija i vitalna statistika ­ Informatika ­ Postojei informacijski sustavi u nasem zdravstvu (bolnicke statistike, vanbolnicke statistike, registri zaraznih bolesti, registri kronicnih bolesti i dr.) ­ Metodika znanstvenog rada ­ Koristenje i citiranje strucne literature ­ Zdravstveni odgoj (metodika) ­ Organizacija zdravstvene sluzbe ­ Organizacija zdravstvene zastite ­ Planiranje i evaluacija zdravstvene zastite ­ Ekonomika u zdravstvu ­ Zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje ­ Medicinska sociologija (poimanje i znacenje zdravlja i bolesti u drustvu, zdravstvene motivacije kod nas i u svijetu danas i u proslosti) ­ Drustveno uvjetovani zdravstveni problemi i njihovo rjesavanje ­ Etika ­ Infektologija ­ odabrana poglavlja ­ Interna ­ odabrana poglavlja ­ Psihijatrija (psiholoske, i psihijatrijske masovne pojave)

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 15

­ Bakteriologija ­ odabrana poglavlja ­ Virusologija ­ odabrana poglavlja ­ Parasitologija ­ odabrana poglavlja ­ Imunologija ­ odabrana poglavlja ­ Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija ­ Zdravstvena ekologija predmet sadrzi: ­ Stetne nokse u okolini (fizikalne, kemijske, bioloske, druge) ­ Sanitacija okoline ­ Komunalna higijena (higijena okoline) ­ Higijena vode ­ Higijena prehrane ­ Sport, rekreacija, tjelesni odgoj i zdravlje ­ Spolna higijena i planiranje porodice ­ Biologija ­ odabrana poglavlja (entomologija, mamologija i dr.) ­ Meunarodna suradnja u zastiti zdravlja

RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA SPECIJALIZACIJU (OBILASCI) ­ 10 mjeseci Oblik rada: individualni, a sastoji se iz dva dijela: a) teorijsko-prakticne nastave b) samostalnog rada Obilazak sadrzi: Infektologija ­ 4 mjeseca PROGRAM: ­ upoznavanje s funkcioniranjem i radom infektoloskog odjela ­ upoznavanje s infektoloskom kazuistikom ukljucujui i tuberkulozu ­ upoznavanje s modernom dijagnostikom i terapijom infektoloskih bolesti ­ samostalan rad U okviru samostalnog rada treba se svladati ­ tehnika pregleda infektoloskog pacijenta ­ kautele rada sa zaraznim bolestima ­ samostalan lijecnicki rad u infektivnom odjelu pregled i anamneza ­ postavljanje dijagnoze ­ odreivanje terapije ­ praenje ucinka terapije ­ referiranje kazuistike ­ na kraju boravka: kolokvij Interna medicina ­ 1 mjesec PROGRAM: ­ upoznavanje s funkcioniranjem internistickog odjela i ambulanti ­ upoznavanje s internistickom kazuistikom ­ upoznavanje s modernom dijagnostikom i terapijom internistickih bolesti vee ucestalosti ­ samostalan rad U okviru samostalnog rada svladati: ­ pregled internistickog pacijenta i anamneza ­ postavljanje dijagnoze ­ odreivanje terapije ­ praenje uspjeha lijecenja ­ referiranje kazuistike ­ na kraju boravka: kolokvij

Mikrobiologija ­ 3 mjeseca PROGRAM: U okviru obilaska obvezno je ukljuciti: ­ bakteriologiju ­ virusologiju ­ parasitologiju ­ imunologiju ­ upoznavanje s radom pojedinih navedenih uzih mikrobioloskih specijalnosti ­ ucenje i uvjezbavanje najvaznijih laboratorijskih tehnika ­ upoznavanje sa spektrom mogunosti pojedinih laboratorija, nacinima uzimanja, cuvanja i slanja materijala i interpretacijom rezultata ­ samostalan rad u laboratoriju U okviru samostalnog rada svladati: ­ kautele rada sa zaraznim materijalom ­ nasaivanje i presaivanje ­ bojenje ­ mikroskopiranje ­ kljuceve identifikacije ­ seroloske pretrage ­ na kraju boravka: kolokvij Rad u sanitarnoj inspekciji ­ 1 mjesec PROGRAM: ­ upoznavanje strukture i organizacije sanitarne inspekcije ­ samostalan rad na poslovima inspekcije u: ­ distribuciji namirnica animalnog porijekla ­ proizvodnji i distribuciji vode ­ izdavanju sanitarnih suglasnosti za uporabne dozvole ­ granicnom prometu Drzavni zdravstveni zavodi ­ 1 mjesec 1 tjedan u zavodu za toksikologiju 1 tjedan u zavodu za transfuzijsku medicinu 1 tjedan u zavodu za kontrolu imunobioloskih preparata 1 tjedan u zavodu za zastitu od zracenja PROGRAM: ­ na svim mjestima: upoznavanje s organizacijom, djelokrugom i nacinom rada RAD U STRUCI (EPIDEMIOLOGIJI) ­ 13 mjeseci Rad na epidemiologiji traje ukupno 13 mjeseci i sadrzi: 1.4 mjeseca rada na poslovima epidemiologa u maticnoj ustanovi 2.3 mjeseca rada u zupanijskom zavodu za javno zdravstvo 3.1 mjesec rada na poslovima DDD-a u organizaciji ili organizacijskoj jedinici koja je registrirana za tu djelatnost 4.5 mjeseci rada u Epidemioloskoj sluzbi drzavnog zavoda za javno zdravstvo (Hrvatski zavod za javno zdravstvo) Oblik rada praktican i teorijsko ­ seminarski, individualan, samostalan 1. 4 mjeseca rada na HE odjelu maticne ustanove, odnosno na mjestu za koje se specijalizira PROGRAM: ­ rjesavanje problema rutinskog rada uz intenzivnu vezu i savjetovanje s voditeljem (mentorom) staza iz epidemiologije ­ praenje zaraznih bolesti, prijavljivanje, izvjestaji

STRANICA 16 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ praenje nezaraznih bolesti ­ epidemioloski izvidi ­ suzbijanje epidemija, ­ obrada i analiza epidemija ­ organizacija obveznog cijepljenja ­ nadzor nad »zivezarima« ­ evaluacija, planiranje ­ rad na hospitalnim infekcijama (za bolnicke epidemiologe) ­ drugi epidemioloski poslovi u vezi s korektnim radnim mjestom ­ na kraju kolokviji kod mentora 2. 3 mjeseca rada u nadleznom zupanijskom zavodu za javno zdravstvo PROGRAM: ­ upoznavanje sa strukturom i radom zupanijskog zavoda za javno zdravstvo ­ sudjelovanje u redovnom radu zavoda na svim odjelima prema uputi i uz nadzor voditelja Epidemioloske sluzbe doticnog zavoda ­ odlazak u zupanijsku ispostavu zavoda za zdravstveno osiguranje i upoznavanje s njezinim radom ­ odlazak u ustanove koje se bave epidemiologijom, bolestima srca, krvnih zila i dijabetesom ­ na kraju: kolokvij kod mentora 3. 1 mjesec rada u DDD sluzbi PROGRAM: ­ upoznavanje s modernim sredstvima za DDD ­ upoznavanje s tehnikama DDD-a ­ praktican rad na poslovima DDD-a U okviru prakticnog rada svladati: ­ priprema djelatnih otopina ­ tehnika primjene DDD sredstava, prskanje, prasenje i dr. ­ polaganje meka ­ kautele rada s otrovnim tvarima Na kraju boravka: kolokvij 4. 5 mjeseci rada u Epidemioloskoj sluzbi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Odjel za zarazne bolesti i Odjel za kronicne nezarazne bolesti) *Ako u zupaniji nije formiran Zavod, obavlja se u drzavnom zavodu PROGRAM : ­ obrada obveznih seminarskih tema u trajanju od najmanje 30 sati Program seminarskog dijela obuhvaa sljedee neophodne teme ­ Definicija epidemiologije, mjesto i uloga epidemiologa u sustavu zdravstvene zastite ­ Epidemioloske metode (primjena na zadacima, kriticka interpretacija rezultata, kriticka metodoloska analiza clanaka) ­ Postojei informacijski sustavi u zdravstvu (detaljno: bolnicka statistika, vanbolnicka statistika zarazne bolesti, registri) ­ Osnove rada s kompjutorom ­ Zakonodavstvo (zakoni, pravilnici i dr., relevantni za rad specijalista epidemiologa) Obavlja se individualno ili u malim skupinama u formi razgovornog izlaganja tema, individualnih zadaa i kolokvija kao organizirana individualna mentorska nastava (najmanje 30 sati) za vrijeme boravka u Epidemioloskoj sluzbi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Ostali program ­ upoznavanje s funkcioniranjem HE sluzbe u Republici Hrvatskoj ­ sudjelovanje u rutinskom radu ­ suzbijanje epidemija, ­ nadzor nad zaraznim bolestima ­ praenje kronicnih nezaraznih bolesti ­ obrada i analiza podataka ­ registri bolesti ­ nadzor nad intrahospitalnim infekcijama ­ principi terenskog rada: prikupljanje uzoraka, cijepljenje, kontakt i suradnja s lokalnom zdravstvenom sluzbom i dr. ­ svladavanje upotrebe kompjutora ­ upoznavanje i sudjelovanje u znanstveno ­ istrazivackom epidemioloskom radu ­ priprema specijalistickog ispita (ucenje uz diskusiju problema s mentorom, izrada specijalistickog rada) ­ na kraju: kolokvij kod mentora VJESTINE I POSTUPCI KOJI SE MORAJU SVLADATI U TIJEKU SPECIJALIZACIJE Popis svih epidemioloskih postupaka i vjestina, koje u specijalizaciji treba svladati, njih ukupno 110, nalazi se u pravilniku: »Nomenklatura postupaka u epidemiologiji i higijensko-epidemioloskoj sluzbi«, Hrvatskog epidemioloskog drustva HLZ. Uz ova medicinska znanja, za specijalista epidemiologije vazno je i znanje stranog jezika, znanje pisanja na pisaem stroju, znanje upravljanja automobilom.

UZA SPECIJALIZACIJA EPIDEMIOLOGIJE je 3a. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

Trajanje uze specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godisnji odmori) Definicija 1. Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja se bavi proucavanjem, sprecavanjem (prevencijom) i suzbijanjem svih faktora okoline potencijalno stetnih za zdravlje covjeka. 2. Uzom specijalizacijom iz zdravstvene ekologije doktor medicine ­ specijalist iz javnog zdravstva i epidemiologije se usmjeren osposobljava da moze u potpunosti sagledati svu kompleksnost odnosa izmeu faktora zivotne i radne okoline i zdravlja. Kroz uzu specijalizaciju stjecu se potrebna znanja i vjestine s kojima se samostalno i suvereno mogu rjesavati problemi glede pojave bilo koje bolesti i bolesnog stanja vezanih uz faktore onecisene, zagaene ili unistene okoline kroz analizu i ocjenu stanja, rasvjetljavanje pitanja uzoraka i uzrocnika, planiranje i provoenje mjera za sprecavanje i suzbijanje bolesti i bolesnih stanja, te kroz provoenje navedenih mjera i evakuaciju rezultata. Plan: TRAJANJE PODRUCJE I PROBLEMATIKA 2 mjeseca Teoretska i seminarska nastava 5 mjeseci Sanitarna inspekcija 1 mjesec Ekoloska inspekcija 2 mjeseca lndustrijska i klinicka toksikologija 1 mjesec Urbanizam i prostorno planiranje 1 mjesec Industrijska ekologija 1 mjesec Pitke i povrsinske vode 1 mjesec Otpadne vode

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 17

1 mjesec Otpadna tvar (smee) 2 mjeseca Prehrana 1 mjesec Atmosfera 1 mjesec Podosfera 1 mjesec Komernalna higijena 1 mjesec Buka i vibracija 1 mjesec lonizantno i neionizantno zracenje 2 mjeseca Godisnji odmor Uza specijalizacija iz zdravstvene ekologije sastoji se od:

A) TEORETSKE I SEMINARSKE NASTAVE KROZ INDIVIDUALNI RAD S MENTOROM Zdravstvena ekologija je, uz nuzna prakticna znanja, u znatnoj mjeri teorijska disciplina. Stoga je u programu uze specijalizacije nuzno imati vise od minimalnih 100 sati po godini (ukupno 200 sati) organizirane teorijske i seminarske nastave. Predvieno je ukupno 320 sati, po 100 sati u svakoj godini. B) RAD U MEDICINSKIM STRUKAMA POTREBNIM ZA UZU SPECIJALIZACIJU (TZV. OBILASCI) Zdravstvena ekologija je medicinska struka koja zahtijeva ovladavanje i stjecanje prakticnih znanja i neophodnih iskustava iz onih medicinskih struka s kojima je epidemiologija najvise povezana zajednickom problematikom i suradnjom. C) RAD U UZOJ STRUCI ­ ZDRAVSTVENOJ EKOLOGIJI Kroz rad u samoj uzoj struci ­ zdravstvenoj ekologiji osigurava se stjecanjem neophodnog iskustva i rutine u radu s problemima i bolestima vezanim uz zagaenu okolinu kao i rutine u drugim svakodnevnim poslovima svog radnog mjesta. Istodobno usavrsava se posebno znanje i tehnika potrebna za rad supspecijalista zdravstvenog ekologa (laboratorijske metode i tehnike, tehnike planiranja, programiranja i evaluacije, zakoni i njegove interpretacije).

PROGRAM: Ad A. TEORETSKA I SEMINARSKA NASTAVA kroz individualni rad s mentorom u trajanju od 2 x 160 sati godisnje, odnosno ukupno 320 sati ili 2 mjeseca. Definicija i ciljevi zdravstvene ekologije. Faktori okoline: Ekoloski pristup zdravlju, ocuvanje i unapreenje zdravlja kontrolom okoline. Razvoj ekoloske ideje u medicini. Ekoloski osvrt na zdravstveno stanje u svijetu. Prioritetni ekoloski problemi. Ekoloske razlike u fizikalnoj, kemijskoj i socijalnoj okolini. Etika i okolina. Ucinci faktora okoline na zdravlje senzorni, toksicni, mutageni, kancerogeni i reprodukcijski Principi dobivanja granicnih vrijednosti. Metodologija procjene i analize rizika. Upravljanje rizikom. Studije utjecaja na okolinu. Zdravstveno-ekoloski geografski informacijski sistemi. Daljinska istrazivanja. Zakonodavstvo u zastiti okoline. Zastita okoline kao sastavni dio sistema planiranja u nas. Interdisciplinarnost. Izvori i vrste onecisenja u zraku, vodi, tlu, hrani i utjecaj na zdravlje. Buke, vibracija i zracenja u okolini: ocjena razine faktora okoline, organizacija nadziranja, asanacija. Ad B. RAD U SPECIJALNOSTIMA POTREBNIM ZA UZU SPECIJALIZACIJU IZ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE (»OBILASCI«)OBILAZAK UKUPNO TRAJE 10 MJESECI I SADRZI: B.1. Rad u sanitarnoj inspekciji ­ 5 mjeseci Uloga, zadaci, mjesto organizacija. Zakonske osnove, tehnike rada, strucna suradnja.

Prakticni rad sanitarnog inspektora u nadzoru nad: lokacijom i izgradnjom industrijskih i stambenih zgrada, objekata za snabdijevanje vodom, prometnih i drugih objekata; sprecavanje i suzbijanje bolesti provoenjem. Opih i posebnih mjera za zastitu zdravlja radnika; proizvodnjom i prometom ziveznih namirnica i predmeta ope uporabe koji podlijezu sanitarnom nadzoru: izvorima ionizantnog zracenja; proizvodnjom i prometom lijekova i otrova; higijenskim uvjetima u skolama, zdravstvenim ustanovama, javnim lokalima i drugim javnim objektima; otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima; osobama zaposlenim na poslovima na kojima svojim zdravstvenim stanjem mogu ugroziti zdravlje ljudi; mjerama zastite zraka od zagaivanja, odrzavanjem cistoe na javnim povrsinama i dispozicijom otpadne tvari; dispozicijom industrijskih otpadaka. B. 2. Rad u ekoloskoj inspekciji ­ 1 mjesec Uloga, zadaci, organizacija. Zakonske osnove. Tehnike rada. Suradnja uprave i zdravstva. Praktican rad ekoloskog inspektora u zastiti i monitoringu okoline. Katastar zagaivaca. Informacijski sustavi za zastitu okolisa. Studije utjecaja na okolinu. Provoenje analize rizika. Upravljanje okolinom i rizikom. B. 3. Rad na podrucju industrijske i klinicke toksikologije ­ 2 mjeseca B3.1. 15 dana rada na stanici za hitnu medicinsku pomo B3.2. 15 dana rada na odjelu za toksikologiju klinickog bolnickog centra B3.3 15 dana rada na odjelu za djecju toksikologiju klinike za zastitu majke i djeteta B3.4. 7 dana rada u Zavadu za toksikologiju B3.5. 7 dana rada u laboratoriju za klinicku toksikologiju klinickog bolnickog centra. Osnove toksikologije: apsorpcija, prijetvor, eliminacija otrova. Definicija klasifikacije i mehanizam djelovanja ekoloskih otrova Analiza ugrozenosti zdravlja od ekoloskih otrova. Eksperimentalna toksikologija. Zdravstveni ucinci najcesih otrova. Toksicna, antigena i karcinogena svojstva metala. Otrovanja metalima, metaloidima. Otrovni plinovi i pare: zagusljivci i nadrazljivci. Narkoticni plinovi. Alifatski ugljikovodici. Alkoholi. Efekat nitrita. Halogeni ugljikovodici. Sumporovodik. Benzin i derivati. Toksicna methemoglobinemija. Trovanja pesticidima. Karcinogeni u okolisu. Klasifikacija po IARC. Evalucija karcinogenosti: detekcija, prevencija i eliminacija karcinogenih tvari u okolisu. Rad u zavodu za toksikologiju. Klinicka toksikologija. Metode, dijagnostike otrovanja. Postupak s klinickim materijalom. Osnovne laboratorijske dijagnosticke metode i testovi. Rad u klinickom toksikoloskom laboratoriju. Terapija otrovanja. Akutna i kronicna trovanja. Profesionalne ekspozicije. Rad na klinickim toksikoloskim odjelima i u Stanici za hitnu medicinsku pomo. B 4. Rad na podrucju urbanizma i prostornog planiranja ­ 1 mjesec B4.1. 15 dana rada u Ministarstvu zastite okolisa, prostornog ureenja i graditeljstva B4.2. 15 dana rada u Zavodu za urbanizam, prostorno planiranje i izgradnju. Problem odnosa naselja i biosfere, urbane ekologije, prirode urbanih sredina, evolucije gradova. Urbanisticki planovi posebno s aspekta planskog koristenja prostora uzimajui u obzir opskrbu energijom, toka prometa i lokacije proizvodnih djelatnosti. Metode sprecavanja neplanirane izgradnje i degradacije zelenih povrsina. Metode revalorizacije prostora. Socijalna ekologija. B5. Rad u ekologiji rada (Industrijska ekologija) ­ 1 mjesec B5.1. 15 rada u Odjelu za medicinu rada SNZ »A. Stampar« Ekoloski sistem covjek-okolina. Maksimalno dopustene ekspozicije. Maksimalno dopustena optereenja organizma. Metode ocjene ekspozicije. Principi suzbijanja stetnosti.

STRANICA 18 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Fizikalni faktori radne okoline (toplinska okolina: jednadzba toplinske ravnoteze, normativi, univerzalni toplinski indeksi. zone udobnosti, zastita od toplinskog osteenja). Buka (analiza buke u okolini, maksimalno dopustene razine buke, tehnicke metode suzbijanja, osobna zastita). Osvjetljenje (mjerenje, standardi i preporuke za rasvjetne sisteme, korekcija nedovoljne osvijetljenosti, zastita od blijestanja). Ionizantno zracenje (mjerenje intenziteta zracenja, apsorbirane doze, maksimalno dopustene vrijednosti, kolektivna i osobna zastita). Kemijski faktori radne okoline. Plinovi i pare (klasifikacija, kolektivna osobna zastita). Aerosoli (klasifikacija korpuskularnih onecisenja, ponasanje cestica u zraku i respiratornom sustavu, uzimanje uzoraka aerosola, odreivanje koncentracije, raspodjela cestica po velicini, odreivanje respirabilne frakcije, maksimalno dopustena koncentracija aerosola, kolektivna i osobna zastita). Eksplozija plinova i aerosola (donje i gornje eksplozivne granice, temperature zapaljenja, prevencija). Mjere sanacije radne okoline (eliminacija, hermetizacija, automatizacija, supstitucija, segregacija, ventilacija, zastita na strojevima). Osobna zastitna sredstva. Sanitarni trakt, objekti drustvene prehrane. Suzbijanje degradacije okolisa otpadnim vodama, onecisenjima atmosfere, industrijskom bukom i krutim otpadnim materijalom. Metode dijagnostike profesionalnih bolesti (radna anamneza i poznavanje tehnoloskih procesa; simptomatologija i laboratorijske analize). Ad C. RAD U ZDRAVSTVENOJ EKOLOGlJI ­ UKUPNO TRAJANJE 10 MJESECI KROZ: C.1 Rad na izucavanju problematike voda (pitke i povrsinske) ­ 1 mjesec Klasifikacija voda prema namjeni i kvaliteti. Potrebne kolicine vode. Osnove hidro mikrobiologije. Izvori i vrste »onecisenja« vodotoka. Vodovodni sistemi. Lociranje i mjerenja tereta zagaenja. Standardne metode kondicioniranja i predkondicioniranja. Specijalni postupci kondicioniranja. Kemijsko i mikrobiolosko zagaenje vode. Standardne pretrage. Zakonska regulativa. Evaluacija i interpretacija rezultata. Laboratorijska ispitivanja vode za pie. Uzimanje i konzerviranje uzoraka vode. Fizikalna analiza vode; mikrobioloska analiza vode; dokazivanje organske tvari u vodi; dokazivanje anorganske tvari u vodi; rezidualni klor u vodi; test flokulacije; interpretacija rezultata. Voda i zdravlje. Zastita vode u prirodi. Sanitarni nadzor vode za pie. C.2. Rad na izucavanju problematike otpadnih voda ­ 1 mjesec Osnovne karakteristike otpadnih voda. industrijske i fekalne otpadne vode, asimilacija kapaciteta vodotoka, kriteriji za ispustanje otpadnih voda. Zakonodavstvo i standardi. Laboratorijsko ispitivanje otpadnih voda. Analiticki postupci i ispitivanja karakteristicnih onecisenja otpadnih voda u industriji. Uzorkovanje i konzerviranje uzoraka. Biorazgradivost organskih tvari, principi autopurifikacije. C.3 Rad na izucavanju problematike otpadnih tvari ­ 1 mjesec Kuni i industrijski otpaci u gradskim naseljima. Komparacija sastava i kolicina krutih otpadaka u nasim i svjetskim razmjerima. Suvremeni problemi i metode evakuacije i dispozicije krutih otpadaka. Postojei sistemi prikupljanja, transporta nasipanja i ostali metoda konacne dispozicije. Problemi povezani s kompostiranjem kontroli-

ranim nasipanjem i spaljivanjem otpadaka uvjeti od koji zavisi nacin dispozicije otpadaka. Radioaktivni otpad. C.4. Rad na izucavanju problematike prehrane ­ 2 mjeseca Mikrobiolosko i kemijsko onecisenje hrane. Osnovne karakteristike, porijeklo, odrzanje i razvoj mikroorganizama u namirnicama. Higijensko-epidemiolosko znacenje mikroorganizama u namirnicama. Alimentarne intoksikacije i toksoinfekcije. Djelovanje mikroorganizama u namirnicama, kvarenje namirnica. Utjecaj postupaka konzerviranja namirnica na mikroorganizme Mikrobioloski postupci u sanitaciji pogona za proizvodnju, javnih objekata za promet i cuvanje namirnica Mikrobioloski standardi i mikrobioloska kontrola namirnica u javnom prometu u svjetlu zakonskih propisa. Definicija i klasifikacija kemijskog onecisenja. Znacenje kotaminanata u zagaenju hrane. Izvori kontaminacije. Toksikoloska ocjena i fiziolosko znacenje pojedinih grupa kontaminanala Specfikacija grupa: pesticidi, toksicni metali i nemetali. Halogenirani bifenili, naftaleni, dibenzoksini i slicni produkti. Mikotoksini Antibiotici i hormoni u hrani. Policiklicki aromatski ugljikovodici i drugi aromati. Dusikovi spojevi aminskog tipa. Ostaci otapala i slicine supstancije. Migranti iz ambalaznog materijala. Sanitacija hrane. Zastita od stetnika, kontrola rukovalaca hranom, sanitarna kontrola proizvodnje hrane. Norme sanitarne tehnologije u konstrukciji prostorija koristenih za proizvodnju i promet ziveznih namirnica mljekare, pekare, restorani kampovi. Prehrana i zdravlje. Faktori koji utjecu na potrosnju hrane i stanja ishranjenosti. Osnovna potreba za hranjivim tvarima i preporucene kolicine hrane. Izbor parametara za ocjenu stanja uhranjenosti i fizickog razvoja. Praenje antropometrijskih karakteristika u svrhu ocjene ekoloskih trendova u populaciji. Kompjuterizacija podataka u cilju ranog otkrivanja ugrozenih populacijskih grupa. Mjere za unapreivanje prehrane. C.5. Rad na izucavanju problematike atmosfere ­ 1 mjesec Izvori, vrste i sirenje glavnih fizikalnih, kemijskih i bioloskih onecisenja. Akutni i kronicni ucinci na zdravlje. Ocjena onecisnja zraka. Praenje kvalitete zraka. Sakupljanje uzoraka atmosfere. Osnovni analiticki postupci. Zakonodavstvo, maksimalne misije i emisije. Metodologija procjene utjecaja na zdravlje. Zastitne mjere u suzbijanju onecisenja zraka. Asanacijski postupci u normalnm i izvanrednim uvjetima. C.6. Rad na izucavanju problematike pedosfere ­ 1 mjesec Pedosfera. Izvori onecisenja. Biolosko onecisenje, kemijsko onecisenje, poljoprivredni otrovi, industrijski, kuni i radioaktivni otpad, kriteriji za deponiranje, propisi osnovne agroekologije. C.7 Rad na izucavanju problematike buke i vibracija ­ 1 mjesec Izvori buke i vibracija. Vrste i klasifikacija. Metode mjerenja, interpretacija rezultata. Demonstracija upotrebe mjernih instrumenata. Zakonodavstvo. Ocjena individualnog i populacijskog rizika osteenja zdravlja izazvanog bukom i vibracijama. Kronicno i kumulativno djelovanje. Osteenje sluha, sistemski ucinci. Zastitna sredstva. Postupci prevencije i eliminacije buke Promet kao izvor buke i vibracija. C.8. Rad na izucavanju problematike ionizantnog i neionizantnog zracenja ­ 1 mjesec Vrste zracenja. Izvori, nacin sirenja. Odreivanje stupnja zracenja u okolini. Monitoring. Odreivanje stupnja radioaktivnosti u raznim medijima. Akutni i kronicni ucinci na zdravlje. Genetski ucinci metode zastite. Izvori zracenja u medicini. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 19

C.9. Rad na izucavanju problematike komunalne higijene ­ 1 mjesec Ekologija naselja; Ekologija stanovanja; zdravo stanovanje; sanitarna tehnika i projektiranje; sanitacija naselja; mjere sanitacije u izvanrednim uvjetima.

4. Naziv specijalizacije: MEDICINA RADA I SPORTA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije UVODNI DIO ­ 1 mjesec profesionalne orijentacije i selekcije ­ 2 mjeseca profesionalne bolesti; bolesti u vezi s radom i industrijska toksikologija ­ 15 dana mentalnog zdravlja ­ 1 mjesec klinicke medicine (kardiovaskularne bolesti 15 dana, bolesti zenskih genitalnih organa 15 dana) ­ 1 mjesec rada u oglednoj ambulanti za medicinu rada i medicinu sporta ­ 15 dana na treninzima i takmicenjima POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ PRAKTICAN RAD GODISNJI ODMOR 6 mjeseci

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ ­ 6 mjeseci Specijalizant je obvezan u toku specijalizacije upisati poslijediplomski studij iz medicine rada i sporta (2 semestra) i poloziti propisane ispite. * Plan poslijediplomskog strucnog studija iz medicine rada i sporta razraen je u Tablici koja je sastavni dio ovog Pravilnika. PRAKTICAN RAD ­ 32 mjeseca 1. Fiziologija rada i sporta u funkciji ocjene radne i sportske sposobnosti ­ 4,5 mjeseca ­ Antropologija i primjena u ergonomiji i kineziologiji ­ 15 dana ­ Mjerenje energetskih kapaciteta i energetske potrosnje pri razlicitim radnim i sportskim aktivnostima ­ 30 dana ­ Funkcionalna ispitivanja respiracijskog sustava ­ 15 dana ­ Funkcionalna ispitivanja kardiovaskular. sustava ­ 30 dana ­ Funkcionalna ispitivanja motorickih sposobnosti (lokomotorni sustav) ­ 30 dana ­ Funkcionalna ispitivanja vida ­ 7 dana ­ Funkcionalna ispitivanja sluha ­ 7 dana

Zahvati, pretrage, vjestine: ­ ocitavanje EKG x 100, te izvoenje i interpretacija ergometrijskog testiranja po Bruceu x 20 zdravih i bolesnih osoba ­ UZ srca (orjentacijsko razumijevanje pretrage) ­ izvoenje i interpretacija spiroergometrijskog testiranja x 10 ­ procjena aerobnog kapaciteta pomou indirektnih testova (Astrand, step-test) x 20 ­ interpretacija rezultata spiroergometrije s difuzijskim kapacitetom i plinskom analizom arterijske krvi u mirovanju i optereenju x 10 ­ odreivanje i interpretacija anaerobnog praga x 20 ­ ocitavanje male i velike spirometrije x 20 ­ izvoenje i interpretacija dinamometrije razlicitih pokreta x 20 ­ izvoenje i interpretacija rezultata motorickih testova (jakost, brzina, fleksibilnost, koordinacija, ravnoteza) x 30 ­ izvoenje i interpretacija reakciometrijskih testova x 10 ­ rad s ortoreterom i interpretacija rezultata x 10 ­ perimetrija i interpretacija rezultata x 10 ­ izvoenje i interpretacija audiograma x 10 ­ izvoenje i interpretacija vestibulograma x 10 ­ mjerenje i interpretacija antropometrijskih velicina x 30 ­ utvrivanje konstitucije x 30 ­ utvrivanje sastava tijela x 30 *kolokvij

6 mjeseci 32 mjeseca 4 mjeseca

Definicija Specijalist medicine rada i sporta je doktor medicine obrazovan za pruzanje zdravstvene zastite u vezi s izborom ili promjenom zanimanja, radom, sportom i sportskom rekreacijom, radnim, zivotnim i sportskim okolisem, te poslovima vezanim uz ocjenu invaliditeta i smanjene zivotne aktivnosti iz podrucja osiguranja. Zdravstvena zastita radnika i sudionika u sportu i drugih korisnika obuhvaa ocuvanje fizickog i mentalnog zdravlja, sprjecavanje nastanka ozljeda, profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad i nastanak rane invalidnosti, a u odnosu na uvjete i zahtjeve rada, sportskih aktivnosti, radnog, sportskog i zivotnog okolisa. Specijalist medicine rada i sporta osposobljen je za prevenciju bolesti uzrokovanih faktorima rada, sporta i radne i sportske okoline i prevenciju drugih bolesti, zaposljavanje radnika odnosno selekciju sportasa za poslove i sportsku aktivnost prilagoene njihovim fizioloskim i psiholoskim mogunostima te zastitu radnika i sportasa od stetnih utjecaja po zdravlje. Specijalist medicine rada i sporta sudjeluje u utvrivanju i procjeni rizika stetnih po zdravlje na radnom mjestu ili u sportskoj aktivnosti te ocjenjuje uvjete rada na pojedinim radnim mjestima i sporta pod kojima se odrzavaju trenazne, natjecateljske i rekreacijske aktivnosti. Provodi zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjeivanje radnika i sportasa. Ocjenjuje potrebu uvoenja aktivnih odmora u tijeku radnog procesa u cilju suzbijanja akutnog umora te upuivanja i provoenja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije kronicnog umora. Specijalist medicine rada i sporta osposobljen je uz preventivne aktivnosti i za dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, ocjenu privremene i trajne sprijecenosti za rad te profesionalnu orijentaciju mladezi. Ujedno je osposobljen za iste medicinske postupke u sportskim ozljedama i bolestima, ocjenu privremene i trajne sprijecenosti za sportsku aktivnost te sportsku orijentaciju djece i mladezi.

2. Orijentacija i selekcija ­ 2 mjeseca a) Profesionalna orijentacija i selekcija ­ 1 mjesec Medicina profesionalne orijentacije ­ rad uz specijalistu medicine rada u timu profesionalne orijentacije: · Otvaranje zdravstvenog kartona profesionalne orijentacije · Antropometrijska mjerenja · Funkcionalna dijagnostika · Klinicki pregled

STRANICA 20 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

· Intervju s ispitanikom (ucenik, odrasla osoba), roditeljem, starateljem, poslodavcem · Obilazak skola i poduzea uz upoznavanje s uvjetima rada Orijentacija i selekcija u sportu ­ rad uz specijalista sportske medicine, odnosno medicine rada i sporta · Otvaranje zdravstvenog kartona za selekciju u sportu · Antropometrijska mjerenja · Klinicki pregled · Funkcionalna dijagnostika Psihologija rada: ispitivanje opih intelektualnih sposobnosti, specificnih sposobnosti, psihomotorike, osjetnih funkcija, rad u smjenama, rad na normu, monotoni rad, organizacija radnog vremena, organizacija odmora b) Sudjelovanje u timu za orijentaciju i selekciju: upoznavanje s nacinom timskog rada specijalista medicine rada i sporta i psihologa ­ 1 mjesec Sinteza na razini specijalista medicine rada i sporta: misljenje o daljnjem skolovanju, zeljenom zanimanju, zeljenom sportu Zahvati, pretrage, vjestine: ­ psihologijsko testiranje koje se koristi za ocjenu konativnog statusa i kognitivnih sposobnosti x 10 ­ psihologijsko testiranje koje se koristi za ocjenu stanja sredisnjeg zivcanog sustava x 10 ­ sudjelovanje u izradi misljenja tima za orijentaciju i selekciju x 30 *kolokvij

Zahvati, pretrage, vjestine: ­ Izrada ekspertiza uz ciljanu obradu bolesnika: x 5. Biolosko nadziranje izlozenosti odnosno utvrivanje prisutnosti stetnih tvari ili njihovih metabolita u bioloskom materijalu (krv, mokraa, stolica, ekspirirani zrak, itd). Utvrivanje ranih bioloskih ucinaka izlozenosti. ­ Upoznavanje specificnih metoda pretraga (npr. odreivanje karboksihemoglobina, aktivnosti enzima poput D-DALK, eritrocitnog protoporfirina, metala u bioloskom materijalu); ­ Imunoloske pretrage u svezi s dijagnostikom profesionalnih izlozenosti i osteenja; ­ Mutagenetski testovi. *kolokvij

4. Mentalno zdravlje ­ 1 mjesec Principi dijagnostike najcesih mentalnih poremeaja u radnika i sportasa. Psihoterapijski pristupi neurozama i poremeajima ponasanja, bolesti ovisnosti. Preventivne mjere. Ocjena radne i sportske sposobnosti kod mentalnih poremeaja. *kolokvij 5. Klinicka medicina ­ 12,5 mjeseci A) Bolesti u vezi s radom i sportom i bolesti koje su znacajne u odnosu na gubitak radne i sportske sposobnosti. Dijagnosticki i terapijski postupci te ocjena radne i sportske sposobnosti bolesnika oboljelih od: a. Bolesti respiracijskog sustava 1 mjesec Kronicna nespecificna bolest plua, tuberkuloza plua, neoplazme, akutne bolesti organa za disanje b. Bolesti kardiovaskularnog sustava 1 mjesec i 15 dana Koronarna bolest srca, infarkt, miokardiopatije, arterijska hipertenzija, bolesti periferne cirkulacije c. Bolesti lokomotornog sustava 2 mjeseca Kronicni reumatizam, druge degenerativne bolesti kostanog sustava i zglobova, deformiteti kraljesnice i stopala, akutne bolesti zglobova i misia, rehabilitacija d. Bolesti zenskih genitalnih organa 15 dana Akutne i kronicne upale zenskih genitalija, rano otkrivanje neoplazmi genitalnih organa i dojke. Ocjena radne sposobnosti trudnica. e. Kozne i spolne bolesti 1 mjesec f. Traumatologija 1 mjesec Zbrinjavanje rana ­ mala kirurgija, pristup svjezim prijelomima i iscasenjima, specificne sportske ozljede i osteenja, ozljede sake, prijelomi kostiju, ozljede tetiva i zglobova g. Ortopedija 2 mjeseca Dijagnostika i lijecenje akutnih i kronicnih ozljeda zglobova i misia te bolesti prenaprezanja, specificne sportske ozljede i osteenja h. Rehabilitacija 15 dana Rehabilitacija i ocjena radne i sportske sposobnosti i. Neurologija 15 dana Neuroloska dijagnostika. Rana dijagnoza i prevencija cerebrovaskularnih bolesti. Epilepsija, glavobolje, polineuropatije. Ocjena radne i sportske sposobnosti. j. Stanja i bolesti organa vida 15 dana Bolesti ili mane organa vida. Infekcijske bolesti. Ozljede oka. Bolesti mreznice i ocnog zivca. Glaukom. Katarakta. Vaznost ocnih bolesti

3. Profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom i profesionalna toksikologija ­ 5 mjeseci ­ Konzultativno-specijalisticki pregledi bolesnika upuenih iz ordinacija primarne zdravstvene zastite, specijalistickih ordinacija, bolnickih odjela i invalidskih povjerenstava. Rad se obavlja obvezatno uz specijalista medicine rada. ­ Uviaj i procjena opasnosti radnog mjesta osobe koja je upuena na pregled. ­ Davanje misljenja o profesionalnoj izlozenosti upuenih i pregledanih osoba, profesionalnim osteenjima, terapiji te ocjena radne sposobnosti. Zahvati, pretrage, vjestine: ­ Uzimanje radne anamneze: x 15; ­ Spirometrijsko testiranje uz primjenu bronhodilatatora: x 15; ­ Izvoenje i interpretacija rezultata nespecificnih i specificnih nazalnih i bronhoprovokativnih testova: x 10; ­ Izvoenje i interpretacija rezultata digitalne pletizmografije s termalnim i farmakodinamskim testom: x 10; ­ Ocitavanje RTG snimke saka, laktova i ramena kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu lokalnim vibracijama: x 10; ­ Ocitavanje RTG snimke L-S prijelaza, zdjelice, kukova te SI zglobova kod sumnje na vibracijsku bolest izazvanu opim vibracijama: x 5; ­ Ocitavanje RTG snimke plua i pleure prema kriterijima ILO kod sumnje na profesionalnu pneumokoniozu: x 30; ­ Izvoenje i interpretacija alergoloskih koznih testova na ope i profesionalne alergene. Otrovanja metalima, otrovanja pesticidima, otrovanja plinovima, organskim otapalima, profesionalne bolesti organskih sustava i osjetila uzrokovane bukom, vibracijama, ionizirajuim i neionizirajuim zracenjima, profesionalne maligne bolesti, bolesti u svezi s radom i druge kronicne bolesti koje dovode do smanjenja i gubitka radne sposobnosti.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 21

i refrakcijskih gresaka vida za izbor zvanja i sportske aktivnosti te ocjena radne i sportske sposobnosti. k. Stanja i bolesti organa ravnoteze i sluha 15 dana Poremeaji sluha. Bolesti vestibularnog aparata s poremeajima ravnoteze. Ozljede uha i usne skoljke. Akutne i kronicne bolesti vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Alergija u ORL. Otoskleroza. Morbus Menier. Osteenja i bolesti slusnog zivca. Toksikoloska osteenja labirinta. l. Urgentna medicina 15 dana Urgentna stanja u medicini, procjena stanja svijesti, reanimacija s vjezbom na lutkama za kardiopulmonalnu reanimaciju B) Sintetska i specificna ocjena radne i sportske sposobnosti za navedene bolesti u vezi s radom i sportom te bolesti koje su znacajne u odnosu na gubitak radne i sportske sposobnosti 1 mjesec *kolokvij

6. Radni i sportski okolis, zastita na radu i u sportu, sanitacija ­ 2 mjeseca Prepoznavanje potencijalno stetnih faktora radnog i sportskog okolisa. Ocjenjivanje radnih i sportskih uvjeta: toplinski okolis, osvijetljenost, bljestanje, buka, vibracije, ionizantno i neionizantno zracenje, onecisenje zraka unutarnjeg i vanjskog radnog i sportskog okolisa, opasnost od eksplozija. ZASTITA: organizacija sluzbe zastite, uvjeti za rad i sportsku aktivnost na siguran nacin, zastita od ozljeda, osobna zastitna sredstva. SANITACIJA: opskrba vodom, dispozicija krute, tekue i plinovite tvari u industrijskim pogonima, higijena sanitarnog bloka, garderoba, trenaznih i natjecateljskih prostora, higijena prostorija za odmor i prehranu radnika i sportasa Zahvati, pretrage, vjestine: ­ Sudjelovanje kod mjerenja faktora radnog i sportskog okolisa x 5 ­ Samostalno interpretiranje rezultata mjerenja faktora radnog i sportskog okolisa x 5 *kolokvij 7. Pomorska, podvodna, i hiperbaricna te zrakoplovna medicina ­ 1 mjesec Edukativni cilj je upoznati specijalizanta s osnovama pomorske, podvodne i hiperbaricke medicine 15 dana Edukativni cilj je upoznati specijalizanta s osnovama zrakoplovne medicine 15 dana 8. Rad u oglednim ambulantama medicine rada i medicine sporta ­ 4 mjeseca Edukativni cilj je osposobiti specijalizanta za samostalan rad i voenje ambulante medicine rada i sporta. Tijekom rada pod nadzorom specijalista medicine rada i medicine sporta: specificna zdravstvena zastita radnika i sportasa ­ prethodni lijecnicki pregled radi utvrivanja ope i posebne radne i sportske sposobnosti; periodicki i kontrolni pregledi radnika i sportasa obzirom na spol, dob, uvjete rada i zahtjeve sporta, pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i u sportu i kronicnih bolesti i osteenja (sindromi prenaprezanja); pregledi radnika i sportasa koji se obavezno provode radi okoline, zastite potrosaca i sudionika u sportu; pruzanje neposredne prve medicinske pomoi naglo oboljelom ili ozlijeenom radniku i sportasu na licu mjesta u procesu rada, treninga ili takmicenja; promicanje zdravlja radnika i sportasa; unaprjeivanje higijenskih uvjeta na mjestu rada, treninga i

natjecanja i uvjeta prehrane; ocjenjivanje potrebe uvoenja aktivnih odmora u tijeku radnog procesa u cilju suzbijanja akutnog umora te upuivanja i provoenja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju prevencije kronicnog umora; utvruje sposobnost za bavljenje sportskom rekreacijom te utvruje relativne i apsolutne kontraindikacije; provodi druge preventivne mjere, npr. neobavezno cijepljenje, neobavezni sistematski pregledi. Upoznavanje sa sadrzajem i opsegom rada klupskog lijecnika. Upoznavanje s pravilnikom i postupcima doping kontrole. Zahvati, pretrage i vjestine: ­ prethodni pregledi x 20, periodicki x 30, kontrolni x 15 ­ ocjenjivanje potrebe upuivanja radnika na medicinski programirani aktivni odmor x 15 ­ ocjenjivanje sportske sposobnosti x 30 ­ ocjenjivanje sposobnosti za rekreacijske aktivnosti x 30 ­ obrade za upuivanje na invalidsku komisiju x 10 *kolokvij

PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG STRUCNOG STUDIJA IZ MEDICINE RADA I SPORTA

Fond predavanja Sati seminara Broj bodova Sati ukupno 92 15 15 75 45 30 15 14 10 4 4 15 45 14 30 40 10 16 10 28 45 450

Semestar

Naziv predmeta

Profesionalne bolesti i toksikoI, II 60 logija Sportska medicina I, II 60 Ekoloska analiza radnih uvjeta I, II 20 Zdravstvene opasnosti u tehnoII 10 loskim procesima Psihologija rada i sporta I 10 Fiziologija rada i sporta I 30 Sportsko-rekreacijska medicina II 14 Kronicne bolesti u industrijskih II 16 radnika i sportasa rekreativaca Ocjenjivanje radne i sportske II 30 sposobnosti Organizacija zdravstvene zastite II 6 Odabrana poglavlja medicinske II 12 informatike Kineziologija I 10 Teorija treninga II 28 Ukupno 306 Strucni ili magistarski rad

32 10 20 5

99

Za doktore medicine specijalista medicine rada, za stjecanje specijalizacije medicine rada i sporta, utvruje se slijedei razlikovni PROGRAM: A. Poslijediplomski studij ­ 2 mjeseca 1. Sportska medicina 2. Sportsko-rekreativna medicina 3. Teorija treninga 4. Kineziologija

Vjezbe

STRANICA 22 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

B. Prakticni rad ­ 15 dana 1. Rad na treninzima i takmicenjima

5. Naziv specijalizacije: SKOLSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 36 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 15 dana pedijatrije 2 mjeseca interne medicine 1 mjesec ginekologije 15 dana epidemiologije 2 mjeseca skolske medicine POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ 4 mjeseca RAD U SKOLSKOM DISPANZERU 4 mjeseca ZASTITA MENTALNOG ZDRAVLJA 3 mjeseca SPORTSKA MEDICINA 2 mjeseca PEDIJATRIJA 8 mjeseci i 15 dana INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca i 15 dana GINEKOLOGIJA 1 mjesec ORL 15 dana OFTALMOLOGIJA 15 dana ORTOPEDIJA 15 dana EPIDEMIOLOGIJA 15 dana GODISNJI ODMOR 3 mjeseca Definicija Specijalist skolske medicine je doktor medicine koji samostalno obavlja cjelokupni strucni rad na podrucju zdravstvene zastite skolske djece i mladezi. Specijalist skolske medicine tijekom specijalizacije osposobljen je za: I. 1. Planiranje, provoenje i evaluaciju programa mjera zdravstvene zastite skolske djece i mladezi u cilju ocuvanja i unapreenja zdravlja. 2. Suradnju s uciteljima, profesorima i drugim strucnim sluzbama skole pri praenju zdravlja i razvoja djece i mladezi i rjesavanju zdravstvenih i odgojnih problema. 3. Timski rad i intersektorsku suradnju pri rjesavanju teskoa prilagodbe na skolu, skolskog neuspjeha i drugih problema djece i mladezi. 4. Savjetovalisni rad u vezi sazrijevaikja, zastite reproduktivnog zdravlja, rizicnog ponasanja i navika. 5. Planiranje i provoenje zdravstvenog odgoja. 6. Ocjenu somatske i emocionalne zrelosti u odnosu na dob, te ocjenu neurofizioloskih funkcija i sposobnosti osobito kod djece s neuroloskim poremeajima. 7. Ocjenu sposobnosti za bavljenje sportskim aktivnostima uz primjenu funkcionalnih testova 8. Profesionalnu orijentaciju ucenika i studenata. 9. Nadzor i zdravstvenu skrb o ucenicima s kronicnim Poremeajima zdravlja i smetnjama u razvoju.

10. Voenje rada prvostepenih strucnih komisija za utvrdivanje najpogodnijeg oblika skolovanja za djecu s teskoama u razvoju 11. Planiranje i provoenje cijepljenja i docjepljivanja 12. Higijenski nadzor nad skolom, skolskom prehrarlom i skolskim okolisem te predlaganje potrebnih protuepidemijskih mjera. II. 1. Pravodobnu dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju oboljele djece i mladezi uz koristenje suvremenih medicinskih spoznaja i dostignua 2. Suradnju sa ostalim timovima primarne zdravstvene zastite, saspecijalisticko-konzilijarnom i bolnickom djelatnosu, kao i meusektorsku suradnju u vezi problema pacijenata u skrbi 3. Organizaciju i opremanje ambulante skolske medicine 4. Voenje zdravstvene dokumentacije, administracije i izvestaja Uvodni dio: 6 mjeseci ­ specijalizant provodi staz na odjelu i specijalistickoj ambulanti za endokrinologiju; posebni je naglasak na problematici rasta i razvoja te zastiti djece i adolescenata ­ dijabeticara u skoli; ­ 2 mjeseca interne medicine ­ 1 mjesec u specijalistickim ambulantama ­ 1 mjesec na imunologiji ­ specijalizant se mora upoznati s novim dijagnostickim metodama u internoj medicini. Nadalje, treba upoznati mehanizam nastanka te ranog prepoznavanja bolesti izazvanih imunom reaktivnosu; ­ 1 mjesec ginekologije ­ tijekom rada (prema predvienom programu na ginekoloskom odjelu i ambulanti) specijalizant provodi najmanje 1 mjesec u ambulanti za adolescentice; ­ 15 dana epidemiologije ­ u navedenom razdoblju treba upoznati sustav prijavljivanja zaraznih bolesti i rad na registrima; ­ 2 mjeseca skolske medicine ­ rad u jedinici za zdravstvenu zastitu skolske djece i mladezi odjela za skolsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo (od toga barem 15 dana specijalizant mora provesti u Centru za prevenciju ovisnosti).

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ ­ 4 mjeseca U tijeku specijalizacije specijalizant je obvezan zavrsiti poslijediplomski studij iz skolske medicine u trajanju od dva semestra i poloziti propisane ispite. Program poslijediplomskog studija obuhvaa sljedee kolegije 1. Zdravstvena zastita skolske djece i mladezi 2 Socijalna medicina i organizacija zdravstvene zastite 3. Opa i specijalna epidemiologija 4. Medicinska statistika 5. Zdravstvena ekologija i zastita zdravlja radnika 6. Ortopedski problemi djece i mladezi 7. Zastita vida skolske djece i mladezi 8. ORL problemi djecje dobi 9. Zastita mentalnog zdravlja 10. Ginekologija djecje i adolescentne dobi 11. Sportska medicina PROGRAM RADA U JEDINICI ZA ZDRAVSTVENU ZASTITU SKOLSKE DJECE I MLADEZI ­ 4 mjeseca Specijalisticki staz se obavlja u jedinicama zdravstvene zastite skolske djece i mladezi koje odreuje Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 23

Sadrzaj: Potrebe specificne zdravstvene zastite skolske djece i mladezi. Razvoj zdravstvene zastite ucenika u nas i u svijetu. Fizioloske znacajke skolskog razdoblja, somatski rast i razvoj i cinioci koji na to utjecu. Pojam tempa razvoja. Sekularne promjene rasta. Procjena rasta i ocjena fizioloske zrelosti. Pubertet, kriteriji za ocjenu pubertetskog razvoja. Fizioloske i psiholoske promjene u adolescentnom razdoblju Zdravstvene i socijalne potrebe adolescenata. Mortalitet i morbiditet skolske djece i mladezi. Sistematski i ciljani pregledi. Ocjena zrelosti za skolu. Utjecaj skole i skolovanja na razvoj i zdravlje ucenika. Adaptacija na skolu. Optereenje ucenika skolskim radom. Odgoj, obrazovanje i nastava. Proces ucenja. Individualizacija nastave Umor i odmor. Problematika cjelodnevnog boravka ucenika u skoli. Higijensko uredenje skolskih zgrada i drugih objekata za skolsku djecu i mladezi. acki domovi i duge ustanove za djecu i mladez. Skolska i profesionalna orijentacija djece i mladezi Zastita i skolovanje djece i mladezi sa smetnjama u razvoju i kronicnim bolestima. Specificne potrebe specijalno skolstvo, integracija u redovite skole. Dijagnosticki postupak za razvrstavanje. Zbrinjavanje odgojno zapustenih isocijalno ugrozenih ucenika. Problem skolskog nekkspjeha. Disleksija, disgrafija, diskalkulija. Neprihvatljivo ponasanje djece i mladezi. Pusenje, alkoholizam, ovisnosti ­ mjere prevencije. Zastita reproduktivnog zdravlja mladezi. Organizacija zdravstvene zastite skolske djece i mladezi. Skolski doktor medicine i skolski zdravstveni tim. Suradnja s nastavnicima. Organizacija, zadaci i metode rada jedinice za zdravstvenu zastitu ucenika. Organizacijski modeli u svijetu. Zdravstveni odgoj. Organizacija, planiranje i provoenje zdravstveno-odgojnog rada. ­ zdravstvena propaganda, predavanja, rad u maloj grupi, intervju, izrada zdravstveno odgojnog materijala. Organizacija i voenje savjetovalista za djecu i mladez. Savjetovanje roditelja i nastavnika. Problemi prehrane u skolskom razdoblju. Utjecaj prehrane na rast i razvoj, fizicku i mentalnu kondiciju, imunobiolosku sposobnost i reprodukciju. Energetske i protektivne potrebe. Ocjena stanja uhranjenosti. Poremeaji prehrane, bolesti nepravilne prehrane. Skolske kuhinje. Zastita zubi u skolske djece. Javno zdravstveno znacenje zubnog kvara u djece i mladezi i mjere prevencije. Znacenje ortodontskih anomalija, principi i mogunosti ortodontske terapije. Tijekom staza specijalizant je duzan nauciti i usavrsiti: ­ Dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju oboljelih ucenika, a osobito u svezi sa sposobnosu pohaanja skole ­ Organizaciju i provoenje cijepljenja i drugih protuepidemijskih mjera ­ Zastitu i nadzor nad ucenicima sa kroncnim bolestima i ucenicima sa smetnjama u razvoju ­ Aktivnu i trajnu suradnju sa uciteljima, profesorima i drugim skolskim osobljem, kao i sluzbama socijalne skrbi pri rjesavanju svih problema zdravstvene zastite ucenika ­ Procjenu i timsko rjesavanje problema adaptacije na skolu i skolskog neuspjeha ­ Organizaciju i provoenje sistematskih i ostalih ciljanih pregleda, te evaluacija rezultata ­ Samostalnu organizaciju i provoenje zdravstveno-odgojnog rada s ucenicima, roditeljima i uciteljima uz pripremu zdravstveno-odgojnih materijala ­ Problematiku skolske i profesionalne orijentacije ­ Savjetovanje adolescenata, osobito o zastiti reproduktivnog zdravlja

­ Prevenciju fizickog ponasanja i bolesti ovisnosti ­ pusenja, alkohola, droga ­ Voenje medicinske dokumentacije i registara ­ Analiziranje zdravstvenog stanja i potreba skolske populacije na odreenom podrucju temeljem prikupljenih podataka tijekom rada ­ Suradnju s ostalim timovima primarne zdravstvene zastite, kao i konzilijarnim sluzbama. Tijekom staza specijalizant je obvezan odrzati: ­ 5 predavanja razlicitih tematskih jedinica, od cega jedno za roditelje odnosno ucitelje, a jedno obvezno o problematici reproduktivnog zdravlja ­ 5 intervjua ucitelja u vezi sa aktualnim problemima ucenika ­ 5 intervjua roditelja o aktualnim problemima djece ­ 10 intervjua s ucenicima o aktualnoj problematici ­ 5 grupnih diskusija s adolescentima prema vlastitom izboru, a u skladu s postojeim problemima (pubertet, sazrijevanje, metode kontracepcije, obitelj, pobacaj) ­ 5 savjetovanja ucenika i roditelja o profesionalnoj orijentaciji ­ jedan susret s uciteljima i roditeljima o zdravstvenim ili drugim aktualnim problemima ucenika ­ samostalno izraditi 2 prijedloga za razvrstavanje ucenika s smetnjama u razvoju i 2 prijedloga za najpogodniji oblik skolovanja, ­ samostalno obaviti 120 sistematskih i ciljanih pregleda ucenika i studenata, te 5-10 psiholoskih testiranja ­ izvrsiti epidemioloski izvid skole i skolske kuhinje, napisati izvjestaj i prijedloge za intervencije ­ samostalno organizirati i provesti cijepljenje ucenika jedne skole, prema postojeem programu ­ obaviti prosjean broj pregleda bolesne djece i ostalih intervencija u ambulanti, samostalno i uz nadzor mentora ­ samostalno uzeti anamnezu, obaviti pregled i savjetovanje kontracepciji 10 spolno aktivnih adolescenata ­ izraditi prijedlog plana zdravstvene zastite ucenika jedne skole za razdoblje od jedne skolske godine

ZASTITA MENTALNOG ZDRAVLJA ­ 3 mjeseca Specijalizantski staz se obavlja u jedinicama za zastitu mentanog zdravlja djece i mladezi 2 mjeseca i na odjelu za djecju i adolescentnu psihijatriju 1 mjesec. Specijalizant treba samostalno ovladati metodama ranog prepoznavanja, dijagnostike i terapije najcesih poremeaja mentalnog zdravlja djece i mladezi a osobito u vezi sazrijevanjem i adaptacijom na skolu neuspjeh u skoli, specific. smetnje ucenja, poremeaji ponasanja i socijalne adaptacije, poremeaji emocionalnog funkcioniranja, sindrom emocionalnog pustanja, psihosomatske smetnje, smetnje prehrane i sna, specificni poremeaji razvoja, organski sindrom, psihogene smetnje motorike, neuroze, anksiozna stanja, fobije, mucanje enureza, enkoprza, adolescentna kriza, poremeaji u razvoju seksualnog identiteta opsesije, depresije i suicidalne krize, utjecaj kronicnih bolesti psihicko zdravlje, maloljetnicka delinkvencija, ovisnosti (pusenje, alkohol, psihoaktivne droge). Tehnike i vjestine: psihijatrijska anamneza i status (10 pacijenata), tehnike komunikacije i intervjua, suportivne tehnike (10 pacijenata), rad u maloj grupi i Balintovim grupama (5-10 susreta), screening dusevnih poremeaja, primarna, sekundarna i tercijarna prvencija dusevnih poremeaja djece i mladezi Na zavrsetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem.

STRANICA 24 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

SPORTSKO-MEDICINSKA PRAKSA ­ 2 mjeseca Fiziologija sporta Fizologija pokreta (lokomotorni sustav, upravljanje motorikom); Bioenergetika; Fiziologija sustava za prenos tvari i ener., (disni sustav, kzv srcanozilni sustav, teroregulacija); Fizioloski mehanizmi osnovnih kinezioloskih sposobnosti (koordinacija, fleksibinost, jakost, brzina, izdrzljivost). Vjestine: funkcionalno dijagnosticki postupci za procjenu sposobnosti sustava za kretanje, disni srcanozilnog sustava, postupci za procjenu energetskih kapaciteta (aerobni, anaerobni), postupci za procjenu anaerobnog praga. Sportska medicina Kontrola zdravlja i treniranost sportasa; Sportske ambulante; Sportski dispanzeri; Metodologija sistematskog lijecnickog pregleda sportasa; Antidoping kontrola; Antropometrija i morfoloski tipovi; Metode kontrole, treniranost; Sportsko-medicinski problemi jedinih sportskih disciplina; Prehrana sportasa; Oslobaanje od nastave tjelesnog odgoja u skolama te prilagoeni program; Patoloske manifestacije u toku i nakon tjelesnih napora. Sportske ozljede osteenja; Uzroci ozljeda u sportu i tjelesnom odgoju; Sportske ozljede po vrstama sporta; Treniranost Vjestine: uzimanje antropometrijskih mjera, prevencija i terapija sportskih ozljeda, procjena optereenja organizma pri pojedinim sportskim aktivnostima. Kineziologija Definicija fizicke kulture, fizickog odgoja, tjelesnog vjezbanja, sporta i rekreacije. Zadaci fizickog odgoja. Socioloski problemi sporta. Metode, sredstva i zadaci rekreacije. Metodologija i zakonitost sportskog treninga Obilazak se obavlja na Fakultetu za fizicku kulturu u trajanju od 1 mjeseca. Praenje i prisustvovanje treninzima i natjecanjima jednog sportskog kluba u dogovoru s Fakultetom za tjelesnu kulturu (15 dana). Rad u traumatoloskoj ambulanti za sportske ozljede odgovarajue bolnicke ustanove (15 dana). PEDIJATRIJA ­ 8 mjeseci i 15 dana Kardiologija 1 mjesec i 15 dana Endokrinologija 1 mjesec Pulmologija i alergologija 1 mjesec i 15 dana Gastroenterologija 1 mjesec Hematologija 1 mjesec Nefrologija 1 mjesec Djecja neurologija 1 mjesec i 15 dana Tijekom boravka na turnusu iz pedijatrije specijalizant treba na svakom odjelu obraditi 45 lezeih bolesnika i 20 bolesnika u odgovarajuim specijalistickim ambulantama (ukupno oko 300 lezeih i 140 ambulantnih bolesnika). Specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraivati pacijente, temeljem anamneze, statusa i dostupnih nalaza postaviti radnu i diferencijalnu dijagnozu te predloziti ciljanu dijagnostiku i osnovnu terapiju. Specijalizant treba svladati sve sadrzaje od interesa za specijalista skolske medicine, sa naglaskom na dijagnostiku i terapiju osobito ovih bolesti i stanja: priroene i stecene srcane greske, benigni i patoloski srcani sumovi, reumatska groznica, reumatski karditis, poremeaji srcanog ritma i provoenja, kardiomiopatije, hipertenzija, hipertenzivna srcana bolest, cinioci kardiovaskularnog rizika, neu-

rocinulacijska distonija, varikoziteti nogu, poremeaji rasta i razvoja djeteta, bolesti stitnjace, bolesti nadbubrezne zlijezde, dijabetes, endokrinoloski poremeaji spolnih zlijezda, poremeaji tjelesne tezine, infekcije gornjih disnih puteva, laringitis, traheobronhitis, pneumonije, spasticni bronhitis, bronhalna astma peludna hunjavica, tuberkuloza, autoimune bolesti, mucnina, povraanje, proljev, opstipacija, anoreksija, rekurentna trbusna bol, ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest, akutni abdomen, bolesti jetre ­ hepatitis, ciroza, nasljedni poremeaji metabolizma bilirubina, holelitijaza i holecistitis, anemije, leukoze, bolesti i poremeaji zgrusavanja krvi, proteinurija, hematurija, akutne i kronicne infekcije mokranih puteva, asimptomatske bakteriurije, akutni glomerulonefritis, nefrotski sindrom, kongenitalne anomalije mokranih puteva i vezikoureteralni refluks, epilepsija, neuromuskularne bolesti, konvulzije, poremeaji spavanja, hipekinetski sindrom. Osobitu paznju treba posvetiti skrininzima, postupcima prevencije, profesionalnoj orijentaciji djece s kronicnim i onesposobljavajucim bolestima. Vjestine: snimanje i ocitavanje EKG-a, interpretacija ergonometrijskog nalaza, mjerenje arterijskog tlaka, odreivanje fizioloske zrelosti na temelju kostane zrelosti, procjena razvoja po Tanneru u, odreivanje velicine testisa Praderovim orhidometrom, izvoenje osnovnih endokrinoloskih testova (OGTT i drugih), sastavljanje jelovnika (dijabeticki redukcijski i drugi), izvoenje i interpretacija koznih alergoloskih testova, spirometrija, digitorektalni pregled, indikacija za izvoenje i interpretacija specificnih gastroenteroloskih i nefroloskih testova, uzimanje krvi, indikacije za izvoenje i interpretacija hematoloskih pretraga, neuroloski pregled, terapija hitnih stanja (akutni epilepticki napadaj, astmaticni napadaj, alergijske reakcije i drugo). Na zavrsetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem.

INFEKTOLOGIJA ­ 2 mjeseca i 15 dana Tijekom boravka na odjelu specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraditi najmanje 30 lezeih bolesnika, 30 bolesnika u hitnoj infektoloskoj ambulanti i 30 bolesnika u subspecijalistickim ambulantama. Specijalizant e savladati dijagnostiku i terapiju osobito ovih bolesti crijevne zarazne bolesti, streptokokne bolesti, akutne respi ratorne infekcije, pneumonije, infekcije sredisnjeg zivcanog sustava, infektivne bolesti praene osipom, hepatitis, leptospiroze, status febrilis, bakterijemija, AIDS i zastita od AIDS-a, program obaveznog cijepljenja, kontraindikacije za pojedina cjepiva i komplikacije cijepljenja Vjestine: uzimanje urina, briseva, nasaivanje materijala na podloge i ocitavanje rezultata, lumbalna i pleuralna punkcija. Na zavrsetku turnusa znanje se provjerava kolokvijem. GINEKOLOGIJA ­ 1 mjesec Tijekom boravka na odjelu specijalizant mora samostalno i pod nadzorom mentora obraditi najmanje 15 lezeih bolesnika, 10 bolesnika u hitnoj ambulanti i 15 pacijentica u ambulanti za djecu i adolescente. Specijalizant e savladati dijagnostiku i terapiju poremeaja menstruacijskog ciklusa amenoreju i dismenoreju, upalne bolesti zenskih spolnih organa, tumori zenskih spolnih organa i dojki. Usvojiti znanja o anomalijama tijekom razvoja spolnih organa, promjenama i patologiji u pubertetu, problemima trudnoe, pobacaja te metodama i sredstvima koja se primjenjuju u planiranju obitelji Osobitosti grae i funkcije zenskih spolnih organa u djecoj i adolescentnoj dobi. Anomalije u razvoju spolnih organa. Pubertet. Pubertas praecos, pubertas tarda. Menarhe. Anovulacijska krvarenja

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 25

Varijacije u nastupu menarhe. Ovarijski ciklus u prvim ginekoliskim godinama. Poremeaji menstruacijskog ciklusa ­ dijagnoza i terapija. Dismenoreja Amenoreja. Upale spolnih organa. Fertilitet u adolescentno doba. Obiljezja trudnoe u adolescentica, metode i sredstva planiranja potomstva ­ kontracepcija (rad u grupi). Vjestine: (15 dana u specijalistickoj ambulanti i savjetovalistu za djecju i adolescentnu ginekologiju) ­ pregled dojke, ginekoloski pregled, pregled trudnice, uzimanje brisa po Papnicolau, odreivanje stupnja cistoe rodnice, uzimanje mjere za dijafragmu, izvoe nje testa na trudnou, izvoenje progesteronskog testa, laboratorijska obrada i interpretacija nalaza za oralnu hormonsku kontracepciju.

tuberkuloze. Epidemiologija kronicnih nezaraznih bolesti. Epidemiologija dermatoza u skolskoj dobi. Alergijske kozne bolesti, akne, dermatomikoze. Suprotno prenosi ve bolesti u adolescentnom razdoblju. Vjestine: epidemioloski izvid na terenu i uzimanje uzoraka Vjestine: uzimanje kvalitetnog klinickog uzorka prema dijagnostickim indikacijama.

6. Naziv specijalizacije: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA S PARASITOLOGIJOM

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca infektologije 3 mjeseca intenzivne skrbi BAKTERIOLOGIJA 7 mjeseci i 15 dana VIROLOGIJA 6 mjeseci i 15 dana PARASITOLOGIJA 4 mjeseca MIKOLOGIJA 1 mjesec EPIDEMIOLOGIJA 1 mjesec KLINICKA MIKROBIOLOGIJA 12 mjeseci POSLIJEDIPLOMSKA NASTAVA 6 mjeseci GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci ­ 3 mjeseca infektologije ­ odjel za odrasle (1 mjesec) i za djecu (1 mjesec), ambulanta (1 mjesec) Tijekom rada na infektoloskom odjelu specijalizant se upoznaje: s klinickom slikom i osnovnim laboratorijskim znacima infektivnih bolesti; s uzimanjem uzoraka za mikrobiolosku pretragu, interpretacijom mikrobioloskog nalaza u sklopu drugih laboratorijskih nalaza, klinickih znakova i simptoma infektivnih bolesti; s nacelima antimikrobne terapije i klinicko-laboratorijske korelacije antibiograma; s klinickim znacenjem preliminarne i definitivne dijagnostike uzrocnika infekcije. Predviena znanja: ­ uzimanje anamneze ukljucujui i epidemiolosku anamnezu, ­ odreivanje diferencijalne dijagnoze najcesih klinickih sindroma ­ akutne respiratorne infekcije, infekcije CNS-a, akutnih i kronicnih gastroenterokolitisa, trovanja hranom, akutne infekcije mokranog sustava i spolnoprenosivih infekcija, egzatematicnih infekcija djecje dobi, groznice nepoznatog uzroka, septickih stanja, akutnih i kronicnih virusnih hepatitisa, ­ odreivanje mikrobioloskih, biokemijskih i citoloskih pretraga koje su pokazatelji infektivnih bolesti, te ­ sudjelovanje u odreivanju empirijske i ciljane antimikrobne terapije. Predviene vjestine: ­ fizikalni pregled bolesnika, ­ uzimanje uzoraka: krvi za hemokulturu, briseva zdrijela, nosa, nazofarinksa, koznih promjena, uretre; mokrae, stolice i iskasljaja, te krvi za seroloske i molekularne pretrage. ­ 3 mjeseca intenzivne skrbi kirurskih bolesnika ili intenzivne skrbi pedijatrijskih bolesnika ili intenzivne skrbi internistickih (neurolos-

ORL ­ 15 dana Poremeaji sluha skolske djece i mladezi. Dijagnostika ­ Individualna i grupna audimetrija. Poremeaji glasa i govora. Psiholosko testiranje djece i mladezi s poremeajima sluha i govora. Hipertrofija limfatickog prstena. Tonzilarni problem. Upala sinusa Alerija u ORL. Zastita djece sa smetnjama sluha i govora u redovnoj skoli. Vjestine: (u specijalistickoj ORL ambulanti obraditi najmanje 30 pacijenata) ­ audiometrija (najmanje 5 pacijenata); timpanometrija, policeriranje, palpacija epifarinksa, aspiracija sekreta iz sinusnih supljina, funkcionalne pretrage prohodnosti nosa, zaustavljanje epistakse. OFTALMOLOGIJA ­ 15 dana Ocne bolesti ranog djetinjstva i priroene anomalije ­ greske refrakcije, indikacije za naocale i lee, slrabizam i njegove komplikacije. Infekcijske bolesti. Ozljede oka. Corpus alienum corneae, ulcus corneae, keratitis herpetica, iridoccyclitis. Bolesti mreznice i ocnog zivca. Vaznost ocnih bolesti i refrakcijskih gresaka vida za izbor zvanja. Zastita vida u skoli i mogunosti integracije slijepih ucenika u redovnu nastavu. Vjestine: (u specijalistickoj oftalmoloskoj ambulanti obraditi najmanje 50 pacijenata) ­ detekcija refrakcijskih gresaka i strabi zama; ispitivanje perifernog vida i dubinskog stereo-vida (ortoreterom); odreivanje kolornog vida; intervencije u slucaju termicke, mehanicke i kemijske povrede oka, vaenje stranog tijela, ispiranje itd. ORTOPEDIJA ­ 15 dana Kraljesnica i stopala ­ fizioloski razvoj i deformacije. Prirodni tok blagih skolioza, indikacije za lijecenje skolioza; tipovi orioza i mehanizam njihovog djelovanja. Deformacije stopala. Juvenilne osteohondroze. Upalne bolesti kostano-zglobnog sustava. Juvenilni reumatoidni artritis, rahitis, kongenitalne anomalije polio i ostale kljenuti. Ozljede. Prevalencija bolesti lokomolornog sustava. Fizioterapija nepravilnih drzanja i deformacija kraljeznice, te ostalih djelova tjela. Principi usmjeravanja tjelesnog odgoja kod bolesti lokomotornog sustava. Vjestine: (u specijalistickoj ortopedskoj ambulanti obraditi najmanje 30 pacijenata) otkrivanje deformacija kraljesnice, klinicka procjena, konturometrijske i opticke metode. Radiografske metode ­ indikacija za pregled te ocitavanje rendgenograma kraljesnice i mjerenje kuta iskrivljenja po Cobbu. Interpretacija plantograma. EPIDEMIOLOGIJA ­ 15 dana Epidemioloske metode. Izvori podataka za epidemioloska istrazivanja. Prospektivna i retrospektivna istrazivanja. Utjecaj fizicke i socijalne sredine na nastanak bolesti. Ope protuepidemijske mjere. Epidemiologija zaraznih bolesti. Aktivna imunizacija Program cijepljenja. Najcese zarazne bolesti u skolskoj dobi. Epidemiologija

STRANICA 26 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

kih) bolesnika (sva 3 mjeseca na jednom od navedenih odjela po izboru i u dogovoru s mentorom). Tijekom rada na jednom od navedenih odjela specijalizant se upoznaje s moguim uzrocima nastanka bolnickih infekcija (uzrokovanih razlicitim invazivnim dijagnostickim i terapijskim zahvatima) kao i s unutarnjim ciniteljima rizika pojave bolnickih infekcija bolesnika s teskim klinickim oblicima bolesti. Takoer se upoznaje s mjerama sprecavanja pojave i sirenja bolnickih infekcija. Predviena znanja: ­ principi i sastavni dijelovi aparata za trajnu ventilaciju, pribora za respiratornu reanimaciju te metode dezinfekcije, odnosno sterilizacije istih, ­ principi i sastavni dijelovi aparata za hemodijalizu i metode dezinfekcije istih, ­ pribor za invazivno monitoriranje razlicitih krvnih i likvorskih parametara, ­ vrste i postavljanje trajnih intravaskularnih katetera, ­ vrste i postavljanje trajnih urinarnih katetera, te ­ diferencijalna dijagnoza febrilnog stanja sa ili bez lokalnih znakova infekcije u bolesnika na intenzivnoj skrbi. Program specijalizacije: Ovim programom predviena su znanja i vjestine koje specijalizant mora stei tijekom obilaska strucnih jedinica u pojedinim strucnim cjelinama predvienima planom. Citanje strucne literature kao i redovito savjetovanje s mentorom sastavni je dio svake strucne jedinice, te se nee posebno navoditi. Takoer, u svakoj strucnoj jedinici specijalizant se mora upoznati s unutrasnjom i vanjskom kontrolom kvalitete svih postupaka testova, podloga, reagencija i opreme koji su u uporabi u toj struc noj jedinici i stei vjestine u provoenju kontrole kvalitete rada. Tijekom obilaska svake pojedine strucne jedinice, specijalizant se na pocetku rada upoznaje s mjerama zastite od infekcije u toj strucnoj jedinici. S obzirom na specificnosti laboratorijskog rada, kod stjecanja vjestina u tom radu, manji dio specijalizant e uvjezbavati na materijalima iz zbirke, i to je potrebno uciniti jedan do dva puta, a najvei dio uvjezbava u redovitom radu dijagnostickih laboratorija, sve dok, po ocjeni voditelja, vjestinom ne ovlada u potpunosti (25 ­ 50 puta). Nakon zavrsetka obilaska u pojedinoj strucnoj jedinici ili cjelini, specijalizant obvezno polaze kolokvij pred voditeljem strucne jedinice i mentorom.

­ osnovni principi terapije tuberkuloze, izvoenja i interpretacije nalaza testa rezistencije ­ mjere zastite od laboratorijske infekcije tuberkulozom ­ stanje i kretanje tuberkuloze u Republici Hrvatskoj, mjestu ulozi laboratorija za bakteriolosku dijagnostiku tuberkuloze u Nacionalnom programu za suzbijanje tuberkuloze te sudjelovanju laboratorija u Drzavnom registru tuberkuloznih bolesnika 1.1.2. Predviene vjestine: ­ razliciti nacini i obim obrade uzoraka prije kultivacije ­ metode kultivacije i izolacije mikobakterija ­ ciljana primjena bioloskog pokusa ­ testovi za diferencijaciju M. tuberculosis od ostalih mikobakterija 1.1.3. U Referalnom laboratoriju za mikobakterije mora upoznati postupke: ­ identifikacije atipicnih mikobakterija ­ procjene nalaza atipicnih mikobakterija u klinickim uzorcma ­ primjene kriterija za dijagnosticiranje mikobakterioza

Strucna jedinica 2. Bakteriologija namirnica i voda ­ 1 mjesec Tijekom rada u Laboratoriju za mikrobiologiju namirnica i vode, specijalizant se mora upoznati s ulogom namirnica i vode kao izvora i prijenosnika infekcija u ljudi, te s najcesim uzrocnicima infekcija koji se tako prenose i nacinima njihova dokazivanja. 1.2.1. Predvieno znanje: ­ kvantitativne bakterioloske pretrage za odreivanje kvalitete namirnica ­ podloge za izolaciju bakterija iz namirnica i vode ­ kondicioniranje vode za pie 1.2.2. Predviene vjestine: ­ izolacija bakterija iz namirnica i vode za pie ­ dokaz prisutnosti rezidua antibiotika u hrani ­ dokazivanje prisutnosti organskih tvari u vodi za pie ­ dokaz virusa u vodi za pie ­ izolacija uzrocnika crijevnih zaraznih bolesti iz vode za pie i otpadnih voda Strucna jedinica 3. Antibiotici ­ 2 mjeseca Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se mora upoznati sa semikvantitativnim i kvantitativnim metodama testiranja osjetljivosti bakterija na antimikrobne kemoterapeutike, kao i odreivanje koncentracije antibiotika u tjelesnim tekuinama. Takoder mora teoretski upoznati pojedine grupe antibiotika i osnove njihove farmakokinetike, antibakterijskog djelovanja i nastajanja rezistencije 1.3.1. Predvieno znanje: ­ upoznavanje s podlogama na difuzijske i dilucijske testove ­ upoznavanje s grupama antibiotika za testiranje osjetljivosti pojedinih uzrocnika izoliranih iz pojedinih klinickih uzoraka ­ klinicka korelacija rezultata testova osjetljivosti putem klinicke vizite 1.3.2. Predviene vjestine ­ izvoenje testova disk-difuzije u agaru ­ izvoenje testova dilucije u agaru ­ minimalne inhibitorne koncentracije (MIK) ­ izvoenje testova dilucije u bujonu (MIK)

BAKTERIOLOGIJA ­ 7 mjeseci i 15 dana Strucna jedinica 1. Mycobacterium ­ 1 mjesec Tijekom rada u Laboratoriju za bakteriolosku dijagnostiku tuberkuloze specijalizant se mora upoznati s prakticnim izvoenjm teoretskim osnovama postupaka vezanih uz M. tuberculosis i atipicne mikobakterije te stanjem i kretanjem tuberkuloze i mikobakterioza. Suvremeno koncipirana specijalizacija takoder mora omoguiti mikrobiologu upoznavanje i s prakticnim mehanizmima depistaze, terapije i prevencije tuberkuloze kao i s njegovom ulogom i mogunostima u dispanzerskoj i poliklinicko-konzilijarnoj djelatnosti. 1.1.1. Predviena znanja: ­ razlicite vrste hranjivih podloga i medija za izolaciju, kultivaciju i identifikaciju mikobakterija

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 27

­ izvoenje testova dilucije u bujonu ­ minimalna baktericidna koncentracija (MBK) ­ izvoenje testova disk-elucije ­ izvoenje brzih testova osjetljivosti na instrumentuska ­ testovi za dokaz produkcije ­ B-laktamaze ­ odreivanje koncentracije antibiotike u tjelesnim tekuinama, sekretima i ekskretima

1.8.2. Predviene vjestine ­ serolosko testiranje na leptospire ­ metoda lize ­ aglutinacije

Strucna jedinica 4. Mikoplazma i ureaplazma ­ 1 mjesec Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se upoznaje s dijagnostickim metodama, uzrocima, te klinickim znacenjem izolata. 1.4.1. Predvieno znanje: ­ podloge za izolaciju mikoplazmi iz klinickih uzoraka ­ oblici bakterija 14.2. Predviene vjestine: ­ izolacija mikoplazmi i ureaplazme ­ identifikacijski postupci i testovi za dokaz pojedinih vrsta ­ seroloska tipizacija mikoplazmi Strucna jedinica 5. Referentni centar za Salmonelle ­ 15 dana 1.5.1. Predvieno znanje: ­ rad i svrha referalnog laboratorija ­ praenje i izrada izvjestaja o prijavi salmonella na podrucju RH ­ suradnja s meunarodnim Referentnim centrima 1.5.2 Predviene vjestine: ­ postupci identifikacije salmonella ­ postupci fagotipizacije salmonella Strucna jedinica 6. Vibrioni ­ 15 dana Tijekom rada u referalnom laboratoriju, specijalizant se upoznaje na standardnim sojevima i sojevima iz zbirke s osnovama bakteriologije vibriona, te s kretanjem kolere u svijetu danas. 1.6 1. Predvieno znanje: ­ podloge za izolaciju V. cholerae, V. parahaemolyticus ­ epidemioloske karakteristike V. cholerae 1.6.2. Predviene vjestine: ­ serotipizacija ­ rad sa standardnim sojevima Strucna jedinica 7. Treponema, Borelija ­ 15 dana Tijekom rada u laboratoriju specijalizant se upoznaje sa seroloskim testovima u dijagnostici sifilisa i borelioze, te kretanjem tih bolesti u nas. 1.7.1. Predvieno znanje: ­ interpretacija seroloskih testova za dokaz sifilisa 1.7.2. Predviene vjestine: ­ seroloski testovi za dokaz sifilisa ­ seroloski testovi za dokaz lyme-borelioze ­ izolacija B. burgdorferi iz uzoraka koze i krvi Strucna jedinica 8. Leptospire ­ 156 dana Tijekom rada u laboratoriju, specijalizant se upoznaje sa seroloskim metodama u dijagnostici leptospiroze kao i s teoretskim pa znavanjem leptospiroze kao zoonoze u nas. 1.8.1. Predvieno znanje: ­ leptospiroza kao zoonoza

Strucna jedinica 9. Legionella ­ 15 dana Tijekom boravka u laboratoriju, specijalizant se upoznaje sa znacenjem legionela, njihovom epidemiofogijom i osnovama laboratorijske dijagnostike. 1.9.1. Predvieno znanje: ­ izolacija legionele iz klinickih uzoraka ­ legioneloza u imunokompetentnih i imunokopromitiranih osoba 1.9.2. Predviene vjestine: ­ dokaz antigena legionele u klinickom uzorku metodom direktne imunofluorescencije (i hibridizacije DNK) ­ dokaz prisutnosti protutijela legionela u serumu bolesnika VIROLOGIJA ­ 6 mjeseci i 15 dana Tijekom rada u viroloskom odjelu specijalizant se mora upoznati s osnovnim obiljezjima virusa (fizikalna, kemijska, bioloska) kao i patogenezom virusnih infekcija; temelji za planiranje vrste uzoraka bolesnickog materijala, vremena i ucestalosti uzorkovanja te odreivanja vrste postupaka za detekcije virusnih cestica, virusnih antigena i detekcije specificnih protutijela za antigene virusa, kao i poduzimanje zastitnih mjera pri radu. Nadalje, specijalizant se upoznaje (a) s nacinom obrade i pohrane uzoraka bolesnickog materijala do testiranja, (b) bioloskim sustavima za dokazivanje virusa, (c) postupcima detekcije virusnih antigena, (d) postupcima detekcije specificnih protutijela za antigene virusa koji se upotrebljavaju u redovnom radu rutinskog dijagnostickog laboratorija i (e) problemima vezanim za tumacenje dobivenih rezultata. Strucna jedinica 1. Postupci umnozavanja, odrzavanja i pohrane stanicnih kultura potrebnih za izdvajanje i detekciju virusa u uzorku materijala bolesnika ­ 15 dana 2.1.1 Predvieno znanje: ­ vrste stanicnih kultura; diplidne, primarne kontinuirane (WI-38, MRC-5, stanice majmunskog bubrega, Vero, BGKM, HeLa, HEP-2, HRK) ­ hranjive podloge i puferi (Eagle, MEM, RPMI, HBSS, HEPES, PBS) 2.1.2. Predviene vjestine: ­ postupci pripremanja, umnozavanja, odrzavanja i pohrane pojedinih stanicnih kultura ­ postupci pripremanja hranjivih podloga potrebnih za stanicne kulture Strucna jedinica 2. Pokusne zivotinje ­ 7 dana 2.2.1. Predvieno znanje: ­ vrste pokusnih zivotinja (mis, zamorac, hrcak, kuni) ­ zastitne mjere i sigurnost rada s pokusnim zivotinjama 2.2.2. Predviene vjestine: ­ odrzavanje i uzgoj pokusnih zivotinja i rad s pokusnim zivotinjama ­ postupci izdvajanja virusa iz uzoraka bol. materijala pomou pokusnih zivotinja Strucna jedinica 3. Oploena kokosja jaja ­ 7 dana 2.3.1. Predvieno znanje: ­ planiranje, priprema i izvoenje pokusa s oploenim kokosjim jajima

STRANICA 28 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

2.3.2. Predviene vjestine: ­ postupci detekcije virusa ­ postupci izrade virusnih antigena

Stnkcna jedinica 4. Priprema laboratorijskog pribora, suda i posua za rad u pojedinim viroloskim laboratorijskim jedinicama ­ 7 dana Strucna jedinica 5. Postupci sterilizacije i dezinfekcije u viroloskim laboratorijskim jedinicama ­ 7 dana Strucna jedinica 6. Detekcija virusa (izolacija) ­ 2 mjeseca 2.6.1. Predvieno znanje: ­ vrste stanicnih kultura, ciklus umnozavanja virusa ­ priprema medija i reagencija ­ tumacenje rezultata detekcije virusa 2.6.2. Predviene vjestine: ­ obrada uzorka bolesnickog materijala ­ inokulacija u stanicnu kulturu ­ postupci detekcije virusa (Picornaviz-idae Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Adenoviridae, Herpesviridae) u stanicnoj kulturi ­ postupci identifikacije virusa Strucna jedinica 7. Detekcija virusnih antigena ­ 1 mjesec 2.7.1. Predvieno znanje: ­ temelji imunocitokemijske detekcije virusnih antigena ­ priprema medija i reagencija ­ tumacenje rezultata 2.7.2. Predviene vjestine: ­ obrada uzoraka bolesnickog materijala ­ postupci detekcije (imunofluorescencija ELISA, imunoelektroforeza) virusnih antigena (Picornaviridae, Adenoviridae, Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Herpesviridae) Strucna jedinica 8. Referentni centar za influencu ­ 15 dana 2.8.1. Predvieno znanje: ­ praenje i izrada izvjestaja o pojavi v. influence ­ suradnja s meunarodnim Referentnim centrima 2.8.2. Predviene vjestine: ­ postupci identifikacije i tipizacije virusa influence Strucna jedinica 9. Detekcija specificnih protutijela za virusne antigene ­ 1 mjesec 15 dana 2.9.1. Predvieno znanje: ­ temelji imunologije, reaktivnosti imunosnog sustava ­ priprema medija i reagencija ­ tumacenje rezultata 2.9.2. Predviene vjestine: ­ obrada uzoraka bolesnickog materijala (serum, likvor) ­ postupci detekcije protutijela (RVK, IH, P. B., aglutinacija imunofluorescencija, ELISA) PARASITOLOGIJA ­ 4 mjeseca Tijekom rada u parasitoloskom laboratoriju, specijalizant mora upoznati glavne uzrocnike parasitoze u covjeka, zatim parasite uzrocnike zoonoza, nacini njihova prijenosa i puteve sirenja, kao i anti-

parasitarne lijekove. Dio vjestina s podrucja dijagnostike krvnih i tkivnih parasitoza stjece se na pripravcima parasita uzoraka iz zbirke referalnog laboratorija, a vjestine u dijagnostici crijevnih i spolno mokranih parasitoza u redovnom radu rutinskog dijagnostickog laboratorija. 1. Predviena znanja: ­ interpretacija rezultata ­ laboratorijske metode ­ stanje i kretanje parasitoza u RH ­ najcese parasitoze u imunokompromitiranih bolesnika i terpretacija rezultata dijagnostike ovih parasitoza 2. Predlozene vjestine: ­ parasitoloska obrada stolice za nalaz cista i jaja crijevnih parasita (Entamoeba histolytica, coli, Endolimax nana, Blastocystis hominis, Cryptosporidium spp., Jodamoeba butchlii, Giardia lamblia, Ascaris lumbricoides, Trichuris trichiura, Taenia spp, Fasciola, hepatica, Dicrocoelium dendriticum, Ancylostoma duodenale, Enterobius vermicularis) ­ dokaz i identifikacija parasita u krvnim preparatima (Pl. falciparum, Pl. vivax, Pl. malariae, Trypanosoma spp, mikrofilarije) ­ dokaz i identifikacija parasita u raznim tjelesnim tekuinma i punktatima Leishmania (Leishmania) infantum, toxoplasma gondu, Pneumocystis carinii, Giardia lamblia) ­ koprokultura i identifikacija licinki crijevnih nematoda (Strongyloides stercolaris, Ancylostoma duodenale; slobodno zivue licinke) ­ dijagnostika parasita kultivacijom materijala u hranjivim, medijima (Entamoeba histolytica, E. coli, Trichomonas vaginalis Leishmania (Leishmania) infantum ­ seroloska dijagnostika (toksoplazmoza, lismenioza, malarija ehinokokoza, trihineloza, cistcerkoza, ambijaza, fascioloza, toksokaroza). 3. Upoznavanje s radom i svrhom referentnog parasitoloslog laboratorija

MIKOLOGIJA ­ 1 mjesec Tijekom boravka u mikoloskom laboratoriju specijalizant upoznaje glavne vrste gljiva uzrocnika sustavnih mikoza u nas i stjece teoretska znanja o primarno patogenim gljivama ­ uzrocnicima sustavnih mikoza. U praksi provodi dijagnostiku mikoza izolacijom i seroloskim pretragama. 4.1. Predviena znanja: ­ pravilno uzimanje, slanje i pohrana uzoraka do obrade ­ vrste podloga, nacini uzgoja i interpretacija nalaza ­ interpretacija nalaza seroloskih pretraga 4.2. Predlozene vjestine: ­ obrada uzoraka bolesnickog materijala i izrade preparata ­ identifikacija plijesni (Aspergillus spp., Penicillium spp, Mucor spp, Cladosporium spp., Alternaria spp, Paeicilomyces spp., Trichoderma spp.) ­ identifikacija kvasaca (Candida spp, Cryptococcus spp., Torulopsis spp., Geotrichum spp., Saccharomyces spp.) ­ seroloska dijagnostika mikoza kandidoza, aspergiloza kriptoltokoza 4.3. Rad i svrha referentnog mikoloskog laboralorija EPIDEMIOLOGIJA ­ 1 mjesec Tijekom rada na ovoj strucnoj cjelini, specijalizant stjece strucno znanje.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 29

Program se sastoji od: ­ 1 tjedan rada na praenju, sprecavanju i suzbijanju zaraznih bolesti U tom vremenu upoznati se teorijski i prakticno s ovime: ­ prijavljivanje i izvjestavanje o zaraznim bolestima ­ unosenje podataka i epidemioloska obrada podataka iz registra zaraznih bolesti ­ kartoteke kliconosa i fagotipova ­ epidemioloska upotreba podataka iz laboratorijskih protokola ­ program obveznih cijepljenja, njegovo planiranje, nadziranje i evaluiranje ­ epidemioloski izvidi s anketom, uzimanje uzoraka i drugo ­ protuepidemijske terenske intervencije ­ rad na hospitalnim infekcijama ­ 1 tjedan rada u cijepnoj stanici U tom vremenu upoznali se teorijski i prakticno s ovime: ­ vrste cjepiva i nacini aplikacije ­ indikacije i kontraindikacije ­ prakticno cijepljenje ­ nuspojave cijepljenja i njihovo dokazivanje ­ 1 tjedan rada na poslovima DDD U tom vremenu upoznati se teorijski i prakticno s: ­ dezinfekcijska sredstva, svojstva, nacin primjene, spektar djelovanja ­ prakticna dezinfekcija u zdravstvenim ustanovama i laboratorijima ­ 1 tjedan rada na seminarskoj proradi epidemioloskih metoda i tehnika, te upoznavanju s organizacijom HE sluzbe Kroz to vrijeme obraditi: ­ mjesto i ulogu mikrobioloske sluzbe u zastiti pucanstva od zaraznih bolesti, odnos i koordinacija s epidemioloskom sluzbom ­ organizacija HE sluzbe ­ Zakon o zastiti stanovnistva od zaraznih bolesti i pravilnik o zdravstvenom nadzoru nad odreenim kategorijama osoba ­ epidemioloske metode ­ reprezentativnost uzorka, deskriptivne epidemioloske metode, analiticke epidemioloske metode, upotreba statistike, interpretacija rezultata, procjena validnosti testova i skrining metoda (specificnost, osjetljivost i dr.)

6. klinicko-laboratorijska korelacija mikrobioloskih nalaza; 7. praenje vrijednosti testova osjetljivosti kod bakterijskih izolata i praenje uspjeha antimikrobnog lijecenja; 8. u pojedinim strucnim jedinicama specijalizant usmjerava osobitu paznju na mikrobiolosku obradu uzoraka iz pojedinih tjelesnih sustava, meutim, kako boravi u bolnickom laboratoriju, uci istovremeno pratiti obradu svih uzoraka od jednog bolesnika pri odreenim infekcijskim sindromima.

Strucna jedinica 1. Gornji disni sustav ­ 1 mjesec 6.1.1. Predviena znanja: ­ pribor za uzimanje uzoraka gornjeg disnog sustava ­ podloge za izolaciju uvjetno patogenih bakterija iz gornjeg disnog sustava: 1) neselektivne 2) selektivne ­ upoznavanje normalne flore gornjeg disnog sustava ­ interpretacija nalaza u klinickoj viziti 6.1.2. Predlozene vjestine ­ uzimanje uzoraka ­ identifikacija uvjetno patogenih bakterija (BHS, S-A, H influenzae, M. catarrhalis Str. pneumoniae, Co. diphtheriae, B. pertussis, N. meningitidis, P. aerugionosa, Aspergillus, Mucor i drugo) ­ brzi testovi za izravni dokaz antigena uzrocnika (BHS-A) Strucna jedinica 2. Donji disni sustav ­ 1 mjesec 6.2.1. Predvieno znanje: ­ pribor za uzimanje uzoraka 6.2.2. Predviene vjestine ­ makroskopska i mikroskopska procjena kvalitete i prihvatljivosti uzorka za obradu ­ kvantitativne metode obrade ­ identifikacija uvjetno patogenih uzrocnika (Str. pneumoniae, H. influenzae, M. catarrhalis, GNB Candida sp., Mycoplasma pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamydia sp.) Strucna jedinica 3. Probavni sustav ­ 1 mjesec 15 dana 6.3.1. Predvieno znanje: ­ uzorci biopsije zelucane sluznice ­ selektivne podloge, podloge za obogaivanje ­ izolacija i dokaz toksina Clostridium difficile ­ interpretacija nalaza uz klinicku vizitu 6.3.2. Predviene vjestine: ­ uzimanje uzorka stolice i brisa rektuma ­ identifikacija salmonela, sigela, kampilobaktera, jersinija, E. coli ­ identifikacija H. pylori ­ seroloski testovi za Salmonelozu (Widal) i H. pylori ­ identifikacija uzrocnika akutnog trovanja hranom Strucna jedinica 4. Spolno mokrani sustav ­ 1 mjesec 15 dana 6.4.1. Predvieno znanje: ­ pribor za uzimanje uzoraka ­ selektivne podloge za N. gonorrhoeae

KLINICKA MIKROBIOLOGIJA ­ 12 mjeseci Specijalisticki staz strucne cjeline. Klinicka mikrobiologija obavlja se u bolnickim mikrobioloskim laboratorijima u kojima specijalizant ima mogunost svakodnevnog kontakta s lijecnikom koji je trazio mikrobiolosku pretragu i s bolesnikom kojem se uzima uzorak za mikrobiolosku pretragu, i to bilo putem klinicke vizite (zajedno s voditeljem strucne jedinice) bilo putem izravne komunikacije s odjelnim lijecnikom. Na taj nacin specijalizant u ovoj strucnoj cjelini stjece sljedea znanja i vjestine: 1. timski nacin rada u etioloskoj dijagnostici infekcija; 2. indikacije za uzimanje uzoraka kod pojedinih infekcijskih klinickih sindroma; 3. nacini i vrijeme uzimanja uzoraka, pohranu uzoraka do obrade i transport uzoraka; 4. usmjeravanje mikrobioloske pretrage u laboratoriju na mogue uzrocnike prema diferencijalnoj dijagnozi; 5. mikrobioloska obrada pojedinih uzoraka u cijelosti (bakterioloska, viroloska, mikoloska, parasitoloska);

STRANICA 30 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ selektivne podloge za G. vaginalis ­ interpertacija nalaza u klinickoj viziti 6.4.2. Predviene vjestine: ­ uzimanje uzoraka (briseva uretre) ­ kvantitstivna obrada urina na podlogama za izolaciju Gram negativnih i Gram pozitivnih bakterija ­ identifikacija uzrocnika (GNB, Enterokoki, S. saprophyticus, Co. urealyticum, BHS-B,....) ­ serogrupacije E. coli i P-fimbrije ­ dokaz Chlamydia iz genitalnog sustava (bris uretre, bris cerviksa) te brisa konjuktive i uzoraka disnog sustava dojenceta (kultura stanica, dokaz antigena imunofluorescencijom, dokaz metodama DNK hibridizacije) ­ mikroskopiranje direktnih preparata iz spolnog sustava, procjena kvalitete uzoraka

6.7.2. Predviene vjestine: ­ primarna obrada likvora ­ direktni preparat i direktni antibiogram ­ obrada drugih uzoraka (intraoperativnih) iz CNS-a

Strucna jedinica 5. Anaerobne infekcije ­ 1 mjesec 6.5.1. Predvieno znanje: ­ upoznavanje s priborom za uzimanje uzoraka; uzorci; transportne podloge ­ podloge za izolaciju anaerobnih bakterija ­ metode za dobivanje anaerobne atmosfere ­ grupe anaerobnih bakterija: Clostridium, Bacteroides, Anaerobni koki ­ interpretacija nalaza anaerobnih bakterija u klinickoj viziti 6.5.2. Predviene vjestine: ­ testovi za identifikaciju anaerobnih bakterija (biokemijski testovi, testovi rezistencije) ­ testiranje osjetljivosti anaerobnih bakterija za antibiotike Strucna jedinica 6. Srcano-zilni sustav ­ 1 mjesec 6.6.1. Predvieno znanje: ­ podloge za izolaciju bakterija iz krvi ­ metode za izolaciju bakterija iz krvi ­ Gram negativne i Gram pozitivne bakterije kao uzrocnici bakterijemije ­ anaerobne bakterije u bakterijemiji; kandidemije ­ uzrocnici infektivnog endokarditisa ­ interpretacija nalaza u klinickoj viziti ­ procjena signifikantnosti izolata 6.6.2. Predviene vjestine: ­ direktni preparat iz hemokulture ­ direktni test osjetljivosti iz hemokulture ­ obrada intravaskularnih katetera (kvalitativno i semikvantitativno) Strucna jedinica 7. Sredisnji zivcani sustav ­ 1 mjesec 6.7.1. Predvieno znanje: ­ krute i tekue podloge za izolaciju bakterija iz likvora; atmosfera inkubacije ­ N. meningitidis, S. pneumoniae, H. influenzae ­ Gram negativni stapii, S. aureus, koagulaza negativni stafiloki ­ Candida, Cryptococcus, M. tuberculosis ­ interpretacija nalaza u klinickoj viziti ­ praenje rezultata antimikrobne terapije ­ dokaz prisutnog bakterijskog i kroptokoknog antigena u likvoru

Strucna jedinica 8. Zglobno kostani sustav, meka tkiva, koza, rane ­ 1 mjesec 6.8.1. Predvieno znanje: ­ toaleta rane i koze prije uzimanja uzoraka ­ neselektivne i selektivne podloge ­ izdavanje preliminarnih nalaza ­ interpretacija nalaza u klinickoj viziti 6.8.2. Predviene vjestine: ­ uzimanje uzoraka ­ mirkoskopska procjena kvalitete uzorka ­ saemikvantitativna i kvantitativna obrada ­ aerobna (neselektivne i selektivne podloge) i anaerobna obrada ­ identifikacija najcesih uzrocnika (S A., BHS-A, GNB) Strucna jedinica 9. Intraoperativni, biopticki i autopticki uzorci ­ 1 mjesec 6.9.1. Predvieno znanje: ­ suradnja s patologom, upoznavnje s patohistoloskim preparatima bojenim po Gramu i za gljive ­ interpretacija nalaza u klinickoj viziti 6.9.2. Predviene vjestine ­ uzorci i njihova primarna obrada Strucna jedinica 10. Kontrola bolnickih infekcija ­ 2 mjeseca 6.10.1. Predvieno znanje: ­ periodicni izvjestaji o uzrocnicima i rezistenciji na antibiotike (prema odjelima, za cijelu bolnicu) ­ komisija za kontrolu bolnickih infekcija ­ uloga klinickog mikrobiologa ­ klinicka vizita u kontroli bolnickih infekcija ­ uloga kompjutera u kontroli bolnickih infekcija 6.10.2. Predviene vjestine: ­ uzorci za kontrolu bolnickih infekcija: 1. kontrola sterilizacije 2. kontrola dezinfekcije u bolnici 3. kontrola vode za hemodijalizu 4. uzorci od osoblja, bolesnika i iz nezive okoline u slucaju pojave epidemije u bolnici 5. kontrola higijene u bolnickim kuhinjama 6. kontrola sirenja infekcija u jedinicama intenzivnog lijecenja 7. uzorci od bolesnika (nadzorne kulture) u kontroli bolnickih infekcija Specijalizant je obvezan upisati poslijediplomski studij iz medicinske mikrobiologije 2 semestra ­ 6 mjeseci u planu specijalizacije ­ i poloziti propisane ispite. Poslijediplomski studij: MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA Popis kolegija I. semestar Pred. Sem. Vjezbe 1. Imunologija 30 10 20

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 31

2. Opa i specijalna bakteriologija 12 3. Klinicko-bakterioloska dijagnostika 5 4. Opa virologija 14 5. Opa i specijalna parasitologija 6 6. Primijenjena biokemija u mikrobiologiji 20 7. Odabrana poglavlja medicinske informatike 12 UKUPNO 99 49 44 II. semestar 1. Opa i specijalna bakteriologija 15 2. Klinicko bakterioloska dijagnostika 5 3. Specijalna virologija 14 4. Opa i specijalna parasitologija 8 5. Opa i specijalna mikologija 4 6. Opa epidemiologija 8 7. Specijalna epidemologija 8 8. Odabrana poglavlja iz klinicke infektologije 10 9. Statistieka analiza podataka u medicini 10 UKUPNO 82 SVEUKUPNO I + II 181

8 8 12 4 7 ­

6 2 4 8 ­ 4

15 17 10 6 2 2 2 6 14 74 123

14 8 6 16 4 ­ ­ 10 ­ 58 102

­ testove koji se izvode prije transfuzije ­ nacin proizvodnje krvnih komponenata i derivata plazme ­ transfuzijske reakcije i njihovo lijecenje ­ zakonske propise. Svrha specijalizacije je stjecanje znanja i vjestina koje e omoguiti samostalan rad, organizaciju i voenje odjela za transfuzijsku medicinu, priredivanje sigurnih i djelotvornih preparata iz krvi, laboratorijsko, imunohematolosko ispitivanje djelotvornog transfuzijskog lijecenja, te davanje konzilijarnih misljenja o izboru i nacinu provoenje transfuzijskog lijecenja. Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 2 mjeseca ope kirurgije ­ krvarenje i hipovolemijski sok (dijagnoza, procjena stanja, nacin lijecenja, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ DIK i tromboembolijska bolest (simptomi, laboratorijska obrada, nacin lijecenja, antikoagulantno lijecenje, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ nadoknada volumena (indikacije i nacin lijecenja, lijecenja transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ lijecenje akutne anemije (simptomi, postavljanje indikacija za transfuzijsko lijecenje, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijecenje (odgovornost, obavjestavanje bolesnika, ispunjavanje zahtjeva, krizna proba), ­ primjena transfuzija i infuzija (nacin transfundiranja, praenje bolesnika, otkrivanje nuspojava, dokumentacija) ­ 2 mjeseca interne medicine. ­ poremeaji hemostaze (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze, nacin lijecenja, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ bolesnici s malignim tumorima (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze, nacin lijecenja, lijecenje, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ hemoblastoze (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze, nacin lijecenja, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijecenje (odgovornost, obavjestavanje bolesnika, ispunjavanje zahtjeva), ­ transfuzijsko lijecenje anemija, trombocitopenija i poremeaja zgrusavanja (razlog za transfuziju, izbor krvnog pripravka, nacin primjene, doze, nuspojave), ­ primjena transfuzija i infuzija (nacin transfundiranja, praenje bolesnika, otkrivanje nuspojava, dokumentacija, krizna proba), ­ nuspojave u transfuzijskom lijecenju. ­ 15 dana pedijatrije, ­ transfuzijsko lijecenje prematurusa, ­ transfuzijsko lijecenje novoroenceta, ­ transfuzijsko lijecenje anemija, ­ transfuzijsko lijecenje hemoliticne bolesti novoroenceta (simptomi, laboratorijska obrada, postavljanje dijagnoze, nacin lijecenja, lijecenje transfuzijama krvi i krvnim pripravcima), ­ postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijecenje (odgovornost, obavjestavanje bolesnika, ispunjavanje zahtjeva, krizna proba),

7. Naziv specijalizacije: TRANSFUZIJSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije 36 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca ope kirurgije 2 mjeseca interne medicine 15 dana pedijatrije 1 mjesec anestezije i intenzivnog lijecenja 15 dana mikrobiologije OPA I SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA (ODJELI/STANICA/ZAVOD) 14 mjeseci i 15 dana KLINICKI LABORATORIJ 6 mjeseci hematoloski 1 mjesec i 15 dana imunoloski 1 mjesec za histokompatibilnost tkiva 1 mjesec i 15 dana za ispitivanje hemostaze 1 mjesec i 15 dana mikrobioloski 15 dana NUKLEARNA MEDICINA 15 dana INTERNA MEDICINA (HEMATOLOGIJA) 6 mjeseci GODISNJI ODMOR 3 mjeseca Specijalizant treba nauciti i ovladati: ­ interpretacijom rezultata laboratorijskih testova s kojima se otkrivaju i odreduje specificnost antitijela ­ interpretacijom rezultata predtransfuzijskog testiranja ­ karakteristika krvnih preparata i indikacijama za njihovu primjenu ­ nacinom kontrole transfuzijskog lijecenja. Specijalizant treba upoznati: ­ testove kojima se odreuju eritrocitne krvne grupe

STRANICA 32 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ primjena transfuzija i infuzija (nacin transfundiranja, praenje bolesnika, otkrivanje nuspojava, dokumentacija). ­ 1 mjesec anestezije i intenzivnog lijecenja ­ karakteristike bolesnika u jedinici intenzivne njege (patofiziologija poremeaja srcane funkcije, bubrezne funkcije, jetrene funkcije, CNS-a). ­ hipovolemija i soka (patofiziologija, simptomi, postavljanje dijagnoze i lijecenje), ­ transfuzijsko lijecenje hipovolemije, anemije i poremeaja zgrusavanja (indikacije za primjenu krvi i krvnih pripravaka, doze, nacin primjene, mjerenje djelotvornosti lijecenja), ­ postavljanje zahtjeva za transfuzijsko lijecenje (odgovornost, obavjestavanje bolesnika, ispunjavanje zahtjeva, krizna proba), ­ primjena transfuzija i infuzija (nacin transfundiranja, praenje bolesnika, otkrivanje nuspojava, dokumentacija). ­ 15 dana mikrobiologije ­ ispitivanje steriliteta. Program specijalizacije:

OPA I SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA ­ 14 mjeseci i 15 dana OPA TRANSFUZIJSKA MEDICINA Tijekom rada u stanici/odjelu i Zavodu za transfuzijsku medicinu specijalizant mora ovladati znanjem i vjestinama iz transfuzijske medicine u pripremanju preparata iz krvi, laboratorijskom imunohematoloskom postavljanju dijagnoze i transfuzijskom lijecenju bolesnika. ­ organiziranje i selekcioniranje davatelja ­ kriteriji za odabir davatelja krvi i krvnih komponenata za homologne i autologne transfuzije, nacini uzimanja krvi, nuspojave ­ testovi koji se primjerljuju u ispitivanju davatelja krvi ­ genetika krvnih grupa i imunoglobulina ­ krvne grupe (eritrocitne, trombocitne, leukocitne monocitne, HLA, serumske), testovi, kontrole ­ serologija krvnih grupa ­ proizvodnja krvnih komponenata ­ karakteristike krvnih komponenata, rok upotrebe, nacin cuvanja, indikacije za primjenu, nuspojave ­ konzerviranje krvi ­ dokumentacija ­ frakcioniranje plazme ­ primjena krvi i krvnih komponenata ukljucujui predtransfuzijsko ispitivanje i izbor preparata ­ afereza ­ eksangvinotransfuzija ­ posttransfuzijske reakcije i nuspojave transfuzijskog lijecenja s krvi i krvnim komponentama i derivatima plazme ­ imunohematolosko, mikrobiolosko, biokemijsko laboratorijsko ispitivanje ­ testovi u dijagnozi autoimunih bolesti (AIHA, trombocitopenija i necitopena) ­ imunohematolosko ispitivanje trudnica, novoroenceta i prevencija HBN ­ informatika, kompjuterizacija, robotika ­ zakoni, propisi, uputstva, farmakopeja ­ dobra priredivacka praksa (GMP, GLP) ­ sudski propisi u vezi s primjenom krvi i lijecenjem ­ antikoagulantne otopine i otopine za cuvanje stanica

­ pomoni medicinski pribor iz plastike ­ kriobiologija ­ organizacija transfuzijske sluzbe ­ kontrola kvaliteta u transfuzijskoj praksi (laboratorijskog rada, testova, preparata, lijecenja, reagencija, aparata) Specijalizant mora ovladati izvoenjem sljedeih vjestina ­ rutinsko odreivanje eritrocitnih krvnih grupa tijekom boravaka u transfuzijskim ustanovama ­ rutinsko izvoenje predtransfuzijskih testova u transfuzijskim ustanovama ­ odreivanje eritrocitnih antigena (fenotip) ­ odreivanje karakteristika alo i autoantitijela ­ odreivanje specificnosti alo i autoantitijela 50 ­ elucija i adsorpcija antitijela 20 ­ laboratorijsko ispitivanje AIHA 20 ­ ispitivanje kvalitete dijagnostickih seruma 10 ­ ispitivanje kvalitete krvnih komponenata 50 ­ izvoenje afereza dobrovoljnih davatelja krvi i bolesnika 10 ­ izvoenje mikrobioloskih testova ­ odreivanje trombocitnih antitijela i antigena 10 ­ odreivanje leukocitnih antitijela i antigena 10 ­ rutinski testovi zgrusavanja (PV, APTV, TV i fibrinoliza) 100 ­ eksangvinotransfuzija. SPECIJALNA TRANSFUZIJSKA MEDICINA Na klinickim odjelima za transfuzijsku medicinu i u Zavodu za transfuzijsku medicinu specijalizant treba ovladati vjestinama iz sljedeih podrucja: ­ imunogenetika ispitivanja u forenzickoj medicini ­ peroperativna i intraoperativna autologna transfuzija ­ transfuzija u katastrofama i ratu ­ procjena djelotvornosti reakcija i nuspojava na transfuzijsko lijecenje ­ bolnicka komisija u transfuziologiji ­ organizacija transfuzijske sluzbe u bolnici ­ imunomodulatori i njihova primjena u klinici.

KLINICKI LABORATORlJI i NUKLEARNA MEDICINA ­ 6 mjeseci i 15 dana Specijalizant tijekom boravka u laboratorijima na Nuklearnoj medicini te u hematoloskom, imunoloskom i mikrobioloskom laboratoriju i laboratoriju za ispitivanje histokompatibilnosti i laboratoriju za ispitivanje hemostaze mora upoznati osnove testova koji se koriste u transfuzijskoj medicini. ­ markiranje stanica i proteina s radioizotopima i odreivanje volumena krvi, plazme i duzine zivota stanica i proteina u cirkulaciji ­ diferencijalna krvna slika ­ kostana srz ­ specificna i nespecificna obrana ­ proteini plazme ­ kvalitativni i kvantitativni testovi za odreivanje imunoglobulina ­ sistem komplementa ­ odreivanje klasa i subklasa imunoglobulina ­ stanicni testovi imunosti ­ kemotaksija

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 33

­ fimfokini ­ histiokompatibilnost i transplantacijska imunologija ­ prenos zaraznih bolesti (epidemijski i klinicki aspekti) ­ testovi kojima se otkrivaju uzrocnici koji se mogu prenositi transfuzijskim lijecenjem ­ ispitivanje hemostaze.

Organizirana nastava Rad u pojedinim granama interne medicine ukljucuje rad na odjelu i u poliklinici te dezurstva u hitnoj sluzbi ­ 100 sati godisnje bit e organizirana nastava iz odabranih poglavlja iz svih grana interne medicine. Nakon zavrsetka staza u svakoj grani interne medicine obvezatan je kolokvij. Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 1 mjesec kardiologije i koronarne jedinice U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ pod nadzorom izvesti najmanje 30 ehokardiografskih pretraga (jednodimenzionalnih, dvodimenzionalnih i doppler); ­ sudjelovati pri najmanje 5 koronarografija; ­ sudjelovati pri najmanje 5 elektrofizioloskih ispitivanja srca; ­ pod nadzorom postaviti najmanje 3 elektrostimulatora srca; ­ pod nadzorom uciniti najmanje 3 elektrokonverzije. ­ 15 dana pulmologije ­ sudjelovati pri najmanje 10 bronhoskopija; ­ pod nadzorom naciniti najmanje 5 pleuralnih punkcija. ­ 1 mjesec i 15 dana gastroenterologije 1 mjesec rada na odjelu ­ pod nadzorom naciniti najmanje 30 ultrazvucnih pretraga abdomena; ­ sudjelovati pri najmanje 10 ezofagoduodenogastroskopija; ­ pod nadzorom naciniti najmanje 2 biopsije jetre; ­ 15 dana gastroeneteroloskog ultrazvuka i endoskopije. ­ 15 dana hematologije ­ upoznati se sa transplantacijskom hematologijom. ­ 1 mjesec i 15 dana nefrologije 1 mjesec rada na odjelu ­ pod nadzorom naciniti najmanje 20 ultrazvucnih pretraga mokranog sustava; ­ sudjelovati pri najmanje 5 biopsija bubrega. ­ 15 dana rada u jedinici za hemodijalizu. ­ 1 mjesec intenzivne skrbi ­ pod nadzorom postaviti najmanje 10 supklavijskih ili jugularnih katetera; ­ pod nadzorom intubirati najmanje 20 bolesnika.

INTERNA MEDICINA (HEMATOLOGIJA) ­ 6 mjeseci Tijekom rada na hematoloskom odjelu i jedinici za intenzivno lijecenje specijalizant treba ovladati primjenom transfuzijskog lijecenja, izborom preparata prireenih iz krvi, indikacijama za transfuzijsko lijecenje, prepoznavati posttransfuzijske reakcije i provoditi njihovo lijecenje u sljedeim stanjima i bolestima: ­ hemoragicni sok ­ poremeaji hemostaze ukljucujui i trobocitopeniju ­ hemoglobinopatije ­ kronicnih anemija razne etiologije ­ aplasticna anemija ­ autoimunih bolesti, a posebno autoimunih citopenija ­ bubrezni bolesnici ­ transplantacija organa, posebno kostane srzi ­ hematolosko onkoloskih bolesnika ­ u neoonatalnoj dobi i pedijatriji ­ trudnica i prevencija HBN ­ kirurskih bolesnika.

8. Naziv specijalizacije: INTERNA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 1 mjesec kardiologije i koronarne jedinice 15 dana pulmologije 1 mjesec i 15 dana gastroenterologije 15 dana hematologije 1 mjesec i 15 dana nefrologije 1 mjesec intenzivne skrbi KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA 6 mjeseci i 15 dana PULMOLOGIJA 4 mjeseca GASTROENTEROLOGIJA 5 mjeseci i 15 dana HEMATOLOGIJA 4 mjeseca NEFROLOGIJA 4 mjeseca ENDOKRINOLOGIJA S DIJABETOLOGIJOM 4 mjeseca i 15 dana INFEKTOLOGIJA 2 mjeseca REUMATOLOGIJA I IMUNOLOGlJA 3 mjeseca INTENZIVNA SKRB 1 mjesec i 15 dana KLINICKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 1 mjesec NEUROLOGIJA 1 mjesec DERMATOLOGIJA 15 dana TRANSFUZIOLOGIJA 15 dana GODISNJI ODMOR 4 mjeseca

KARDIOLOGIJA I KORONARNA JEDINICA ­ 6 mjeseci i 15 dana Rad na odjelu: 4 mjeseca i 15 dana Rad u jedinici koronarne skrbi: 1 mjesec Rad u poliklinici: 1 mjesec U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati elektrokardiografijom i testovima optereenja (samostalno izvesti i intepretirati najmanje 30 testova) ­ upoznati dinamicku elektrokardiografiju, ehokardiografiju (sve tehnike), kateterizaciju srca, angiokardiologiju, koronarografiju, intorvencijske metode na koronarnim i perifernim krvnim zilama i metode elektrofizioloskog ispitivanja srca probleme trajne i privremene elektrostimulacije srca i praenje rada elektrostimulatora srca.

STRANICA 34 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

U jedinici koronarne skrbi kandidat treba: ­ ovladati dijagnostikom i lijecenjem srcanih aritmija, reanimacijom, tehnikom uspostavljanja perifernog i sredisnjeg venskog puta, ­ upoznati izvoenje i praenje hemodinamskih parametara, privremenu elektrostimulaciju srca i elektrokonverziju srca. U tijeku poliklinickog rada specijalizant upoznaje pregled kardiovaskularnog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijalista.

U tijeku poliklinickog rada specijalizant upoznaje pregled hematoloskog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnoslickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. U tijeku rada u hematoloskom taboratoriju i laboratoriju za koagulaciju specijalizant treba ovladati interpretacijom nalaza krvne slike i nalaza koagulograma.

PULMOLOGIJA ­ 4 mjeseca Rad na odjelu 3 mjeseca i 15 dana Rad na poliklinici: 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba ­ ovladati pleuralnom punkcijom i evakuacijom, eksuflacijom pnematoraksa, toaletom bronha, interpretacijom ventilacijskih testova testovima difuzije, acidobaznim statusom, intrakutanim testiranjima, fizikalnom terapijom u pulmologiji te temeljnim mikrobioloskim testovima i torakalnom radiologijom ­ upoznati pulmolosku endoskopiju, laboratorij za funkcijsko ispitivanje respiracijskog sustava, alergoloskim i mikrobioloskim pretragama. U tijeku poliklinickog rada specijalist upoznaje pregled pulmoloskog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. GASTROENTEROLOGIJA ­ 5 mjeseci i 15 dana Rad na odjelu: 4 mjeseca i 15 dana Rad u poliklinici: 1 mjesec U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati funkcijskim testiranjem gastrointestinalnog trakta, nazogastricnom intubacijom, paracentezom, rektoskopijom (samostalno izvesti 20 pretraga) te ultrazvucnom dijagnostikom akutnih bolesti zucnjaka ­ upoznati gastroenterolosku endoskopiju, gastroenteroloski ultrazvuk (sve tehnike), intervencijske endoskopske metode, intervencijske ultrazvucne metode, radioloske metode u gastroenterologiji. U tijeku poliklinickog rada specijalizant upoznaje pregled gastroenteroloskog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenja dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. HEMATOLOGIJA ­ 4 mjeseca Rad na odjelu: 3 mjeseca Rad u hematoloskoj ambulanti i dnevnoj bolnici: 15 dana Rad u hematoloskom laboratoriju i laboratoriju za koagulaciju: 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati citoloskom punkcijom kosti (samostalno izvesti 5 pretraga), citoloskom punkcijom perifernog limfnog cvora (samostalno izvesti 5 pretraga) ­ upoznati biopsiju kosti, intratekalnu primjenu citostatika, uzimanje uzoraka za mikrobioloske pretrage, principe i provoenje njege tijekom intenzivne kemoterapije Tijekom rada na hematoloskom odjelu specijalizant treba upoznati i rad specijaliziranih jedinica sterilne jedinice za intenzivno lijecenje hematoloskih bolesnika, Centar za transplantaciju kostane srzi i Centar za hemofilije.

NEFROLOGIJA ­ 4 mjeseca Rad na odjelu: 2 mjeseca i 15 dana Rad u poliklinici: 1 mjesec Rad u jedinici za hemodijalizu: 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati pretragom urina, postavljanjem urinarnih katetera ultrazvucnom dijagnostikom hitnih stanja u nefrologiji (opstrukeija, hidronefroza, tumor) ­ upoznati tehniku biopsije bubrega, principe i postupak hemodijalize, ultrazvucnu dijagnostiju u nefrologiji, radioloske dijagnosticke i terapijske metode u nefrologiji. U tijeku poliklinickog rada specijalist upoznaje pregled nefroloskog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. ENDOKRINOLOGIJA S DIJABETOLOGIJOM ­ 4 mjeseca i 15 dana Rad na odjelu: 2 mjeseca i 15 dana Rad u poliklinici: 1 mjesec i 15 dana Rad u laboratoriju: 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati dijagnostikom i lijecenjem bolesti iz podrucja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Ovladati tehnikom pregleda ocne pozadine ­ upoznati leboratorijske pretrage iz podrucja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. U tijeku poliklinickog rada specijalist upoznaje pregled bolesnika s bolestima endokrinih zlijezda, seernom bolesti i bolestima metabolizma, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. INFEKTOLOGIJA ­ 2 mjeseca Rad na odjelu: 1 mjesec i 15 dana Rad u poliklinici: 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati dijagnostikom i lijecenjem zaraznih bolesti. Treba provesti 1 mjesec i 15 dana na odjelu odraslih bolesnika 15 dana u jedinici za intenzivnu skrb i 15 dana na odjelu za AIDS ­ upoznati temeljne laboratorijske pretrage u infektologiji U tijeku poliklinickog rada specijalizant upoznaje pregled infektoloskog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostnickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. REUMATOLOGIJA I IMUNOLOGIJA ­ 3 mjeseca Rad na odjelu: 2 mjeseca Rad u poliklinici: 15 dana Rad u laboratoriju: 15 dana

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 35

U tijeku specijalizacije kandidat treba ­ ovladati dijagnostikom i lijecenjem imunoloskih bolesti, u prvom redu multisistematskih autoimunih bolesti, reumatskih bolesti i imunodeficijencija. Ovladati metodama intraartikularne i periartikularne infiltracije (samostalno izvesti 5 punkcija ­ infiltracija) ­ upoznati alergoloske principe dijagnostike i lijecenja, znacenje koznih testova i provokacijskih testova u alergologiji. Upoznati temeljne znacajke laboratorijskih testova ­ seroloskih, celularnih, principe imunoflourescencije, enzimskih testova, njihovu primjenu i interpretaciju rezultata. U tijeku poliklinickog rada specijalizant upoznaje pregled bolesnika s multisistemskim autoimunim bolestima i reumatskim bolestima, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste.

DERMATOLOGIJA ­ 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba upoznati najcese dermatoloske bolesti s posebnim naglaskom na kozne manifestacije internistickih bolesti. Upoznati temeljne laboratorijske tehnike u dermatologiji. TRANSFUZIOLOGIJA ­ 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ upoznati odreivanje antigena i protutijela eritrocitnih i leukocitnih, HLA, krvnih grupa, klinicki znacajna alo-protutijela, predtransfuzijsko testiranje, osobine preparata proizvedenih iz krvi i derivata plazme, posttransfuzijske reakcije, zakonske propise i kontrolu transfuzijskog lijecenja. UZE SPECIJALIZACIJE INTERNE MEDICINE jesu: a) kardiologija b) pulmologija c) gastroenterologija d) nefrologija e) hematologija f) reumatologija g) alergologija i klinicka imunologija h) endokrinologija i dijabetologija i) internisticka onkologija j) intenzivna medicina Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca su godisnji odmori.

8a. KARDIOLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Kardioloski odjel i kardioloska ambulanta 10 mjeseci 2. Angioloski odjel i angioloska ambulanta 3 mjeseca 3. Jedinica koronarne skrbi 4 mjeseca 4. Djecja kardiologija 1 mjesec i 15 dana 5. Odjel kardiovaskularne kirurgije 2 mjeseca 6. Radioizotopni laboratorij 1 mjesec 7. Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, ocjena radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana 8. Godisnji odmori 2 mjeseca. Program uze specijalizacije: I. GODINA a) Rad na kardioloskom odjelu i u poliklinici 5 mjeseci b) Rad na angioloskom odjelu i u poliklinici 2 mjeseca c) Rad u koronarnoj jedinici 4 mjeseca d) Godisnji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci Specijalist interne medicine je, nakon odobrenja mentora, cijelo vrijeme ukljucen u dezurstva. Sudjeluje na strucnim sastancima i u svim drugim vidovima kontinuirane nastave. Trajno se provodi provjera znanja, a na kraju se polazu ispiti. U tijeku rada na kardioloskom odjelu i u poliklinickoj sluzbi specijalist mora ovladati suvremenom dijagnostikom i lijecenjem kardiovaskularnih bolesti ukljucujui sljedee laboratorijske i dijagnosticke metode: ­ ovladati elektrokardiografijom

INTENZIVNA SKRB ­ 1 mjesec i 15 dana Rad na odjelu: 1 mjesec i 15 dana ­ ovladati pristupom krvozilju (postavljanje supklavijskog i/iIi femoralnog katetera, intubacijom, ozivljavanjem, zbrinjavanjem bolesnika sa zatajenjem cirkulacije, respiracije, poremeajima metabolizma vode, elektrolita i acidobazicnog statusa. KLINICKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM ­ 1 mjesec Rad na odjelu: 15 dana Rad u poliklinici, laboratoriju, centru za lijekove 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati pristupom bolesniku s politerapijom (interreakcije, nuspojave, izvor neophodnih lijekova), rjesavanje konkretnih (ili simuliranih) terapijskih problema, pristupom otrovanom bolesniku (prepoznavanje glavnih otrovanja i kontrole takvih bolesnika), sas tavljanje misljenja o lijeku i nuspojavama. ­ upoznati rad farmakoterapijske ambulante (sastaviti bar 5 klinicko-farmakoloskih misljenja za ambulantne bolesnike), pokusne bioloske jednakovaljanosti na dobrovoljcima i nacin planiranja takvih pokusa (bar jedan), pripremu testova za edukaciju (Bilten komisije za lijekove), interpretaciju rezultata, odreivanje koncentracije lijekova u tjelesnim tekuinama, dokumentaciju o nuspojavama i rad bolnicke komisije za lijekove. U tijeku poliklinickog rada specijalist radi u ambulanti za farmakoterapiju (6 dana) u klinicko-farmakoloskom laboratoriju (funkcijski i biokemijski dio 6 dana), u centru za lijekove (3 dana) komisiji za lijekove (1 dan), u konzilijima na drugim odjelima (3 dana) i seminarskim raspravama (3 dana). NEUROLOGIJA ­ 1 mjesec Rad na odjelu: 15 dana Rad na poliklinici: 15 dana U tijeku specijalizacije kandidat treba: ­ ovladati dijagnostikom i lijecenjem najcesih neuroloskih bolesti, osobito relevantnih za internu medicinu, ovladati tehnikom punkcije cerebrospinalne tekuine ­ upoznati principe elektroencefalografije, elektromiografije, pregled ocne pozadine. U tijeku poliklinickog rada specijalizant upoznaje pregled neuroloskog bolesnika, planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste.

STRANICA 36 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ ovladati dinamickom elektrokardiografijom (samostalno izvesti i ocitovati najmanje 100 nalaza), i 24 h ­ mjerenjem krvnog tlaka ­ upoznati i fonomehanokardiografiju (samostalno izvesti 20 pretraga), ­ ovladati ehokardiografijom (samostalno izvesti 150 jednodimenzionalnih, dvodimenzionalnih i Doppler ehokardiografskih pretraga), ­ ovladati testovima optereenja (samostalno izvesti najmanje 100 pretraga) ­ ovladati neinvazivnom rendgenskom dijagnostikom kardijalnih bolesti ­ ovladati fukcionalnim ispitivanjem respiratornog sustava (spirometrija) ­ ovladati pregledom ocne pozadine. Radom na angioloskom odjelu i ambulanti specijalist treba ovladati dijagnostikom i lijecenjem vaskularnih bolesti, ovladati ultrazvukom u angiologiji (samostalno izvesti 50 pretraga), upoznati osnove izvoenja i ocitovanja angiografije. Radom u koronarnoj jedinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lijecenjem bolesti srca koji se lijece u koronarnoj jedinici. Posebno mora ovladati sljedeim vjestinama: ­ izvoenje i praenje hemodinamickih parametara (ovladati tehnikom uspostavljanja perifernog, sredisnjeg venskog, te arterijskog puta) ­ dijagnostika i lijecenje srcanih aritmija ­ reanimacija ­ privremena elektrostimulacija srca (samostalno uvesti 20 elektroda) ­ elektrokonverzija (samostalno izvesti 10 elektrokonverzija). II. GODlNA a) Rad na kadrioloskom odjelu i u poliklinici 5 mjeseci b) Rad na angioloskom odjelki i ambulanti 1 mjesec c) Rad na odjelu djecje kardiologije 1 mjesec i 15 dana d) Rad na odjelu kardiovaskularne kirurgije 2 mjeseca e) Rad na rakdioizotopnom laboratoriju 1 mjesec f) Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika, ocjene radne sposobnosti i prevencija kardiovaskularnih bolesti 15 dana g) Godisnji odmor 1 mjesec Ukupno: 12 mjeseci a) Tijekom rada na odjelu i u poliklinici specijalist mora ovladati dijagnostikom i lijecenjem kardivaskularnih bolesti ukljucujui i sljedee sadrzaje ­ upoznati osnove vektokarfiografije (samostalno izvesti najmanje 20 pretraga) ­ ovladati mikrokateterizacijom srca (izvesti najmanje 20 pretraga) ­ upoznati kateterizaciju srca, angiokardiografiju i koronarografiju (samostalno izvesti 20 kateterizacija desnog i lijevog srca, te koronarografiju), osnove intervencijske kardiologije ­ ovladati problemom trajne i privremene implantacije kao i praenjem rada elektrostimulatora (samostalno obaviti 100 kontrolnih pregleda s eventualnim programiranjem) ­ upoznati se s problematikom kardio-kirurskog bolesnika (prisustvovati operacijskim zahvatima, sudjelovati u dijagnostici i lijecenju postoperativnih komplikacija) ­ upoznati osnove elektrofizioloskog ispitivanja provodnog sustava srca b) Rad na angioloskom odjelu i ambulanti ­ 1 mjesec c) Rad na odjelu djecje kardiologije ­ 1 mjesec i 15 dana

Specijalist se mora upoznati s dijagnostikom i lijecenjem djecjih kardioloskih bolesti. d) Rad na odjelu kardiovaskularne kirurgije ­ 2 mjeseca e) Rad u izotopnom laboratoriju ­ 1 mjesec Specijalist se upoznaje s primjenom radioizotopa u kardiologiji i angiologiji. f) Rehabilitacija i ocjena radne sposobnosti kardiovaskularnih bolesnika, te prevencija kardiovaskularnih bolesti ­ 15 dana Specijalist se mora upoznati s probleminka rehabilitacije i ocjene radne sposobnosti, te upoznati probleme prevencije kardiovaskularnih bolesti. 8b. PULMOLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Pluni odjel 13 mjeseci 2. Poliklinicki rad 1 mjesec 3. Odjel za intenzivnu pulmolosku skrb 1 mjesec 4. Torakalna kirurgija 1 mjesec 5. Klinicki laboratorij za funkcijsku dijagnostiku respiracijskog sustava 2 mjeseca 6. Torakalna radiologija 1 mjesec 7. Endoskopija u pulmologiji 2 mjeseca 8. Laboratorijska dijagnostika (mikrobioloski alergoloski, citoloski laboratorij, te kineziterapija) 1 mjesec 9. Godisnji odmori 2 mjeseca S dobivenim obrazovanjem doktor medicine pulmolog bit e osposobljen za samostalno obavljanje specijalisticke pulmoloske djelatnosti u tercijarnoj bolnickoj djelatnosti. Specijalistickim pulmo loskim ambulantama (uz dispanzersku metodu rada za tuberkulozu i masovne nespecifirne plune bolesti), te za samostalno djelovanje u pojedinim subspecijalistickim pulmoloskim usmjerenjima uz propisanu naknadnu edukaciju. Program uze specijalizacije 1. Klinika ­ pluni odjel poliklinicka djelatnost bolnice hitni prijem ­ 14 mjeseci (1 mj. poliklinika) Specijalisti se upoznaju sa klinickom slikom, algoritmom dijagnostickih i terapeutskih postupaka, te interdisciplinarnom suradnjom u svezi plune problematike. Pri tome izvode sve rutinske-dijagnosticke i terapeutske zahvate. Uz rad na odjelu prate i obraduju bolesnike u poliklinickoj djelatnosti bolnice. Poliklinicku djelatnost (rad u ambulanti za plune bolesti s dispanzerskom metodom rada za tbc) obavljaju u mjesec dana klinickog staza. Taj dio mogu obaviti jednom tjedno ili u bloku od 7-14 dana. Takoer uz rad na odjelu, a prema rasporedu hitne sluzbe ukljucuju se u dezurstvo bolnice. Upoznaju se s urgentnim dijagnosticko terapeutskim radom, odabirom bolesnika za hitnu hospitalizaciju i tretman. Tijekom za dnjih 6 mjeseci specijalizacije sudjeluju u konzilijarnoj pulmoloskoj djelatnosti bolnice. Ukljuceni su i aktivno sudjeluju u svim interdisciplinarnim strucnim sastancima bolnice. 2. Odjel za inlenzivnu skrb pulrkologije ­ 1 mjesec Specijalisti svladavaju dijagnosticke i terapeutske zahvate u entitetima kao: status astmatikus, ARDS, otrovanja ihalacijom, aspiracije i opstrukcije bronhalnog sustava, hemoptoa, akutna i kronicna respiratorna insuficijencija, pulmonalna tromboembolija, dekompenzacija kronicnog plunog srca, ostale akutne dekompenzacije kardiopulmonalnog sustava, pneumotoraks, akutna stanja infekcije

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 37

bronhopulmonalnog sustava, te ostali antiteti vezani za urgentna stanja u pulmologiji. Procjena klinicke slike i potrebe za tretmanom u inenzivnoj njezi pulmologije. Svladavanje dijagnostickih i terapeutskih postupaka: mehanicka ventilacija, endotrahealna intubacija, trahoetomija, terapija kisikom, pleuralne drenaze, izvoenje i pra enje hemodinamskih parametara, postupci reanimacije itd. 3. Torakalna kirurgija ­ 1 mjesec Upoznavanje s indikacijama i kontraindikacijama kirurskog tretmana bolesti plua, pleure, dijafragme i medijastinuma. Postoperativne komplikacije i metode njihovog lijecenja. Prisustvovanje operacijskim zahvatima. Aktivno sudjelovanje i svladavanje manjih zahvata, kao pleuralne drenaze, eksuflacije, intubacije, traheotomija, mehanicke ventilacije, te ostalih manjih zahvata. Uz rad na kirurskom odjelu i operacijskoj sali specijalisti provode dio staza i dezuraju u sok sobi torakalne kirurgije. 4. Klinicki laboratorij za funkcionalnu dijagnostiku respiratornog sustava ­ 2 mjeseca Svladavaju se tehnike izvoenja i analize funkcionalnih testova ventilacije, difuzije, perfuzije, plinova u arterijskoj krvi i acido-bazne ravnoteze, bronhalne reaktivnosti i ergospirometrije. Ultrazvuk srca s naglaskom na pulmolosku problematiku, kateterizacija desnog srca, izvoenje i praenje hemodinamskih parametara. Praenje plune funkcije kod raznih plunih oboljenja, klasifikacija respiratorne insuficijencije i najcesi acidobazni poremeaji u klinickoj praksi, procjena operabilnosti i ocjena radne sposobnosti i invalidnosti na temelju rezultata ispitivanja funkcionalnih testova. 5. Torakalna radiologija ­ 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s radioloskim metodama i tehnikom pregleda u pulmologiji. Indikacijama za odabir pojedinih pretraga i algoritmom radioloske dijagnostike. Radioloska dijagnostika pojedinih entiteta bronhopulmonalnog sustava, srca i krvnih zila, pleure, medijastinuma i dijafragme. Interventne metode u torakalnoj radiologiji. Ultrazvuk u pulmologiji. 6. Endoskopija u pulmologiji ­ 2 mjeseca Indikacije i kontraindikacije za bronholosku endoskopiju. Komplikacije tijekom zahvata. Endoskopske metode i tehnike u pulmologiji. Interventne metode u bronhologiji. Znacaj pojedinih tehnika i nacin uzimanja materijala (malignomi, intersticij, granulomatoze, infektivna patologija itd.). Pulmoloska patologija te odabir i algoritam endoskopskih pretraga. Torakoskopija ­ dijagnosticke i terapeutske metode. Laser u pulmologiji. 7. Laboratorijska dijagnostika ­ 1 mjesec Mikrobioloski laboratorij ­ 1 tjedan ­ mikobakterijum tuberkuloze ­ tehnike pregleda i interpretacija nalaza. Nespecificna bakterijska flora ­ tehnika pregleda i interpretacija nalaza. Virusi i mikroplazme u pulmologiji ­ tehnike pregleda i interpretacija nalaza. Nacini uzimanja adekvatnog materijala i algoritam pretraga u pulmologiji. Alergoloski laboratorij ­ 1 tjedan ­ alergoloska i imunoloska tehnika u pulmologiji ­ intrakutani i prick testovi na inhalacione i nutritivne alergene, hiposenzibilizacija u pulmologiji, testovi bronhalne specificne i nespecificne hiperreaktivnosti, ostala testiranja i laboratorijski rad. Citoloski laboratorij ­ 1 tjedan ­ nacin uzimanja materijala ­ tehnike obrade i interpretacija nalaza Upoznavanje sa osnovnim parametrima citoloske interpretacije pojedinih entiteta pulmoloske patologije.

Kineziterapija ­ 1 tjedan ­ odabir bolesnika, tehnike rada, algoritam postupaka. Tijekom specijalizaclje seminarski se obrauju podrucja: tuberkuloza, pulmoloska onkologija, kronicne opstruktivne plune bolesti, infektoloska problematika u pulmologiji te seminar o epidemioloskim i javnozdravstvenim aspektima masovnih plunih bolesti i organizaciji pulmoloske sluzbe. Seminari bi se organizirali jedan do dva puta godisnje. Ukoliko specijalisti prisustvuju poslijediplomskom studiju (strucnog tipa) seminari se ne odrzavaju. Normativi prakticnog rada tijeka uze specijalizacije Pulmologije: ­ Fiberbronhoskopija 100 ­ Torakoskopija 10 ­ Pleuralna drenaza 30 ­ Eksuflacija pleure 30 ­ Biopsija pleure 30 ­ Toaleta bronha 20 ­ Ventilacioni testovi 100 ­ Plin. anal. art. krvi 150 ­ Intrakutani testovi 50 ­ Bronhoprovokacije 30 ­ Ultrazvuk srca 20 ­ Kinezioterapija 30 ­ Transkutane punkcije pod kontrolom rendgena i ultrazvuka 20 Kolokvij obvezan nakon svakog segmenta uze specijalizacije. 8c. GASTROENTEROLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Odjel gastroenterologije i pankreatologije 5 mjeseci 2. Odjel hepatologije 3 mjeseca 3. Infektologija 1 mjesec 4. Pedijatrijska gastroenterologija 1 mjesec 5. Abdominalna kirurgija 1 mjesec 6. Radiologija i nuklearna medicina 15 dana 7. Gastroenteroloska onkologija 15 dana 8. Ultrazvuk I (dijagnosticki) 1 mjesec i 15 dana 9. Ultrazvuk II (intervencijski) 1 mjesec i 15 dana 10. Endoskopija I (dijagnosticka) 4 mjeseca 11. Endoskopija II (ERCP, intervencijska) 3 mjeseca 12. Godisnji odmori 2 mjeseca Program uze specijalizacije: PRVA GODINA 1. Gastroenterologija i pankreatologija ­ 3 mjeseca Specijalisti interne medicine rade na klinickom odjelu gdje se upoznaju sa klinickom slikom, dijagnostikom i terapijom gastroenteroloskih bolesti u uzem smislu i bolesti pankreasa. Pri tome izvode funkcionalne testove iz tog podrucja. 2. Hepatologija ­ 2 mjeseca Specijalisti upoznaju ktinicku sliku, dijagnostiku i terapiju bolesti hepatobilijarnog sustava radom na klinickom odjelu. Moraju savladati tehniku biopsije jetre i perkutane transhepaticke kolangiografije (PTC), te interpretaciju histoloskog nalaza biopsije jetre uz suradnju patologa kompetentnog u hepatologiji. 3. Infektologija ­ 1 mjesec Specijalisti rade na klinickom infektoloskom odjelu koji se bavi gastroenteroloskom problematikom te upoznaju metode mikrobioloske dijagnostike (mikrobiologija i parazitologija gastrointestinalnog trakta).

STRANICA 38 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

4. Radiologija i nuklearna medicina ­ 15 dana Specijalisti se upoznaju s metodama radioloske dijagnosticke bolesti probavnog trakta te metodama nuklearne medicine relevantnim za probavni trakt. 5. Ultrazvuk I. ­ 1 mjesec i 15 dana Specijalisti moraju savladati klasicnu real-time dijagnostiku bolesti jetre, bilijarnog trakta, pankreasa, slezene, bubrega, te abdominalnih izljeva i kolekcija. Potom moraju svladati primjenu »Color flowu mapping« i tehnike po Doppleru bolesti splanhnickog sustava (portalna hipertenzija), aorte; hepatalnih vena i donje suplje vene. 6. EndoskopIja I. ­ 4 mjeseca Specijalisti moraju pod nadzorom uciniti sljedei broj pretra- ezofagogastroduodenoskopija 500 ­ rektosigmoidoskopija (kruta i fleksibilna) 200 ­ totalna kolonoskopija 100 ­ laparoskopija (tijekom cijelog programa) 10 7. Godisnji odmor ­ 1 mjesec DRUGA GODINA 1. Gastroenterologija i pankreatologija ­ 2 mjeseca Specijalisti rade na klinickom odjelu i aktivno sudjeluju u konzilijarnoj gastroenteroloskoj aktivnosti te u gastroenteroloskoj poliklinici 2. Hepatologija ­ 1 mjesec Specijalisti rade na klinickom odjelu te sudjeluju aktivno u konzilijarnoj i ambulantnoj aktivnosti hepatoloske sluzbe. 3. Pedijatrijska gastroenterologija ­ 1 mjesec Specijalisti se upoznaju s problematikom gastroenterologije djecje dobi radei na odgovarajuem odjelu i specijalistickoj ambulanti. Od vjestina rade funkcionalne testove te biopsije tankog crijeva. 4. Abdominalna kirurgija ­ 1 mjesec Specijalisti rade na kirurskom odjelu, sudjeluju aktivno na indikacijskim sastancima i prisustvuju operacijskim zahvatima. 5. Ultrazvuk II. ­ 1 mjesec i 15 dana Specijalisti svladavaju tehnike intervencijskih zahvata i postupaka pod kontrolom ultrazvuka: ­ ciljane biopsije jetre ­ aspiracijske punkcije fokalnih lezija jetre, pseudocista pankreasa, tumora pankreasa, ­ drenaza interabdominalnih kolekcija ­ postavljanje ekstremnih bilijarnih proteza. 6. Endoskopija II. ­ 3 mjeseca Specijalisti uce tehnike intervencijske endoskopije: ­ polipektomije ­ hemostaze krvareih lezija (sklerozacija, elektrokoagulacija, laserska fotokoagulacija) ­ sklerozacija varikoziteta jednjaka i zeluca ­ rekanalizacija tumora laserom i buziranjem, proteze ­ buziranje stenoza jednjaka, pneumodilazacija kod ahalazije ­ endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija (ERCP) ­ papilotomija ­ opservacija ekstrakcije kamenaca iz zucovoda i postavljanja endogenih proteza. 7. Gastroenteroloska onkologija ­ 15 dana Specijalist aktivno radi u onkoloskom timu i dobiva uvid u radioterapiju i kemoterapiju gastrointestinalnih tumora.

Tijekom klinickog rada specijalisti imaju u prvoj godini obveze primarne brige za bolesnike, dok je u drugoj godini teziste na konzilijarnim aktivnostima. Svakog tjedna moraju specijalisti aktivno ucestvovati u svim vidovima edukacije: ­ klinicko-patoloske konferencije (analiza biopsijskog materijala) ­ prikaz problemskih slucajeva ­ analiza recentne literature Seminarski treba obraditi dva podrucja ­ gastroenterolosku onkologiju i imunologiju. Kolokvij je obvezan nakon svakog segmenta specijalizacije. 8d. NEFROLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Nefroloski odjel 5 mjeseci 2. Poliklinicki rad 3 mjeseca 3. Nefroloska patologija 1 mjesec 4. Ultrazvuk u nefrologiji (dijagnosticki i interventni) 3 mjeseca 5. Radiologija 1 mjesec 6. Nuklearna medicina 15 dana 7. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci 8. Zavod za tipizaciju tkiva 15 dana 9. Urologija 1 mjesec 10. Poremeaj urodinamike 1 mjesec 11. Klinicki laboratorij 1 mjesec 12. Godisnji odmori 2 mjeseca Tijek uze specijalizacije podijeljen je u 2 dijela I. 1. Nefroloski odjel 5 8 mjeseci Poliklinicki rad 3 2 Nefroloska patologija 1 mjesec 3. Ultrazvuk dijagnosticki 2 mjeseca interventni 1 mjesec 4. Radiologija 1 mjesec 5. Nuklearna medicina 15 dana Ukupno 13 mjeseci i 15 dana Po zavrsetku ove cjeline slijedi kolokvij II. 1. Dijaliza i transplantacija 5 mjeseci 2. Zavod za tipizaciju tkiva 15 dana 3. Urologija 1 mjesec 4. Poremeaji urodinamike 1 mjesec 5. Klinicki laboratorij 1 mjesec Ukupno: 8 mjeseci i 15 dana Po zavrsetku ove cjeline slijedi kolokvij 1. Nefroloski odjel, poliklinika ­ 8 mjeseci Tijekom boravka specijalisti rade u klinickom odjelu gdje se upoznaju s klinickom prezentacijom i lijecenjem bubreznih bolesti. Aktivno sudjeluju uz mentorstvo nadleznog nefrologa u procjeni dijagnostickih postupaka i terapijskog pristupa. Specijalist upoznaje tehniku biopsije bubrega, a takoer treba samostalno izvesti priblizno 20 perkutanih biopsija. Tijekom boravka u odjelu upoznaje postupak pregleda ocne pozadine, kao i postupak kontinuiranog mjerenja krvnog tlaka. Drugi dio klinickog dijela obuhvaa rad u nefrolos-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 39

ko-poliklinickoj sluzbi. Stjece znanja o ambulantnom zbrinjavanju bubreznih bolesnika uz mentorstvo nadleznog nefrologa. Tijekom boravka u klinickom odjelu sudjeluje i aktivno prezentira probleme na zajednickim sastancima s urolozima, radiolozima i patolozima. Takoer dobiva zadatke prezentacije recentne literature na strucnim odjelnim sastancima. 2. Nefroloska patologija ­ 1 mjesec Tijekom boravka u Zavodu za patologiju specijalist treba spoznati kljucna znanja za interpretaciju histoloskog nalaza biopsije bubrega. Uz nadzor nefropatologa potrebno je uciniti analizu 100 histoloskih preparata. 3. Ultrazvuk ­ 3 mjeseca Specijalist treba ovladati dijagnostickim ultrazvukom bubrega, tj. biti osposobljen za samostalan rad i interpretaciju nalaza. Edukaciju interventnog ultrazvuka mogue je provesti u uroloskom odjelu, s obzirom da u veini slucajeva ti bolesnici cine urolosku kazuistiku. Predvieno je ovladati 70 analiza dijagnostickog i 20 analiza interventnog ultrazvuka. 4. Radiologija ­ 1 mjesec Specijalist se upoznaje u Zavodu za radiologiju s kljucnim radioloskim pretragama vezanim za bolesti bubrega. Sudjeluje u inter pretaciji nalaza urologije, mikcijske citografije, renalne angiografije i kompjuterizirane tomografije. Takoder upoznaje tehniku perkutana transluminalne dilatacije renalnih arterija 5. Nuklearna medicina ­ 15 dana Specijalist upoznaje dijagnosticke pretrage koristene pri evaluaciji bubreznih bolesti (dinamicka scintigrafija bubrega, kaptoprilska renografija, protok plazme kroz bubreg, rezidualni urin). 6. Dijaliza i transplantacija ­ 5 mjeseci Specijalist treba ovladati tehnickim postupcima hemodijalize, peritonejske dijalize kao i zbrinjavanjem komplikacija u dijaliziranih bolesnika. Upoznaje postupke kontinuirane arterio-venske i venovenske hemofiltracije. Dobiva informacije o pripremi bolesnika za transplantaciju kao i posttransplantacijsku evaluaciju bolesnika. 7. Zavod za tipizaciju tkiva ­ 15 dana Specijalist upoznaje osnovne poslupke tipizacije tkiva, a edukacija je usko vezana uz prethodni boravak u Centru za dijalizu. 8. Urologija ­ 1 mjesec Specijalist sudjeluje u indikacijskim vizitama te upoznaje uroloske endoskopske pretrage. 9. Poremeaji urodinamike ­ 1 mjesec Specijalist upoznaje tehniku i interpretaciju funkcije i inervacije donjih mokranih putova (Klinika za neurologiju ­ 15 dana). Takoer upoznaje ispitivanje funkcija misia male zdjelice (Klinika za ginekologiju ­ 15 dana) 10. Klinicki laboratorij ­ 1 mjesec Specijalist treba ovladati analizom nativne mokrae te se upoznati s citoloskom analizom urina. Takoer upoznaje principe i interpretaciju, bakterioloska analiza mokrae. Tijekom uze specijalizacije iz nefrologije kandidat treba a) ovladati sljedeim postupcima: ­ 100 pregleda mokrae ­ 70 analiza dijagnostickog ultrazvuka ­ 20 analiza interventnog ultrazvuka ­ 20 perkutanih biopsija bubrega

­ postupak hemodijalize, peritonejske dijalize b) upoznaje sljedee postupke: ­ radioloske dijagnosticke pretrage ­ izotopne dijagnosticke pretrage ­ bakterioloska analiza mokrae ­ urodinamsko ispitivanje ­ uroloske endoskopske pretrage ­ pregled ocne pozadine ­ kontinuirana arterio-venska i veno-venska hemofiltracija ­ 100 histoloskih analiza biopsije bubrega ­ 50 citoloskih analiza sedimenta urina ­ kontinuirano automatsko mjerenje krvnog tlaka 8e. HEMATOLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Hematoloski odjel, hematoloska ambulanta i dnevna bolnica 14 mjeseci 2. Citoloski laboratorij/patologija 4 mjeseca 3. Koagulacijski, hematoloski i biokemijski laboratoriji 2 mjeseca 4. Transfuzioloska jedinica 2 mjeseca 5. Godisnji odmori 2 mjeseca Program uze specijalizacije Svrha uze specijalizacije je savladavanje znanja i vjestina iz podrucja hematologije koje e omoguiti samostalan rad na subspecijalislickom hematoloskom odjelu, ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematoloskih subspecijalistickih konzilijarnih misljenja na zahtjev drugih doktora medicine, specijalista, uzih specijalista i pojedinacnih bolesnika. Tijekom staza specijalist mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lijecenje hematoloskih bolesnika (ukljucujui intenzivnu kemo-radioterapiju) integrirajui suvremene internisticke, hematoloske, onkoloske, rnikrobioloske i farmakoterapijske principe 1. Hematoloski odjel ­ 14 mjeseci Tijekom rada u hematoloskom odjelu specijalist e se osposobiti za provoenje znanja i vjestina iz hematologije, posebice klinicke i laboratorijske dijagnostike, te lijecenja hematoloskih bolesti. Tijekom uze specijalistizacije svaki se specijalist mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje pruzaju subspecijaisticke, ali i vrlo diferencirane dijagnosticko-terapijske postupke. ­ sterilne jedinice za uvodno lijecenje akutnih leukemija i ostalu primjenu agresivne kemo-radioterapije, ­ centar za transplantaciju kostane srzi, ­ centar za hemofilije. Specijalist treba provesti minimum 3 mjeseca prakticnog rada u hematoloskoj ambulanti, odnosno dnevnoj hematoloskoj bolnici. 2. Citoloski laboratorij/patologija ­ 4 mjeseca Rad u citoloskom laboratoriju predmnijeva savladavanje znanja citoloskih pretraga, posebice normalna morfologija kao i sva relevantna patoloska stanja perifernog krvnog razmaza kostane srzi, limfnog cvora, likvora, slezene i jetre. 3. Koagulacijski, hematoloski i biokemijski laboratorij ­ 2 mjeseca Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih nacela dijagnostike, poremeaja hemostaze, te temeljne pretrage u dijagnostici hematoloskog i imunoloskog laboratorija (kompletna

STRANICA 40 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

krvna slika, metabolizam u eritrocitu, kultura kostane srzi, imunoloske pretrage, subpopulacija limfocita, imunoloska klasifikacija akulnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). Tijekom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije, posebice u dijagnostici hematoloskih bolesti 4. Transfuzioloska jedinica ­ 2 mjeseca Rad u transfuzioloskoj jedinici postavlja spoznaje o metodologiji lijecenja preparatima krvi, nacinu odreivanja krvi i krvnih grupa za lijecenje, nacin pripreme krvi i krvnih pripravaka, te osnove imunohematoloske dijagnostike. Specijalist bi trebao tijekom specijalistickog staza savladati sljedee vjestine: ­ citoloska punkcija kosti (50 pretraga) ­ biopsija kosti (25 pretraga) ­ citoloska punkcija limfnog cvora (30 pretraga) ­ citoloski pregled razmaza periferne krvi i punktata kostane srzi (50 pretraga) ­ citoloski pregled razmaza purkktata limfnog cvora (30 pretraga) ­ postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20) ­ intratekalna primjena citostatika (10) ­ evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5) ­ odreivanje velicine slezene i limfnih cvorova UZV (20 pretraga) ­ uzimanje uzoraka za mikrobiolosku pretragu (hemokultrrre, brisevi itd.) ­ (20 pretraga), te ­ temeljito upoznati s principima i provoenjem njege lijekom intenzivne kemo-radioterapije. Uz prakticni rad na odgovarajuim odjelima i laboratoriju obvezna je dodatna edukacija putem predavanja ili seminara ­ principi organiziranja klinickih pokusa ­ 5 sati, ­ organizacija hematopoetskog sustava ­ 5 sati, ­ eksperirnentalna hematologija ­ mogunosti i dometi ­ 10 sati, ­ bolesti maticne hematopoetske stanice ­ 15 sati, ­ limfoproliferacijske bolesti ­ 20 sati, ­ benigne bolesti granulocita i limfocita ­ 5 sati, ­ anemije ­ dijagnosticki pristup i lijecenje ­ 5 sati, ­ bolesti hemostaze ­ 15 sati, ­ transplantacija kostane srzi ­ 5 sati, ­ osnove molekulske biologije u hematologiji ­ 5 sati, ­ kultura kostane srzi ­ 5 sati. Ukupno: 105 sati 8f. REUMATOLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Reumatologija 10 mjeseci 2. Klinicka imunologija 4 mjeseca 3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika 3 mjeseca 4. Djecja reumatologija 1 mjesec 5. Ortopedija 1 mjesec 6. Dermatologija 1 mjesec 7. Radiologija 1 mjesec 8. Klinicki laboratorij 1 mjesec 9. Godisnji odmor 2 mjeseca 1. Reumatologija ­ 10 mjeseci Specijalisti interne medicine rade na klinickom odjelu gdje su zaduzeni za obradu, provoenje dijagnostickog i terapijskog po stupka

bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno), a moraju savladati i predviene vjestine. Takoer sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obiljezja trajnog praenja bolesnika, ukljucujui po vremene laboratorijske kontrole, odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. (jedan dan tjedno) 2. Klinicka imunologija ­ 4 mjeseca Specijalisti rade na klinickom odjelu gdje su zaduzeni za obradu, provoenje dijagnostickog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 bolesnika svakodnevno). Takoer sudjeluju u ambulantnom radu gdje upoznaju i obiljezja trajnog praenja bolesnika, ukljucujui povremene laboratorijske kontrole, odluke o eventualnoj hospitalizaciji itd. (jedan dan tjedno). 3. Fizikalna terapija i rehabilitacija reumatskih bolesnika ­ 3 mjeseca Specijalist mora svladati indikacije i kontraindikacije za primjenu pojedinih fizikalnih postupaka u reumatskim i srodnim bolestima Medicinska rehabilitacija reumatskih bolesnika, radna terapija, invalidski sport i pomagala. Socijalna i vokacijska rehabilitacija. 4. Djecja reumatologija ­ 1 mjesec Specijalist radi na klinickom odjelu djecje reumatologije gdje upoznaje osobitosti klinicke slike, dijagnostickog postupka i lijecenja djece ­ reumatskih bolesnika 5. Ortopedija ­ 1 mjesec Specijalist boravi u klinickom i poliklinickom odjelu gdje mora upoznati priroene i stecene mane, traume lokomotornog sustava, operativnu prevenciju lijecenja artroza, reslorativne zahvate na lokomotornom sustavu, aloartroplastiku. Valjalo bi da se poblize upozna s metodama ultrazvucne pretrage zgloba i artroskopijom koljena. 6. Dermatologija ­ 1 mjesec Tijekom boravka u dermatoloskoj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klinickom slikom, dijagnostickim postupkom i lijecenjem koznih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih ­ reumatskih bolesti, upoznati kozna ocitovanja reumatskih bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije koze, domet i znacenje histoloske i DIF analiza uzorka koze. 7. Radiologija ­ 1 mjesec Specijalist sudjeluje dnevno u analizi rentgenograma kostiju i zglobova te nalaza CT, MR i angiografije. Upoznaje metode izvoenja tih tehnika. 8. Klinicki laboratorij ­ 1 mjesec Tijekom boravka u laboratoriju upoznaje metode elektroforeze imunoelektroforeze, kvantitativnog i kvalitativnog odreivanja bjelancevina seruma. Posebno mora upoznati izvoenje seroloskih testova, metode odreivanja autoantitijela (imunofluorescencija, ELI SA, RIA), funkcijske testove makrofaga, mastocita, bazofila, euzinoila, znacenje imunofenotipizacije stanica. Upoznaje metode tipizacije glavnog sustava histokompatibilnosti i njihovo znacenje. Vjestine koje mora svladati: ­ Lokalna infiltracija zglobova 20 infiltracija ­ Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odreivanja ­ Evaluacija kraljesnice u ankilozantnom spondilitisu 10 odreivanja ­ Interpretacija radioloskih promjena u reumatskim bolestima 20 interpretacija ­ Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 41

­ Diferencijalna dijagnoza kristala sinovijske membrane 5 interpretacija ­ Evaluacija strukovnih promjena u poliartritisu 10 odreivanja ­ Propisivanje privremenih ortoza 5 propisivanja ­ Periartikularne infiltracije 10 infiltracija ­ Ultrazvucna pretraga zgloba 2 pretrage ­ Artroskopija koljena 1 pretraga ­ Evaluacija radne sposobnosti reumatskih bolesti 10 procjena Kolokvij je obvezatan nakon svakog segmenta specijalizacije. 8g. ALERGOLOGIJA I KLINICKA IMUNOLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Klinicki odjel i poliklinika 12 mjeseci 2. Imunoloski laboratorij 6 mjeseci 3. Dermatologija 1 mjesec 4. Pedijatrija 1 mjesec 5. Imunoloska istrazivanja 2 mjeseca 6. Godisnji odmori 2 mjeseca Program uze specijalizacije 1. Rad u klinickom odjelu i poliklinici ­ 12 mjeseci Tijekom rada u klinickom odjelu specijalisti su zaduzeni za obradu, provoenje dijagnostickog i terapijskog postupka bolesnika (barem 5 svakodnevno). Takoer sudjeluju u ambulantnom radu gdje planiraju uz nadzor, obradu i daljnje odluke o lijecenju bolesnika (jedan dan tjedno). Kandidat mora ovladati izvoenjem in vivo koznih testova (na inhalacijske, nutritivne alergene, profesionalni alergeni, alergergene insekata, medikamente te testove za procjenu stanicne imunosti ukupno 500 kutanih testova), provokacijskih testova (parenteralnih, peroralnih, inhalacijskih, konjunktivalnih, nazalnih ­ ukupno po 10 testova), te upoznati biolosku standardizaciju alergena. 2. Rad u imunoloskom laboratoriju ­ 6 mjeseci Tijekom rada u laboratoriju kandidat mora upoznati i sam izvesti sljedee pretrage: ­ separacija krvnih stanica na gradijentu gustoe 200 ­ testovi brojenja stanica, imunofenotipizacija 50 ­ seroloski testovi 200 ­ seroloski testovi 200 ­ odreivanje specificnih autoantitijela ­ IF 200 ELISA 200 RIA 200 ­ elektroforetske tehnike za kvalitativno i kvantitativno odreivanje bjelancevina 200 ­ metode odreivanja imunokompleksa u serumu (barem 2) 200 ­ odreivanje hemoliticke aktivnosti komplementa 200 ­ odreivanje pojedinih komponenata i fragmenata komplementa 200 ­ funkcionalna citotoksicnost 200 ­ odreivanje funkcije makrofaga i neutrofila 100 ­ odreivanje funkcije mastocita, bazofila, eozinofila 100 ­ funkcionalni testovi za dokazivanje citokina ­ prema mogunosti ­ pretrage bioptickog materijala DIF -koze 100 ­ bubrega 50

3. Dermatologija ­ 1 mjesec Tijekom boravka u dermatoloskoj ustanovi (odjelu i ambulanti) specijalist se mora upoznati s klinickom slikom, dijagnostickim postupkom i lijecenjem koznih bolesti koje mogu postojati u sklopu multisistemskih ­ autoimunih i alergijskih bolesti, upoznati kozna ocitovanja imunoloskih bolesti. Posebno treba svladati indikacije i tehniku biopsije koze, domet i znacenje histoloske i DIF analize uzoraka koze. 4. Pedijatrija ­ 1 mjesec U pedijatrijskoj ustanovi kandidat upoznaje osobitosti klinicke slike, dijagnostickog postupka i lijecenja imunoloskih poremeaja u djece. Poseban naglasak na imunodeficijenciji. 5. Imunoloska istrazivanja ­ 2 mjeseca Specijalist mora upoznati nacela temeljnog i klinickog istrazivanja, upoznati temelje molekulske biologije. S istrazivanjima temeljne imunologije upoznat e se u institucijama kao sto su Institut »Ruer Boskovi«, Imunoloski zavod, Zavod za fiziologiju Medicinskog fakulteta. Treba upoznati principe znanstvenog istrazivanja, istrazivanja novih metoda, njihovo uvoenje i prilagodivanje rutinskoj upotrebi. Mora napisati jedan kriticki pregled znanstvenog problema unutar klinicke imunologije ­ alergologije. Kolokvij je obvezatan nakon svakog segmenta specijalizacije. 8h. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA Plan uze specijalizacije: 1. Klinicki odjel 12 mjeseci 2. Poliklinicki rad 8 mjeseci 3. Laboratorij 1 mjesec 4. Ginekoloski odjel 15 dana 5. Pedijatrijski odjel 15 dana 6. Godisnji odmor 2 mjeseca Poslijediplomska nastava Ciljevi uze specijalizacije Ciljevi uze specijalizacije iz endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma su osposobljavanje doktora medicine specijalista za interne bolesti za organizaciju, nadzor i provoenje supspecijalizirane zdravstvene zastite bolesnika iz podrucju endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma. Uza specijalizacija ukljucuje javno zdravstvenu problematiku, konzilijarno-poliklinicki rad, klinicku i laboratorijsku dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju. Detaljni program ukljucuje temeljne principe i metode konzilijarrno-poliklinickog nacina rada, specificnu problematiku zastite bolesnika iz podrucja endokrinologije dijabetologije i bolesti metabolizma a kao posebna problematika ukljucen je rad s djecom i trudnicama zbog bolesti iz navedenih podrucja. Program uze specijalizacije

1. Rad na Klinickom odjelu ­ 12 mjeseci Rad bi se sastojao od dijagnostike i lijecenja svih hitnih stanja iz podrucja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma kao npr. novootkrivena seerna bolest koja zahtijeva hospitalizaciju (dijabeticka ketoacidoza, hiperosmolarna koma, laktacidoza, hipoglikemija), tireotoksicna kriza, akutna insuficijencija nadbubrezne zlijede, apopleksija hipofize, akutna poremeenja matabolizma kalcija, te svih ostalih bolesti iz podrucja endokrinologije, dijabetologije i bo-

STRANICA 42 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

lesti metabolizma za koje se dijagnosticki pregled pretage i lijecenja ne mogu provoditi u ambulantno-poliklinickim crvjetima te zbog toga zahtijevaju hospitalizaciju. Bolesti hipotalamusa i hipofize Funkcionalno ispitivanje hipotalamo-hipofizne osovine klinika, dijagnostika i lijecenje hipotalamickih bolesti i hipofize. Funkcionalni i nefunkcionalni tumori, upale, hipopituitairizam. Hipotunfkcija hipotalmoneurohipofizarnog sistema, dijabetes insipidus odrzavanje osmotalnosti tjelesnih tekuina. Bolesti stitnjace Regulacija funkcije stitnjace, funkcionalni testovi, gusavost, Gravesova bolest, hipertireoza, oftalmopalija, toksicni adenom stitnjace, hipotireoza, upale stitnjace, karcinomi stitnjace, graviditeti bolesti stitnjace. Hipotalamo-adrenalno gonadalna sekrecija Djelovanje gonadotropina i steroidnih hormona, izolirani deficit gonadotropina, bioloski inaktivni gonadotropini, KAH, hormonalno aktivni tumor jajnika, policisticni ovariji, prerani pubertet i pseudopubertet, reprodukcijska poremeenja, gonadalna poremeenja, testikularna feminizacija, sindrom rudimentarnih testisa, Turnerov sindrom, Clinefelterov sindrom, menopauza Bolesti nadbubrezne zlijezde Bolesti suviska mineralokortikoida, hipoaldosteronizam, pseudohipoaldosteronizam, Cushingov sindrom, insuficijencija nadbubrezne zlijede, feokromatcitom, hiperplazija medule. Poremeenja metabolizma kalcija i metabolicke bolesti kostiju. Primarni i sekundarni hiperparatireoidizam, hiperkalcemija, hipokalcemija, hipoparatireoidizam, pseudohipoparatireoidizam multipla endokrina neoplazija, sindromi poliglandularne insuficijencije, osteoporoza, osteomalacija, Pagetova bolest, nasljedne metabolicke bolesti s promjenama na kostima. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji nisu klasicne endokrine zlijezde. Prostaglandini, peptidini hormoni, somatostatin, endogeni opioidi, neurotenzin, VIP (vazoaktivni intestinalni peptid), kolecistokinin, supstanca P i tehnikinini, te faktori rasta. Odreeni organi kao sekretori hormona: gastrointestinalni sustav, masno tkivo, plua, srce, timus, bubreg, koza, genitourinarni sustav. Endokrinolosko poremeenje gonada Normalni menstruacijski ciklus, kontrola ovulacije, poremeenja menstruacije, premenstrulani sindrom, menopauza, hirzutizam, akne, alopecija, komplikacije steroidne kontracepcije. Muski hipogonadizam, testikularna disfunkcija u sistemskim bolestima, impotencija, muska neplodnost, ginekomastija, testikularni tumori, muska kontracepcija. Dijabetologija Definicija i klasifikacija. Lijecenje seerne bolesti ­ dijeta, kontrolirana tjelesna aktivnost, inzulin, oralni hipoglikemici, edukacija i samokontrola. Transplantacija gusterace. Oblici pojacanog lijecenja inzulinom. Periferna inzulinska rezistencija. Akutne komplikacije seerne bolesti ­ hipoglikemija, hiperglikemija. Kronicne komplikacije seerne bolesti ­ komplikacije na oku, neuropatije, nefropatije, kardiovaskularne komplikacije, dijabeticno stopalo, gastroenteropatije. Operativni zahvati u bolesnika sa seernom bolesti. Infekcije u seernoj bolesti. Trudnoa, gestacioni oblik seerne bolesti. Testovi optereenja u seernoj bolesti. Poremeenja metabolizma masti u seernoj bolesti. Dijagnostika promjena u stanicama i tkivima dijabetickog organizma. Rad s biostatorom »umjetna gusteraca«. Meudjelovanje lijekova u seernoj bolesti. Pregled fundusa.

Metabolicke bolesti Debljina, gladovanje, anoreksija, nervoza, druge bolesti povezane s jelom, poremeenje metabolizma masti, ateroskleroza porfirija, giht. Utjecaj lijekova na endokrinu funkciju, metabolicki ucinci alkohola, duhana, te drugih cimbenika iz okoline na endokrinoloske i metabolicke funkcije. Hormoni i maligne bolesti Paraneoplasticni endokrini sindromi (lucenje GH, CRH, ACTH, SIAD), hiperkalcemija, osteomalacija, hCG, hipoglikemije, hiperreninizam, eritrocitoza, paraneoplasticka sekrecija peptida koji nisu povezani s endokrinoloskim sindromom (kalcitonin, neurotenzin, somatostetin, hCS humoralni, neuroendokrini tumori (adenomi hipofize, pinealomi, medularni karcinom stitnjace, karcinoidi, neuroblastomi, cel-karcinom plua, Merkel cel tumor) endokrino lijecenje uznapredovalog tumora dojke, endokrinoloski pristup lijecenju karcinoma prostate, posljedice lijecenja malignih bolesti na endokrini sustav. Specijalisti su obvezni voditi dnevnik rada i ucinak dijagnostickih i terapijskih postupaka, ovjerenog od voditelja radilista. Takoer su obvezu poloziti kolokvij nakon obilaska Klinickog odjela svakog radilista.

2. Poliklinicki rad ­ 8 mjeseci Sadrzaj: dijagnostika i lijecenje iz podrucja: ­ endokrinologije, posebno bolesti hipotalamusa, hipofize, stitnjace, nadbubrezne zlijezde, gastropankreasnih hormona, paratireoideje, muskih spolnih hormona, te svih drugih endokrinoloskih poremeaja, ­ dijabetologija, posebno problem seerne bolesti i komplikacija, hipoglikemija i hiperinzulinizma, ­ bolesti metabolizma, posebno metabolizma masnoa, purina, poremeenja apetita, ateroskleroze, te drugih poremeaja. Provjera znanja: na kraju boravka polaze se kolokvij. Specijalist je obvezan raditi svakodnevno uz nadzor i pomo odgovarajueg specijalista i mentora. 3. Rad u laboratoriju ­ 1 mjesec Sadrzaj: laboratorijske pretrage potrebne za dijagnostiku i lijecenje bolesnika iz podrucja endokrinologije, dijabetologije i bolesti melabolizma. Specijalisti trebaju aktivno sudjelovati u radu i odreivanju odreenih pretraga. U sklopu ovog boravka, predvia se rad i upoznavanje s osnovama dijagnostickih postupaka (npr. RTG pretrage odreenih endokrinih organa, radioizotopna dijagnostika, denzitometrija, CT, NMR, UZV dijagnostika). 4. Obilazak na ginekologiji ­ 15 dana Sadrzaj: Ginekoloske problematike u podrucju endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Indikacija ovulacije, endometrioza, funkcionalni tumori i tumorima slicna stanja u ovarijima. Zenska neplodnost, zenska kontracepcija i komplikacija steroidne kontracepcije, asistirana reprodukcija. Ginekoloski ultrazvuk. Bolesti dojke. Gestacijski dijabetes i komplikacije. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je poloziti kolokvij 5. Obilazak na pedijatriji ­ 15 dana Sadrzaj: Pedijatrijske problematike iz podrucja endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Procjena rasta krivulja rasta, prirast na visini, rast u visinu, rast drugih kostiju i kostano sazrijevanje.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 43

Hormonalna kontrola rasta. Niski rast uzrokovan poremeenjima u funkciji endokrinih zlijezda. Sekundarno uzrokovan niski rast. Visoki rast: klasifikacija i klinicka slika. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Inzulin, ovisni dijabetes u djece i komplikacije MODY oblik seerne bolesti. Provjera znanja: na kraju boravka potrebno je poloziti kolokvij. Obvezno je ukljuciti se u poslijediplomsku nastavu iz endokrinologiie, dijabetologije i bolesti metabolizma (2 semestra) i poloziti propisane ispite. 8i. INTERNISTICKA ONKOLOGIJA Plan uze specijalizacije 1. Eksperimentalna onkologija i molekulska biologija tumora 2 mjeseca 2. Klinicka farmakologija, metodologija klinickih pokusa (faza I, II) 2 mjeseca 3. Onkoloski odjel ­ solidni tumori 11 mjeseci 4. Radioterapija malignih tumora 1 mjesec 5. Onkoloska kirurgija 1 mjesec 6. Hematoloski odjel (leukemija, maligni limfomi, ostale mijeloproliferativne bolesti, transplantacija kostane srzi) 4 mjeseca 7. Tumorska imunologija 1 mjesec 8. Godisnji odmor 2 mjeseca Svrha uze specijalizacije je savladavanje kemoterapije malignih bolesti, kako solidnih tumora tako i hemoblastoza, a namjenjena je internistima. Uz prakticki rad na odgovarajuim klinikama i odjelima predvieni su i seminari na kojima e se steci znanje iz posebno odabranih podrucja onkologije. Plan uze specijalizacije podijeljen je na dvije godine. Program uze specijalizacije: I. godina 1. Principi eksperimentalne onkologije i molekularne biologije tumora ­ 2 mjeseca obradit e se podrucja: principi proliferacije tumora, molekularna biologija tumora, biologija metastaziranja tumora, karcinogeneza i mutageneza 2. Klinicka farmakologija i metodologija klinickih pokusa ­ 2 mjeseca farmakokinetika i farmakodinamika citostatika, metodologija klinickih pokusa (faza I, II) 3. Klinicka kemoterapija solidnih tumora ­ 5 mjeseci kemoterapiju solidnih tumora gdje e kandidat uz pomo mentora upoznati osnovne principe kemoterapije solidnih tumora i sudjelovati u konzilijarnom radu 4. Radioterapija malignih tumora ­ 1 mjesec principi radioterapije i upoznavanje s izvorima zracenja i tehnikom zracenja. 5. Onkoloska kirurgija ­ 1 mjesec upoznavanje s principima onkoloske kirurgije, postavljanju indikacija za operativno lijecenje, cilj i svrha citoreduktivne kirurgije. 6. Godisnji odmor ­ 1 mjesec II. godina 1. Pristup u lijecenju ­ 4 mjeseca ­ akutnih i kronicnih leukemija, malignih limfora i ostalih mijeloproliferativnih bolesti. Transplantacija kostane srzi.

2. Tumorska imunologija ­ 1 mjesec ­ imunoloska dijagnostika i terapija malignih bolesti 3. Klinicka kemoterapija solidnih tumora ­ 6 mjeseci ­ rad na odjelu za kemoterapiju solidnih tumora. Specijalist e samostalno, a po potrebi uz pomo mentora provoditi kemoterapiju solidnih tumora, brinuti se za odreeni broj bolesnika, sudjelovati u konzilijarnom radu i savladati spomenutu materiju kako bi postao potpuno samostalan u radu. Godisnji odmor ­ 1 mjesec U toku uze specijalizacije bit e organizirani sljedei seminari: ­ kemoterapija malignih limfoma ­ 10 sati ­ terapija akutnih i kronicnih leukemija ­ 10 sati ­ principi dijagnostike malignih tumora ­ 10 sati ­ kemoterapija tumora dojke ­ 10 sati ­ kemoterapija tumora plua ­ 10 sati ­ kemoterapija tumora genito-urinarnog trakta ­ 10 sati ­ kemoterapija primarnih i sekundarnih tumora kostanog sustava ­ 5 sati ­ kemoterapija tumora mekih tkiva ­ 5 sati ­ principi organizacije klinickih pokusa ­ 5 sati 8j. INTENZIVNA MEDICINA Trajanje uze specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedeem planu i programu: Plan uze specijalizacije: 1. Jedinica internisticke intenzivne skrbi 3 mjeseca 2. Jedinica pulmoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 3. Jedinica infektoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 4. Jedinica intervencijske gastroenterologije 1 mjesec 5. Jedinica neuroloske intenzivne skrbi 1 mjesec 6. Sterilna jedinica hematologije 1 mjesec 7. Koronarna jedinica 1 mjesec 8. Jedinica ope kirurske intenzivne skrbi 3 mjeseca 9. Jedinica kardiokirurske intenzivne skrbi 3 mjeseca 10. Jedinica ginekoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 11. Jedinica uroloske intenzivne skrbi 1 mjesec 12. Jedinica neurokirurske intenzivne skrbi 1 mjesec 13. Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi 1 mjesec 14. Postintenzivna jedinica 1 mjesec 15. Hitna sluzba 1 mjesec 16. Laboratorij 1 mjesec 17. Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije Tijekom staza u internistickim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno ugrozene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca (Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5 postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka). Tijekom staza specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja akutno otrovanih bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijecenju te zbrinjavanjem komplikacija.

STRANICA 44 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Tijekom staza u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvozilju, punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka), punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom. Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i mogunostima lijecenja. U okviru staza u laboratoriju pored ostalog ovladava vjestinama intervencijskog UZV-a u dijagnosticke i terapijske svrhe. Tijekom staza u jedinicama ope kirurske intenzivne skrbi specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka), traheotomijom (5 postupaka), raznim formama mehanicke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP, HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20 postupaka) i pocetna rehabilitacija. Tijekom staza u jedinicama kardiokiruske, neurokirurske, ginekoloske i uroloske intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te mogunosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji, odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme staza u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoe, eklampsijom, osnovama opstetritickih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije perkutanom drenazom, izvoenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim jedinicama dijagnosticiranjem mozdane smrti. Za vrijeme staza u hitnoj sluzbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijazom, mogunostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluzbi i suradnju s odjelima stjece uvid u mogunost ambulantnog zbrinjavanja, u nuznosti bolnickog lijecenja kao i potrebu za upuivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogunost hospitalizacije na odjelu. Za vrijeme specijalistickog staza upoznaje se s etickim i legalnim principima intenzivne medicine, problemom umirueg bolesnika, produljenjem zivota i pravilima o neozivljavanju te pravima bolesnika.

­ Gastroenterologija s hepatologijom 1 mjesec ­ Kardiologija 1 mjesec ­ Pulmologija 1 mjesec ­ Hematologija 1 mjesec ­ Imunologija s molekularnom biologijom 1 mjesec PEDIJATRIJA 8 mjeseci ­ Gastroenterologija 2 mjeseca ­ Neurologija 1 mjesec ­ Nefrologija 1 mjesec ­ Kardiologija 2 mjeseca ­ Neonatologija 2 mjeseca NEUROLOGIJA 2 mjeseca GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Program specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: ­ 3 mjeseca klinicke mikrobiologije ­ 3 mjeseca interne medicine 3 mjeseca klinicke mikrobiologije: U okviru klinicke mikrobiologije specijalizanti e zajedno sa klinickim mikrobiologom obavljati poslove klinickog mikrobiologa, a to znaci: ­ utvrivati etiologiju bolesti, ispitivati osjetljivost izoliranih uzrocnika te na temelju izvrsenog, u zajednici sa infektologom utvrivati terapiju i njezin efekt; ­ upoznavanje sa nacinom uzimanja materijala za mikrobiolosku dijagnostiku iz sterilnih i nesterilnih medija; ­ upoznavanje sa citolosko-hematoloskom i mikrobioloskom dijagnostikom limfnih cvorova, kostane srzi, tjelesnih tekuina i koze; ­ upoznavanje sa novim metodama dijagnostike iz molekularne biologije; ­ u zajednici s klinickim mikrobiologom sudjelovati u praenju, otkrivanju i sprecavanju bolnickih infekcija. 3 mjeseca interne medicine: Tromjesecna edukacija koja bi se provodila na Internoj klinici Klinickog bolnickog centra Zagreb, sastojala bi se u upoznavanju s hitnim intervencijama kod kardioloskih bolesnika (kardiogeni sok, edem plua; tri tjedna), kod endokrinoloskih bolesnika s posebnim osvrtom na dijabetes, hipertireozu (tri tjedna), kod bolesnika s akutnom uremijom (dva tjedna), te na odjelu za interventnu gastroenterologiju (cetiri tjedna).

9. Naziv specijalizacije: INFEKTOLOGIJA

Trajanje specijalizaeije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije 6 mjeseci 3 mjeseca klinicke mikrobiologije 3 mjeseca interne medicine INFEKTOLOGIJA 22 mjeseca ­ Dojenacki odjel 2 mjeseca ­ Odjel za malu djecu 2 mjeseca ­ Djecja intenzivna njega 3 mjeseca ­ Opa ambulanta s klinickom epidemiologijom 2 mjeseca ­ Gastroenterologija 2 mjeseca ­ Hepatologija 2 mjeseca ­ Opi odjeli 5 mjeseci ­ Centar za intenzivnu skrb i umjetnu respiraciju infektoloskih bolesnika 3 mjeseca ­ Klinicka mikrobiologija 1 mjesec INTERNA MEDICINA 6 mjeseci ­ Nefrologija 1 mjesec

INFEKTOLOGIJA 22 mjeseca 1. Dojenacki odjel ­ 2 mjeseca Klinicki pregled dojenceta, akutni i kronicni infekciozni proljevi, respiratorne bolesti, osipne bolesti, uroinfekti, dif. defebrilnih stanja Vjestine: LP, primjena parenteralne terapije, uzimanje materijala za bakterioloske pretrage, otoskopija, prehrana dojenceta s infekcioznom bolesti, principi i vjestine cijepljenja. 2. Odjel za malu djecu ­ 2 mjeseca Isto kao pod 1., ali sa specificnostima za malo dijete. 3. Djeca intenzivna njega ­ 3 mjeseca Principi njege i terapije vitalno ugrozenog djeteta, urgentna stanja u infektologiji djecje dobi, upalne bolesti sredisnjeg zivcanog sustava (SZS), sepse.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 45

Vjestine: kao pod 1., uz intubaciju, air way, uvoenje subklavia katetera, mijenjanje kanile, reanimacija, umjetna respiracija, uvoenje urinarnih katetera, mali kirurski zahvati (prepariranje vene, primarna obrada rane).

jednost dokaza antigena bakterija u urinu i dr. indikatora infekta): imunoloske bolesti bubrega (glomerulonefritisi); tubuloin tersticijske bolesti bubrega efropatije opstrukcija mokranih putova

4. Opa ambulanta s klinickom epidemiologijom ­ 2 mjeseca Aktivno sudjelovanje pri pregledu akutnih infektoloskih bolesnika ­ djece i odraslih. Rjesavanje svakodnevnih epidemioloskih klinickih problema na odjelima i u ambulanti. 5. Gastroenterologija ­ 2 mjeseca Problem akutnih i kronicnih gastroenterokolitisa razne etiologije (bakterijski, parazitorni, virusni i nepoznati). Ulcerozni kolitis, terapija dehidriranog, higijensko dijetalne mjere. Vjestine: gastro, rekto i kolonoskopija, CVP. 6. Hepatologija ­ 2 mjeseca Akutni i kronicni virusni hepatitis, problem lijecenja, interpretacija seroloskih nalaza, vakcinacija, ocjena radne sposobnosti. 7. Opi odjeli (I, II, VI/1, VI/2) ­ 2 mjeseca (kemoterapija, upotreba lijekova i nuspojave dijetni principi). Diferencijalna defebrilnih stanja, urogenitalne infekcije, respiratorne infekcije, infekcije u imunokompromitiranih (AIDS), hospitalne infekcije, principi antibiotske i kemoterapije, nuspojave. Vjestine: parenteralna terapija, punkcija organa i supljina, LP, uzimanje materijala za bakterioloske i virusoloske pretrage, urinar ni kateter, kozni dijagnosticki testovi, citanje RTG slika, EKG i EEG, te UZV: 8. Centar za intenzivnu skrb i umjerenu respiraciju infektoloskih bolesnika ­ 3 mjeseca Neuroinfektoloski pregled, akutne i kronicne upale SZS, polineuritisi, sepse, sok, tetanus, urgentni infektoloski bolesnici, trovanja. Vjestine, sve kao u 7 mjerenje CVP punkcija arterijskih krvi SOC defibrilacija, reanimacija, umjetna respiracija, uvoenje privremenog pace maker, punkcija perikarda, intrakardijalna terapija, mali kirurski zahvati, asistiranje kod traheotomije. 9. Klinicka mikrobiologija ­ 1 mjesec U okviru klinicke mikrobiologije u prvoj godini bazicne specijalizacije potrebno je da specijalizant zajedno s klinickim mikrobiologom Klinike, obavlja poslove klinickog mikrobiologa, a sto znaci utvrivanje etiologije bolesti odreivanja osjetljivosti uzrocnika na temelju cega zajedno s klinickim mikrobiologom, te specijalistom infektologom izvrsi izbor terapiju koju zatim tijekom lijecenja zajednicki prate: upoznaje se s nacinom uzimanja uzoraka za mikrobiolosku dijagnostiku i sterilnih i nesterilnih materijala, te sudjeluje u daljnjem postupku izolacije uzrocnika i procjeni uloge izoliranih uzrocnika u dijagnozi bolesti. U okviru klinicke infektoloske hematecitologije obraivat e bolesnike kod kojih postoji sumnja na irkfekcioznu bolest gdje je potrebno citolosko hematoloska obrada, zbog toga e sa specijalistom infektologom-hematocitologom sudjelovati u uzimanju odgovarajueg bolesnickog materijala (punkcije, biopsije) te dobiveni materijal zajednicki obraditi i pripremiti za dijagnostiku i na taj nacin sudjelovati u dijagnostici i terapiji infektoloskih bolesnika. lNTERNA MEDICINA ­ 6 mjeseci ­ Nefrologija ­ 1 mjesec; Sindromi (nalaz urina nefrilis, nefroza, akutna i kronicna renalna irisuficijencija, infekcija mokranog sustava, urolitijaza, hipertenzija); Dijagnostika (pregled mokrae, testovi funkcije bubrega, radioizotopne pretrage radioloske pretrage, biopsija; uzimanje uzoraka za bakteriolosku obradu mokrae-kultura, b. koch, mogunost i vri-

­ Gastroenterologija s hepatologijom ­ 1 mjesec Dijagnosticke metode bolesti jetre, bilijarnog trakta, jednjaka, zeluca i crijeva, gastroskopije, kolonoskopija, biopsija jetre; bolesti jednjaka; gastritis, ulkusna bolest i dr. bolesti zeluca; malapsorpcija; gastrointestinalna alergija, crohnova bolest; ulcerozni kolitis; pseudomernbranozni kolitis divertikuloza; iritabilno crijevo; poremeaji crijevne cirkulacije; apendicitis, peritonitis: enteroragije; poremeaji metabolizma, bilirubina; hepatitis, ciroza; metabolisticke i infiltrativne bolesti jetre: transplantacija jetre; kolecistitis; kolangitis kolelitijaza: pankreatitis cisticna fibroza ­ Kardiologija (EKG, UZV) ­ 1 mjesec EKG, test optereenja, radiologija u kardiologiji, ehoakardiografija i dopler, nuklearna kardiologija, kateterizacija srca, angiokardiografija; zatajivanje srca poremeaji ritma srca; kongenitalne srcane mane reumatska bolest; intekcijski i drugi endo i miokarditisi; bolesti perikarda; arterijska hipertenzija; ishemicna bolest srca, (angina pektoris, infarkt miokarda); cor pulmonale; bolesti verka (verikoziteti, tromboflebitis; tromboembolije); transplantacija srca; sok ­ Pulmologija (RTG, bronhoskopija) ­ 1 mjesec Radioloske pretrage, radioizotopske pretrage; biopsijske citoloskohistoloske metode, mikrobioloske, imunoloske, biokenkijske pretrage; ventilacijska funkcija plua; akutne i kronicne upale plua; tuberkuloza; bronhijaktazije; bronhitis i emfizem plua; bronhijalna astma, kronicne bolesti plunog intersticija sarkoidoza; bolesti pleurae i medijastinuma. Hematologija ­ 1 mjesec Struktura i funkcija kostane srzi i uope imunopoetskog sustava, hemostaza, dijagnosticke metode (biokemijske, citoloske i histoloske pretrage); imunoloske pretrage, anemija, mijelodisplazije, policitemija, trombocitopenija, leukemija; bolesti grarkulocita, monocita, makrofaga, limfocita, plazma stanica, transplantacija kostane srzi, bolesti slezene, poremeaji hemostaze ­ Imunoloija s molekularnom biologijom ­ 1 mjesec Posebno znacenje celularnog imuniteta u infektu; osnove humoralnog imunog odgovora, imuni kompleksi, reumatska bolest, reunkatoidni artritis, sistematski eritemski lupus, dermatomiozitis, Sjegronov sindrom, sindrom vaskulitisa. PEDIJATRIJA ­ 8 mjeseci ­ Gastroenterologija ­ 2 mjeseca Poremeaji metabolizma vode, elektrolita i A.B statusa, prehrana sindrom malapsorpcije, toksikoza, kronicne bolesti jetre ­ Neurologija ­ 1 mjesec Neuroloski status u odnosu na razvojnu dob, poremeaji stanja svijesti i motornog razvoja epilepsije, EEG i djece. ­ Nefrologija ­ 2 mjeseca Dijagnoza bolesti bubrega i mokranih putova, glomerulopatije, nefropatije. ­ Kardiologija ­ 2 mjeseca Osobitosti kardioloskog pregleda djeteta, najcese anomalije srca, poremeaji frekverkcije i ritma, endokarditis, mikarditis i perikarditis, reumatska osteenja, osnove EKG u djecjoj dobi.

STRANICA 46 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ Neonatologija ­ 2 mjeseca Fiziologija i klinicke osobine novoroenceta, prehrana, konvulzije, dispneja, hemoragije, zutica, hipoglikemija nedonose, imunoloski razvoj djeteta. NEUROLOGIJA ­ 2 mjeseca Neuroloski klinicki pregled, diferencijalna dijagnoza neuroloskih sindroma, urgentna stanja u neurologiji, sindrom glavobolje, cerebralna cirkulacija, epilepsija, polineneuropatije, osnove EEG, suvremene metode u dijagnostici, osnove elektromiografije Obvezna je poslijediplomska nastava iz infektologije (2 semestra) i polozeni propisani ispiti. Obvezno je prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na strucnim sastancima (obrada i prikaz barem jednog infektoloskog problema godisnje) i aktivno sudjelovanje u jednom publiciranom radu prisustvovanje obdukcijama. Za vrijeme specijalistickog staza obvezno je cjelodnevno dezurstvo. Nakon svakog dijela specijalistickog staza polaze se kolokvij.

OBVEZNI MINIMUM IZVRSENIH ZAHVATA I POSTUPAKA TIJEKOM SPECIJALIZACIJE IZ INFEKTOLOGIJE Broj zahvata i postupaka Respiratorna insuficijencija ­ umjetno disanje 10 ­ intubacija 10 ­ ambu ventilacija 10 ­ aparaturna ventilacija 10 Zastoj srca ­ masaza srca 10 ­ defibrilacija 10 ­ medikam konverzija 10 Toaleta disnih putova 25 Kava (subklavia) kateter 10 CVP 10 Braunila 20 Periferna vena 25 Urinarni kateter 15 Nazogastricna sonda 50 Lumbalna punkcija 50 Subokcipitalna punkcija 10 Traheotomija asistencija 2 Skarifikacija 2 Punkcija kostane srzi 5 Punkcija limfnog cvora 5 Mikrobioloska, citoloska, bakterioloska dijagnostika ­ Sterilni materijali (krv, urin, CSL itd.) 20 Nesterilni materijali (brisevi, ispirak nazofarinksa, bronhoalveolarni ispirak, itd.) 50 UZA SPECIJALIZACIJA IZ INFEKTOLOGIJE 9a. INTENZIVNA MEDICINA Trajanje uze specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedeem planu i programu: Plan uze specijalizacije: 1. Jedinica internisticke intenzivne skrbi 3 mjeseca 2. Jedinica pulmoloske intenzivne skrbi 1 mjesec

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Jedinica infektoloske intenzivne skrbi Jedinica intervencijske gastroenterologije Jedinica neuroloske intenzivne skrbi Sterilna jedinica hematologije Koronarna jedinica Jedinica ope kirurske intenzivne skrbi Jedinica kardiokirurske intenzivne skrbi Jedinica ginekoloske intenzivne skrbi Jedinica uroloske intenzivne skrbi Jedinica neurokirurske intenzivne skrbi Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi Postintenzivna jedinica Hitna sluzba Laboratorij Godisnji odmor

1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca

Program uze specijalizacije Tijekom staza u internistickim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno ugrozene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca (Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5 postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka). Tijekom staza specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja akutno otrovanih bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijecenju te zbrinjavanjem komplikacija. Tijekom staza u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvozilju, punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka), punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom. Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i mogunostima lijecenja. U okviru staza u laboratoriju pored ostalog ovladava vjestinama intervencijskog UZV-a u dijagnosticke i terapijske svrhe. Tijekom staza u jedinicama ope kirurske intenzivne skrbi specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka), traheotomijom (5 postupaka), raznim formama mehanicke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP, HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20 postupaka) i pocetna rehabilitacija. Tijekom staza u jedinicama kardiokiruske, neurokirurske, ginekoloske i uroloske intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te mogunosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji, odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme staza u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoe, eklampsijom, osnovama opstetritickih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije perkutanom drenazom, izvoenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim jedinicama dijagnosticiranjem mozdane smrti. Za vrijeme staza u hitnoj sluzbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijazom, mogunostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluzbi i suradnju s odjelima stjece uvid u mogunost ambulantnog zbrinjavanja, u nuznosti bolnickog lijecenja kao i potrebu za upuivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogunost hospitalizacije na odjelu.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 47

Za vrijeme specijalistickog staza upoznaje se s etickim i legalnim principima intenzivne medicine, problemom umirueg bolesnika, produljenjem zivota i pravilima o neozivljavanju te pravima bolesnika.

10. Naziv specijalizacije: PEDIJATRIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca: poslijediplomski studij 3 mjeseca (u istim omjerima bolesti metabolizma, alergologije i klinicke imunologije te hitna stanja i intenzivno lijecenje) DJECJI ODJEL I PEDIJATRIJSKA KLINIKA 25 mjeseci NEONATOLOGIJA U RODILISTU 1 mjesec INFEKTOLOGIJA (DJECJI ODJEL) 2 mjeseca DJECJA KIRURGIJA 1 mjesec PEDIJATRIJSKA AMBULANTA (PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZASTITA DJETETA) 6 mjeseci SKOLSKI DISPANZER 1 mjesec SURADNE STRUKE (ORL, ortopedija, oftalmologija, dermatologija, stomatologija, psihijatrija) 2 mjeseca GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Cilj specijalizacije iz pedijatrije Cilj je specijalizacije obrazovati opeg pedijatra za rad u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zastiti koji e ­ znati i umjeti unapreivati zdravlje, sprjecavati i lijeciti bolesti djece od novorodenacke dobi do adolescencije, ­ provoditi adekvatne preventivne mjere radi sprjecavanja ometenosti i umjeti organizirati (re)habilitaciju ometene djece. Tako obrazovani specijalist e funkcionirati i kao primarni konzultant lijecnicima ope medicine i nepedijatrijskim specijalistima u okolnostima u kojima nema subspecijalista ili nije dostupan. Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca: poslijediplomski studij ­ 3 mjeseca (u istim omjerima bolesti metabolizma, alergologije i klinicke imunologije te hitna stanja i intenzivno lijecenje) Bolesti metabolizma: ­ uocavanje bolesti koje su primarno metabolicke i stanja koja su prolazno praena poremeenim metabolizmom ­ uocavanje tzv. minor-promjena ­ komunikacija s roditeljima i bolesnikom i upuivanje obitelji u genetsko savjetovaliste u indiciranim slucajevima Alergologija i klinicka imunologija: ­ prepoznavanje alergijskih i imunoloskih poremeaja ­ razumijevanje imunoloske podloge u razlicitim klinickim entitetima ­ povezivanje laboratorijske imunologije i klinicke imunologije Hitna stanja i intenzivno lijecenje: ­ prepoznavanje hitnih stanja ­ snalazenje u situaciji hitnog stanja ­ pravilan postupak

Program specijalizacije U toku specijalizacije budui opi pedijatar treba stei 1. odreena teorijska znanja i 2. odreene prakticne vjestine. I. Teorijska znanja iz pedijatrije ­ fiziologija i patologija rasta i razvitka djeteta te povoljni i nepovoljni okolinski faktori koji utjecu na rast i razvitak, ­ osnovi medicinske genetike; kromosomske anomalije najese mendelski nasljedne bolesti; prenatalna postkoncepcijska osteenja; indikacije i mogunosti prenatalne dijagnoze; osnovi molekularne genetike; prepoznavanje i lijecenje najcesih nasljednih metabolickih bolesti; skrining novoroencadi, ­ poremeaji metabolizma vode, elektrolita fiziologiia i patologija acidobazne ravnoteze; fiziologija i patologija metabolizma, kalcija i fosfata; rahitisi; tetanija, ­ temeljne spoznaje o prehrani dojencadi i djece, prehrana zdrava djeteta, ­ dojenje ­ znacenje, fiziologija, tehnika teskoe metode promicanja; ­ umjetna prehrana dojencadi; posebni dijetni rezimi i tehnike; parenteralna prehrana, »alternativne« prehrane; dohrana, ­ fiziologija vitamina, hipo i avitaminoze nasljedne vitaminske ovisnosti, otrovanja pojedinim vitaminima oligoelementi, ­ etiologija i patogeneza raznih oblika pothranjenosti: pretilost, ­ prehrana predskolske i skolske djece; prehrana u predskolskim ustanovama i skolama, ­ adaptacija novoroenceta na ekstrauterini zivot i poremeaji, ­ fiziologija novoroenceta i nedonoseta, ­ ukupna patologija novoroenceta po organskim sustavima, ­ klasifikacija ugrozenosti novoroenceta, ­ zbrinjavanje zdravog novoroenceta, ­ odnos majka (roditelji) ­ novorodence, ­ osnovi intenzivnog lijecenja novoroenceta, ­ specificnosti prehrane nedonoseta i bolesnog novorodenceta, ­ transport novoroenceta (vrste, indikacije, komplikacije), ­ smrt novoroenceta, kriteriji cerebralne smrti, vaznost obdukcije, ­ specificni eticki problemi u perinatologiji i neonatologiji, ­ osnovni pojmovi teorijske imunologije: razvitak imunosti u djece; nasljedne i stecene imunodeficijencije u djece, ­ osnovni pojmovi o alergiji; peludna hucijavica; bronhalna astma; etopijski dermatitis; serumska bolest; urtikarija: angioedem alergija na lijekove, insekte, hranu, ­ prevencija alergijskih bolesti u djece, ­ cijepljenje djece; tipovi cjepiva; programi redovitog cijepljenja, kontraindikacije za cijepljenje; cijepljenja u osobitim vanjskim (drustvenim) okolnostima; cijepljenje kronicno bolesne djece; nova cjepiva, ­ najese bakterijske i virusne bolesti djecje dobi ­ dijagnoza, lijecenje, prevencija; oportunisticke infekcije, bolnicke infekcije, etiologija i prevencija, ­ bolesti djecje dobi uzrokovane gljivicama, protozoima i parasitima, ­ tuberkuloza djecje dobi, ­ reumatske bolesti i kolagenoze djecje; reumatska vruica; juvenilni reumatoidni artritis; sistemni eritemski lupus dermatomiozitis; nodozni poliarterities; eritema eksudativum multiforme, Kawasakijev sindrom ­ endokrine bolesti djecje dobi: bolesti hipofize, stitnjae paratirodnih zlijezda, nadbubrezne zlijezde, gonada; poremetnje diferencijacije spola; preuranjeni pubertet, ­ dijabetes muelitus u djece,

STRANICA 48 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ ontogeneza krvotvornih organa u djece; anemije; fiziologija i patologija zgrusavanja krvi i trombocita; vaskularne purpure; fiziologija i bolesti leukocita; leukemije i limfomi djecje dobi; histiocitoza X; Wilsolidni tumori u djece: retinoblastom neuroblastom, lmsov tumor, rabdomiosarkom, tumori mozga i lene mozdine, ­ adaptacija srca i krvotoka na ekstrauterini zivot; priroene mane srca; poremeaji frenkvencije i ritma srca u djece; reumatska bolest srca u djece i reumatske srcane mane; bakterijski endokarditis; miokarditisi i miokardiopatije; perikarditisi; arterijska hipertenzija u djece i mladih; insuiicijencija srca; cirkulacijski sok, ­ akutne infekcije disnih putova u djece; bronhitisi i bronhiolitisi; pneumonije i pleuritisi u djece; kronicne bronhiektazije: strano tijelo disnih putova, ­ ontogeneza digestivne funkcije, reperkusija na prehranu djece; priroene smetnje prolaznosti crijeva; recidivno povraanje u dojencadi i djece ­ dijagnosticka obrada i postupci; ileus; opstipacija; Hirschsprungova bolest i psihogeni megakolon; ulkusna bolest u djece, ­ akutni proljev u dojencadi i djece ­ etiologija, uzroci, postupals, lijecenje, prevencija, ­ kronicni proljev i malapsorpcijski sindrom u djece: glutenska eikgeropatija; cisticna fibroza; nepodnosljivost proteina kravljeg mlijeka; kronicne upalne bolesti crijeva u djece ­ ulcerozni kolitis i Chraonova bolest; akutni apendicitis i peritonitis; krvarenje iz gastrointestinalnog trakta ­ uzroci, dijagnosticki i terapijski postupak, ­ bolesti rektuma i anusa, ­ bolesti jetre i zucnih vodova u djece, ­ ontogeneza funkcije bubrega; dijagnoza bolesti mokranih organa u djece; hematurija, proteinurija ­ dijagnosticki postupak; anomalije mokranih organa: glornerulonefritisi; nefrotski sindrom; infekcije mokranih organa; insirficijencija bubrega: priroene i stecene tubulopatije, ­ indikacije i tehnike elektrofizioloskih i slikovnih dijagnostickih postupaka u pedijatrijskoj neurologiji; cerebralni napadi u djece; epilepsije u djece; klinika anomalija razvitka sredisnjeg zivcanog sustava; nasljedni neurokutani sindromi; cerebralna djecja klijenut; minimalna cerebralna disfunkcija; nasljedne progresivne degenerativne bolesti mozga djecje dobi; tumori mozga u djece; intrakranijalna krvarenja u djece; bolesti lene mozdine; bolesti perifernih zivaca; miopatije, ­ naslijeene i prirodene anomalije i bolesti kostiju u djece; asepticke ostonekroze; osteomijelitisi u djece; tumori kosti u djece, ­ osteenje ­ nesposobnost ­ ometenost djeteta: uzroci, oblici, medikosocijalni i psiholoski aspekti; principi sveobuhvatne zastite ometena djeteta; umna zaostalost ­ stupnjevi, oblici, dijagnosticki postupak, mogunost lijecenja i rehabilitacije; primarna, sekundarna i tercijarna prevencija ometenosti; zakonodavstvo u vezi s ometenosu djeteta; kategorizacija i mogunosti integracije ometene djece u drustvenu zajednicu, ­ udesi u djecjoj dobi; akcidentalna otrovanja u djece; postupak s akutno otrovanim djetetom, ­ osobitosti racionalne farmakoterapije u djece; osobitosti farmakokinetike glavnih skupina lijekova u ovisnosti o dobi djeteta; laboratorijski nadzor lijeka u organizmu; lijekovi u majcinom mlijeku; nuspojave lijekova specificne za djecju dob; interakcija lijekova u djece; nacela doziranja lijekova u djece, ­ preventivni aspekti pedijatrije: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija, ­ genetsko obavjestavanje i savjetovanje kao preventivna mjera; predbracno i bracno savjetovanje i planiranje obitelji,

­ pretkoncepcijska prevencija: lijekovi, seroloska ispitivanja, cijepljenja prije trudnoe, sprecavanje izoimunizacije, dijabetes melitus majke; zdravstveno prosvjeivanje: ­ pojam ugrozene trudnoe; savjetovanje, nadzor i pretrage za vrijeme trudnoe; lijecenje bolesti u trudnoi, cijepljenja u trudnoi, prevencija nedonosenosti, ­ prenatalna dijagnostika (ultrazvuk, serologija, nasljedne bolesti), ­ skrining novorodencadi; mogunosti profilakse vitaminom K, ­ sistematski preventivni pregledi novoroenceta i djeteta program, sadrzaj pregleda, metode, ­ prevencija ispravnom prehranom, ­ profilaksa karijesa i druge stomatoloske preventivne mjere, ­ nagla smrt djeteta i prevencija, ­ rano osposobljavanje djeteta ometenog u razvoju, ­ aktivna i pasivna imunizacija: ­ antiinfektivna kemoprofilaksa (meningcikok, hemofilus influence B, streptokok A, hripavac, tuberkuloza), arktiinfektivna kemoprofilaksa recidiva (reumatska vniica, mokrane infekcije), ­ profilaksa ortopedskih anomalija i loseg drzanja: ­ djeca i sport, ­ prevencija udesa i ozljeda, ­ prevencija ateroskleroze, arterijske hipertenzije i pretilosti, ­ preventivni aspekti mentalnog zdravlja i psihosomatskih bolesti; mjere za aktivno unapreivanje mentalnog zdravlja; prevencija najcesih teskoa ponasanja; prevencija teskoa socijalizacija unutar i izvan obitelji; medicinski aspekti spolnog odgoja. II. Prakticne vjestine koje specijalizant mora savladati za vrijeme specijalizacije pedijatrije u pojedinim strucnim jedinicama.

DJECJI ODJEL I PEDIJATRIJSKA KLINIKA ­ 25 mjeseci A) Ope vjestine koje se mogu usvojiti u opem pedijatrijskom bolnickom odjelu (do 7 mjeseci) ­ uzimanje heteroanamneze i anamneze djeteta i obitelji: ­ klinicki pregled djeteta od novoroenacke dobi do adolescencije ukljucujui ocjenu dosegnutog stupnja razvoja djeteta, varijacijske sirine i individualnosti tog razvoja; ­ stvaranje plana racionalnog dijagnostickog postupka; ­ stvaranje racioinalnog terapijskog plana ­ privremenog neposredno po primitku i nakon zavrsenog dijagnostickog postupka; ­ svakodnevni nadzor bolesti i napretka lijecenja djeteta uz kriticnu procjenu rezultata dijagnostickih postupaka i lijecenja i voenje odgovarajue dokumentacije; ­ suradnja i uskladivanje rada s ostalim timom koji brine o djetetu (lijecnici, sestre, fizioterapeuti, konzultanti, pedagozi, roditelji); ­ svakodnevna komunikacija s roditeljima u razlicitim fazama i situacijama zdravlja i bolesti, pa i smrti djeteta; ­ preuzimanje odgovornosti za sigurnost djeteta i osoblja u bolnici, briga za izbjegavanje udesa te dijagnostickih i terapijskih incidenata; ­ registriranje i prijavljivanje nuspojava lijekova; ­ mjere za suzbijanje bolnickih infekcija; ­ briga o maksimalnom skraenju i o drugim mogunostima humanizacije hospitalizacije djeteta; ­ pisanje otpusnog pisma i vjestina voenja zavrsnog razgovora s roditeljima i djetetom, kao i usklaivanje daljeg praenja i lijecenja djeteta s izvanbolnickom sluzbom;

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 49

­ uredno voenje cjelokupne dokumentacije, usvajanje recentne meunarodne klasifikacije bolesti i odgovarajuih sifra; ­ fizicke i administrativne pripreme za premjestanje djeteta u drugu ustanovu: dogovor s primaocem, fizicka zastita, djeteta, osiguranje pratnje, dokumentacija i sl.; ­ postupak u slucaju smrti djeteta, kontakt i psiholoska podrska roditeljima, pravni aspekti obdukcije, mrtvozornistva i sl.; ­ administrativni postupci oko prijave zaraznih bolesti, statistickih podataka, prijave smrti i dr.; ­ uzimanje uzoraka tjelesnih tekuina (krvi, mokrae, likvora, stolice, znoja, suza, brisova te drugih sekreta i ekskrela) za laboratorijske pretrage; ­ parenteralno davanje lijekova djeci razne zivotne dobi, postavljanje trajne intravenske infuzije, alternativne metode parenteralne rehidracije: ­ pripremu djece za dijagnostiche i terapijske zahvate: sedacija, analgezija, imobilizacija, nadzor, pratnja, popratna dokumentacija ­ umjetno disanje usta na usta, usta na nos i maskom s balonom; ­ masaza srca: ­ ispiranje zeluca kod ingestije otrova

­ redoslijed postupaka s akutno otrovanim djetetom, ­ tehnika sondiranja i ispiranja zeluca, ­ postavljanje i kontrola rada monitora za nadzor vitalnih funkcija (apneja monitori, kardiorespiratorni monitori, elektrode za transkutano praenje respiracijskih plinova); interpretacija signala, prepoznavanje artefakata i laznih uzbuna, ­ postavljanje intravenskih putova, ­ odrzavanje i nadzor centralnih venskih katetera, ­ nadzor ukupnog ili parenteralnog unosa i izlaza tekuina i izracunavanje bilance tekuine, ­ stei navike osiguranja sigurnog rada radi sprecavanja udesa na odjelu i dijagnostickih i terapijskih incidenata, ­ voenje dokumentacije vitalno ugrozenog djeteta. Medicinska genetika ­ dobivanje podataka za konstrukciju i crtanje rodoslovnog stabla, ­ uocavanje tzv. monor-anomalija u djece, specijalna atropometrijska mjerenja (npr. razmak ociju, polozaj uske, razmak mamila i sl.) i procjena nalaza u usporedbi s referentnim podacima, ­ uzimanje bukalnog brisa radi trazenja Barrova tjelesca, ­ uzimanje uzorka kapilarne krvi na filter papiriu (kartice za Guthrijev test), ­ komunikacija s bolesnikom i roditeljima bolesnika s priroenim malformacijama, nasljednim bolestima i indiciranje upuivanja u genetsko savjetovaliste, ­ tumacenje pacijentu i obitelji nalaza citogenetske analize i drugih lehnikih postupaka prenatalne dijagnoze i njihovih medicinskih i socijalnih implikacija. Fiziologija i palologija rasta i razvoja, endokrinologija ­ antropometrijska mjerenja (tezina, duljina odnosno visina. opseg glave, prsnog kosa i trbuha) s unosenjem u grafikone sa centilnim krivuljama rasta ­ interpretacija nalaza, ­ gruba procjena zrelosti kostura na rendgenogramu zapesa uz pomo atlasa i tablica, ­ izvoenje i tumacenje nalaza jednostavnijih endokrinoloskih testova kao sto je oralni pokus tolerancije glukoze, ­ procjena glukozurije i ketonurije test-trakama, ­ rukovanje jednostavnim napravama za kontrolu glukoze u krvi, ­ poduka bolesnika i roditelja o sveobuhvatnom samonadzoru i lijecenju dijabetesa melitusa, ­ izracunavanje i pisanje dijete za djecu s dijabetesom melitusom. Hematologija i onkologija ­ prepoznati u krvnom razmazu normalne krvne stanice i uciniti diferencijalnu krvnu sliku; prepoznati nenormalne stanice i indicirati konzultaciju s pedijatrijskim hematologom, ­ uciniti punkciju kostane srzi i prepoznati tipicne artefakte i nenormalne nalaze, te indicirati konzultaciju s pedijatrijskim hematologom, ­ priprema djeteta za transfuziju krvi ili derivata; medikolegalni i administrativni aspekti, ­ primjena transfuzije krvi u svakoj zivotnoj dobi ­ sigurnosne mjere, nadzor tijeka transfuzije, uocavanje nuspojava. Gastroenterologija ­ indicirati (ili kontraindicirsti) i pripremiti dijete za endoskopske pretrage probavnog trakta, za biopsije crijeva i za biopsiju jetre,

B) Posebne vjestine koje treba usvojiti pretezno na specijaliziranim odjelima klinika (najmanje 18 mjeseci) Neonatologija (izvanrodilista) ­ osobitosti klinickog pregleda novoroenceta, osobito nedonosceta razne geslacijske dobi, ­ rukovanje inkubatorom, ­ procjena gestakcijske dobi i stanja intrauterinog razvoja novorodenceta, ­ reanimacija novoroenceta (poslije primarne postnatalne reanimacije), ­ izvoenje eksangvinotransfuzije, ­ zastita od pothlaivanja novoroenceta, ­ opremanje novoroenceta za transport i provoenje transporta, ­ izvoenje lumbalne punkcije nedonosceta, ­ kateterizacije pupcane vene, ­ postavljanje intravezne infuzije, aplikacija kisika, upotreba oksimetra, ­ izvoenje fototerapije, ­ poducavanje u tehnici dojenja, ­ nazogasticno hranjenje, ­ informiranje, voenje i potpora obitelji s osteenim, kronicno bolesnim i malfortniranim djetetom, ­ sagledavanje i rjesavanje bioetickih problema (zapocinjanje reanzmacije, prekid reanimacije, prekid intenzivnog lijecenja, donacija organa.). Intenzivno lijecenje ­ uociti prijetee ili postojee zatajenje vitalnih funkcija djeteta od novoroenacke dobi do adolescencije, ­ umjetno disanje usta na usta, usta na nos ili maskom i balonom, ­ usvojiti masazu srca, ­ fizicke mjere za odstranjenje stranog tijela iz gornjih disnih putova u dojencadi i djece (Heimlichov hvat), ­ redoslijed postupaka prilikom anafilaktickog soka, ­ redoslijed postupaka s djetetom u epileptickom napadu, ­ postavljanje nazogastricne i orogastricne sonde,

STRANICA 50 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ odabrati i indicirati (ili kontraindicirati) najoptimalnije slikovno-dijagnosticke postupke (ultrazvuk, rendgenske pretrage, rendgenska pasaza probavnog sustava, irigografija, radioizotopne pretrage, kompjutorizirana tomografija i magnetska rezonancija) te u izravnoj komunikaciji sa izvoacem pretrage dati klinicki doprinos interpretaciji nalaza, ­ na tipicnim rendgeriogramima umjeti prepoznati sliku atrezije jednjaka, inveiznog situsa trbusnih organa, ileusa, perforacije visceralnog organa, vidljivog stranog tijela na nativnoj slici i slicnih tipicnih i jednostavnih slika. Pulmologija ­ izvoenje intrakutanog i perkutanog tuberkulinskog testa ocitavanje nalaza i dovoenje u klinicki kontekst, ­ izvodenje intrakutanih i perkutanih testova standardnim alergenima, ­ osnove analize rendgenograma toraksa: uocavanje tehnickih varijacija kvalitete slike i artefakata, prepoznavanje granica fizioloske varijabilnosti toraksa u ovisnosti o zivotnoj dobi od nedonosceta do adolescenta; prepoznavanje odsutnosti patoloskog nalaza na tipicnom rendgenogramu toraksa, prepoznavanja tipicnih jednostavnih patoloskih nalaza i njihova korelacija s klinickim nalazima, ­ primjena jednostavnih naprava za procjenu funkcije plua u djece (npr. mjeraca vrsnog protoka pri izdanku ­ »peak flow meters«) i tumacenje rezultata, ­ tumacenje rezultata standardnih i slozenijih laboratorijskih testova funkcije plua i korelacija s klinickim podacima, ­ jednostavne metode primjene kisika i primjene lijekova inhalacijom, ­ jednostavne metode fizikalne terapije pri kronicnoj bolesti plua u djece (vjezbe disanja, tapsanje prsnog kosa, polozajne drenaze bronha i sl.). Kardiologija ­ samostalno snimanje i tumacenje elektrokardiograma djece razne zivotne dobi, ­ osnove analize rendgenograma toraksa (vidjeti gore »Pulmologija«), ­ razumijevanje laboratorijskih kardioloskih nalaza (ultrazvucnih, kateterizacijskih i dr.) i njihovo stavljanje u kontekst klinicke slike djeteta, ­ mehanicki i drugi postupci za prekidanje napada paroksimalne tahikardije. Nefrologija ­ umjeti dobiti uzorak mokrae za laboratorijsku, osobito bakteriolosku obradu od adolescenta razlicitim metodama, ­ kateterizirati mokrani mjehur djece svake zivotne dobi, ­ samostalno izvesti analizu mokrae test-trakama i jednostavnim kemijskim testovima, kao i makroskopski pregled mokrae (sediment, brojenje stanica u komori), ­ razumjeti i protumaciti nalaze slozenijih laboratorijskih testova s mokraom (klirensi, pokusi koncentracije, ekskrecije ukupnih kiselina i sl.) i stavljanje u kontekst klinicke slike djeteta, ­ na nativnom rendgenogramu uociti tipicnu sliku vidljivog konkrementa, uociti tipicnu patologiju na ekskretornom urogramu kao i uociti prisutnost vezikouretralnog refluksa i procijeniti njegov stupanj ­ te sve korelirati s klinickom slikom, ­ razumjeti rezultate slozenijih laboratorijskih funkcionalnih pretraga i slikovnih dijagnostickih metoda. Neurologija ­ umjeti procijeniti neurorazvojni status dojenceta i djeteta a osobito procijeniti granicu izmedu prihvatljive normalne varijabilnosti neurorazvoja i jasno patoloskog nalaza,

­ umjeti prepoznati jasna i tipicna odstupanja od normalnog neuroloskog statusa, ­ na elektroencefalogramu prepoznati grube artefakte, procijeniti dobnu adekvatnost osnovnog ritma, iskljuciti postojanje grubih abnormalnosti i prepoznati samo tipicne elektroencefalografske abnormalnosti, ­ na rendgenskom kraniogramu uociti frakturne pukotine, intrakranijalne kalcifikacije i grublje razvojne anomalije, ­ na slikama lubanje i mozga dobivenim slozenijim slikovnim dijagnostickim tehnikama (ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonancija, angiografija, radioizotopne metode) uociti najgrublja odstupanja od normale i razumjeti interpretirani nalaz, dovodei ga u kontekst klinickog problema.

NEONATOLOGIJA U RODILISTU ­ 1 mjesec ­ pripremiti radno mjesto pedijatra u raaonici za prihvat normalnog i ugrozenog novoroenceta, ­ prihvat i postupak s novoroenim djetetom u casu roenja, ­ procjena vitalnosti s bodovanjem po Apgarovoj, ­ slijed postupaka u reanimaciji novorodenceta, ­ prvi pedijatrijski pregled novorodenceta, ­ postupci za rano poticanje dojenja u rodilistu ­ cijepljenje novorodencadi BCG-cjepivom ­ uzimanje uzorka kapilarne krvi novoroenceta radi traganja (skrininga) za fenilketonurijom i hipotireozom i otprema uzorka, ­ savjetovanje majke pri otpustu iz rodilista, ­ administrativni postupak oko prijave rodenja, uspostave kontinuiteta skrbi za novoroencetom u izvanbolnickoj sluzbi INFEKTOLOGIJA (DJECJI ODJEL) ­ 1 mjesec ­ vjestine koje treba savladati iste su kao u pedijatrijskoj klinici i djecjem odjelu DJECJA KIRURGIJA ­ 1 mjesec ­ zbrinjavanje tzv. malih ozljeda djece, ­ profilaksa tetanusa u djece (kriteriji, indikacije, docjepljivanje, pasivna profilaksa), ­ prva pomo kod tezih ozljeda djece ­ imobilizacija, analgezija, prevencija soka, priprema za transport, ­ prepoznavanje prijeteeg ili razvijenog traumatskog soka i postupci za suzbijanje, ­ medikolegalni aspekti urgentnih i elektivnih operativnih zahvata na djeci, ­ psiholoska priprema djeteta i roditelja za operativni zahvat, ­ medicinska priprema za operativni zahvat ­ kontakt s anesteziologom, prehrana, infuzija, premedikacija, transport, dokumentacija, ­ nadzor djeteta u neposrednom i kasnijem postoperativnom tijeku PEDIJATRIJSKA AMBULANTA (PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZASTITA DJETETA) ­ 6 mjeseci (djecji dispanzer i savjetovaliste za zdravu djecu) ­ sve osnovne vjestine koje se stjecu i na opem pedijatrijskom bolnickom odjelu, uz to i ­ obavljanje sistematskih zdravstveno-preventivnih pregleda novoroencadi, dojencadi i predskolske djece sto ukljucuje i ­ nadzor nad tjelesnim rastom i razvojem individualnog djeteta, voenje dugorocne dokumentacije (centilnih krivulja rasta) i zdrav-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 51

stvenog kartona, odnosno knjizice djeteta i rano uocavanje odstupanja od norme te ­ nadzor nad psihomotornim razvojem djeteta, uocavanje granicnih i jasno patoloskih odstupanja, ­ savjetovanje o njezi, odgoju, prehrani djece i o drugim mogunostima unapreivanja zdravlja i sprjecavanja obolijevanja djece, ­ rano otkrivanje bolesti i ometenosti primjenom jednostavnih skrining-testova (kukovi, bakteriurija, sluh, vid, cerebralna klijenut i dr.), ­ provoditi kontinuirano cijepljenje, po propisanom programu, ali i prilagoeno osobitostima i potrebama individualnog djeteta, ­ umjeti pomou odgovarajueg intervjua dobiti predodzbu o socijalnom statusu obitelji i o psihodinamici odnosa roditelja i djeteta i drugih clanova obitelji, ­ umjeti organizirati, nadzirati, uskladiti i iskoristiti usluge patronazne sluzbe, te drugih konzilijarnih i granicnih struka (psihologa, pedagoga, defektologa, logopeda, fizijatra i dr.), ­ pokretanje i usklaivanje multidisciplinarnog djelovanja za pomo rizicnim obiteljima ­ socijalno ugrozenih, optereenih alkoholizmom, delinkvencijom, narkomanijom, kronicnim bolesnicima, prognanih i raseljenih obitelji, ­ umjeti usklaivati dugorocnu medicinsku skrb za kronicno bolesnu djecu (razvojno ometenu, s cerebralnom paralizom, epilepsijom, astmom, srcanim manama, dijabetesom, ortopedskim anomalijama i dr.) sa sekundarnom i tercijarnom zastitom, rehabilitacijom, sluzbom socijalne zastite, karitativnim organizacijama, pedagoskom sluzbom i dr., ­ pokretati i usklaivati visestrukovni pristup zastiti djeteta ometenog u razvoju, ­ prepoznati rizicne faktore u obiteljskoj i socijalnoj okolini djeteta za pojavu zapustenosti, zlostavljanja i napustanja djeteta, ­ umjeti organizirati zdravstveni nadzor nad predskolskim ustanovama, i unapreivati zdravstvene standarde u tim ustanovama, ­ vjestina individuatnog zdravstveno prosvjetnog rada, rada u maloj i velikoj grupi.

U tim ambulantama treba savladati najjednostavnije tehnike pregleda i ambulantnog lijecenja, kao i kriterije za trazenje konzilijarnog savjeta i upuivanja na hospitalnu dijagnostiku i lijecenje. Specijalizant je obvezan, u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra, jednog od sljedeih poslijediplomskih studija i poloziti propisane ispite: 1. klinicka pedijatrija (Medicinski fakultet Zagreb); 2. zastita majke i djeteta (Medicinski fakultet Zagreb); 3. medicina razvojne dobi (Medicinski fakultet Rijeka).

UZE SPECIJALIZACIJE PEDIJATRIJE JESU: a) Pedijatrijska kardiologija b) Pedijatrijska neurologija c) Pedijatrijska nefrologija d) Pedijatrijska gastroenterologija e) Pedijatrijska pulmologija f) Pedijatrijska endokrinologija, dijabetes i bolesti metabolizma g) Pedijatrijska hematologija i onkologija h) Neonatologija i) Medicinska genetika j) Pedijatrijska alergologija i klinicka imunologija k) Intenzivna medicina Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca su godisnji odmori.

10a. PEDIJATRIJSKA KARDIOLOGIJA A) Sadrzaj uze specijalizacije 1. Dijagnostika i lijecenje djece s prirodenim ili stecenim bolestima srca i bolestima velikih intratorakalnih krvnih zila 2. Dijagnostika i lijecenje poremeaja provoenja i puremeaja ritma srca; 3. Dijagnostika i lijecenje primarnih i sekundarnih poremeaja funkcija srca i poremeaja cirkulacije, i 4. Prevencija bolesti srca i cirkulacije B) Izvedba programa uze specijalizacije Kandidat bi proveo 21 mjesec na priznatom klinickom odjelu za pedijatrijsku kardiologiju, u kojem postoje ili koji se sluzi dijagnostickim metodama i dijagnostickim laboraiorijima za provoenje programa uze specijalizacije (vidjeti poglavIje 17). 1 mjesec proveo bi na odjelu za postoperacijsko lijecenje srcanih bolesnika. Za vrijeme trajanja uze specijalizacije kandidat bi prisustvovao organiziranoj nastavi prema predlozenom programu. Provela bi se provjera znanja iz svake od 7 nastavnih cjelina obuhvaenih teorijskom nastavom. Redovno bi prisustvovao i aktivno sudjelovao u raspravi o bolesnicima, ukljucujui kardiolosko-kardiokirurske konferencije, indikacijske sastanke, sastanke strukovnih sekcija i druge vidove organizirane nastave. Pod vodstvom mentora obradio bi tijekom edukacije najmanje 5 klinickih problema, tezei znanstvenom pristupu u izvedbi i tumacenju dobivenih rezultata. Pratio bi najnoviju domau i stranu strucnu iiteraturu iz podrucja pedijatrijske kardiologije C) Znanja i vjestine stecene tijekom uze specijalizacije 1. Besprijekorno uzimanje i procjena anamnestickih podataka i procjena klinickog statusa kardioloskog bolesnika (najmanje za 100 bolesnika);

SKOLSKI DISPANZER ­ 1 mjesec ­ upoznati rad komisije i njezine kriterije za ocjenu zrelosti djeteta za upis u skolu, ­ savladati tehniku sistematskih pregleda skolske djece, ­ uociti teskoe fizickog, a osobito psihicke adaptacije djeteta na skolu, ­ prepoznati smetnje ponasanja i teskoe ucenja, ­ umjeti pokrenuti i usklaivati preventivne i terapijske aktivnosti visestrukovnog tima skolskog pedagoga i nastavnika, psihologa, psihijatra, sluzbe socijalne skrbi, obitelji i dr., ­ stei uvid u problem izostajanja s nastave, razvoja ovisnosti, delinkvencije mladih i doprinos lijecnika u njegovu rjesavanju, ­ stei uvid u problem sporta i fizickog odgoja djece. SURADNE STRUKE ­ 2 mjeseca ­ otorinolaringoloska djecja ambulanta (5 radnih dana), ­ ortopedska djecja ambulanta (5 radnih dana), ­ oftalmoloska djecja ambulanta (5 radnih dana), ­ dermatoloska djecja ambutanta (5 radnih dana), ­ stomatoloska djecja preventivna ambulanta (5 radnih dana), ­ pedopsihijatrijska ambulanta i savjetovaliste za zastitu mentalnog zdravlja djece i mladih (20 radnih dana).

STRANICA 52 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

2. Svladavanje tehnike ulaska u perifernu venu i arteriju djeteta u dijagnosticke i terapijske svrhe (50) 3. Samostalno snimanje (so) i interpretacija (300) djecjeg elektrokardiograma; 4. Prikljucivanje djeteta na kardio-respiratorni monitor i analiza praenih pokazatelja (30); 5. Usvajanje metodologije kardio-pulmonalne reanimacije (10 provjera sadrzaja, sustavnosti i brzine izvedbe); 6. Samostalna interpretacija nalaza RTG snimke toraksa (100); 7. Samostalno izvoenje ehokardiografskog pregleda djeteta svim tehnikama (100); 8. Kateterizacija desnog i lijevog srca, pojedine faze i pod nadzorom (10). D) Sadrzaj teorijske nastave potrebne za izvoenje programa 1. Temeljna saznanja o kardiovaskularnom sustavu organizma u razvoju ­ odabrana poglavlja iz embriologije, anatomije i patofiziologije srca u fetusnom i postnatalnom razdoblju, ­ molekulska genetika kardiovaskularnog sustava, ­ ginetski sindromi u kardiologiji djecje dobi, ­ etiologija bolesti srca i krvnih zila, ­ epidemiologija kardiologije djecje dobi, ­ sistemna hipertenzija, ­ sistemna hipertenzija; prevencija kardijalnih i vaskularnih bolesti u djece. 2. Neinvazivne dijagnosticke metode u kardiologiji djecje dobi ­ anamneza i klinicki pregled djeteta, ­ segmentna analiza srca i novo nazivlje priroenih srcanih gresaka, ­ elektrokardiografija; praenje ekg-a po Holteru; fonokardiografija i mehanokardiografija, ­ rentgenologija kardiovaskularnog sustava, ­ ergometrija, ­ ehokardiografija, jednodimenzijska, dvodimenzijska, Dopplerova i kolorska Dopplerova tehnika (fetusna i postnatalna), ­ nuklearna kardiologija, ­ nuklearna magnetska rezonancija, ­ kompjutorizirana tomografija, ­ emisijska pozitronska tomografija. 3. Invazivne dijagnosticke metode ­ digitalna suptrakcijska angiografija, ­ kateterizacija srca, ­ angiokardiografija ­ intervencijska kardiologija, ­ elektrofiziolosko ispitivanje provodnog sustava srca. 4. Strukturne anomalije kardiovaskularnog sustava u djeteta ­ odabrana poglavlja iz priroenih gresaka srca, ­ novoroence i dojence s priroenom greskom srca, ­ koronarna cirkulacija i koronarna patologija u djeteta. 5. Upalne bolesti kardiovaskularnog sustava i bolesti miokarda 6. Poremeaji provoenja podrazaja u srcu i srcane aritmije: dijagnostika i suvremeno lijecenje

7. Posebni problemi kardiologije djecje dobi ­ inocentni sumovi srca, ­ sinkopa, ­ kardiopulmonalna reanimacija, ­ aparati za praenje vitalnih funkcija srca i krvotoka i nacin njihove primjene, ­ funkcijska procjena kardiovaskularnog sustava prije i nakon operacijskog zahvata na srcu, ­ indikacije i tehnika pri kirurskim zahvatima na djecjem srcu, ­ postoperacijsko lijecenje i postoperacijski sindromi, ­ komplikacije i sekvele kirurskih zahvata na srcu, ­ transplantacija u pedijatrijskoj kardiologiji. 10b. PEDIJATRIJSKA NEUROLOGIJA Plan: Rad u klinickoj jedinici za pedijatrijsku neurologiju ­ 16 mjeseci. Rad u klinickoj jedinici za opu neurologiju ­ 6 mjeseci. Pedijatrijska neurologija (16 mjeseci) Propedeutika pedijatrijske neurologije (16 mjeseci) Anamneza. Opi klinicki pregled. Neuroloski pregled prematurusa Neuroloska ocjena gestacijske dobi. Neuroloski pregled dojenceta i malog djeteta. Neuroloski pregled vee djece. Fiziologija i funkcionalna anatomija zivcanog sistema u razvojnoj dobi. Dijagnosticke metode Pregled cerebrospinalnog likvora. Lumbalna i subokcipitalna punkcija. Punkcija sudburalnog prostora kroz fontanelu. RTG pregled glave i kraljeznice. Cerebralna angiografija. Pneumoencefalografija i ventriulografija. Mijelografija. Kompjutorizirana tomografija. Magnetska rezonancija. Radioizotopne pretrage (PET, SPECT i dr.) Elektromioneurografija. Evocirani potencijali. Ultrazvuk u pedijatrijskoj neurologiji. Bipsije misia i perifernog zivca Elektroencefalografija (ontogeneza osnovne aktivnosti). EEG kod nedonosceta. Ontogeneza i EEG u spavanju EEG kod konvulzivnih bolesti. EEG kod upalnih bolesti SZS. EEG kod traume, degenerativnih bolesti tumora i otrovanja. Provokacijske metode u elektroencefalografiji. Poligrafija Ambulatori EEG Metabolicke bolesti zivcanog sustava Poremeaj metabolizma aminokiselina (Fenilketonurija, tirozinoza, bolest »Javorovog sirupa«, poremeaj u urea ciklusu). Poremeaj transporta aminokiselina (Hartnupova bolest, sindrom Lowe). Poremeaj metabolizma ugljikohidrata (Galaktozemija, Glikogenoze). Mukopolisaharidoze Mukolipidoze i poremeaj u metabolizmu glikoproteina (familijarna mioklonicka epilepsija Univerricht-Lundborg). Smetnje sa intermitentnom metabolickom acidozom (organske acidurije). Poremeaj u metabolizmu lipida, (Tay-Sachsova bolest i ostali dobno determinirani oblici amaurotickih idiotija Gaucherova bolest, Niemann-Pickova bolest, Refsumova bolest, Fahrova bolest). Poremeaj u metabolizmu metala (Wilsonova hepatolentikularna degeneracija, »Kinky-Hair disease«). Poremeaji u metabolizmu purina (Sindrom Lesch-Nytkan porifirija). Mitohondrijske bolesti. Peroksisomalne bolesti. Evaluacija bolesnika sa sumnjom na uroeni poremeaj metabolizma Metode »screeninga« Perinatalna osteenja zivcanog sustava Intrakranijalna krvarenja u perinatalnoj dobi. Hipoksickoishemijske lezije mozga. Kronicni subduralni hematom dojenceta. Poroajne lezije lubanje. Poroajne lezije spinalne mozdine. Poroajna osteenja

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 53

perifernih zivaca (paraliza brahijalna pleksusa, paraliza n. facijalisa, paraliza n. phrenicusa). Kernikterus. Klinicki neuroloski sindromi vezani uz perinatalne lezije SZS-a (sindrom kome, hiperekcitacijski sindrom, hemisindrom, sindrom apatije). Razvojne abnormalnosti zivcanog sistema Disraficna stanja (meningokela, meningomijelokela, ancefalokela). Arnold Chiari-eva, Dandy Walkerova malformacija i ostale razvojne abnormalnosti u predjelu straznje lubanjske jame. Siringomietija. Abnormalnosti u razvoju velikog mozga (hidranencefalija, agenezija corpus callosuma kongenitalni hidrocefalus i ostale rijee razvojne abnormalnosti kore velikog mozga). Moebiusov sindrom. Mikrocefalija. Kraniosinostoze. Poremeaji u razvoju kraljesnice (platibazija, Klippel-Feilov i Sprengelov deformitet). Konvulzivne bolesti i slicna stanja Novoroenacke konvulzije. Konvulzije u dojenacko doba s posebnim osvrtom na metabolicke poremeaje (pirodoksinski deficit i pirodoksinska ovisnost, hipokalcemija, hipomagneziemija, hipoglikemija, ostali poremeaji elektrolita poremeaji acidobaznog statusa). Febrilne konvulzije (etiologija, kasne posljedice lijecenje i prognoza). Klasifikacija epileptickih napada. Epilepticki sindromi karakteristicni za djetinjstvo: Westov sindrom, Lennox-Gastautov sindrom, HHE sindrom. »Centrencefalicka« epilepsija. Benigne epilepsije djecje dobi. Mioklonicke epilepsije. Parcijalne kompleksne krize u djecjem uzrastu. Primarno generalizirana epilepsija adolescentne dobi. Fotosenzitivna i ostali oblici refleksne epilepsije. »Tumorska« epilepsija. Progresivne mioklonicke encefalopatije. Epilepticki status. Rjei oblici epileptickih napada (Aicardiev sindrom, »Happy-Puppet« sindrom, infantilna polimioklonija ­ Kinsbourne). Principi medikamentnog lijecenja epilepsije. Mogunost neurokirurskog lijecenja. Neepilepticke paroksizmalne manifestacije: sinkopa, respiratorne afektivne krize, benigni paroksizmalni vertigo, none psihomotrone atake, narkolepsija. Dijete ometeno u razvoju Rizicno dijete. Registar rizicnog djeteta. Testiranje psihomotornog razvoja. Cerebralna djecja paraliza: indikacija i etiologija, klinicki oblici, dijagnoza i dugorocni program lijecenja i habilitacije. Mentalna retardacija. Smetnje ponasanja. »Minimalna cerebralna disfunkcija« Mlohavo dijete (»Floppy baby syndrome«). Dijete s minimalnom motorickom disfunkcijom »Clumsy child syndrome« Smetnje u razvoju govora. Dijete sa senzornim deficilom. Specificne poteskoe ucenja. Emocionalni poremeaji u djetinjstvu. Bolest tikova. Enureza i enkopieza. lnfekcije zivcanog sustava Akutni purulentni merkirkgitis (Hinfluenzae, meningokokni i pneumokokni). Akutni purulentni meningitis novorodenceta i malog dojenceta. Tuberkulozni meningitis. Leuticke infekcije zivcanog sistema u djece. Borelioza. Meningoencefalitisi uzrokovani virusima. Kronicne infekcije SZS-a uzrokovane »sporim« virusima. Nikoticke infekcije SZS-a. Protozoarne i parazitarne bolesti SZS. Prenacalne infekcije SZS (rubeola, citomegalovirus, toksoplazmoza, listerioza, herpes simplex). Postinfekciozne i postimunizacijske upale centralnog zivcanog sistema (postinfekciozni i postimunizacijski meningoencefalitisi Horea minor, akutna cerebralna ataksija) AIDS u pedijatrijskoj neurologiji. Kromosomske aberacije Osnove humane genetike. Uloga citogenetike. Genetsko savjetovaliste. Downov sindrom. Trisomija 13, Trisomija 18. Strukturalne anomalije kromozoma vezane s neuroloskom simptomatologijom.

Abnormalnosti spolnih kromosoma (Klinefelterov sindrom, XYY kariotip i slicne aberacije, Turnerov sindrom, Fragilni X kromosom). Tumorske i srodne bolesti zivcanog sustava Klasifikacija tumora zivcanog sustava. Tumori prednje lubanjske jame. Tumori malog mozga i mozdanog stabla. Pseudo tumor cerebri. Tumori kicmene mozdine. Tumori kranijuma i kraljesnice. Tumori oka i orbite. Tumori perifernog zivcevlja. Fakomatoze. Metastatski tumori SZS-a u djece (hemoblastoze. Wilmsov tumor, neuroblastoma sympathicum). Heredodegenerativne bolesti Heredodegenerativne bolesti bazalnih ganglija (Huntingtonova horea. Dystonia musculorum deformans. Hallervorden-Spatzova bolest. Fahrova bolest. Haraditarni tremor). Heredodegenerativne bolesti malog mozga, mozdanog stabla i kicmene mozdine. (Friderichova ataksija. Hereditarna cerebralna ataksija. Ramsay-Huntov sindrom. Familijarna spasticna paraplegija. Peronealna misina atrofija). Heredodegenerativne bolesti kranijalnih perifernih zivaca (hipertroficni intersticijalni neuritis, hereditarna senzorna neuropatija, hereditarna atrofija opticusa Leber. Progresivna facijalna hemiatrofija. Familijarna disautonomija). Difuzne heredodegenerativne bolesti velikog mozga (sudanofilna skleroza, Pelizeus-Merzbacherova bolest. Canavanova bolest. Alexanderova bolest. Metahromatika leukodistrofija. Krabbeova bolest. Cockayneova bolest). Bolesti s primarnom degeneracijom sive supstance, (Alpersova bolest) Syndroma Chediak-Higashi. Syndroma Rett. Postnatalna traumatska osteenja Klasifikacija cerebralne kome. Cerebralna smrt. Commotio cerebri. Contusio cerebri Traumatski edem mozga. Rane i kasne posljedice, povrede glave i mozga. Povrede kicmene mozdine. Povrede perifernih zivaca. Zlostavljeno dijete (»gattered child syndrome«). Autoimune i slicne bolesti zivcanog sustava Multipla skleroza. Difuzna cerebralna skleroza. (Sehilder). Encephalitis periaxialis diffusa (Dalo). Neuromyelitis optica. Tranzverzni mijelitis. Akutni diseminirani encefalomijelitis. Akutni infekciozni polineuritis. (Landry-Guillain-Barr). Bellova paraliza. Postinfekciozna paraliza n. abducensa Vaskularne bolesti sredisnjeg zivcanog sustava Fiziologija cerebralnog krvotoka. Cerebralne hemoragije. Cerebralna embolija. Edem mozga. Aneurizmi i arteriovenozne malformacije SZS-a. Moya-moya bolest. Akutna infantilna hemiplegija Cerebralna krvarenja neutvrenog uzroka, Hipertenzivna encefalopatija Vaskulapatije u okvirima kolagenih bolesti (lirpus erythemalolles Illssemlnattls, periarteritis nodosa i druge kolagenoze). Bolesti motorne jedinice Infantilna misina atrofija (Werdnig-Hoffmann) Neuralna misina atrofija (Kugelberg-Welander). Atrogripoza. Myasthenia gravis. Misine distrofije. Miotonika distrofija. Dermatomyosilis Polvmyositis benigna kongenitalna hipotonija. Nemalinska miopatija, »Central core disease« i ostali rjei oblici miopatija Hipo, hiper i normokalieinijska periodicna paraliza. Nasljedne miopalije usljed enzimatskih poremeaja (glikogenoze). Mioglobinurije Izabrana poglavlja iz pedijatrijske neurologije i granicnih disciplina Infanlilni hidrocefalus (etiopatogeneza dijagnostika, lijecenje, i prognoza) Klinika i patofiziologija glavobolje u djecjoj dobi Intoksikacije zivcanog sustava Deficitarne bolesti u pedijatrijskoj neurologiji

STRANICA 54 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Osnovi neurooftalmologije Osnovi otoneurologije. Izabrana poglavlja iz pedopsihijatrije Izabrana poglavlja iz fizijatrije. (Ovo se gradivo obrauje na predavarkjima i seminarima i praktickim vjezbama) Za vrijeme staza iz pedijatrijske neurologije specijalizanti polazu kolokvije svakih 4 mjeseca

OPA NEUROLOGIJA (6 mjeseci) Opa neuroloska propedeutika. Furkkeionalna anatomija zivcanog sistema, Opa neurofiziologija i neuropatologija. Specijalizant radi u svojstvu odjeljnog lijecnika i u poliklinickoj sluzbi pod nadzorom mentora. Po zavrsenom stazu polaze kolokvij iz Ope neurologije

10c. PEDIJATRIJSKA NEFROLOGIJA Uza specijalizacija iz pedijatrijske nefrologije obuhvaa ucenje i kompletno usvajanje suvremenih strucnih i znanstvenih spoznaja iz podrucja pedijatrijske nefrologije, te upoznavanje i/ili savladavanje prakticnih vjestina, pretraga i zahvata koje se koriste u dijagnostici i lijecenju djece s bolestima bubrega i mokranih organa. Plan: Uza specijalizacija pedijatrijske nefrologije provodi se radom na sljedeim uskospecijaliziranim strucnim jedinicama: 1. strucna jedinica pedijatrijske nefrologije 15 mjeseci 2. strucna jedinica internisticke nefrologije 2 mjeseca 3. strucna jedinica za dijalizu 2 mjeseca 4. strucna jedinica djecje kirurske urologije 1 mjesec i 15 dana 5. strucna jedinica urologije za odrasle 15 dana 6. strucna jedinica patologije 15 dana 7. strucna jedinica biokemijske i mikrobioloske laboratorijske dijagnostike 15 dana ad.1. Strucna jedinica pedijatrijske nefrologije. Tijekom boravka u jedinici stjece se teorijsko i prakticno znanje o bolestima bubrega i mokranih organa u djece, te se osposobljava za samostalno voenje bolesnika. Podrucja koja treba savladati su: 1. anatomija bubrega i mokranih organa, 2. fiziologija bubrega i mokranih organa 3 fiziologija novorodenackog bubrega i adaptacija na postnatalni zivot, 4. geneticki aspekti bolesti bubrega i mokranih organa, 5. simptomi i znaci oboljenja bubrega i mokranih organa u djece, 6. metode ispitivanja bubrega i mokranih organa, 7. algoritam dijagnostickog postupka kod bolesti bubrega i mokranih organa u djece, 8. uroinfekcije, 9. anomalije bubrega i mokranih organa, 10. vezikoureteralni refluks, 11. neurogena disfunkcija mokranog mjehura i drugi poremeaji mokrenja u djece, 12. urolitijaza u djece, 13 bolesti glomerula u djece, 14. bolesti tubula u djece,

15. vaskularne bolesti bubrega u djece, 16. tumori bubrega u djece, 17. hipertenzija u djece, 18. akutno zatajenje bubrega, 19. kronicno zatajenje bubrega, 20. dijaliza i transplantacija bubrega u djece. U prakticnom dijelu specijalist pedijatar treba savladati: 1. prakticno izvoenje i interpretaciju nalaza mokrae ­ pregled mokrae test trakama, pregled sedimenta mokrae, odreivanje formiranih elemenata u komori, mikrobioloski pregled i dr. (takoer tijekom boravka u strucnoj jedinici) laboratorijske dijagnostike ­ 100 x 2. prakticno izvoenje i interpretaciju uroradioloskih pretraga ­ ekskrecijska urografija ­ 200 x ­ mikcijska cistouretrografija ­ 200 x 3. prakticno izvoenje i interpretacija ultrazvucnog pregleda bubrega i mokranih organa ­ 200 x 4. prakticno izvoenje i interpretacija uroloskih endoskopskih pretraga (cistoskopija, uretroskopija, biopsija sluznice mjehura, uvoenje ureteralnog katetera i dr.) ­ 50 x Treba biti upoznat sa: 1. specificnim metodama prikaza bubrega i mokranih organa ­ radioizotopski prikaz CT, nuklearna magnetska rezonansa, angiografija i dr.; 2. urodinamskim ispitivanjima u djece ­ indikacijama, tehnikom, interpretacijom, mogunostima lijecenja poremeaja mokrenja u djece; 3. biopsijom bubrega i patohistoloskim ispitivanjima tkiva bubrega ­ tehnikom biopsije bubrega, indikacijama, mogunostima patohistoloskih ispitivanja (svjetlosna, imunofluorescentna elektronska mikroskapija, imunohistoloska ispitivanja); (takoer i tijekom boravka u strucnoj jedinici patologije ­ vidi nize). ad. 2. Strucna jedinica internisticke nefrologije Tijekom boravka u jedinici upoznaje se s bolestima bubrega i mokranih organa koje se protezu iz djecje dobi u adolescenciju i odraslu dob, te nekim bolestima bubrega rijeim u djece, odnosno specificnim za odraslu dob (dijabetika nefropatija, tumori hipertenzija, neki oblici cisticne bolesti bubrega, urolitijaza i dr.) kako bi zaokruzio svoje poznavanje nefrologije i bio osposobljen za kvalitetnu suradnju s internistom nefrologom. ad. 3 Strucna jedinica za dijalizu Upoznaje se s razlicitim postupcima hemodijalize, peritonealne dijalize, dijalize, plazmafereze i dr. u djece ­ indikacijama, pripremom bolesnika, tehnikom izvodenja, principima praenja bolesnika, suportivnom terapijom. Takoer, upoznaje se s mogunostima transplantacije bubrega, indikacijama, imunoloskim aspektima transplantacije, praenjem bolesnika, kasnijom terapijom i komplikacijama. ad. 4. Strucna jedinica djecje kirurske urologije. Specijalist pedijatar se upoznaje s mogunostima operativnog lijecenja bolesti bubrega i mokranih organa u djece. ad. 5. Strucna jedinica urologije za odrasle. Zaokruzuje svoje znanje o urologiji s posebnim osvrtom na mogunosti lijecenja urolitijaze (ESLW i dr.), te transplantaciju bubrega.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 55

ad. 6. Strucna jedinica patologije Upoznaje se s mogunostima patohistoloske dijagnostike bolesti bubrega i mokranih organa u djece (gledanje preparata uz strucni nadzor). ad. 7. Strucna jedinica biokemijske i mikrobioloske laboratorijske dijagnostike Upoznaje (po mogunosti i prakticno izvodi) laboratorijske pretrage specificne za pedijatrijsku nefrologiju. 10d. PEDIJATRIJSKA GASTROENTEROLOGIJA I. GODINA Gastroenteroloija, pankreatologija, hepatologija i nutriciologija ­ 11 mjeseci Specijalist pedijatrije radi na klinickom odjelu gdje se upoznaje s klinickom slikom, dijagnozom, diferencijalnom dijagnozom i terapijom pojedinih bolesti. U tom razdoblju i priroene malformacije probavnog sustava, njihow genetsku osnovu, rano otkrivanje (acre ening testovi), kao mogunost eventualne prevencije. Od posebnog je znacenja da uoci vrijednost i ulogu pravilne prehrane koja je potrebna za normalni rast i razvoj djeteta. Nadalje, izvodi peroralnu aspiracijsku biopsiju jejunske sluznice, funkcionalne testove i razne terapijske postupke, kao npr. postavljanje trajne i.v. infuzije uz od reivanje sastava infuzijske otopine, odredivanje normalne ili dijetne prehrane prilagodene dobi i bolesti, a na osnovi energetskog kvocijenta. Zatim, primjenjuje semielementarnu hranu i trajnu pa renteralnu prehranu. U tom razdoblju utvruje i prosiruje spoznaje da djecji organizam nije tek umanjeni organizam odraslog covjeka, ve da posjeduje svoja vlastita specifina svojstva. Naime, za vrijeme djecje dobi organizam se nalazi u stalnoj mijeni. Dijete raste, dobiva na tjelesnoj masi, razvija se, njegovi se organi diferenciraju, a funkcije mijenjaju, razvijaju i sazrijevaju. Na takvom se terenu, dakle, razvijaju bolesti u djece. Simptomatologija gastroenteroloskih, hepatoloskih, a i ostalih bolesti je novorodenceta (prematurusa) i dojenceta, a nerijetko i u malog djeteta ope naravi jer dijete odgovara na bolest cesto s opim simptomima koji se mogu primjerice ocitovati s klinickom slikom toksikoze, tj. slomom cijelog organizma. Tek u veeg djeteta simptomatologija bolesti odgovara dobrim dijelom simptomima odraslih. II. GODINA Pedijatrijska psihologija i psihijatrija (1 mjesec) Rast i razvoj djeteta zavisi od njegovih grana, tj. nasljedne mase, ali i od okolice, okolnosti u zajednici i drustvu Pedijatar koji je na uzoj specijalizaciji iz gastroenterologije mora upoznati otkrivanje i lijecenje bolesti probavnih organa uvjetovanih psihogenim uzrocima kao primjerice abdominalne kolike, psihogeno povraanje itd. Infektologija (2 mjeseca) Specijalist pedijatar radi na klinickom infektoloskom odjeIu temelji se bavi gastroenteroloskom i hepatoloskom problematikom, te upoznaje prakticne vidove tog rada (mikrobiologija, parazitologija gastrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava) Radiologija i nuklearna medicina (1 mjesec) Upoznaje se s metodama klasirke radiologije gatrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava, te metodama nuklearne medicine ovih sustava. Pri tome aktivno sudjeluje u interpretaciji rezultata. Ultrazvuk (1 mjesec) Specijalist mora ovladati dijagnostickim ultrazvukom abdomena, sto znaci samostatno vrsiti i interpretirati ove metode pretrage.

Endoskopija (3 mjeseca) Mora ovladati tehnikom endoskopije. U tu svrhu treba pod nadzorom uciniti: ­ ezofagogastroduoeenoskopiju (50) ­ rektoskopiju (30) ­ rektosigmoidoskopiju (20) ­ totalnu kolonoskopiju (10). Tijekom tog razdoblja mora upoznati i tehniku intervencijske endoskopije, sto ukljucuje polipektomiju, hemostazu krvareih lezija (laserska koagulacija, sklerozacija, elektrokoagulacija), sklerozacija varikoziteta jednjaka, odstranjenje tumora laserom. Internisticka gastroenterologija, pankreatologija, hepatologija i nutriciologija (1 mjesec i 15 dana) Upoznaje se s bolestima koje obuhvaaju u naslovu navedenu problematiku (simptomatologija, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza i terapija raznih abdominalnih bolesti). Abdominalna pedijatrijska kirurgija (1 mjesec) Specijalist upoznaje kirursku dijagnostiku i operacijske zahvate specificne za pedijatrijsku gastrointestinalnu kirurgiju. Patoloska anatomija (15 dana) Upoznaje se s histoloskom tehnikom i mikroskopskom dijagnostikom dobivenih biopta s raznih pedijatrijskih odjela, a posebno mora upoznati histolosku verifikaciju i njeno stupnjevanje kod glutenske enteropatije (celijakije). 10e. PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA Plan: 16 mjeseci na klinickom odjelu pedijatrijske pulmoloske djelatnosti 6 mjeseci u klinickom odjelu ope pulmoloske djelatnosti. U predvienom vremenskom periodu provela bi se poslijediplomska nastava iz pedijatrijske pulmologije (2 semestra) i polozeni propisani ispiti. PROGRAM:

PEDIJATRIJSKA PULMOLOGIJA ­ 16 mjeseci Uvodni i opi dio Pristup i osnove pregleda bolesnika s oboljenjem disnih putova. Klinicka fiziologija plua. Regulacija disanja. Respiratorna i nerespiratorna· funkcija plua. Patofiziologija i specifinosti oboljenja disnih putova u djece. Metode dijagnostike Fizikalni pregled Radioloski pregled Kompjutorizirana tomografija. Ultrazvucni pregled. Bronholoska obrada (bronhoskopija, bronhografija, ednobronhalna kinenkalografija). Pleuralna punkcija Punkcija i biopsija plua. Funkcionalni testovi i osnovi plune funkcije. Kutani testovi preosjetljivosti Znojni test Hemzitoloske. mikrobioloske, enzimatske i citolokske azkalize. Odreene pretrage svaki kandidat bi trebao uciniti u prosjeku 10 puta uz nadzor ili samostalno. Oboljenja donjih disnih putova u novoroenceta Respiratorni distres sindrkm/bolest hijalinih membrana Sindrom aspiracije. Hemoragija plua lnfektivna oboljena plua (pneumonije) Hiperinflacija/atelektaza plua. Pneumotoraks i pneumomedijastinum. Wilson-Mikity sindrom (dismaturitet plua) Ekstrapulmonalni uzroci respiratornog distres sindroma.

STRANICA 56 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Priroene anomalije traheobronhalnog stabla Trarkspozicija plua. Akcesorni lobus, agenezija, aplazija i hipoplazija plua Anomalije trahee (traheaina agenezija i sterkoza traheomalacija, traheobronhomegalija, trahoezofegealna fistula) Anomalije bronha (priroena stenoza bronha, atrezija bronha, bronhomalacija, primarne bronhieklacije). Anomalije plunog parenhima (priroene ciste plua, lobarni emfizem, hamartohindrom priroene limfangiektazije plua, sekvestracija plua, mediraastinalne bronhogene ciste) Anomalije krvnih zila (vaskularni prsten arteriovenozna fiskula plua) Oboljenja gornjih disnih putova Rinitis, vazomotorni rinitis. Sinusitis Akutni tronzilofaringitis Problem adenoidnih verketacija, recidivnog i kronicnog tonzilitisa. Oboljenja donjih disnih putova Oboljenja larinksa i trahee (stridor larinksa, krup sindrom). Bolesti bronha (akutni bronhitis, recidivni bronhitis, reciditni obstruktivni bronhitis, kronicni bronhitis, bronhiektarije). Cisticna fibroza. Asthma. Dronhiolitis. Oboljenja plunog parenhima Infektivna oboljenja plunog parenhima (pneumorkije uzrokovane ­ bakterijama, virusima, mikozama, protozoima, rikecijama i sl.) Apsces plua. Gangrena plua Eozinofilni pneumonitis Alergijski alveolitis. Primarna tuberkuloza plua. Oboljenja plunog parenhinka u sistemnih oboljenja. Promjene u sklopu kolagenoza. Hisliocitoza. Sarkoidoza. Pluna hemosideroza. Neklasificirana oboljenja plunog parenhima. Postneonatalni respiratorni distres sindrom. Deskvamativni intersticijalni pneumonitis. Disautonomia familiaris. Idiopatska intersticijalna fibroza plua (Hamman-Rich sindrom) Alveolarna mikrolitijaza. Alveolarna proteinoza. Oboljenja plua izazvana aspiracijom stranih supstanci. Oboljenja pleure Suhi pleuritis. Serozni, gnojni pleuritis. Hemoragicni pleuritis Hidrotoraks. Hilotoraks. Pneumotoraks. Tijekom staza iz pedijatrijske pulmologije vrsi se provjera znanja putem kolokvija, svaka 3 do 4 mjeseca.

Osnovni uvjet za uzu specijalizaciju je polozeni specijalisticki ispit iz ope pedijatrije I. GODlNA ­ 11 mjeseci 1. Struktura i funkcije endokrinog sustava Embriologija, histologija i anatomija endokrinog sustava. Vrste i nacin djelovanja stanicnih hormonskih receptora. Metabolicki procesi u stanici i njihova medusobna povezanost. Hormonska kontrola metabolizma. Fizioloski i patofizioloski aspekti endokrine regulacije. Endokrini i drugi bioloski ritmovi. Klinicke manifestacije endokrinih oboljenja opi simptomi, simptomi na kozi, respiratornom sustavu, gastrointestinalnom sustavu itd. Dinamicki testovi u endokrinologiji. Principi hormonske terapije endokrinih i neendokrinih obotjenja 2. Laboratorijska dijagnostika Dijagnostika nasljednih poremeaja metabolizma ugljikohidrata. Lipoproteini apolipoproteini, dislipoproteinemije. Odreivanje aminokiselina. Ispitivanje funkcije hipofize, spolnih zlijezda, stitnjace. paratiroidnih zlijezda, gusterae, nadbubreznih zlijezda. Citologija u endokrinologiji. Prenalalna analiza amnijske tekuine i fetusa. Metode genske tehnologije u istrazivanju endokrinih i metabotickih bolesti. 3. Rast i razvoj, bolesti hipotalemusa i hipofize Epidemioloski aspekti rasta i razvoja. Intrauterini rast. Rast donosene djece, nedonoscadi i nedostasadi. Osobitosti rasta u pojedinim zivotnim dobima. Faktori rasta. Hormoni i rast. Niski i visoki rast. Pubertet i adolescencija Neuroendokrinologija. Bolesti adenohipofize i neurohipofize Poremeaji puberteta. Pinealna zlijezda. 4. Klinicka pedijatrijska endokrinologija Bolesti stitnjae. Bolesti kore i srzi nadbubreznih zlijezda i simpatickog nervnog sustava. Bolesti testisa. Muski hipogonadizam. Fetalna i neonatalna endokrinologija. Poliendokrinopatije (MEN i pluriglandularne insuficijencije). Endokrina hipertenzija. HLA i endokrinopatije. II. GODINA ­ 11 mjeseci 5. Dijabetes u djece Klasifikacija, epidemiologija i genetika dijabetesa. Zdravstvena zastita djece dijabeticara. Drustvene organizacije dijabetickih bolesnika Savjetovalista za djecu dijabetiare. Socijalno-medicinska problematika. Radna sposobnost i izbor zvanja. Planiranje obitelji. Eticklogija i patogeneza tip 1 dijabetesa. Patofiziologija. Klinicka slika i dijagnostika. Dijabeticka ketocidoza. Lijecenje. Samokontrola. Akcitne i kronicne komplikacije bolesti. Psiholoski aspekti. Infekcije i kirurski zahvati. Tip II dijabetes. MODY. Prolazni dijabetes novorodencadi. Dijete dijabeticne majke. Nove mogunosti lijecenja. 6. Metabolizam kalcija i bolest paratiroidnih zlijezda Metabolizam Ca i P, parathormon, kalcitonim i D-vitamin. tiipokalcemija novoroencadi. Hipoparatiroidizam, pseudohipoparatiroidizam, hiperparatiroidizam. Hiperkalcemije. Rahitis. Hiperkalciurije Metabolizam minerala i kosti Metabolicki aspekti renalne insuficijencije 7. Ginekologija djecje i adolescentne dobi Normalni i poremeeni spolni razvoj. Testikularna feminizacija. Dizgeneza gonada. Intserseksualnost. Preuranjeni pubertet u djevojcica. Regulacija menstrualnog cikusa. Primarna i sekundarna amenoreja. Disfunkcija krvarenja. Spolno prenosive bolesti. Ginekoloske neoplazme u djece. Kontracepcija. Adolescentna trudnoa.

OPA PULMOLOGIJA ­ 6 mjeseci Opa pulmoloska problematika, uz upoznavanje razlieitosti i specificnosti odrasle dobi. Staz se provodi na odjelu i poliklinickoj sluzbi pod nadzorom mentora. Zavrsno se polaze kolokvij iz ope pulmologije

10f. PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA, DIJABETES I BOLESTI METABOLIZMA Cilj ove uze specijalizacije je da se polaznik upozna s najnovijim znanstvenim spoznajama i informacijama iz podrucja pedijatrijske endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. U programu se naroito isticu razvojni aspekti endokrinologije i metabolizma, kao i multidisciplinarni pristup dijagnostici, lijecenju i prevenciji endokrinih i metabolicnih bolesti. Na taj nacin pedijatri se osposobljavaju za adekvatno organiziranje, provoenje i nadzor zdravstvene zastite djece i adolescenata s endokrinoloskim i metabolickim oboljenjima.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 57

8. Nasljedni i steceni poremeaji metabolizma Fiziologija i patologija tjelesnih tekuina u djece. Poremeaji volumena i sastava tjelesnih tekuina. Dehidracija. Homeostaze natrija, kalija i acidobazne ravnoteze u djece. Klasifikacija nasljednih metabolickih bolesti prema putacijom izmijenjenom genskom produktu i klinickoj slici skrining nasljednih metabolickih bolesti Poremeaji metabolizma ugljikohidrata. Hipoglikemije. Glikogenoze Nasljedne metabolicke bolesti koje ugrozavaju zivot novoroencadi (s hiperamonijemijom, metabolickom acidozom, hipoglikemijom). Poremeaji metabolizma purina i pirimidina. Hiperlipoproteinemije. Genetsko savjetovanje u prevenciji nasljednih metabolickih i endokrinih bolesti. Za vrijeme trajanja uze specijalizacije pedijatar mora upoznati i savladali sljedee tehnike i vjestine: a) antropometrijska mjerenja, odreivanje kostane zrelosti, predikciju konacne visine, b) izvoditi i interpretirati endokrinoloske i metabolicke testove optereenja i supresije (ACTH, TRH, LG-TH, deksametazonski test, itd.), c) radioimunoloska mjerenja koncentracije hormona u krvi i urinu, d) provoenje skrininga na hipolireozu i fenolketonuriju, e) uzimanje vaginalnog brisa i interpretacija nalaza, f) citoloska punkcija stitnjace i interpretacija nalaza, te g) ultrazvuni pregled stitnjace i gonada i interpretacija nalaza. 10g. PEDIJATRIJSKA HEMATOLOGIJA I ONKOLOGIJA Svrha uze specijalizacije je savladavanje znanja i vjestina iz podrucja hematologije i onkologije koje e omoguiti samostalan rad na hematoloskom i onkoloskom odjelu, ambulanti i dnevnoj bolnici te davanje hematoloskih i onkoloskih subspecijalistikih konzilijarnih misljenja na zahtjev drugih doktora medicine, specijalista, uzih specijalista i pojedinacnih bolesnika. Tijekom staza pedijatar na uzoj specijalizaciji iz hematologije i onkologije mora usvojiti i samostalno provoditi i organizirati dijagnostiku i lijecenje hematoloskih i onkoloskih bolesnika (ukljucujui intenzivnu kemoradio-terapiju) integrirajui suvremene pedijatrijske, hematoloske, onkoloske, mikrobioloske i farmakoterapijske principe. Plan: 1. Hematoloski odjel (ukljuujui specijalizirane jedinice hematolosku ambulantu i dnevnu bolnicu) 7 mjeseci 2. Onkoloski odjel (ukljuujui onkolosku ambulantu i dnevnu bolnicu i savjetovaliste za onkoloske bolesnike) 8 mjeseci 3. Rad u citoloskom laboratoriju 3 mjeseca 4. Rad u koagulacijskom, hematoloskom i biokemijskom laboratoriju 2 mjeseca 5. Transfuzioloska jedinica 2 mjeseca PROGRAM: ad.1. Tijekom rada u hematoloskom odjelu specijalist pedijatar e se osposobiti za provodenje znanja i vjestina iz hematologije, posebice klinicke i laboratorijske dijagnostike te Iijecenja hematoloskih bolesti. Tijekom uze specijalizacije svaki se kandidat mora upoznati s radom specijaliziranih jedinica koje preuzaju subspecijalisticke, ali i vrlo diferencirane dijagnosticko-terapijske postupke ­ Centar za transplantaciju kostane srzi, ­ Centar za hemofiliju,

­ Treba provesti minimum 2 mjeseca prakticnog rada u hematoloskoj ambulanti, odnosno dnevnoj hematoloskoj bolnici ad. 2. Tijekom rada na onkoloskom odjelu treba se osposobiti za provoenje znanja i vjestina iz onkologije, posebice klinicke i laboratorijske dijagnostike te lijecenja onkoloskih bolesti. Tijekom uze specijalizacije treba provesti minimum 3 mjeseca prakticnog rada u onkoloskoj ambulanti, odnosno dnevnoj onkoloskoj bolnici te savjetovalistu za onkoloske bolesnike. ad. 3. Rad u citoloskom laboratoriju predmnijeva savladavanje znanja citoloskih pretraga, posebice normalna morfologija kao i sva relevantna patoloska stanja perifernog krvnog razmaza kostane srzi, limfnog cvora, likvora, slezene i jetre. ad. 4. Rad u ostalim laboratorijima pretpostavlja upoznavanje osnovnih nacela dijagnostike poremeaja hemostaze, te temeljne pretrage u dijagnostici hematoloskog i imunoloskog laboratorija (kompletna krvna slika, metabolizam u eritrocitu, kultura kostane srzi, imunoloske pretrage, subpopulacija limfocita imunoloska klasifikacija akutnih leukemija i limfoproliferacijskih bolesti). Tijekom rada potrebno je upoznati i osnove molekulske biologije, posebice u dijagnostici hematoloskih te onkoloskih bolesti. ad. 5. Rad u transfuzioloskoj jedinici postavlja spoznaju o metodologiji lijecenja preparatima krvi, nacinu odreivanja krvnih grupa, nacinu pripreme krvi i krvnih pripravaka, te osnove imunohematoloske dijagnostike. Tijekom staza treba se savladati sljedee vjestine: ­ citoloska punkcija kosti (50 pretraga), biopsija kosti (25 pretraga), ­ citoloski pregled razmaza periferne krvi u punktata kostane srzi (80 pretraga), ­ citoloski pregled razmaza punktata limfnog vora (50 pretraga), ­ postavljanje centralnog katetera u venu cavu (20), ­ intratekalna primjena citostatika (50), ­ evakuacija pleuralnog izljeva i primjena citostatika intrapleuralno (5), ­ odreivanje velicine slezene, jetre i limfnih cvorova UZV (30 pretraga), ­ uzimanje uzoraka za mikrobiolosku pretragu (hemokulture, brisevi itd.) (50 pretraga), ­ temeljito upoznati s principima i provoenjem njege tijekom intenzivne kemo-radioterapije. 10h. NEONATOLOGIJA Plan: 1) 2 mjeseca rad u raaonici u ustanovi koja zbrinjava zdrave i visoko rizicne trudnoe, koja ima kompletnu opremu za dijagnostiku. nadzor i zbrinjavanje ugrozene trudnice, fetusa i novorodenceta i visokokvalificirani medicinski i nastavnicki kadar; 2) 6 mjeseci rad u rodilistu koje zbrinjava zdravu novoroencad i ima intenzivno lijecenje vitalno ugrozene novorodencadi koja boluje od »nekirurskih bolesti«. Takvo rodiliste trebalo bi imati za zbrinjavanje zdrave novorodencadi »rooming in« sistem (smjestaj majke s novorodencetom zajedno), a za zbrinjavanje ugrozene novoroencadi kompletnu opremu za dijagnostiku, nadzor i zbrinjavanje vitalno

STRANICA 58 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

ugrozene trudnice, fetusa i novorodenceta i visoko kvalificirani medicinski i nastavni kadar; 3) 14 mjeseci rad u jedinici za intenzivno lijecenje vitalno ugrozene novoroencadi koja boluju od »nekirurskih« i »kirurskih« boIesti karakteristicnih za novoroenacki period, ima kompletnu opremu za dijagnostiku, nadzor i zbrinjavanje vitalno ugrozene trudnice, fetusa i novoroenceta i visokokvalificirani medicinski i nastavni kadar. PROGRAM: ad.1. Teorijska znanja ­ rizicna trudnoa i porod ­ nadzor fetusa u trudnoi i porodu ­ farmakologija lijekova za reanimaciju ­ reanimacija novoroenceta u raaoni ­ termoregulacija; fiziologija, patologija, aparatura za nadzor i odrzavanje, ugrijavanje pothlaenog novoroenceta ­ kontakt majka ­ novoroence u raaonici i dojenje ­ intra i ekstrahospitalni transport novoroenceta ­ mrtvoroenost i smrt novoroenceta; pristup roditeljima i rjesavanje problema ­ novoroence s kongenitalnim anomalijama, pristup roditeljima i rjesavanje problema ­ procjena vitalnosti novoroenceta i prognostika vrijednost APGAR indeksa ­ perinatalna asfiksija ­ otac uz porod; pristup roditeljima i rjesavanje ev. problema ­ indikacije za intenzivno lijecenje novoroenceta ­ prevencija infekcije u raaonici ­ izolacija novoroenceta; indikacije, vrsta, mjere ­ bioeticki problemi u perinatologiji/neonatologiji ­ kriteriji cerebralne smrti Tehnicke vjestine: ­ procjena vitalnosti novoroenceta ­ aspiracija disnih putova novorodenceta ­ aspiracija mekonija prije prvog udaha ­ manualna stimulacija deprimiranog novoroenceta ­ pozicioniranje djeteta za reanimaciju, odrzavanje prohodnosti disnih putova ­ aplikacija kisika putem sonde ili na masku ­ manualna ventilacija novoroenceta preko maske i putem trahealnog tubusa ­ intubacija traheje preko prsta i pomou laringoskopa (vjezbe najprije na manekenu, zatim umrlom djetetu ako je to u rodilistu odobreno ili na anesteziranom macetu ako za to postoje mogunosti, konacno, intubacija novoroenceta) ­ kateterizacija umbilikalne vene ­ aplikacija lijekova za reanimaciju iv., intraosalno i intratrahealno ­ klemanje, podvezivanje i toaleta pupcanika ad. 2. Teorijska znanja ­ fiziologija i patologija babinja ­ postpartalne promjene raspolozenja majke

­ prenatalna dijagnostika bolesti fetusa i novorodenceta ­ screening novoroenceta na priroene bolesti ­ fiziologija i patologija respiracije novoroenceta ­ fiziologija i patologija cirkulacije novoroenceta ­ cerebralni protok krvi ­ osnovi mehanicke ventilacije, vrste i principi rada respiratora ­ transkutano mjerenje plinova u krvi i saturacije kisikom, principi, aparati, oksimetri ­ terapija kisikom ­ terapija krvlju i derivatima ­ izdajanje majke i pohrana majcinog mlijeka ­ umjetna prehrana novorodenceta ­ lijekovi i dojenje ­ prevencija infekcije novorodencadi ­ higijenske mjere; dezinfekcija i asepsa na odjelu ­ kriteriji cerebralne smrti Tehnicke vjestine: a) nastavak rada u raaonici kao ad 1. kad god je pozvan neonatolog da prisustvuje porodu b) rad na odjelu: ­ postnatalna procjena gestacijske dobi ­ zbrinjavanje zdrave novoroencadi ­ provoenje preventivnih mjera u neonatusa; Credeizacija, GCG, screening na priroene bolesti, K1 vitamin... ­ dijagnostika i lijecenje sveukupne nekirurske patologije novoroenceta ­ neinvazivni nadzor vitalnih funkcija ­ mehanicka ventilacija ­ kateterizacija umbilikalne vene i arterije ­ fototerapija ­ eksangvinotransfuzija ­ periferni venski put ­ lumbalna punkcija, transfontarkelarna punkcija ­ transport novoroenceta intra i ekstrahospitalni ­ prisustvovanje obdukcijama novorodenceta ­ rad s roditeljima, zdrave, bolesne i umrle djece ­ rjesavanje bioetickih problema u neonatologiji (sudjelovanje u radu etickog komiteta) ­ utvrivanje cerebralne smrti c) voenje medicinske dokumentacije, voenje statistike morbiditeta i mortalitela, voenje evidencije hospitalnih infekcija ad. 3. Teorijska znanja ­ fiziologija i patologija bubrezne funkcije u novoroenceta ­ peritonealna dijaliza, plazmafereza, hemodijaliza ­ kongenitalne srcane greske, disritmije, kardiomiopatije, patologija d. Botalija, invezivna kardioloska obrada, indikacije i suvremene mogunosti lijecenja prirodenih anomalija srca ­ medicinska genetika za neonatologije s posebnim osvrtom na genetsko savjetovanje i prenatalnu dijagnostiku ­ perinatalna asfiksija, anomalija CNS-a i lene mozdine patije, infekcije CNS-a, krvarenja u CNS ­ rana habilitacija neuroloski osteenog novorodenceta ­ pojam i program neurorizika

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 59

­ priroene metabolicke bolesti novoroenceta ­ steceni metabolicki poremeaji u novorodenceta ­ osnove anestezije novoroenceta ­ analgezija, sedacija i relaksacija novorodenceta ­ bolesti kirurske i nekiiurske probavnih organa ­ prehrana bolesnog novorodenceta ­ imunologija novorodenceta ­ hematologija novorodenceta ­ tumori u novoroenceta ­ kirurske bolesti plua, traheje, dijafragme i gornjih disnih putova ­ infekcije novoroenceta, bakterijske, virusne, mikoticne druge ­ vertikalno prenosive infekcije novoroenceta ­ primjena antibiotika u neonatusa ­ primjena i farmakologija vazoaktivnih substanci ­ lijecenje primarne plune hipertenzije ­ hospitalne infekcije, etiologija, patogeneza, prevencija ­ osnove ultrazvucne dijagnostike ­ radioloska i nuklearnomedicinska dijagnostika u neonatologiji Donacija organa b) prikaz bolesnika na Strucnom sastanku, esej o odreenoj patologiji neonatusa c) tjedan dana provesti u ustanovi za rehabilitaciju neurosenzornomentalno osteene djece i upoznati principe habilitacije i rehabilitacije Prakticne vjestine: a) Na odjelu ­ nastaviti ucenje svih vjestina kao ad 2. b) koje se odnose na bolesnu novoroencad ­ parenteralna prehrana ­ enteralna prehrana: nazogastricno, transpiloricno, jejunano, na gastrostomu ­ peritonelana dijaliza ­ postavljanje centralnih venskih katetera ­ postavljanje arterijskih katetera ­ punktiranje arterija ­ mjerenje CVP, invazivnog arterijskog tlaka ­ mjerenje ICP ­ torakocenteza ­ evakuacija ascitesa ­ drenaza toraksa ­ njega traheostome, gastrostome, ileostome itd. ­ aplikacija kisika, nebuliseri b) Na kirurgiji-anesteziologiji sudjelovati u pripremi, pri operaciji, pri prekidanju anestezije u intrahospitalnom transportu svakog operiranog novoroenceta enteralna putem sonde i parenteralna prehrana c) voenje medicinske dokumentacije, voenje statistike morbditeta i mortaliteta, voenje evidencije hospitalnih infekcija. 10i. MEDICINSKA GENETIKA Cilj uve specijalizacije je osposobiti doktora medicine specijalista pedijatra za dijagnosticiranje nasljednih bolesti, za klinicku obradu bolesnika sa multiplim malformacijama, sumnjom na nasljednju bolest ili

neki od malformacijskih sindroma, sumnjom na embriopatiju nastalu stetnim djelovanjem faktora okoline, kao i bolesnika s malformacijama, dismorfijom, sa ili bez mentalne retardacije ili zastoja u rastu i razvoju. Uzom specijalitacijom e se osposobiti i za praenje takvih bolesnika, lijecenja (za one nasljedne bolesti za koje je mogue) i za pravovremeno uocavanje razlcitih komplikacija osnovne bolesti. Takoer e se osposobiti za praenje obitelji sa nasljednom bolesu, davanje geneticke informacije obiteljima s poveanim rizikom za pojavu nasljednih bolesti, odreivanje rizika ponavljanja bolesti i davanje informacija o mogunostima prenatalne dijagnostike odreenih nasljednih bolesti. Kako bi se postigli predvieni ciljevi edukacije, pedijatar treba upoznati odreene vjestine, steci odreena znanja i formirati stavove prema razlicitim problemima u medicinskoj genetici. Plan: 1) Rad na odjelu Zavoda za medicinsku genetiku i metabolizam pedijatrijske klinike Klinickog bolnickog centra, rad u Ambulanti za nasljedne bolesti, Ambulanti za metabolicke bolesti i Genetskom savjetovalistu. Teorijska nastava u obliku strucnih sastanaka, konzultacija s mentorom, klinickih konzilija. Kolokvij. Ukupno trajanje ­ 12 mjeseci. 2) Rad u Citogenetskom laboratonju Zavoda za medicinsku genetiku i metabolizam Klinike za pedijatriju Klinickog bolnickog centra. Strucni sastanci, konzultacija s mentorom. Kolokvij. Ukupno trajanje ­ 6 mjeseci. 3) Rad u Laboratoriju za novoroenacke skrininge, u Metabolickim laboratorijima i laboratorijima za analizu DNK. Ukupno ­ 2 mjeseca 4) Fakultativni dio uze specijalizacije prema izboru: rad u laboratorijima za ultrazvucnu dijagnostiku, na hemodijalizi, Centru za tipizaciju tkiva klinickog bolnickog centra, Zavodu za transfuziju krvi Republike Hrvatske, Skoli narodnog zdravlja ili na poslijediplomskoj nastavi. Ukupno trajanje ­ 2 mjeseca. Potrebno je steci slijedee vjestine: 1) uzimanje opsirne obiteljske anamneze i osobne anamneze sa svim podacima koji mogu pomoi u postavljanju dijagnoze nasljedne bolesti; 2) sastavljanje obiteljskog stabla; 3) detaljnog pregleda bolesnika s uocavanjem malformacija, dismorfije, minor anomalija, uz upotrebu subjektivnih metoda i antropometrijskih mjerenja; 4) uzimanje bukalnog razmaza s odreivanjem X i Y spolnog kromatina (samostalno izvrsiti 20 pretraga); 5) uzgoj kulture limfocita iz periferne krvi i postupak izrade kariograma ispitanika. uz upotrebu tehnike G-pruganja (samostalno izvrsiti 20 pretraga); 6) izvoenje i interpretacija Guthrijevog testa (20 pretraga); 7) izvoenje i interpretacija metabolickog screeninga urina; 8) izvoenje i interpretacija kromatografije aminokiselina; 9) izvoenje biopsije koze (za kulturu fibroblasta); 10) komunikacija s bolesnicima s nasljednim bolestima, malformacijama, mentalnom retardacijom, te njihovim obiteljima. Potrebno je steci i sljedea znanja: 1) prepoznavanje klinickih slika kromosomskih aberacija; 2) prepoznavanje cesih autosomno dominantnih, autosomno recesivnih i X-vezanih bolesti;

STRANICA 60 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

3) prepoznavanje cesih displazija kostura; 4) dijagnostika potencijalno letalnih sindroma novorodenacke dobi; 5) dijagnostika multifaktorskih bolesti i malformacija; 6) dijagnostika embriopatija izazvanih stetnim faktorima okoline (infekcije, lijekovi, alkohol); 7) dijagnoslika fenokopija, sekvenci, disrupcija, deformacija 8) praenje bolesnika s Downovim i Turnerovim sindromom, fenilketonurijom i cisticnom fibrozom; 9) odreivanje indikacija za cilogenetsku analizu u djece i odraslih; 10) interpretacija cilogenetskih nalaza uz kromosomske aberacije, sterilitet, infertilitet i hemoblastoze; 11) principi stvaranja registra nasljednih bolesti; 12) inlerpretacija laboratorijskih nalaza za dokazivanje priroenih poremeaja metabolizma; 13) principi dijagnostike uz pomo analize DNK, s interpretacijom nalaza; 14) izvoenje, interpretacija nalaza i praenje bolesnika uz novorodenacki na fenilketonuriju i hipotireozu; 15) prepoznavanje nacina nasljeivanja kod sumnje na monogensku bolest, uz pomo obiteljske anamneze i obiteljskog stabla: 16) odreivanje rizika ponavljanja kromosomskih aberacija, monogenskih i multifikatorskih bolesti; 17) davanje genetske informacije obiteljima s poveanim rizikom za pojavu kromosomskih aberacija, monogenskih i multifkatorskih bolesti; 18) psiholoski problemi u radu s obiteljima s nasljednim bolestima, malformacijama i mentalnom retardacijom; 19) prenatalna dijagnostika kromosomskih aberacija principi, indikacije i interpretacija nalaza; 20) prenatalna dijagnostika monogenskih bolesti, mogunosti, tehnike, interpretacija nalaza; 21) danasnje mogunosti lijecenja nasljednih bolesti lijekovima, dijetom, kirurskim zahvatima, supstitucijom i genskom terapijom Potrebno je formirati stavove: 1) o etickim problemima povezanim s dijagnostikom, praenjem, lijecenjem i prenatalnom dijagnostikom nasljednih bolesti, te praenjem obitelji s nasljednim bolestima; 2) o znacenju nasljednih bolesti sa stajalista populacijske genetike; 3) o znacenju i radu udruzenja bolesnika sa nasljednim bolestima i/ ili njihovim roditeljima. Za vrijeme uze specijalizacije polaznik treba sudjelovati u pisanju 2 strucna rada. 10j. PEDIJATRIJSKA ALERGOLOGIJA I KLINICKA IMUNOLOGIJA U okviru uze specijalizacije iz alergologije i klinicke imunologlje doktori medicine pedijatri se moraju upoznati s osobitostima razvitka imunoloskog sustava i poremeajima toga razvitka, alergijom, odnosno alergijskim bolestima djece, autoimunosti, odnosno tzv autoagresivnlm bolestima, farmakoloskim lijecenjem bolesti sto na staju zbog poremeaja imunoloskog sustava (imunostimulacija, umunosupresija) te s imunoloskim intervencijama u pedijatrijskoj medicini (cijepljenje, primjena imunoglobulina i drugih krvnih derivata u profilaksi i lijecenju infektivnih bolesti, metodama hiposenzibilizacije alergicne djece te postupcima usmjerenim na rekonstituciju imunoloske reaktivnosti transplantacija kostane srzi iIi timusa, lijecenje s citonima i njihovim antagonistima)

Plan: Klinicke prakse ­ 12 mjeseci; klinicke i eksperimentalne laboratorijske dijagnostike ­ 3 mjeseca; klinicke prakse u Klinici za dermatologiju ­ 2 mjeseca: Klinici za infektologiju ­ 2 mjeseca; Klinici za unutarnje bolesti,odnosno Centru za transplantaciju kostane srzi ­ 1 mjesec; institutima za klinicka i eksperimentalna istrazivanja ­ 2 mjeseca; PROGRAM:

Klinicka praksa ­ 12 mjeseci Doktori medicine na uzoj specijafizaciji tijekom rada na odjelu za alergologiju i klinicku imunologiju bi morali upoznati simptomatologiju, dijagnostiku i lijecenje najcesih bolesti sto nastaju zbog poremeaja funkcije imunoloskog suslava (tablica 1) Osim na odjelu za alergologiju i klinicku imunologiju oni bi, zajedno sa Strucnjacima iz drugih interdisciplinarnih podrucja pedijatrije (hematologija i onkologija, genetika, endokrinologija, gastroenterologija, kardiologija i reumatologija, pulmologija i nefrologija) morali upoznati bolesti alergijske ili autoimune geneze sto nastaju na raznim organskim sustavima ili na organima. Sudjelujui svakodnevno u bolnickom i poliklinickom lijecenju djece s alergijom, autoimunim bolestima, imunodeficijencijom i drugim slicnim bolestima, pedijatri tijekom vremena kumuliraju znanje i iskustvo potrebno za samostalan rad Oni bi morali, samos talno ili uz pomo mentora, svakodnevno lijeciti nekoliko djece. (to se vjestina tice, oni bi morali nauciti metodologiju izvoenja i interpretacije rane (neposredne) i kasne (odgoene) reakcije preosjetljivosti na PPD, Candidin, toksoid tetanusa, lijekove (penicilin i slicni lijekovi, ostali antibiotici, antipiretici i drugi lijekovi), morali bi nauciti izvoenje i interpretaciju funkcionalnih plkkénih testova keo i provokacijskih testova na konjunktivama, nosnoj sluznici ili sluzni ci bronha. S obzirom na probleme sto proizlaze iz bolnih ili agresivnih postupaka u djece, broj koznih testova bio bi ogranicen na eticki i Strucno prihvatljivu mjeru. Laboratorijska dijagnostika ­ 3 mjeseca Pedijatar se u tijeku uze specijalizacije mora upoznati s aktualnim imunoloskim dijagnostickim postupcima in vitro, interpretacijom dobivenih rezultata, izvorima pogreske, a neke laboratorijske metode mora ne samo upoznati nego ih nauciti i samostalno ih izvoditi (tablica 2). (to se tice testova koje bi morali upoznati ili ih samostalno izvoditi, njihov bi broj zbog prije navedenih etickih problema bio ogranicen, ali ipak dovoljan da se stekne potrebno znanje i vjestine. Dermatologija ­ 2 mjeseca Budui da se alergija i neke varijante imunodeficijencije te autoimunih bolesti ponekad najprije ocituju na kozi, odnosno da su alergijske bolesti koze jedan od cestih problema u pedijatrijskoj medicini, tijekom prakse na dermatologiji moraju se upoznati s tim bolestima. Infektologija ­ 2 mjeseca Tijekom uze specijalizacije pedijatri bi se morali upoznati s aktuelnim nazorima o prevenciji infektivnih bolesti cijepljenjem, profilaksi nekih bolesti s imunoglobulinima ili antibioticima, te imunopatogenezom nekih infektivnih bolesti. Interna medicina ­ 1 mjesec Budui da su aktuelne mogunosti rekonstitucije hematopoetskog sustava ili rekonstitucije imunoloskog sustava transplantacijom kostane srzi meu najveim dostignuima medicine, specijalisti bi se

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 61

morali upoznati s tim podrucjem klinicke i eksperimentalne medicine.

Klinicka i eksperimentalna istrazivanja ­ 2 mjeseca Napredak u alergologiji i klinickoj imunologiji se moze propisati ne samo klinickom iskustvu i dostignuima laboratorijske dijagnostike ve i klinickoj primjeni rezultata eksperimentalne imunologije. Zbog toga je vazno upoznati se s metodologijom istrazivanja u epidemiologiji, populacijskoj i klinickoj genetici, molekulskoj genetici, imunogenetici i imunofarmakologiji. U skladu sa sklonostima, moglo bi se odabrati jedno od navedenih podrucja klinickog ili eksperimentalnog istrazivanja. Kolokvij Kolokvij je obveza nakon svakog od prije navedenih podrucja klinicke prakse, laboratorijske dijagnostike ili klinickih i eksperimentalnih istrazivanja. Prilog: Tablica 1. lmunoloski poremeaji bolesti sto ih moraju upoznati specijalisti pedijatri na uzoj specijalizaciji iz alergologije i klinicke imunologije u pedijatriji. Tablica 2. Popis dijagnostickih postupaka in vitro sto ih moraju upoznati ili osobno izvoditi Tablica 1. Imunoloski poremeaji bolesti sto ih moraju upoznati lijecnici na subspecijalizaciji iz alergologije i klinicke imunologije u pedijatriji Imunodeficijencije ­ Kongenitalne imunodeficijencije ­ AIDS ­ Sekundarne imunodeficijencije (hemoblastoze, malnutricija) Alergijske bolesti ­ Alergijski rinitis, Peludna hunjavica ­ Astma ­ Hipersensitivni pneumonitis Vaskulitisi, Bolesti vezivnog tkiva ­ Hipersensitivni vaskulitis ­ Anafilaktoidna purpura ­ Periarteritis nodosa ­ Sistematski eritematozni lupus ­ Reumatoidni artritis ­ Dermatomiozitis/Polimiozitis Autoimune endokrinopatije ­ Autoimuni tireoditis ­ Autoimuni dijabetes melitus (tip 1) ­ Autoimuni adrenalitis ­ Autoimuna poliendokrinopatija Bolesti hematopoetskog sustava ­ Autoimuna hemoliticka anemija ­ Idiopatska trombocitopenika purpura ­ Perniciozna anemija Bolesti CHS-a ­ Miastenija gravis ­ Syndroma Gullain-Barre Neoplazije ­ heukemija, limfon ­ Neoplazije u djece s imunodeficijencijom

Ostale bolesti ili terapijski postupci ­ Ekcem/Alergijski dermatitis ­ Nefrotski sindrom ­ Intolerancija bjelancevina kravljeg mlijeka, glutenska enteropatija, ­ Autoimuni ileo/jejunitis, Autoimuni hepatitis ­ Serumska bolest i slicna stanja ­ Transplantacija kostane srzi ­ Supstitucija defektnih gena (»terapija genima«) Izvor: A WHO/IUIS/IAACI Report: Clinica Immunology. Guidelilnes for its organization, Trainining, and Certification. ACI News 5/1 (1993) Tablica 2. Popis dijagnostickih postupaka in vitro sto ih moraju upoznati ili osobno izvoditi lijecnici na subspecijalizaciji iz alergologije i klinicke imunologije u pedijatriji Mjerenje koncentracije specificnih antitijela ­ Bakterijski antigeni ­ Autoantigeni ­ Aloantigeni ­ Alergeni Imunokemija ­ Kvalitativno (imunoelektroforeza) i kvantativno (radijalna imunodifuzija, nefelometrija, elektroimunodifuzija) odreivanje koncentracije imunoglobulina ili njihovih fragmenata u tjelesnim tekuinama. ­ Odreivanje citokina i solubilnih receptora za citokine u plazmi ili drugim tjelesnim tekuinama ­ Mjerenje produkata efektorskih stanica i upalnih reakcija ­ Procjena koncentracije i funkcionalne sposobnosti komponenata komplementa ­ Mjerenje proteina tzv. akutne faze upale. Celularna istrazivanja ­ Odreivanje limfocitnih suppopulacija i.biljega. njihove aktlvacije ­ Odreivanje liomfocitnih funkcija, njihove proliferacije in vitro (A, Con-A, PWM, Epstein-Barr virus itd.) ­ Odreivanje citoksicnosti limfocita i drugih imunoloskih efektorskih stanica ­ Procjena funkcionalnih sposobnosti makrofaga i neutrofila Imunohistoloska istrazivanja Imunogenetika ­ HLA tipizacija 10k. INTENZIVNA MEDICINA Trajanje uze specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedeem planu i programu: Plan uze specijalizacije: 1. Jedinica internisticke intenzivne skrbi 2. Jedinica pulmoloske intenzivne skrbi 3. Jedinica infektoloske intenzivne skrbi 4. Jedinica intervencijske gastroenterologije 5. Jedinica neuroloske intenzivne skrbi 6. Sterilna jedinica hematologije 7. Koronarna jedinica 8. Jedinica ope kirurske intenzivne skrbi 9. Jedinica kardiokirurske intenzivne skrbi 10. Jedinica ginekoloske intenzivne skrbi 11. Jedinica uroloske intenzivne skrbi 12. Jedinica neurokirurske intenzivne skrbi 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec

STRANICA 62 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

13. Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi 3 mjeseca 14. Postintenzivna jedinica 1 mjesec 15. Hitna sluzba 1 mjesec 16. Laboratorij 1 mjesec 17. Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije Tijekom staza u internistickim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno ugrozene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca (Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5 postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka). Tijekom staza specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja akutno otrovanih bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijecenju te zbrinjavanjem komplikacija. Tijekom staza u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvozilju, punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka), punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom. Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i mogunostima lijecenja. U okviru staza u laboratoriju pored ostalog ovladava vjestinama intervencijskog UZV-a u dijagnosticke i terapijske svrhe. Tijekom staza u jedinicama ope kirurske intenzivne skrbi specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka), traheotomijom (5 postupaka), raznim formama mehanicke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP, HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20 postupaka) i pocetna rehabilitacija. Tijekom staza u jedinicama kardiokiruske, neurokirurske, ginekoloske i uroloske intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te mogunosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji, odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme staza u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoe, eklampsijom, osnovama opstetritickih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije perkutanom drenazom, izvoenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim jedinicama dijagnosticiranjem mozdane smrti. Za vrijeme staza u hitnoj sluzbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijazom, mogunostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluzbi i suradnju s odjelima stjece uvid u mogunost ambulantnog zbrinjavanja, u nuznosti bolnickog lijecenja kao i potrebu za upuivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogunost hospitalizacije na odjelu. Za vrijeme specijalistickog staza upoznaje se s etickim i legalnim principima intenzivne medicine, problemom umirueg bolesnika, produljenjem zivota i pravilima o neozivljavanju te pravima bolesnika.

15 dana otorinolaringologije 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja 1 mjesec patologije s citologijom 1 mjesec neurologije NEUROLOGIJA 36 mjeseci INFEKTOLOGIJA 1 mjesec PSIHIJATRlJA 1 mjesec GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije ­ 2 mjeseca interne medicine ­ tijekom dvomjesecne edukacije na podrucju interne medicine u okviru specijalizacije iz neurologije posebnu pozornost valja usmjeriti na seminarsku i prakticku edukaciju iz kardiologije i to: ­ klinicke kardioloske obrade i lijecenja ­ elektrokardiografije ­ ultrazvucne dijagnostike srca ­ dijagnostike i lijecenja bolesti perifernih krvnih zila. Podrucje imunologije je od osobite vaznosti u neuroloskoj problematici te je na podrucju imunologije neophodno se upoznati s imunoloskim dijagnostickim postupcima te mogunostima lijecenja. U tom smislu potrebno je upoznavanje: ­ stanicnih imunoloskih mehanizama posebno vezanih uz neuroloske poremeaje ­ cirkulirajuih imunoloskih cimbenika ­ sustavnih bolesti vezivnog tkiva i krvnih zila ­ imunomodulacijsko i imunosupresivno lijecenje. Od ostale internisticke problematike potrebno je upoznavanje: ­ respiratornih poremeaja i njihove povezanosti s neuroloskim bolestima ­ hepatalnih i gastrointestinalnih bolesti ­ renalnih bolesti ­ poremeaja glukoze, elektrolita i njihovo lijecenje ­ hematoloskih bolesti. ­ 15 dana oftalmologije Klinicka evaluacija neuropftalmoloske problematike. Prakticna edukacija na podrucju ­ analize ocnog dna, osobito uvjezbavanje ispitivanja papile ocnog zivca ­ prakticna edukacija perimetrije ­ prakticna edukacija ispitivanja i detekcije dvoslika ­ klinicka i prakticka edukacija ispitivanja i utvrenja povisenog intraokularnog tlaka ­ 15 dana otorinolaringologije ­ pristup ispitivanju vertiginoznih sindroma ­ dijagnostika i lijecenje Menierove bolesti i sindroma ­ elektronistagmografija, PNG ­ kraniokorporografija ­ audiologija i postupci ispitivanja ­ 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja ­ prakticno savladavanje vjestine intubacije ­ vrsenje svih postupaka reanimacije ­ mjerenje povisenog intrakranijskog tlaka

11. Naziv specijalizacije: NEUROLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca interne medicine 15 dana oftalmologije

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 63

­ edukacija na podrucju detekcije i nacina korekcije poremeaja acidobaznog statusa ­ komatozni bolesnik, evaluacija i postupci odrzavanja ­ utvrivanje mozdane smrti ­ 1 mjesec patologije s citologijom Provodi se u suradnji sa Zavodom za neuropatologiju ­ evaluacija patologije bolesti krvnih zila na preparatima mozga ukljucujui histoloske analize ­ evaluacija patologije degenerativnih bolesti mozga na preparatima mozga ukljucujui histoloske analize ­ evaluacija patologije tumora mozga na preparatima ukljucujui histoloske i citoloske analize ­ evaluacija patologije traume mozga ukljucujui histoloske analize.

Neuromuskularne bolesti ­ 4 mjeseca Podjela neuromuskularnih bolesti; anamneza i neuroloski pregled bolesnika s primarnim misinim bolestima, poremeajima neuromuskularne spojnice i primarnim neurogenim poremeajem, uocavanje klinickih osobitosti u 30 do 40 bolesnika u ambulanti i specijaliziranom odjelu, najprije uz pomo nadleznog lijecnika a zatim samostalno uz naknadnu kontrolu i konzultacije. Dijagnostika neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na rad u elektromiografskom laboratoriju. Lijecenje neuromuskularnih bolesti s posebnim osvrtom na voenje imunosupresivne terapije, medikamentozna priprema za kirurgijsku imunosupresiju (timektomija), ordiniranje imunosupresivnog postupka plazmaforeze (kod 20 do 30 bolesnika). Elektromioneurografija (rad u EMG laboratoriju) ­ 2 mjeseca Rad u elektromioneurografskom laboratoriju: a) upoznavanje s radom u laboratoriju i osnovnim osobitostima aparature b) elektromiografiranje uz pomo lijecnika specijalista (30-40 bolesnika), samostalan rad uz nadzor lijecnika specijalrste (30-40 bolesnika) uz naknadne konzultacije s lijecnikom specijalistom c) elektroneurografija, upoznavanje s radom lijecnika specijalista (30-40 bolesnika), samostalan rad uz nadzor lijecnika specijalista (30-40 bolesnika), d) stvaranje dijagnostickog zakljucka na osnovu anamneze klinickog i elektromioneurografskog nalaza ­ Ekstrapiramidne bolesti i klinicka neurofarmakologija ­ 3 mjeseca

Ekstrapiramidne bolesti ­ anamneza, uocavanje klinickih osobitosti ekstrapiramidnih bolesti; neuroloski pregled 40 bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom uz pomo i nadzor nadleznog lijecnika u hitnoj ambulanti i neuroloskom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijecenje bolesnika s ekstrapiramidnom simptomatologijom. ­ kvantificiranje ekstrapiramidnih poremeaja a) subjektivno-ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica, nacina njihove primjene i samostalno pri mjenjivanje ljestvice uz kontrolu lijecnika specijaliste, b) objektivno-tonometrija i akcelerometrija ­ rad u laboratoriju uz asistenciju nadleznog lijecnika ­ diferenciranje ekstrapiramidnih poremeaja a) hipokinetsko-rigidni sindromi b) hiperkinetski sindromi ­ distonije c) stupnjevanje stadija bolesti pojedinih poremeaja primjerice Parkinsonove bolesti po Hoehnu i Yahru

Samostalna obrada 20 bolesnika s hipokinetsko rigidnim sindromima i 15 s hiperkinetskim (na odjelu i u ambulanti za ekstrapiramidne bolesti) d) hepatolentikularna degeneracija ­ samostalna obrada 56 bolesnika uz prikaz klinicke slike u 40 bolesnika Lijecenje ekstrapiramidnih poremeaja, praenje uvoenja terapije na odjelu te ambulantno uz nadzor lijecnika specijalista e) prikaz primjene i sudjelovanje u primjeni botulinum toksina 2. Osnove klinicke neurofarmakologije Upoznavanje s osnovama klinicke neurofarmakologije 2.1. kontrolirani i nekontrolirani klinicki pokus (prakticni prikaz na odjelu uz predavanje) 2.2. primjena ocjenskih ljestvica (ispunjavanje ocjenskih ljestvica u 5-6 bolesnika) 2.3. primjena placeba

Demijelinizacijske bolesti ­ 3 mjeseca ­ anamneza, uocavanje klinickih osobitosti demijelinizacijskih poremeaja, neuroloski pregled 30 bolesnika s demijelinizacijskom bolesti uz pomo i nadzor nadleznog lijecnika u hitnoj ambulanti i neuroloskom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijecenje bolesnika s demijelinizacijskim bolestima ­ kvantificiranje demijelinizacijskih bolesti a) ocjenskim ljestvicama uz prethodno upoznavanje ocjenskih ljestvica, nacin njihove primjene i samostalno primjenjivanje ljestvice uz kontrolu lijecnika specijalista ­ diferenciranje demijelinizacijskih bolesti: a) multipla skleroza b) drugi oblici demijelinizacijskih bolesti c) stupnjevanje stadija demijelinizacijske bolesti pomou EDSS-a Upoznavanje s dijagnostickim postupcima u demijelinizacijskim bolestima a) likvorska dijagnostikia i njene osobitosti b) imunologijski testovi, vrste, primjena i njihov znacaj u dijagnostici demijelinizacijskih bolesti c) neurofiziologijska dijagnostika ­ evocirani potencijali d) neuroftalmologijska dijagnostika Rasprava o uzrocima bolesti i neuroloskoj simptomatici s nadleznim lijecnikom specijalistom neurologije Praenje bolesnika tijekom svih dijagnostickih postupaka. Prisustvovanje vrsenju pretrage kompjuterizirane tomografije mozak MR-a i ostalih dgn. postupaka te sudjelovanje u analizi rezultata naloga sa specijalistom neurologom, radiologom i imunologom. Cerebrovarskularne bolesti i ultrazvucna dijagnostika Cebrovaskularne bolesti ­ 3 mjeseca ­ anamneza, uocavanje klinickih osobitosti cerebrovaskularnih bolesti; neuroloski pregled 50 do 60 cerebrovaskularnih bolesnika uz pomo i nadzor nadleznog lijecnika, u hitnoj ambulanti i neuroloskom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijecenje cerebrovaskularnih bolesnika. Rasprava o uzrocima bolesti i neuroloskoj simptomatici s nadleznim lijecnikom specijalistom neurologije, praenje bolesnika tijekom svih dijagnostickih postupaka. ­ prisustvovanje vrsenja pretrage kompjuterizirane tomografije mozga, sudjelovanje u analizi rezultata nalaza CT-a sa specijalistom

STRANICA 64 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

neurologom, radiologom neurokirurgom i vaskularnim kirurgom u oko 40 bolesnika. ­ angiografska obrada, uocavanje i postavljanje indikacije za aniografsku obradu, sudjelovanje u analizi rezultata zajedno sa specijalistom neurologije, radiologije, nefrologije i/ili vaskularne kirurgije ­ konzultacije o specificnostima cerebrovaskularne problematike s neurologom i specijalistom interne medicine posebno u pitanjinka regulacije arterijske hipertenzije, dijabetesa i kardiologijskih poremeaja ­ uocavanje indikacije i izvoenje lumbalne punkcije u cereborovaskularnih bolesnika. Prisustvovanje dijagnostickim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i definiranju vrste cerebrovaskularne bolesti

Ultrazvucna dijagnostika ­ 2 mjeseca ­ doplerska dijagnostika karotidnih i vertebralnih arterija, transkranijska doplerska dijagnostika Obavljanje ultrazvucne dijagnostike ekstrakranijski (karotida, vertebralne arterije) i intracerebralnih arterija u sveukupno 60 bolesnika, u pocetku uz pomo i nadzor lijecnika specijalista koji se posebno bavi navedenim postupcima, kasnije samostalno uz kontrolu rezultata i raspravu pojedinih nalaza Hitna neurologija 2 mjeseca Trajanje edukacije na specijaliziranom odjelu za hitnu neurologiisku problematiku uz kontinuirano sudjelovanje u hitnoj neurologijskoj probrematici radom u hitnoj neuroloskoj ambulanti. Upoznavanje s osnovnim principima klinickog dijagnostickog i terapijskog pristupa hitnom neuroloskom bolesniku. Klinicka i dijagnosticka obrada 20 bolesnika s hitnom neuroloskom problematikom uz nadzor lijecnika specijaliste. Primjena kriterija i pokazatelja klasifikacije vrste i dubine poremeaja svijesti. Sudjelovanje u dijagnostickim i terapijskim postupcima. Epilepsija ­ 3 mjeseca Rad na odjelu s bolesnicima i rad u neurofiziologijskom laboratoriju ­ anamneza, klinicka obrada, uocavanje klinickih manifestacija i osobitosti lijecenja epilepsije u 30 bolesnika s epilepsijom. Obrada i klasifikacija bolesnika s epilepsijom na odjelu speeijaliziranom za dijagnostiku i lijecenje epilepsije, te u ambulanti za dijagnostiku i lijecenje epilepsije, uz lijecnika specijalistu, kasnije samostalno uz nadzor lijecnika specijaliste. Rasprava i primjena novih terapijskih postupaka, proucavanje epilepsijskih modela i genetike epilepsije na odjelu i u ambulantnom radu. Upoznavanje s aritmogenom epilepsijom i drugim paroksizmalnim poremeajima svijest neepilepticke geneze. Rad u neurofiziologijskom laboratoriju ­ 3 mjeseca Upoznavanje s tehnikom snimanja EEG-a, evoriranih potencijala, brain mappinga, magnetske stimulacije, nistagmografije i dr. Organizacija i upoznavanje osnovnih osobina i rukovanja s aparaturom, uvjeti snimanja, artefakti. Ucenje tehnike vremenske, prostorne i frekvencijske analize EEG-a, indikacije za klinicku primjenu EEGa, liolter EEC-a, videopoligrafije i EEG biotelemetrije u bolesnika s epilepsijom. Indikacije za specijalna snimanja, diferencijalno dijagnosticke osobitosti. elektrodijagnostike epilepsije. Analiziranje EEG-a uz pomo, kasnije samostalno uz nadzor lijecnika specijalista u 20 bolesnika s epilepsijom i 20 bolesnika s drugim neuroloskim ispadima. Analiza evocirartih potencijala i brain mappinga i drugih neurofiziologijskih postupaka u 20 bolesnika.

Spinalne bolesti ­ 2 mjeseca ­ anamneza, uocavanje klinickih osobitosti spinalnih bolesti neuroloski pregled 20 bolesnika sa simptomatologijom bolesti kraljesnicne mozdine, spinalnih korijena i perifernih zivaca uz pomo i nadzor nadleznog lijecnika, u hitnoj ambulanti i neuroloskom odjelu specijaliziranom za dijagnostiku i lijecenje bolesti kraljesnicne mozdine. Rasprava o uzrocima bolesti i neuroloskoj simptomatici s nadleznim lijecnikom specijalistom neurologije, praenje bolesnika tijekom svih dijagnostickih postupaka ­ prisustvovanje vrsenju pretrage kornpjuterizirane tomografije i MR-a kraljesnicne mozdine, mijelografije, spinalne angiografije, sudjelovanje u analizi rezultata nalaza sa specijalislorn neurologom, radiologom i neurokirurgom u 20 bolesnika. ­ uocavanje indikacije i izvoenje lumbalne punkcije Prisustvovanje dijagnostickim postupcima neophodnim u postavljanju dijagnoze i definiranju vrste spinalnih poremeaja Heredodegenerativne i metabolicki uzrokovane bolesti, tumori mozga, posljedice traume mozga ­ 3 mjeseca ­ upoznavanje s klinickim osobitostima, manifestacijama, dijagnostickim postupcima i lijecenjem u 10 bolesnika s tumorom mozga, 10 bolesnika s heredodegenerativnim i metabolicki uvjetovanim bolestima zivcanog sustava, te 20 bolesnika s posljedicama traume mozga na specijaliziranim odjelima i ambulantama (specijaliziranim i hitnoj ambulanti). Poremeaji autonomnog zivcanog sustava ­ 2 mjeseca Proucavanje, klinicke osobitosti, mogunosti dijagnostike i diferencijalna dijagnoza poremeaja autonomnog zivcanog sustava. Rad na odjelu i ambulanti s uzimanjem anamneze i klinickog pregleda 15 bolesnika s manifestiranim poremeajima autonomnog zivcanog sustava. Primjena novih dijagnostickih postupaka u ispitivanju autonomnih funkcija covjeka. Rad u laboratoriju na ispitivanju autonomnih zivcanih firnkcija i teletermografskom laboratoriju uz nadzor lijecnika specijaliste: analiziranje rezultata u 20 bolesnika Neurologija kognitivnih funkcija ­ 2 mjeseca Proucavanje klinickih osobitosti kognitivnih funkcija covjeka, manifestacija poremeaja kognicije, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza kognitivnih poremeaja. Obrada bolesnika na specijaliziranom odjelu s proucavanjem dijagnostickih postupaka, mogunosti lijecenja i rehabilitacije, te tehnike ispitivanja u 20 bolesnika s kognitivnim poremeajima. Sudjelovanje u ispitivanju kognitivnih funkcija u 20 bolesnika u pocetku uz lijecnika specijalistu, a potom samostalno uz nadzor lijecnika specijalista u laboratoriju za ispitivanje kognitivnih funkcija. Rad u drugim specijaliziranim ambulantama i laboratorijima ­ 2 mjeseca ­ ambulanta za bol, ambulanta za glavobolju, poremeaje govora, laboratorij za neurogene poremeaje mjehura i dr. Prisustvovanje predavanjima: 1. Klinicke osobitosti glavobolja (predavanje 2 sata) 2. Bol i bolni sindromi (predavanje 2 sata) Tijekom boravka na pojedinim odjelima i ambulantama sa specificnom neuroloskom problematikom provodi se edukacija iz restorativne neurologije kao vaznom i perspektivnom sadrzaju neuroloske struke i znanosti. Tijekom specijalizacije provodi se edukacija iz likvorske dijagnostike u okviru pojedinih specijaliziranih jedinica (demijelinizacijske bo-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 65

lesti, cerebrovaskularne bolesti i dr.). Potrebno je uciniti sveukupno 20 lumbalnih punkcija. INFEKTOLOGIJA ­ 1 mjesec PSIHIJATRIJA ­ 1 mjesec Poslijediplomska nastava iz neurologije u trajanju dva semestra je obvezna za svakog polaznika specijalizacije iz neurologije uz polozene propisane ispite.

UZA SPECIJALIZACIJA IZ NEUROLOGIJE: 11.a INTENZIVNA MEDICINA Trajanje uze specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedeem planu i programu: Plan uze specijalizacije: 1. Jedinica internisticke intenzivne skrbi 1 mjesec 2. Jedinica pulmoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 3. Jedinica infektoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 4. Jedinica intervencijske gastroenterologije 1 mjesec 5. Jedinica neuroloske intenzivne skrbi 3 mjeseca 6. Sterilna jedinica hematologije 1 mjesec 7. Koronarna jedinica 1 mjesec 8. Jedinica ope kirurske intenzivne skrbi 3 mjeseca 9. Jedinica kardiokirurske intenzivne skrbi 3 mjeseca 10. Jedinica ginekoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 11. Jedinica uroloske intenzivne skrbi 1 mjesec 12. Jedinica neurokirurske intenzivne skrbi 1 mjesec 13. Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi 1 mjesec 14. Postintenzivna jedinica 1 mjesec 15. Hitna sluzba 1 mjesec 16. Laboratorij 1 mjesec 17. Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije Tijekom staza u internistickim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno ugrozene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca (Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5 postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka). Tijekom staza specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja akutno otrovanih bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijecenju te zbrinjavanjem komplikacija. Tijekom staza u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvozilju, punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka), punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom. Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i mogunostima lijecenja. U okviru staza u laboratoriju pored ostalog ovladava vjestinama intervencijskog UZV-a u dijagnosticke i terapijske svrhe. Tijekom staza u jedinicama ope kirurske intenzivne skrbi specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka), traheotomijom (5 postupaka),

raznim formama mehanicke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP, HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20 postupaka) i pocetna rehabilitacija. Tijekom staza u jedinicama kardiokiruske, neurokirurske, ginekoloske i uroloske intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te mogunosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji, odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme staza u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoe, eklampsijom, osnovama opstetritickih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije perkutanom drenazom, izvoenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim jedinicama dijagnosticiranjem mozdane smrti. Za vrijeme staza u hitnoj sluzbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijazom, mogunostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluzbi i suradnju s odjelima stjece uvid u mogunost ambulantnog zbrinjavanja, u nuznosti bolnickog lijecenja kao i potrebu za upuivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogunost hospitalizacije na odjelu. Za vrijeme specijalistickog staza upoznaje se s etickim i legalnim principima intenzivne medicine, problemom umirueg bolesnika, produljenjem zivota i pravilima o neozivljavanju te pravima bolesnika.

12. Naziv specijalizacije: PSIHIJATRIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci klinicke psihijatrije NEUROLOGIJA 3 mjeseca KLINICKA PSIHIJATRIJA 13 mjeseci ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI 3 mjeseca PSlHOTERAPIJA NEUROZA 9 mjeseci PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI 5 mjeseci FORENZICKA PSIHIJATRIJA 2 mjeseca DJECJA PSIHIJATRIJA 3 mjeseca GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Organizirana nastava Program specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci klinicke psihijatrije ­ 2 mjeseca Centra za afektivne poremeaje ­ tijekom ovog perioda specijalizanti e se upoznati s novostima na podrucju farmakoterapije depresije i s edukacijskim postupkom lijecnika primarne zdravstvene zastite u prepoznavanju i lijecenju depresije. Osobita e pozornost biti posveena tocnom postavljanju dijagnoze i razlikovanju pojedinih klinickih slika poremeaja raspolozenja (unipolarni poremeaji raspolozenja, bipolarni poremeaji raspolozenja, dvostruka depresija, kratkotrajna depresija, itd.) ­ 1 mjesec Centra za klinicku psihofarmakologiju ­ tijekom ovog perioda specijalizanti e savladati temeljne principe klinickog istrazivanja pojedinih skupina psihofarmaka te izvjezbati primjenu najcesih ocjenskih skala za pojedine vrste poremeaja. ­ 1 mjesec Centra za shizofreniju

STRANICA 66 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ specijalizanti e tijekom ovog perioda biti upoznati s primjenom i klinickim iskustvima najnovijih antipsihotickih lijekova kao i s novim konceptima lijecenja razlicitih oblika shizofrenog poremeaja. ­ 1 mjesec Odjela socijalne psihijatrije ­ na Odjelu socijalne psihijatrije ovaj e se period specijalizanti educirati za savladavanje koncepta psihijatrije u zajednici i onih uloga koje sukladno tome trebaju preuzeti. Pomoi e im se u sagledavanju specificnih zahtjeva suvremene socijalne psihijatrije koja se iz bolnickog sve vise okree prema izvanbolnickom okruzju i tzv. komunalnoj socijalnoj psihijatriji. ­ 1 mjesec Ambulante za krizna stanja i prevenciju suicida ­ svaki e specijalizant obvezatno uz starijeg mentora proi rad u ambulanti za krizna stanja i prevenciju suicida kako bi se u prakticnom radu osposobio i za ovaj vid djelatnosti s podrucja krizne i hitne psihijatrije Program specijalizacije:

Ad 2. Izucit e preciznu dijagnostiku razlicitih tipova poremeaja kao i podesavanje optimalne terapije. Pri tome se misli ne samo na farmakoterapiju nego takoer na psiho i socioterapiju. Trajanje ovog dijela staza iznosit e 4 mjeseca. Ad 3. Upoznat e se s klinickom slikom, diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razlicitih vrsta poremeaja raspolozenja u trajanju od 4 mjeseca. Trebat e se nauciti razlikovati temeljne tipove poremeaja, bipolarni i unipolarni, distimiju i ciklotimiju. Upoznat e se s razlicitim terapijskim pristupima ukljucujui i elektrokonvulzivnu terapiju. Upoznat e se s neophodnim laboratorijskim pretragama koje treba obaviti prije zapocinjanja odreenog vida organske terapije. Ad 4. Hitna stanja u psihijatriji specijalizant e apsolvirati tijekom rada. Tom e prilikom nauciti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. Budui da posebnu paznju treba obratiti na savladavanje umijea propisivanja psihofarmaka, to e specijalizanti provesti 4 mjeseca te edukacije pod nadzorom Centara za klinicku psihofarmakologiju. Tu e dodatno usavrsavati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka, a uz to e nauciti planiranje klinickog ispitivanja psihofarmaka razlicitih skupina (antidepresivni, antipsihotici, anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju praziti najmanje pet bolesnika pocevsi od njihovog primanja na Odjel, preko dijagnostickih postupaka, terapije, pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odreena znanja, dio kojih e im biti prezentiran preko obvezatnih sati teorijske nastave, dok e dio usvajati izradom seminarskih radova a takoer i suradnjom na strucnim radovima ili znanstvenim projektima koji se na klinici odvijaju.

NEUROLOGIJA ­ 3 mjeseca Specijalizant se treba upoznati s klinickom slikom, etiopatogenezom, dijagnostikom i terapijom sljedeih bolesti: 1. Epilepsija 2. Tumori mozga razlicite lokalizacije 3. Povrede mozga razlicite lokalizacije 4. Alzehimerova, Pickova, Huntingtonova bolest 5. Creutzfeld-Jakobova bolest, drugi infekcijski meningitisi 6. Multipla skleroza 7. Multunfantna demencija 8. Intrakranijska krvarenja 9. Intermitentna porfirija Specijalizant treba svladati vjestinu obavljanja neuroloskog pregleda, te ocitavanja EEG nalaza. Takoer treba biti osposobljen za logicko povezivanje lokalizacije osteenja SZS-a i klinicki opazenih simptoma, kao i za interpretaciju svih relevantnih laboratorijskih nalaza. Tijekom ovog dijela staza treba obraditi bar po jednog bolesnika navedenih dijagnostickih kategorija KLINICKA PSIHIJATRIJA ­ 13 mjeseci Specijalizant treba upoznati psihicke poremeaje sto se uglavnom lijee u klinickim uvjetima na psihijatrijskoj klinici. Treba se upoznati s njihovom klinickom slikom, kriterijima za postavljanje dijagnoze, kriterijima za iskljucivanje dijagnoze, s potrebnom laboratorijskodijagnostickom obradom i terapijom. To su sljedei poremeaji: 1. Organski psihicki poremeaji (1 mjesec) 2. Shizofrenija paranoidni poremeaji i drugi shizofreniji slicni poremeaji (4 mjeseca) 3 Poremeaj raspolozenja (manicno depresivne psihoze) (4 mjeseca) 4. Hitna stanja u psihijatriji (4 mjeseca) Ad 1. Specijalizant e nauciti razrjesavanje akutnog i kronicnog psihoorganskog sindroma u predvienom trajanju od mjesec dana. Pri tome treba nauciti karakteristine simptome i znakove pojedinih tipova poremeaja, diferencijalno dijagnosticko planiranje i tome sukladno planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje e omoguiti postavljanje konacne dijagnoze. Uz to e se takoer educirati u primjeni adekvatne terapije.

ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI ­ 3 mjeseca ­ na klinickom odjelu alkoholizma 15 dana ­ na klinickom odjelu bolesti ovisnosti (narkomanija) 15 dana ­ na dispanzersko poliklinickom odjelu (alkoholizam 15 dana, narkomanija 15 dana) ­ na intenzivnim njegama za alkoholizam i narkomaniju uz posjeivanje klubova lijecenih alkoholicara 1 mjesec ­ Tijekom specijalizacije potrebno je obraditi 50 slucajeva alkoholicara i 30 narkomana. Potrebno je prisustvovati i sudjelovati u 40 seansi terapijskih zajednica, 30 seansi obiteljske terapije, 30 sati grupne psihoterapije. Prisustvovati na 20 sastanaka klubova lijecenih alkoholicara. PSIHOTERAPIJA NEUROZA ­ 9 mjeseci 1. Vlastiti dozivljaj terapijskog procesa je bitan element u ucenju psihoterapije. U tu svrhu predlazemo zavrsiti pripremnu fazu grupne analize koja se sastoji od 40-60 sati iskustva u grupi koju vodi analiticar. Nakon pripremnog dijela kandidat, ukoliko zeli moze nastaviti izobrazbu za grupnog analiticara. 2. Konzultacije Svrha im je praenje psihoterapijskog procesa. Konzultacije provodi iskusan psihoterapeut. Odvijaju se jedan puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Ukupno 25 ­ 30 konzultacija. Uvjeti za konzultanta odreeni su na Klinici za psiholosku medicinu.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 67

3. Dijagnosticko indikacijski postupak (dijagnoza i diferencijalna dijagnoza, psihodinamika mehanizmi obrane, razvoj licnosti) Ovladavanje tehnikom prvog intervjua i dijagnosticko indikacijskog postupka za 10 pacijenata zajedno s konzultantom. te popunjavanje dijagnostickog upitnika (prvi intervju u trajanju od 30 minuta, dijagnosticki upitnik u trajanju od 30 minuta). Prvi intervju za 10 pacijenata te popunjavanje upitnika samostalno uz naknadnu konzultaciju. 4. Psihoterapijske tehnike Posebna paznja posveuje se: transferu, kontratransferu, otporima i obranama 1. Klinicka psihoterapija Specijalizant sudjeluje u radu klinickog odjela te za tu vrijeme obaviti: individualnu psihoterapiju pacijenta 1 x tjedno u trajanju od 50 minuta. ­ opservaciju grupne psihoterapije 1 x tjedno u trajanju od 90 minuta ­ ucese u terapijskoj zajednici 1 x tjedno u trajanju od 90 minuta 2. Sugestivne i suportivne tehnike ­ 2 pacijenta. Psihoterapije se odvijaju 1 x tjedno, psihoterapijski sat traje 45 minuta, uz konzultacije 1 x tjedno u trajanju od 45 minuta. Ukupan broj seansi 20 do 30 po pacijentu. 3. Tehnike relaksacije ­ Psihoterapija jednog pacijenta 1 x tjedno u trajanju od 45 minuta uz konzultacije 1 x tjedno u trajanju od 45 minut Ukupan broj seansi 20 4. Obiteljska terapija Prakticni rad: 1 x tjedno 90 minuta. Opserviranje obiteljske terapije koju vode 2 edukatora obiteljske terapije i 60 minuta supervizije. Minimalni broj 80 do 90 sati.

i uzom zajednicom, prisustvovati terapijskim zajednicama na odjelu i ovladati tehnikama socioterapije te koordiniranjem s terapijskim timom, i postavljanje indikacije za parcijalnu hospitalizaciju. Ad B/ Tijekom boravka u centru ili odjelu za krizna stanja specijalizant treba ovladati tehnikama intervjua osoba u kriznom stanju, terapijskim postupcima s osobama u kriznom stanju te intervencijama preko telefona. Potrebno je da pod kontrolom mentora obradi 15 osoba u krizi u individualnom tretmanu od cega najmanje 5 s pokusajem suicida i najmanje 10 grupnih tretmana osoba u krizi. Ad. C/ Specijalizant mora ovladati metodama psihijatrijsko-epidemioloskih istrazivanja i praenja, usvojiti primjenu standardiziranih mjernih instrumenata u cilju operacionaliziranih dijagnostickih kriterija i ocjene psihickog stanja te usvojiti modele obvezne doku mentacije (dijagnostickih kriterija P-listia, sifriranja dijagnostickih kategorija i sl.). Potrebno je da zajedno s mentorom postigne stupanj reliabilnosti za najmanje 2 dijagnosticka instrumenta i 3 za ocjenu psihickog stanja Ad D/ Tijekom boravka u psihijatrijskoj ambulanti specijalizant mora obraditi najmanje 30 psihijatrijskih bolesnika razlicitih dijagnostickih kategorija koji dolaze od svoje kue i 5 bolesnika u konzilijarnoj sluzbi, 3 shizofrena i 5 psihogerijatrijskih. Da posjeti najmanje dvije sociozdravstvene ustanove, te da u subspecijalistickim ambulantama za psihofarmakoterapiju neuroze, kronicne psihoze i psihogerijatriju obradi po dva bolesnika.

PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI ­ 5 mjeseci Cilj ovog dijela edukacije je osposobljavanje specijalizanata za samostalno i strucno obavljanje sljedeih djelatnosti socioterapijski postupak kod hospitaliziranih bolesnika (svih dijagnostickih kategorija), parcijalne hospitalizacije, prevencija psihickih poremeaja i bolesti, lijecenje svih dijagnostickih kategorija psihijatrijskih bolesnika u izvanbolnickim uvjetima sto znaci bilo u njegovom domu bilo u sociozdravstvenoj ustanovi kao i tuoj obitelji, tretman dusevnog bolesnika hospitaliziranog na odjelu druge specijalnosti, liaison psihijatrija, organiziranje i voenje te superviziranje klubova psihijatrijskih bolesnika, odreivanje indikacije za pojedine vrste socioterapijskog tretmana. Prakticni dio edukacije provodio bi se u sljedeim tipovima institucija: A) socioterapijski odjel klinike i odjel parcijalne hospitalizacije 2 mj. B) centar (ili odjel) za krizna stanja 1 mj. C) odjel psihijatrijske epidemiologije 15 dana D) poliklinicko-dispanzerski odjel s klubovima i obilaskom socio-zdravstvenih ustanova i subspecijalistickih ambulanti 1 mjesec i 15 dana Ad. A/ Tijekom boravka na socioterapijskom odjelu klinike specijalizant je obvezan obraditi 40 bolesnika (10 shizofrenih akutnih i kronicnih, 10 gerontopsihijatrijskih, 10 oligofrenih i 10 ostalih dijagnostickih kategorija kronicnog toka), provesti pod kontrolom mentora njihovu primarnu i sekundarnu i tercijarnu prevenciju, ukljucivi rad s obitelji

FORENZICKA PSIHIJATRlJA ­ 2 mjeseca Cilj edukacije iz Forenzicke psihijatrije predstavlja osposobljavanje specijalizanata za: a) samostalno provoenje forenzicko-psihijatrijskih vjestacenja na svim podrucjima krivicnog i graanskog prava b) samostalno provoenje izvaninstitucionalnog tretmana pacijenata kojima su izrecene mjere sigurnosti. Specijalizant mora izraditi zajedno s mentorom najmanje sest forenzicko-psihijatrijskih ekspertiza (dvije s podrucja graanskog prava, cetiri s podrucja krivicnog prava). Specijalizant mora prisustvovati najmanje jednoj sudskoj raspravi tjedno. Mora sudjelovati u svim terapijskim programima za bolesnike kod kojih se provode institucionalne i izvaninstitucionalne psihijatrijske mjere sigurnosti. Informativni jednodnevni posjeti sljedeim ustanovama: 1. Zavodu za lijecenje i cuvanje abnormalnih delinkvenata- Popovaca 2. Centru za odgoj djece i omladine ­ Dugave 3. Domu za preodgoj maloljetnih delinkvenata ­ Lipovica 4. Centru za dijagnostiku osuenih osoba ­ Remetinec 5. KPD Bolnici ­ Svetosimunska 6. KPD Lepoglava DJECJA PSIHIJATRIJA ­ 3 mjeseca Prakticni rad obuhvaa: ­ upoznavanje s nacelima dijagnosticko-indikacijskog postupka u poremeajima psiholoskog razvoja i dusevnim bolestima djecje dobi i adolescencije; uz opservaciju psihoterapijskog intervjua u trajanju od 50 minuta s individualnim pacijentom (10 pacijenata) i samosta-

STRANICA 68 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

lan rad uz konzultacije (7 pacijenata). Konzultacije sa supervizorom traju 30 minuta poslije svake seanse. ­ psihijatrijska egzaminacija djeteta te konacna procjena i indikacija za lijecenje, uz konzultaciju (10 pacijenata, djeca i adolescenti). ­ upoznavanje s tehnikom kratke dinamicke psihoterapije uz voenje 1-2 pacijenta uz konzultacije. Seansa traje ovisno o dobi djeteta 30-50 minuta jednom tjedno. Ukupno 12 terapijskih seansi i 12 konzultacija po pacijentu ­ upoznavanje s tehnikom psihoterapijskih konzultacija s parom roditelj ­ dijete, trajanje seansi je 60 minuta, broj pacijenata 5, broj seansi 15. ­ upoznavanje s tehnikom scenske analize putem opservacije i sudjelovanja u radu grupe (12 seansi, 36 sati).

PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE ­ 100 sati godisnje OPA PSIHOPATOLOGIJA Sati: Poremeaji svijesti, orijentacije i jastva 3 Poremeaji opazanja 10 Poremeaji pamenja 5 Poremeaji misljenja 10 Poremeaji inteligencije 5 Poremeaji osjeajnog zivota 5 Poremeaji nagona i volje 2 AKUTNI I KRONICNI PSIHOORGANSKI SINDROM (PS) Diferencijalna dijagnostika akutnog PS 10 Terapija akutnog PS 5 Diferencijalna dijagnostika kronicnog PS 3 Terapija kronicnog PS 2 SHIZOFRENIJA I SLICNI POREMEAJI Etiotogija i epidemiologija 3 Klinicka slika 10 Specijalna psihopatologija 5 Diferencijalna dijagnostika 5 Terapija 5 Praenje i prognoza tijeka bolesti 2 POREMEAJl RASPOLOZENJA Etiologija i epidemiologija 3 Klinicka slika 10 Specijalna psihopatologija 5 Diferencijalna dijagnostika 5 Terapija 5 Praenje i prognoza tijeka bolesti 2 PSIHOFARMAKOLOGIJA Neurobioloske osnove psihofarmakoterapije 5 Neuroleptici/Antiopsihotici 5 Antidepresivi, stabilizatori raspolozenja i psihostimulansi 5 Anksiolitici i hipnotici 5 Ostali lijekovi s psihoaktivnim ucinkom: »alternativni psihofarmaci« 2 ECT i ostale biologijske metode lijecenja 4 Opa nacela racionalne/suvremene psihofarmakoterapije 4 Genetika u psihijatriji 2 Osnove neurobiokemije 2 Osnove psihoneuroendokrinologije 2 Osnove psihoneuroimunologije 2

Kronobiologija u psihijatriji 2 Osnove psihoneurofiziologije 2 Osnove neuroanatomije 2 Brain imagine u psihijatriji 2 ALKOHOLIZAM I DRUGE OVlSNOSTI Povijest alkoholizma i narkomanije 1 Drustvena uvjetovanost pijenja 1 Drustvena uvjetovanost narkomanije 1 Epidemiologija alkoholizma i narkomanije 1 Dijagnostika alkoholizma i narkomanije 5 Uzroci alkoholizma i narkomanije 3 Tjelesni i dusevni poremeaji alkoholizma i narkomanije 2 Drustveni i obiteljski poremeaji alkoholizma i narkomanije 2 Vrste droge 1 Akutno opito stanje i zbrinjavanje 2 Lijecenje alkoholicara 8 Lijecenje narkomana 4 Alternativni programi (komune) 1 Prevencija alkoholizma 5 Prevencija narkomanije 3 PSIHOTERAPIJA NEUROZA Psihicka struktura (formiranje i funkcije) 2 Psihoseksualni razvoj 2 Id 2 Ego 2 Superego 2 Simbioza, separacija i individuacija 2 Razvoj objektivnih odnosa 2 Snovi i nesvjesno 4 Primarni i sekundarni proces 2 Fiksacija i regresija, repeticija kompulzije 2 Psihicki konflikt 2 Psihodinamika i klinicka slika neuroza 2 Anksiozna neuroza 2 Konverzivna neuroza 2 Fobicna neuroza 2 Opsesivno-kompulzivna neuroza 2 Neuroza karaktera 2 Depresivna neuroza 2 Psihosomatske reakcije 4 Grarucna organizacija licnosti 3 Posttraumski stresni poremeaj 4 Diferencijalna dijagnoza: neuroza, granicna organizacija licnosti, psihoza 2 Psihoterapija 2 Klasifikacija psihoterapijskih tehnika 2 Psihoterapijski intervju 3 Psihoanaliza 4 Transfer i kontratransfer 4 Otpori, klarifikacija, kontrontacija i interpretacije 8 Psihoanaliticka terapija 4 Suportivna terapija, sugestivna terapija i terapija relaksacije 4 Klinicka psihoterapija 3

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 69

Grupna analize 6 Obiteljska, bracna i partnerska terapija 5 PSIHOTERAPIJA U ZAJEDNICI Pojam i predmet socijalne psihijatrije 2 Povijest psihijatrije i socijalne psihijatrije 1 Sociologija i antropologija u psihijatriji 1 Sociodinamski orijentirana psihijatrija 1 Socioterapija 5 Parcijalne hospitalizacije 3 Organizacija psihijatrijske sluzbe 3 After care 2 Znacenje ranog otkrivanja dusevnih bolesti 2 Eugenika i psihijatrija 1 Poremeaji spavanja i njihovo lijecenje 2 Psihijatrijska genetika 2 Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija 4 Terapijska zajednica 2 Psihijatrija u zajednici 3 Dizabilitet dus. bolesnika i njegovo soc. funkcioniranje 2 Stav drustva prema dusevnom bolesniku 2 Kriterij normalnosti i nenormalnosti 2 Psihijatrijska epidemiologija 2 Psihijatrijsko epidemiolosko istrazivanje 3 Registar psihotika Republike Hrvatske 2 Obvezna dokumentacija u psihijatriji 2 Meunarodne klasifikacije bolesti 2 Mjerni instrumenti u psihijatriji (PSE, Hamilt. i sl.) 2 Koncept krize i intervencije u krizn. stanju 2 Pokusaj samoubojstva (prevencija i terapija) 2 Dugotrajna hospitalizacija i kronicni dusevni bolesnik 2 FORENZICKA PSIHIJATRIJA Forenzicka psihijatrija ­ pojam i razvoj unutar psihijatrije 1 Pravne osnove forenzicke psihijatrije 2 Forenzicka psihopatologija 3 Psihijatrijska ekspertiza 1 Psihijatrijsko vjestacenje i procjenjivanje 3 Forenzicka psihijatrija djecje i adolescentne dobi 3 Testatorske sposobnosti 2 Forenzicka psihijatrija u ratnim uvjetima 3 Uloga vjestaka na sudu 1 Prinudna hospitalizacija 2 Eticka pitanja u psihijatriji 2 Mjerni instrumenti u Forenzickoj psihijatriji 2 Vrste pijanstva u Forenzickoj psihijatriji 1 Forenzicka psihijatrija u penitencijarnom sustavu 2 Forenzicka psihijatrija i ljudska prava 2 DJECJA PSIHIJATRIJA Psihoseksualni razvoj licnosti 6 Razvoj objektivnog odnosa 3 Psihopatologija u dojenackoj, djecjoj i adolescentonoj psihijatriji 12 Lijecenje ­ psihoterapijski pristup, osnove psihoterapijskih tehnika, psihofarmakoterapija u djecjoj i adolescentnoj psihijatriji 9

UZE SPECIJALIZACIJE PSIHIJATRIJE jesu a) PSIHOTERAPIJA b) FORENZICKA PSIHIJATRIJA c) SOCIJALNA PSIHIJATRIJA d) DJECJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA e) ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI f) BIOLOGIJSKA PSIHIJATRIJA Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca, a od toga su 2 mjeseca godisnjeg odmora 12a. PSIHOTERAPIJA Cilj uze specijalizacije iz psihoterapije je stvaranje strucnjaka koji e samostalno i kompetentno obavljati dijagnosticko-indikacijski postupak, kao i odreene psihoterapijske tehnike. Neke tehnike meutim nee moi nauciti u 2 godine, ali e stei osnovu za nastavak njihovog ucenja. Edukacija obuhvaa cetiri osnovna podrucja: teorija, vlastiti dozivljaj terapijskog procesa, prakticni rad s pacijentom i praenje terapijskog procesa uz supervizije i konzultacije. I. TEORIJA U program uze specijalizacije ukljuceno je pohaanje 2 semestra poslijediplomskog studija iz psihoterapije, te polaganje propisanih ispita. II. VLASTITI DOZIVIJAJ TERAPIJSKOG PROCESA Bitan element u ucenju psihoterapije. U tu svrhu predlazem zavrsiti pripremnu fazu grupne analize koja se sastoji od: 1. 40-60 sati iskustva u grupi koju vodi analiticar 2. 20 sati osnovnih teorijskih informacija o grupnoj analizi Nakon pripremnog dijela kandidat, ukoliko zeli, moze nastavi izobrazbu za grupnog analiticara. III KONZULTACIJE I SUPERVIZIJE Svrha im je praenje psihoterapijskog rada kandidata. Konzutacije provodi iskusan psihoterapeut, a odnose se na tocku 1, 2, 3 i (Poglavlje IV ­ Psihoterapijske tehnike). Odvijaju se jedanput tjedno u trajanju od 45 minuta. Superviziju provodi supervizor, odnose se na tocku 5, 6 i 7 (Poglavlje IV ­ Psihoterapijske tehnike). Odvijaju se jedanput tjedno u trajanju od 50 minuta. Ukupan broj superviziija 160 (dva supervizora). Uvjeti za konzultanta i supervizora odreeni su na Klinici za psiholosku medicinu. IV. PSIHOTERAPIJSKE TEHNIKE 1. Dijagnosticko-indikacijski postupak Kandidat treba obaviti prvi intervju i popuniti dijagnosticki upitnik za dva pacijenta za svaku od klinickih slika neuroza (anksiozna neuroza, konverzivna neuroza, fobija, opsesivno-kompulzivivna neuroza, depresivne neuroze, neuroze karaktera, granicna organizacija licnosti i PTSD). Prvi intervju traje 30 minuta i popunjavanje dijagnostickog upitnika traje 30 minuta. 2. Klinicka psihoterapija Kandidat sudjeluje u radu klinickog odjela te za to vrijeme obavi: ­ individualnu psihoterapiju jednog pacijenta 1 puta tjedno trajanju od 50 minuta. Ukupno 10-30 seansi ­ opservacija grupne psihoterapije 1 puta tjedno u trajanju od 90 minuta. Ukupno 10 grupa.

STRANICA 70 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ ucese u terapijskoj zajednici 1 puta tjedno u trajanju od minuta. Ukupno 10 terapijskih zajednica. 3. Sugestivne i suportivne tehnike ­ 2 pacijenta. Psihoterapije se odvijaju 1 puta tjedno, psihoterapijski sat traje 45 minuta, uz konzultacije 1 puta tjedno u trajanju 45 minuta. 4. Tehnike relaksacije ­ Psihoterapija jednog pacijenta 1 puta tjedno u trajanju od 45 minuta, uz konzultacije 1 puta tjedno u trajanju od 45 minuta 5. Kratka dinamska psihoterapija ­ 4 pacijenta, broj seansi po pacijentu od 4 do 40. Psihoterapija 1 puta tjedno u trajanju od 50 minuta uz superviziju 1 puta tjedno trajanju od 50 minuta. 6. Psihoterapija psihosomatskog pacijenta ­ Psihoterapija jednog pacijenta 2 puta tjedno u trajanju od 50 minuta, uz superviziju 1 puta tjedno u trajanju od 50 minuta 7. Analiticka terapija ­ 2 pacijenta, terapije 2 puta tjedno u trajanju od 50 minuta, uz superviziju 1 puta tjedno u trajanju od 50 minuta. Broj terapija 160 po pacijentu. 8. Obiteljska terapija Pripremna faza traje 2 semestra Prakticni rad: 1 puta tjedno 90 minuta. Opserviranje obiteljske terapije koju vode 2 edukatora obiteljske terapije te 60 minuta supervizije. Minimalni broj 80-90 sati. Provjera znanja kandidata: Tri kolokvija u frekvenciji 6 mjeseci ­ mentor 12b. FORENZICKA PSIHIJATRIJA Cilj je uze specijalizacije iz forenzicke psihijatrije postizanje najvise razine strucnosti za kompetentno i kvalitetno obavljanje radnih zadataka na podrucju forenzicko-psihijatrijskih vjestacenja, kao i na podrucju tretmana forenzickih bolesnika. Plan i program uze specijalizacije iz Forenzicke psihijatrije koncipiran je u cetiri vee cjeline, koje bi se realizirale u sljedeim institucijama: 1. Centar za Forenzicku psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapce ­ 12 mjeseci (Forenzicko-psihijatrijska vjestacenja na svim podrucjima krivicnog i graanskog prava); 2. Zavod za lijecenje i cuvanje psihicki abnormalnih delinkvenata Psihijatrijske bolnice Popovaca ­ 4 i pol mjeseca (psihijatrijske mjere sigurnosti i drugi oblici Forenzickog tretmana); 3. Poliklinika za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psiholosku medicinu ­ 2 mjeseca; Centar za odgoj djece i omladine Dugave ­ 1 mjesec; Dom za preodgoj delinkventnih maloljetnika Lipovica ­ 2 tjedna (forenzicka psihijatrija djecje i adolescentne dobi); 4. Centar za psihodijagnostiku osuenih osoba Remetinec ­ 2 tjedna· KPD Bolnica Zagreb, Svetosimunska ­ 2 tjedna; KP Dom Lepoglava ­ 1 mjesec (forenzicka psihijatrija u okvirima penitencijarnog sustava). Teorijski dio nastave provodio bi se u okviru poslijediplomskog studija iz forenzicke psihijatrije: Ukoliko se iz bilo kojeg razloga ne bi odrzavala nastava poslijediplomskog studija iz forenzicke psihijatrije cjelokupni teorijski dio

nastave organizirao bi se u obliku redovitih konzultacija s mentorom. U jednoj godini u tom bi slucaju specijalizantu bilo osigurano najmanje 100 sati konzultacija s mentorom. Uz glavnog mentora iz Psihijatrijske bolnice Vrapce, za vrijeme boravka kandidata u drugim ustanovama taj bi posao obavljali mentori imenovani iz kruga djelatnika tih ustanova. Uz to bi kandidati bili ukljuceni u sve nastavne programe koji se odrzavaju u navedenim institucijama, a odnose se na podrucje forenzicke psihijatrije i druga granicna podrucja (nastava za studente medicine, nastava za doktore medicine na specijalizaciji iz psihijatrije, tecajevi za usavrsavanje iz podrucja forenzicke psihijatrije i dr.). Za usavrsavanje prakticnih znanja i umijea predvieno je redovito prisustvovanje na forenzicko-psihijatrijskim kazuistickim prikazima (4 sata tjedno). Tijekom dvogodisnjeg staza svaki specijalist psihijatar treba izraditi najmanje 40 forenzicko-psihijatrijskih ekspertiza (od toga najmanje dvije treine s podrucja krivicnog prava). Kandidat e takoer imati obvezu da redovito prisustvuje sudskim raspravama u postupcima koji se vode protiv »njegovih« ispitanika, a prema preporuci mentora prisustvovat e i raspravama koje se odnose na druge ispitanike. Predvieno je prisustvovati tijekom ukupnog trajanja edukacije na najmanje 50 sudskih rasprava. U institucijama u kojima se provodi tretman forenzickih bolesnika treba obvezno biti aktivno ukljucen u sve oblike takvog tretmana (individualna i grupna psihoterapija, sastanci terapijske zajednice, savjetovanja s clanovima obitelji, psihofarmakoloski tretman i dr.): U Zavodu za lijecenje i cuvanje abnormalnih delinkvenata ­ Popovaca treba se tijekom citavog staza u toj instituciji provoditi te rapiju jedne grupe bolesnika (8-10 pacijenata); uz zakljucno pismeno izvjese o terapijskom procesu i rezultatima tretmana u posebno vrednovanje pitanja odnosa njihove psihopatologije i potencijalne opasnosti po okolinu. U poliklinici za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psiholosku medicinu uzi specijalizant bi bio aktivno ukljucen u grupni tretman maloljetnih delinkvenata (grupa ode pacijenata), a takoer bi suraivao u grupnom tretmanu i savjetovanju roditelja (8 ­ 10 seansi). U Centru za odgoj djece i omladine bio bi ukljucen u komplelnu obradu dva slucaja, a uz to bi se upoznao i sa svim ostalim dijagnosticko pedagosko-terapijskim aktivnostima Centra. U Domu za preodgoj maloljetnika obradio bi jedan slucaj i upoznao se s cjelokupnim radom i funkcioniranjem te institucije. U Centru za psihodijagnostiku osuenih osoba i u KPD bolnici obradio bi po jedan slucaj (uz upoznavanje ostalih djelatnosti tih ustanova). U KPD Lepoglava sudjelovao bi u jednoj fazi tretmana ovisnika o drogama i alkoholu u okviru mjere sigurnosti iz cl. 65 KZH (grupni + individualni rad: 8 sati tjedno), a takoer bi bio ukljucen u rjesavanje ostale forenzicko-psihijatrijske problematike koja se javlja u penalnim institucijama (penalne reakcije, samopovreivanje i dr.). Provjera stecenih znanja provodit e se putem kolokvija koji e obuhvaati vee nastavne cjeline. Teorijski dio edukacije ­ ukoliko bi ova bila provoena pod vodstvom i u organizaciji mentora ­ sadrzavao bi sljedee nastavne cjeline: I. Pravne osnove Forenzicke psihijatrije Kazneno zakonodavstvo (krivnja i sposobnost za krivnju, kazna, uracunljivost, psihijatrijske mjere sigurnosti, pravnicko defini ranje pojedinih vrsta krivicnih djela i dr.);

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 71

Maloljetnicko zakonodavstvo (specificnosti zakonskih rjesenja koja se odnose na maloljetnike, maloljetnicka delinkvencija, krivicna djela pocinjena na stetu maloljetnika, odgojne mjere, maloljetnicki zatvor i dr.); Kazneno-procesno pravo (psihijatrijski bolesnik kao okrivljeni optuzeni i osueni, imenovanje vjestaka, prava i obveze vjestaka izuzee vjestaka, ponovna vjestacenja, privremeni prekid sudskog postupka zbog psihicke poremeenosti okrivljenog, obustava po stupka zbog trajne dusevne bolesti i dr.); Graansko pravo (pojam poslovne sposobnosti, sposobnost za brak, sposobnost za oporucivanje, nadoknada nematerijalne stete i dr.); Graansko-procesno pravo (parnicna sposobnost, procesna prava i obveze vjestaka i dr.); Prekrsajno pravo (pojam prekrsaja, neuracunljivost u prekrsajnom pravu, obvezno lijecenje ovisnika o alkoholu i drogama i dr.). Socijalno pravo (pojam invaliditeta, zakonski propisi o invalidskom osiguranju koji se odnose na psihijatrijske bolesnike i dr.) Prinudne mjere (oduzimanje slobode i prinudna hospitalizacija psihijatrijskih bolesnika, opasnost po okolinu, vlastiti zivot i imovinu i dr.). II. Forenzicka psihopatologija Temeljni psihopatologijski pristupi u suvremenoj forenzickoj psihijatriji (psihodinamski, deskriptivno-fenomenoloski, socijalno-psihijatrijski, organsko-bioloski i dr.); Poremeaji pojedinih psihickih funkcija (svijest, opazanje, pamenje, inteligencija, emocije, nagoni i dr.) i njihova forenzicko-psihijatrijska relevantnost; Suvremene psihijatrijske klasifikacije (ICD 9 i ICD 10, DSM-IIIR) i njihovo znacenje za forenzicko-psihijatrijsko procjenjivanje i tretman; forenzicko-psihijatrijska relevantnost pojedinih dijagnostickih kategorija (psihoticni poremeaji, poremeaji licnosti, bolesti ovisnosti, nedovoljna mentalna razvijenost i dr.); Psihopatologijske specificnosti pocinitelja pojedinih vrsta krivicnih djela (krivicna djela protiv zivota i tijela imovinski delikti, seksualni delikti, politicki delikti i dr.). III. Psihijatrijsko vjestacenje i procjenjivanje Indikacije za provoenje psihijatrijskog vjestacenja: Organizacija vjestacenja u bolnickim i ambulantnim uvjetima; Vrste i obim dijagnostickih postupaka neophodnih za provoenje kvalitetnog vjestacenja; Vjestacenje u kaznenim postupcima (uracunljivost opasnost po okolinu, preporuke za mjere sigurnosti i dr.); Vjestacenje u graanskim postupcima (poslovna sposobnost, sposobnost za rasuivanje, naknada stete i dr.); Psihijatrijski vjestak in foro; Principi timskog rada u provedbi psihijatrijskih vjestacenja; Ponovljena vjestacenja ­ najcese greske u psihijatrijskim ekspertizama; Dokumentacija o Forenzickoj psihijatriji. IV. Forenzicka psihijatrija djecje i adolescentne dobi Djeca i adolescenti u kaznenom pravu. Uloga i zadaci vjestaka psihijatra u krivicnom postupku; Djeca i adolescenti u graanskom pravu. Uloga i zadaci vjestaka psihijatra u graanskom postupku; Forenzicka psihopatologija djecje i adolescentne dobi; Ispitivanje licnosti i procjena uracunljivosti maloljetnih delinkvenata; Indikacije za provoenje odgojnih mjera, mjera sigurnosti i kaznenih sankcija;

Dijete kao zrtva; »Interes djeteta« kao temeljni princip u rjesavanju graansko-pravnih problema; Vjestacenja u postupcima za dodjelu djece nakon razvoda braka; Procjenjivanje vjerodostojnosti iskaza djece i adolescenata u sudskom postupku. V. Terapija u forenzickoj psihijatriji Zakonski okviri za provoenje forenzicko-psihijatrijskog tretmana: internacionalna perspektiva i aktualna situacija u Republici Hrvatskoj ; Specificnosti terapijskog rada u forenzicko-psihijatrijskim okvirima; Utjecaj opasnosti forenzickih bolesnika na modifikaciju terapijskih postupaka; Indikacije za provoenje pojedinih oblika forenzicko-psihijatrijskog tretmana. Prognosticke procjene; Osnovni modeli i tehnike forenzickog tretmana u institucijskim okvirima; Socioterapijske ustanove; Forenzicko-psihijatrijski tretman izvan institucijskih okvira; Interdisciplinarna suradnja i timski rad u provoenju forenzicko-psIhijatrijskog tretmana; Dokumentacija za praenje forenzicko psihijatrijskog tretmana Evaluacija tretmana u forenzickoj psihijatriji. VI. Forenzicka psihijatrija u okvirima penitencijarnog sustava. Psihijatrijski bolesnik u institucijama pravosudnog sustava. Organizacija psihijatrijske skrbi u kazneno-popravnim ustanovama; Dugotrajne zatvorske kazne i njihovo djelovanje na terapijsksko-rehabilitacijske sanse osuenih osoba; Kazna i terapija u procesu rehabilitacije i resocijalizacije osuenih osoba; Psihopatologija psihickih poremeaja koji se javljaju u penalnim institucijama. Temeljni prancipi tretmana psihickih poremeaja nastalih u penalnim uvjetima; Mogunosti i granice psihijatrijskog tretmana u penalnim institucijama; Problemi postpenalne psiholoske i psihijatrijske skrbi Redividizam. Psihologija »kaznjavajueg drustva«; Psihologija sudskog postupka, Psihodinamika odnosa profesionalnih grupa u pravosudnim institucijama. Provjera znanja koja se odnose na svih sest edukacijskih programa provodi se putem kolokvija. 12c. SOCIJALNA PSIHIJATRIJA Uza specijalizacija iz socijalne psihijatrije provodi se u bolnickim ustanovama, u ustanovama izvanbolnicke sluzbe, te drugim cijalnim ustanovama. Prema programu organizira se nastava teorijska predavanja i seminari.

A) Bolnicke jedinice (14 mjeseci) 1. Odjel socijalne psihijatrije ­ 5 mjeseci a) zadaci ­ upoznati, sudjelovati i voditi sve socioterapijske aktivnosti (terapijska zajednica 1 x tjedno, grupne terapije 1 x tjedno)

STRANICA 72 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ klinicka obrada i samostalno voenje 20-25 bolesnika sa socijalnopsihijatrijskom problemikom ­ timski rad i timska sinteza 20-25 bolesnika ­ izraditi kompletnu socijalno-psihijatrijsku dijagnostiku, procjenu i prijedlog rjesenja slucaja ­ rad s okolinom; komunikacija s najmanje 30 obitelji voe bolesnika (obiteljska terapija, savjetovanje)· komunikacija sa: ustanovama, radnim mjestom i sirom zajednicom prema potrebi ­ nauciti koristiti standardizirane ocjenske ljestvice za klinicku i socijalno psihijatrijsku dijagnostiku i uvoenje u istrazivacki rad b) postignuta razina ­ samostalno voditi sve socioterapijske aktivnosti ­ biti supervizor takvih aktivnosti u drugim psihijatrijskim ustanovama ­ interpretirati relevantne klinicke i socijalne podatke i davati prijedloge u rjesavanju socijalno-psihijatrijskih problema ­ biti savjetodavac drugim profilima zdravstvenih radnika ili neprofesionalnim djelatnicima kad su prisutni socijalno-psihijatrijski problemi

­ dijagnosticirati i rjesavati krizne situacije najmanje 15-20 tzv. »zdravih« osoba u krizi (emocionalne krize, akutne reakcije na stres, konfliktne situacije) ­ prepoznati i provoditi terapiju osoba sa suicidalnim namjerama najmanje 3-4 bolesniha ­ dezurstva na tele-apel sluzbi 2 x tjedno tijekom 2 mjeseca b) postignuta razina ­ samostalno rjesavati krizne situacije gdje je naglasena socijalna problematika ­ samostalno voditi tele-apel sluzbu ­ komunicirati sa socijalnim sluzbama, clanovima obitelji, prijateljima i drugima u rjesavanju krize

2. Dnevna bolnica ­ 2 mjeseca a) zadaci ­ rad u grupi svakodnevno s 20 bolesnika ­ prepoznati socijalne cinitelje u dinamici simptoma ­ upoznavanje i savladavanje posebnih terapijskih strategija u dnevnoj bolnici ­ indikacije i odabir 5 bolesnika za lijecenje u Dnevnoj bolnici b) postignuta razina ­ svladavanje grupnih tehnika u Dnevnoj bolnici ­ supervizija i savjetovanje drugih profila zdravstvenih radnika koji rade u dnevnim bolnicama 3. Odjel za lijecenje bolesti ovisnosti ­ 3 mjeseca a) zadaci ­ svakodnevno sudjelovati u svim terapijskim aktivnostima odjela ­ samostalno klinicki obraditi 20 alkoholicara i 10 narkomana ­ provesti kompletnu ekspertizu klinicko-psihijatrijsku i socijalnu ­ dezurstvo u stanici za intenzivnu terapiju akutnih napitih stanja 1 x tjedno ­ upoznati se s radom i provoditi terapiju u dnevnim bolnicama za lijecenje ovisnosti (u okviru odjela) svakodnevno 1 sat ­ raditi u »vikend bolnicama« za ovisnike 2 x mjesecno ­ pratiti 6 obitelji alkoholicara i izraditi kompletnu socijalno-psihijatrijsku ekspertizu ­ sudjelovati u radu jednog kluba lijecenih alkoholicara s grupnom obiteljskom terapijom 1 x tjedno za vrijeme 3 mjeseca, te kasnije najmanje jos 3 mjeseca b) postignuta razina ­ savladati tehnike grupnog rada s ovisnicima ­ supervizacija i savjetovanje ostalog medicinskog i nemedicinskog osoblja u radu s ovisnicima 4. Centar za krizna stanja a) zadaci ­ upoznati se s svim aktivnostima centra ­ rjesavati krizne situacije 15-20 osoba koje traze pomo centra ­ rjesavati takve krize kratkom psihoterapijom

5. Gerijatrijski odjel ­ 1 mjesec a) zadaci ­ upoznati se s radom gerijatrijskog odjela ­ obraditi i izraditi ekspertizu za 3-4 gerijatrijska bolesnika s naglasenom socijalnom problematikom ­ dijagnosticirati kompleksnu somatsku i psihicku klinicku sliku za 3-4 bolesnika b) postignuta razina ­ procijeniti potrebnu razinu gerijatrijske skrbi ­ savjetovati oblik gerijatrijske skrbi i lijecenje 6. Djeci i adolescentni odjel ­ 1 mjesec a) zadaci ­ dijagnosticirati psihicke poremeaje kod 5-10 adolescenata ­ komunikacija i terapija clanova obitelji 2-3 psihicki poremeena adolescenta b) postignuta razina ­ prepoznavanje psihickih poremeaja i socijalnih problema u adolescenata ­ savjetovanje i upuivanje na lijecenje B) JEDINICE IZVANBOLNICKE SLUZBE 1. Poliklinicka psihijatrijska sluzba a) zadaci ­ individualna obrada i praenje 40-50 bolesnika s raznim psihickim smetnjama ­ grupni rad s bolesnicima ­ grupa od 7-8 bolesnika 2 x tjedno ­ rad s 2 obitelji bolesnika 2 x mjesecno ­ timska sinteza u poliklinickom radu s 20 bolesnika ­ kompletna socijalno-psihijatrijska ekspertiza ­ upoznavanje socijalno-psihijatrijskih problema odreenog podrucja vezano uz rad socijalnog radnika ­ konzultacije s lijecnicima primarne zastite ­ 2 jedinice primarne zastite b) postignuta razina ­ savjetovanje ostalih doktora medicine i drugih zdravstvenih djelatnika odreenog podrucja u rjesavanju socijalno-psihijatrijskih problema ­ suradnja i konzultacija sa socijalnim sluzbama podrucja 2. Klubovi lijecenih alkoholicara a) zadaci ­ sudjelovati u radu kluba lijecenih alkoholicara 1 x tjedno za vrijeme boravka na odjelu i 6 mjeseci nakon toga

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 73

­ samostalno voditi klub tijekom 1 mjeseca

3. Staracki domovi (izabrati 1 staracki dom) a) zadaci ­ upoznati se s radom i problemima dusevnog zdravlja u starackim domovima i dusevnih poremeaja ­ obraditi 5-6 slucajeva, te izraditi ekspertizu o psihichim i socijalnim ciniteljima u vezi mentalnog zdravlja 4. Druge volonterske organizacije a) zadaci ­ upoznati se s problemima mentalnog zdravlja i poremeaja ­ za sve jedinice pod 2, 3 i 4 postignuta razina ­ samostalno voditi klubove ­ konzultacije ostalih zdravstvenih i neprofesionalnih djelatinika u vezi mentalnog zdravlja i poremeaja U navedenim ustanovama 2., 3. i 4. kandidat provodi ukupno 2 mjeseca 5. Centri za socijalni rad opine a) zadaci ­ u jednom opinskom centru obraditi i uciniti ekspertizu za 5 slucajeva sa socijalno psihijatrijskom problematikom ­ upoznavanje s radom ustanove, narocito s legalnim procedurama (oduzimanje svojevlasti, tua pomo i sl.) 6. Zavod za mentalno retardirane (Zavod za mentalno-retardirane Stanci) a) zadaci ­ obraditi i izraditi ekspertizu 3-4 slucaja 7. Socijalne ustanove (Novi Marof, Bidruzice, Lobor) a) zadaci ­ obraditi 8-10 slucajeva sa socijalnim problemima i izraditi ekspertizu; b) za 5, 6 i 7 postignuta razina ­ dijagnosticirati osobe s psihickim poremeajima unutar ustanove ­ predlagati rjesenja, supervizije i konzultacije za zdravstvene neprofesionalne djelatnike U navedenim ustanovama 5., 6. i 7. kandidat provodi ukupno 2 mjeseca. U svakoj oko 2 tjedna. C) Organizirana nastava TEME PREDAVANJA I SEMINARA

(u satima) Predavanja Seminari 1. Pojam, definicije i nacela socijalne psihijatrije i mentalnog zdravlja 2. Teorija sistema i primjena u psihijatriji 3. Osnove psihodinamike 4. Grupna pslhoterapija 5. Terapijska zajednica i socioterapija 6. Obiteljska terapija 7. Obiteljske strukture i njihovi poremeaji 8. Epidemiologija, statistika i informatika 9. Organizacija psihijatrijske sluzbe 8 6 4 4 6 4 2 6 3 2 2 2 2 2 2 2 2 0

10. Ocjena radne sposobnosti i rehabilitacija 11. Socijalno psihijatrijski aspekti endogenih psihoza, granicnih slucajeva, tjelesnih bolesti ­ posebno neuroloskih 12. Liazonska psihijatrija 13. Rat i ratne posljedice 14. Drustvene organizacije, odgojne ustanove, religija i socijalna psihijatrija 15. Zakonodavstvo i socijalna psihijatrija UKUPNO: 90 sati Sve pismene ekspertize predaju se mentoru.

6 6 2 6 3 2

2 2 2 0 0

12d. DJECJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA Za kandidata se predvia inicijalni intertvju radi procjene njihove motivacije i mogunosti prilagoavanja specificnim zahtjevima djecje i adolescentne psihijatrije. Rad na Klinici za psiholosku medicinu traje 12 mjeseci, a rad u Zavodu za zastitu mentalnog zdravlja djece i omladine 4 mjeseca, na Poliklinickom odjelu Djecje bolnice Klaieva ili na nekom drugom poliklinickom odjelu 2 mjeseca i 15 dana, te na Pedijatrijskoj klinici 3 mjeseca i 15 dana. Kandidat radi uz kontinuiranu superviziju u Klinici za psiholosku medicinu ili u ustanovi koja ima struc njake u rangu supervizora za podrucje djecje i adolescentne (individualne) psihoterapije. Edukacija obuhvaa sljedea podrucja: teorija, vlastiti dozivljaj psihodinamskog razvoja, vlastiti dozivljaj terapijskog procesa, prakticni rad s pacijentom uz praenje terapijskog procesa uz konzultacije i superviziju. U teorijski program specijalizacije ukljuceno je 2 semestra poslijediplomskog studija »Djecja i adolescentna psihijatrija«. Vlastiti dozivljaj psihodinamskog razvoja kandidat stie uz jednogodisnje praenje razvoja djeteta u prvoj godini zivota (promatranje djeteta) i odgovarajui seminar. Vlastiti dozivljaj terapijskog procesa, kao osnovni element ucenja iz iskustva kandidat stjece kroz najmanje 40-60 sati iskustva u grupi (grupna analiza) ili 120 sati u analitickoj psihodrami odnosno u 150 sati individualne analize. Konzultacije i supervizija su predviene kako bi se pratilo kako se proces ucenja odrazava na prakticni rad kandidata Konzultacije u trajanju od 45 minuta se provode za dijagnosticko indikacijski postupak, klinicku psihoterapiju, savjetovanje i suportivne tehnike te tehnike relaksacije, dok je za kratku dinamicku terapiju i Analiticku terapiju djeteta i adolescenta predviena supervizija u trajanju od 50 minuta. Konzultante i supervizore imenu je Klinika za psiholosku medicinu prema utvrenim kriterijima.

I. PROGRAM I SADRZAJ RADA U KLINICI ZA PSIHOLOSKU MEDlCINU (12 mjeseci) 1. Dijagnosticko indikacijski postupak: ­ ovladavanje tehnikom psihoterapijskog intervjua s djetetom ili adofescentom i roditeljima uz opservaciju i samostalno izvoenje intervjua uz konzultacije (30 pacijenata), s dijadom majka dijete (10 pacijenata), i s cijelom obitelji (10 obitelji). ­ upoznavanje s metodama psihologijskog ispitivanja i njegovom primjenom te interpretacijom rezultata u dijagnostickom postupku putem opservacija (5 pacijenata), ­ upoznavanje s metodama socijalne i defektoloske egzaminacije putem opservacije (5 pacijenata), ­ psihijatrijska egzaminacija djeteta i adolescenta (najmanje 30 pacijenata) s razlicitim psihopatoloskim entitetima od razvojnih poremeaja do psihoza,

STRANICA 74 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ vjezbanje primjene dijagnostickog profila (tiampstead index) (izrada najmanje 5 profila pacijenala razlicitih dobnih skupina), ­ primjena i koristenje klasifikacije psihickih poremeaja u djece i omladine (30 pacijenata), ­ konacna procjena i indikacija za lijecenje (30 pacijenata) 2. Terapijski postupci: ­ upoznavanje s tehnikom individualne Analiticke psihoterapije djeteta i adolescenta putem konzultacije i supervizije terapijskog procesa dva pacijenta u predskolskoj dobi ili latenciji i dva adolescenta, uz terapiju u trajanju od 50 minuta 2 puta tjedno i superviziju 1 puta tjedno (ukupno 96 seansi). ­ ovladavanje tehnikom savjetovanja ili rada s roditeljima uz konzultaciju (najmanje 12 seansi), ­ upoznavanje s tehnikom kratke dinamicke psihoterapije djeteta i adolescenta putem rada s 4 pacijenta (2 djeteta i 2 adolescenta) u frekvenciji 1 puta tjedno po 40 minuta uz supenziju kroz najmanje tri mjeseca (48 seansi), ­ upoznavanje s tehnikom scenske analize uz opservaciju i sudjelovanje u terapijskom procesu kroz 10 mjeseci (120 sati), ­ upoznavanje s tehnikom obiteljske psihoterapije putem pohaanja pripremne faze edukacije kroz 2 semestra i sudjelovanjem u prakticnom radu u trajanju od 150 minuta 1 puta tjedno (opservacije obiteljske terapije uz rad u supervizijskoj grupi), minimalni broj sati ukupno 90, ­ upoznavanje s psihoterapijom odraslih uz voenje jednog pacijenta u individualnoj psihoterapiji uz superviziju (najmanje 12 seansi), ­ ovladavanje tehnikom psihoterapijskih konzultacija uz opservaciju i konzultacije (najmanje 12 seansi), ­ upoznavanje s tehnikom psihoterapije dijade uz opservacije i konzultacije (najmanje 10 seansi), ­ upoznavanje s grupnim radom s delinkventima uz opservaciju tijekom 3 mjeseca (36 sati), ­ upoznavanje s nacelima dispanzerskog rada sudjelovanjem u aktivnostima tima kroz 4 mjeseca. 3. Upoznavanje ranog razvoja i senzibilizacija za individualne intrapsihicke procese odvija se putem jednogodisnjeg praenja ranog razvoja uz seminar (1 sat opservacija i 2 sata seminara tjedno, ukupno 48 sati opservacija i 96 sati seminara) i individualno iskustvo iz grupne, scenske ili individualne analize (kao sto je gore navedeno).

PROGRAM I SADRZAJ RADA TIJEKOM BORAVKA NA KLINICI ZA PEDIJATRlJU (3 mjeseca i 15 dana) ­ upoznavanje kazuistike i opservacija psiholoskih reakcija djeteta u uvjetima hospitalizacije na neuroloskom, endokrinoloskom, gastrointestinalnom i onkoIoskom odjelu te odjelu za dojencad, ­ upoznavanje psiholoskih aspekata neuroloskih poremeaja u djetinjstvu te psiholoskih problema djece kronicno bolesne, djece onkoloskih bolesnika i psihosomaticara putem voenja najmanje 2 kronicna psihosomatska bolesnika i 2 onkoloska bolesnika na osnovi poznavanja nacela lijazon psihijatrije. ­ na odjelu intenzivne skrbi dojencadi (7 dana) ­ opserviranje rada odjela i aktivno sudjelovanje u radu odjela putem voenja najmanje 5 psihoterapijskih intervjua s majkom (roditeljima) hospitalizirane djece (uz konzultacije s odgovarajuim su pervizorima), PROGRAM I SADRZAJ RADA U POLIKLINICKOM ODJELU (2 mjeseca i 15 dana) ­ upoznavanje s kazuistikom, opservacija i aktivan rad uz konzultacije te voenje 4 pacijenta uz konzultaciju i superviziju.

12e. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI Program uze specijalizacije ukljucuje, uz obvezan prakticni rad i organiziranu teorijsku nastavu. Ovisno o broju kandidata, teorijska nastava bi se organizirala u obliku predavanja i seminara za skupinu od nekoliko kandidata. Predavanja odnosno seminari bi se odrzavali u »bloku« od po nekoliko dana, nekoliko puta godisnje ili bi se kontinuirano, tijekom citave godine odrzavala nastava u odreeno vrijeme (dan) u tjednu. Strucne jedinice 1. a) Odjel alkoholizma: (12 mjeseci) strucni rad u stacionaru, dnevnoj bolnici, weekend programu, dispanzerskom lijecenju, intezivnoj njezi za akutno opite osobe, intezivnoj njezi psihoticne komplikacije alkoholizma, ambulanti i hitnoj sluzbi. Strucni rad bi se sastojao od obrade bolesnika i njegove obitelji, grupnog rada, obiteljske psihoterapije, rada u terapijskoj zajednici, medikamentoznom lijecenju, dijagnostickim metodama itd. b) Sudjelovanje u programima prevencije pijenja i alkoholizma u skolama, poduzeima i javnim tribinama. c) Sudjelovanje u programima klubova lijecenih alkoholicara (tercijalna prevencija). Tijekom uze specijalizacije kandidat e obraditi najmanje 100 bolesnika alkoholicara, 30 zena, 50 akutno opitih osoba, 30 delirantnih, predelirantnih i psihoticnih alkoholicara, 50 simptomatskih alkoholicara. Kandidat e takoer prisustvovati i aktivno ucestvovati na 100 sati terapijske zajednice (u dnevnoj bolnici, stacionaru, dispanzeru i weekend programu), 60 seansi obiteljske terapije i 50 sastanaka klubova lijecenih alkoholicara, a dezurat e i u stanici za otreznjavanje. Takoer e mjesec dana raditi uz superviziju u ambulanti i dispanzeru. 2. Odjel neurologije alkoholizma: (1 mjesec). Rad s bolesnicima s neuroloskim komplikacijama alkoholizma, elektrofizioloskom laboratoriju itd. 3. Odjel gastroenterologije i kardiologije: (1 mjesec) Kandidati e upoznati komplikacije alkoholizma i obraivati ove slucaje. Tijekom rada na podrucju alkoholizma e se teoretski obraditi sljedee teme (putem seminara, zadataka i na kraju usmenog ispita).

PROGRAM I SADRZAJ RADA U ZAVODU ZA ZASTITU MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I OMLADINE (4 mjeseca) ­ upoznavanje dijagnostickih i indikacijskih postupaka prilikom hospitalizacije djece i adolescenata, upoznavanje nacela psihoterapije u bolnickim uvjetima uz voenje terapije najmanje 4 pacijenta od kojih najmanje 2 psihoticna (dva djeteta i dva adolescenta, najmanje 40 sati rada s pacijentima) uz konzultacije, ­ upoznavanje nacela farmakoterapije u djecjoj i adolescentnoj psihijatriji uz samostalno voenje najmanje 5 pacijenata, ­ upoznati rad terapijske zajednice, te radnu ili okupacijsku terapiju uz opservaciju najmanje 40 sati, ­ upoznati rad dnevne bolnice (dijagnosticko indikacijski postkrpak i terapijske intervencije), upoznati terapijski rad s roditeljima (8 sati), ­ upoznati nacela zastite mentalnog zdravlja putem timskog rada i u kontaktima s obrazovnim institucijama (8 sati), ­ upoznati medikolegalna pitanja u djecjoj i adolescentnoj psihijatriji (kategorizacije, vjestacenja pri razvodu) te uz konzultacije sudjelovati u najmanje dva vjestacenja dodjele djeteta i dvije kategorizacije.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 75

Povijesni aspekti Epidemiologija pijenja i alkoholizam. Razvoj alkoholizma. Akutno opito stanje Fiziologija alkohola. Definicije alkoholizma. Obitelj i alkoholizam. Modeli uzroka alkoholizma. Tjelesni, dusevni i zivcani poremeaji alkoholicara. Dijagnostika alkoholizma. Pijenje alkoholnih pia i alkoholizam i promet. Forenzicko znacenje pijenja i alkoholizma. Alkoholizam i rad. Alkoholizam i zene. Pijenje alkoholnih pia i djeca. Alkoholizam tree zivotne dobi. Lijecenje alkoholicara. Motivacija za lijecenje. Individualna psihoterapija. Grupna psihoterapija. Obiteljska terapija. Terapijska zajednica. Klub lijecenih alkoholicara. Bolnicko i izvanbolnicko lijecenje alkoholicara. Prevencija alkoholizma. 2. a) Odjel za narkomanije: (8 mjeseci) Strucni rad u stacionaru, intenzivnoj njezi, dnevnoj bolnici i poliklinickom radu (dijagnostika i lijecenje te metadonski program). Strucni program sadrzi: obradu bolesnika, medikamentozno lijecenje, grupni rad, terapijsku zajednicu, obiteljsku terapiju itd. b) Sudjelovanje u preventivnim aktivnostima c) Sudjelovanje u alternativnim programima Tijekom uze specijalizacije kandidat e obraditi 50 narkomana (s razlicitim sredstvima) u stacionarnom programu, 50 narkomana u poliklinici, vodit e 30 narkomana u metadonskom programu. Prisustvovat e i sudjelovati na 50 terapijskih zajednica i grupa. Tijekom rada na podrucju narkomanije kandidat e trebati obraditi sljedee teme: Povijest upotrebe droge u svijetu i u nas. Definicija i znacenje osnovnih pojmova s podrucja ovisnosti o drogama. Epidemiologija upotrebe droga i ovisnosti. Sredstva ovisnosti (vrsta droga). Etiologija upotrebe droga i ovisnosti (rizicne populacije) i cinitelji koji poveavaju rizik (zlo) upotrebe droge. Nacin i mogunosti rane dijagnostike upotrebe droga. Razvoj pojedinih klinickih slika ovisnosti o drogama. Tijek bolesti i prognoza. Nacin i mogunosti organiziranja rane intervencije. Pristupi Iijecenju ovisnosti o drogama. Intervencije u urgentnim stanjima. Dijagnostika i terapija intoksikacije (komatoznih stanja) pojedinim drogama. Upotreba droga i kriminalitet. Upotreba droga i ekonomski problemi. Upotreba droga i graviditet. Upotreba droga i funkcioniranje obitelji. Upotreba droga i AIDS. Zdravstvene posljedice upotrebe droga (dijagnostika, terapija), Koncepti globalnog programa prevencije upotrebe droga u nekom drustvu (nacionalni pragram suzbijanja zloupotrebe droga). Strategija provoenja zdr. sc. odgoja i obrazovanja u programima primarne prevencije upotrebe droga. Uloga pojedinih ustanova, sluzbi, institucija i drustvenih organizacija u programima prevencije upotrebe sredstava ovisnosti te u programima dijagnostike, organiziranja rane intervencije te lijecenju i rehabilitaciji ovisnika o drogama. Neurofizioloska i neurobiokemijska pozadina djelovanja pojedinih droga. Farmakokinetika droga. Specificnosti ovisnosti o psihofarmacima (»Tablelomarkija«). Terapija boli i jatrogeno izazvana ovisnost Zakonodavstvo i zloupotreba (trgovina) drogama. Meunarodna suradnja u programima suzbijanja zloupotrebe droga (meunarodne konvencije). Prakticni rad Prakticni rad specijalizacije provodio bi se pretezno u Klinici. Po posebnom programu, svaki bi kandidat radio u punom radnom vremenu u pojedinim programskim aktivnostima Klinike, a u okviru programa u Odjelu za alkoholizam, Odjelu za ovisnosti o drogama te Odjelu intenzivne skrbi (jedinica za zbrinjavanje intoksiciranih osoba i Jedinica za pojacani nadzor u kojoj se zbrinjavaju, radi akutnih

psihijatrijskih komplikacija ili radi apstinencijskih smetnji, ovisnici o alkoholu ili drogama). U okviru prakticnog rada svaki kandidat bi jedno vrijeme obvezno radio u klubovima lijecenih alkoholicara. Radi osposobljavanja za aktivnosti u provoenju programa primarne i sekundarne prevencije pijenja i upotrebe droga, svaki kandidat bi sudjelovao u takvim programskim aktivnostima u pojedinim radnim organizacijama i skolama. Bio bi takoer obvezan upoznati se s nacinom rada kao i patologijom koju zbrinjavaju socijalne ustanove kao i KPD i OP domovi. Takoer se moze predvidjeti provoenje jednog dijela prakticnog rada u Odjelu za gastroenterologiju Interne Klinike. Radi upoznavanja s dijagnostikom i lijecenjem granicnih stanja (neurologija-ovisnosti), predvien je jednomjesecni rad u programima neuroloskog odjela. 12f. BIOLOGIJSKA PSIHIJATRIJA Kandidat je duzan provesti staz u Strucnim jedinicama kako slijedi: Centar za shizofreniju i granicne bolesti 4 mjeseca, Centar za afektivne poremeaje 4 mjeseca, Centar za psihofarmakoterapiju 4 mjeseca, Centar za organske poremeaje i psihofiziologiju 2 mjeseca i 15 dana, Centar za krizna stanja 2 mjeseca, Sluzba za bolesti ovisnosti 2 mjeseca, Odjel socijalne psihijatrije 1 mjesec, Dnevna bolnica 1 mjesec, Dispanzerska sluzba 15 dana, Sluzba za forenziku 15 dana i klinicko istrazivacki laboratorij 15 dana. U svakoj godini uze specijalizacije iz Biologijske psihijatrije specijalist psihijatar je duzan odslusati 2 semestra i poloziti ispite poslijediplomskog studija iz Biologijske psihijatrije. Ukoliko bi zbog broja kandidata bilo neracionalno drzati semestralnu nastavu tada se edukacija kandidata iz Biologijske psihijatrije moze provoditi po mentorskom modelu. Kolokviji su obligatni.

Centar za shizofreniju i granicne bolesti (4 mjeseca) U dijagnosticko terapijskom timu Centra za shizofreniju i granicne bolesti kandidat ucestvuje u svim dijagnostickim i terapijskim procesima. Upoznaje suvremene dijagnosticke metode i viseznacne cimbenike u etiologiji, epidemiologiji, dinamici i klinickoj slici psihoticnih procesa te usvaja suvremene pristupe nozologiji, mogunosti tretmana, kao i medikamentoznu terapiju te individualnu i grupnu psihoterapiju psihoza. Samostalno i uz nadzor obrauje i vodi najmanje 15 shizofrenih bolesnika te tri individualne psihoterapije i tri obiteljske psihoterapije, a participira barem u jednoj psihoterapijskoj grupi shizofrenih bolesnika. Obvezan je napisti najmanje dva seminarska rada. Obligatno je polaganje kolokvija. Centar za afektivne poremeaje (4 mjeseca) U Centru za afektivne poremeaje usvaja suvremene teorijske koncepte etiologije, epidemiologije, klasifikacije, dinamike i lijecenja depresivnih poremeaja. Poseban znacaj sadrze suvremene terapijske metode; medikamentozne, psihoterapijske i socioterapijske. Aktivno participira u dijagnosticko-terapijskom timu, a samostalno i uz nadzor vodi najmanje 15 bolesnika s afektivnim poremeajima, vodi najmanje tri bolesnika u individualnoj psihoterapiji te jednu psihoterapijsku grupu. Duzan je napisati najmanje dva seminarska rada te kolokvirati. Centar za psihofarmakoterapiju (4 mjeseca) Bolnica: upoznavanje sa suvremenirn nacelima lijecenja psihijatrijskih bolesnika i rjesavanje konkretnih terapijskih problema uz krevet bolesnika. Posebnu paznju obratiti na finu diferencijalnu dijagnostiku i specificne i selektivne pristupe pojedinim nouroloskim entitetima i njihovim podtipovima. Upoznavanje s toksikoloskim

STRANICA 76 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

aspektima psihofarmakoterapije (zadesna trovanja, uzimanje psihofarnkaka u suicidalne svrhe). Obrada i voenje najmanje 10 shizofrenih, 10 bolesnika s afektivnim poremeajima i 10 bolesnika s ostalim nozoloskim entitetima. Upoznavanje s kontroliranim klinickim ispitivanjem psihofarmaka na konkretnim klinickim pokusima. Osposobljavanje za pisanje klinicko farmakoloskog misljenja o lijeku za potrebe stavljanja lijeka na Listu lijekova, ili za potrebe registracije, itd. Ambulanta: Upoznavanje s racionalnom primjenom psihofarmaka u ambulantnim uvjetima ta nacelima savjetodavnog rada glede psihofarmakoterapije za potrebe lijecnika ope prakse, psihoterapeuta i sl. Upoznavanje s nacelima dugotrajne psihofarmakoloske terapije i rjesavanje konkretnih problema praenjem bolesnika. Ostalo: Sudjelovanje u skoli klinicke psihofarmakologije »Prof dr. N. Bohacek« koja svake godine obrauje neku aktualnu psihofarmakolosku temu. Upoznavanje s pripremom »Biltena za klinicku psihofarmakologiju« i internacionalnog psihijatrijskog casopisa »Psychiatria Danubina«. Upoznavanje s programima osposobljavanja doktora medicine primarne psihijatrijske zastite za lijecenje pojedinih kategorija psihijatrijskih bolesnika. Kandidati su duzni poloziti kolokvij, te napisati 5 seminarskih radova koji obrauju prikladnu problematiku, te napisati jedno misljenje o lijeku.

specijalnim okolnostima tjelesnih bolesnika (jedinice intenzivnog lijecenja, hemodijaliza, transplantacijski odjeli i slicno); ­ upoznati se s osnovama psihoterapije i psihoterapijskih metoda u lijecenju tjelesnih bolesnika; ­ nauciti ili barem postii senzibilitaciju za potrebu stalne edukacije i istrazivackog rada, kao i evaluacije svakodnevnog rada iz podrucja raznih medicinskih disciplina s ciljem povezivanja ovih disciplina u brigu za covjeka, odnosno bolesnika na temeljima suradnje psihijatrije; U okviru boravka na Odjelu za organski uvjetovane psihicke poremeaje i psihogerijatriju, planirana je i aktivnost u Centru za sihofiziologiju. Upoznati osnove elektroencefalografije kroz seminarska predavanja. U okviru prakticnog rada bi »ocitao« najmanje 10 standardno snimljenih EEG-a. Upoznao bi se s poremeajima spavanja, kao i s polisomnografskim snimanjima. Analizirao bi najmanje 3 polisomnograma (uz kontrolu). Kroz vrijeme boravka u Centru sudjelovalo bi se i u ambulantnom radu.

Centar za organske poremeaje i psihofiziologiju (2 mjeseca i 15 dana) Organski uvjetovani psihicki poremeaji i psihogerijatrija. Specificni ciljevi: ­ uociti bioloske i psihosocijalne karakteristike zdravlja; ­ nauciti definirati sto je to tjelesna bolest, sto bolovanje, a sto ponasanje vezano uz tjelesnu bolest, kao i karakteristike bolovanja i ponasanja tjelesnih bolesti. Upoznat e se s reakcijama bolesnika na tjelesnu bolest, invalidnost, s njihovim reakcijama na hospitalizaciju i druge stresove; ­ upoznat e se sa suvremenim psihosocijalnim teorijama o stresu, i organskim, psiholoskim i socijalnim odgovorima i karakteristikama stresa; ­ vjezbanjem e usavrsiti tehniku intervjua i konstrukte za psihicki profil tjelesnih bolesnika, odrediti psihicki profil tjelesnih bolesnika, odrediti psihicki profil tjelesnog bolesnika kao osobe, clana obitelji i socijalnog zivota; ­ upoznati organske bolesti sa psihickim simptomima, posebno sistematske bolesti i endokrinoloske bolesti i nauciti diferencirati sto je to primarno a sto sekundarno u psihopatologiji; ­ istrazivati i uociti posljedice separacije, zalosti, gubitka, depresije i beznaa tjelesnih bolesnika i upoznati se s osnovama psihoimunologije i psihoonkologije; ­ upoznati se s osnovnim karakteristikama licnosti i poremeaja licnosti i u sklopu toga upoznati ponasanje tjelesnih bolesnika ­ nauciti osnove istrazivanja dinamike obitelji bolesnika u situacijama akutne, kronicne i invaliditetne bolesti; ­ nauciti procjenjivati humanizam medicinske prakse i eventualno za potrebom rehumanizacije te prakse kroz konkunikaciju bolesnika i njegovom obitelji, osoblja koje se bavi bolesnikom i komunikaciju medicinskog tima, odnosno clanova medicinskog tima, posebno istrazivati komunikaciju ­ njenu strucnost, humanost i jezik u

Centar za krizna stanja (2 mjeseca) Teorijski dio 1. Koncept »krize« i »intervencije u kriznim stanjima« 2. Znacaj gubitka za osobu u krizi ­ psihodinamski aspekt 3. Znacaj anksioznosti, degresije, agresije i autoagresije u dinamici kriznih stanja 4. Klinicki odgovor na psihotraumu ­ akutna reakcija na stres ­ prolongirana reakcija na stres ­ posttraumatski stresni poremeaj 5. Pokusaj samoubojstva 6. Prekid emocionalne veze 7. Nasilje u obitelji (posebno spram zene i djece) 8. Silovanje 9. Suceljavanje s zivotnim poteskoama (znacaj »zivotnih dogaaja«) 10. Kriza staracke dobi (usamljenost) 11. Osnove intervencije u kriznim stanjima 12. Znacaj kratke psihoterapije u intervenciji u krizi 13. Bracno-partnerski tretman prekida emocionalne veze 14. Specificnost psihofarmakoterapije u intervenciji u krizi 15. Organizacija pomoi osobama u psihickoj krizi (»Centar za krizna stanja«) Prakticni dio 1. Klinicki intervju u kriznim stanjima 2. Tretman osoba u psihickoj krizi 3. Stamostalna obrada i voenje 10 osoba u krizi 4. Intervencija preko telefona ­ 15 intervencija 5. Obrada jedne teorijske teme (esej) i njihova aplikacija na konkretan slucaj 6. Kolokvij Sluzba za bolesti ovisnosti (2 mjeseca) U teorijskom dijelu proucava i usvaja znanstvena i strucna znanja o etiologiji i epidemiologiji alkoholizma i drugih ovisnosti, biologijske, psiholoske i socioloske koncepte etiologije, kao i rizicne cimbenike. Posebno se bavi mehanizmima ovisnosti te strukturom licnosti alkoholicara i ovisnika. Izucava odnose alkoholicara i ovisnika u obiteljskoj i radnoj sredini s posebnim osvrtom na apsentizam. Usvaja

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 77

suvremene koncepcije u terapiji alkoholicara i ovisnika; medikamentozne, psihodinamske i sociodinamske metode. Na znanstvenim i strucnim osnovama planira prevenciju bolesti ovisnosti U prakticnom dijelu participira u svim dijagnostickim i terapijskim procesima te samostalno i uz nadzor obrauje i vodi najmanje deset bolesnika, vodi najmanje tri individualne psihoterapije, tri bracne psihoterapije te najmaikje jednu grupu alkoholicara. lzrauje najmanje tri ekspertize o radnoj sposobnosti ovisnika. Duzan je napisati najmanje dva seminarska rada i na kraju kolokvirati.

Odjel socijalne psihijatrije (1 mjesec) ­ sudjelovanje na terapijskoj zajednici 1 x tjedno ­ sudjelovanje na grupnoj terapiji 1 x tjedno ­ obrada 6 ­ 8 bolesnika ­ izraditi za 6 ­ 8 bolesnika ekspertizu (klinicka slika, dijagnoza, socijalno-psihijatrijska problematika, te prijedlog i procjena daIjeg lijecenja, radne sposobnosti i socijalnog funkcioniranja) ­ timska sinteza 1 x tjedno, referirati o obraenim bolesnicima s obzirom na klinicku sliku, dijagnozu i socijalnu problematiku ­ komunikacija s clanovima obitelji 6-8 bolesnika ­ savjetovanje o pristupu otpustenog bolesnika i njegovoj adaptaciji u redovnoj sredini. Dnevna bolnica (1 mjesec) U intenzivni program dnevne bolnice treba biti ukljucen dnevno 2-3 sata grupne terapije koja omoguava preciznu dijagnostiku i definiciju socijalnog konteksta bolesnika. Na taj nacin se moze odloziti primjenu lijeka, odabrati onaj koji nee kolidirati s ocekivanom razinom funkcioniranja bolesnika. Nadalje, svakodnevni kontakt omo guava vrlo pomnu procjenu djelovanja lijeka narocito s obzirom na nuspojave. Specijalizant kod bolesnika vidi znacajne vrlo opsirno tumacene svrhe djelovanja dometa farmaka i potice ih da se obavijeste o svemu sto ih zanima. Bolesnicima lijek propisuje lijecnik primarne zastite, sto je u sklopu nastojanja da preuzmu odgovornost u terapijskom procesu. Specijalizanti mogu vidjeti i dozivjeti pomake u klinickoj slici bolesnika, kao i stagnaci u onih koji lijekove odbijaju. ­ U dnevnoj bolnici se ne iskljucuje nijedan aspekt bioloske terapije. Dispanzerska sluzba (15 dana) Tijekom dvotjednog boravka u dispanzeru upoznati se s radom dispanzerske sluzbe: kontinuiranim praenjem kronicnih bolesnika voenjem kartoteke, obradom podataka vezanih za praenje psihoticnih bolesnika, socijalnom terapijom. U opoj i konzilijarnoj ambulanti obratili bi pozornost na psihoterapijske postupke koje je mogue primijeniti (osobito upoznavanje s kratkom dinamskom psihokerapijom) te liaisonsku sluzbu. Treba uciniti: ­ ekspertizu za IK-u (2 puta) ­ vodio grupu shizofrenih bolesnika (1) ­ vodio grupu alkoholicara (1) ­ obavio konzilijarni pregled u kojoj drugoj klinici, uz superviziju (3) Na kraju boravka u izvanbolnickoj sluzbi, evaluacija rada s timom dispanzera i voditeljem poliklinike. Sluzba za forenzicku psihijatriju (15 dana) Kandidat se upoznaje sa biologijsko psihijatrijskim spoznajama u suvremenoj forenzickoj psihijatriji kroz pozitivno zakonodavstvo, kromozomske anomalije, endokrine poremeaje, intoksikacije razne etiologije (alkohol, droge, medikamenti, kumulacija alkohola i medikamenata itd.) te procjenjivanje neuroloskih i somatskih bolesti, odnosno utvrivanje odreenog psihopatoloskog stanja kod epilepsije,

malignih oboljenja ciroze jetre i slicno. Za vrijeme boravka u sluzbi za forenzicku psihijatriju Klinike duzan je izraditi najmanje dvije forenzicko-psihijatrijske ekspertize ­ jednu iz krivicnog, i drugu iz graansko pravnog podrucja. Klinicko istrazivacki laboratoriji (15 dana) Upoznati se s osnovama klinicko-laboratorijskih tehnika u klinickim laboratorijima Klinickog bolnickog centra, istrazivackim laboratorijima Zavoda Medicinskog fakulteta i istrazivackim laboratorijima instituta »Ruer Boskovi« s posebnom paznjom na istrazivanje i dijagnostiku CVS-a i njegovih funkcija.

13. Naziv specijalizacije: DERMATOLOGIJA i VENEROLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca interne medicine 2 mjeseca ope kirurgije 1 mjesec mikrobiologije 1 mjesec ginekologije i opstetricije SPECIJALISTICKI STAZ NA BOLNICKIM ODJELIMA 19 mjeseci SPEClJALISTICKI STAZ U AMBULANTAMA I LABORATORIJIMA 19 mjeseci GODISNJI ODMOR 4 mjeseca

Poslijediplomska nastava Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca interne medicine: endokrinologija, klinicka imunologija i metabolicke bolesti 2 mjeseca ope kirurgije: ekscizije manjih benignih i malignih tumora koze, duboke biopsije sa savom te 20 operativnih zahvata na prstima ruke 1 mjesec mikrobiologije: uzimanje obrisaka za dijagnostiku herpes simplex virusa, bakterioloskih obrisaka iz uretre i ceriksa, obrisaka za dokaz klamidija infekcije, analize urina ­ 1 mjesec ginekologije i opstetricije: ­ uzimanje obrisaka za citoloski test po Papanicolau, obrisaka za gljivicne uzrocnike, virusnih, klamidija i mikroplazmi, te kondiloma perianalno i perigenitalno, lijecenje podifilinom i drugo. Program specijalizacije: SPECIJALISTICKI STAZ NA BOLNICKIM ODJELIMA 19 mjeseci 1) Dermatoloski odjel za odrasle bolesnike 13 mjeseci 2) Dermatoloski odjel za djecu 3 mjeseca 3) Jedinica za patolosku fiziologiju 1 mjesec 4) Jedinica za klinicku imunologiju 1 mjesec 5 Jedinica za zarazne bolesti 1 mjesec Za vrijeme boravka na navedenim odjelima potrebno je usvojiti iskustva, znanja i vjestine uzimanju anamneze i dermatoloskog statusa, te u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i terapiji svih bolesti koze, vidljivih sluznica i vanjskog spolovila, promjena veza nih uz poremeaj venozne insuficijencije donjih udova, kao i bolesti iz podrucja andrologije i dermatoloske proktologije. Potrebno je ta-

STRANICA 78 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

koer svladati bit svih laboratorijskih pretraga, nacela medikamentozne terapije, nacela razlicitih oblika aktinoterapije, te indikacije za provoenje operativne terapije. U okviru rada u jedinici za patofiziologiju potrebno je svladati patogenetske mehanizme nekih opih, narocito metabolickih i endokrinoloskih poremeaja, koji se mogu repenutirati i na kozi. Za vrijeme boravka u jedinici za zarazne bolesti potrebno je upoznati najcese infektivne egzantemske bolesti

SPECIJALISTICKI STAZ U AMBULANTAMA I LABORATORIJIMA 19 mjeseci 1) Glavna (opa) dermatoloska ambulanta 4 mjeseca 2) Ambulanta za venericne i nevenericne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD) 2 mjeseca 3) Ambulanta za kirurske zahvate (dermatokirurgija) 2 mjeseca 4) Ambiklanta za fototerapiju 1 mjesec 5) Ambulanta za rendgensku terapiju (Dermopan) 1 mjesec 6) Ambulanta za medicinsku kozmetologiju (korektivna dermatologija) 1 mjesec 7) Ambulanta za alergologiju, klinicku imunologiju i profesionalne bolesti koze 3 mjeseca 8) Ambulanta za flebologiju 2 mjeseca 9) Ambulanta za andrologiju 1 mjesec 10) Ambulanta za plasticnu kirurgiju (u jedinici za kirurgiju) 1 mjesec 11) Ambulanta za proktologiju 15 dana 12) Laboratorij za virusologiju i mikrobiologiju 13) Laboratorij za dermatohistopatologiju s odsjekom za elektronsku mikroskopiju 15 dana 14) Laboratorij za klinicku imunologiju, serolosku i imunofluorescentnu dijagnostiku, i 15) Laboratorij za mikologiju i parazitologiju Prakticni dio: 1 ) Glavna (opa) dermatoloska ambulanta ­ sinteza i primjena iskustava, znanja i vjestina stecenih na odjelima; ­ izradba strucnih misljenja (iz onih podrucja koja u daljnjem tekstu nisu posebno navedena); ­ voenje i kontrola medicinske dokumentacije ambulantnih bolesnika 2) Ambulanta za venericne i nevenericne bolesti koje se prenose spolnim kontaktom (STD) ­ dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija venericnih i nevenericnih bolesti koje se prenose spolnim kontaktom; ­ mikrobioloska, seroloska i imunobioloska dijagnostika spolno prenosivih bolesti, ukljucivsi i uzimanje bioloskog materijala za pretrage; ­ epidemioloski pristup bolesniku, te upoznavanje bolesnika s osnovnim spoznajama o njegovoj bolesti; ­ eradikacija izvora zaraze; 3) Ambulanta za kirurske zahvate (dermatokirurgija) ­ operativno odstranjenje manjih benignih i malignih tumora koze ; ­ operativni pristup pigmentiranim tumorskim lezijama koze; ­ incizije i probatorne ekscizije; ­ temeljna nacela lokalne anestezije 4) Ambulanta za fototerapiju ­ temeljna nacela UV-A i UV-B terapije ­ temeljna nacela terapije laserom 5) Ambulanta za rendgenolosku terapiju ­ indikacije za primjenu zracenja mekim rendgenskim zrakanka (Dermopan)

6) Ambulanta za medicinsku kozmetologiju ­ dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija dermatoza smjestenih na kozmetski prominentnim dijelovima tijela prije svega na licu i vlasistu ­ elektroterapija manjih vaskularnih anomalija ­ krioterapija ­ obrada i lijecenje bolesnika s razlicitim oblicima alopecija i efluvija ­ dermoabrazija 7) Ambulanta za alergologiju, klinicku imunologiju i profesionalne bolesti koze ­ obrada i lijecenje bolesnika s alergijskim i profesionalno uvjetovanim bolestima koze ­ izvoenje testova (epikutani, intradermalni, prick, serateh, »in vitro« dijagnostika alergijskih bolesti) ­ hiposenzibilizacija, terapija soka ­ obrada i lijecenje bolesnika s promjenama koze uvjetovanih utjecajima okoline ­ izradba strucnih misljenja iz podrucja dermatoloske alergologije ­ obrada i lijecenje bolesnika s medikamentoznim reakcijama i s reakcijama za kontrastna sredstva 8) Ambulanta za flebologiju ­ dijagnosticki postupci za prepoznavanje poremeaja periferne venske i arterijske cirkulacije ­ kompresijska terapija poremeaja venske cirkulacije donjih udova ­ skereozacija manjih varikoziteta ­ terapija ulkus kruris 9) Ambulatna za andrologiju ­ anamneza androloskih bolesnika ­ pretrage ejakulata (fizikalna, mikroskopska, diferencijalni permiocitogram, biokemijska i mikrobioloska pretraga) ­ dijagnostika varikokele ­ indikacije za biopsiju testisa ­ indikacije za operativnu terapiju i psihoterapiju androloskih bolesnika 10) Ambulanta za plasticnu kirugiju ­ odstranjenje veih tumorskih tvorbi ukljucujui i razlicitih patoloskih tvorbi na prstima ­ vrste transplantata ­ provodna i regionalna anestezija 11) Ambulanta za proktologiju ­ dijagnostika, diferencijalna dijagnostika i terapija bolesti analnog i perianalnog podrucja ­ proktoskopija 12) Laboratorij za mikrobiologiju i virusologiju ­ mikrobioloska i virusoloska dijagnostika bolesti koze ­ mikrobioloska dijagnostika nespecificnih uretritisa ­ uzimanje bioloskog materijala za pretrage 13) Laboratorij za dermatohistopatologiju i elektronsku mikroskopiju koze ­ indikacija za dermatohistopatolosku pretragu ­ izbor promjena za probatornu eksciziju ­ slanje materijala na pretragu ­ vrijednosti dermatohistopatoloske dijagnostike ­ mogunosti elektronskomikroskopske pretrage u dijagnostici nekih bolesti koze

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 79

14) Laboratorij za klinicku imunologiju, serologiju i imunofluorescentnu dijagnostiku ­ interpretacije nalaza najvaznijih pretraga u dijagnostici bolesti vezivnog tkiva ­ seroloska dijagnostika venericnih bolesti ­ direktna i indirektna metoda imunofluorescentne pretrage 15) Laboratorij za mikologiju i parazitologiju ­ nativni preparat i kultura na gljive ­ najcese parazitoloske pretrage Vrsta i broj dijagnostickih i terapijskih zahvata koje specijalizant mora izvrsiti u tijeku 4-godisnje specijalizacije pod nadzorom i samostalno. Vrsta Pod nadzorom Samostalno Ukupno 1. Mikroskopski dokaz gonokoka u razmazu (Metilensko modrilo) 20 10 30 2. Nativni preparat na trichomonas vaginalis 20 10 30 3. Treponema palida u tamnom polju 5 5 10 4. Nativni preparat na gljive (KOH) 20 10 30 5. Parazitoloska pretraga na acarus 20 10 30 6. Probatorna ekscizija 150 50 200 7. Mali kirurski zahvat (Odstranjenje manjeg tumora) 80 30 110 8. Elektrokoagulacija 40 10 50 9. Termokauterzija 40 10 50 10. Krioterapija 80 10 90 11. Provoenje fototerapije (UVA, UVB) 30 10 40 12. Provoenje terapije dermopanom 15 10 25 13. Dermoabrazija (manjih povrsina) 10 5 15 14. Epikutani test 20 10 30 15. Prick test 20 10 30 16. Scratch test 20 10 30 17. Izradba misljenja o alergijskim dermatozama 10 5 15 18. Izradba misljenja o profesionalnim bolestima koze 10 5 15 19. Sklerozacija 20 10 30 Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije pohaati poslije diplomsku nastavu iz dermatologije i venerologije ­ 2 semesta i poloziti propisane ispite.

­ stei osnovna iskustva u prenatalnoj dijagnostici i prevenciji nasljednih dermatoza; ­ priprema djece navedenog uzrasta za dijagnosticke pretrage

2. KLINIKA ZA PEDIJATRIJU (Odjel za dojencad s kazuistikom iz podrucja gastroenterologije, pulmologije, klinicke imunologije, genetike metabolickih bolesti i neurologije); ­ anamneza i pregled djeteta od novoroenacke dobi do adolescencije, ukljucivsi i procjenu tjelesnog i psihomotornog razvitka; ­ uzimanje uzorka krvi, mokrae i cerebrospinalnog likvora za pretrage; ­ intravenska primjena medikamenata i postavljanje trajne intravenske infuzije) ­ osnova reanimacije vitalno akutno ugrozenog djeteta (masaza srca, umjetno disanje); ­ priprema djece svih uzrasta za slikovne dijagnosticke pretrage, ultrazvuk, rendgen, radioizotopi, magnetska rezonancija, endoskopija, punkcija i sl.; Obvezan je poslijediplomski studij iz »Klinicke pedijatrije« u trajanju od 2 semestra i polozeni propisani ispiti. 13b. DERMATOLOSKA ONKOLOGIJA Plan Jedinica za telegama terapiju i terapiju linearnim akceleratorom 3 mjeseca Jedinica za onkologiju i lijecenje kemoterapijom 6 mjeseci Jedinica za intersticijalnu i brahiterapiju 3 mjeseca Jedinica za plasticnu kirurgiju 1 mjesec Jedinica za otorinolaringologiju 1 mjesec Jedinica za terapiju tumora koze Klinike za kozne i spolne bolesti 6 mjeseci Jedinica za dermatohistopatologiju Klinike za kozne i spolne bolesti 1 mjesec i 15 dana Jedinica za opu patologiju 15 dana

Poslijediplomski studij iz Onkologije Program 1, 2 i 3. ­ usvajanje znanja i vjestina u postavljanju indikacija i provoenju gore navedenih terapijskih metoda kod posebnih oblika tumora i limfoma koze; 4. ­ dermatokirurski pristup lijecenju epitelnih i mezodermalnih benignih i malignih tumora koze, na kozmetoloski prominentnim lokalizacijama, na prstima, te u podrucju vanjskog spolovila, suvremeni dermatokirurski pristup pigmentnim tumorskim lezijama koze, temeljne spoznaje o transplantatima koze 5. ­ dermatokirurski pristup benignim i malignim tumorima koze u podrucja uha i nosa, primjena lasera u terapiji nekih tumora koze i sluznica 6. ­ usvojenje znanja i vjestina u provoenju svih oblika fototerapije (PUVA, UVB, RE-PUVA), usvajanje znanja i vjestina u terapiji najcesih tumora i limfoma koze dermopanom, pristup terapiji tumora koze primjenom krioterapije i elektrokoagulacije, ekscizije manjih benignih i malignih tumora koze te pigmentiranih tumorskih lezija koze

UZE SPECIJALIZACIJE DERMATOLOGIJE I VENEROLOGIJE jesu: a) PEDIJATRIJSKA DERMATOLOGIJA b) DERMATOLOSKA ONKOLOGIJA Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godisnjih odmora. 13a. PEDIJATRIJSKA DERMATOLOGIJA Plan 1) Klinika za kozne i spolne bolesti (Odjel za bolesti djece) 16 mjeseci 2) Klinika za pedijatriju 6 mjeseci Poslijediplomski studij iz klinicke pedijatrije Program 1. KLINIKA ZA KOZNE I SPOLNE BOLESTI ­ 16 mjeseci Odjel za bolesti djece) ­ Usvajanje znanja i vjestina u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici i terapiji onih bolesti koze, koje su najcese u uzrasta 0-16 godina;

STRANICA 80 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

7 ­ usvajanje znanja i vjestina u histoloskoj dijagnostici najcesih malignih i benignih epitelnih i mezodermalnih tumora koze, te pigmentnih tumorskih lezija koze 8 ­ usvajanje temeljnih spoznaja u imunopatoloskoj i elektronsko mikroskopskoj dijagnostici limfoma koze 9. poslijediplomski studij iz Onkologije, (2 semestra) i polozeni propisani ispiti.

14. Naziv specijalizacije: FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine 2 mjeseca fizikalne medicine i rehabilitacije 1 mjesec reumatologije KLINIKA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU, REHABILITACIJSKI CENTRI, FIZIJATRIJSKl ODJELI I AMBULANTA 24 mjeseca CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU 1 mjesec BAZICNE KLINICKE SPECIJALNOSTI 13 mjeseci GODISNJl ODMORI 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca interne medicine: ­ upoznati se s anamnezom, statusom, epidemiologijom, patologijom, dijagnostikom, diferencijalnom dijagnostikom i lijecenjem kardioloskih, nefroloskih, hepato-enteralnih i plunih bolesti. ­ 2 mjeseca fizikalne medicine i rehabilitacije: ­ upoznati se s postupcima fizikalne medicine i tehnikama u rehabilitaciji neuroloskih, plunih, reumatskih, kardiovaskularnih bolesnika, ozljedama lokomotornog sustava, amputacijama i pomagalima, spinalnim i cerebro-vaskularnim ozljedama. ­ 1 mjesec reumatologije: ­ upoznati se s osobitostima anamneze, statusa lokomotornog sustava te pojedinim reumatskim bolestima. Program specijalizacije:

sera 5 aplikacija Akupresura 2 aplikacije Elektrostatus 3 odreivanja Kronaksimetrija 3 odreivanja IT ­ krivulja 3 odreivanja Procjena prognoze onesposobljene i hendikepirane osobe i potreba za fizioterapijom, radnom terapijom, socijalnom vokacijskom rehabilitacijom 3 odreivanja. Rehabilitacija osoba s amputacijom ekstremiteta ­ 3 mjeseca Pomagala, s posebnim osvrtom na proteze. Privremena proteza. Radna terapija. Bandaziranje i formiranje bataljka: Kineziterapija. (kola hodanja. Psiholoski, socijalni i profesionalni problemi u rehabilitaciji osoba s amputacijama. Potrebne vjestine: ­ Propisivanje povremenih ili jednostavnijih trajnih pomagala 10 propisivanja ­ Izrada i primjena rasteretnih udlaga: 2 aplikacije ­ Bandaziranje bataljka 3 bandaziranja ­ Primjena funkcionalne elektricne stimulacije 2 aplikacije. Nakon zavrsenog staza polaze se kolokvij.

Rehabititacija postreumatskih promjena ekstremiteta ­ 2 mjeseca Mjerenje opsega, osovina i duzina ekstremiteta. Mjerenje opsega pokreta u zglobu. Mjerenje misine snage. Elektrostimulacija pareticne muskulature. Rasteretne stabilizirajue i dinamicke udlage. Kineziterapija. Ostale metode fizioterapije. Alternativni rekonstrukcijski operativni zahvati. Potrebne vjestine: ­ Misini manualni test 3 mjerenja ­ Mjerenje opsega pokreta u zglobovima 3 mjerenja ­ Mjerenje nagiba zdjelice, duzine i opsega ekstremiteta po 10 mjerenja Nakon zavrsenog staza polaze se kolokvij. Rehabilitacije ozljeda kraljesnicne mozdine ­ 3 mjeseca Klinicka, radioloska i elektrodijagnosticka procjena visine ozIjede. Prevencija dekubitusa. Urodinamska obrada. Kineziterapija. Terapija spazma. Terapija bolova. Rehabilitacija seksualnih funkcija i funkcija sfinktera. Funkcionalne elektricne ortoze. Kolica. Prilagoeni automobil. Radna terapija. Invalidski sport. Rekonstruktivni operacijski zahvati. Psiholoska, socijalna i profesionalna rehabilitacija. Potrebne vjestine: ­ Evaluacija invalidnosti (Barthelov indeks) 5 odreivanja ­ Intermitentna cista kateterizacija 2 kateterizacije Nakon zavrsenog staza polaze se kolokvij Rehabilitacija kraniocerebralnih ozljeda i cerebrovaskularnih inzulta ­ 3 mjeseca Klinicka ocjena intenziteta i prosirenosti motorickih ispada Procjena i kategorizacija senzornih, kognitivnih emocionalnih i bihevioralnih poremeaja. Kineziterapija motorickih ispada. Osnove psihologijskog i logopedijskog tretmana ispada kognitivnih, senzornih i emocionalnih poremeaja. Terapija spasticiteta. Ortoze i druga pomagala. Radna terapija. Socijalna i profesionalna rehabilitacija. Potrebne vjestine : ­ Funkcionalna evaluacija (Barthelov indeks) 5 odreivanja ­ Testiranje kognitivnih funkcija (LOTCA) 2 testiranja Nakon zavrsenog staza polaze se kolokvij.

FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 24 mjeseca Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, fizijatrijski odjel i ambulanta 6 mjeseci (od toga Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 3 mjeseca) Fizijatrijski pregled, dijagnostika invalidnosti, elektrodijagnostika. Primjena fizikalnih metoda u lijecenju i rehabilitaciji posebno iza ozljeda, sportskih ozljeda, bolesti i operacija na lokomotornom sustavu. Radna terapija u rahabilitaciji. Edukacijske vizite. Konzultacijski pregledi i evaluacije. Klinicki sastanci. Interpretacija radioloskih i drugih nalaza u fizikalnoj i rehabilitacijskoj medicini. Potrebne vjestine: Fizijatrijski pregled i ocjena nesposobnosti 5 odreivanja. Propisivanje fizioterapije na temelju medicinske dijagnoze i fizijatrijskog pregleda 5 propisivanja Aplikacija TENSA 2 aplikacije Aplikacija la-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 81

Rehabilitacija kronicnih neuroloskih bolesti ­ 1 mjesec Rehabilitacijski postupci u rehabilitaciji misine distrofije, ataksije, parkinsonizma, multiple skleroze, kronicnih degenerativnih bolesti donjeg motornog neurona. Rehabilitacija djece s cerebralnom kljenuti ­ 3 mjeseca Specificnosti fizikalne terapije djecje dobi. Defektoloski pristup u edukaciji djeteta i okoline, posebno roditelja. Potrebne vjestine: ­ Procjena motoricke zrelosti novoroenceta 2 testiranja Nakon zavrsenog staza polaze se kolokvij. Rehabilitacija kronicnih reumatskih bolesnika ­ 3 mjeseca Kontrakture, deformiteti i ankiloza kao posljedica strukturnih promjena zgloba i kraljesnice. Specificnosti kineziterapije i fizioterapije upalnih i degenerativnih reumatskih bolesti. Reumatoidni artritis. Ankilozantni spondilitis. Pomagala. Hestorativni operativni zahvati. Potrebne vjestine: ­ Mjerenje opsega pokreta zgloba i misine snage po 5 mjerenja ­ Ocjena strukturnih promjena u artritisu po 5 mjerenja ­ Ocjena funkcionalne sposobnosti u artritisu i spondilitisu po 5 mjerenja Nakon zavrsenog staza polaze se kolokvij. CENTAR ZA PROFESlONALNU REHABILITACIJU ­ 1 mjesec Principi ocjene preostale radne sposobnosti i profesionalne orijentacije. Psiholoski problemi osobe na profesionalnoj rehabilitaciji. Metodologija profesionalne rehabilitacije i zaposljavanja invalida. BAZICNE KLINICKE SPECIJALNOSTI ­ 13 mjeseci Interna medicina ­ 3 mjeseca Kardiologija: Hipertenzija, stenokardija, insuficijencija miokarda. Infarkt miokarda. Postinfarktno stanje. Rehabilitacija nakon infarkta. Ateroskleroza, M. Burger Pulmologija Astma, kronicni bronhitis, pluna fibroza Rehabilitacija osoba sa smanjenim vitalnim kapacitetom te opstruktivnim bolestima bronha i plua. Klinicka imunologija: sistemske bolesti veziva, vaskulitis, amiloidoza, alergija i anafilaksija. Nefrologija: Nefritisi. Uloga bubrega u hipertenziji. Najvazniji klinicki entiteti u gastroenterologiji, hematologiji i endokrinologiji. Potrebne vjestine: ­ Interpretacija imunoloskih i HLA nalaza 5 interpretacija ­ Interpretacija nalaza urina i parcijalnih bubreznih funkcija 5 interpretacija ­ Interpretacija najvaznijih EKG promjena 3 interpretacije ­ Interpretacija ultrazvucne i pletizmografske pretrage arterija na ekstremitetima 2 interpretacije ­ Interpretacija nalaza respiratornih funkcija 2 interpretacije REUMATOLOGIJA ­ 3 mjeseca Upalne reumatske bolesti. Metode dijagnostike artritisa. Metode evaluacije artritisa. Degenerativne bolesti kraljesnice i vertebrogeni bolni sindromi.

Artroze. Ekstraartikularni reumatizam Farmakoterapija reumatskih bolesti. Laboratorijski i radioloski nalazi u reumatskim bolestima Potrebne vjestine: ­ Ocjena upalne aktivnosti 2 odreivanja ­ Interpretacija radioloskih nalaza 2 odreivanja ­ Interpretacija laboratorijskih nalaza 2 odreivanja

NEUROLOGIJA ­ 3 mjeseca Bolesti centralnog zivcanog sustava. Bolesti misia. Bolesti donjeg motornog neurona. Elektroneuromiografija. Periduralne i epiduralne. Infiltracije. Cerebrovaskularni inzulti. Radikularne lezije. Polineuropatija. Terapija spasticiteta. Ekstrapiramidni sindromi, dijagnostika i terapija poremeaja sfinktera i seksualnih funkcija. Potrebne vjestine: ­ Neuroloski pregled 3 pregleda NEUROKIRURGIJA ­ 1 mjesec Komocija i kontuzija mozga. Paraplegija i tetraplegija. Tumori mozga i lene mozdine. ORTOPEDIJA ­ 2 mjeseca Kongenitalne mane i mane u razvoju. Prevencija i lijecenje sekundarne artroze. Ultrazvucna dijagnostika bolesti i ozljeda zglobova. Artroskopska biopsija i terapija. Sinovijektomije. Aloartroplastike. Prevencija nesposobnosti. MEDIClNSKA PSIHOLOGIJA ­ 1 mjesec Psiholoski problemi invalidne osobe i zrtava rata ili katastrofe Postreumatski stresni sindromi. Kognitivni testovi, testovi emocionalnog stanja, projekcijski testovi Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati poslijediplomski studij iz fiz medicine i rehabilitacije od 2 semestra i poloziti propisane ispite. UZA SPECIJALIZACIJA FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE je 14a. REUMATOLOGIJA Trajanje uze specijalizacije: 24 mjeseca (2 mjeseca godisnji odmori) Plan: Reumatologija 8 mjeseci Interna medicina 11 mjeseci Pedijatrija 1 mjesec Dermatologija 15 dana Okulistika 15 dana Radiologija 15 dana lmunoloski i HLA laboratorij 15 dana Tijekom uze specijalizacije predviena je institucija mentora te poslijediplomska nastava iz reumatologije (2 semestra) i polozeni propisani ispiti. Nakon veih cjelina polaze se kolokvij.

STRANICA 82 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

PROGRAM: REUMATOLOGIJA ­ 8 mjeseci Rad na klinickom odjelu gdje se pod kontrolom mentora vodi dijagnosticka obrada i terapija 4-5 bolesnika. Jedanput tjedno rad u reumatoloskoj ambulanti. Aktivno ucese na klinickim sastancima Potrebno se upoznati s ucestaloscu, znacenjem. dijagnostikom i lijecenjem upalnih i degenerativnih bolesti zglobova, kraljesnice i vanzglobnog tkiva. Metodologija pregleda lokomotornog sustava. Dijagnostika artritisa. Sinovijalna tekuina. Patohistologija sinovijske membrane. Reumatoidni artritis, Feltyjev i Caplanov sindrom. Seronegativni spondartritisi (ankilozantni, Reiter, psorijaticni i reaktivni spondartritis). Kristalima uzrokovani artritisi: giht, pirofosfatna artropatija i drugi. Polimijalgija reumatika i gigantocelularni artritis. Infekcijski artritisi, Lajmske bolesti i AIDS. Degenerativne bolesti kraljesnice, zglobova i vanzglobnog tkiva. Pomone pretrage u dijagnostici artritisa, posebno artoscintigrafija. artrotermografija, ultrazvucna dijagnostika i MR. Potrebne vjestine: Lokalne infiltracije zglobova 20 infiltracija Evaluacija aktivnosti artritisa 30 odreivanja Evaluacija kraljesnice u ankilozantnom spondilitisu 10 odreivanja Interpretacija radioloskih promjena 20 interpretacija Interpretacija artroscintigrama 5 interpretacija Diferencijalna dijagnostika kristala u sinovijalnoj tekuini 5 odreivanja Kolokvij

RADIOLOGIJA ­ 14 dana Upoznavanje s metodologijom radioloskog prikaza kostiju i zglobova Analiza i interpretacija radioloskih promjena kostiju i zglobova, posebno onih u reumatskim bolestima. IMUNOLOSKI I HLA LABORATORIJ ­ 14 dana Metode elektroforeze, imunoelektroforeze, seroloski testovi za reumatoidni faktor. Metode odreivanja autoimunih antitijela Imunofenotipizacija stanica. HLA tipizacija. Napomena: Ovaj program usklaen je s programom uze specijalizacije iz reumatologije nakon zavrsene specijalizacije iz interne medicine.

15. Naziv specijalizacije: RADIOLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 1 mjesec dijagnostike respiratornog, kardiovaskularnog i limfnog sustava 1 mjesec dijagnostike lokomotornog sustava 2 mjeseca dijagnostike urotrakta 1 mjesec neurologije 1 mjesec dijagnostike hepatobilijarnog trakta OPA RADIOLOGIJA 2 mjeseca RADIOLOGIJA TORAKSA, KARDIO-VASKULARNOG I LIMFNOG SUSTAVA 11 mjeseci RADIOLOGIJA UROGENITALNOG SUSTAVA 6 mjeseci RADIOLOGIJA OSTEOARTIKULARNOG SUSTAVA 6 mjeseci NEURORADIOLOGIJA S RADIOLOGIJOM GLAVE I VRATA 3 mjeseca RADIOLOGIJA PROBAVNOG I HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA 10 mjeseci GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Program specijalizacije: Specijalizacija se sastoji od 2 dijela, ope radiologije koja je zamisljena kao uvod u radiologiju, upoznavanje sa sredinom, radnim procesom, dijagnostickom metodologijom te osnovama nastanka RTG zraka, zastite i fotografskog postupka. Drugi dio obuhvaa klinicka radiologija koja se provodi po sustavima. Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 1 mjesec dijagnostike respiratornog kardiovaskularnog i limfnog sustava Plan: Magnetna rezonancija PROGRAM: 1. Indikacija za MR prednjeg, srednjeg i straznjeg medijastinuma 2. Indikacija za MR srca 3. Tehnike izvoenja pregleda 4. Upalni i tumorski procesi te nacin analize limfnih cvorova

INTERNA MEDICINA ­ 11 mjeseci Od toga na Klinickoj imunologiji 3 mjeseca, na nefrologiji i pulmologiji po 2 mjeseca te po 1 mjesec na kardiologiji, gastroenterologiji, hematologiji i endokrinologiji. Za vrijeme staza treba se upoznati s ekstraartikularnim promjenama unutrasnjih organa u reumatskim bolestima, njihovim klinickim i laboratorijskim manifestacijama te diferencijalnom dijagnozom prema drugim internistickim bolestima. Aktivno sudjeluje u klinickoj obradi bolesnika na vizitama, klinickim i klinicko-radioloskim sastancima. Posebno se mora upoznati s djelovanjem imunskog sustava, sustava tkivne histokompatibilnosti, prirodnom otpornosu, organizacijom stanicne imunosti, regulacijom imunskog odgovora, pojavama alergije i asfiksije. Sistemski eritematozni lupus; Sjogrenova bolest, sistemska skleroza, polimiozitis, sindromi preklapanja, vaskulitisi, autoimune bolesti stitnjace i drugih endokrinih zlijezda. Interpretacija i znacenje pojedinih imunoloskih laboratorijskih promjena. Kolokvij PEDIJATRIJA ­ 1 mjesec Klinicke i laboratorijske osobitosti reumatskih bolesti djecje dobi s posebnim naglaskom na reumatsku vruicu i juvenilni kronicni poliartritis. DERMATOLOGIJA ­ 14 dana Diferencijalna dijagnoza koznih promjena u reumatskim bolestima s posebnim osvrtom na dijagnozu psorijaticnih promjena. Indikacije za biopsiju koze. Domet i znacenje histoloskih promjena i direktne imunofluorescencije. Medikamentozni egzantemi. OKULISTlKA ­ 14 dana Diferencijalna dijagnoza promjena retine, uveje i prednje komore s posebnim osvrtom na promjene u reumatskim bolestima i kod lijecenja antireumaticima.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 83

5. Odreivanje stupnja uznapredovalosti malignih procesa 6. MR prikaz aorte ­ 1 mjesec dijagnostike lokomotornog sustava Plan: Magnetna rezonancija PROGRAM: 1. Indikacije za pregled kosti i zglobova 2. Tehnika izvoenja pregleda ramenog, koljenskog i skocnog zgloba te misia i tetiva i hrskavica 3. Traumatski, upalni, degenerativni i tumorski procesi te mogunost razlikovanja benignih od malignih procesa 4. Sportske ozljede ­ 2 mjeseca dijagnostike urotrakta Plan: Magnetna rezonancija PROGRAM: 1. Indikacije za pregled organa male zdjelice i dojke 2. Tehnika pregleda mokranog mjehura, prostate, jajnika, uterusa i dojke 3. Upalni i tumorski procesi organa u maloj zdjelici i dojki 4. Odreivanje stupnja uznapredovalosti malignih procesa ­ 1 mjesec neurologije Plan: Magnetna rezonancija PROGRAM: 1. Indikacije za pregled mozga i kraljeznicne mozdine 2. Funkcionalna analiza mozga 3. Tehnika snimanja MR 4. Prikaz ekstra i intrakranijskih krvnih zila ­ 1 mjesec dijagnostike hepatobilijarnog trakta Plan: Magnetna rezonancija PROGRAM: 1. Indikacije za pregled jetre i gusterace 2. Tehnika snimanja 3. Upalni i tumorski procesi 4. Nacin prepoznavanja benignih i malignih procesa

Kontrastna sredstva za peroralnu i parenteralnu primjenu. Opasnost primjene kontrastnih sredstava i postupci pri reakciji na kontrastna sredstva VJESTINE: Praenje rada u snimaoni i sudjelovanje pri izvoenju standardnih i specijalnih snimki te pri izvoenju kontrastnih pretraga (i. v. urografija, i. v. biligrafije). Prisustvovanje dijaskopskim pregledima torakalnih organa i probavnog trakta. BROJ: Prisustvovanje izvoenju najmanje 100 standardnih i specijalnih snimki, 30 dijaskopskih pregleda i 50 kontrastnih pretraga (i. v. urografija, i. v. biligrafija, cistografije, angiografije, flebografije i limfografije). Ad. 2. Radiografski proces. Rendgenski film. Folije za skraenje ekspozicije. Kasete. Rad u tamnoj komori. Standardno razvijanje eksponiranog rendgenskog filma. Automatske tamne komore. Artefakti na rendgenskom filmu. Pohranjivanje neeksponiranih rendgenskih filmova. Kolokvij

OPA RADIOLOGIJA ­ 2 mjeseca PLAN 1) BORAVAK U SNIMAONAMA I DIJAGNOSTIKAMA S DIJASKOPIJOM ­ 1 mjesec i na dan 2) BORAVAK U TAMNOJ KOMORI ­ 7 dana PROGRAM :

Ad. 1. Vrste zracenja koje se koriste u medicini. Svojstva rendgenskog zracenja. Sredstva za osobnu zastitu osoblja koje radi u zoni inozirajuceg zracenja. Princip rada rendgenskog ureaja. Dijelovi rendgenskog ureaja. Vrste rendgenskog ureaja. Ureaji za ehografiju, CT. MR i DSA.

RADIOLOGIJA TORAKSA, KARDIOVASKULARNOG I LIMFNOG SUSTAVA ­ 11 mjeseci PLAN 1) KONVENCIONALNE RADIOLOSKE PRETRAGE 4 mjeseca 2) INTERVENCIJSKA TORAKALNA RADIOLOGIJA 15 dana 3) DJECJA TORAKALNA RADIOLOGIJA 15 dana 4) UZV 15 dana 1 mjesec 5) CT 15 dana 6) MR 7) VASKULARNA RADIOLOGIJA 4 mjeseca PROGRAM Ad.1. Patoloske promjene mekih cesti i skeleta toraksa, te pleure i osita, razlikovanje bolesti bronha, prepoznavanje alveolarnog intersticijskog patoloskog uzorka, prepoznavanje nespecificne i specificne upale, prepoznavanje benignih i malignih primarnih tumora te sekundarnih tumora, prepoznavanje patologije prednjeg, srednjeg i straznjeg medijastinuma, normalni nalaz srca, aortalno, mitralno, pulmonalno i miopatsko srce, prepoznavanje srcanih santova i transpozicije krvnih zila. VJESTINE Konvencionalna i visokovoltazna tehnika prikaza torakalnih organa, sumacijske snimke toraksa u 2 smjera, stojei iz profila s barijem, tomografija plua i medijastinuma u sagitalnoj i frontalnoj ravnini, dijaskopija uz ciljane snimke plua, kimografija srca i jednjaka, bronhografije, prikaz limfnog sustava u toraksu. BROJ Klasicne snimke toraksa s tomogramima u 2 smjera 100 Bronhografija 10 Kimografija 10 Ad. 2. Indikacije za perkutanu punkciju toraksa i endoskopsku manipulaciju u toraksu.

STRANICA 84 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

VJESTINE Perkutana punkcija toraksa. BROJ Pod kontrolom dijaskopije 5 Pod kontrolom ultrazvuka 5 Ad. 3. Specificnost snimanja toraksa u djece, analiza patologije djece do 14 godina. BROJ 10 Ad. 4. Indikacije i tehnika pregleda, uocavanje malih izljeva, odnos periferije plua i stijenke toraksa, odreivanje dubine lezije, analiza srcanih supljina i zalistaka u realno vrijeme. BROJ 10 Ad. 5. Indikacije tehnika snimanja, analiza hilusa intersticija i krvnih zila, analiza subpleuralnog prostora i pleure. BROJ 20 Ad. 6. Indikacija i tehnika snimanja medijastinuma i plua, upalne traumatske i tumorske promjene, analiza luka aorte i ogranaka analiza organa u medijastinumu. BROJ 10 Ad. 7. PLAN 1. upoznavanje teoretskih osnova angiografske tehnologije i dijagnostike 10 dana 2. asistencija pri izvoenju angiografskih pregleda 10 dana 3. samostalno izvoenje angiografskih pregleda pod kontrolom angioradiologa 4. asistencija kod izvoenja intervencijskih procedura u vaskularnoj radiologiji 14 dana PROGRAM Ad.1. Upoznavanje s osnovama tehnologije angiografskih aparata, elementi za kateterizaciju krvnih zila (punkcijske igle, vodici, osnovni lipovi katetera, dilatatori, uvodnice, premedikacija bolesnika, neposredna priprema bolesnika za izvoenje angiografije). Ad. 2. Tehnika punkcije, angiografski pristupi (transfemolarni, translumbalni, transbrahijalni, venske punkcije) tehnika selektivnih i neselektivnih kateterizacija, angiografski programi, angiografske procedure nakon izvrsenog pregleda, angiografske komplikacije. Ad. 3. Angiografska obrada torakalne i abdominalne aorte te selektivna kateterizacija supraaortalnih grana, kongenitalne anomalije, aneurizme torakoabdominalne aorte, trauma, okluzivna bolest. VJESTINE Transfemoralni i transbrahijalni pristup, angiografska obrada torakalne i abdominalne aorte metodama pregledne angiografije, selektivna kateterizacija supraaortalnih grana BROJ 20 Angiografska obrada bolesti donjih i gornjih ekstremiteta, arterijska arteriosklerotska okluzivna bolest, obliterirajui endarteritis, tromboembolije, vazospasticne bolesti, aneurizme, a. v. malformacije, dijagnosticka evaluacija nakon kirurske operacije VJESTINE Pregledna i selektivna angiografija

BROJ 20 Angiografije jetre, slezene, zeluca, gusterace i portalnog venskog sustava, tumori jetre i gusterace, okluzivne bolesti visceralnih arterijskih grana, aneurizme, krvarenja iz probavnog sustava, portalna hipertenzija, renalna angiografija, renovaskularna hipertenzija. VJESTINE Abdominalne angiografije, selektivne angiografije, celijacne arterije i gornje mezentericne arterije, indirektne portografske metode, realna angiografija, uzimanje venskih uzorka. BROJ 20 Flebografska obrada donjih i gornjih ekstremiteta, gornje i donje suplje vene, tromboembolicke bolesti, pluna embolija. VJESTINE: Flebografija 20 BROJ 10 Asistencija kod intervencijske vaskularne radiologije, osnovi angioplastickih metoda, aplikacija endovaskularnih stentova kavalnih filtera, intraarterijska fibrinoliza Kolokvij

RADIOLOGIJA UROGENITALNOG SUSTAVA ­ 6 mjeseci PLAN 1) KONVENCIONALNE KONTRASTNE PRETRAGE 3 mjeseca 2) ULTRAZVUK 1 mjesec 3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec 4) MAGNETSKA REZONANCIJA BUBREGA I MALE ZDJELICE 1 mjesec PROGRAM Ad.1. Nativna snimka abdomena; i.v. urografija indikacije i metoda pregleda, malformacije, trauma, opstruktivna uropatija, nespecificne i specificne upale, benigni i maligni tumori, cistografija (indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, upalne promjene, tumori), retrogradna mikcijska cistografija, (refluks i nacin stupnjevanja, indikacije i metoda izvoenja), retrogradna pijelografija, indikacije i metode izvoenja, interpretacija nalaza, uretrocistografija (indikacije, nacin izvoenja, anomalije, upalni procesi). VJESTINE i. v. urografija, retrogradna pielografija, cistografija, mikcijska cistografija, uretrocistografija BROJ i. v. urografija 120 retrogradna pijelografija 24 mikcijska cistografija 50 uretrocistografija 10 Ad. 2. Indikacije za ultrazvuk bubrega, prostate i testisa, tehnika izvoenja pregleda, anomalije, upalne promjene, trauma, degenerativne promjene i tumori VJESTINE ultrazvuk bubrega, prostate i testisa BROJ 50 Ad. 3. Indikacije za CT bubrega i organa u maloj zdjelici, tehnika pregleda, anomalije, trauma, upalni procesi, degenerativni procesi, tumori

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 85

VJESTINE CT bubrega, CT mokranog mjehura, CT prostate BROJ 50

PROGRAM

Ad. 4. Indikacije za MR bubrega, prostate, mokranog mjehura, testisa i uterusa, anomalije, trauma, upalne promjene, degenerativne promjene, tumori VJESTINE MR bubrega, MR prostate, MR uterusa, MR testisa BROJ 50 Kolokvij RADIOLOGIJA OSTEOARTIKULARNOG SUSTAVA ­ 6 mjeseci PLAN 1) KONVENCIONALNE PRETRAGE 4 mjeseca 2) ULTRAZVUK 15 dana 3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec 4) MAGNETSKA REZONANCIJA 15 dana PROGRAM Ad. 1. Razvoj i anatomija osteoartikularnog sustava, anomalije, trauma, upalne bolesti (nespecificne, specificne, reumatske), ekspanzivni procesi, endokrine bolesti, nasljedne bolesti, degenerativni procesi VJESTINE artrografija, fistulografija, citoloska punkcija BROJ ocitavanje nalaza 300 artrografija 30 fistulografija 10 citoloska punkcija 10 Ad. 2. Indikacija za UZV, tehnike pregleda, pregled velikih zglobova (kuk, koljeno, rame), pregled kukova kod novoroene djece BROJ 20 Ad. 3. Indikacije za CT, tehnika izvoenja, anomalije, trauma, degenerativni procesi, specificne i nespecificne upale, tumori BROJ 30 Ad. 4. Indikacije za MR, tehnika snimanja zglobova, anomalije, upalni i degenerativni procesi, tumori BROJ 10 Kolokvij NEURORADIOLOGIJA S RADIOLOGIJOM GLAVE I VRATA 3 mjeseca PLAN 1) KONVENCIONALNA I KOMPJUTORIZIRANA NEURORADIOLOGIJA 2 mjeseca. 2) ULTRAZVUK 15 dana 3) MR 15 dana

Ad.1. Cerebralna angiografia (indikacije, metode izvoenja, normalni nalaz, okluzivne bolesti ekstrakranljskih i intrakranijskih krvnih zila, endarteritisi, aneurizme, a.v. malformacije vaskulitis, tumori), osnovi intervencijske angioloske metodologije (dilatacija, embolizacija), spinalna angiografija (a.v. malformacije, upale, tumori). VJESTINE transfemoralna punkcija, transbrahijalna punkcija, direktna punkcija BROJ 60 CT mozga, indikacije, metoda izvoenja, normalni nalaz, anomalije, trauma, upalni i degenerativni procesi, ishemicne i hemoragijske vaskularne lezije subarahnoidalno krvarenje metabolicke bolesti, tumori, hidrocefalus, postoperacijski i postradijski kontrolni pregledi. BROJ 300 CT orbite, lndikacije i tehnika pregleda, anomalije, upale, endokrinoloske bolesti, tumori, trauma. CT hipofize, indikacije, metode pregleda, tumori. CT piramida, indikacije, metode pregleda, upalni procesi, tumori. CT paranazalnih supljina, indikacije, metode pregleda, upale, tumori. CT farinksa, indikacije, metode pregleda, tumori, CT larinksa, indikacije, metode pregleda, tumori. CT zlijezda slinovnica, indikacije, metode pregleda, upale, tumori. BROJ 50 Lumbalna radiokulografija, indikacije, metoda pregleda, normalni nalaz, patologija korijena, patologija diska, adhezivne promjene, malformacije, tumori. Ascendentna mijeloradikulografija, indikacije, metoda izvoenja, normalni nalaz, anomalije, upale, trauma, tumori. Descendentna mijeloradikulografija, indikacije, metoda izvoenja, normalni nalaz, anomalije, upale, trauma, tumori. CT kraljesnice, indikacije, normalni nalaz, degenerativni procesi, trauma, upale, tumori. CT mijelografija, indikacija, metode izvoenja, anomalije, upale, degenerativni procesi, tumori. VJESTINE lumbalna punkcija, lateralna cervikalna punkcija BROJ lumbalna radikulografija 15 ascendentna mijeloradikulografija 10 descendentna mijeloradikulografija 5 CT kraljesnice 15 CT mijelografija 15 Ad. 2. Dopplerova sonografija ekstrakranijskih krvnih zila transkranijski doppler, indikacije, metode pregleda, okluzivne bolesti, aneurizme, spazmi, a.v. malformacije BROJ 20 Ad. 3. Indikacije za MR, metode pregleda, anomalije, trauma, bolesti bijele supstance, tumori, upale, degenerativni procesi.

STRANICA 86 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

BROJ 20 Kolokvij RADIOLOGIJA PROBAVNOG I HEPATOBILIJARNOG SUSTAVA ­ 10 mjeseci PLAN: 1) KONVENCIONALNE RADIOLOSKE METODE 7 mjeseci 2) ULTRAZVUK 2 mjeseca 3) KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA 1 mjesec PROGRAM

jest staziranje na odjelima iz radiologije na kojima se izvode intravaskularne radioloske intervencije. Ovaj dio staziranja traje devet mjeseci. Trei dio predstavlja staziranje na radioloskim odjelima gdje se provode ekstravaskularni zahvati iz intervencijske radiologije. Ovaj dio staza traje osam mjeseci.

Ad. 1. Indikacije za pregled gornjeg dijela probavnog sustava i metode pregleda, akt gutanja, anomalije, upale, trauma i tumori jednjaka, zeluca i duodenuma. Pregled tankog crijeva, indikacije i tehnika izvoenja, anomalije, upale i tumori. Pregled debelog crijeva, indikacije, metodologija, anomalije, upale; tumori. Akutni abdomen, indikacije, metode pregleda. Pregled zucnog mjehura i zucnih vodova, indikacije, tehnika pregleda, anomalije, upalni procesi, degenerativni procesi, tumori. VJESTINE Aplikacija duodenalne sonde, pregled jednjaka, zeluca i duodenuma, enterokliza, pasaze tankog crijeva, irigografija, peroralna kolecistografija i.v. kolecistografija, RCP, primarna i sekundarna kolecistografija. BROJ Pregled jednjaka, zeluca i duodenuma 750 pasaza tankog crijeva 100 enterokliza 20 irigografija 150 peroralna kolecistografija 50 i v. kolecistografija 50 RCP (prisustvovanje) 20 Ad. 2. Indikacije, tehnike pregleda jetre, zucnog mjehura, zucnih vodova, gusterace, gastroduodenalnog trakta, anomalije, upala, tumori. BROJ 30 Ad. 3. Indikacije i metoda izvoenja CT, normalni nalaz, upalne promjene, degeneralivni procesi, litijaza, tumori BROJ 20 Kolokvij Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz radiologije i poloziti propisane ispite. UZE SPECIJALIZACIJE RADIOLOGIJE jesu: a) INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA b) NEURORADIOLOGIJA c) ULTRAZVUK Trajanje uze specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godisnjeg odmora 15a. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA Staziranje je podijeljeno u tri dijela. Prvi dio predstavlja staziranje koje se provodi na klinickim odjelima i traje pet mjeseci. Drugi dio

I. STAZIRANJE NA KLINICKIM ODJELIMA ­ 5 mjeseci Tijekom tog vremena kandidat boravi po mjesec dana na odjelima iz torakalne, abdominalne i vaskularne kirurgije, odjelu iz urologije, te odjelu iz onkologije. Obvezno prisustvuje strucnim skupovima na kojima se donose indikacije za pojedine terapijske zahvate. Boravi u operacijskim dvoranama kako bi se sto bolje upoznao s kirurskim metodama koje zajedno s metodama intervencijske radiologije predstavljaju metode terapijskog izbora. Upoznaje se s neradioloskim dijagnostickim metodama koje su od koristi kod donosenja indikacija za postupke iz intervencijske radiologije. II. INTRAVASKULARNI ZAHVATI IZ INTERVENCIJSKE RADIOLOGIJE ­ 9 mjeseci Ovaj dio staza obuhvaa sljedea izucavanja: 1. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA KOD KRVOZILNIH ZACEPLJENJA A) Perkutana transluminalna angioplastika (PTA) ­ Neinvazivna evaluacija periferne vaskularne bolesti ­ Mehanizam PTA ­ Tehnika PTA ­ Upotreba antikoagulacija kod PTA ­ Praenje rezultata PTA ­ Komplikacije PTA ­ PTA kod stenoticno-okluzivne bolesti terminalne aorte, arterijske zdjelice, femura i koljena, arterija potkoljenica, te arterija gornjih ekstremiteta ­ PTA renalnih arterija ­ PTA u lijecenju abdominalne angine ­ PTA kod stenoza venoznog grana ­ PTA zdjelicnih arterija kod vaskularne impotencije ­ PTA stenoza fistula za hemodijalizu B) Fibrinoliticka terapija ­ Patofiziologija tromboze i fibrinoli ­ Hemostatski mehanizam ­ Fibrinoliticki agensi ­ Indikacije i kontraindikacije za lokalnu primjenu fibrinolitika ­ Laboratorijsko praenje ucinka fibrinolitika ­ Komplikacije fibrinoliticke terapije ­ Lokalna fibrinoliza kod abdominalne aorte i arterija donjih ekstremiteta ­ Fibrinoliticka terapija u kombinaciji s PTA ­ Fibrinoliza kod okluzije graftova ­ Fibrinoliza kod okluzija arterija gornjih ekstremiteta ­ Fibrinoliza kod okluzija fistula za hemodijalizu ­ Fibrinoliza kod okluzije visceralnih arterija ­ Fibrinoliza kod okluzije vena ­ Fibrinoliza kod pulmonalne embolije C) Perkutana aterektomija ­ Indikacije za perkutanu aterektomiju

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 87

­ Mehanizam i tehnika perkutane aterektomije ­ Komplikacije perkutane aterektomije D) Perkutana aspiracijska i rotacijska tromboembolektomija (PATRAT) ­ Indikacije za PAT-RAT ­ Mehanizam i tehnika PAT-RAT- a ­ Upotreba fibrinolitika kod PAT-RAT-a ­ Komplikacije PAT-RAT-a E) Metalne iilne proteze u lijecenju krvozilnih stenoticno okluzivnih bolesti ­ Tipovi proteza ­ Mehanizam i tehnika perkutanog postavljanja zilnih proteza ­ Indikacije za intraarterijalnu primjenu ­ Indikacije za intravenoznu primjenu ­ Komplikacije metalnih proteza

­ angiografske embolizacijske tehnike i izbor katetera

III. EKSTRAVASKULARNI ZAHVATI IZ INTERVENCIJSKE RADIOLOGIJE 8 mjeseci 1. PERKUTANE BIOPSIJE 2. PERKUTANA DRENAZA TEKUIH NAKUPINA A) Perkutana drenaza tekuih nakupina toraksa B) Perkutana drenaza tekuih nakupina abdomena 3. PERKUTANE URORADIOLOSKE INTERVENCIJE A) Perkutana nefrostoma B) Anterogradno postavljanje ureteralne proteze C) Perkutana transluminalna dilatacija stenoza uretera D) Perkutana sklerozacija ciste bubrega E) Perkutano vaenje konkremenata kanalnog sustava bubrega F) Retrogradna transureteralna dilatacija prostate balonskim kateterom 4. PERKUTANE HEPATOBILIJARNE INTERVENCIJE A) Perkutana transhepatalna cholangiografija (PTC) ­ Indikacije i kontraindikacije za PTC ­ Tehnika PTC-a ­ vodena dijaskopijom ­ vodena ultrazvukom ­ Komplikacije kod PTC-a B) Perkutana drenaza zucnih vodova ­ Materijal za perkutanu drenazu zucnih vodova ­ Indikacije i kontraindikacije za perkutanu drenazu zucnih vodova ­ Tehnika perkutane drenaze zucnih vodova ­ vanjska drenaza ­ vanjsko-unutranja drenaza ­ unutrasnja drenaza ­ plasticna proteza ­ metalna proteza ­ Komplikacije perkutarke drenaze zucnih puteva C) Perkutano lijecenje bilijarnih striktura ­ Materijal za dilataciju bilijarnih striktura ­ Tehnika dilatacije bilijarnih striktura ­ Komplikacije dilatacije bilijarnih striktura D) Perkutano odstranjivanje ostatnih zucnih konkremenata kroz fistulozni kanal »T« drena ­ Materijal za ekstrakciju ostatnih konkremenata ­ Tehnika ekstrakcije ­ Uzroci neuspjeha ekstrakcije ­ Komplikacije ekstrakcije ostatnih konkremenata E) Perkutana sklerozacija simpleks cista jetre ­ Tehnika pristupa cisti jetre ­ Ultrazvuk ­ Kompjutorizirana tomografija ­ Sklerozirajui agensi ­ Komplikacije sklerozacije ciste jetre F) Perkutano lijecenje ehinokok cista jetre. ­ Tehnika pristupa cisti ­ Tehnika sklerozacije ehinokok ciste jetre ­ Sklerozirajua sredstva

2. FILTER DONJE SUPLJE VENE ­ Flebografija i anomalije donje suplje vene ­ Indikacije za postavljanje filtera donje suplje vene ­ Vrste filtera ­ Tehnika i putevi postavljanja trajnih i privremenih filtera ­ Komplikacije 3. ODSTRANJENJE INTRAVASKULARNIH STRANIH TIJELA ­ Tehnika odstranjenja intravaskularnih stranih tijela ­ Uzroci neuspjeha kod odstranjenja stranog tijela ­ Komplikacije kod odstranjenja stranog tijela 4. TRANSJUGULARNI INTRAHEPATICKI PORTOSISTEMSKI SHUNT (TIPS) ­ Radioloska dijagnostika portalne hipertenzije ­ Indikacije za TIPS ­ Tehniks TIPS-a ­ Komplikacije TIPS-a 5. TRANSKATETERSKA EMBOLIZACIJA KEMOEMBOLIZACIJA I UPOTREBA VAZOAKTIVNIH SUPSTANCIJA A) Primjena vazoaktivnih supstanci u dijagnostickoj angiografiji i postupcima intervencijske radiologije B) Transkateterska embolizacija ­ embolizacijski materijal ­ komplikacije embolizacijske terapije ­ embolizacija kod arteriovenoznih malformacija ­ periferne a.v. malformacije ­ pulmonale a.v. malformacije ­ embolizacija varikokela ­ embolizacija slezene ­ embolizacija kod krvarenja ­ embolizacija kod tumora C) kemoembolizacija D) ablacija organa apsolutnim alkoholom E) superselektivne angiografije i embolizacije mikrokatetreima

STRANICA 88 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ Komplikacije sklerozacije ehinokok ciste jetre G) Perkutana liza organskih konkremenata zucnjaka ­ Indikacije za perkutanu lizu konkremenata zucnjaka ­ Tehnika pristupa zucnjaku ­ Agensi za lizu konkremenata ­ Komplikacije perkutane lize konkremenata zucnjaka

2) BORAVAK NA NEUROKIRURGIJI 1 mjesec 3) BORAVAK NA NEUROPATOLOGlJI 3 mjeseca PROGRAM: Ad.1. Prisustvovanje klinickoj viziti, redoviti neuroloski, neuropatoloski i neuroradioloski sastanci, uzimanje anamneze i statusa, upoznavanje sa osnovnim neuroloskim metodama (EEG, EMG), urgentne stanja i prisustvovanje predavanjima. Ad. 2. Prisustvovanje sastancima, operativnim zahvatima i klinickim vizitama. Ad. 3. Prisustvovanje sekcijama, upoznavanje s postupcima, uzimanje preparata na patologiji i prisustvovanje sastancima. Na kraju ovog dijela uze specijalizacije znanje se provjerava kolokvijem.

5. INTERVENCIJSKA RADIOLOGIJA U TERAPIJI STRIKTURA PROBAVNOG TRAKTA A) Dilatacija striktura jednjaka ­ Tehnika pristupa strikturi jednjaka ­ Mehanizam dilatacije ­ Dilatacija balonskim kateterom ­ Dilatacija metalnom protezom ­ Komplikacije dilatacije strikture jednjaka B) Dilatacija striktura pilorusa ­ Indikacije za dilataciju strikture pilorusa ­ Tehnika pristupa strikturi pilorusa ­ Komplikacije kod dilatacije strikture pilorusa C) Dilalacija striktura na anastomozi ­ Indikacije za dilataciju striktura na anastomozi ­ Tehnika pristupa strikturi ­ Komplikacije dilatacije strikture na anastonkozi Tijekom staziranja kandidat mora napraviti najmanje 30 perkutarkih biopsija i to 15 voenih ultrazvukom i 15 voenih kompjutoriziranom tomografijom. Takoer treba napraviti 30 perkutanih drenaza tekuih nakupina vodenih ultrazvukom i kompjuteriziranom tomografijom. Obvezan je napraviti 10 drenaza pseudocista pankreasa od kojih najmanje pet mora biti transgastrickim pristupom. Od uroradioloskih intervencija treba napraviti najmanje 20 perkutanih nefrostoma. Postaviti najmanje tri ureteralne proteze antegradnim pristupom. Izvrsiti 20 sklerozacija cista bubrega od kojih po deset treba biti napravljeno pod kontrolom dijaskopije i ultrazvuka. Od perkutanih hepatobilijarnih interverkcija kandidat treba napraviti najmanje 20 perkutanih transhepatalnih cholangiografija od kojih pet treba biti voeno ultrazvukom. Obvezan je poslaviti najmanje 10 perkutanih drenaza zucnih puteva od kojih najmanje tri moraju biti nutarnje drenaze. Treba napraviti tri odstranjenja ostatnih zucnih konkremenata kroz kanal »T« drena, te izvrsiti naj manje tri lize organskih konkremenata zucnjaka. 15b. NEURORADIOLOGIJA Uza specijalizacija iz neuroradiologije odvija se u dvije faze. Prva faza odreena je klinickim aspektom i obuhvaa upoznavanje kandidata s temeljnim postavkama klinicke neuroradiologije, neuropatologije i neurokirurgije. U ovom programu bit e zastupljen samo globalni aspekt boravka kandidata na Klinici dok e se definitivni program boravka uciniti nakon detaljnog razgovora s klinicarima neurolozima, neuropatolozima i neurokirurzima. Druga faza uze specijalizacije odreena je boravkom i radom kandidata u ustanovi s uhodanim odjelom za neuroradiologiju i uz radne obveze ukljucuje predavanja, kolokvije te zavrsni ispit. A. KLINICKI DIO UZE SPECIJALIZACIJE ­ TRAJANJE 6 mjeseci PLAN 1) BORAVAK NA NEUROLOGIJI 2 mjeseca

B. RADIOLOSKI DIO UZE SPECIJALIZACIJE ­ TRAJANJE 16 mjeseci PROGRAM: 1. URGENTNA STANJA U NEURORADIOLOGlJl (unutarnja laterolateralna trauma, poremeaji svijesti, znakovi cerebralne smrti, traume ekstrakranijskih krvnih zila, subarahnekidalno krvarenje, metabolicka stanja, status epileptikus). 2. CEREBROVASKULARNE BOLESTI (okluzivne bolesti krvnih zila, tromboza i embolija, endarteritis, TIA, RINDI, zavrseni infarkt, ishemicni infarkt, hemoraski infarkt, spontana krvarenja i razvoj infarkta, kontrola infarkta). 3. UPALNE I PARAZITARNE BOLESTI (edem, cerebritis, ventrikulitis, apsces, tuberkulozni meningitis, tuberkulom, serozni meningitis, cisticerkoza, histiocitoza, multipla skleroza). 4. DEGENERATIVNE BOLESTI (atrofija kao proces starenja, atrofija u traumi, atrofija u cerebrovaskularnoj bolesti, demencija, degenerativne promjene diska). 5. NEUROONKOLOGIJA (tumori baze lubanje, straznje lubanjske jame, supratentorijski tumori, tumori spinalnog kanala). 6. NEUROMUSKULARNE BOLESTI (amiotropicna lateralna skleroza, spondiloticka cervikalna mijelopatija). 7. EPILEPSIJA (indikacije za neuroradioloske preglede, algoritam pregleda). 8. FORENZICNA NEURORADIOLOGIJA (znacaj analize mozga u posttraumatskim stanjima, bolesti ovisnosti, epilepsija) 9. NEURORADIOLOGIJSKE METODE U PSIHIJATRIJI (shizofrenija, depresija, delirij). 10. NEUROPEDIJATRIJA (prenatalna, konatalna i postnatalna analiza mozga, krvarenje u matriks, minimalna cerebralna disfunkcija, anomalije, kongenitalne bolesti bijele supstance, epilepsija). 11. STEREOTAKSIJA (indikacije, metode izvoenja). METODOLOGIJA I BROJ PREGLEDA 1. CEREBRALNA ANGIOGRAFIJA 200 2. SPINALNA ANGIOGRAFIJA 50 3. INTERVENCIJSKA ANGIOGRAFIJA 100 4. CT MOZGA 1960 5. UZV 424 6. MIJELORADIKULOGRAFIJA 300 7. CT MIJELOGRAFIJA 200

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 89

8. CT KRALJESNICE 200 9. CT MIJELOGRAFIJA 200 10. MR 300 11. STEREOTAKSIJA 50 ORGANIZIRANA NASTAVA: Predviena je nastava u formi seminara, predavanja, postavljanja dijagnostickih problema uz samostalno ucestvovanje kandidata. UKUPNO: 256 sati nastave

Mora savladati tehniku pregleda baze jezika, orofarinksa, hipofarinksa, larinksa i glasnica, kao i tehniku pregleda zilja, te limfnih cvorova vrata i misia. Takoer je potrebno da savlada tehniku pregleda tireoideje, te paratireoideje. Ukupno je potrebno pregledati 864 bolesnika, tj. 12 bolesnika dnevno kroz 3 mjeseca. Moraju biti zastupljene sve strukture glave i vrata od cega minimum 400 stitnjaca. 4. ULTRAZVUK LOKOMOTORNOG APARATA I POVRSNIH STRUKTURA Potrebno je savladati pregled kraljeznice dorzalnim, lateralnim, kao i prednjim pristupom, pregled zglobova, te djecjih kukova. Pregled misia, te pregled misia nakon traume. Pregled tetiva kao i subkutanih promjena, kao i detekciju stranih tijela. Otkrivanje pat. promjena na kostima. Ukupno je potrebno pregledati 240 bolesnika, tj. 10 dnevno, sto iznosi ukupno mjesec dana. 5. INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK Potrebno je savladati tehniku slobodne i voene, ultrazvukom praene punkcije abdominalnih i povrsnih organa, te tehniku trokarne i Seldingerove drenaze abdominalnih i povrsnih struktura, kao i tehnike sklerozacije tumora i cista. Ukupno je potrebno izvrsiti 48 zahvata, tj. 1 dnevno, sto iznosi 2 mjeseca. 6. INTRAOPERATIVNI ULTRAZVUK Potrebno je savladati tehniku intraoperativnog pregleda abdominalnih organa, odreivanja tumora i metastaza, te stranih tijela i konkremenata. U neurokirurgiji savladati otkrivanje tumora i drugih tvorbi, tj. savladati tehniku pregleda mozga. U novoroencadi savladati tehniku pregleda kroz fontanele, te prepoznati promjene na mozgu vezane za tu dobnu skupinu. Ukupno je potrebno pregledati 10 abdomena, 5 mozgova kod neurokirurskih zahvata i 20 novoroencadi, tj. 35 bolesnika, za sto je potrebno oko mjesec dana. 7. ENDOKAVITARNI ULTRAZVUK Potrebno je savladati tehniku pregleda endokavitarnim sondama, tj. endorektalnim uz prepoznavanje bolesti prostate i rektuma uz odreivanje stadija tumora. Potrebno je nauciti endovaginalni ultrazvuk uz prepoznavanje bolesti uterusa i adneksa. Takoer treba savladati tehniku endouretralnog pregleda mokranog mjehura i odreivanja stadija tumora. Potrebno je savladali tehniku endoskopskog ultrazvuka u podrucju jednjaka i zeluca uz odreivanje stadija tumora. Laparoskopskom tehnikom pregleda treba otkriti konkremente ili tumore. Takoer je potrebno savladati tehniku pregleda testisa uz otkrivanje tumoroznih i upalnih promjena, traume, kao i torzija, te hidro i spermatokela. Ukupno je potrebno izvrsiti 50 pregleda prostate, 20 pregleda rektuma, 100 endovaginalnih pregleda, 20 endovezikalnih pregleda, 10 pregleda jednjaka i zeluca, te 10 laparoskopskih pregleda. Potrebno je izvrsiti 100 pregleda testisa, tj. 7 bolesnika dnevno kroz 2 mj. 8. DOPPLER Potrebno je savladati tehniku pregleda kontinuiranim i pulsnim dopplerom duplex i color dopplerom periferne, arterijske i venozne

15c. ULTRAZVUK Uzom specijalizacijom iz kompletnog ultrazvuka napokon bi se dobio strucnjak koji bi suvereno mogao koristiti ultrazvucnu aparaturu, odnosno izvrsiti kompletni pregled svim mogunostima koje pruzaju ultrazvucni aparati. Radiolozi svojim slikovitim pristupom, ali i klinickim znanjem najpozvaniji su, ali i specijalizacijom najeduciraniji da prihvate kompletnu ultrazvucnu dijagnostiku, a napose ako se zna da i manje ustanove i domovi zdravlja posjeduju tu aparaturu, te samo jedan radiolog moze rijesiti brojne interdisciplinarne dijagnosticke dileme.

Plan uze specijalizacije: ULTRAZVUK ABDOMENA ULTRAZVUK DOJKI ULTRAZVUK GLAVE I VRATA ULTRAZVUK LOKOMOTORNA APARATA I POVRSNIH STRUKTURA INTERVENCIJSKI ULTRAZVUK INTRAOPERATIVNI ULTRAZVUK ENDOKAVITARNI ULTRAZVUK I ULTRAZVUK TESTISA DOPPLER, COLOR DOPPLER UZV TORAKALNIH ORGANA 1. ULTRAZVUK ABDOMENA U temi polaznik uze specijalizacije mora svladati tehniku pregleda jetre, zuci, zucnih vodova, pankreasa, slezene, bubrega, velikih krvnih zila, limfnih cvorova, te gastrointestinalnog trakta. Treba savladati suprapubicnu tehniku pregleda muske, kao i zenske male zdjelice, tj. pregled prostate i mokranog mjehura, te uterusa i adneksa, te trudnoe, ultrazvuk akutnog abdomena. Polaznik mora izvrsiti 900 pregleda kompletnog abdomena, 50 kompletnih akutnih abdomena, 300 pregleda uterusa i adneksa te trudnoe. Ukupno je potrebno izvrsiti 1250 pregleda, tj. 9 bolesnika dnevno kroz 6 mjeseci. 2. ULTRAZVUK DOJKI Savladavanje tehnike pregleda dojki visokofrekventnim sondama. Prepoznavanje malignih od benignih tvorbi, tj. cista, raspoznavanje degenerativnih promjena. Otkrivanje okolnih limfnih cvorova i udaljenih metastaza. Muska dojka. Ukupno je potrebno pregledati 360 bolesnika i bolesnica, tj. 5 dnevno kroz tri mjeseca. 3. ULTRAZVUK GLAVE I VRATA Potrebno je da polaznik uze specijalizacije savlada tehniku pregleda sinusa, oka, parotidnih kao i ostalih zlijezda slinovnica.

STRANICA 90 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

cirkulacije. Cirkulacije podrucja karotida i vertebralnih arterija, te vena vrala kao i transkranijski pregled zilja. Abdominalnim dopplerom treba otkriti promjerke na zilama uz promjene u smislu tumorske vaskularizacije. U ovom segmentu edukacije dolaze u obzir sve promjerke na zilama koje su dostupne svim tehnikama dopplerskog pregleda, tj. i odreivanje stupnjeva stenoze i protoka. Osim transkutanog pregleda ukljuceni su i endokavitarni doplerski pregledi. Ukupno treba pregledati 600 bolesnika, od cega 100 karotida i vertebralnih arterija, 100 transkranijskih doplera, 150 ekstremiteta, perifernog doplera, 50 endokavitarnog doplera, 50 trudnica, 150 abdomena tj. 5 u prosjeku dnevno sto iznosi cca 5 mjeseci. 9. ULTRAZVUK TORAKALNIH ORGANA Potrebno je savladati pregled torakalnih organa, te srca orijentacijski. Otkrivanje tumoroznih tvorbi, otkrivanje izljeva, otkrivanje bolesti srca i velikih krvnih zila. Ukuno je potrebno pregledati 120 bolesnika, tj. 5 dnevno sto iznosi cca 1 mjesec.

kemoterapiju, kao i indikacije za prijeoperacijsku embolizaciju i kemoembolizaciju intraoperacijski. ­ 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja ­ za vrijeme boravka na odjelu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijecenje specijalizant mora upoznati: osnovne postupke reanimacije, nauciti intubaciju, osigurati venski periferni i centralni put. Savladati algoritam lijecenja bolesnika u komi (osiguranje respiracije i rad s respiratorom), savladati enteralnu i parenteralnu prehranu uz nadoknadu tekuine i soli, transfuzije krvi i krvnih derivata, rjesavanje akutne i kronicne boli u onkoloskog bolesnika. ­ 1 mjesec radiologije ­ na odjelu za radiologiju specijalizant se mora upoznati sa svojstvima rendgenskog zracenja, principom rada rendgenskog ureaja, vrstama rendgenskih ureaja: ureajima za ehografiju, CT, MR i DSA, osnove analize rendgenskih snimaka.

16. Naziv specijalizacije: RADIOTERAPIJA I ONKOLOGIJA

Trajanje specijalizacije 48 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca interne medicine 1 mjesec kirurgije 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja 1 mjesec radiologije TELERADIOTERAPIJA 21 mjesec BRAHITERAPIJA 3 mjeseca RADIOLOGIJA 1 mjesec KIRURSKA ONKOLOGIJA 2 mjeseca KEMOTERAPIJSKI ODJELI 11 mjeseci GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca interne medicine ­ za vrijeme boravka na odjelu za internu medicinu specijalizant mora upoznati pregled kardioloskog, pulmoloskog, hematoloskog, nefroloskog bolesnika, zatim bolesnika s bolestima endokrinih zlijezda, bolesnika s multisistemskim autoimunim bolestima i reumatskim bolestima te planiranje racionalne obrade i donosenje dijagnostickih i terapijskih zakljucaka pod nadzorom specijaliste. ­ 1 mjesec krirugije ­ za vrijeme boravka na kirurskoj klinici specijalizant mora upoznati: indikacije i vrstu operacija u onkoloskoj kirurgiji uz temeljne kirurske taktike i tehnike, prijeoperacijsku pripremu i poslijeoperacijski tijek s rjesavanjem nastalih komplikacija, intraoperacijske indikacije za primjenu sistematske kemoterapije i indikacije za ugradnju katetera za regionalnu intraarterijsku i intravensku adjuvantnu

TELERADIOTERAPIJA ­ 21 mjesec Na odjelu teleradioterapije lijekom specijalizacije specijalizant mora samostalno ili pod nadzorom obaviti odreeni broj planiranja zracenja prema lokalizacijama kako slijedi: lokalizacija tumora / broj planiranih bolesnika 1. tumori sredisnjeg zivc. sustava 30 2. tumori i ORL podrucja: epifarinks ­ 10 ofarinks ­ 20 farinks ­ 10 inks ­ 30 usna supljina ­ 15 paranazalni sinusi ­ 5 ostali ORL tumori ­ 5 3. tumori stitnjace: do 5 4 tumori dojke: nakon postednih operacija 40 nakon radikalnih operacija 30 5. tumori dusnika, traheje i plua 40 6. tumori medijastinuma ­ 10 7. tumori jednjaka ­ 15 8. gastrointestinalni tumori: rektum ­ 20 ostalo ­ 10 9. uroloski tumori: bubreg 5 mjehur ­ 20 prostata ­ 15 testis ­ 10 penis ­ 1 10. ginekoloski tumori: jajnik ­ 5 trup maternice ­ 20 grlo maternice ­ 20 rodnica ­ 2-3 stidnica ­ 2 11. zracenje koznih tumora ­ 30 12. tumori u djece ­ 15 13. umori kostiju ­ 5 14. maligni limfomi ­ 20 15. zracenje cijelog tijela pri transplantaciji kostane srzi 5 Predvieno je i planiranje najmanje 10 bolesnika s benignim bolestima koji se lijece zracenjem.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 91

BRAHITERAPIJA ­ 3 mjeseca Na odjelu za brahiterapiju tijekom specijalizacije specijalizant mora samostalno ili pod nadzorom uciniti: ­ 20 aplikacija radioaktivnih izvora u rodnicu i/ili maternicu, ­ 5 aplikacija vaginalnih mulaza s radioaktivnim izvorima, ­ 10 intersticijskih aplikacija raznih lokalizacija RADIOLOGIJA ­ 1 mjesec Na odjelu za radiologiju tijekom specijalizacije specijalizant mora 3 tjedna provesti na dijagnostici bolesti kostiju i plua, a 1 tjedan na kompjuteriziranoj tomografiji. Za vrijeme boravka na odjelu za radiologiju mora sudjelovati u ocitavanju rentgenskih snimaka plua i kostiju (200 snimaka plua i 80 snimaka kostiju) te ocitavanju snimaka glave, plua i abdomena na kompjuteriziranoj tomografiji (15 pregleda glave, 30 pregleda grudnog kosa, trbusnih i zdjelicnih organa). KIRURSKA ONKOLOGIJA ­ 2 mjeseca Na kirurskoj onkologiji tijekom specijalizacije specijalizant mora provesti na odjelu: uroloske onkologije ­ 7 dana ORL onkologije ­ 7 dana torakalne kirurgije ­ 7 dana gastrointestinalne kirurske onkologije ­ 7 dana neurokirurske onkol. ­ 7 dana ortopedijske onkol. ­ 7 dana za kirurgiju dojke ­ 7 dana za kirursko lijecenje djecjih tumora ­ 7 dana kirurske onkologije ­ 7 dana Za vrijeme boravka na pojedinim kirurskim odjelima specijalizant mora prisustvovati na najmanje po 2 operacije bolesnika sa zloudnim tumorima iz navedenih podrucja. KEMOTERAPIJSKl ODJELI ­ 11 mjeseci Na kemoterapijskim odjelima tijekom specijalizacije specijalizant mora provesti: na odjelu za kemoterapiju solidnih zloudnih tumora 8 mjeseci i 15 dana na odjelu za hematologiju 2 mjeseca na odjelu za kemoterapijsko ljecenje djecjih tumora 15 dana Za vrijeme boravka na gore navedenim odjelima specijalizant se mora upoznati s indikacijama i kontraindikacijama za kemoterapiju, kemoterapijskim protokolima, akutnim i kasnim komplikacijama kemoterapija te nacinima njihova lijecenja ili prevencije. Specijalizant mora, pod nadzorom, za kemoterapiju obraditi i pripremiti 200 bolesnika sa solidnim zloudnim tumorima, 20 bolesnika s hematoloskim zloudnim bolestima te petero djece sa zloudnim tumorom. Kolokviji nakon svake cjeline. Specijalizant je obvezan pohadati 2 semestra poslijediplomske nastave iz onkologije i poloziti propisane ispite.

3 mjeseca interne medicine 1 mjesec ope kirurgije 1 mjesec radiologije i radioterapije 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE 28 mjeseci EDUKACIJA U OSTALIM KLINICKIM JEDINICAMA 10 mjeseci GODISNJI ODMORI 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Definicija Specijalnost nuklearne medicine ukljucuje koristenje umjetnih radioaktivnih tvari u in-vivo i in-vitro dijagnostici, ocjenu klinickih stanja i funkcija, komplementarne metode kao i druge tehnike koje su u vezi s primjenom nuklearne fizike u medicini, lijecenje s otvorenim radionuklidima i tomu komplementarne metode, radiobiologiju, dozimetriju i zastitu od zracenja. Nuklearna medicina moze ukljucivati kao komplementarne metode: 2.1. Ultrazvuk 2.2. Elektrokardiografiju (ukljucujui i ergometriju) i postupke u hitnim stanjima u kardioloskoj nuklearnoj medicini 2.3. Biopsiju s tankom iglom 2.4. Kvanlitativne dijagnostike vizualizacijske metode 2.5. Spirometriju 2.6. Neradioaktivne laboratorijske analize 2.7. Ostale raspolozive tehnike koje su komplementarne nuklearnomedicinskim postupcima 2.8. Rad u ocjeni, prevenciji i lijecenju akcidentalnih radionuklidnih efekata 3. Daljnja znanja i iskustva Etiologija, patogeneza, patofiziologija i simptomatologija bolesti koje se dijagnosticiraju ili lijece postupcima nuklearne medicine TEORIJSKA EDUKACIJA A. SILABUS 1. Specijalisti nuklearne medicine trebaju imati ova znanja: ­ Fizika (primijenjena u nuklearnoj medicini) ­ Biostatistika ­ Radiokemija ­ Radiofarmacija ­ Biokinetika ­ Radiobiologija i ocjena rizika ­ Zastita od zracenja ­ Informatika ­ Instrumentacija i metodologija ­ Kontrola kvalitete 2. Specijalisti nuklearne medicine trebaju imati ova prakticna iskustva: ­ Kontrola kvalitete: ­ Brojaca, gama kamera, ureaja za jednofotonsku tomografiju i ostalih nuklearno-medicinskih ureaja ­ Radiofarmaka ­ Obiljezavanja (ukljucivsi i obiljezavanje stanica) ­ Administrativne tehnike

17. Naziv specijalizacije: NUKLEARNA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci

STRANICA 92 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ Zastita od zracenja (kontaminacija, odlaganje otpadaka, dozimetrija osoblja itd.) ­ Dozimetrija bolesnika u dijagnostici i terapiji ­ Primjena programa za racunala, akvizicija i analiza podataka ­ Metode klinickih istrazivanja 3. Kandidate treba poticati na sudjelovanje u bazicnom i klinickom istrazivackom radu. Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca interne medicine ­ kandidat treba obnoviti i prosiriti znanja i vjestine klinicke obrade internistickog bolesnika, poznavanja laboratorijskih testova, elektrokardiograma, testa optereenja ergometrijom te ultrazvucnog pregleda srca. Kandidat se posebno informira o mogunostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u internoj medicini. ­ 1 mjesec ope kirurgije ­ kandidat treba obnoviti i prosiriti znanja i vjestine klinicke obrade kirurskog bolesnika s posebnim naglaskom na mogunostima primjene nuklearno-medicinskih metoda u kirurgiji. ­ 1 mjesec radiologije i radioterapije ­ kandidat treba obnoviti i prosiriti znanja i vjestine radioloske obrade bolesnika te terapije zatvorenim izvorima zracenja. ­ 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja ­ kandidat treba obnoviti i prosiriti klinicka znanja i posebno prakticne vjestine koje su potrebne u hitnim stanjima.

18.Naziv specijalizacije: ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJECENJE

Trajanje specijalizacije 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 1 mjesec kardiologije 1 mjesec pulmologije 1 mjesec endokrinologije 1 mjesec pedijatrije 15 dana nefrologije 15 dana interventne gastroenterologije 15 dana neurofizioloskog laboratorija 15 dana hitna stanja u kirurgiji OPA ANESTEZIJA 12 mjeseci Kirurgija abdominalnih organa 6 mjeseci Traumatologija (opekline, plasticna kirurgija) 4 mjeseca Kirurgija endokrinih zlijezda 2 mjeseca REANIMACIJA I INTENZIVNO LIJECENJE 6 mjeseci SPECIJALNA ANESTEZIJA 17 mjeseci Torakalna kirurgija 3 mjeseca Vaskularna kirurgija 1 mjesec Kardijalna kirurgija 1 mjesec Djecja kirurgija 4 mjeseca Poroajna anestezija 2 mjeseca Neurokirurgija 3 mjeseca Urologija 1 mjesec ORL 2 tjedna Okulistika 2 tjedna Maksilofacijalna kirurgija 2 tjedna Ortopedija 2 tjedna INTENZIVNO LIJECENJE NEUROKIRURSKIH BOLESNIKA ­ 3 mjeseca GODISNJI ODMOR ­ 4 mjeseca Organizirana nastava ­ 100 sati godisnje Program specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 1 mjesec kardiologija ­ invazivna i neinvazivna dijagnostika koronarnih bolesti za procjenu kardijalne rezerve ­ hipertenzivna kriza ­ 1 mjesec pulmologije ­ hitna stanja u pulmologiji ­ bronhoskopija ­ testovi plune funkcije ­ lijecenje kronicne respiratorne insuficijencije ­ 1 mjesec endokrinologija ­ dijagnostika i lijecenje Diabetes mellitusa, tireotiksicne krize i bolesti suprarenalne zlijezde ­ 1 mjesec pedijatrija

EDUKACIJA U JEDINICAMA NUKLEARNE MEDICINE ­ 2 mjeseca Tjekom 28 mjeseci rada u jedinicama nuklearne medicine kandidat mora odgovorno, ali pod nadzorom, izvrsiti minimalno 300 razlicitih in-vivo dijagnostickih i minimalno 90 terapijskih nuklearno-medicinskih postupaka. Odgovornost, pod nadzorom mentora voditelja jedinice ili radilista, znaci za dijagnosticke postupke procjenu indikacije, izvoenje i interpretaciju postupka. Za terapijske postupke odgovornost, pod nadzorom mentora, voditelja jedinice i radilista, znaci procjenu indikacije, administraciju, terapijsku aplikaciju, dozimetriju, zastitu od zracenja i praenje bolesnika koji primaju terapijsku dozu. Kandidat vodi knjigu evidencije izvrsenih postupaka koju ovjerava mentor. Minimalni broj za pojedine vrste dijagnostickih i terapijskih postupaka je: Dijagnosticki postupci: Broj postupaka a. centralni nervni sustav 100 (80% tomografija) b. kostani sustav 1000 c. kardiovaskularni sustav 500 (50% tomografija) d. respiratorni sustav 300 (50% vent. + perf.) e. gastrointestinalni sustav 150 f. urogenitalni sustav 400 g. endokrini sustav 400 h. hematopoetski limfaticki sustav 50 i. tumori i upala (ukljucivsi galij, talij i imunoscintigrafiju) 100 UKUPNO: 3 000 Terapijski pustupci Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz nuklearne medicine i poloziti propisane ispite.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 93

­ hitna stanja u djece ­ dijagnostika metabolickih bolesti, neuroloskih bolesti i alergijskih bolesti ­ 15 dana nefrologija ­ lijecenje akutne i kronicne renalne insuficijencije (hemodijaliza) ­ 15 dana interventna gastroenterologija (fotokoagulacija krvare) ­ 15 dana neurofizioloski laboratorij (Doppler karotida, EEG) ­ 15 dana hitna stanja u kirurgiji Organizirana nastava: Klinicka anesteziologija s klinickom farmakologijom, osnove fizike u anesteziologiji, statistika u anesteziologiji, kontaminacija atmosfere u neposrednoj okolini anestetickog aparata, plune funkcije, kardiovaskularne funkcije, bubrezne funkcije, funkcije endokrinih organa, ravnoteza kiselina i luzina, sok, vise organsko zatajenje, izvantjelesno potpomaganje funkcije plua, srca i bubrega.

OPA ANESTEZIJA ­ 12 mjeseci Propedeutika: predanesteticka vizita i priprema bolesnika s plunim, kardiocirkulacijskim i metabolickim poremeajima, utjecaj predoperacijske medikacije na anesteziju, obustava peroralnih uzimanja hrane prije anestezije, objasnjenje bolesniku i njegova privola na anestezioloski postupak; izbor vrste anestezije i kriteriji za pojedine od njih, rizicne skupine; premedikacija, vrste premedikacije i izbor medikamenata, nacini primjene, dokumentacija i nadzor premediciranog bolesnika; postupak s bolesnikom bez svijesti. Indikacije za opu anesteziju: ucinci i nuspojave intervenskih anestetika benzodijazepini i barbiturati etomidat, propofol, ketamin, neuroleptanelgezija, dehidrobenzeperidol, fentanyl, alfentanil, sufentanil i nalokson inhalacijski anestetici ucinci i nusdjelovanja inhalacijskih anestetika farmakologija udisanih anestetika MAC kao parametar ucinka udisanih anestetika disni oksidul inhalacijski hlapivi anestetici: halotan, enfluran i isofluran opasnost po zdravlje zbog kronicnog udisanja sudanestetickih koncentracija anestetika u okolini medicinskog osoblja osteenje ozonskog sloja hlapivim anesteticima misini relaksatori prijenos neuromuskularnog podrazaja nacini djelovanja nedepolarizirajuih relaksatora nacini djelovanja depolarizirajuih relaksatora pojedini misini relaksatori: sukcionilkolin, punkuronijum, vekuronijum, pipekuronijum meudjelovanje misinih relaksatora s drugim lijekovima antagoniziranje misinih relaksatora anesteticki sistemi prednosti i opasnosti endotrahealne intubacije endotrahealni tubus laringoskop anatomija gornjih disnih puteva utjecaj anestetika i anestezije na organske sustave funkcija kardiovaskularnog sustava funkcija plua i ventilacije

funkcija bubrega fiziologija odrzavanja ravnoteze kiselina i luzina fiziologija odrzavanja ravnoteze vode i elektrolita koloidne zamjene plazme anesteticki postupak u posebnim prilikama lijecenje krvnim sastojcima indikacije za krvne sastojke puna krv korpuskularni sastojci krvi plazmini sastojci krvi komplikacije transfuzije krvi acidoza i alkaloza utjecaj na ravnotezu koncentracije i kolicine kalija posebne metode anesteticke tehnike autotransfuzija farmakologija lokalnih anestetika mehanizam djelovanja lokalnih anestetika kemijska struktura i farmakoloska svojstva lokalnih anestetika nusdjelovanja lokalnih anestetika regionalni blokovi u blizini kraljesnicke mozdine nusdjelovanja i komplikacije regionalnih blokova anatomija zivcanog sustava pogodnog za regionalne blokove izbor anestezioloskog postupka neposredna postanesteticka faza neuroloske komplikacije hipoksija u postoperativnoj fazi komplikacije kardiovaskularnog sustava cesci problemi pri buenju centralni antikolinergijski sindrom postoperativna analgezija uzroci postoperativne boli anestezija bolesnika s hipertenzijom i koronarnom bolesti osnove kardiovaskularne patofiziologije klinicka slika i anestetioloska praksa astmaticnog bolesnika akutna anurija tijekom anestezije poremeaj funkcije talamusa i hipotalamusa poremeaj funkcije stitne zlijezde poremeaj funkcije parastitne zlijezde feokromizitoma kompenzirani poremeaji funkcije jetre teska i/ili dekompenzirana funkcija jetre mijastenija gravis i njezino lijecenje patofiziologija dijabetes melitusa hitne prilike u anesteziologiji aspiracija zelucanog sadrzaja patofiziologija spiracije patofiziologija soka politraumatizirani bolesnik odrzavanje organskih funkcija prioriteti kirurske obrade Vjestine: monitoring anesteziranog bolesnika neuromuskularni monitoring otvoreni anesteticki sistem poluotvoreni anesteticki sistem poluzatvoreni anesteticki sistem zatvoreni anesteticki sistem anesteticki aparati hemodinamski monitoring monitoring ventilacije plua

STRANICA 94 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

monitoring volumena krvi, gubitka krvi i odrzavanja ravnoteze tekuine termometrija tijela monitoring dubine ope anestezije venski pristupi priprema za uvod u opu anesteziju priprema za anesteziju uvod u anesteziju kontrolirano disanje preko oronazalne maske oslobaanje disnih puteva anestezija putem oronazalne maske endotrahealna intubacija orotrahealna intubacija nazotrahealna intubacija otezana intubacija podrzavanje i buenje endotrahealne anestezije izvoenje anestezije hlapivim anesteticima izvoenje anestezije propofolom izvoenje anestezije visokom dozom opioida izvoenje neuroleptanalgezije izvoenje »balansirane anestezije« infuzijska terapija nadoknadama volumena perioperacijska infuzijska terapija hemodilicija do kriticnog hematokrita kontrolirana hipotenzija autologna transfuzija izvoenje spipalne anestezije izvoenje periduralne anestezije izvoenje kaudalne anestezije izvoenje perovodne anestezije izvoenje blokova na velikim zivcima izvoenje anestezije u hipertonicara izvoenje anestezije u koronarnih bolesnika izvoenje anestezije kardiovaskularnog bolesnika izvoenje anestezije bolesnika s bronhijalnom astmom izvoenje anestezije u bubreznoj insuficijenciji izvoenje anestezije pri akutnom poremeaju endokrinih zlijezda izvoenje anestezije s feokromocitomom izvoenje anestezije u bolesnika s poremeajem jetrene funkcije izvoenje anestezije mijastenicnog bolesnika izvoenje anestezije pri akutnoj porfiriji izvoenje anestezije u dijabeticara

ka, punkcija perikarda, intraaortna balon pumpa, elektricna kardioverzija i defibrilacija, urgentna i privremena elektricna stimulacija srca ­ ezofagealni pacemaker, ECMO (izvantjelesna membranska oksigenacija), hemodijaliza, hemofiltracija, hemoperfuzija, peritonealna dijaliza, metode hladenja i zagrijavanja bolesnika, forsirana diureza. 3. Farmakoterapija: inotropi, vazodilatatori, vazopresori, antiaritmici, antibiotici, kemoterapeutici, trombolitici, antikoagulancije, neuromuskularni relak satori, parasin-patikolitici (mimetici, simpatikolitici), mimetici, lijekovi koji djeluju na sredisnji zivcani sustav 4 Parenteralna prehrana: infuzijska terapija poremeaja ravnoteze vode i natrija, kiselina i luzina, sadrzaja i raspodjele kalija i fosfata, insuficijencije bubrega, insuficijencije funkcije jetre, insuficijencije srca, nepodnosenja glukoze i sepse 5. Gastronteralna prehrana: politraumatizirani i opeceni bolesnik, bolesnik s tetanusom i febrilni bolesnik 6. Bolesnici u kriticnom stanju: zastoj srca, sok, hipovolemija, niski minutni volumen srca, septicki sok, anafilakticki sok, edem plua, tamponada srca, aritmije srcane akcije, atriventrikulski blok i Adams-Stokes. ventrikulska i parok sizmalna supraventrikulska tahikardija, treperenja i fibrilacija pretkomora, akutni infarkt i reinfarkt miokarda, nestabilna angina pektoris, predoperacijska priprema bolesnika s aneurizmom i disecirajuom aneurizmom aorte, trombombolija i zracna embolija plua, hipertenzivna kriza, respiratorni distres odraslih, Mendelsonov sindrom i pneumonija, kronicna opstruktivna bolest plua u egzaceraciji i/ili predoperacijska priprema, opstrukcija gornjih i srednjih disnih puteva, pothlaeni bolesnik bolesnik u komi zbog ketoacidoze, hiperosmolarna koma, hipoglikemijska koma, tireotoksicka kriza, hipotireoticka koma, koma pri zatajenju funkcije bubrega i jetrena koma, priprema bolesnika prije transplantacije organa, priprema i obrada davaoca organa, posttraumatski dijabetes insipidus, sindrom neodgovarajueg lucenja antidiuretskog hormona, edem mozga, status epileptikus, status astmatikus, cerebralni vaskularni inzult, krvarenje iz probavnog trakta, pankreatitis, peritonitis i ileus, diseminirana intravaskularna koagulacija viseorgansko zatajenje, otrovanja i sve poslijeanesteticke i poslijeoperacijske komplikacije.

REANIMACIJA I INTENZIVNO LIJECENJE ­ 6 mjeseci 1. Propedeutika: klinicki nadzor, monitoring, centralni venski kateteri, kateterizacija mokranog mjehura, gastrointestinalne sonde, drenaze, biokemijske pretrage, mikrobiolosko higijenski nadzor, centralni venski tlak, kateter u plunoj arteriji, mjerenje minutnog volumena srca, arterijski krvni tlak, ezofagealni EKG, ehokardiografija, pretraga abdomena ultrazvukom, rendgenoloska dijagnostika, kompjutorizirana tomografija, statisticke procjene stanja bolesnika (TISS i APACHE II), bronho(fibro)skopija. 2. Vjestine: endotrahealna intubacija, traheotomija, konikotomija, prepariranje vene, kontrolirana mehanicka ventilacija, rad s barem tri vrste standardnih respiratora (ukljucujui novoroencadi), reanimacija srs, plua i mozga ­ osnovni postupci ozivljavanja, naknadni postupci ozivljavanja, algoritam lijecenja bolesnika u komi nepoznata uzro-

SPECIJALNA ANESTEZIJA ­ 17 mjeseci TORAKALNA ANESTEZIJA 1. Propedeutika: Predoperativna obrada i priprema torako-kirurskog bolesnika. Procjena operabilnosti torakokirurskog bolesnika. Osobitost anestezije za resekcijske zahvate na pluima, traheji, gornjem i srednjem jednjaku. Intenzivno lijecenje torakokirurskih bolesnika u postoperacijskom tijeku. Intenzivno lijecenje povreda prsnog kosa ­ osobitosti umjetne ventilacije, analgezije i sedacije. Anestezija za dijagnosticke zahvate u pulmologiji i torakalnoj kirurgiji. Anestezija za endoskopske zahvate u torakalnoj kirurgiji. Oksigenoterapija. Fizikalna terapija, metode respiratorne terapije u postoperacijskom lijecenju torakokirurskih bolesnika.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 95

2. Vjestine: Torakocenteza Otvorena biopsija pleure i plua Eksplorativna torakotomija Prednja medijastinotomija Bronhoskopija Videotorakoskopija Drenaza prsnog kosa Resekcija rebara, resekcija i rekonstrukcija torakalne stijenke Torakoplastika Dekortikacija pleure Lobektomija i bilobektomija Pulmektomija (standardna i prosirena). Ablacija medijastinalnih tumora i cista Ezofagektomije Traheobronhoplasticki operativni zahvati uktjucivsi i resekciju karine Anestezija za drenazu prsista 10 Anesteziju za lobektomije i bilobektomije 10 Anesteziju za pulmektomije 10 Anesteziju za dekortikaciju plua 5 Anesteziju za torakoplastike 5 Anesteziju za timektomije 5 Anesteziju za bronhoskopije 10 Anesteziju za torakoskopije 10 Anesteziju za intubaciju jednjaka endoprotezom 5 NEUROKIRURSKA ANESTEZIJA Propedeutika: poznavanje patofiziologije osteenja CNS cirkulacija kroz mozak i njegov metabolizam utjecaj anestetika i ostalih lijekova na CNS preoperacijska priprema bolesnika s osteenim mozgom komplikacije za vrijeme anestezije (krvarenje, edem, zracna embolija) Vjestine: neuroloske pretrage Glasgow coma scale patofiziologija i mjerenje intrakranijskog tlaka perioperacijski monitoring (evocirani potencijali) metode anestezije u neurokirurgiji izvoenje inducirane hipotenzije anestezija kod intrakranijalnih tumora anestezija kod teskih kraniocerebralnih ozljeda ANESTEZIJA U PEDIJATRIJI Propedeutika: fizioloske posebnosti novoroenacke i djecje dobi farmakoloske posebnosti u djecjoj dobi klinicka anestezija u djece Vjestine: izvoenje anestezije djeteta izvoenje anestezije novoroenceta izvoenje anestezije nedonosceta izvoenje anestezije u novoroencadi s priroenim malformacijama reanimacija novoroencadi postupak s opecenim djetetom,

ANESTEZIJA U PORODILJSTVU anestezija pri poroaju fiziologija i patofiziologija trudnoe i njezin utjecaj na anesteziju analgezija pri porodu opa anestezija pri porodu anestezija pri posebnlm prilikama kod poroaja operacijski zahvati u trudnoi ANESTEZIJA U UROLOGIJI anestezija za endoskopske zahvate ekstrakorporalna litotripsija udarnim valovima transureteralne operacije ANESTEZIJA U ORTOPEDIJI anestezija u bolesnika s deformacijama kraljesnice ortopedski zahvati u male djece ANESTEZIJA U OKULISTlCI posebnosti anestezije u oftalmickoj kirurgiji ANESTEZIJA U OTORINOLARINGOLOGIJI posebnosti anestezije u laringoloskim zahvatima posebnosti anestezije u induciranoj hipotenziji za zahvate u otologiji ANESTEZIJA U MAKSILOFACIJALIVOJ KIRURGIJI anestezija za zahvate u usnoj supljini i zdrijelu anestezija za ekstrakciju zubi ambulantna anestezija

INTENZIVNO LIJECENJE U NEUROKIRURGIJI ­ 3 mjeseca Organizacija rada u jedinici intenzivnog lijecenja neurokirurskih bolesnika, intenzivno lijecenje neurokirurskih i neuroloskih bolesnika s osteenjem mozga. Ravnoteza vode i elektrolita u neurokirurskih bolesnika. Odreivanje acidobaznog statusa, tumacenje nalaza i primjena (praktican rad). Prehrana bolesnika, odreivanje potrebne kolicine energije date u hrani per os ili putem infuzija. Prehrana putem zelucane sonde, kolicina, ucestalost. Totalna parenteralna prehrana. Poznavanje infuzijskih otopina. Mjerenje metabolizma bolesnika prikljucenih na respirator. Primjena i poznavanje monitoringa u neurokirurgiji: ICP (mjerenje intrakranijalnog tlaka), EEG (promatranje kroz 24 sata), evocirani potencijali (kroz 24 sata i vise dana), mjerenje plinova u izdahnutom zraku, zjenice, svijest, disanje, renalni sistem, probava, sistemske bolesti (diabetes i sl.) Infekcije, sepsa. Uklanjanje boli lezeeg bolesnika i ambulantno u centru za uzbijanje boli. Polozaj i nacin transporta bolesnika iz operacijskog trakta u jedinicu intenzivnog lijecenja. Prihvat bolesnika u jedinici intenzivnog lijecenja. Transnazalna intubacija. Poznavanje respiratora (vlazenje zraka, filteri). Poznavanje infuzijskih pumpi i perfuzora. Smrt mozga (mozdana smrt) kriteriji, metode dokazivanja smrti mozga, testovi, eticke i moralne dileme. Prehrana bolesnika, odreivanje potrebne kolicine energije date u hrani per os ili putem infuzija. Prehrana putem gastricne sonde; kolicina, ucestalost. Totalna parenteralna prehrana.

STRANICA 96 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

BROJ POJEDINIH ZAHVATA Iz ope anestezije potrebno je naciniti 200 anestezija abdominalnih kirurskih bolesnika, 120 traumatiziranih i opecenih bolesnika i 30 anestezija bolesnika s endokrinim poremeajima, 20 periduralnih, 20 spinalnih anestezija i 20 blokova velikih zivaca. Tijekom postoperativnog lijecenja opekirurskih bolesnika potrebno je obaviti i savladati sve programom propisane vjestine unutar svakodnevnog rada. Iz torakalne anestezije potrebno je naciniti 10 drenaza prsista, po 10 anestezija pri lobektomiji, bilobektomiji i pulmektomiji, bronhoskopiji i torakoskopiji, te po pet anestezija za dekortikaciju plua, torakoplastiku, timektomiju i intubaciju jednjaka endoprotezom. Iz neurokirurske anestezije potrebno je naciniti: Aneurisme arterije mozga 5 Meningeoma cerebri 5 Intracerebralnog krvarenja 5 Subduralnog ili epiduralnog krvarenja 7 Ugradnje vijka za mjerenje ICP 5 Tm u straznjoj lubanjskoj jami 5 Tm hemisfera (glioblastoma i sl.) 5 Tm hipofize (transnasalno) 2 Meningocele 3 Crouzon 1 Ugradnje ventric-abdomin. drenaze (Pudenz.) 4 Tm medulae spinalis 3 Herniae disci intervertebralis 5 Anestezija za neuroradioloske pretrage CT-mozga 3 Angiografija (krvnih zila mozga) 2

UZA SPECIJALIZACIJA IZ ANESTEZIOLOGIJE, REANIMATOLOGIJE I INTENZIVNOG LIJECENJA 18a. INTENZIVNA MEDICINA Trajanje uze specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedeem planu i programu:

Plan uze specijalizacije: 1. Jedinica internisticke intenzivne skrbi 2. Jedinica pulmoloske intenzivne skrbi 3. Jedinica infektoloske intenzivne skrbi 4. Jedinica intervencijske gastroenterologije 5. Jedinica neuroloske intenzivne skrbi 6. Sterilna jedinica hematologije 7. Koronarna jedinica 8. Jedinica ope kirurske intenzivne skrbi 9. Jedinica kardiokirurske intenzivne skrbi 10. Jedinica ginekoloske intenzivne skrbi 11. Jedinica uroloske intenzivne skrbi 12. Jedinica neurokirurske intenzivne skrbi 13. Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi 14. Postintenzivna jedinica 15. Hitna sluzba 16. Laboratorij 17. Godisnji odmor 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 3 mjeseca 3 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca

Program uze specijalizacije Tijekom staza u internistickim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno ugrozene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca (Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5 postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka). Tijekom staza specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja akutno otrovanih bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijecenju te zbrinjavanjem komplikacija. Tijekom staza u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvozilju, punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka), punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom. Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i mogunostima lijecenja. U okviru staza u laboratoriju pored ostalog ovladava vjestinama intervencijskog UZV-a u dijagnosticke i terapijske svrhe. Tijekom staza u jedinicama ope kirurske intenzivne skrbi specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka), traheotomijom (5 postupaka), raznim formama mehanicke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP, HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20 postupaka) i pocetna rehabilitacija. Tijekom staza u jedinicama kardiokiruske, neurokirurske, ginekoloske i uroloske intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te mogunosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji, odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme staza u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoe, eklampsijom, osnovama opstetritickih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije perkutanom drenazom, izvoenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim jedinicama dijagnosticiranjem mozdane smrti. Za vrijeme staza u hitnoj sluzbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijazom, mogunostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluzbi i suradnju s odjelima stjece uvid u mogunost ambulantnog zbrinjavanja, u nuznosti bolnickog lijecenja kao i potrebu za upuivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogunost hospitalizacije na odjelu. Za vrijeme specijalistickog staza upoznaje se s etickim i legalnim principima intenzivne medicine, problemom umirueg bolesnika, produljenjem zivota i pravilima o neozivljavanju te pravima bolesnika.

19. Naziv specijalizacije: OPA KIRURGIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca jedinice intenzivnog lijecenja 1 mjesec ginekologije i opstetricije 1 mjesec traumatologije 1 mjesec vaskularne kirurgije 1 mjesec plasticne kirurgije.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 97

OPA KIRURGIJA 44 mjeseca 18 mjeseci abdominalne kirurgije 1 mjesec endoskopske kirurgije 1 mjesec endokrine kirurgije 8 mjeseci traumatologije 2 mjeseca urologije 2 mjeseca torakalne kirurgije 3 mjeseca djecje kirurgije 2 mjeseca vaskularne kirurgije 2 mjeseca kardijalne kirurgije 2 mjeseca neurokirurgije 2 mjeseca plasticno-rekonstruktivne kirurgije 1 mjesec anesteziologije GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Organizirana nastava 100 sati godisnje Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 2 mjeseca u jedinici intenzivnog lijecenja ­ specijalizant prati lijecenje bolesnika od prijema do otpusta, upoznaje se s praenjem vitalnih funkcija (monitor strojno disanje); narocito valja obratiti pozornost na kontrole laboratorijskih hematoloskih biokemijskih nalaza usporeujui ih sa stanjem bolesnika te nacinom korekcije; upoznati se s postupkom hitne reanimacije. ­ 1 mjesec ginekologije i opstetricije ­ praenje postavljene dijagnoze i lijecenje hitnih stanja u ginekologiji i opstetriciji. ­ 1 mjesec traumatologije ­ rad u traumatoloskoj ambulanti, praenje kontrole bolesnika, ocjena radne sposobnosti, duzina bolovanja, odnosno vraanja na posao. ­ 1 mjesec vaskularne kirurgije ­ praenje bolesnika u poliklinickom djelu ­ ambulanta; upoznati se s algoritmom dijagnostickih postupaka i postoperativnim lijecenjem bolesnika. ­ 1 mjesec plasticne i rekonstruktivne kirurgije ­ specijalizant sudjeluje u ambulantnom pogonu; prati preoperativnu obradu bolesnika i konzultacije kao i postavljanje indikacije za operacijski zahvat ili drugu vrstu lijecenja s narocitim osvrtom na ocjenu radne sposobnosti i objektivnu potrebu duzine lijecenja ­ bolovanje. ORGANIZIRANA NASTAVA Broj sati nastave ­ 400 Od broja sati nastave predaje se: ­ od glavnog mentora i sur. 200 sati ­ u klinikama 200 sati Nastava predavana od mentora dijeli se na: a) opi dio, uvodni, temeljni dio ope kirurgije b) posebni dio Nastava predavana u klinici sastoji se od odabranih poglavlja specijalne kirurgije za opeg kirurga. Raspored nastave ­ nastava predavana od glavnog mentora ­ 200 sati ­ (prosjek trajanja jedne nastavne seanse je 3,5 skolskih sati)

Opi dio: Asepsa i antisepsa, sterilizacija, pravila aseptickog rada, anamneza i status kirurskog bolesnika, obrada hitnog kirurskog bolesnika, dijagnostika i terapija soka ­ reanimacija, postupak s politraumatizirarkim bolesnikom, algoritam dijagnostike u Opoj kirurgiji postavljanje indikacije za operaciju i temelji kirurske taktike, prijeoperacijska priprema i poslijeoperacijska njega i monitonog kirurskog bolesnika, poslijeoperacijske komplikacije u opoj kirurgiji osiguravanje venskih putova, odrzavanje homeostaze itnravenskom nadoknadom, transfuzija krvi u kirurskih bolesnika, temelji kirurske tehnike (otvaranje i zatvaranje, sivanje rana, upotreba instrumentarija, hemostaza, prepariranje), infekcije u kirurgiji, incizije i drenaze, vrste rane i zarastanje rane, peritonitis i apscesi trbusne supljine, akutni abdomen, krvarenja iz probavnog trakta, dijagnostika i komplikacije prijeloma, lijecenje opeklina, hitne operacije u opoj kirurgiji. Posebni dio: Operacije na kozi i potkoznom tkivu u poliklinickoj kirurgiji, operacijska taktika bolesti gastroduodenuma, operacije zucnih putova, hitni zahvati na jetri i zucnim putovima, akutni pankrealitis, splenektomija-kirurska taktika i terapija hemostatski zahvati zbog portalne hipertenzije, bolesti crvuljka, ileus, intestinalne stome, bolesti anusa i rektuma, hernije, temelji dijagnostike akutnih okluzija arterija i vena, tromboembolektomija i sav krvne zile, pristupnika arterije i vene, varikoziteti i posttrombotski sindrom, mjesta ligature magistralnih arterija, indikacije i nacin izvoenja kraniotomije-neurokirurska hemostaza, algoritam obrade uroloskog bolesnika, uroloska endoskopija, osiguravanje diureze kirurskim postupkom, nefrektomija indikacija i nacin izvoenja zbrinjavanje ozljeda mokranog mjehura i uretre, ginekoloska diferencijalna dijagnostika u kirurske bolesnice, hitne operacije na zenskim spolnim organima, konzervativno lijecenje prijeloma i temelji osteosinteze, hitne osteosinteze, epidermalni kozni transplantati u opoj kirurgiji, amputacije, ozljede tetiva i sake, hernije djecje dobi, kongenitalne malformacije u hitnoj kirurgiji, pristupi na srcu i zbrinjavanje ozljeda srca, traheostomija, drenaza toraksa-indikacija i izvoenje, prijelomi rebara i komplikacije. Ukupno 59 nastavnih seansi za glavnog mentora = 29 nastavnih seansi godisnje Nastava u klinickim ustanovama = 200 sati Na svako poglavlje otpada 7 sati nastave. Nastavni odsjecci ­ Kirurgija endokrinih zlijezda ­ Kirurgija dojke ­ Kirurske bolesti pleure, plua i medijastinuma ­ Kirurska terapija priroenih i stecenih bolesti srca ­ Ozljede srca i velikih krvnih zila ­ Bolesti jednjaka i dijafragme (djecja kirurgija 3 sata) ­ Kirurska terapija bolesti gastroduodenuma ­ Fransplantacijska kirurgija ­ Resekcijska terapija u kirurgiji jetre ­ Ozljede traheje, bronha i plua ­ Resekcija pankreasa i biliopankreaticne anastomoze ­ Odobrena poglavlja kirurskih bolesti zucnih putova ­ Kirurska terapija portalne hipertenzije ­ Bolesti tankog i debelog crijeva (djecja kirurgija 2 sata) ­ Bolesti anusa i rektuma ­ Kirurgija arterija ­ Kirurgija vena

STRANICA 98 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ Izabrana poglavlja iz djecje kirurgije za opeg kirurga ­ Izabrana poglavlja iz urologije za opeg kirurga ­ Izabrana poglavlja iz ginekologije za opeg kirurga ­ lzabrana poglavlja iz traumatologije ­ Izabrana poglavlja iz plasticne kirurgije ­ Izabrana poglavlja iz mikrokirurgije i terapije limfedema ­ Kirurgija sake ­ Izabrana poglavlja iz onkologije i kemoterapije za opeg kirurga ­ Izabrana poglavlja iz anesteziologije za opeg kirurga ­ Izabrana poglavlja iz radiologije za opeg kirurga ­ Izabrana poglavlja iz ultrazvucne dijagnostike za opeg kirurga. Vjestine kojima kandidat treba ovladati u toku specijalistickog staza iz ope kirurgije Vjestine koje kandidat usvaja od glavnog mentora i suradnika: Anamneza i status kirurskog bolesnika, digitorektalni pregled, anorektoskopija, repozicija hernija, repozicija prijeloma, postavljanje sadrenog zavoja, ekstenzija prijeloma, punkcije tjelesnih supljina, repozicija luksacija, intravensko kaniliranje, postavljanje subklavija katetera, reanimacija, intubacija, kateterizacija mokranog mjehura, perkutana cistostomija, cistoskopija, toaleta iritestinalnih stoma, davanje klizme, postavljanje nazogastricne sonde, ginekoloski pregled palpatorno, tamponada nosa, blokada interkostalnih zivaca, prva pomo kod krvarenja, postavljanje zavoja, koniotomija, traheotomija, traheostomija, drenaza toraksa. Vjestine koje kandidat usvaja u toku specijalizacije po pojedinim uzim specijalnostima ope kirurgije: Traumatologija: Rukovanje ekstenzijskim stolom i traumatoloskim pomagalima, upoznavanje s traumatoloskim instrumentima i implantatima. Urologija: Temeljne uroloske pretrage i dijagnosticke tehnike, upoznavanje instrumentarija u urologiji. Kardijalna kirurgija: Upoznavanje tehnike ekstrakorporalne cirkulacije, upoznavanje tehnike i primjene hemodilucije, hemoseparacije i autotransfuzije, upoznavanje tehnika elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije, upoznavanje temeljnih odrenica transplantacije organa. Plasticno-rekonstruktivna kirurgija: Procjena ozljede tetiva, zivaca, procjena vitalitets koznih reznjeva. Procjena opeg i lokalnog stanja opecenog. Vaskularna kirurgija: Temelji operacijske tehnike, instrumentarij i proteze u vaskularnoj kirurgiji, antikoagulacijska terapija anamneza i status vaskularnog bolesnika, postavljanje elasticno-kompresivnog zavoja, fizikalno-dijagnosticki testovi u vaskularnoj kirurgiji, temelji dijagnostike bolesti krvnih zila. Anesteziologija Ventilacija bolesnika na masku, upotreba monitora i respiratora, tumacenje vrijednosti CVP, satne diureze i krvnog mjerenja krvnog tlaka. Djecja kirurgija: Kirurski status novoroenceta, dojenceta i starijeg djeteta kod kongenitalnih i stecenih bolesti, kateterizacija i suprapubicka drenaza mokranog mjehura, drenaza prsista, postavljanje zelucane sonde,

uspostavljanje venskog puta, priprema bolesnika za transport u vee medicinske centre, intervencija kod balanitisa i parafimoze, odreivanje optimalnog vremena za operaciju tipicnih i najcesih bolesti djecje dobi, prijeoperacijska priprema i poslijeoperacijska njega. Abdominalna kirurgija: Temelji endoskopske kirurgije uvoenje endoskopskih troakara, dijagnosticki dio endoskopske kirurgije, postavljanje SengstaakenBlakemoorove sonde, tamponada rektuma. Torakalna kirurgija: Temelji operacijske tehnike, operacijski pristupi i instrumentarij u Torakalnoj kirurgiji, dijagnostika bronhoskopijom i uvoenje fleksibilnog bronhoskopa, trahoestomija. Neurokirurgija: Neuroloski status kod kranicerebralne traume, opi principi neurokirurske tehnike, operacijski pristupi i neurokirurski instrumentarij, temelji neurokirurske dijagnostike. Program specijalizacije:

OPA KIRURGIJA ­ 44 mjeseca Abdominalna kirurgija ­ 18 mjeseci U toku specijalizacije Abdominalne kirurgije, specijalizant ope kirurgije treba obvezno asistirati pri sljedeim operacijskim zahvatima: apendektomija 50, herniotomija 30, kolecistektomija 30, resekcija zeluca 8, operacija analne fistule 5, resekcija tankog crijeva 10, resekcija debelog crijeva 5, operacija hemeroida 5. Broj i vrsta obveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvrsiti: apendektomija 30, operacija hernije 15, kolecistektomija 10, biliodigestivne anastomoze 2, koledohotomija 3, resekcija zeluca 5, resekcija tankog crijeva 3, resekcija debelog crijeva 2, fistula ani 3, operacija hemeroida 7, operacija ileusa 3, operacija perforiranog zelucanog vrijeda 5. Endoskopska kirurgija ­ 1 mjesec U toku odsjecka specijalizacije u Endoskopskoj kirurgiji specijalizant provodi: vjezbe na fantomu 3, operacije na jetri svinje 3, asistencije pri laparoskopskoj kolecistektomiji 10. Endokrina kirurgija ­ 1 mjesec U toku boravka u odsjecku Endokrine kirurgije specijalizacije, specijalizant se treba upoznati s temeljima operacijske tehnike i dijagnostike endokrinih bolesti. Specijalizant samostalno treba izvrsiti operacijske zahvate: strumektomija 3, operacijski pristup na gusteracu 2, operacijski pristup na suprarenalku 2, traheotomija 1. Traumatologija ­ 8 mjeseci U toku specijalistickog staza u Traumatoloskom odjelu, kandidat obvezno asistira pri operacijskom lijecenju prijeloma, pri operacijama kraljesnice, pseudoartroze, osteomijelitisa i ozljeda zglobova, prema Programu Odjela u kojemu specijalizira. Broj i vrsta obveznih operacijskih zahvata koje kandidat treba samostalno izvrsiti: osteosinteze kljucne kosti 2, osteosinteze acromialne luksacije 1, osteosinteze proksimalnog humerusa 2, osteosinteze dijafize humerusa 2, osteosinteze distalnog kraja humerusa· 1, osteostnteze lakta (Monteggina, olecranon) 2, osteosinteze podlaktice 1, osteosinteze rucnog zgloba 1, osteosinteze kostiju sake i prstiju 2, osteosinteze proksinlalnog femura 2, osteosinteze dijafize femura 1, osteosinteze distalnog kraja femura 1, osteosinteze patele 1, osteosinteze priksimalnog kraja tibije 2, osteosinteze dijafize potkoljenice

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 99

2, osteosinteze gleznja 2, osteosinteze kostiju stopala 2, plastike Achilove tetive 1.

Urologija ­ 2 mjeseca Specijalizant treba biti upoznat s osnovnim saznanjima o patofiziologiji, uzrocima i terapijskim postupcima rjesavanja obstrukcije na razini prijeloureterskog vrata, uretera i vrata mokranog mjehura. Potrebno je da bude upoznat s nekirurskim bolestima bubrega, infekcijama urinarnog sustava i temeljima saznanja o akutnom zatajivanju bubrezne funkcije i hemodijalize. Upoznaje i farmakologiju, kemoterapeutika i antibiotika u odnosu na bubreznu funkciju. U toku specijalizantskog staza specijalizant asistira pri uroloskim zahvatima prema Programu Odjela u kojem specijalizira. Samostalno vrsi operacijske zahvate: cistotomija, cistostomija ­ perkutana i otvorena 5, ureterotomija 3, nefrektomija 2, hidrokela 2, verikokela Torakalna kirurgija ­ 2 mjeseca Dijagnostika kirurskih torakalnih bolesti. Asistiranje pri kirurskim zahvatima iz torakalne kirurgije. Specijalizant samostalno vrsi sljedee operacijske zahvate punkcija pleuralne supljine 4, drenaza pleuralne supljine 4, traheostomija 2, torakatomija 2, sav plua 2, resekcija rebara 1. Djecja kirurgija ­ 3 mjeseca Osim asistencija u redovnom i hitnom programu, specijalizant obvezno asistira pri: hernioplastika 10, kriptorhizam 10, operacija cistoureteralnog refluksa 8, operacija hidronefroza 5, operacija fraktura 6, uspostavljanje centralnih venskih katetera 10. Obavezno je asistirati pri svim operacijama kongenitalnih anomalija, samostalno vrsi operacije: hernioplastika 5, kriptorhizam 5, apendektomija 5, lumbotomija 2, eksploracija skrotuma 2 Vaskularna kirurgija ­ 2 mjeseca Asistira prema redovnom Programu ustanove u kojoj specijalizira. Samostalno vrsi operacijske zahvate: operacijski pristup na arterije 4, sav i anastomoza krvne zile 3, tromboenmolektomija 2, varikozne vene 2, amputacija 4. Kardijalna kirurgija ­ 2 mjeseca Asistira na sljedeim zahvatima: koronarna kirurgija 15, valvularna kirurgija 15, kirurgija priroenih srcanih gresaka 5, ugradnja pace makera 8. Samostalno vrsi sljedee zahvate: eksplantacija periferne vene na nozi 2, preparacija ili punkcija periferne arterije 2, hitna ugradnja pace makera 1, drenaza toraksa 2, drenaza perikarda (hitna, elektivna) 2, sternotomija (djeca, odrasli) 5, toraktomija (djeca, odrasli) 2, vaenje torakalnih drenova 5. Neurokirurgija ­ 2 mjeseca Asistira pri svim operacijama prema Programu ustanove kojoj specijalizira. Aktivno sudjeluje u dijagnostici neurokirurskog bolesnika. Samostalno vrsi sljedee zahvate: lumbalna punkcija 4, subduralni ili epiduralni hematom 2, kraniotomija (bez cerebralnog dijela operacije) 2, spinalna dekompresija 2. Plasticno-rekonstruktivna kirurgija ­ 2 mjeseca Asistira na sljedeim operacijama: slobodni kozni transplantati 10, oblikovanje slobodnih reznjeva 10, obrada opekline 5, ozljede sake (primarna obrada) 5, sekundarna rekonstrukcija ozlijeene sake 5, samostalno vrsi sljedee operacije: slobodni kozni transplantati 5, oblikovanje slobodnih reznjeva 5, obrada opekline 3, ozljeda sake (primarna obrada) 3, sekundarna rekonstrukcija ozlijeene sake 2.

Anesteziologija ­ 1 mjesec Popis obveznih zahvata koje kandidat samostalno vrsi u toku dijela specijalizacije iz anesteziologije: endotrahealna intubacija 1, intubacija bolesnika na masku 2, ocitovanje monitoringa bolesnika postavljanje bolesnika na respirator 2, upoznavanje s temeljnim principima aparata za anesteziju, reanimacija bolesnika 1, uvoenje centralnih intervenskih katetera 5. UZE SPECIJALIZACIJE OPE KIRURGIJE JESU a) traumatologija b) torakalna kirurgija c) digestivna (abdominalna) kirurgija d) kardijalna kirurgija e) plasticna kirurgija f) vaskularna kirurgija g) kirurska onkologija h) intenzivna medicina Trajanje uze specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godisnjeg odmora PROGRAM UZE SPECIJALIZACIJE Program se sastoji iz dva osnovna dijela A) TEORIJSKO-NASTAVNI DIO ­ 4 mjeseca B) KIRURSKl DIO ­ 18 mjeseci Omjer A:B = 1:4,5 19a. TRAUMATOLOGIJA Tijekom uze specijalizacije iz traumatologije specijalist kirurgije e provesti: a) u ortopedskom odjelu 2 mjeseca b) u odjelu za vertebrologiju 1 mjesec c) u odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju 1 mjesec d) u radioloskom odjelu (osteologija) 1 mjesec e) u odjelu za plasticnu rekonstrukcijsku kirurgiju 1 mjesec f) u traumatoloskom odjelu 16 mjeseci Ad a) U ortopedskom odjelu (klinici) specijalist e svladati osnovrle ortopedske operacije na kostima i zglobovima koje se vrse zbog deformiteta, upala i tumora, lijecenja kontraklura, ankiloza, kljenuti i osnove endoprotetike. Ad. b) U odjelu za vertebrologiju specijalist e svladati osnove u ortopedskom lijecenju priroenih i stecenih bolesti kraljesnice. Ad. c) U odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju e svladati osnove fizikalne terapije i medicinske rehabilitacije nakon ozljeda i operacija na lokomotornom sustavu, te rehabilitaciju amputacijskih batrljaka. Ad d) U radioloskom odjelu e svladati osnove u radioloskoj dijagnostici ozljeda i bolesti kostiju i zglobova Ad. e) U plasticno-rekonstrukcijskom odjelu specijalist e svladati kirursku tehniku uzimanja transplantata i reznjeva, te lijecenje tetiva i zivaca. Ad f) U odjelu (klinici) za traumatologiju specijalist treba svladati sljedee: Teorijski dio: 1. Opi dio: Instrumentarij, osnove operacij. tehnike, medicinska dokumentacija, implantali u traumatologiji, eksperimentalna traumatologija

STRANICA 100 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

2. Posebni dio: Problematika i procjena traumatiziranog bolesnika, prijelomi kraljesnice, prijelomi gornjih ekstremiteta, prijelomi zdjelice, prijelomi donjih ekstremiteta, remplantacije u traumatologiji, tumori kostano zglobnih struktura, radio i kemoterapija tumora kosti i veziva, osteomijelitisi i infekcije u traumatologiji, politrauma. 3. Prakticni dio A. Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist kirurgije mora izvrsiti asistencije kod traumatoloskih operacija (25), samostalnih priprema operacijskih polja (25), repozicija i imobilizacija (100), konzervativni tretman prijeloma (50), B) Popis i brojenje samostalnih operacijskih zahvata: Osteosinteza sake i prstiju (3), osteosinteza distalne podlaktice 151, osteosinteza podlaktice (e), osteosinteza lakta (Montegga i olekranon) (5), osteosinteza nadlaktice (5), osteosinteza zdjelice (2), osteosinteza natkoljenice (25), osteosinteza distalnog dijela natkoljenice (2), osteosinteza patele (5), osteosinteza proksimalnog dijela tibije (3), osteosinteza potkoljenice (20), osteosinteza gleznja (10), osteosinteza stopala (10), osteosinteza kod patoloskih prijeloma (3), endoprotezae kuka (5), artroskopija (10), terapija osteomijelitisa (10). Ukupno: 146 operacija Od ukupno 146 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvrsiti 60%.

3. Prakticni dio: A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvrsiti: asistencije kod torakalnih operacija (25), samostalno pripremiti operacijsko polje (od pripreme do otvaranja prsista) (25), drenaza prsnog kosa (5). B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: Traheotomija (10), otvorena biopsija plua i pleure (5), resekcija rebara (3), rekonstrukcijski zahvati kod deformiteta i defekata stijenke prsnog kosa (2), 10 bektomija (segmentektomija) (15), pulmektomija (10), dekortikacija plua (5), medijastinotomija (5); ablacija medijastinalnog tumora (5), timektomija (2), torakoplastika (1), pleurostomija i kavernostomija (10), intubacija jednjaka endoprotezom (10), parijetalna pleurektomi ja i resekcija bula (10), operacija plunog ehinokoka s kapitonazom (2), operacija benignih tumora plua (5), drenaza prsnog kosa (25). Ukupno:125 operacija Od ukupno 125 operacijskih zahvata, kandidat ih mora samostalno izvrsiti 60%

19b. TORAKALNA KIRURGIJA Tijekom uze specijalizacije iz torakalne kirurgije specijalist ope kirurgije e provesti· a) u pulmoloskom odjelu interne klinike 1 mjesec b) u odjelu za torakalnu radiologiju 1 mjesec c) u odjelu za torakalnu endoskopiju 1 mjesec d) u odjelu za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec e) u odjelu za anesteziologiju i reanimaciju 1 mjesec f) u odjelu (klinici) za torakelnu kirurgiju 17 mjeseci Ad a) U pulmoloskom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofizioloske promjene plua i medijastinalnih organa, simptomatologiju i dijagnostiku, diferencijalnu dijagekozu i konzervativne postupke lijecenja. Ad b) U odjelu za torakalnu radiologiju mora svladati radiolosku dijagnostiku plua i medijastinalnih organa te invazivne postupke lijecenja Ad c) U odjelu za torakalnu endoskopiju mora svladati osnove endoskopskih dijagnostickih i terapijskih postupaka kod intratorakalnih organa. Ad d) U odjelu za kardijalnu kirurgiju mora svladati tehniku ekstrakorporealne cirkulacije, tehniku hemodilacije hemoseparacije i autotransfuzije, tehniku elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije odrednice za transplantaciju organa. Ad e) U odjelu za anesteziologiju i reanimaciju mora svladati opi, posebni i prakticni dio iz programa kardioloske kirurgije. Ad f) U odjelu (klinici) za torakalnu kirurgiju specijalist treba svladati sljedee: Teorijski dio: 1. Opi dio instrumentarij, osnove operativne tehnike, endoproteze u torakalnoj kirurgiji, medicinska dokumentacija, eksperimentalna torakalna kirurgija. 2. Posebni dio: Ozljede prsnog kosa, bolesti stijenke prsnog kosa, bolesti pleure, bolesti medijastinuma, bolesti traheje i velikih bronha, bolesti plua, bolesti jednjaka, bolesti osita.

19c. DIGESTIVNA (ABDOMINALNA) KIRURGIJA Tijekom uze specijalizacije iz digestivne (abdominalne) kirurgije specijalist ope kirurgije e provesti a) u odjelima interne medicine (digestivni i endokrini sustav) 2 mjeseca b) u odjelu za radiologiju (probavni sustav) 1 mjesec c) u odjelu za endoskopiju probavnih organa 1 mjesec d) u odjelu za anesteziologiju s reanimacijom 1 mjesec e) u odjelu za laboratorijsku mikrobiolosku dijagnostiku 1 mjesec f) u odjelu (klinici) za digestivnu (abdominalnu) kirurgiju 16 mjeseci Ad a) U odjelima interne medicine (digestivni endokrini) specijalist mora svladati patofizioloske promjene kod bolesti probavnih i endokrinih organa, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i konzervativno lijecenje. Ad b) U odjelu za radiologiju (digestivni organi) specijalist treba svladati radiolosku dijagnostiku bolesti digestivnih organa te osnove intervencijske radiologije na digestivnim organima. Ad c) U endoskopskom odjelu treba svladati osnove endoskopskih dijagnostickih i terapijskih postupaka kod digestivnih organa Ad d) U odjelu za anesteziologiju i reanimaciju specijalist treba svladati opi, posebni i prakticni dio kod kardijalne kirurgije Ad e) U odjelu za laboratorijsku-mikrobiolosku dijagnostiku treba svladati osnove u laboratorijskoj i mikrobioloskoj dijagnostici. Ad f) U odjelu (klinici) za digestivnu (abdominalnu) kirurgiju specijalist treba svladati sljedee Teorijski dio 1. Opi dio: Instrumentarij, osnova operacij. tehnike u digestivnoj (abdominalnoj) kirurgiji, stapleri, endoskopski pribor za endoskopsku kirurgiju, eksperimentalna kirurgija. 2. Posebni dio Problematika i procjena abdominal. bolesnika, bolesti jednjaka i zeluca, bolesti zucnih putova i gusterace, bolesti jetre, ileus, bolesti tankog i debelog crijeva. 3. Prakticni dio A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvrsiti: asistencije kod digestivnih (abdominalnih) operacija (30), samostalno pripremiti operacijsko polje do disekcije bolesnog organa ili pri-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 101

preme za njegovu djelomicnu disekciju, problem sava i anastomoza u abdomenu (25), tehnika anastomoze sa staplerima (15). B. Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: distalni jednjak (6), zeludac: zahvati na vagusu (4), resekcioni zahvati (3), totalna gastrektomija (2), zahvati na tankom crijevu (4), kirurgija debelog crijeva: strikturektomija (5), lijeva i desna hemikolektomija (5), subtotalna kolektomija (1), anteriorna resekcija (2), abdominoperinealna resekcija rektuma (Miles) (2), fisure fistule, apscesi, hemeroidi (to), bilijarni sustav: kolecistektomija (klasicna) (10), endoskopska (laparoskopska kolecistektomija) (5), koledoktomija (5), zahvati na pankreasu (4), ozljede jetre (3), atipicna resekcija jetre (3), splenektomija (3), kongenitalne malfomacije probavnog sustava (6), prosireni tumori u zdjelici i retroperitoneumu (2) Ukupno 85 operacija Od ukupno 85 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvrsiti 60%.

19d. KARDIJALNA KIRURGIJA Tijekom uze specijalizacije iz kardijalne kirurgije specijalist ope kirurgije e provesti: a) u kardijalnom odjelu interne klinike 2 mjeseca b) u kardijalnoj radiologiji s invanzivnom dijagnostikom 1 mjesec c) u odjelu za transfuziju 1 mjesec d) u odjelu vaskularne kirurgije 1 mjesec e) u odjelu intenzivne njege za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec f) kardiokirurskom odjelu 16 mjeseci Ad a) U kardijalnom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofiziologiju bolesti i dekompenzacije srca, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku i konzervativne postupke lijecenja. Ad b) U zavodu ili odjelu za radiologiju treba svladati radiolosku dijagnostiku bolesti srca te invenzivne dijagnosticke postupke Ad c) U odjelu za transfuziju specijalist treba svladati osnove transfuzijske dijagnostike (KG, krizne probe, RH faktor itd ) autolagna transfuzija, uskladistenje krvi za kardiokirurske bolesnike, stednja krvi kod operacija. Ad d) U odjelu za vaskularnu kirurgiju treba svladati kirursku tehniku kod bolesti manjih arterija i vena (operacijski pristup, sav, anastomoza, traubendorterektomiju itd ). Ad e) U odjelu inlenzivne njege za kardijalne bolesnike specijalist treba svladati endotorakal intubaciju, monitoring, postavljanje bolesnika na respirator, temeljne karakteristike oporavka za anestezijski, reanimacijski postupci. Ad f) U kardiokirurskom odjelu specijalist treba svladati slijedee Teorijski dio 1. Opi dio Anatomija srca (prekid, opskrba srca krvnim zilama, provodni sustav srca), patologija i patofiziologija krvi, plazme i koagulacije, bubrezi i acidobazni status, opi principi invazivnog monitoringa, instrumentarij. osnovne operacijske tehnike i materijali, medicinska dokumentacija, eksperimentalna kardijalna kirurgija 2. Posebni dio Razvitak sadasnje stanje i perspektive srcane kirurgije u RH, izborni kriteriji za potrosni materijal za ekstrakorporalnu cirkulaciju (EKC). osnove EKC-sigurnosti aspekti, sustav cijevi i kanila, posebnosli EKC-a kod dojencadi i djece, eksigenatori i kardiotomi rezervoar te filteri, popratni monitoring, kardioplegija i protekcija mikarda, usteda krvi kod srcanih operacija, pumpe za krv-vrsta i primjena, mehanicka potpora cirkulaciji i respiraciji, privremena i stalna sti-

mulacija srca, intervencijska kardiologija ­ veze izmeu dijagnostike i kirurgije, transplantacija srca, srca i plua te plua. 3. Prakticni dio: A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvrsiti: eksplantacija periferne vene na nozi (15), preparacija ili punkcija periferne arterije za dg. metodu ­ monitoring (odrasli, djeca) (5), hitna ugradnja pacemakera (5), drenaza toraksa (pneumo-, hematotoraks) (10), drenaza perikarda (hitna, elektivna) (5), stavljanje bolesnika na EKC (10), sternotomija (djeca, odrasli) (20), toraktomija (djeca, odrasli) (20), vaenje torakalnih drenova (20), asistencije koronarne kirurgije (15), asistencije valvularne kirurgije (15), asistencije kirurgije priroenih srcanih gresaka (10), ugradnja trajnog pace makera (10). B. Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: ASD (5), zamjena mitralnog zaliska (5), zamjena aortalnog zaliska (5), PDA (10), perikardiektomija (10), koarktacija aorte (5) jednostruki aortokoronarni bypass (5), dvostruki aortokoronarni bypass (5), preparacija arterija mamarije interne (20). Ukupno: 70 operacija Od ukupno 70 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvrsiti 60%.

19e. PLASTICNA KIRURGIJA Tijekom uze specijalizacije iz plasticne kirurgije specijalist ope kirurgije e boraviti: a) u odjelu (klinici) maksilofacijalne kirurgije 3 mjeseca b) u odjelu (klinici) za ORL 1 mjesec c) u odjelu (klinici) za plasticnu kirurgiju 18 mjeseci Ad a) U odjelu za maksilofacijalnu kirurgiju specijalist e savladati dijagnostiku i lijecenje rascjepa usnice i nepca, disekciju vrata ozljeda licnih kostiju Ad b) U odjelu za OHL specijalist e svladati dijagnostiku i lijecenje priroenih i stecenih bolesti nosa, uske te rekonstrukciju iz onkoloskih zahvata. Ad c) U plasticnom odjelu treba svladati: Teorijski dio: 1. Opi dio Opi principi (incizije, instrumentarij, postoperacijsko praenje osnove tehnike), transplantati koze, reznjevi koze, kirurgija oziljka opekline, tumori koze, rekonstrukcijski zahvati na mekom oglavku, licu i kranijumu, dekubitusi. 2 Posebni dio: Kirurgija sake: kirurgija tetiva, ozljede i prijelomi malih kostiju, (Dupuytrenova kontraktura, kongenitalne anomalije, tumori koze, reumatoidni artritis, kompresivne neuropatije), mikrokirurgija (vjezbe tehnike mikrovaskularne anastomoze, sav perifernog zivca, odizanje i slobodan prijenos reznjeva, kirurgija perifernih zivaca, replantacija), korekcijska i estetska kirurgija (estetska kirurgija lica, kapaka, nosa, uha i usana, kirurgija dojke, kirurgija trbusne stijenke, tehnika liposukcije). 3. Prakticni dio: A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvrsiti asistencije: opa plasticna kirurgija (70), kirurgija sake (40), mikrokirurgija i rekonstrukcijska kirurgija (70), estetska kirurgija (35), kirurski zahvati na dojci (20), maksilofacijalna kirurgija i otorinolaringologija (20)

STRANICA 102 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata: opa plasticka kirurgija: (uzimanje slobodnog koznog transplantata) (30), primjena lokalnog reznja (20), tangencij, ekscizija opekline (10), lokalni rezanj kod dekubitusa (3), ekscizija koznih tumora (30), kirurgija sake: (Z) plastika-fasciektomija (5), primarna obrada ozlijeene sake (5), lokalni reznjevi na saci (5), sav fleksornih i ekstenzornih tetiva (5), mikrokirurgija i rekonstrukcijska kirurgija: (mikrovaskularne anastomoze) (5), mikroneurokirurgija perifernih zivaca (5), odizanje slobodnog reznja (5), replantacije (5), estetska kirurgija: (blefaroplastika (1), otoplastika (2), ritidektomija (1), rinoplastika (2), dermoabrazija (2), liposukcija (2), kirurski zahvati na dojci (5), maksilofacijalna kirurgija i otorinolaringologija: (rascjep usne i nepca) (2), ekscizija tumora na glavi i disekcija vrata (1), primjena lokalnih reznjeva na glavi (3), septorhinoplastika (1), rekonstrukcija uske (1). Ukupno: 207 operacija. Od ukupno 207 operacijskih zahvata kandidat ih mora samostalno izvrsiti 60%.

3. Prakticni dio A) Prije samostalnih operacijskih zahvata specijalist mora izvrsiti: asistencije kod vaskularnih operacija (25), samostalno pripremiti operacijsko polje (od pripreme do perivaskularne disekcije) (25), sav i anestomoza arterije (5). B) Popis i broj obveznih operacijskih zahvata karotidna arterija (3), sindrom gornjeg otvora prsnog kosa (3), abdominalna aorta (aneurizma) (5), aortiolijakalno podrucje (12), femoropoplitealno podrucje (20), femorokruralno podrucje (10), visceralne arterije (3), ambolija plune tromboze (10), simpatektomije (10), ozljede arterija i velikih vena (10), fasciotomija i amputacije (10), ekstraanatomska premostenja (5), varikozne vene (20), prevencija plune tromboembolije (2), portalna hipertenzija (2) Ukupno: 125 operacija Od ukupno 125 operacijskih zahvata, kandidat ih mora samostalno izvrsiti 60%.

19f. VASKULARNA KIRURGIJA Tijekom uze specijalizacije iz vaskularne kirurgije specijalist ope kirurgije e provesti: a) u vaskularnom odjelu interne klinike 2 mjeseca b) u odjelu za vaskularnu radiologiju s intenzivnom dijagnostikom 1 mjesec c) u odjelu za transfuziju 1 mjesec d) u odjelu za kardijalnu kirurgiju 1 mjesec e) u odjelu za intenzivno lijecenje 1 mjesec f) u odjelu (klinici) za vaskularnu kirurgiju 16 mjeseci Ad a) U vaskularnom odjelu interne klinike specijalist mora svladati patofizioloske promjene kod bolesti krvnih zila, simptomatologiju i dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i konzervativne postupke lijecenja. Ad b) U odjelu za radiologiju mora svladali radiolosku dijagnostiku krvnih zila, te invanzivne dijagnosticke postupke. Ad c) U odjelu za transfuziju specijalist treba svladati osnove transfuzijske dijagnostike (KG, krizane probe, RH faktor itd ), antolagna transfuzija, uskladistenje krvi za kardiokirurske bolesnike, stednja krvi kod operacije. Ad d) U odjelu za kardijalnu kirurgiju specijalist mora svladati tehniku ekstrakorporalne cirkulacije, tehniku hemodilacije, hemoseparacije i autotransfuzije, tehniku elektrostimulacije srca i potpore cirkulacije odrenice za transplantaciju organa. Ad e) U odjelu za intenzivnu njegu za vaskularne bolesnike treba svladati endotorekalnu intubaciju, monitoring, postavljanje bolesnika na respirator, temeljne karakteristike oporavka za anesteziju, reanimacijski postupci. Ad f) U odjelu (klinici) za vaskularnu kirurgiju specijalist treba svladati Teorijski dio: 1. Opi dio Instrumentarij, osnove operacij. tehnike, vaskularne proteze, medicinska dokumentacija, eksperimentalna vaskularna kirurgija. 2. Posebni dio: Problematika i procjena vaskularnog bolesnika, okluzivne bolesti arterija, aneurizme, cerebrovaskularne bolesti, bolesti krvnih zila ruku, bolesti disceralrkih arlerija, ozljede krvnih zila, bolesti vena, arteriovenske fistule, infekcije, amputacije, transplantacije i vaskularna kirurgija seksualnih smetnji.

19g. KIRURSKA ONKOLOGIJA Plan uze specijalizacije: Onkologija i radioterapija 2 mjeseca Nuklearna medicina 1 mjesec Hematologija i sterilna jedinica 1 mjesec Radiologija 2 mjeseca Jedinica intenzivnog lijecenja 1 mjesec Torakalna kirurgija i kirurgija dojke 3 mjeseca Abdominalna i endokrinoloska kirurgija 3 mjeseca Ginekoloska onkologija 2 mjeseca Kirurska onkologija 7 mjeseci Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije: Svrha uze specijalizacije iz kirurske onkologije je savladavanje osnova dijagnostike i konzervativnog lijecenja tumora te ovladavanje kirurskim postupcima u operacijskom lijecenju tumora, namijenjeno kirurzima. 1.) Onkologija i radioterapija ­ 2 mjeseca Na odjelu onkologije i radioterapije, kirurg mora savladati principe kemoterapije i radioterapije tumora. Kirurg se mora upoznati s mogunostima dijagnostike i konzervativnog lijecenja malignih bolesti. 2.) Nuklearna medicina ­ 1 mjesec Na odjelu nuklearne medicine kirurg se mora upoznati s mogunostima i principima dijagnostike i lijecenja. 3.) Hematologija i sterilna jedinica ­ 1 mjesec Na odjelu hematologije i u sterilnoj jedinici kirurg mora savladati osnove dijagnostike i lijecenja hematoloskih bolesti te uloge kirurgije u lijecenju hematoloske bolesti. 4.) Radiologija ­ 2 mjeseca Na odjelu radiologije, kirurg mora upoznati radiolosku dijagnostiku tumora vrata, prsnog kosa i trbuha kroz osnovne i dopunske radioloske pretrage. 5.) Jedinica intenzivnog lijecenja ­ 1 mjesec U jedinici intenzivnog lijecenja, kirurg mora savladati anestezioloske principe i mogunosti kod malignih bolesti i specificnosti intenzivnog lijecenja bolesnika operiranih zbog malignih bolesti.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 103

6.) Torakalna kirurgija i kirurgija dojke ­ 3 mjeseca Na odjelu torakalne kirurgije, kirurgije dojke i torakalne endoskopije, kirurg mora asistirati kod operacija malignih bolesti prsnog kosa te tumora dojki. U endoskopskom dijelu, kirurg mora samostalno izvrsiti bronhoskopske pretrage. Obvezne operacije su: operacije jednjaka (5), operacije lijevog i desnog plunog krila (pulmektomije i segmentektomije) (10), operacije medijastinuma (5), operacije dojki (6), operacije aksila ( 4). 7.) Abdominalna i endokrinoloska kirurgija ­ 3 mjeseca Na odjelu abdominalne i endokrinoloske kirurgije, kirurg mora asistirati kod abdominalnih i endokrinoloski operacija. U endoskopskom dijelu kirurg mora savladati ezofagogastroduodenoskopiju i kolonoskopiju s biopsijama. Obvezne operacije su: distalni jednjak (2), resekcije zeluca (5), resekcije tankog crijeva (3), resekcije kolona (hemikolektomije, totalne kolektomije, proktokolektomije) (10), resekcijski zahvati jetre (3), operacije gusterace (2), splenektomije (2), adrenalektomije (5), suptotalne i totalne strumektomije (5), tumori retroperitoneuma i zjdelice (3). 8.) Ginekoloska onkologija ­ 2 mjeseca Na odjelu ginekoloske onkologije kirurg asistira kod ginekoloskih operacija. Obvezne operacije su histerektomije (4), adneksektomije (4). 9.) Kirurska onkologija ­ 7 mjeseci Na odjelu kirurske onkologije, kirurg asistira kod operacija tumora te samostalno izvodi operacije prema broju obveznih operacija iz prethodnih stavaka. Tijekom obavljanja programa uze specijalizacije, kirurg u teoretskom dijelu mora savladati ­ potrebni instrumentarij za zahvate prema navedenom, osnovne operacijske tehnike, lijecenje onkoloskog bolesnika u kombinaciji konzervativnog i operacijskog lijecenja, mogunosti endoskopske kirurgije u kirurskoj onkologiji. Problematika onkoloskog bolesnika te mogunosti konzervativnog i operacijskog lijecenja. Indikacije za radikalno i palijativno kirursko lijecenje. Tijekom obavljanja programa uze specijalizacije od ukupno 78 definiranih operativnih zahvata kandidat mora obvezno samostalno izvrsiti 60%. 19h. INTENZIVNA MEDICINA Trajanje uze specijalizacije iz intenzivne medicine je 24 mjeseca prema sljedeem planu i programu: Plan uze specijalizacije: 1. Jedinica internisticke intenzivne skrbi 3 mjeseca 2. Jedinica pulmoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 3. Jedinica infektoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 4. Jedinica intervencijske gastroenterologije 1 mjesec 5. Jedinica neuroloske intenzivne skrbi 1 mjesec 6. Sterilna jedinica hematologije 1 mjesec 7. Koronarna jedinica 1 mjesec 8. Jedinica ope kirurske intenzivne skrbi 3 mjeseca 9. Jedinica kardiokirurske intenzivne skrbi 3 mjeseca 10. Jedinica ginekoloske intenzivne skrbi 1 mjesec 11. Jedinica uroloske intenzivne skrbi 1 mjesec 12. Jedinica neurokirurske intenzivne skrbi 1 mjesec 13. Jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi 1 mjesec 14. Postintenzivna jedinica 1 mjesec

15. Hitna sluzba 16. Laboratorij 17. Godisnji odmor

1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca

Program uze specijalizacije Tijekom staza u internistickim intenzivnim jedinicama specijalist zbrinjava akutno ugrozene pacijente s kardijalnim, pulmonalnim, abdominalnim komplikacijama te ovladava zbrinjavanjem hemodinamski nestabilnih bolesnika, dakle neinvazivnim i invazivnim nadzorom, direktnim intraarterijskim mjerenjem krvnog tlaka, kateterizacijom desnog srca (Swan Ganz kateter 50 postupaka), pleuralnim (50 postupaka) i perikardijalnim punkcijama (5 postupaka) i mjerenjem intrakranijskog tlaka (5 postupaka). Tijekom staza specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja akutno otrovanih bolesnika, dijagnostikom, suportivnim postupcima u njihovom lijecenju te zbrinjavanjem komplikacija. Tijekom staza u intenzivnim jedinicama specijalist ovladava tehnikama pristupa krvozilju, punkcijama jugularne vene (50 postupaka), punkcijama vene subklavije (50 postupaka), punkcijama arterije i vene femoralis (20 postupaka), principima hemodijalize, peritonejske dijalize, CAVH (5 postupaka), CVVH (20 postupaka), hemoperfuzijom i plazmaferezom. Specijalist se upoznaje sa zbrinjavanjem bolesnika s akutnim zatajenjem jetrene funkcije i mogunostima lijecenja. U okviru staza u laboratoriju pored ostalog ovladava vjestinama intervencijskog UZV-a u dijagnosticke i terapijske svrhe. Tijekom staza u jedinicama ope kirurske intenzivne skrbi specijalist ovladava mogunostima zbrinjavanja respiratorne insuficijencije, intubacijama (100 postupaka), traheotomijom (5 postupaka), raznim formama mehanicke ventilacije (PEEP, IMV, CPAP, HFV), indikacijama za njihovu primjenu kao i komplikacijama. Odvajanje od respiratora (20 postupaka) i pocetna rehabilitacija. Tijekom staza u jedinicama kardiokiruske, neurokirurske, ginekoloske i uroloske intenzivne skrbi specijalist upoznaje preoperativne rizike, postoperativne komplikacije te mogunosti njihovog zbrinjavanja. Ovladava tehnikama potpore respiratornoj insuficijenciji, odvajanju od respiratora, parenteralnom prehranom i transfuzijskom terapijom. Za vrijeme staza u specijaliziranim jedinicama ovladava problemima npr. toksemijom trudnoe, eklampsijom, osnovama opstetritickih hitnosti, zbrinjavanjem opstruktivne uropatije perkutanom drenazom, izvoenjem lumbalne punkcije, a pored svega u svim intenzivnim jedinicama dijagnosticiranjem mozdane smrti. Za vrijeme staza u hitnoj sluzbi ovladava zbrinjavanjem hitnih bolesnika, trijazom, mogunostima hitne dijagnostike i terapije. Kroz aktivni rad u hitnoj sluzbi i suradnju s odjelima stjece uvid u mogunost ambulantnog zbrinjavanja, u nuznosti bolnickog lijecenja kao i potrebu za upuivanjem u intenzivnu jedinicu ili mogunost hospitalizacije na odjelu. Za vrijeme specijalistickog staza upoznaje se s etickim i legalnim principima intenzivne medicine, problemom umirueg bolesnika, produljenjem zivota i pravilima o neozivljavanju te pravima bolesnika.

20. Naziv specijalizacije DJECJA KIRURGIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 2 mjeseca ope kirurgije 1 mjesec ginekologije i porodnistva

STRANICA 104 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

1 mjesec pedijatrije 1 mjesec neurologije 1 mjesec djecje intenzivne skrbi DJECJA KIRURGIJA 24 mjeseca OPA KIRURGIJA 8 mjeseci NEUROKIRURGIJA 2 mjeseca PEDIJATRIJA 8 mjeseci PLASTICNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA 1 mjesec ORTOPEDIJA 1 mjesec GODISNJI ODMOR 4 mjeseca ORGANIZIRANA NASTAVA Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 2 mjeseca ope kirurgije ­ sudjeluje u radu poliklinike, pretezno u hitnim sluzbama gdje se upoznaje s akutnim kirurskim bolestima i ozljedama, a upoznaje dijagnosticke i terapeutske postupke. ­ 1 mjesec ginekologije i porodnistva ­ interes se pretezno usmjeruje na porodnistvo, posebno na patoloski porod i na mogue poroajne ozljede djeteta. Boravi na odjelu za novoroenu djecu i upoznaje postupak s tom djecom, posebno stanja vitalne ugrozenosti novoroenceta. ­ 1 mjesec dispanzera za pedijatriju ­ ovdje upoznaje razvoj zdravog djeteta, prehranu i kalendar cijepljenja, a takoer susree i najcese djecje bolesti i postupak kod tih stanja. ­ 1 mjesec neurologije ­ upoznaje osobitosti neuroloske pretrage (anamneza, status), dijagnosticke postupke (punkcije), perinatalna osteenja, abnormalnosti zivcanog sustava i konvulzivna stanja. ­ 1 mjesec anestezije i intenzivne skrbi ­ upoznaje djecu u stanjima vitalne ugrozenosti, algoritam dijagnostickih postupaka i pretraga, osnove reanimacije i praenje vitalnih funkcija. Program specijalizacije:

herniotomija 50, apendektomija 20, resekcija crijeva 5, anus praetera 3, traheotomija 2, fimoza 10, hipospadija 5, retencija testisa 15, cistostomija 2, repozicija frakturnih ulomaka (konzervativno 30, operativno 15), suture zivaca i tetiva 5, Thischplastika 5, torakocenteza i drenaza 4, obrada velikih rana 50. Dijagnosticki postupci: endoskopije (rektoskopije 20, cistoskopije 10) Edukacija specijalizanta djecje kirurgije provodi se kroz 24 mjeseca prema uiim strukama i podrucjima rada unutar djecje kirurgije i u odreenom vremenu Neonatalna i dojenacka krirugija 4 mjeseca Abdominalna kirurgija 4 mjeseca Torakalna kirurgija 2 mjeseca Djecja traumatologija 5 mjeseci Djecja urologija 3 mjeseca Plasticna kirurgija i opekline 2 mjeseca Djecja onkologija 2 mjeseca Anestezija i intenzivna terapija 2 mjeseca Neonatalna i dojenacka kirurgija: 4 mjeseca U fokusu je interesa djecje kirurske struke jer sadrzi specificnu patologiju neonatalne dobi, koja cesto trazi hitnu kirursku intervenciju jer se radi o stanjima koja su inkompatibilna sa zivotom. Specijalizant mora ovladati hitnim kirurskim intervencijama u neonatalnoj dobi (atrezija probavnog sustava, defekti prednje trbusne stijenke, defekti osita, respiratorni distres, mekonijski ileus i dr.), dijagnosticnim postupcima i izborom operativne tehnike. U patologiji dojenacke dobi specijalizant ovladava operacijama koje su najcese u toj dobi, kao sto su na primjer herniotomije, ukljestenja kila, pilorostenoze, ileusi dojenacke dobi, problemi vezani za hemangiome i limfangiome, teratome, krivi vrat i dr. Abdominalna i torakalna kirurgija: ­ 4 + 2 mjeseca Glavni cilj edukacije specijalizanta u ovom segmentu djecje kirurgije usmjeren je na savladavanje znanja o dijagnostickim i operativnim postupcima, kako u domeni akutnih stanja abdomena (apendicitisi, torzije ovarija, ileusi razne etiologije i dr.) tako takoer i brojnih patoloskih priroenih promjena (duplikature crijeva, me gakolon, ahalazija, halazija, anorektalne anomalije, kirurgija jetre i zucnih vodova i mnoga druga patoloska stanja abdomena) Takoer se educira iz kirurgije prsnog kosa, kao sto su malformacije prsnog kosa, promjene na pluima, tumori, gnojne promjene grudnog kosa i druga patoloska stanja. Posebno se posveuje paznja na operativnu tehniku anastomoza u probavnom sustavu, koju tehniku specijalizant mora savladati u potpunosti. Dio programa mora biti posveen edukaciji i dijagnostickim postupcima abdominalnih kirurskih bolesti, kao sto su npr. endoskopske i radioloske melode, scintigrafije, ultrasonicne pretrage i dr. Djecja traumatologija ­ 5 mjeseci Zauzima posebno mjesto u djecjoj kirurgiji, zbog visokog pobola, invalidnosti i smrtnosti djece od nesretnih slucajeva. Od specijalizanta se trazi da savlada postupke reanimacije politraumatiziranog djeteta, ovlada hitnom dijagnostikom i odlukama o redoslijedu operativnih indikacija kod takvog ozljeenika i da je dobro upuen u praenju ranog posttraumatskog stanja. Ovladava principima ratne kirurske doktrine primijenjene na djecji uzrast. Mora savladati principe konzervatvnih i operativnih postu-

DJECJA KIRURGIJA ­ 24 mjeseca Definicija: Djecja kirurgija je kirurska struka usmjerena na probleme kirurske patologije djeteta od roenja do kraja adolescencije. Okvirni program specijalizacije iz djecje kirurgije osposobljava kandidata za samostalan strucan rad. U okviru programa specijalizant ovladava teoretskim znanjem iz djecje kirurgije, upoznaje djecje kirurske bolesti, etiopatogenezu i patofiziologiju istih, dijagnoze i dijagnosticke postupke te ovladava kirurskim vjestinama i operativnim tehnikama. Mora biti poducen o principima aseptickog rada, upoznat s kirurskim instrumentarijem i instrumentima endoskopskih aparata koji se upotrebljavaju u djecjoj kirurgiji. Specijalizantski program edukacije iz djecje kirurgije sadrzi i edukaciju u srodnim i za djecju kirurgiju znacajnim granama medicine, na kojima specijalizant provodi odreeno vrijeme. Mentor specijalizanta brine o obimu i kvaliteti edukacije, provjerava program i izvrsenje istog. Tijekom specijalizantskog staza, a kao uvjet za polaganje specijalistickog ispita, kandidat mora samostalno obaviti minimalni broj operacija, koje se nominalno i brojcano mogu odrediti kao;

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 105

paka u lijecenju ozljeda imaturnog skeleta tetiva, ligamentarnog sustava te aktivno poznavanje imobilizarijskih metoda. Mora se upoznati s principima rehabilitacije djeteta i resocijalizacije tesko invalidne djece. Djecja urologija: ­ 2 mjeseca je siroko podrucje rada djecje kirurske struke, jer je urogenitalni sustav najcese priroeno malformiran. Uz kirursko rjesavanje patologije urogenitalnog sustava (malformacije bubrega, uretera, mokranog mjehura i uretre) od specjalizanta se trazi dobro poznavanje dijagnostickih metoda. kao osnova za izbor lijecenja i operativnu indikaciju. Plasticna kirurgija i opekline: ­ 2 mjeseca u djecjoj dobi rjesva probleme priroenih ili stecenih malformacija bilo u funkcionalnom ili estetskom smislu (sindaktilije, otapoze, veliki deformirajui oziljci i dr.) Specijalizant mora dobro ovladati svim problemima vezanim za opekline. Opeklina je jedna od najcesih i veoma specificnih ozljeda djece, ne samo zbog razlicitosti uzrasta ve u prvom redu zbog izrazito specificne patofizioloske reakcije djeteta u opeklinskoj bolesti, sto je posebno znacajno za novnroenacku i ranu predskolsku dob. Specijalizant mora ovladati konzervativnim i aktivno kirurskim nacinom lijecenja (principi previjanja, rana nekroektomija plastika po Thierchu). Duzan je upoznati rehabilitaciju opecenog djeteta mogunost za rekonstruktivne zahvate na oziljcima uzrokovanim opeklinom. Djecja onkologija: ­ 2 mjeseca osposobljava specijalizanta za dijagnostiku malignih solidnih tumora u djecjoj dobi, mogunosti operativnih zahvata i postoperativnu terapiju. Specijalizant mora ovladati protokolom lijecenja djecjih kiruskih tumora, principima multimodalne terapije (kemoterapija, radiooterapija i dr.) kao i tretmanom komplikacija vezanih za kemoterapiju i zracenje. Upoznaje alternativne terapije u tretmanu raka djece psiholoske i psihosocijalne probleme bolesnog djeteta i njegove obitelji. Anestezija i intenzivna terapija: ­ 2 mjeseca specijalizant se upoznaje s preoperativnom pripremom djeteta, opom lokalnom anestezijom koja se upotrebljava u djecjoj dobi, vrsi samostalne intubacije i upoznaje komplikacije koje nastaju za vrijeme i neposredno po anesteziji. Upoznaje i ovladava reanimacijom bolesnika. Dio vremena provodi u radu Jedinice intenzivne terapije.

NEUROKIRURGIJA ­ 2 mjeseca Tijekom boravka na neurokirurgiji specijalizant djecje kirurgije mora biti poducen narocito na dva polja rada ove struke. U prvom redu u dijagnostici, operacijskoj indikaciji i operativnoj tehnici roenih mana CNS-a (kraniostenoze, hernijacije mozga i ovojnica, prirodeni i ostali hidrocefalusi, malformacije kicmenog kanala i dr.) Nadalje, sto je za djecju kirurgiju od posebnog znacaja, neurokirurski, dijagnosticki i operacijski postupak kod kraniocerebralnih ozljeda. Kraniocerebralna ozljeda je veoma ucestala ozljeda u traumatologiji djecje dobi s cestim letalnim ishodom i izvoriste trajnog invaliditeta Upoznaje i ostalu patologiju (tu. mozga) i principe lijecenja. PEDIJATRIJA ­ 8 mjeseci Specijalizant boravkom na pedijatriji upoznaje normalan rast i razvoj djeteta, ishranu i njegu zdravog i bolesnog novorodenceta, dojenceta i djeteta i upoznaje epidemioloske probleme pedijatrijskog odjela. Kandidat ovladava rutinskim i specificnim laboratorijskim pretragama. Upoznaje cjelovitu patologiju djecje dobi, poglavito onu koja se odnosi na potrebu kirurskog Ijecenja. Izvodi, pod nadzorom starijeg specijaliste, endoskopske pretrage na djetetu. Posebno se educira u problemima neonatoloske intenzivne skrbi, zbog visokog pobola i smrtnosti od sepse u ranom postoperativnom toku novorodenceta i dojenceta. Boravak na pedijatrijskim odjelima rasporeuje se: ­ neonatoloska intenzivna skrb (1 mjesec) ­ gastroenterologija s parenteralnom ishranom (2 mjeseca) ­ nefrologija (2 mjeseca) ­ pulmologija (1 mjesec) ­ neuropedijatrija (1 mjesec) PLASTICNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA ­ 1 mjesec Cilj edukacije specijalizanata na podrucju plasticne i rekonstruktivne kirurgije je upoznavanje suvremenih mogunosti lijecenja, poglavito transplantacijske kirurgije Neophodno je upoznavanje s rekonstruktivnim zahvatima priroenih anomalija (malformacija sake, uske, usnice i nepca, hipospadije, tumora koze i podkozja i dr.) Specijalizant upoznaje cjelovit postupak u lijecenju opeklinske bolesti, konzervativni i rani operativni pristup, kao i lijecenje kasnih posljedica opeklina (kelodi, kontrakture). DJECJA ORTOPEDIJA ­ 1 mjesec. Edukacijom na ortopedskom odjelu specijalizanta djecje kirurgije primarno je upoznati s osnovnim principima rada, dijagnostike i operativnim zahvatima na kongenitalnim malformacijama lokomotornog sustava. Upoznaje i ostalu patologiju vezanu za ortopedsku struku, principe operacijskih metoda, ekstenzije i sadrenu imobilizaciju. ORGANIZIRANA NASTAVA ZA SPECIJALIZANTE DJECJE KIRURGIJE Specijalizant je, tijekom specijalizacije, obvezan savladati propisani i razraeni program organizirane nastave ­ ukupno 400 sati (100 sati godisnje) Nastava je organizirana prema tematskim cjelinama: ­ neonatalna kirurgija (80 sati) ­ torakoabdominalna (80 sati) ­ djecja urologija (60 sati)

OPA KIRURGIJA ­ 8 mjeseci U edukaciji iz ope kirurgije specijalizant upoznaje kirursku patologiju, poglavito se educira u dijagnostici, terapiji i operativnoj tehnici onih kirurskih bolesti koje se rjee susreu u djecjoj dobi (holeciste, resekcije zeluca, operativni zahvati na pluima i dr.) U edukaciju je ukljuceno i savladavanje ratne kirurske doktrine, kako bi istu mogao primijeniti u ratnim uvjetima rada. Asistira i izvodi operativne zahvate pod nadzorom specijalista kirurga, radi u poliklinici i hitnoj kirurskoj sluzbi. U edukaciju je ukljucen rad na endoskopijama Program boravka na pojedinim odjelima; ­ abdominalna kirurgija (3 mjeseca) ­ torakalna kirurgija (2 mjeseca) ­ vaskularna kirurgija (1 mjesec)

STRANICA 106 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ traumatologija (60 sati) ­ plasticna kirurgija i opekline (60 sati) ­ kirurska djecja onkologija (60 sati) Kolokvijem se obvezno provjerava znanje kadidata u svakom segmentu specijalizantskog staza. NASLOVI TEMA A) Kirurgija novoroenacke i dojenacke dobi 1. Anatomske, fizioloske, patofizioloske i imunoloske specificnosti novoroenceta i dojenceta 2. Respiratorni distres 3. Reanimacija novorodenceta i dojenceta 4. Priroene malformacije glave i vrata (hidrocefalus, cisticni limfangiomi vrata) 5. Priroene malformacije jednjaka, zefuca i duodenuma 6. Priroene malformacije tankog i debelog crijeva 7. Malformacije trbusne stijenke 8. Priroene malformacije grudnog kosa i respiratornog sustava 9. Priroene malformacije lokomotornog sustava 10. Benigni tumori dojenceta (hemangiomi i limfangiomi) 11. Sepsa novorodenceta 12. Poroajne ozljede 13. Upalni i gnojni procesi dojenceta koji traze kirursku intervenciju 14. Specificnosti anestezije u novorodenackoj i dojenackoj dobi 15. Radioloska i ultrasonografska dijagnostika novoroenceta i dojenceta 16. Primjena endoskopije u dojenackoj dobi UKUPNO: 80 sati B) Torakoabdominalna kirurgija 17. Ciste i fistule vrata 18. Krivi vrat 19. Tumori prsnog kosa 20. Malformacije stijenke grudnog kosa 21. Kirurska terapija gnojnih infekcija plua 22. Torakalne punkcije i drenaze 23. Malformacije plua 24. Medijastinalni tumori 25. Ehinokok 26. Priroene ciste plua 27. Preponska i pupcana kila 28. Upala crvuljka u djecjoj dobi 29. Meckelov divertikul 30. Mekonijski ileus 31. Invaginacije 32. Atrezije i stenoze tankog crijeva 33. Anularni pankreas 34. Priroeni megakolon 35. Priroene anorektalne anomalije 36. Polipoza intestinalnog sustava 37. Pilorostenoza 38. Atrezija zucnih puteva 39. Portalna hipertenzija 40. Malformacije trbusne stijenke 41. Anastomoza crijeva 42. Tupe ozljede abdomena

43. Diferencijalna dijagnoza krvarenja iz probavnog sustava 44. Diferencijalna dijagnoza akutnog abdomena UKUPNO: 80 sati C) Djecja urologija 45. Mjesto djecje imunlogije u okviru djecje kirurgije te indikacije za kirursko lijecenje 47. Principi prijeoperacijske obrade uroloskih bolesnika 48. Priroene malformacije urogenitalnih organa Uloga intrauterine dijagnostike u ranom otkrivanju i lijecenju anomalija. 49. Opstruktivne uropatije 50. Urolitijaza; dijagnoza i lijecenje 51. Trajna i privremena derivacija urina 52. Hidronefroza 53. Ozljede bubrega; dijagnostika i lijecenje 54. Tumori bubrega u djecjoj dobi Mjesto kirurskog zahvata u kombiniranom lijecenju 55. Transplantacija bubrega u djecjoj dobi 56. Ektopija uretera 57. Vezikoureteralni refluks 58. Ekstrofija mokranog mjehura kao slozeni kirursko-rekonstruktivni problem 59. Ozljede mokranog mjehura i uretre 60. Valvule uretre Mjesto endoskopije u djecjoj urologiji 61. Hipospadija; lijecenje i mogue komplikacije 62. Ozljede genitalnih organa 63. Nespusteni testisi kao najcesci uroloski problem djecje dobi 64. Akutni skrotum 65. Tumori testisa 66. Fimoza i adhezije prepucija indikacije za cirkmiciziju UKUPNO 60 sati D) Djecja traumotologija 67. Traumatizam kao sredisnje pitanje zdravstvene zastite djeteta Epidemiologija, prevencija 68. Zlostavljano dijete 69. Poroajne ozljede 70. Politraumatski indeks, Politrauma djeteta kao zaseban medicinski entitet 71. Kraniocerebralne ozljede u djecjoj dobi 72. Relevantni faktori u lijecenju imaturnog skeleta Histologija i anatomija ploce rasta Principi terapije ozlijeene ploce rasta Posljedice i korektivni zahvati nakon nezadovoljavajuih ishoda lijecenja. 73. Kraniocerebralne ozljede u djece 74. Ozljede kraljesnice 75. Dileme u odluci za konzervativno ili operativno lijecenje prijeloma kosti u djecjoj dobi 76. Prijelomi kosti u ramenom pojasu 77. Prijelom lakta kao specificna ozljeda djeteta Suprakondinarni prijelomi, prijelomi kondila i epikondila, trohlearni prijelomi ozljede glavice radiusa, prijelom olekranona 78. Rekonstruktivni zahvati kod Vokmannove kontrakture 79. Epifizeolize i prijelom okrajina 80. Ozljede zglobova u djece

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 107

81. Amputacije i problemi vezani uz aplikaciju proteza 82. Rehabilitacija djeteta UKUPNO 60 sati E) Plasticna kirurgija i opekline u djecjoj dobi 83. Uvod Povijest razvoja plasticne kirurgije u svijetu i u nas 84. Indikacijsko podrucje rada plasticne kirurgije u djecjoj dobi 85. Vrste transplantata i reznjeva Mikrokirurski postupak 86. Priroene nakaznosti sake 87. Ozljede djecje sake 88. Amputacijske ozljede djecje sake i mogunosti rekonstrukcije 89. Timski pristup rada kod rana s velikim manjkom tkiva 90. Epidemiologija opeklina u nas i u svijetu 91. Opeklinska rana 92. Inicijalni postupci Prva pomo, transport, intravenska nadoknada 93. Primarna obrada, priprema i postupci kod previjanja 94. Metode lijecenje; konzervativni i kirurski pristup 95. Rani kirurski postupak 96. Preoperativna priprema, postoperativni tok, njega, peroralna i parenteralna ishrana 97. Fizikalna terapija 98. Vrste transplantata auto, homo, hetero, sintetski, kultura tkiva 99. Infekcija, sepsa, nosokomijalne infekcije, odabir antibiotika 100. Kirugija oziljaka i kontraktura 101. Rehabilitacija ­ zivot s posljedicama UKUPNO 60 sati F) Solidni maligni tumori djecje dobi 103. Specificnosti solidnih tumora djecje dobi u odnosu na tumore u odraslih 104. Dijagnosticki postupci u djecjoj onkologiji 105. Bioloski markeri solidnih tumora djecje dobi, znacenje i interpretacija 106. Principi mulimodalne terapije solidnih tumora; kemoterapija, kirurgija, radioterapija 107. Koristenje rekombinantnih citokina u terapiji solidnih tumora djece 108. Tretman komplikacija vezanih uz kemoterapiju i zracenje (infekcija, prehrana, mucnina, povraanje, bol, ekstravazacija citostatika) 109. Centralni venozni kateteri (Port-a-cat, Brouiac, Hicknan, Groshong) implantacija, primjena, odrzavanje. 110. Kasne posljedice solidnih malignih tumora djecje dobi i terapeutskih postupaka 111. Alternativne terapije u tretmanu raka djece 112. Dijete koje umire. 113. Psihijatrijski, psiholoski i psihosocijalni problemi djeteta s rakom i njegove obitelji 114. Eticki problemi u djecjoj onkologiji. 115. Nephroblastom ­ Wilmsov tumor 116. Neuroblastom 117. Rhabdomyosarkom 118. Ostali maligni mezenhimalni tumori (osim RMS)

119. Tumori zametnog epitela. Testis, ovarij, ostala lokalizacija 120. Osteosarkom 121. Ewingov tumor i Periferni primitivni neurodermalni tumori (PNET) 122. Teratomi 123. Tumori CNS-a 124. Retinoblastom 125. Tumori jetre 126. Ostali rijetki tumori djecje dobi UKUPNO 60 sati

21. Naziv specijalizacije: NEUROKIRURGIJA

Trajanje specijalizacije: 72 mjeseca Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca endoskopske neurokirurgije 3 mjeseca stereotaksijski neurokirurski zahvati KLINICKA NEUROKIRURGIJA 46 mjeseci VASKULARNA KIRURGIJA 1 mjesec DJECJA KIRURGIJA 1 mjesec OTORINOLARINGOLOGIJA 1 mjesec NEUROLOGIJA 6 mjeseci NEUROPATOLOGIJA 1 mjesec NEURORADIOLOGIJA 1 mjesec NEUROANATOMIJA 2 mjeseca EKSPERIMENTALNA NEUROKIRURGIJA 1 mjesec GODISNJI ODMOR 6 mjeseci Organizirana nastava Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca endoskopske neurokirurgije ­ endoskopski neurokirurski zahvati u endokranijskom i spinalnom prostoru, endoskopski pripomognuta mikrokirurgija te ventrikuloskopija su teme i zahvati koje kandidat treba upoznati tijekom programa. ­ 3 mjeseca stereotaksijski neurokirurski zahvati ­ kandidat se treba upoznati teorijski i prakticki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima te funkcijskim neurokirurskim zahvatima koje se uz pomo stereotaksije mogu izvesti.

KLINICKA NEUROKIRURGIJA 46 mjeseci Kandidat mora teorijski ovladati gradivom iz svih podrucja neurokirurgije: a) kraniocerebralne ozljede i njihove posljedice b) neuroonkoloske kirurgije c) cerebrovaskularne kirurgije d) djecje neurokirurgije e) kirurgije perifernog i autonomnog zivcanog sustava Dodatno ovim podrucjima neurokirurgije specijalizant mora stei znanja iz suvremenog informacijskog sustava, ili bolje rei s takvim znanjem treba konkurirati u natjecaju za specijalizaciju iz neurokirurgije, k tome mora vladati jednim stranim jezikom, engleskim ili njemackim.

STRANICA 108 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

U okviru neurokirurskog operacijskog programa mora svladati klasicnu operacijsku tehniku, te veim dijelom i mikrokirurski operacijski postupak kao i suvremenu operacijsku tehniku koja je i dalje u snaznom zamahu. Takoer mora se upoznati s temeljnim principima stereotaksijske neurokirurgije. Temeljno je pri svemu tome da kandidat slijedom racionalnih postupaka sto proizlaze iz stecenog znanja nauci, a potom i umije postaviti pravodobno indikaciju za operacijsko lijecenje Kandidat na kraju specijalizacije iz klinicke neurokirurgije mora imati ispunjen u cijelosti sljedei operacijski PROGRAM: a) 30 operacija intrakranijskih tumora b) 30 spinalnih operacija (tumora i degenerativnih bolesti) c) 10 operacija hidrocefalusa i kongenitalnih malformacija spinalnog i kranijalnog podrucja d) 50 raznih drugih operacija: kirurski postupci za uklanjanje boli, operacije cerebrovaskularnih anomalija, operacije kompresivnih intrakranijalnih hemoragija. To ukupno iznosi 150 operacija sto bi trebao biti optimum. Pored navedenog operacijskog programa, a koje kandidat mora obvezno ispuniti, treba se upoznati teorijski i prakticki sa stereotaksijskom metodom pristupa pojedinim intrakranijskim tvorbama ili bolesnim procesima.

grafija nestale su kao da nisu ni postojale. K tome neuroradiolog postao je suveren, pa u cijelosti i samostalno vodi neuroradiolosku dijagnostiku bez izravnog ucesa neurokirurga. Neurkirurg je meutim, duzan znati eksplicirati svaki neuroradioloski nalaz odnosno protumaciti angiogram, kompjuterski tomogram, nalaz nuklearne magnetske rezonance. Napokon interventna neuroradiologija cini je suradnom strukom u donosenju indikacije za lijecenje nekih intrakranijskih procesa (pretezno vaskularnih).

NEUROANATOMIJA ­ 2 mjeseca Nije potrebno posebno isticati koliko je znanje neuroanatomije bitno za neurokirurga, stoga tijekom ovog dijela specijalizacije specijalizant se mora upoznati s topografskom anatomijom glave i vrata, proucavati i upoznavati se s makroanatomskim humanim preparatima mozga i mozdanih krvnih zila, te dijelom i mikropreparatima zagrebacke neuroanatomske zbirke. EKSPERIMENTALNA NEUROKIRURGIJA ­ 1 mjesec Specijalizant mora obaviti na eksperimentalnoj zivotinji radnje kojima e stei nuzna iskustva za opi operativni rad, svladati osnove mikrokirurske tehnike i potrebnu manualnu vjestinu u toj tehnici. ORGANIZIRANA NASTAVA Organizirana nastava odrzava se u sklopu neurologije i ope kirurgije po 6 predavanja u turnusu. Za specijalizante neurokirurgije ugraditi u program specijalizacije organiziranu nastavu 100 sati godisnje i to: Neurotrauma ­ 15 sati Tumori CNS ­ 15 sali Djecja neurokirurgija ­ 10 sati Spinalna neurokirurgija ­ 10 sati Neuroradiologija ­ 10 sati Neuropatologija ­ 10 sati Neuroonkologija ­ 10 sati Neurooftalmologija ­ 5 sati Stereotaksija ­ 5 sati Nova saznanja iz neurokirurgije ­ 5 sati

VASKULARNA KIRURGIJA ­ 1 mjesec Tijekom mjesec dana treba se upoznati sa suvremenom dijagnostikom organskih procesa arterijskog sustava i s principima operacijskog rada na perifernim krvnim zilama na arterijama, a posebice karotickim arterijama. U tom dijelu specijalizacije mora upoznati tehniku anastomoza krvnih zila. DJECJA KIRURGIJA ­ 1 mjesec Tijekom mjesec dana upoznati osobitosti kirurske obrade i operacijske tehnike u djecjoj dobi te kirursko lijecenje malformacija. OTORINOLARINGOLOGIJA ­ 1 mjesec Kandidat provodi jedan mjesec kroz koje vrijeme upoznaje nove otorinolaringologije i nacela operativnog rada u granicnim podrucjima, posebice na relaciji otolosko-neurokirurske problematike. U tom dijelu specijalizacije paznju treba obratiti upoznavanju kirurske anatomije vrata (traheotomija) te pristupe paranazalnim sinusima (transsfenoidalni pristup). NEUROLOGIJA ­ 6 mjeseci Tijekom sest mjeseci stei dostatno znanje iz klinicke neurologije, neurofiziologije, osnovne elektroencefalografije, elektrckmiografije. Upoznati se sa suvremenim dijagnostickim dostignuima stu su u svakodnevnoj neuroloskoj praksi. Konacno specijalizant mora nauciti izraditi neuroloski nalaz i logicki ga interpretirati te na osnovu toga dati smjernice za daljnje vrijedne dijagnosticke postupke. NEUROPATOLOGIJA ­ 1 mjesec Tijekom jednog mjeseca specijalizant mora nauciti osnove neuropatoloske anatomije sto znaci da kandidat ima prisustvovati odukcijama i sudjelovati pri patolosko-histoloskoj dijagnostici. Potrebno je da nauci granice pouzdanosti mikro i makrodijagnoze. NEURORADIOLOGIJA ­ 1 mjesec Neuroradioloska dijagnostika pretrpjela je najvise promjena zadnja dva desetljea. Do jucer vazne ventrikulografija i pnemoencefalo-

22. Naziv specijalizacije: MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA

Trajanje specijalizacije 54 mjeseca Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci upoznavanja specijalizanta s osnovnom strukom KIRURGIJA 11 mjeseci Plasticna kirurgija 9 mjeseci Neurokirurgija 1 mjesec Vaskularna k. 1 mjesec STOMATOLOGlJA 6 mjeseci Oralna kirurgija 3 mjeseca Ortodoncija 1 mjesec Protetika 1 mjesec Dentalna patologija 1 mjesec OTORINOLARINGOLOGIJA 2 mjeseca MAKSILOFACIJALNA KIRURGlJA 25 mjeseci GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 109

Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci upoznavanja specijalizanta s osnovnom strukom. Specijalizant stice znanja o principima asepse, antisepse, sterilizacije, upoznaje se s raznim dijagnostickim postupcima i mogunostima suvremene dijagnosticne tehnike. Uz ovo specijalizant treba sudjelovati u preoperativnoj obradi bolesnika, pripremi bolesnika za operativni zahvat kao i u postoperativnom lijecenju bolesnika. Posebna paznja posveuje se urgentnim stanjima i njihovom rjesavanju. Program specijalizacije

KIRURGIJA 11 mjeseci Plasticna kirurgija ­ 9 mjeseci Opi principi (incizije, instrumentarij, postoperativno praenje, osnove kirurske tehnike), transplantati, reznjevi, kirurgija oziljaka, opekline, lokalni reznjevi, tumori i lezije koze rekonstruktivni zahvati. Mikrokirurgija (vjezba tehnike mikrovaskularne anastomoze, sav perifernih zivaca, slobodni reznjevi), estetska kirurgija. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij. Neurokirurgija ­ 1 mjesec Principi dijagnostike neurotraumatiziranog bolesnika, osnove neurokirurske tehnike, plastika dure. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij. Vaskularna kirurgija ­ 1 mjesec Principi vaskularnih savi i bypassa perifernih krvnih zila. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij. STOMATOLOGIJA ­ 6 mjeseci Oralna kirurgija ­ 3 mjeseca Rad u ambulanti. Dijagnostika. Ekstrakcija zuba, incizija abscesa, apikotomija, alveotomija. Principi zbrinjavanja kod traume zuba. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij. Ortodoncija ­ 1 mjesec Osnove ortodoncije: Kefalometrijska analiza. po zavrsetku rada polaze se kolokvij. Protetika ­ 1 mjesec Osnove protetike. Uzimanje otiska. Planiranje. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij. Dentalna patologija ­ 1 mjesec Osnove dentalne patologije. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij OTORINOLARINGOLOGIJA ­ 2 mjeseca Specijalizant uci osnove otorinolaringoloskog pregleda (unos kopija, otoskopija, indirektna laringoskopija, straznja rinoskopija) radi u ambulanti, dijagnosticira uz nadzor specijaliste, asistira pri operativnim zahvatima, samostalno vrsi tamponadu nosa, repoziciju nosnih kostiju, inciziju peritonilarnog abscesa, tonzilektomiju, punkciju sinusa. Istovremeno ocekuje se da savlada osnovno teoretsko znanje iz rinologije i laringologije. Po zavrsetku rada polaze se kolokvij. MAKSILCIFACIJALNA KIRURGIJA ­ 25 mjeseci Specijalizant postupno uci teoretsko gradivo iz podrucja anatomije, traumatologije, onkologije glave i vrata, rekonstruktivne kirurgije, kraniofacijalnih malformacija, deformiteta licnog skeleta bolesti slinovnica i tenkporamnibularnog zgloba te estetske kirurgije. Ocekuje se barem pasivno znanje engleskog jezika te praenje literature, knjiga i casopisa, na engleskom jeziku. Kolokviji

Tijekom 27 mjeseci rada na maksilofacijalnoj kirurgiji organizirani su kolokviji iz anatomije, traumatologije, onkologije glave i vrata, rekonstruktivne kirkrrgije, kraniofacijalnih malformacija, deformiteta licnog skeleta, bolesti slinovnica i temporomandibularnog zgloba. Potrebni zahvati: traheotomija zbrinjavanje rane mekog tkiva konzervativno zbrinjavanje prijeloma donje celjusti konzervativno zbrinjavanje prijeloma gornje celjusti konzervativno zbrinjavanje prijeloma jagodicne kosti kirursko zbrinjavanje prijeloma donje celjusti kirursko zbrinjavanje prijeloma gornje celjusti kirursko zbrinjavanje prijeloma jagodicne kosti intraoralna incizija i drenaza abscesa ekstraoralna incizija i drenaza abscesa ekscizija benignog tumora koze lica/vrata ekscizija malignog tumora koze lica/vrata operacija maksilarnog sinusa plastika oroantralne fistule lokalni reznjevi aksijalni rezanj (deltopektoralni) miokutani rezanj (pektoralis major) rekonstrukcija defekata nakon commando operacije (prirnarni sav reznjevi) uzimanje i aplikacija slobodnih transplantata ekscizija submandibularne zlijezde ekscizija ciste vrata selektivna disekcija vrata radikalna disekcija vrata ekscizija benignog tumora usne supljine ekscizija malignog tumora usne supljine osteotomija mandibule kod progenije plastika oziljaka na licu i vratu plastika rascjepa usne plastika rascjepa nepca Svi operativni zahvati su pod nadzorom specijalista Specijalizant je ukljucen u redovno dezurstvo mlae sluzbe kada manje zahvate u lokalnoj anesteziji nakon pocetne edukacije vrsi samostalno ili po potrebi uz asistenciju specijaliste. Specijalizant je obvezan upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz OTORINOLARINGOLOGIJE I MAKSILOFAClJALNE KIRURGIJE te poloziti propisane ispite.

UZA SPECIJALIZACIJA MAKSILOFACIJALNE KIRURGIJE je:

22a. PLASTICNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA

Trajanje uze specijalizacije je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godisnjeg odmora. Nakon zavrsene specijalizacije iz maksilofacijalne kirurgije kandidat samostalno operira veliki broj operacija pod nadzorom mentora. Manji broj rijetkih i kompliciranih zahvata ne izvodi samostalno, nego u njima sudjeluje samo kao asistent Zahvati Regionalni reznjevi ­ fascijalni ­ muskularni ­ fasciokutani ­ muskulokutani ­ osteomuskulokutani

STRANICA 110 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

­ deltopektoralni, pektoralis major i minor, latisimus dorzi, trapezius i romboideus Slobodni mikrovaskularni reznjevi (najcesci) ­ fascijalni ­ fasciokutani ­ muskularni ­ osteomuskularni ­ osteofasciokutani ­ osteomuskulokutani ­ radijalni ­ deltoidni ­ latisimus dorzi ­ skapularni ­ pektoralis major-minor ­ m. rektus abdominis ­ zdjelicni rezanj ­ bedreni ­ fibularni ­ jejunum ­ omentum Vlasiste, lubanja, celo, obrve ­ Anatomija, embriologija, patologija ­ Principi kirurskog rjesavanja laceracija vlasista, lubanje, cela, obrve ­ Rekonstrukcija koze lubanje ­ reznjevi ­ tehnike ­ Rekonstrukcijske tehnike za obrvu ­ Rekonstrukcijske tehnike za pokrivanje defekata kosti lubanje ­ Alopecija-kirursko lijecenje ­ kirurgija spustene obrve ­ Reznjevi za mikrokirursku rekonstrukciju defekata vlasista, lubanje, cela i obrve Koza ­ Anatomija, embriologija, patologija, keloidi ­ Trauma ­ laceracije, toplinska osteenja ­ Dermoabrazija Orbita i andeksa ­ Trauma orbite (frakture) ­ Blefaroplastika ­ Rekonstrukcija orbite nakon velikih resekcija Uske ­ Otoplastika ­ tehnike ­ Kirurska terapija mikrotije ­ makrotije ­ Rekonstrukcijske tehnike nakon traume uski Nos ­ Operacija septuma ­ tehnike ­ Operacija skoljki ­ Rinoplastika ­ tehnike ­ Rekonstrukcije subtotalnih, totalnih defekata nosa ­ Lokalni reznjevi za rekonstrukciju nosa. Obrazi i parotidna regija ­ Hemifacijalna mikrosomija ­ Kirurgija oziljaka ­ Mikrokirurska terapija facijalisa

­ Ritidektomija ­ tehnike ­ Kirurgija debelih obraza ­ Korekcija defekata mekih tkiva reznjevima ­ Tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata Estetska kirurgija licnog skeleta ­ Genioplastika ­ Implantati Usne ­ Kirurske tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne Vrat ­ Lipektomija ­ Liposukcija ­ Reznjevi za rekonstrukciju defekata na vratu Mikrokirurgija glave i vrata ­ Osnove mikrokirurske tehnike ­ Vjezbe na laboratorijskim zivotinjama ­ Vjezbe na kadaverima ­ Asistiranje na operacijama.

23. Naziv specijalizacije: UROLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 60 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci u poliklinickoj praksi NEFROLOGIJA 1 mjesec DIJALIZA 1 mjesec UROLOSKA GINEKOLOGIJA 1 mjesec ABDOMINALNA KIRURGIJA 6 mjeseci DJECJA UROLOGIJA 4 mjeseca HITNA UROLOGIJA 3 mjeseca URODlNAMIKA I ANDROLOGlJA 3 mjeseca UROLITIJAZA I ESWL 5 mjeseci UROLOSKA ONKOLOGIJA 12 mjeseci TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI 6 mjeseci OPA UROLOGIJA 7 mjeseci GODISNJI ODMOR 5 mjeseci Poslijediplomska nastava Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 6 mjeseci u poliklinickoj praksi (izvanstacionarna uroloska djelatnost) ­ trijeza akutnih i kronicnih bolesnika u poliklinickoj uroloskoj praksi ­ algoritam obrade bolesnika u poliklinici ­ ekonomicnost obrade i sinteza podataka iz primarne zdravstvene zastite i drugih zdravstvenih ustanova ­ plan rada s akutnim i kronicnim uroloskim bolesnicima, periodicne kontrole ­ rana dijagnostika uroloskih tumora i screening Vjestine ­ postavljanje trajnoga katetera i jednokratna kateterizacija

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 111

­ poducavanje bolesnika o samokateterizaciji ­ fizikalni pregled i dijafanoskopija ­ osnove primjene ultrazvuka ­ odreivanje ostatnog urina ultrazvukom ­ uzimanje razlicitih uzoraka urina, pregled sedimenta Provjera znanja ­ kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podrucja urologije u poliklinickoj praksi i izvoenje fizikalnog pregleda i ovladavanje zadanim vjestinama Program specijalizacije:

­ problemi kod bolesnica s uznapredovalim ginekoloskim karcinomom ­ postoperacijsko praenje i kasniji postoperacijski tijek Vjestine ­ pregled bolesnice ­ urodinamski pregled Provjera znanja Najmanje 6 pitanja, uz provjeru sposobnosti pregleda i urodinamske obrade.

NEFROLOGIJA ­ 1 mjesec ­ anamneza i status, te obrada nefroloskog bolesnika ­ nefroloski bolesnik koji zahtijeva kirursku terapiju ­ principi lijecenja hipertenzije i konkretni primjeri ­ regitinski i kaptoprilski test ­ dijete ­ proteinurija i kreatinski klirens ­ terapija bolesnika s preterminalnom uremijom ­ priprema bolesnika za dijaliticki postupak ­ biopsija bubrega Vjestine: rad s nefroloskim bolesnikom i sa skupljanjem materijala, izvoenje testova, ordiniranje terapije, biopsija nativnih bubrega Provjera znanja: Najmanje 6 pitanja s podrucja nefrologije: hipertenzija, kirursko lijecenje hipertenzije, medikalno lijecenje hipertenzije, obrada bolesnika. DIJALIZA ­ 1 mjesec ­ osnovni principi hemodijalize ­ osnovni principi peritonejske dijalize ­ osnovni principi plazmaforeze ­ SUF ­ dijalizatori ­ vrsta i nacin njihova rada ­ punkcija vaskularnih pristupa ­ praenje tijeka dijalize kod bolesnika ­ medicinski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (eritro poetin, sekundarni hiperparatireodizam, prevencija ostalih komplikacija itd.) ­ kirurski problemi vezani uz bolesnika na dijalizi (funkcija mokranog mjehura, nativni bubrezi, vaskularni pristup itd.) Vjestine Prikljucivanje bolesnika na dijalizator, anamneza i status bolesnika s konacnim zatajenjem bubrezne funkcije, postavljanje centralnih linija za dijalizu, praenje bolesnika nakon transplantacije bubrega (fizikalni pregled, ultrazvuk grafta itd.). Provjera znanja Najmanje 6 pitanja iz tog podrucja, provjera vjestine punkcije vaskularnog pristupa. UROLOSKA GINEKOLOGIJA ­ 1 mjesec ­ anamneza i status bolesnica s problemima uroloske ginekologije ­ pregled kod »stres sfinkter« inkontinencije ­ urodinamska obrada bolesnica ­ prisustvovanje zahvatima kod »stres sfinkter« inkontinencije

ABDOMINALNA KIRURGIJA ­ 6 mjeseci ­ anamneza i pregled bolesnika ­ obrada bolesnika prije abdominalnih operacija ­ priprema bolesnika za abdominalne zahvate ­ prisustvovanje zahvatima ­ najmanje 20 prvih asistencija prilikom zahvata ­ najmanje 10 samostalnih operacija uz kontrolu specijalista ­ dijapazon zahvata: holecistektomija, resekcija kolona, resekcija zeluca, resekcija crijeva, anus praeter, ostali abdominalni zahvati ­ pankreas, slezena itd. ­ postoperacijsko praenje bolesnika nakon abdominalnih zahvata ­ rjesavanje komplikacija nakon operacijskih zahvata Vjestine Priprema bolesnika za abdominalni kirurski zahvat. Postavljanje zelucane i duodenalne sonde, intravenskih linija, asistiranje kod veih abdominalnih zahvata, samostalno izvoenje jednostavnijih kirurskih zahvata. Samostalno voenje postoperacijskog tijeka, ordiniranje terapije itd. Provjera znanja Najmanje 6 pitanja na zavrsnom kolokviju, provjera osnovnih vjestina u kirurgiji. DJECJA UROLOGIJA ­ 4 mjeseca Anamneza i pregled djeteta. Obrada djecjeg uroloskog bolesnika Priprema za operacijski zahvat. Endourologija u djeteta. Perkutani zahvati kod djecjeg uroloskog bolesnika. Kirurski zahvati kriptorhizam, ingvinalna kila, hidrokela, refluks, hidronefroza, kongenitalne anomalije bubrega i genitala ukljucivsi hipospadije itd. Vjestine ­ kateterizacija djeteta ­ intravenska linija kod djeteta ­ asistiranje kod veih operacijskih zahvata ­ samostalno izvoenje manjih zahvata (kriptorhizam, hernija, refluks) Provjera znanja Najmanje 6 pitanja na kolokviju, u prakticnom dijelu postavljanje katetera, endoskopija, te manji kirurski zahvat. HITNA UROLOGIJA ­ 3 mjeseca ­ anamneza i pregled hitnog uroloskog bolesnika ­ algoritam pretraga kod hitnog uroloskog bolesnika ­ ultrazvuk i RTG obrada ­ postupak i terapija (kolika, hematurija, parafimoza, trauma, akutni skrotum, retencija, anurija itd.) ­ endoskopske i perkutane manipulacije kod hitnog uroloskog bolesnika ­ indikacije za hitni operacijski zahvat ­ izvoenje hitnog uroloskog zahvata

STRANICA 112 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Vjestine Kateterizacija, cistofix ­ cistostomija, detamponada mjehura, buziranje uretre, elektrokoagulacija mjesta krvarenja, perkutana nefrostomija, postavljanje ureteralnih i »double J« proteza, reponiranje parafimoza, fiksacija testisa, perkutana drenaza apscesa itd. Provjera znanja Specijalizant polaze kolokvij iz hitne urologije pred mentorom iz doticnog podrucja. Kolokvij sadrzi najmanje 12 pitanja i provjeru osnovnih vjestina ­ kateterizacije, endoskopske tehnike, perkutanih zahvata, provjera snalazenja u algoritmu pretraga i vrstama terapijskog postupka.

URODINAMIKA I ANDROLOGIJA ­ 3 mjeseca ­ osnove urodinamike ­ izvoenje i interpretacija urodinamskih pretraga ­ osnove andrologije ­ defernetografija ­ spermiogram ­ evaluacija impotencije ­ genetski poremeaji razvitka genitala Vjestine Anamneza i status bolesnika s poremeajem mikcije i potencije. Izvoenje urodinamske pretrage i interpretacija nalaza. Provjera znanja Najmanje 6 samostalnih pretraga i ocitanja nalaza Kolokvij 6 pitanja podrucja urodinamike i andrologije UROLITIJAZA I ESWL ­ 5 mjeseci ­ etiologija i epidemiologija nefrolitijaze ­ otkrivanje i dijagnostika ­ operativna i minimalno agresivna, te ostala terapija ­ prevencija ­ kontrola bolesnika nakon zahvata Vjestine Perkutana nefrostomija, uvaanje ureteralnih katetera i »double J« proteza, asistiranje prilikom operacijskih zahvata, lumbotomija, incizije kod ureterolitotomija, ureteroskopija, ekstracija »Zeissovom« i »Dormia« sondom, mrvljenje kamenca u ureteru, mrvljenje kamenca u mjehuru, ekstrakcija kamenca iz mjehura, itd. Provjera znanja Najmanje 12 pitanja iz podrucja urolitijaze. Postavljanje proteza. Namjestanje bolesnika za ESWL, postoperacijsko praenje bolesnika nakon zahvata, otvoreni i perkutani zahvat kod bolesnika s nefrolitijazom. UROLOSKA ONKOLOGIJA ­ 12 mjeseci ­ tumori nadbubrezne zlijezde ­ tumori bubrega ­ tumori kanalnog sustava ­ tumori retroperitoneuma ­ tumori mjehura ­ tumori testisa ­ tumori penisa ­ tumori prostate ­ dijagnostika, staging, grading, evaluacija, operacijska terapija, ostali terapijski modaliteti kod svake vrste tumora ­ sudjelovanje pri zahvatima

­ sudjelovanje prilikom evaluacije tih bolesnika ­ lumbotomija, »sevron« incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija, TUR mjehura, prostate, uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenktomija (retroperitonealna, lokalna, ingvinalna itd.) Vjestine ­ lumbotomija, »sevron« incizija, medijalna laparotomija, donja medijalna incizija, TUR mjehura, prostate, uretre, orhidektomija, radikalna orhidektomija, limfadenktomija (retroperitonealna, lokalna, invinalna itd.) Provjera znanja ­ kolokvij s najmanje 12 pitanja iz podrucja uroloske onkologije, izvoenje tipicnih incizija i endoskopskih zahvata

TRANSPLANTACIJA BUBREGA I VASKULARNI PRISTUPI ­ 6 mjeseci ­ indikacije za transplantaciju bubrega ­ kontraindikacije za transplantaciju ­ eksplantacija bubrega i muliorganska eksplantacija ­ vrste vaskularnih pristupa ­ peritonejska dijaliza ­ pristupi ­ centralni kateteri za dijalizu ­ glavni sustav histokompatibilnosti, transplantacija bubrega i histokompatibilnost, odabir davatelja u obitelji, odabir primatelja kod kadavericne transplantacije, dijaliza i transplantacija, vaskularni pristupi za dijalizu, primalac bubreznog transplantata, operacijski zahvati prije transplantacije bubrega, donor i donorska ne frektomija, koncepcija mozdane smrti, postupak s kadavericnim davaocem prije eksplantacije organa, kirurska tehnika eksplantacije organa, postoperativni tijek i imiknosupresivna terapija, kirurske komplikacije nakon transplantacije bubrega, imunoloske komplikacije nakon transplantacije bubrega Vjestine Postavljanje centralnih katetera za dijalizu, kreiranje vaskularnih pristupa, sudjelovanje prilikom eksplantacijskog postupka i transplantacije, praenje bolesnika nakon transplantacije. Provjera znanja Najmanje 10 pitanja s tog podrucja. Postavljanje centralnih linija za dijalizu, kreiranje artriovenske fistule, analiza bolesnika nakon transplantacije bubrega. OPA UROLOGIJA ­ 7 mjeseci ­ evaluacija bolesnika s poremeajem mokrenja (benigna prostaticna hipertrofija, skleroza vrata mjehura, striktura uretre...) ­ varikokela ­ hidrokela ­ akutni skrotum ­ ingvinalna kila ­ fimoza i »frenulum breve« ­ renovaskularna hipertenzija (operativna terapija) ­ hidronefroza i refluks ­ sindrom ovarijalne vene, potkovicasti bubreg, druge anomalije razvitka ­ uroloske infekcije ­ organizacija, tehnologija i management u urologiji Vjestine ­ buziranje uretre ­ punkcija hidrokele

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 113

­ cirkumcizija i op. frenuluma ­ TUR prostate ­ uretrotomija interna ­ otvorena prostatektomija ­ plastika hernije ­ lumbotomija i ostale tipicne incizije ­ sudjelovanje pri operacijama kod neurogenog ili afunkcionalnog mjehura itd. Provjera znanja Najmanje 12 pitanja na kolokviju s tog podrucja. TUR prostate, uretrotomiji, interna, lumbotomija, tipicne incizije. U tijeku specijalizacije iz urologije svaki specijalizant je obvezan odslusati 2 semestra poslijediplomskog studija iz urologije i poloziti propisane ispite.

latornih vodova, biopsije testisa, MESA i TESA postupci za potrebe IVF/ICSI). Sudjelovanje prilikom radikalnih uroloskih operacijskih zahvata s osvrtom na ocuvanje neurovaskularnog snopa.

3.) Kirurgija ­ odjel plasticne kirurgije ­ 2 mjeseca U sklopu staza na odjelu plasticne kirurgije lijecnik specijalist se detaljno upoznaje s mikrokirurskim instrumentarijem, te sudjeluje kod mikrokiruskih i rekonstruktivnih zahvata: mikrovaskularne anastomoze, odizanje slobodnog reznja, te na taj nacin stice prakticnu izobrazbu. 4.) Endokrinologija ­ 2 mjeseca Tijekom boravka ne odjelu endokrinologije, lijecnik specijalist obrauje bolesnike s raznim hormonskim poremajima, posebice povezanima s muskom neplodnosti, hipogonadizmom, muskim starenjem, problemima s promjenama gustoe kostiju u sklopu muskog starenja kao i kod primjene antiandrogene terapije u bolesnika s karcinomom prostate. 5.) Laboratorij za analizu ejakulata ­ 2 mjeseca U laboratorijima u kojima se vrsi analiza ejakulata, lijecnik specijalist stice znanja o analizi spermiograma, biokemiji ejakulata, dodatnim kromosomskim analizama. 6.) Ginekologija i porodnistvo (postupci potpomognute oplodnje) ­ 2 mjeseca Na odjelima ginekologije i porodnistva gdje se vrse postupci potpomognute oplodnje, lijecnik specijalist se upoznaje s metodama potpomognute oplodnje (metode inseminacije, IVF, ICSI) te specificnostima obrade neplodnog para. 23b. TRANSPLANTACIJA BUBREGA Plan uze specijalizacije:

Uvodni dio ­ upoznavanje s problematikom i organizacijom Nefrologija i dijaliza Vaskularni prustupi za dijalizu i CAPD Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno lijecenje Patologija i radiologija Rad u koordinacijskom transplantacijskom uredu Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za tipizaciju tkiva Odjel za transplantaciju bubrega Godisnji odmor Program uze specijalizacije: 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 0,5 mjeseca 0,5 mjeseca 12 mjeseci 2 mjeseca

UZE SPECIJALIZACIJE UROLOGIJE jesu: a) Andrologija b) Transplantacija bubrega c) Urodinamika i neurourologija d) Urolitijaza e) Uroloska onkologija Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godisnjeg odmora. 23a. ANDROLOGIJA Plan uze specijalizacije:

Uvodni dio uze specijalizacije ­ opi Andrologija ­ uroloski odjel Kirurgija ­ odjel plasticne kirurgije Endokrinologija Laboratorij za analizu ejakulata Ginekologija i porodnistvo (postupci potpomognute oplodnje) Godisnji odmor Program uze specijalizacije: 2 mjeseca 12 mjeseci 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca

1.) Uvodni dio uze specijalizacije ­ opi ­ 2 mjeseca Tijekom uvodnog dijela staza na uroloskom odjelu (kod bolesnika s problemima erektilne disfunkcije, andropauze, muske neplodnosti, spolno prenosivih bolesti) i u uroloskoj ambulanti, lijecnik specijalist prepoznaje, obrauje i zbrinjava bolesnike s navedenom patologijom, te se upoznaje sa specificnostima iste. Upoznaje se s problemima obrade neplodnog bracnog para s posebnim osvrtom na musku neplodnost. 2.) Andrologija ­ uroloski odjel ­ 12 mjeseci Tijekom boravka na uroloskom odjelu u okviru uze specijalizacije, specijalist ovladava konzervativnim i operacijskim lijecenjem erektilne disfunkcije, promjena nakon traume spolnih organa, poremeaja ejakulacije, prijapizma, varikokele, Pyeronieve bolesti itd. (lijecenje blokatorima 5-fosfodiesteraze, intrakavernozne injekcije prostaglandina, izvoenja bypass operacija kod arterijske organske impotencije, indikacije i operativna ugradnja penilnih proteza, rekonstrukcija penisa kod Pyeronieve bolesti upotrebom transplatata i sl.). Specificni terapijski postupci zahtijevaju edukaciju iz mikrokirurgije, npr. kod opstrukcije u sjemenim putovima muskaraca (epididimovazostomije, vazovazoanastomoze, transuretralne operacije kod stenoza ejaku-

1.) Uvodni dio ­ upoznavanje s problematikom i organizacijom ­ 2 mjeseca Tijekom uvodnog dijela staza na odjelu za transplantaciju bubrega, lijecnik specijalist se upoznaje s cjelokupnim problemima bolesnika na dijalizi, problemima prije i nakon ucinjene transplantacije, te s organizacijskom ustrojbom procesa transplantacije bubrega. 2.) Nefrologija i dijaliza ­ 2 mjeseca Sveobuhvatno razumijevanje patofizioloskih dogaanja u bolesnika s kronicnim zatajenjem bubrega. Podrobno poznavanje patofiziologije renovaskularne hipertenzije, dijagnosticki i terapijski postupci. Znanje svih detalja o indikacijama i kontraindikacijama za transplantaciju. Terapijske opcije za bolesnike s kronicnim zatajenjem funkcije

STRANICA 114 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

bubrega. Evaluacija kandidata za transplantaciju (transplantacijska ambulanta). Kasno posttransplantacijsko praenje bolesnika (transplantacijska ambulanta). Transplantacija bubrega i bolesti jetre.

23 c. URODINAMIKA I NEUROUROLOGIJA Plan uze specijalizacije:

Urodinamika i kontinentnost Neurologija Ginekologija i porodnistvo Neurokirurgija Urodinamika u djecjoj dobi Godisnji odmor Program uze specijalizacije: 10 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 3 mjeseca 2 mjeseca

3.) Vaskularni prustupi za dijalizu i CAPD ­ 2 mjeseca Kreiranje arteriovenskih fistula (minimum 20). Uvoenje privremenih i trajnih katetera za plazmaferezu i dijalizu (minimum 20). Uvoenje i odstranjenje CAPD katetera (minimum 10). 4.) Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno lijecenje ­ 2 mjeseca Anestezioloski problemi kod transplantacije bubrega. Anestezioloski problemi kod bolesnika s kronicnim zatajenjem bubrega. Dijagnostika smrti mozga. Detaljno poznavanje patofizioloskih zbivanja kod doniranja organa s umrlog darivatelja. Potpora donora do eksplantacije organa. Korekcija elektrolitskog disbalansa, te nutricija ­ alimentacija nakon transplantacije. 5.) Patologija i radiologija ­ 1 mjesec Poznavanje interpretacije radioloskih i drugih dijagnostickih postupaka, a posebice interpretacija patoloskih nalaza kod darivatelja i primatelja organa. Poznavanje patologije bubreznog transplantata. 6.) Rad u koordinacijskom transplantacijskom uredu ­ 0,5 mjeseca Sigurno poznavanje legislative davalastva i primalastva organa. Podrobno znanje o organizacijskoj strukturi, koordinacijskoj mrezi, ulozi Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za tipizaciju tkiva, ulozi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te protoku informacija. Financijski aspekti eksplantacije i transplantacije bubrega. 7.) Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za tipizaciju tkiva ­ 0,5 mjeseca Temelji transplantacijske imunologije ­ histokompatibilnost, CROSS MATCH i alokacijska organa. 8.) Odjel za transplantaciju bubrega ­ 12 mjeseci Medicinski i kirurski aspekti donacije bubrega ­ zivi srodni i zivi nesrodni darivatelj, kadavericni darivatelj ­ monoorganska i multiorganska eksplantacija (teorijski aspekti). Imunosupresivni postupak ­ standardna imunosupresija, bioloski imunosupresivi, novi imunosupresivni lijekovi, imunosupresivni protokoli, terapija bolesnika s akutnim odbacivanjem. Transplantacija bubrega i kirurske komplikacije. Stanje primatelja u prva 3 mjeseca nakon transplantacije. Infekcije kod transplantiranih bolesnika. Vjestine Eksplantacija bubrega kod zivog darivatelja (minimum 5) Eksplantacija bubrega s umrlog darivatelja (mono ili multiorganska, minimum 5) Implantacija bubrega (minimum 20) Biopsija transplantiranog bubrega (minimum 15) Transplantacija bubrega u djece Perkutana drenaza limfokela, kolekcija i sl. (minimum 5) Provoenje staza uze specijalizacIje iz transplantacije bubrega moze se obavljati u institucijama u kojima se godisnje izvrsi najmanje 50 transplantacija bubrega. Za vrijeme edukacije polaznik moze boraviti i u drugim priznatim centrima gdje moze stei odgovarajuu izobrazbu. Tijekom edukacije preporuca se sudjelovanje na transplantacijskim kongresima i sastancima, prvenstveno ETCO/ESOT.

1.) Urodinamika i kontinentnost ­ 10 mjeseci Tijekom uze specijalizacije polaznik se mora upoznati s uvodom u urodinamiku, prakticnim tehnickim i elektrotehnickim aspektima u urodinamici. Savladati urodinamsko ispitivanje, uroflowmetriju, cistometriju i abdominalni tlak, tlak-protok studije, elektromiografiju, multikanalnu urodinamiku, videourodinamiku, leak-point pressure, uretralnu profilometriju. Sudjelovati u dijagnostici i lijecenju neurogene disfunkcije mokrenja, subvezikalne opstrukcije u muskaraca, poslijeprostatektomijske inkontinencije, urinarne inkontinencije i sindroma urgencije u zena, subvezikalne opstrukcija u zena, urodinamike kod zdjelicnog prolapsa, urodinamike u rekonstruiranom i nadomjestenom mjehuru, urodinamike u starijih, te ambulantne urodinamike. Urinarna inkontinencija: definicija, fizioloski temelji, neurofiziologija inkontinencije, te njezina dijagnostika i lijecenje, posebnosti urgentne inkontinencije u zena, posebnosti inkontinencije kod muskaraca: urgentna inkontinencija, overflow inkontinencija, poslijeprostatektomijska inkontinencija, neurogena inkontinencija, gerijatrijska inkontinencija. Farmakoterapija urodinamskih poremeaja; detaljno upoznati i savladati primjenu lijekova koji poveavaju kontraktilnu snagu detruzora, lijekova koji smanjuju kontraktilnu snagu detruzora, lijekova koji smanjuju uretralni otpor, lijekova koji poveavaju uretralni otpor, lijekova kod autonomne disrefleksije, te sporednih efekata lijekova. Polaznik mora savladati urolosko lijecenje urodinamskih poremeaja uz operativno lijecenje subvezikalne opstrukcije, kirursko lijecenje inkontinencije mokrae, uz kirurgiju vezikoureteralnog refluksa, uz redukcionu cistoplastiku, augmentacijsku cistoplastiku, urinarne diverzije. Savladati elektronicku kontrolu mikcije i kontinentnosti: maksimalna funkcionalna stimulacija mjehura (MFES), eletricna stimulacija za uspostavu kontinencije intermitentna cista samokateterizacija, lijecenje uroinfekcija koje prate urodinamske poremeaje ili njihovu dijagnostiku i lijecenje. Ugradnja umjetnog urinarnog sfinktera. Kolokvij. 2.) Neurologija ­ 3 mjeseca Polaznik se mora detaljno upoznati s dijagnostikom i lijecenjem bolesti koje se utjecu na mikcijski ciklus i njihove specificnosti: cerebrovaskularne bolesti, Parkinsonova bolest, tumori mozga, demencija, multipla skleroza, amiotroficna lateralna skleroza, bolesti kraljeznice s disfunkcijom mokranog mjehura, autonomna disrefleksija, osteenja kraljeznicne mozdine, vaskularni poremeaji, tumori kraljeznickog sustava, cervikalna spondiloza, nevaskularna mijelopatija, mijelodisplazija. Detaljno savaldati neuroloske bolesti koje zahvaaju perifernu inervaciju mokranog mjehura: traumatske lezije, prolaps intervertebralnog diskusa, stenoza spinalnog kanala,

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 115

Guillain-Barre sy, Tethered cord sy, sakralna agenezija, herpes zoster, mijelodisplazija, cauda equina tumori, spinalni arahnoiditis, tabes dorzalis, autonomne neuropatije, kirurske lezije, radikalna histerektomija, abdominoperinealna resekcija rektuma. Kolokvij.

tivne snimke abdomena, infuzijske urografije, ultrazvucne pretrage urotrakta, kompjuterizirane tomografije i retrogradne ureteropijelografije. Kolokvij.

3.) Ginekologija i porodnistvo ­ 3 mjeseca Dijagnostika i lijecenje promjena koje utjecu na urogenitalni sustav: mehanicka osteenja urogenitalne dijafragme i sfinktera prilikom poroaja, prolaps uterusa i cistocela, jatrogene ozljede uretera, troficke posljedice menopauze na donje urinarne putove, stres-inkontinencija i operativni zahvati za lijecenje stres-inkontinencije, suzenje vanjskog otvora uretre u zena, uretralni sindrom i disinergija u zena. Kolokvij. 4.) Neurokirurgija ­ 3 mjeseca Neurokirurski pristup kod ugradnje elektrostimulatora za mjehur. Indikacije za ugradnju elektricnog stimulatora u sustav kraljeznickih zivcanih korjenova. Komplikacije zahvata, evaluacija rezultata i kontrolni parametri za urodinamsko praenje bolesnika. Urodinamske komplikacije kod operacije kraljeznickog diskusa i drugih neurokirurskih zahvata, te njihova dijagnostika i lijecenje. Kolokvij. 5.) Urodinamika u djecjoj dobi ­ 3 mjeseca Neurourologija u djecjoj dobi, ontogenetika mikcijskog refleksa u ljudi, urodinamika u djece, intravezikalni tlak i protok urina, normalni mikcijski cistouretrogram u djece, mikcijski problemi u novoroenceta, disfunkcija mjehura u pubertetu, opstruktivna cistopatija (kongenitalna opstrukcija vrata mjehura, opstrukcija uretre, spasticnost vanjskog uretralnog sfinktera, stenoza vanjskog meatusa, uretrocela), prune belly sindrom, megacistis sindrom, nestabilnost detruzora, spasticnost sfinktera i uroinfekcije, nestabilnost detruzora i vezikoureteralni refluks, detruzor-sfinkter disinergija, inkontinencija urina, neuroloska, urgentna, inkontinencija zbog malformacija, ektopicni ureter, epispadija, ekstrofija mjehura, sindrom sirokog vrata mjehura-idiopatska pojava. Kolokvij. 23 d. UROLITIJAZA Plan uze specijalizacije:

1. Nefrologija 2. Radiologija 3. Nuklearna medicina 4. Endoskopski postupci 5. Otvoreni operacijski zahvati 6. Perkutani pristupi 7. ESWL 8. Godisnji odmor Program uze specijalizacije: 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 6 mjeseci 5 mjeseci 2 mjeseca 2 mjeseca

3.) Nuklearna medicina ­ 1 mjesec Tijekom staza iz nuklearne medicine polaznik radi na zavodu za nuklearnu medicinu, uz edukaciju dijagnostickih postupaka potrebnih u sklopu obrade urolitijaze. Kolokvij. 4.) Endoskopski postupci ­ 6 mjeseci Tijekom staza iz endoskopskih postupaka polaznik radi na klinickom odjelu i endoskopskim jedinicama uz izvoenje endoskopskih postupaka: uretrocistoskopije i transuretralne litotripsije, ureterorenoskopije s litotripsijom i vaenjem kamenaca. Upoznavanje instrumentarija, tehnike izvoenja postupaka, indikacija, kontraindikacija te komplikacija i njihovo rjesavanje. Kolokvij. 5.) Otvoreni operacijski zahvati ­ 6 mjeseci Tijekom staza iz otvorenih operacijskih zahvata kandidat radi na klinickom odjelu i operacijskoj dvorani. Sudjeluje u izvoenju otvorenih operacijskih zahvata i laparoskopskih operacija zbog urolitijaze, na bubregu, ureteru, mokranom mjehuru i uretri. Upoznavanje instrumentarija, tehnike izvoenja postupaka, indikacija, kontraindikacija te komplikacija i njihovo rjesavanje. Kolokvij. 6.) Perkutani pristupi ­ 5 mjeseci Tijekom staza iz perkutanih pristupa polaznik radi na klinickom odjelu i operacijskoj dvorani. Sudjeluje u izvoenju perkutanih operacijskih zahvata: perkutane nefroskopije i nefrolitotripsije te nefrolitolapaksije. Upoznavanje instrumentarija, tehnike izvoenja postupaka, indikacija, kontraindikacija te komplikacija i njihovo rjesavanje. Kolokvij. 7.) ESWL ­ 2 mjeseca Tijekom staza iz ESWL-a polaznik sudjeluje u radu jedinice za ESWL (izvantjelesno mrvljenje kamenaca urotrakta) upoznajui principe rada aparata, vrste aparata i nacin djelovanja, postupak dezintegracije, indikacije i kontraindikacije, te komplikacije i nacine njihovog rjesavanja. Kolokvij. 23 e. UROLOSKA ONKOLOGIJA Plan uze specijalizacije:

1. Uvodni dio uze specijalizacije ­ opi 2. Uroloska onkologija 3. Ginekoloska onkologija 4. Klinicka onkologija 5. Radiologija 6. Patologija i citologija 7. Molekularna biologija tumora 8. Godisnji odmor Program uze specijalizacije: 2 mjeseca 12 mjeseci 3 mjeseca 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca

1.) Nefrologija ­ 1 mjesec Tijekom staza iz nefrologije polaznik aktivno sudjeluje u radu klinickog odjela i ambulanti klinike uz edukaciju iz epidemiologije i etiologije urolitijaze, metabolizma kalcija, magnezija, fosfata, oksalata, citrata, cistina, urata, te ulogu hormona i nastanak litijaze, renalne tubularne acidoze, hiperparatireoidizma. Laboratorijska analiza krvi i urina. Spektrofotometrijska analiza kamenaca. Nefroloska obrada, dijagnostika, prevencija, i lijecenje urolitijaze. Kolokvij. 2.) Radiologija ­ 1 mjesec Tijekom staza iz radiologije polaznik radi na zavodu za radiologiju educirajui se u radioloskim metodama dijagnostike urolitijaze: na-

1.) Uvodni dio uze specijalizacije ­ opi ­ 2 mjeseca Tijekom uvodnog dijela staza na odjelu uroloske onkologije, lijecnik specijalist obrauje i zbrinjava bolesnike koji imaju sumnju na ili ve dijagnosticiran onkoloski problem. 2.) Uroloska onkologija ­ 12 mjeseci Dijagnostika i lijecenje tumora bubrega. Dijagnostika i lijecenje tumora nadbubrezne zlijezde. Dijagnostika i lijecenje tumora kanal-

STRANICA 116 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

nog sustava. Dijagnostika i lijecenje tumora mokranog mjehura. Dijagnostika i lijecenje karcinoma prostate. Dijagnostika i lijecenje tumora testisa. Dijagnostika i lijecenje tumora penisa. Dijagnostika i lijecenje retroperitonealnih i zdjelicnih tumora. Tijekom staza iz uroloske onkologije lijecnik specijalist ovladava kirurskim vjestinama u lijecenju tumora mokranog sustava zena i muskaraca, kao i spolnog sustava muskaraca. Kao operater ili prvi asistent sudjeluje u najmanje 100 operacijskih zahvata: nefrektomija, radikalna nefrektomija, nefroureterektomija, parcijalna resekcija bubrega, transuretralne resekcije tumora mokranog mjehura, parcijalna cistektomija, radikalna i salvage cistektomija s raznim derivacijama urina, radikalna prostatektomija, uretrektomija, transuretralna incizija i resekcije prostate, supra- i retropubicna prostatektomija, radikalna orhidektomija, retroperitonealna limfadenektomija, parcijalna i totalna amputacija penisa, perinealna uretrostomija, operacije nadbubrezne zlijezde. Samostalno mora izvoditi: biopsije prostate, uretrocistoskopije, ureteropijeloskopije, biopsije bubrega, biopsije testisa. Sudjeluje u postoperacijskom praenju bolesnika u jedinicama intenzivne njege.

3.) Ginekoloska onkologija ­ 3 mjeseca Tijekom staza na ginekoloskoj onkologiji, lijecnik specijalist sudjeluje u radu ginekoloskih onkologa, te kao prvi asistent sudjeluje u operacijskim zahvatima tumora spolnih organa zene. 4.) Klinicka onkologija ­ 2 mjeseca Tijekom staza na klinickoj onkologiji, lijecnik specijalist sudjeluje u radu onkologa, te odreivanju kemoterapije kao i iradijacijskog lijecenja, te intravezikalne primjene lijekova. Detaljno se upoznaje s opsegom mogunosti hormonske i imunoterapije uroloskih tumora. Upoznaje se s moguim komplikacijama takvog lijecenja i metodama rjesavanja istih, te prati kretanje tumorskih markera i njihovo znacenje. 5.) Radiologija ­ 1 mjesec U okviru boravka na radiologiji, lijecnik specijalist detaljno se upoznaje s dijagnostickim pretragama: UZV i CD, CT, MSCT, MR, DSA, TRUS, kao i terapijskim postupcima embolizacije tumora. 6.) Patologija i citologija ­ 1 mjesec Tijekom boravka na patologiji, specijalist se detaljno upoznaje sa specificnostima patoloske dijagnostike i imunohistokemijskim metodama. 7.) Molekularna biologija tumora ­ 1 mjesec Boravak u za to odreenim laboratorijima za molekularnu biologiju tumora (Institut »Ruer Boskovi«). Program uze specijalizacije provodi se u centrima u kojima postoji mogunost multidisciplinarnog djelovanja. Za vrijeme edukacije da polaznik moze boraviti i u drugim priznatim centrima gdje moze stei odgovarajuu izobrazbu.

24. Naziv specijalizacije: ORTOPEDIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca ortopedije 2 mjeseca ope kirurgije 1 mjesec anesteziologije i intezivnog lijecenja

ORTOPEDIJA 24 mjeseca TRAUMATOLOGIJA 12 mjeseci KIRURGIJA 4 mjeseca FIZIKALNA MEDICINA I REHARILITACIJA 1 mjesec ORTOPEDSKA POMAGALA 2 mjeseca RADIOLOGIJA 1 mjesec GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava UVOD Ortopedija je kirurska specijalnost, koja dijelom ukljucuje i elemente preventivne medicine te rehabilitaciju sustava za kretanje. Ortopedija kao kirurska struka obuhvaa dijagnostiku neoperativno i operativno lijecenje bolesti, te priroenih i stecenih deformacija sustava za kretanje, a isto tako vodi brigu i o preventivi navedenih stanja. U djelokrug rada ortopedije spadaju i ozljede te posljedice ozljeda sustava za kretanje, ukljucujui i urgentna stanja iz ove oblasti. Briga o invalidima je povijesna zadaa ortopedije. Cilj specijalizacije iz ortopedije je da specijalizante osposobi za samostalan strucni rad, da im pomogne u svladavanju teorijskih i prakticnih znanja iz ove medicinske grane i da ih osposobi za samostalno izvoenje dijagnostickih i terapijskih postupaka, ukljucujui i operacijsku tehniku. Specijalizacija iz ortopedije podrazumijeva i svladavanje potrebnih znanja o zbrinjavanju ozlijeenih i oboljelih u ratu (tzv. ratna ortopedija). Tijekom specijalizacije sticu se i temeljna znanja iz metodologije znanstvenog rada te temeljnih medicinskih znanosti bitnih za razumijevanje patologije sustava za kretanje. To se postize tijekom obvezna dva semestra poslijediplomske nastave iz ortopedije, a sto je ukljuceno kao obveza u samu spe cijalizaciju iz ortopedije. Neophodna znanja iz odgovarajuih granicnih struka specijalizanti stjecu tijekom sekundarijata i dijelom tijekom same specijalizacije ortopedije (opa kirurgija, radiologija, keurologija, pedijatrija, anesteziologija i intenzivno lijecenje, fizikalna medicina i rehabilitacija). Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca ortopedije ­ kroz sva tri mjeseca specijalistickog staza specijalizant e provesti u poliklinickom odjelu Ortopedske klinike ili odgovarajue ortopedske ustanove; svladat e kompletnu ortopedsku propedeutiku i to opu ortopedsku, a potom i po pojedinim subspecijalistickim podrucjima, kao sto je npr. gonologija, podologija, vertebrologija, itd. Tijekom tih tri mjeseca savladat e i sve poliklinicke dijagnosticke i terapeutske vjestine od punkcije i infiltracije zgloba do ambulantnih operativnih zahvata, ukljucujui i probatorne biopsije. ­ 2 mjeseca ope kirurgije ­ specijalizant se mora upoznati s opim principima kao sto su asepsa i antisepsa, preoperativna priprema bolesnika, kirurske infekcije, postoperacijske komplikacije, temeljni principi u dijagnostici ozljeda trbusne i prsne supljine te principi rada u hitnoj kirurskoj poliklinickoj djelatnosti. ­ 1 mjesec anesteziologije i intenzivnog lijecenja ­ upoznavanje s opim principima moderne anesteziologije s osobitom paznjom na regionalnu, provodnu i lokalnu anesteziju te blokovima zivcanih pleksusa na gornjem i donjem ekstremitetu; svladavanje lijecenja perioperacijskih komplikacija u ortopedskih bolesnika. Plan specijalizacije ortopedije razraden po godinama specijalizacije 1. GODINA MJESECI ­ Ortopedija 5 ­ Kirurgija 4

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 117

­ Traumatologija 2 KOLOKVIJ 1. GOD. Godisnji odmor 1 2. GODINA ­ Traumatologija 6 ­ Ortopedija 5 KOLOKVIJ II. GOD. Godisnji odmor 1 3. GODINA ­ Ortopedija 9 (postdiplomski studij ­ 2 semestra) ­ Radiologija 1 ­ Fizikalna. medicina i rehabilitacija 1 KOLOKVIJ lII. GOD. Godisnji odmor 1 4. GODINA ­ Traumatologija 4 ­ Ortopedija 5 ­ Ortopedska pomagala 2 Godisnji odmor 1 Ukupno 48 Sekundarijat 6 Ukupno 54 Program specijalizacije:

ORTOPEDIJA ­ 24 mjeseca Specijalizantski staz iz ortopedije razdijeljen je po godinama specijalizacije tako da nakon petomjesecnog upoznavanja sa strukom specijalizant nastavlja staz iz ope kirurgije i traumatologije i potom dolazi ponovno u ortopedsku ustanovu u kontinuiranom trajanju od 14 mjeseci i zavrsne godine specijalizacije 5 mjeseci. Tijekom specijalizantskog staza iz ortopedije specijalizant u cijelosti mora svladati klinicku dijagnostiku bolesti i ozljeda sustava za kretanje i biti upoznat s mogunostima ostalih suvremenih dijagnostickih tehnika. Svladavanje vjestina klinicke dijagnostike provjerava se u svakodnevnom klinickom radu u ambulanti i na odjelu, a postoje i kolokviji po pojedinim regijama, kao npr. kolokvij iz klinicke dijagnostike bolesti i ozljeda koljena. Tijekom boravka u ortopedskoj ustanovi specijalizant svakodnevno aktivno sudjeluje u radu Operacijskog odjela i postepeno se uvodi, najprije kao drugi asistent, potom prvi asistent i konacno kao operater uz asistenciju mentora, u svladavanje ortopedske operacijske tehnike. Pri tome se posebna paznja pridaje preoperativnoj obradi bolesnika, preoperativnoj pripremi operacijskog zahvata uz eventualnu »operaciju na papiru«, te postoperacijskom lijecenju bolesnika ukljucujui i ranu postoperacijsku rehabilitaciju. Tijekom specijalistickog staza iz ortopedije specijalizant treba sudjelovati pri sljedeim operacijskim zahvatima.

Operacije na kraljesnici OPERATER 1. ASISTENT 1. Prednja cervikalna spondilodeza 1 2. Straznja instrumentacija torakalne skolioze Harrington, Luque, 3 derotativna spondilodeza 3. VDS instrumentacija 2

4. Transpedikularna instrumentacija lumbosakralne kraljesnice 5. Transperitonealna fuzija lumbosakralne kraljesnice 6. Operacija hernija diskusa 7. Mijelografija 8. Diskografija Operacije na ramenu 1. Dijagnosticka punkcija 2. Artrografija 3. Dijagnosticka artroskopija 4. Ekstirpacija subakromijalne burze 5. Rekonstrukcija rupture rotatorne manzete 6. Operacija po Bankart Putti-platu 7. Derotativna osteotomija po Weberu 8. Repozicija akromioklavikularnog zgloba po Bosworthu Operacije na laktu, podlaktici i saci 1. Suprakondilarna korektivna osteotomija 2. Artrodeza lakta 3. Dezinsercija fleksora/ekstenzora, te parcijalna ablacija medijalnog/ lateralnog epikondila 4. Antepozicija n. ulnarisa ispred kubitalnog tunela 5. Resekcija glavice radijusa 6. Artrodeza rucnog zgloba 7. Korektivna osteotomija distalnog radijusa 8. Skraenje radijusa 9. Skraenje ulne 10. Darrachova resekcija distalne ulne 11. Aloplastika lunatuma 12. Parcijalna aloplastika skafoida 13. Osteosinteza skafoida vijkom i Kirshnerovom zicom 14. Osteosinteza skafoida kortikospongioznim autotransplantatom 15. Razne intrakarpalne artrofeze 16. Korektivne osteotomije metakarpalnih kostiju 17. Centralizacija korpusa na ulnu 18. MCP, PIP i DIP artrodeze 19. Dekompresija medijanusa 20. Dekompresija ulnarisa 21. Parcijalna prosirena aponeurezektomija 22. Odstranjenje higroma u podrucju sake 23. Trepanacija, ekskohleacija i osteoplastika enhondroma i drugih tumora Operacije na kuku 1. Lateralizacija velikog trohantera

1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1

1 1 2 1 1 1 1 5 1 3 1 1 1 1 1 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2 1 2 5 2 2 2 2

1

2

STRANICA 118 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

2. Plastika krova acetabuluma kostanim presatkom 3. Presjecanje iliotibijalnog traktusa 4. Antefleksijska osteotomija proksimalnog femura 5. Ukocenje zgloba kuka 6. Uzimanje kostanog presatka ­ sa spine ­ iz velikog trohantera ­ iz tibija 7. Osteotomija i fiksacija velikog trohantera kod TEP-a kuka 8. Ugradnja cementirane endoproteze 9. Ugradnja bescementne endoproteze 10. Operacija poi Girdlestoneu 11. Reoperacijska ugradnja TEP-a kuka 12. Vladanje periartikularnih kalcifikata 13. Lijecenje drugih komplikacija EP kuka Operacijsko lijecenje tumora 1. Biopsija, otvorena 2. Biopsija zatvorena ­ punkcija iglom i razmaz preparata 3. Resekcija tumora u bloku, bez rekonstrukcije 4. Resekcija tumora u bloku i druge rekonstrukcije presatkom, kostanim cementom 5. Kombinirana osteosinteza 6. Tumorske endoproteze 7. Amputacije 8. Inteskapulatorakalna amputacija 9. Egzartikulacije Operacije koljenskog zgloba 1. Ventralizacija patele 2. Longitudinalna (sagitalna) osteotomija patele 3. Release lateralnog retinakula patele 4. Sinovektomija koljena 5. »Ureivanje« koljena sa ili bez sinovektomije 6. Adhezioliza koljena 7. Plstika tetive kvadricepsa 8. »Realignement« ekstenzornog sustava koljena (proksimalni i distalni) 9. TEP koljena (total kondilar tip) 10. Ekstraartikularna op. sec. Werner Muller 11. Meniscetomija po Smilleu

1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 1 2 2 2 2 5 2 2 2 1 2 2 2 2 1 2 2 2 1 1 2 1 2 2 2 2 1 1 3 1 1

12. Ekstirpacija Bakerove ciste 13. Suprakondilarna osteotomija femura (varizirajua ­ ili +) 14. Osteotomija proksimalnog dijela tibije (valgizirajua ­ ili +) 15. Retenzija medijalnog kolateralnog ligamenta 16. Plastika prednjeg ukrizenog ligamenta (Keneth-Jones slobodan transplantat) 17. Artroskopsko vaenje slobodnih zglobnih tijela 18. Artroskopska meniscetomija 19. Artroskopsko opustanje lateralnog retinakula 20. Artroskopsku »ureivanje« koljena sa abrazijom kondila 21. Artroskopsko »brijanje« patele 22. Artroskopski sav meniska 23. Artroskopska osteosinteza osteohondralnih fragmenata Operacije stopala i noznog zgloba 1. Op. ­ Arthrodesis art. talocruralis sec. A-0 2. Op. hallucis valgi sec. Mitrchell et mod. sec. Hamond 3. Op. hallucis valgi sec. Austin 4. Op. hallucis valgi sec. Lelievre 5. Op. hallucis valgi sec. Silver 6. Op. hallucis rigidi sec. Keller 7. Op. digiti flexi sec. Hohmann 8. Op. digiti flexi sec. Gocht 9. Op. arthrodesis interfhalangealis distalis digiti mallei 10. Op. arthrodesis interfhalangealis distalis hallucis sec. A-0 11. Op. sec. Eilson ossis metatarsalis V. 12. Aloarthroplastica basalis hallucis valgi sec. Swanson (et Helal) cum alignement ossis metatarsalis II.-V. sec. Lelievre Operacijski zahvati u bolesnika sa spasticnim sindromom cerebralne paralize 1. Tenatomija aduktora kuka (sa ili bez denervacije n. obturatoriusa ­ povrsina ili/i duboka grana) 2. Subspinalna tenotomija (m. sartorius, m. tensor fasciae latae i m. rectus femoris) 3. Dezinsercija ili tenotomija m. iliopsoasa 4. Elongacija tetiva ishiokruralnih misia (fleksori koljena) 5. Straznja kapsulotomija (sa ili bez presjecanja retinakula patele)

1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 -

1 2 2 1 3 1 10 3 2 2 1 1

1 1 1 1 2 1 1 -

1 2 1 1 1 1 3 1 1 1 1 1

1 1 1 1 -

1 1 1 2 1

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 119

6. Elongacija Ahilove tetive ­ klasicno ili modifikacije 7. Slabljenje m. gastroknemiusa (Strayer) 8. Medijalno i straznje opustanje 9. Lateralno i straznje opustanje 10. Transpozicija tetiva u podrucju stopala 11. Opustanje (dezinsercija) misia fleksora lakta 12. Elongacija fleksora lakta + gore navedeno 13. Transpozicija m. flexor carpi ulnarisa na ekstenzore sake 14. Transpozicija m. flexor carpi ulnarisa na radijalnu stranu Operacije u djecjoj ortopediji 1. Unipolarna tenotomija SCM 2. Bipolarna tenotomija SCM 3. Korekcija »skljocavog« prsta 4. Korekcija deformacije kod hipoplazije radijusa 5. Korekcija deformacije kod hipoplazije ulne 6. Korekcija posttraumatske luksacije radijusa 7. Korektivna osteotomija distalnog humerusa kod posttraumatskog kubitus varusa 8. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) ­ prednji pristup ­ medijalni pristup 9. Salterova osteotomija zdjelice 10. Chiarieva osteotomija zdjelice 11. Staheliev »shelf« postupak 12. In situ fiksacija epifiziolize glave bedrene kosti 13. Osteotomija vrata bedrene kosti kod epifiziolize glave 14. Artrotomija i drenaza kod septickog artritisa kuka 15. Korektivna osteotomija proksimalnog femura (derotacija, varizacija, valgizacija anterofleksija) 16. Transpozicija velikog trohantera 17. Elongacija vrata femura (Morscher) 18. Produzenje femura 19. Instilacija kortizonoida kod juvenilne kostane ciste 20. Korektivna osteotomija distalnog femura 21. Perkutana epifizodeza u podrucju koljena 22. Ablacija kostano-hrskavicne egzostoze u podrucju koljena

2 1 1 1 -

3 1 1 1 3 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1

23. Korektivna osteotomija proksimalne tibije 24. Produzenje tibije 25. Korektivna osteotomija distalne tibije 26. Achilotenoplastica i postero-lateralno opustanje kod PEV 27. Postero-medijalno i lateralno opustanje kod PEV 28. Triplex artrodeza 29. Subtalarna artrodeza 30. Metatarzalna osteotomija i plantarno opustanje kod pes cavus 31. Dwyerova osteotomija kalkaneusa 32. Evansova kalkaneo-kuboidna artrodeza

1 1 2 1 -

2 1 1 4 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1

2 2 2 1 1 2 1 1 3 3 1 2 1 2 1 2

TRAUMATOLOGIJA 12 mjeseci Tijekom dvanaestomjesecnog boravka u ustanovi odreenog profila specijalizant ortopedije treba u cijelosti ovladati neoperativnim i operativnim lijecenjem ozljeda sustava za kretanje. Treba se u prakticnom i teorijskom smislu osposobiti za samostalno zbrinjavanje ozljeda sustava za kretanje uz prepoznavanje, tj. dijagnosticiranje akutnih ozljeda glave, prsnog kosa i trbusne supljine, uz mogunost pruzanja prve pomoi u navedenim stanjima. Meutim, prvenstvena zadaa specijalizanta je da usvoji principe mirnodopske i ratne doktrine zbrinjavanja akutnih ozljeda sustava za kretanje. Posebna paznja treba se pridati svladavanju metoda osteosinteze i to unutarnje i vanjske fiksacije. U tu svrhu specijalizant ortopedije treba samostalno izvrsiti najmanje 20 osteosineteza dugih kostiju i 20 osteosinteza malih i plosnatih kostiju. Neophodno je da sudjeluje (asistira) u neoperacijskom lijecenju ozljeda kraljesnice. Repozicije traumatskih iscasenja malih i velikih zglobova, bilo operativno ili neoperativno, takoer spadaju u program rada specijalizanata ortopedije tijekom boravka u Odjelu ili Klinici za traumatologiju. Nakon zavrsenog staza iz traumatologije obvezan je kolokvij koji se sastoji od usmenog i prakticnog dijela. KIRURGIJA 4 mjeseca Tijekom sekundarijata iz ope kirurgije od 3 mjeseca specijalizant se mora upoznati s opim principima kao sto su asepsa i antisepsa, preoperativna priprema bolesnika, kirurske infekcije, postoperacijske komplikacije, temeljni principi u dijagnostici ozljeda trbusne i prsne supljine. Tijekom same specijalizacije iz ortopedije u okviru ope kirurgije specijalizant provodi 2 mjeseca na plasticnoj kirurgiji i upoznaje temeljne principe rada i temeljne tehnike plasticne kirurgije, a potom provodi 2 mjeseca na vaskularnoj kirurgiji upoznajui temeljne principe i metode vaskularne kirurgije ekstremiteta. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA 1 mjesec Predvien je samo jedan mjesec boravka u odreenoj ustanovi za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, s obzirom da e specijalizant tijekom boravka u ortopedskoj ustanovi stalno biti ukljucen i u rehabilitacijsko lijecenje bolesnika u skladu s tradicijama ortopedske struke. ORTOPEDSKA POMAGALA 2 mjeseca Ortotika i protetika su oduvijek bili sastavni dio ortopedske struke i tijekom boravka u specijaliziranoj ustanovi, ali isto tako tijekom boravka u ortopedskoj ustanovi specijalizant e se osposobiti za primjenu svih ortopedskim pomagala kao i nacin njihova propisivanja.

STRANICA 120 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Specijalizant je obvezan pohaati 2 semestra poslijediplomske nastave iz ortopedije i poloziti propisane ispite.

UZE SPECIJALIZACIJE ORTOPEDIJE jesu: a) Djecja ortopedija b) Traumatologija lokomotornog sustava Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godisnjeg odmora. 24a. DJECJA ORTOPEDIJA Definicija uze specijalizacije: Djecja ortopedija je uze podrucje medicinske grane ortopedije, koja se bavi predobranom, dijagnozom i lijecenjem deformazija, bolesti i ozljeda misino-kostanog sustava u djecjoj dobi, tj. od roenja do zavrsetka kostanog rasta. Cilj uze specijalizacije: Doktor medicine specijalist iz ortopedije e ovladati znanjima i vjestinama (dijagnosticki postupci i operacijski zahvati) neophodnim za samostalno i ucinkovito rjesavanje problema iz uzeg strucnog podrucja. U tijeku izobrazbe ortoped e stei spoznaje o najnovijem razvoju i dostignuima kao i suvremenom stanju lijecnickog umjea iz uzeg podrucja djecje ortopedije. Kandidat za izobrazbu iz uzeg podrucja djecje ortopedije mora imati polozen specijalisticki ispit, a aktivno znanje engleskog jezika je neophodno jer gotovo sva svjetska literatura iz djecje ortopedije je pisana engleskim jezikom. Uvod: U vezi sa sadrzajem rada u strucnim jedinicama specijalist ortoped e biti ukljucen u rad na klinickim sastancima na odjelu, sudjelovat e u radu specijalistickih ambulaniti i operacijskim zahvatima. Ovladat e vjestinama dijagnostike i lijecenja ortopedskih problema djecje dobi. Imat e odgovornosti za samostalno voenje i lijecenje bolesnika uz mogunost konzultacija s mentorom. Sudjelovat e u nastavi iz djecje ortopedije za studente medicine. Ocekuje se da e kandidat u tijeku dvije godine zgotoviti dvije publikacije iz klinickog podrucja djecje ortopedije. Ocekuje se da e specijalist ortoped u tijeku izobrazbe obaviti najmanje 90% iz prilozenog popisa operacijskih zahvata. Plan uze specijalizacije: Raspored Trajanje 24 mjeseca I godina II godina Ortopedija neonatusne dobi (I) 2 mj Ortopedska traumatologija djecje dobi 2 mj 2 mj

Stomatologija (kostane displazije, ortopedske dismorfije, artritisi djecje dobi) (1,2) Djecja ortopedija (2) (Skoliografija, neuromuskularne bolesti, postupci izjednacenja duljine donjih ekstremiteta, kostani tumori, bolesti sake, posttraumatske deformacije, artroskopija, amputacije) Godisnji odmor Elektivna izobrazba u ortopedskom djecjem odjelu Ukupno

nadzorom mentora samostalno e ovladati vjestinama ultrazvucne dijagnostike u podrucju djecjeg kuka (100 postupaka) Stei e prakticna znanja iz podrucja konzervativnog lijecenja razvojneg iscasenja kuka (lijecenje trakcijom, Pavlikovi remencii Hillgenreinerov aparat itd.) pes ekvinovarusa (aplikacija sadrenih cizmica, adhezivnih trakica i sl.) ­ najmanje 10 postupaka. Takoer e nauciti kako izbjei mogue komplikacije konzervativnog lijecenja. Samostalno e ovladati postupkom artrografije djecjeg kuka (najmanje 5 postupaka). Stei e neophodna znanja o postupcima lijecenja septickog artritisa neonatusne dobi (punkcija i drenaza zgloba ­ najmanje 5 postupaka) te lijecenje porodajnih ozljeda: aplikacija trakcija, udlaga i sl. Kod poroajnih prijeloma, ozljeda zivca, tokortikolisa (najmanje 10 postupaka). Ukratko, naglasak u izobrazbi bit e na dijagncstickim pretragama i konzervativnom lijecenju ortopedskih problema neonatusne dobi. Obvezatan je kolokvij na kraju ovog dijela izobrazbe.

Ortopedska traumatologija djecje dobi ­ 4 mjeseca Specijalist e stei prakticna i teoretska znanja o posebnostima kostanog tkiva u djecjoj dobi i jedinstvenim tipovima prijeloma nezrelog skeleta. Pod nadzorom mentora kandidat e ovladati postupcima konzervativnog lijecenja (repozicije i imobilizacije) jednostavnih prijeloma u djecjoj dobi (100 postupaka). U izobrazbi kandidata naglasak e biti na kirurskom lijecenju prijeloma u podrucju ploce rasta i intraartikularnih prijeloma. Kandidat e sudjelovati u dezurstvima i edukaciji specijalizanata iz djecje kirurgije (podrucje djecje traumatologije). Sindromologija ­ 2 mjeseca Kandidat e se upoznati s cijelim spektrom bolesti kod kojih bolesna djeca su naizgled vrlo slicna, a ustvari se radi o potpuno drugacijem sindromu. Uzi specijalizant e sudjelovati u radu specijaliziranih klinika gdje se u interdisciplinarnom pristupu (geneticar, neuropedijatar, endokrinolog, ortoped) pronalazi najvjerojatnija dijagnoza i najbolja terapeutska rjesenja za svako pojedino dijete. Kandidat e se uz odgovarajucu literaturu i prakticno iskustvo na taj nacin osposobiti za samostalno snalazenje i sinteticki pristup u vrlo teskom podrucju raznovrsnih sindroma djecje dobi. Djecja ortopedija ­ 10 mjeseci Tijekom izobrazbe kandidat e aktivno uz mentora sudjelovati u dijagnostici, preoperativnom planiranju i operacijskom lijecenju ortopedskih problema djecje dobi i to posebno: kraljesnice, neuromuskularnih bolesti, izjednacavanja duljine donjih ekstremiteta, lijecenja kostanih tumora i bolesti sake. Kandidat e tijekom desetomjesecne izobrazbe asistirati i samostalno (uz mentora) izvoditi najmanje 90% operacijskih zahvata (popis kojih je u prilogu). Takoer e se staviti naglasak na konzervativno i operacijsko lijecenje deformacija stopala, kuka, posttraumatskih kostanozglobnih deformacija, dijagnosticku i terapeutsku artroskopiju. Na kraju stei e i potrebna saznanja o amputacijskom lijecenju u djecjoj dobi. Obvezatan je kolokvij iz ovog dijela izobrazbe. Rehabilitacija lokomotornog sustava djecje dobi ­ 2 mjeseca Kandidat e steci neophodna znanja i nacela o rehabilitaciji sustava za kretanje u djece s naglaskom na ortopedsko i protetsko lijecenje. Elektivna izobrazba u ortopedskom djecjem odjelu ­ 2 mjeseca U skladu s opredjeljenjem da je neophodno pruziti kandidatu uvid i u razlicite i drugacije pristupe rjesavanju pojedinih ortopedskih problema djecje dobi, planira se da kandidat u tijeku izobrazbe provede dva mjeseca u radu ortopedskog djecjeg odjela uz preporuku glavnog mentora.

1 mj

1 mj

5 mj 1 mj 2 mj 12 mj

5 mj 1 mj

12 mj

Neonatusna ortopedija ­ 2 mjeseca Specijalist ortoped e stei prakticna i relevantna saznanja o embriologiji i intrauterinom razvoju i rastu misino-kostanog sustava. Pod

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 121

Specijalist ortoped e na pocetku izobrazbe dobiti popis neophodne literature (udzbenika, monografija i publikacija) iz gore navedenih podrucja.

46. Transpozicija m.flexor carpi ulnarisa na ekstenzore sake 2 2 47. Transpozicija m. flexor carpi ulnarisa na radijalnu stranu 2 2

POPIS OPERACIJA U DJECJOJ ORTOPEDIJI U KOJE E UZI SPECIJALIZANTI BITI UKLJUCENI 1. Unipolarna tenotomija SCM 2 2 2. Bipolarna tenotomija SCM 2 2 3. Korekcija »skljocavog« prsta 2 2 4. Korekcija deformacije kod hipoplazije radijusa 2 2 5. Korekcija deformacije kod hipoplazije ulne 2 2 6. Korekcija posttraumatske luksacije radijusa 2 2 7. Korektivna osteotomija distalnog humerusa kod posttraumatskog kubitus virusa 2 2 8. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) ­ prednji pristup 2 2 9. Otvorena repozicija kuka (kod LCC) ­ medijalni pristup 2 2 10. Salterova osteotomija zdjelice 2 2 11. Chiarieva osteotomija zdjelice 2 2 12. Staheliev »Shelf« postupak 2 2 13. ln situ fiksacija epifiziolize glave bedrene kosti 2 2 14. Osteotomija vrata bedrene kosti kod epifiziolize glave 2 2 15. Artrotomija i drenaza kod septickog artritisa kuka 2 2 16. Korektivna osteotomija proksimalnog femura (derotacija, varizacija, valgizacija, anteretrofleksija) 2 2 17. Transpozicija velikog trohantera 2 2 18. Elongacija vrata femura (Morscher) 2 2 19. Produzenje femura 2 2 20. Instilacija kortizonoida kod juvenilne kostane ciste 2 2 21. Korektivna osteotomija distalnog femura 2 2 22. Perkutana epifiziodeza u podrucju koljena 2 2 23. Ablactja kostanohrskavicne egzostoze u podrucju koljena 2 2 24. Korektivna osteotomija proksimalne tibije 2 2 25. Produzenje tibije 2 2 26. Korektivna osteotomija distalnog dijela tibije 2 2 27. Achilotenoplastika i postero-lateralno opustanje kod PEV 2 2 28. Postero-medijalno i lateralno opustanje kod PEV 2 2 29. Triplex artrodeza 2 2 30. Subtalarna artrodeza 2 2 31. Metatarzalna osteotomija i plantarno opustanje kod pes cavus 32. Dwyerova osteotomija kalkaneusa 2 2 33. Evansova kalkaneo-kuboidna artrodeza 2 2 34. Tenotomija aduktora kuka (sa ili bez denervacije n. obturatoriusa ­ povisena i/ili duboka grana) 2 2 35. Subspinalna tenotomija (m. sartorius. m. tensor fasciae latae i m.rectus femoris) 36. Dezinsercija ili tenotomija m. illiopsoasa 2 2 37. longacija tetiva ishiokruralnih misia (fleksori koljena) 2 2 38. Straznja kapsulotomija (sa ili bez presijecanja retinakula patele) 2 2 39. Elongacija Ahilove tetive ­ klasicno ili modifikacije 2 2 40. Slabljenje m. gastrocnemiusa (Strayer) 2 2 41. Medijalno i straznje opustanje 42. Lateralno i straznje opustanje 43. Transpozicija tetiva u podrucju stopala 2 2 44. Opustanje (dezinsercija) misia flexora lakta 2 2 45. Elongacija fleksora lakta + gore navedeno 2 2

24b. TRAUMATOLOGIJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA

Uvod Ortopedija je kirurska specijalnost koja dijelom ukljucuje i elemente preventivne medicine te rehabilitaciju sustava za kretanje. Ortopedija kao kirurska struka obuhvaa dijagnostiku, neoperativno i operativno lijecenje bolesti te priroene i stecene deformacije sustava za kretanje ukljucujui i urgentna stanja iz ove oblasti. Briga o invalidima je povijesna zadaa ortopedije. Cilj uze specijalizacije iz traumatologije za ortopedije da specijalista ortopeda osposobi ne samo da sudjeluje u operativnom lijecenju traumatiziranog bolesnika u sklopu kirurskog tima ve da uokviru dislociranih ortopedskih odjela i bolnica rjesava selektivnu problematiku ozljeda sustava za kretanje. Uza specijalizacija ima za cilj da osposobi ortopeda za urgentne kirurske zahvate od vitalnog znacaja za bolesnika, te da osposobi ortopeda da se djelotvornije ukljuci u zbrinjavanje ozlijeenih u slucajevima mnozicnih nesrea i ratnih zbivanja Kako bazicna specijalizacija iz ortopedije pruza u potpunosti potrebna znanja i vjestine za zbrinjavanje kostano-zglobnih ozljeda, program subspecijalizacije je usmjeren prvenstveno na sticanje znanja iz ope kirurgije. Posebna vaznost pri tome se poklanja dijagnostici i terapiji urgentnih kirurskih stanja od vitalne vaznosti za bolesnika te rekonstruktivnim zahvatima na mekim cestima kod ozljeda ekstremiteta. Program uze specijalizacije iz ortopedske traumatologije obuhvaa edukaciju u trajanju od 24 mj., pri cemu je potrebno da na odgovarajuim odjelima specijalnosti ortoped stekne potrebna znanja i vjestine. Plan uze specijalizacije: 1. Neurokirurgija 3 mjeseca 2. Abdominalna kirurgija 3 mjeseca 4. Vaskularna kirurgija 3 mjeseca 5. Plasticna kirurgija 2 mjeseca 6. Kirurgija kraljesnice 2 mjeseca 7. Sportska traumatologija 2 mjeseca 8. Traumatologija ekstremiteta 4 mjeseca Godisnji odmor 2 mjeseca Ukupno 24 mjeseca Program uze specijalizacije:

1. Neurokirurgija ­ 3 mjeseca Svladati neurolosku propedeutiku obzirom na dijagnostiku kraniocerebralne ozljede, dijagnostika speciokompresijskog sindroma, ozljede lene mozdine, lezije perifernih zivaca. Lijecenje: Tretman komatoznog bolesnika, spinalnog soka, trepanacija lubanje, sav zivca, sav i plastika duralne vree. 2. Torakalna kirurgija ­ 3 mjeseca Dijagnostika i tretman pneumo i fluidotoraksa. Nestabilni toraks, sok plua. Eksplorativna toraktomija, sav plua, sav bronha, sav jednjaka. 3. Abdominalna kirurgija ­ 3 mjeseca Akutni traumatski abdomen. Ultrazvucna pretraga trbusne supljine. Eksploracijska laparotomija. Splenektomija. (sav crijeva, jetre, zeluca).

STRANICA 122 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

4. Vaskularna kirurgija ­ 3 mjeseca Dijagnostika bolesti krvnih zila. Principi hemostaze kod ozljede veih krvnih zila. (sav arterije, sav vene). 5. Plasticna kirurgija ­ 2 mjeseca Osnovni kozni reznjevi, lijecenje opeklina. Ozljede sake. Kirurgija perifernih zivaca. 6. Kirurgija kraljesnice ­ 2 mjeseca Tretman bolesnika s ozljedom lene mozdine. 7. Sportska traumatologija ­ 2 mjeseca Dijagnostika i lijecenje akutnih i kronicnih ozljeda sustava za kretanje karakteristicnih za sport i rekreaciju. Preventiva i rehabilitacija ozljeda sustava za kretanje nastalih u sportu i rekreaciji. 8. Traumatologije ekstremiteta ­ 4 mjeseca Hekonstruktivna kirurgija kostano-zglobnog sustava. Posebni oblici osteosinteze. Lijecenje specificnih ozljeda.

­ 3 mjeseca poliklinickog rada u ginekoloskoj kirurgiji i onkologiji ­ rana dijagnostika zloudnih bolesti genitalnih organa zene ­ odabir bolesnica s akutnim i kronicnim bolestima ­ postupnik u lijecenju zloudnih bolesti genitalnih organa ­ osnove kemoterapije Vjestine: ­ fizikalni pregled trudnice ­ osnove primjene ultrazvuka u trudnoi ­ ocitavanje kardiotokografskog (CTG) zapisa Provjera znanja: ­ kolokvij s najmanje 20 pitanja iz podrucja opstetricke propedeutike ­ 3 mjeseca poliklinickog rada u ginekoloskoj kirurgiji i onkologiji ­ rana dijagnostika zloudnih bolesti genitalnih organa zene ­ odabir bolesnica s akutnim i kronicnim bolestima ­ postupak u lijecenju zloudnih bolesti genitalnih organa ­ osnove kemoterapije Vjestine: ­ pregled u spekulima ­ palpacijski pregled ginekoloskih bolesnica ­ uzimanje citoloskog razmaza po Papanicolau ­ osnove ultrazvucne dijagnostike u ginekologiji Provjera znanja: ­ kolokvij s najmanje 20 pitanja iz podrucja ginekoloske kirurgije i onkologije Program specijalizacije:

25. Naziv specijalizacije: GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA

Trajanje specijalizacije: 54 mjeseca Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca u trudnickoj ambulanti 3 mjeseca poliklinickog rada u ginekoloskoj kirurgiji i onkologiji ADBOMINALNA KIRURGIJA 3 mjeseca UROLOGIJA 1 mjesec OPSTETRICIJA I FETALNA MEDICINA 15 mjeseci GINEKOLOSKA KIRURGIJA 12 mjeseci REPRODUKCIJSKA GINEKOLOGIJA I GINEKOLOSKA ENDOKRINOLOGIJA 5 mjeseci ULTRAZVUCNA DIJAGNOSTIKA 2 mjeseca GINEKOLOSKA ONKOLOGIJA 3 mjeseca GINEKOLOSKA I PERINATALNA PATOLOGIJA 15 dana GINEKOLOSKA CITODIJAGNOSTIKA 15 dana LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA 1 mjesec NEONATOLOGIJA 1 mjesec GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Organizirana nastava Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci ­ 3 mjeseca u trudnickoj ambulanti ­ 3 mjeseca poliklinickog rada u ginekoloskoj kirurgiji i onkologiji ­ 3 mjeseca u trudnickoj ambulanti ­ obrada trudnica s poremeenom trudnoom ­ postupnik u obradi trudnica s poremeenom trudnoom ­ rana dijagnostika poremeenih trudnoa Vjestine: ­ fizikalni pregled trudnice ­ osnove primjene ultrazvuka u trudnoi ­ ocitovanje kardiotokografskog (CTG) zapisa Provjera znanja: ­ kolokvij s najmanje 20 pitanja iz podrucja opstetricke propedeutike

1. ABDOMINALNA KIRURGIJA (ukoliko je mogue na pocetku specijalistickog staza) ­ 3 mjeseca Specijalizant se mora temeljito upoznati s radom odjela za abdominalnu kirurgiju, principima asepse, antisepse, preoperacijske pripreme i njege bolesnika u jedinicama intenzivne njege, sterilizacijom Mora biti ukljucen u rad kirurske ambulante i dezurati 2 puta mjesecno u hitnoj kirurskoj sluzbi. Neophodno je da sudjeluje u svim dijagnostickim zahvatima ­ posebice pri rektoskopiji, signoidoskopiji, kolonoskopiji, punkcijama, vrsenju i interpretaciji radioloskih pretraga (nativna snimka abdomena, pasaza zeluca i crijeva, CT i EMR). Od zahvata: 10 asistencija kod velikih abdominalnih operacija, najmanje kod 10 resekcija crijeva, 10 apendektomija i 10 operacija hernija. Od toga najmailje 2 apendektomije, 2 operacije hernije i 2 sivanja crijeva mora uciniti samostalno. Staz valja obavljati u ustanovama s razvijenom abdominalnom kirurgijom, gdje moze upoznati i suvremene dijagnosticke metode UROLOGIJA ­ 1 mjesec Dovoljno je upoznavanje s osnovama uroloske dijagnostike i lijecenja. Mora asistirati kod 5 operacija na mjehuru i 5 ureterocisto neostomija. Od toga, valja omoguiti 2 puta sivanje mjehura. OPSTETRICIJA I FETALNA MEDICINA ­ 15 mjeseci Staz obavezno zapocinje radom u raaonici ­ 6 mjeseci. Potrebno je detaljno upoznati rad u raaonici, suvremene metode voenja poroda i nadzora stanja djeteta i majke. Kroz isto vrijeme dezura u raaonici najmanje 6 puta mjesecno Nakon toga, 9 mjeseci provodi na odjelima za patologiju trudnoe, gdje se detaljno upoznaje s metodama otkrivanja, praenja i lijecenja poremeenih trudnoa. Istodobno nastavlja s dezurstvima u raaonici. Sudjeluje u vizitama na odjelu za babinjace i u radu ambulante za trudnice.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 123

Operacijski program: 5 asistiranja kao drugi asistent kod carskog reza, 10 asistiranja kao prvi asistent i 10 samostalnih operacija carskog reza. Pet asistiranja kod serklaze cerviksa i 5 samostalnih serklaza. Nakon sto je prisustvovao u 10 navrata kod postavljanja vakuuma i 10 poroaja zatkom samostalno vodi 5 puta poroaj zatkom i 3 puta vakuumom Amniocenteza: asistira kod 10, sam izvodi 2 zahvata Amnioskopija: asistira kod 50, sam izvodi 10. Nakon prisustvovanja kod najmanje 5 poroaja blizanaca, vodi dva poroaja blizanaca Mora uciniti 10 pH-metrija, 5 mankralnih eksploracija uterusa ili ljustenja posteljice, 5 instrunkentalnih revizija kavuma nakon spontanog pobacaja.

Upoznaje se s mogunosu klinicke dijagnostike uznapredovalog raka, stupnjevanjem bolesti, te s pomonim dijagnostickim metodama: cistoskopijom, abdominalnom i pleuralnom punkcijom, punkcijom limfnih cvorova i drugih novotvorina, limfografijom. Upoznaje se s planiranjem i nacinom kontrole lijecenih bolesnica, kvalitetom zivota bolesnica i suzbijanjem posljedica zracenja. Upoznaje se s dijagnostikom benignih i malignih bolesti dojke: klinicki pregled, mamografija, punkcija, mogunosti lijecenja i kontrole.

GINEKOLOSKA KIRURGIJA ­ 12 mjeseci Bar tri mjeseca valja boravti na odjelu uroginekologije, a dva na odjelu ginekoloske onkologije. Valja svladati ginekolosku patologiju izvan gestacije i probleme neplodnosti: upale, tumore, mane razvoja i specificne metode kirurgije u maloj zdjelici. Dijagnosticke metode uroginekologije, kolposkopiju, frakcioniranu abraziju, asipitaciju kavuma uterusa, biopsiju, histeroskopiju Patologija dojke Dezura bar 6 puta mjesecno na ginekologiji Od zahvata: 10 puta drugi asistent, 10 puta prvi asistent, 5 samostalnih abdominalnih histerektomija, 10 puta asistirati kod operacija na adneksima i 5 samostalnih operacija na adneksima, 10 puta asistirati kod konizacije i 5 samostalnih konizacija, 10 puta asistirati kod vaginalnih histereketomija. 5 puta kod radikalnih operacija zbog maligne bolesti REPRODUKCIJSKA GINEKOLOGIJA I GINEKOLOSKA ENDOKRINOLOGIJA ­ 5 mjeseci Treba detaljno nauciti obradu neplodnog braka, metode planiranja obitelji, poremeaje menstruacijskog ciklusa, problem peri i postmenopauze. Od zahvata: nauciti nacine instrumentalnog prekida trudnoe, uciniti najmanje 20, od toga prvih 10 pod obaveznom kontrolom starijeg specijaliste, asistirati kod 30 laparoskopija, od toga 3 uciniti samostalno, asistirati kod 10 korektivnih zahvata na adneksima, asistirati kod 5 histerosalpinogografija i insuflacija (samostalno uciniti po dvije). ULTRAZVUCNA DIJAGNOSTIKA ­ 2 mjeseca Neophodno je upoznati i osnovne principe dijagnostike ultrazvukom te nauciti koristiti ultrazvucnu dijagnostiku u fetalnoj medicini i ginekologiji. Koristenje abdominalnog i vaginalnog pristupa detektora. Rutinske metode fetalne piometrije. Prisustvovanje dijagnostickim i terapijskim metodama pod kontrolom doplerskom tehnikom. Specijalizant mora samostalno i tocno obaviti 100 pregleda u ranoj trudnoi, 100 u kasnoj trudnoi te 200 ginekoloskih ultrazvucnih pregleda. GINEKOLOSKA ONKOLOGIJA ­ 3 mjeseca Za vrijeme staza na ginekoloskoj onkologiji specijalizant upoznaje principe radijacijske i kirurske terapije malignih tumora zenskih genitalnih organa s posebnim osvrtom na odabir najsvrsishodnijeg nacina i kombinacije lijecenja: kirurske terapije, radijacijske, kemoterapije i hormonske terapije. Upoznaje temelje radio i kemoterapije, njeno planiranje, provoenje i nadzor bolesnica, posebice u lijecenju raka jajnika te trofoblastickih i embrionalnih tumora. Upoznaje i savladava metode otkrivanja pocetnog raka: kolposkopiju, cervikografiju, ciljanu biopsiju, aspitaciju materista, punkciju.

GINEKOLOSKA I PERINATALNA PATOLOGIJA ­ 2 tjedna Specijalizant treba upoznati makroskopske i mikroskopske promjene posteljice, fetusa i novorodenceta kod razlicitih patoloskih stanja trudnoe, fetusa i neonatusa. Demonstriranju se obdukcija felusa-neonatusa, te histoloske analize posteljice i fetalnih-neozkatalnih organa. Iz ginekoloske patologije upoznaje histoloske promjene endometrijskog ciklusa benigne, te preinvazivne i invazivne neoplasticke promjene genitalnih organa: vulve, vagine, cerviksa, endometrija i ovarija. Specijalizant stjece znanje iz ginekoloske i perinatalne patologije dva tjedna tijekom sekundarijata, a dva tjedna tijekom kasnije specijalizacije. GINEKOLOSKA CITODIJAGNOSTIKA ­ 2 tjedna Specijalizant treba upoznati temelje vaginalne eksfolijativne citodijagnostike, s normalnim stanicama, s displasickim lezijama s karcinomnm in situ, te s invazivailn karcinomom. Usporedba citoloskih i histoloskih preparata. Demonstrira mu se, a zatim osobno ponavlja po 10 brojenja lipidnih stanica i test pjene (po Clementsu) iz plodove vode. Specijalizant stjece znanje iz ginekoloske citodijagnostike dva tjedna tijekom sekundarijata i da tjedna tijekom kasnije specijalizacije. LABORATORIJSKA DlJAGNOSTIKA ­ 1 mjesec Planira se da dva tjedna specijalizant provede u biokemijskom, a dva tjedna u endokrinoloskom laboratoriju, gdje bi se upoznao s osnovnim metodama laboratorijske dijagnostike, s cijim rezultatima svakodnevno u rutinskom radu dolazi u dodir i mora ih znati pravilno interpretirati. Specijalizant se tijekom sekundarijata upoznaje s mikrobioloskom i opom laboratorijskom dijagnostikom, a tijekom kasnije specijalizacije s ciljanom ginekolosko-opstetrickom, biokemijskom i endokrinoloskom dijagnostikom. NEONATOLOGIJA ­ 1 mjesec Valja se upoznati sa zbrinjavanjem i njegom novoroenceta, s osnovnim principima nadzora djeteta u prvim danima nakon poroda te s nacelima, mogunosu i izvedbom intenzivne neonatalne njege. Organizirana nastava ­ (100 sati godisnje) Teorijska nastava se provodi u trajanju od 100 sati predavanjima i seminarima iz svih podrucja struke fetalne medicine i opstetricije, reproduktivne ginekologije, ginekoloske onkologije, uroginekologije, patologije dojke, upale i benigni tumori u ginekologiji, perinatalna i ginekoloska patoanatomija te citodijanostika i drugo. PROGRAM ORGANIZIRANE NASTAVE Sati Endokrine pretrage u menstruacijskom 2 ciklusu u ranoj trudnoi Normalni i usporeni rast fetusa 2 Habitualni pobacaji 2 Perinatalna zastita 2

STRANICA 124 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Neplodan brak 2 Fetalne infekcije i sindrom intraamnijske infekcije 2 Uroinfekcije u trudnoi 2 Spolno prenosive bolesti u ginekologiji Rh imunizacija 2 Kardiotokografija 2 Ultrazvucna dijagnostika u trudnoi: fetalna biometrija, fetalni protok krvi 2 Postmenopauza 2 Dijabetes i trudnoa 2 Laparoskopija i principi mikrokirurgije u ginekologiji 2 Perinatalna asfiksija ceda 2 Endometrioza 2 Teratogne nokse i lijekovi u trudnoi 2 Planiranje obitelji 2 EPH gestoze 2 Uterusna aktivnost u trudnoi 2 Spontani pocetak poroda. 2 Prijevremeni porod i tokoliza 2 Prostaglandini u opstetriciji 2 Preinvazivni karcinom vrata maternice 2 ­ Citodijagnostika 2 ­ Kolposkopija 2 Histoloska dijagnostika 2 Klinicki pristup i terapija 2 Karcinom vrata maternice oblici, prognoza i terapija 2 Radioterapija genitalnog karcinoma ­ izvori zracenja, dozimetrija 2 Kemoterapija genitalnog karcinoma 2 Karcinom vulve 2 Ginekoloske operacije 2 Izvanmatericna trudnoa: dijagnostika i mogunost terapije 3 Detekcija karcinoma dojke 2 Fetalna maturacija. 2 Fiziologija i patologija plodove vode 2 Opstetricke koagulopatije 2 Ginekoloska urologija 2 Karcinom tijela maternice. 2 Karcinom ovarija. 2 Antenatalna dijagnostika 2 Trofoblasticka bolest 2 Viseplodna trudnoa 2 OPERATIVNI ZAHVAT I POSTUPCI U TOKU SPECIJALIZACIJE: OPERATER ASISTENT Carski rez 10 30 Cerclage cervicis 5 10 Vakuum ekstrakcija 3 10 Raanje zatka 5 10 Eksploracija materista ili ljustenje posteljice 5 ­ Amniocinteza 2 10 Amnioskopija 10 50 Abdominalna histerektomija 5 20 Adneksektomija ­ salpingektomijaovarijektomija 5 10

Konizacija cerviksa 5 10 Vaginalna histerektomija 2 20 Radikalna histerektomija ­ 5 Korekcione operacije na adneksima ­ 10 Laparoskopija 3 30 Histerosalpingografija 2 5 Dovrsenje ranog pobacaja 20 10 Voenje poroda i epiziotomija ­ 500 Biopsija cerviksa 10 ­ Kolposkopija 20 30 Frakcionirana kiretaza 10 10 Pregled dojki uz mamografiju 20 50 Vulvektomija ­ 5 UZE SPECIJALIZAClJE GINEKOLOGIJE I OPSTETRICIJE jesu: a) Fetalna medicina i opstetricija b) Humana reprodukcija c) Ginekoloska onkologija d) Uroginekologija Trajanje uzih specijalizacija je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godisnjih odmora.

25a. FETALNA MEDICINA I OPSTETRICIJA PERINATALNA MEDICINA je interdisciplinarna znanstvena disciplina koja okuplja doktore medicine specijalista iz porodnistva, iz neonatologije (usmjerena pedijatrija), ali i druge strucnjake kao patoloske anatome anesteziologe, biokemicare. Osim znanstvenog pristupa, perinatalna medicina ima i svoj prakticki ili zdravstveni aspekt: smanjenje perinatalnog mortaliteta i morbiditeta djece, brigu za majku i dijete u trudnoi, porodu i nakon roenja, ali i unapreenje organizacije perirkatalne zastite majke i djeteta. Da bi navedeni ciljevi bili provedeni, potrebno je usavrsavanje specijalista iz fetalne medicine i opstetricije. Za vrijeme uze specijalizacije doktor medicine ginekolog porodnicar usavrsava: ­ Organizaciju antenatalne i perinatalne zastite ­ Fizioloske procese fetalnog rasta i razvoja ukljucujui fetalnu maturaciju, ali i fizioloske procese u novorodenceta ­ Dijagnostiku i lijecenje patoloskih stanja trudnoe, posebice EPHgestoze, dijabetes, Rh imunizaciju, holosaze, intraamnijske infekcije i druge infekcije u trudnoi ­ Dijagnostiku i lijecenje pregraviditetnih bolesti majke, posebice endokrine bolesti, kardiovaskularne bolesti, renovaskularne bolesti, bolesti centralnog i perifernog zivcanog sustava majke ­ Intenzivni nadzor majke i fetusa u normalnom i posebice patoloskom porodu ­ Primarnu reanimaciju zdravog i posebice bolesnog novoroenceta. S ciljem postizanja gore navedenog, specijalizant se upoznaje sa suvremenim metodama nadzora fetusa i u njima se usavrsava: amnioskopija, amniocenteza, kardiotokografija, pH-metrija, ultrazvucna dijagnostika, biokemijska dijagnostika, operacijsko dovrsenje poroda, primarna reanimacija novoroenceta u raaonici, takoer se osposobljava da planira i organizira perinatalnu zastitu u okviru svoje ustanove, opine i regije. Plan 1.Utrazvucna dijagnostika 3 mjeseca 2. Perinatalna patoloska anatomija 1 mjesec 3. Citodijagnostika 7 dana

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 125

4. Biokemijski laboratorij 7 dana 5. Ambulanta patologije trudnoe 2 mjeseca 6. Raaonica 3 i 1/2 mjeseca 7. Neonatoloski odjel 2 mjeseca 8. Odjel patologije trudnoe 10 mjeseci Program Ginekolog ­ porodnicar obavlja ili stjece radom na odjelima i u laboratorijima sljedea znanja i vjestine: U aneksu 1 naveden je broj pojedinih postupaka i zahvata 1. Dijagnosticki postupci za vrijeme trudnoe ­ Cervikohisterografija, histeroskopija, biopsija endometrija; vaginalna citodijagnostika, vaginalna biocenoza, metode odreivanja i procjena vrijednosti serumskog progesterona, estradiola, estriola, humanog placentarnog laktogena beta HCG a i drugo: ­ Amnioskopija, amniocenteza rane trudnoe, biopsija korium frondosuma, placentocenteza, kordocenteza; ­ Amniocenteza uznapredovale trudnoe, odreivanje fetalne maturacije i fetalne hemoliticke bolesti analizom plodove vode; ­ Elektromiografija gravidnog uterusa; ­ Kardiotokografija u trudnoi; 2. Ultrazvucna dijagnostika Placentografija, biometrija i strukturna analiza zametka i fetusa, doplerska tehnika primijenjena u maternalnoj i fetalnoj medicini, ultrazvucno voenje biopsije fetusa 3. Porod ­ Metode prekida trudnoe, metode zapocinjanja i podrzavanja trudova; ­ Intenzivni nadzor ceda u porodu· kardiotokografija i pH metrija; ­ Neposredna reanimacija djeteta nakon roenja; ­ Ublazavanje porodne boli farmakoloska analgezija, metode lokalne i provodne anestezije. 4. Usavrsavanje operativne vjestine ­ Carski rez, cerelage cerviksa, vakuum ekstrakcija i forceps raanje zatka, opskrba rupture cerviksa, eksploracija materista itd. 5. Nazocnosti i upoznavanje sa: ­ Dijagnosticki i terapeutski postupci u novoroencadi: umbilikalna kateterizacija i eksangvinotransfuzija, fototerapija, ehoencefalografija, ehokardiografija, asistirana ventilacija; ­ Patoanatomska i histoloska analiza posteljice i fetusa; ­ Laboratorijske pretrage: acido-bazni status, HbF odreivanje, HbAlc odreivanje, radioimunoloske analize hormona itd. Aneks 1. Operativni zahvati i dijagnosticki postupci OPERATER ASISTENT 1. Cervikohisterografija i biopsija endometrija 2 10 2. Histeroskopija 2 10 3. Amnioskopija 50 100 4. Amniocenteza rane trudnoe 5 50 5. Biopsija koriona frondosuma, placentocenteta, kordocenteza ­ 10 6. Amniocenteza uznapredovale trudnoe 5 20 7. Elektromiografija gravidnog uterusa 5 20 8. Kardiotokografija u trudnoi 100 ­ 9. Ultrazvucni pregled rane trudnoe 100 200 10 Strukturna analiza: biometrija fetusa 100 200

11. Doplersko mjerenje protoka maternice i fetusa 50 100 12. Intraamnijska instilacija 2 10 13. Fetalna pH-metrija 10 20 14. Paracervikalna i/ili epiduralna analgezija ­ 20 15. Carski rez 20 40 16. Vakuum ekstrakcija i/ili forceps 10 20 17. Cerclage cervicis 10 20 18. Raanje zatka 10 20 19. Umbilikalna kateterizacija i eksangvinotransfuzija novoroenceta ­ 10 20. Ehoencefalografija novoroenceta ­ 10 21. Ehokardiografija novoroenceta ­ 5 22. Obdukcija i histoloska analiza fetusa i posteljice ­ 10 U tijeku trajanja uze specijalizacije obvezno je upisati 2 semestra poslijediplomskog studija iz perinatologije i poloziti propisane ispite.

25b. HUMANA REPRODUKCIJA Plan: Laboratorij za humanu reprodukciju 1 mjesec i 15 dana Bioloski laboratorij 1 mjesec i 15 dana Patohistoloski i citoloski laboratorij 1 mjesec UZV dijagnostika 3 mjeseca Ambulante ­ poliklinika 5 mjeseci Odjeli i operacijska sala 10 mjeseci Program 1) LABORATORIJ ZA HUMANU REPRODUKCIJU (1 mjesec i 15 dana): koristenje RIA, PRA, ELISA metode za odreivanje hormona biokemijske metode 2) BIOLOSKI LABORATORIJ (1 mjesec i 15 dana): kultura stanica, prepoznavanje i obrada gameta, analiza i priprema ejakulata za metode asistirane reprodukcije 3) PATOPSlHOLOSKA I CITOLOSKA DIJAGNOSTIKA sto se koristi u humanoj reprodukciji (1 mjesec) 4) UZV DIJAGNOSTIKA, folikulometrija, dijagnostika rane trudnoe Color Doppler, RTG dijagnostika (3 mjeseca) 5) POLIKLINICKI RAD ­ AMBULANTE (5 mjeseci) a) Ambulante za neplodnost, ginekolosku endokrinologiju, djecju i adolescentnu ginekologiju (2 mjeseca) b) Ambulanta za planiranje obitelji (2 mjeseca) c) Ambulanta za postmenopauzu (1 mjesec) 6) ODJELI I OPERACIJSKA SALA (10 mjeseci): a) Dijagnosticki principi (IS, HSG i sl.) b) Laparoskopija, video-laparoskopija, sterilizacija, histeroskopija c) Dijagnostika i operacije ektopicne trudnoe, endometrizoze mioma d) Korekcije operacije genitalnih organa e) Indukcija i timing ovulacije, metode asistirane reprodukcije f) Konzervativno lijecenje zdjelicnih upala, istrazivanje i lijecenje endokrinoloskih poremeaja, istrazivanje moguih uzroka infertiliteta Prakticni rad svakog specijaliste:

DIJAGNOSTICKI POSTUPCI I OP. ZAHVATI BROJ Odreivanje hormona (RlA) 5 Analiza ejakulata 10 Priprema ejakulata 10 UZV folikulometrija 30

STRANICA 126 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Insuflacija 5 HSG 5 Laparoskopije ­ asistencija 30 ­ samostalno 5 Histeroskopija ­ asistencija 30 ­ samostalno 5 Mikrokirurgija ­ asistencija 20

Ambulanta za premaligne i pocetne maligne promjene na vratu maternice 1 mjesec Ambulanta za praenje bolesnica nakon zavrsene terapije 1 mjesec Program 1. Citodijagnosticki postupci 2. Kolposkopija i cervikografija 3. Metode i dijagnosticki postupci u otkrivanju malignih bolesti zenskih genitala 4. Ginekoloske UZV pretrage (UZV malih organa trbuha, organa male zdjelice i kolor dopler) 5. Ginekoloska patohistologija i odabir terapije u ovisnosti o zrelosti tumora 6. Histeroskopija i laparoskopija (operativni i dijagnosticki postupci) 7. Operativne metode i tehnike ginekoloskih operacija, posebno radikalnih operacija te operativne redukcije tumora 8. Lokalna aplikacija radioaktivnog izbora na vulvu, rodnicu, uterus (mulaze, igle, zice i intrakavitarne aplikacije) 9. Principi i metode vanjske radioterapije 10. Kemoterapija i mogunosti aplikacije citostatika 11 Principi i metode hormonske terapije 12. Principi i uloga imkrnoterapije, imunostimulacije i inkunnsupresije (dojka) 13. Pregled, dijagnostika i terapija tumora dojke 14. Metode i postupci procjene u odabiru prve terapije 15. Indukcije sekundarnih tumora nakon zracenja Prakticki rad i operacijski zahvati Operater Asistent 1. Punkcija abdomena (ascites) 5 10 2. Punkcija pleure 5 10 3. Punkcija ingvinalnog limfnog cvora 3 6 4. Biopsija tumora 10 20 5. Intrakavitarne aplikacije (uterus i vagina) 10 20 6. Mulaze 5 10 7. Eksplorativna laparotomija (sec. look op.) 5 10 8. Histerektomija abd. c adnexis et resectio fornicis vag. 5 10 9. Radikalna histerektomija 2 10 10. Redukcija tumora ovarija 5 10 11. Radikalna vulvektomija i ingvaginalna limfadenektomija 5 10 Obvezno je u tijeku uze specijalizacije iz ginekoloske onkologije upisati poslijediplomski studij iz onkologije (odnosno ginekoloske onkologije) i to 2 semestra i poloziti propisane ispite

25c. GINEKOLOSKA ONKOLOGIJA Ope je poznat socio-medicinski znacaj malignih bolesti u ljudskoj populaciji. U ginekoloskoj patologiji maligna oboljenja zastupljena su u 30-40% pacijentica. Iz tih razloga u svijetu ve 60-ih godina se razvila u medicini posebna uza specijalizacija-ginekoloska onkologija (GO) unutar ginekolosko-opstetricke djelatnosti. GO je interdisciplinarna znanstvena djelatnost koja okuplja doktore medicine specijalista iz ginekologije i opstetricije, ope onkologije, radiologije, interniste, kemoterapeute, imunologe, patohistoanatome., citologe, biokemicare i dr. Ginekoloska onkologija ima svoj vazan prakticni, zdravstveni i znanstveni aspekt, ali i rana detekcija malignih ginekoloskih oboljenja, epidemiologija, registracija i organizacija onkoloske zastite, suvremeni dijagnosticki i terapijski pristup u bolesnica kao i praenje bolesnica nakon zavrsene terapije. Uza specijalizacija iz ginekoloske onkologije se obavlja u trajanju od dvije godine nakon zavrsene osnovne specijalizacije iz ginekologije i opstetricije, a moze obavljali doktor medicine specijalist ginekolog opstetricar koji ima dvije ili vise godina specijalistickog staza. Uza specijalizacija bi zapocinjala s organiziranom teorijskom nastavom u obliku poslijediplomskog studija iz ginekoloske onkologije koja bi bila u sklopu poslijediplomskog iz ope onkologije. Za to vrijeme uze specijalizacije doktor medicine ginekolog- onkolog usavrsava: ­ organizaciju ginekolosko onkoloske zastite ­ epidemiologiju i registraciju ginekoloskoga raka ­ osnove iz ope onkologije kao molekularna biologija tumora, kancerogenezu, prevenciju tumora, imunologiju i imunogenetiku tumora, zatim biokemijske promjene i faktore rasta tumora kao i radiobiologiju tumora ­ principe rane detekcije ginekoloskog raka ­ suvremene dijagnosticke postupke u trazenju ginekoloskog raka ­ terapijski postupak bolesnica s rakom zenskih genitala ­ suvremeno praenje bolesnica s ginekoloskim rakom nakon zavrsene terapije ­ rehabilitaciju i ocjenu radne sposobnosti tih bolesnica. Na temelju takve edukacije ginekolog-onkolog se osposobljava da planira organizira ginekolosko-onkolosku problematiku u okviru svoje ustanove, opine i regije. Plan Citodijagnostika 1 mjesec Ginekolosko-onkoloska patohistologija 1 mjesec UZV dijagnostika 2 mjeseca Ginekolosko-onkoloska kirurgija 7 mjeseci Urologija 1 i 1/2 mjeseci Abdominalrka kirurgija 1 i 1/2 mjeseci Iradijacija ginekoloskih tumora 3 mjeseca Kemoterapija 2 mjeseca Ambulanta za bolesti dojke 1 mjesec

25d. UROGINEKOLOGIJA Uroginekologija je interdisciplinarna strucna i znanstvena grana medicine kojom se bave prvenstveno ginekolozi i urolozi, ali i drugi strucnjaci poput neurologa mikrobiologa, fizijatara i rendgenologa. Predmet proucavanja uroginekologije su stecene i priroene bolesti donjeg mokranog sustava u zene. Zdravstveno znacenje ove struke ne ocituje se samo odgovarajucom dijagnostikom i terapijom, ve i prevencijom cime je omogueno poboljsanje kvalitetu zivota i radne sposobnosti zene. Mnoga nova saznanja o dijagnostickim i terapijskim metodama zahtijevaju sistematsko osposobljavanje novog profila strucnjaka uroginekologa. Za vrijeme uze specijalizacije polaznik e usavrsavati: uzrocnu: problematiku vaznu za morbiditet, epidemioloski regionalni kaleidoskop bolesti, prevencijski sklop djelovanja na uzroke bolesti so-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 127

cijalni aspekt oboljevanja i sudbine bolesti, neurofiziologiju donjeg mokranog sustava, klinicku rendgensku ultrazvucnu, endoskopsku, urodinamsku i vaginotonografsku dijagnostiku svih oblika in kontinencije mokrae u zena, farmakologiju donjeg mokranog sustava, imunologiju mokranog sustava, centralne lezije i njihove posljedice na donji mokrani sustav, konzervativno lijecenje bolest donjeg mokranog sustava (elektrostimulacija, fizikalna terapija, medikamenti, pesari), abdominalne i vaginalne kirurske metode u lijecenju stresne inkontinencije, lijecenje ostalih oblika inkontinencije urina, kirursko lijecenje urogenitalnih fistula i divertikula mokaranog mjehura i uretre, benigne i maligne tumore donjeg mokranog sustava, kirurgiju uretre, mokranog mjehura i uretera, postoperacijska njega i postupci, rehabilizacija. Tokom uze specijalizacije polazniku e biti osigurana potrebna literatura. Plan Zavod za ginekolosku kirurgiju i urologiju (i UZV dijagnostika) 12 mjeseci Uroloska klinika 6 mjeseci Neuroloska klinika i centar za neuromuskularne bolesti s elektro neuromiografijom 2 i 1/2 mj. Mikrobioloski laboratorij 1 i 1/2 mj. Program U prakticnom dijelu specijalizacije polaznik e savladati sljedea znanja i vjestine: 1. Organizacija zdravstvene zastite za prevenciju, dijagnostiku i terapiju uroginekoloskih bolesti: dom zdravlja, medicinski centar, klinika. Epidemiologija pojedinih uroginekoloskih bolesti. 2. Ambulantna obrada bolesnice. Mikrobioloska obrada pojedinih segmenata mokranog sustava. Citoloska obrada urina. 3. Endoskopija donjeg mokranog sustava. Dijagnosticka i interventna endoskopija. 4. Infekcije donjeg mokranog sustava: Epidemiologija i etiologija. Prevencija nespecificne i specificne upale. Posebni oblici upale (intersticijski cistitis, uretralni siikdrom). 5. Inkontinencija urina. Etiologija, epidemiologija, diferencijalna dijagnostika. Stresna inkontinencija: metode kirurskog lijecenja. uvjezbavanje kirurske tehnike. Metode konzervativnog lijecenja (indikacije i nacin primjene): fizikalna rehabilitacija (vjezbe, vaginalni konusi), funkcijska elektrostimulacija. Urgentna inkontinencija: senzorna i motoricka. Metode konzervativnog lijecenja (farmakologija). Mijesana inkontinencija: dijagnostika. Principi lijecenja urgentne i stresne komponente. 6. Retencija urina u zene. Dijagnostika. Terapija (kateteriziranje, intermitentno kateteriziranje, farmakologija) 7. Urogenitalne fistule i povrede donjeg mokranog sustava. Lokalizacija i ucestalost. Etiologija. Dijagnostika. Konzervativna i kirurska terapija. Postoperacijska njega. Povrede donjeg mokranog sustava kod ginekoloskih i opstetrickih zahvata. Zbrinjavanje povreda i terapija posljedica ginekoloskih operacija na donjem mokranom sustavu. Strana tijela u donjem mokranom sustavu. Krvarenja iz donjeg mokranog sustava. 8. Benigni i maligni tumori donjeg mokranog sustava u zene. Epidemiologija. Detekcija. Terapija: konzervativna (radijacija, citos tatici), kirurska terapija. Sekundarni tumori donjeg mokranog sustava. 9. Poremeaji donjeg mokranog sustava uzrokovani neuroloskim oboljenjima (paraplegija, tetraplegija, multipla skleroza, CVI, m. Parkinson). Dijagnostika i terapija.

10. Anomalije donjeg mokranog sustava. Dijagnostika i terapija. Dijagnosticki postupci: 1. Anamneza 2. Bakteriolosko (urinokultura) i citolosko testiranje urina 3. Vaginalni pregled u spekulima 4. Klinicki testovi za ispitivanje inkontinencije (Boney, Marshall, Bell, Youssef, Bethoux, Kegel i Milici) i Q test 5. Uretrocistoskopija: opi uvid u stanje mokranog mjehura i uretre i zatim njihovi odnosi (relevantni za promjenu dinamike mikcije itd.) a) stupnjevanje insuficijencije unutarnjeg usa uretre primikcijskim radnjama (otvaranje i zatvaranje tj. kod mokrenja i prestanka mokrenja) ­ kest sec. Milici b) odreivanje stupnja insuficijencije ureterskih ostija s posljedicnim refluksom mokrae c) uzimanje uzoraka za biopsiju 6. Uretrocistografija: rendgenska metoda za dijagnostiku odnosa vrata mjehura spram zatvaranja unutarnjeg uretre (vezikalizacija uretre) te kutova sto ih cine baza mjehura i smjer gornjeg dijela zenske uretre (prednji kut onklinacije i straznja angulacija) prema Hodgkinsonu, Marku i Bagoviu i modifikacija po Miliciu 7. Fizikalno rendgensko i urodinamsko mjerenje funkcionalne 8. Elektromiografija uretre i mokranog mjehura 9. Elektroneuromiogratska dijagnostika funkcije sfinkterskog meharkizrna i verifikacija ispada pojedinih segmenata 10. Cistometrija tekuim ili plinskim sadrzajem (CO2) 11. Urodinamika: a) profilna krivulja tlakova u uretri o kojima ovisi njezina otvorenost (otpor) ­ Urethral Closure Pressure Profile, UPP Oprema: sestkanalni elektronski aparat tvrtke »DISA« iz Kopenhagena b) integrirano ispitivanje: elektromiografsko, cistometrijsko i UPP 12. Uroflowmetry ­ mjerenje brzine protoka mokrae u jedinici vremena 13. Pad-test 14. Vaginotonografija 15. Diferencijalna dijagnostika inkontinencija 16. Klinicka i endoskopska lokalizacija fistula 17. Preoperacijsko i postoperacijsko odreivanje kolicine rezidualnog urina: klinicko, radiolosko i ultrazvucno. 18. Ultrazvucno preoperacijsko i postoperacijsko odreivanje veziko-uretralne angulacije 19. Mjerenje provodljivosti (fluid brodge test) kod funkcionalnih smetnji mikcije 20. Whitakerov test kod stenoze i insuficijencije vezikoureteralnog spoja 21. Dijagnostika i principi lijecenja ratnih i drugih ozljeda u urogenitalnom podrucju SVAKI KANDIDAT OBAVEZAN JE UCINITI NAJMANJE 20 SPECIFICNIH PRETRAGA (4., 5., 6., 8., 9.,10.,11., 12.,14.,18) Operativni zahvati operater asistent 1. Korekcijski zahvati unutar kolporafije anterior sa ili bez kolporafije posterior (levatororraphia). 15 30 2. Plastica sphyncteris urethrae sec Bagovi (sa ili bez konizacije). 15 30 3. Op. incontinentiae sec. Manchester 4 8

STRANICA 128 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

4. Op. incontinentiae sec Ingelman-Sundberg 4 8 5. Elevacija vrata mjehura silikonskom protezom sec. Milici 7 30 6. Op. stress incontinentiae sec. Bagovi (vaginalna histerektomija i fiksacija ligamenata Rotunda suberetralno) 20 60 7. Sling operacije 4 8 8. Ostale modifikacije abdominalno-vaginalnih zahvata 3 6 9. Abdominalne metode korekcije inkontinencije: Marshall ­ Marcheti ­ Kranz, Op. sec. Burch. Op.incontientiae sec. Milici, Tanagho, Pereira, RAz. Ostale modifikacije abdominalnih metoda 12 30 10. Operacije veziko-vaginalnih fistula: metoda po Pitzku, metoda »sliding layers« po Miliciu. Ostale modifikacije. 2 4 11 Kirurgija uretre: fistule, divertikuli, stenoze, malpozicija vanjskog usa, polipi, ekstrofija sluznice, postoperacijske fiksacije uretre tzv. »staklena cijev« i vezivna potpora starackoj uretri sec. Milici 10 20 12. Implantacija uretera u mokrani mjehur (stenoze, fistule i sl.) 2 2 13. Operacije recidiva stresne inkontinencije 4 8 14. Op. plastica enterocoelae 6 12 15. Operativna rekonstrukcija starih ruptura perineuma sa ili bez lezije analnog sfinktera 3 9 16. Operacija rectoperinealnih fistula 1 3 17. Augmentacija mjehura 20 20 18. Denervacijske tehnike 2 10 19. Supravezikalna derivacija urina 30 30 20. Transuretralni zahvati i resekcije mjehura kod tumora mokranog mjehura i uretre 4 12 Obvezno je u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz uroginekologije (ginekoloske urologije) i poloziti propisane ispite.

26. Naziv specijalizacije: OTORINOLARINGOLOGIJA

Trajanje specijalijacije: 54 mjeseca Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 1 mjesec ope kirurgije 1 mjesec anesteziologije i intenzivne njege 1 mjesec radiologije i radioterapije 2 mjeseca maksilofacijalne kirurgije 1 mjesec neurokirurgije OTONEUROKIRURGIJA 7 mjeseci RINOFARINGOLARINGOLOGIJA 8 mjeseci ONKOKIRURGIJA 7 mjeseci PLASTICNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA 6 mjeseci AUDIOVESTIBULOLOGIJA 5 mjeseci FONIJATRIJA 3 mjeseca DJECJA ORL 5 mjeseci ENDOSKOPIJA U ORL 3 mjeseca GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava ­ 1 mjesec ope kirurgije Temeljne kirurske tehnike. Asepsa i antisepsa. Sterilizacija. Obrada hitnog kir. bolesnika. Postupak s politraumatiziranim bolesnikom, infekcije, lijecenje opeklina, postupak kod raznih vrsta rana.

­ 1 mjesec anesteziologije i intenzivne njege Indikacije i kontraindikacije za opu anesteziologiju. Obrada bolesnika. Posebnosti anestezije u operacijama usne supljine, zdrijela i larinksa. Anestezija u induciranoj hipotenziji. Endotrahealna intubacija, rane i kasne komplikacije. Prepariranje vene. Uvaanje centralnog venoznog katetera. Kontrolirana mehanicka ventilacija. Reanimacija. Monitoring bolesnika u kriticnom stanju. ­ 1 mjesec radiologije i radioterapije ­ standardne RTG pretrage ­ RTG pretrage s kontrastom ­ CT glave i vrata ­ indikacije, interpretacija, mogunosti ­ EMR glave i vrata ­ indikacije, interpretacija, mogunosti ­ ultrazvuk glave i vrata ­ dopler karotida i vertebralnih arterija ­ emobilizacija ­ radioterapija: planiranje zracenja za pojedine lokalizacije ORL podrucja ­ zastita od zracenja ­ nadzor zracenih bolesnika ­ indikacije i kontraindikacije za kemoterapiju ­ kemoterapeutski protokoli ­ komplikacije kemoterapije, njihovo lijecenje i prevencija ­ radioaktivne tvari u dijagnostici in vivo i in vitro ­ radionuklidi u dijagnostici i terapiji bolesti stitnjace ­ lijecenje malignih tumora ORL podrucja radionuklidima ­ principi i provoenje njege tijekom intenzivne kemo i radioterapije ­ 2 mjeseca maksilofacijalne kirurgije ­ kirursko i konzervativno zbrinjavanje ozljeda gornje i donje celjusti te zigomaticne kosti ­ plastika rascjepa nepca i usne ­ commando operacije i reznjevi u rekonstrukciji ­ 1 mjesec neurokirurgije ­ kirurgija prednje i srednje lubanjske jame (kirurgija neurinoma, statoakustikusa i rinobaze) ­ kirursko lijecenje frontobazalnih ozljeda. Program specijalizacije

OTONEURO KIRURGIJA 7 mjeseci Otoneurokirurgija obuhvaa kirurgiju temporalne kosti, otomikrokirurgiju, kirurgiju kranijalnih zivaca, kirurgiju baze lubanje. Kandidat treba svladati kirurgiju stapedovestibularnog zgloba uz napomenu da su metode protetske rehabilitacije potpuno preokrenule nekadasnji koncept lijecenja konduktivnih nagluhosti uzrokovanih otosklerozom i timpanosklerozom. S obzirom na napredak koji je zabiljezila intratemporalna i egzotemporalna kirurgija facijalisa koja se bazira na mikrokirurskoj neurokirurskoj tehnici, kandidati moraju svladati i principe tih novijih tehnika. Napominjemo da su nakon facijalisa na red dosli neuroplasticni zahvati na ostalim kranijskim zivcima kao sto su: hipoglosus, akcesorijus, rekurens, frenikus sto takoer ulazi u program ope ORL izobrazbe. Specijalizant takoer mora stei bazicne pojmove iz ekstraduralnog transtemporalnog pristupa pontocerebralnom uglu i straznjoj lubanjskoj jami. Napominjemo da moderna kirurgija baze lubanje obuhvaa ne samo kranijofacijalne resekcije ve i pristupe epifarinsku kao najteze dostupnoj regiji baze lubanje. Za vrijeme specijalizacije kandidat sudjeluje u izvoenju sljedeih operacijskih zahvata: radikalna i konzervativna timpanomastoidek-

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 129

tomija, mastoidektomija, antrotomija, atikoantirotomija, endoaralni pristup, miringoplastika, aplikacija autotransplantata u miringoplastici, ventilacija bubnjista, fenestracija, timpanoplastika (Sheehy i Plasteter) primjena auto i homotransplantata u timpanoplastici, stapedektomija, inlerpozicijska stapedektomija, drenazne operacije Menierove bolesti, intratemporalna dekompresija facijali sa, operacija egzostoze zvukovoda, operacije malatrezije zvukovoda.

testovi fonacijske funkcije, testiranje funkcije larinksa, radioloske tehnike za analizu morfologije i funkcije larinksa. Operacije: ­ laringomikroskopija: biopsija, odstranjenje benignih tvorbi, laserska kordektomija, larangofisura, rjesavanje sinehija prednje komisure, rjesavanje laringealnih stenoza, tehnike kod obostranih paraliza glasnica, tiroplastike.

RINOFARINGOLARINGOLOGIJA ­ 8 mjeseci RINOLOGIJA Godina 1 A. Teorija: ­ anatomija i fiziologija nosa i paranazalnih sinusa, akutne i kronicne upale gornjeg respiratornog trakta (dijagnostika i terapije) B. Vjestine: ­ tehnika ORL pregleda, tamponada nosa, punkcije sinusa, strana tijela nosa, ocitovanje RTG slika nosa, sinusa, kraniograma. CT-a, dijagnostika endoskopija nosa i epifarinksa C. Operacije: ­ operacija maksilarnog sinusa, septoplastika Godina II. A. Teorija: ­ respiratorne insuficijencije, limfna i krvozilna mreza glave vrata B. Vjestine: ­ sve navedeno C. Operacije : ­ septoplastika, operacija frontalnog sinusa Godina III. A. Teorija: ­ znacaj suvremene alergologije i imunologije u ORL, citologja u ORL, opi i specificni alergoloski testovi B. Vjestine: ­ alergolosko testiranje, rinomanometrija C. Operacije : ­ rekonstrukcija kod manjih tumora aree nosa, rinoplastika Godina IV. A. ORL u djece, osnove radioterapije, funkcionalna endoskopska kirurgija sinusa, B. Vjestine: ­ sve navedeno C. Operacije: ­ funkcionalna endoskopska kirurgija sinusa. LARINGOLOGIJA Teorija: ­ fonatorna, zastitna i respiratorna funkcija larinksa, benigni maligni tumori larinksa, patoloske tvorbe u laranksu (polipi, noduli, ciste, postintubacijski granulom, leukoplakije, sinehije, hipertroficni ventrikularni nabori), pareze i paralize glasnica, kongenitane anomalije larinksa, subglotidni laringitisi, edemi larinksa, princip tumorske kirurgije larinksa Vjestine: ­ direktoskopija, ind. i direktna laringomikroskopija, tehnike laringealnim fiberskopom, stroboskopia, ind. mikrolaringostroboskopia,

ONKOKIRURGIJA GLAVE I VRATA ­ 7 mjeseci Tijekom izobrazbe iz onkokirurgije glave i vrata specijalizanti trebaju svladati znanje iz tumora glave, vrata i gornjeg medijastinuma (dakle osim tumora mozga i spinalne mozdine) i to u dijagnostickom, kirurskom radioterapijskom i imunoterapijskom smislu tako definirana onkokirurgija glave i vrata obuhvaa: dijagnozu i lijecenje veih tumora temporalne kosti uz svladavanje parcijalne ili totalne resekcije temporalne kosti, kao i kirurgiju paraganglioma temporalne kosti. Neophodno je svladavanje kirurskog rjesavanja malignih tumora nosa i paranazalnih supljina, kao i upoznavanje imedijatne i naknadne rekonstrukcije nakon ovih operacija. Specijalizant mora upoznati i kirursku tehniku tumora baze lubanje, kao i upoznavanje te kombinaciju otorinolaringoloskih i neurokiruskih tehnika operacijskih zahvata. U ovu problematiku svakako ulaze i pristupi tumorima epifarinksa i mogunosti njihovog kirurskog rjesavanja, kao i tumori baze usne supljine, jezika i orofarinksa, te rekonstruktivne tehnike nakon odstranjenja velikih tumora s razlicitim metodama. Za vrijeme specijalizacije, kandidat se mora upoznati s patologijom karcinoma hipofarinksa, te njegovog kirurskog rjesavanja medijalnom i lateralnom faringektomijom, odnosno putem subtotalne i totalne resekcije hipofarinksa. Pri tom treba svladati osnove rekonstruktivnih tehnika koje impliciraju rekonstruktivne tehnike s regionalnim, udaljenim kutanim i slobodnim mikrovaskularnim reznjevima. U kirurgiji larinksa neophodno je svladati tehniku izvoenja parcijalnih vertikalnih laringektomija, supraglotidne laringektomije, trocetvrtinske laringektomije, subtotalne laringektomije, tehnike koje omoguavaju govornu funkciju nakon totalne laringektomije, traheoforingealne govorne fistule i shuntove uz ugradnju govornih proteza. Kandidat takoer treba teorijski i prakticno ovladati tehnikama kodoperacija primarnih tumora na vratu i metastatskih tumora vrata, kao i razlicitim tehnikama diseksije vrata. U ovu problematiku takoer ulaze operacije neuronoma glave i vrata (uz tehnike neuroplastike) te glomus tumori, tumori gornjeg medijastinuma, juvenilni angiofibrom. Takoer treba u ovu problematiku ubrojiti malanome glave i vrata, tj. kirurske tehnike u njihovu rjesavanju. Naglasavamo neophodnost upoznavanja kandidata s problemom karcinoma cervikalnog dijela jednjaka tj. dijagnostikom, procjenom operabilnosti, odnosno kirurskim tehnikama i rekonstrukcijama cervikalnog dijela jednjaka. Neophodno je upoznavanje s problemom velikih krvnih zila u onkokirurgiji, tumorske infiltracije karotide, kao i dijagnostike te kirurskog rjesavanja aneurizmi u podrucju glave i vrata. (To se tice podrucja zlijezdi slinovnica, cjelokupni pristup njihovoj patologiji svakako obuhvaa: dijagnostiku tumora, zatim superficijalnu i totalnu parotidektomiju, kirurgija karcinoma sublingvalne i submandibularne zlijezde kirurgiju tumora akcesornih salivarnih zlijezdi. U svladavanju patologije stitnjace isticemo sljedee: dijagnostika eutireotickih, hipertireotickih i hipotireotickih nodoznih i difuznih struma; kirurgija stitnjace tj. lobektomija, subtotalna tireoidektomija, totalna tireoidektomija, tireoidektomija s disekcijom vrata. U program specijalizacije svakako ulaze i kirurgija paratireoidnih tjelesaca odnosno kirurskih principa kod primarnih i sekundarnih hiperparatireoidizma.

STRANICA 130 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

PLASTICNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA ­ 6 mjeseci ­ Plasticna kirurgija glave i vrata obuhvaa rekonstruktivnu kirurgiju glave i vrata, estetsku kirurgiju glave i vrata te mikrorekirurgiju glave i vrata. U tako siroko zacrtanu definiciju plasticne kirurgije glave i vrata ulaze mnogi operativni zahvati i s mnogim od njih ORL specijalizanti moraju biti upoznati: principi kirurskog rjesavanja laceracija vlasista, lubanje, cela i obrve, reznjevi za mikrokirursku rekonstrukciju defekata vlasista, lubanje, cela i obrve, rekonstrukciju orbite nakon velikih resekcija, tehnika otoplastike, kirurska terapija mikrotija i makrotija, rekonstrukcijske tehnike nekon traume uske, tehnike rinoplastike, rekonstrukcija defekata nosa, lokalni reznjevi za rekonstrukciju nosa, mikrokirurska terapija facijalisa, tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata, kirurske tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne, reznjevi za rekonstrukciju defekata na vratu, osnove mikrokirurske tehnike. AUDIOLOGIJA 5 S VESTIBULOLOGIJOM ­ 5 mjeseci Godina 1. Teorija: ­ uvod u audiologiju, osnove akustike, fiziologija i patofiziologija slusnog procesa, teorije slusanja Vjestine ­ audioloski pregled, kvantitativne metode pretrazivanja funkcije sluha ­ akumetrija Godina II. Teorija: ­ metodoloski princip u audioloskoj dijagnostici, tonalna audiomterija, supraliminarna audiometrija, govorna audiometrija, ­ uvod u vestibulologiju, anatomija i fiziologija vestibularnog sustava, osnove otoneurologije, Vjestine: ­ tehnika audiometriranja ­ liminarna tonalna audiometrija, supraliminarna audiometrija, govorna audiometrija, Godina III. Teorija: ­ elektrofiziologija slusnog sustava, timpanometrija, audiometrija evociranim slusnim potencijalima, ­ poremeaji vestibularne funkcije i ravnoteze, periferni i centralni, instrumentalno ispitivanje, Vjestine: ­ tehnika timpanometrije i izazivanja slusnih potencijala Godina IV. Teorija: ­ audiometrijski scereening, audiometrija novoroenacke dobi i male djece, odabir slusnog pomagala, rehabilitacija nagluhih, ocjenska audiologija, lijecenje vestibularnih poremeaja, rehabilitacija ravnoteze, ocjenska vestibulologija Vjestine: ­ tehnika djecje audiometerije, odabir slusnog pomagala ­ rehabilitacija prostorne ravnoteze. FONIJATRIJA ­ 3 mjeseca Tijekom boravka na Odjelu za fonijatriju specijalizant bi trebao stei sljedea znanja i vjestine, vezane za ovu uzu disciplinu: Teorija: ­ teorije nastajanja glasa, aerodinamicki testovi fonacije, odnos fonacije, respiracije i rezonancije, utjecaj CNS-a na govorni proces, patologija fonacije, artikulacije i rezonancije, tehnike testiranja

fonacije, rezonancije i fonacije, usporeni govorni razvoj, dislalije, mucanje, dizatrije, spasticka disfonija, afonija, psihogena afonija, hiperkineticke disfonije, hiperrinofonija, hiporinofonija; rhinolalia, odnos slusanja i govora, uloga akusticke kontrole u procesu govora, profesionalne disfonije. Vjestine: ­ stroboskopija, testovi fonacije, rezonancije i artikulacije, aerodinamicki testovi, spektralna analiza, akusticke analize govornog signala, radioloske tehnike testiranja govornog procesa. Operacije: ­ principi fonokirurgije (laringomikroskopija, implantacijske tehnike, tiroplastike, tehnike medijalizacije i lateralizacije glasnice).

DJECJA OTORINOLARINGOLOGIJA ­ 5 mjeseci U svim ORL podrucjima postoje specificnosti djecje patologije koje se razlikuju od ope ORL patologije istog podrucja a to su anatomija, anomalije i tumori uha iz cega proizlazi i specificna (cesto otezana) dijagnosticka procedura, ispitivanje sluha u djece, rehabilitacija sluha i govora u djece. Posebno podrucje odnosi se na komplikacije bolest: uha u dojenceta. Iz podrucja bolesti nosa i sinusa izdvajamo kao specifikum anomalije i tumore nosa, strana tijela nosa te endoskopsku problematiku u nosu i sinusima. Zasebno treba obraditi tonizilarni problem, bolesti larinksa i traheje, strana tijela u disnim putevima, problem povezanosti gornjeg i donjeg respiratornog trakta, kemoterapiju u djece, alergiju u djece. Tijekom specijalizacije moraju na teorijskoj i prakticnoj razini biti obradeni sljedei entiteti: upalne bolesti uha u dojencadi, holesteatom uha, rehabilitacijska kirurgija uha s postavljanjem implantata, kirurgija endokranijalnih implantata, kirurgija malformacija vanjskog i srednjeg uha, malforacije nosa (antezije, rascjepi) endoskopska rinokirurgija, adenoidne vegelacije., patologija. Eustahijeve cijevi, problem dugotrajne intubacije, stenoze larinksa i traheje, strana tijela bronha. Bilo bi vazno inzistirati na samostalnom izvoenju sljedeih zahvata paracenteza, postavljanje ventilacijskih cjevcica, antroskopija, antrotomija, adenoidektomija, tonzilektomija, intubacija, traheotomija, mastoidektomija, timparkoplastika, timpanomastoidektonkija, operacije nosnog septuma, endoskopska eksploracija nosa i epifarinksa, endoskopska adenoidektonkija, kirurgija sfenoidnog sinusa, rjesavanje nosnih likvora, fistula, traheoskopija i ekstrakcija stranog tijela, imedijatna »staging« rekonstrukcija larinksa i traheje, medijalne i lateralne ciste vrata, fistule vrata, lateralna cerviktornija ­ operacije tumora i apscesa vrata, operacije stitnjace u djece, stenoze jednjaka, operacije parotidne zlijezde. OTORINOLARINGOLOSKA ENDOSKOPIJA ­ 3 mjeseca Teorijski preduvjeti za izvoenje endoskopskih zahvata u otorinolaringologiji su poznavanje anatomije i fiziologije disnih i probavnih puteva, te patofiziologija i patologija disnih i probavnih puteva. (to se prakticnog dijela tice specijalizant bi trebao svladati sljedee zahvate: klasicna direktoskopija, direktoskopija Bercy-Wardovim direktoskopom, direktna laringomikroskopija, pregled larinksatraheje i bronha s fiberskopom, pregled jednjaka s fiberskopom, bronhoskopija s rigidnim tubusom, ezofagoskopija s rigidnim tubusom. Takoer navodimo potrebu izvoenja sljedeih endoskopskih zahvata: operacije manjih malignih tumora, transtrahealna, Cransbronhalna biopsija, odstranjenje stranog tijela larinksa, traheje i bronha, te jednjak i hipofarinksa, umetanje i vaenje proteze jednjaka. Specijalizant je obvezan u tijeku specijalizacije upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije i poloziti propisane ispite.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 131

UZE SPECIJALIZACIJE OTORINOLARINGOLOGIJE JESU: a) plasticna kirurgija glave i vrata b) audiologija c) fonijatrija Trajanje uze specijalizacije je 24 mjeseca, od toga 2 mjeseca godisnjeg odmora 26a. PLASTICNA KIRURGIJA GLAVE I VRATA Nakon zavrsene specijalizacije iz otorinolaringologije kandidat boravi prvih sest mjeseci na otorinolaringoloskoj klinici. Sljedea tri mjeseca boravi na opoj plasticnoj kirurgiji, a zatim idua tri mjeseca na maksilofacijalrtoj kirurgiji. Drugu godinu ponovo provodi na otorinolaringoloskoj klinici. Nakon svakog od tih razdoblja predvia se kolokvij i zavrsni ispit. U tijeku prvih sest mjeseci boravka na otorinolaringoloskoj klinici kandidal se upoznaje s osnovama plasticno rekonstruktivne kirurgije i aktivno sudjeluje u formiranju plana rada (operativnog zahvata za pojedinog pacijenta). Tromjesecnim boravkom na plasticnoj kirurgiji kandidat se upoznaje s osnovama plasticno-rekonstruktivnih zahvata drugih regija. Boravkom na maksilofacijalnoj kirurgiji kandidat se upoznaje i aktivno sudjeluje u rekonstrukcijama kraniofacijalnog kompleksa (A-O itd.). U tijeku druge godine boravka na ORL klinici kandidat samostalno operira velik broj operacija pod nadzorom mentora. Manji broj rijetkih i kompliciranih zahvata ne izvodi samostalno, nego u njima sudjeluje samo kao asistent. Zahvati Regionalni reznjevi ­ fascijalni ­ muskularni ­ fasciokutani ­ muskulokulani ­ osteomuskulokutani ­ deltopekloralrki, pektoralis major ­ minor, latisimus dorzi, trapezius romboideus Slobodni mikrovaskularni reznjevi (najcesi) ­ fascijalni ­ fasciokutani ­ muskularni ­ osteomuskularni ­ osteofasciokutani ­ osteomuskulokutani ­ radijalni ­ deltoidni ­ latisimus dorzi ­ skapularni ­ pektoralis major-minor ­ m. rektus abdomisnis ­ zdjelicni rezanj ­ bedreni ­ fibularni ­ jejonum ­ omentum Vlasiste, lubanja, celo, obrve ­ Anatomija, embriologija, patologija ­ Principi kirurskog rjesavanja laceracija vlasista, lubanja, cela, obrve

­ Rekonstrukcija koze lubanje ­ reznjevi ­ tehnike ­ Rekonstrukcijske tehnike za obrvu ­ Rekonstrukcijske tehnike za pokrivanje defekata kosti lubanje ­ Alpopecija ­ kirursko lijecenje ­ Kirurgija spustene obrve ­ Reznjevi za mikrokirursku rekonstrukciju defekata vlasista, lubanje cela i obrve Koza ­ Anatomija, embriologija, patologija, keloidi ­ Trauma ­ laceracije, toplinska osteenja ­ Dermoabrazija orbita i adneksa ­ Trauma orbite (frakture) ­ Blefaroplastika ­ Rekonstrukcija orbite nakon velikih resekcija Uske ­ Otoplastika ­ tehnike ­ Kirurska terapija mikrotije ­ makrotije ­ Rekonstrukcijske tehnike nakon traume uski Nos ­ Operacije septuma ­ tehnike ­ Operacije skoljki ­ Rinoplastika ­ tehnike ­ Rekonstrukcije subtotalnih, totalnih defekata nosa ­ Lokalni reznjevi za rekonstrukciju nosa. Obrazi i parotidna regija ­ Hemifacijalna mikrosomija ­ Kirurgija oziljaka ­ Mikrokirurska terapija facijalisa ­ Ritidektomija ­ tehnike ­ Kirurgija debelih obraza ­ Korekcija defekata mekih tkiva reznjevima ­ Tkivni ekspanderi u rekonstrukciji glave i vrata Estetska kirurgija licnog skeleta ­ Genioplastika ­ Implantati Usne ­ Kirurske tehnike za rekonstrukciju gornje i donje usne Vrat ­ Lipektomija ­ Liposukcija ­ Reznjevi za rekonstrukciju defekata na vratu Mikrokirurgija glave i vrata ­ Osnove mikrokirurske tehnike ­ Vjezbe na laboratorijskim zivotinjama ­ Vjezbe na kadaverima ­ Asistiranje na operacijama.

26b. AUDIOLOGIJA Plan: audiologija 18 mjeseci neurologija 2 mjeseca oflalmologija 1 mjesec radiologija 1 mjesec

STRANICA 132 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

PROGRAM:

AUDIOLOGIJA 18 mjeseci I. GODINA Osnove akustike: Oscilatorna kretanja, rezonancija, valno kretanje, zvucni valovi. Subjektivno dozivljavanje zvuka, slusno polje, diferencijalni prag razlikovanje intenziteta i frekvencije. Fizikalne velicine i jedinice mjerenja u akustici. Anatomija: Temporalna kost, vanjsko, srednje i unutrasnje uho, receptor ski organi i neuralne sveze. Mikro i makro anatomija zivcanog sustava, posebice SZS-a i kranijskih zivaca te receptora. Embriologija: Filogenetski i ontrogenetski razvitak slusnog i vestibularnog osjetila. Biokemija unutrasnjeg uha Osnove imunologije. Fiziologija Podrazljivost i provoenje zivcanog sustava. Fiziologija vanjskog i srednjeg uha i Eustahijeve tube. Fiziologija puznice i sredisnjeg slusnog sustava. Fiziologija vestibularnih receptora i vestibularni putovi. Fiziologija kranijskih zivaca. Fiziologija spaciocepcije. VJESTINE: Temeljne pretrage ispitivanja fukcije sluha i ravnoteze tonalna i govorna audiometrija, toplinski pokus po Fitzgerald ­ Hallpike, akumetrijske metode. KOLOKVIJ: Teoretski dio i prakticni dio Nagluhost i gluhoa. Metodoloski princip u audioloskoj i vestibuloskoj dijagnostici. Podjela na vrste nagluhosti provedene, zamjedbene, mjesovite i centralne, u svezi s klinickim entitetima bolesti vanjskog uha (anomalije, ozljede, upale, tumori), bolesti srednjeg uha (anomalije, ozljede, akutne i kronicne upale, disfunkcije i bolesti Eustahijeve tube, otogene komplikacije, tumorij, bolesti i stanja labirinta i labirintarne cahure (anomalije, ozljede. upale, autoimune bolesti, gluhoe, M.M, hidrops puznice i labirinta, prezbiakuzija, otosclerosa). Dijagnostika, diferencijalna dijagnostika supraliminarna auxdiometrija, objektivna audiometrija (ECoG, BERA; MLR, otoakusticka emisija, timpanometrija i ispitivanje kohleostapedijskog refleksa. Ispitivanje ravnoteze bez instrumenata. Elektroinstagmografija, kupulmetrija, CCG. Vjestine: Fizikalne metode pretrage, mikrootoskopija policeriranje, kateterizacija Eustahijeve tube, izvoenje audioloskih i vestibuloloskih dijagnostickih testova, miringotomija, inplantacija drenazne cjevcice u bubnji, adenotomija. KOLOKVIJ: Teoretski dio i vjestine iz audiologije i vestibulogije II. GODINA Audiometrija djecje dobi, rano otkrivanje nagluhosti u djecjoj dobi, neonatalna audiometrija audiometrija dojenacke dobi, predskolske i skolske dobi. Audiometrijski screening. Tonalna i govorna audiometrija u djecjoj dobi. Dijagnostika i diferencijalna dijagnostika osteenja vestibularnog sustava u djece. Vjestine: Dijagnosticki postupci, audioloski i vestibuloski u djecjoj dobi. Behovioural audiometrija, audiometrijski srceening, peep ­

show audiometrija, subjektivne audiometrijske metode (tonalna i govorna audiometrija), objektivne audiometrijske metode (timpanometrija s izazivanjem CSR, BERA, MLR, otoakusticka emisija). Slusna rehabilitacija, zastita sluha. KOLOKVIJ: Teoretski dio i vjestine primjerene djecjoj dobi Slusno pomagalo, funkcija i namjena slusnog pomagala, tipovi slusnog pomagala, mjerenje osobitosti slusnog pomagala, odabir slusnog pomagala i usnog umetka, rehabilitacija nagluhih i gluhih, tehnicke osnove rehabilitacije sluha, utvrivanje ucinkovitosti rahabilitacije sluha. Metode i uloga audiopedagoga u rehabilitaciji nagluhih. Ocjenska audiologija. Sociomedicinski aspekti negluhosti. Osteenja sluha industrijskom bukom (principi mjerenja razine buke, zastita od buke na radnom mjestu). Osteenja sluha u ratnim uvjetima. Rehabilitacija osteenja vestibularnog osjetila. Ocjena radne sposobnosti kod vestibularnih poremeaja. Invalidnost i umanjena radna sposobnost. Lijecenje i rehabilitacija vestibularnih poremeaja. OSNOVE FONIJATRIJE: Neurofiziologija i patoneurofiziologija govornog procesa, akustika govora, akusticka kontrola govora, uloga sluha u procesu govorne komunikacije, govorna i glasovna patologija, timski pristup dijagnostici i lijecenju govorno-glasovne patologije. Vjestine: Subjektivne i objektivne audioloske metode primijenjene ciljano na odabir optimalnog slusnog pomagala, prilagoavanje slusnog pomagala osobitostima gubitka sluha. Temeljni principi rehabilitacije nagluhih i gluhih. Rehabilitacijski postupci kod osteenja vestibularnog osjetila. Principi utvrivanja radne sposobnosti u svezi s osteenjem sluha i vestibularnog sustava. Slusne vjezbe i metode rehabilitacije vestibularnih poremeaja. Fonacijski testovi, artikulacijski testovi, endovideolaringostroboskopija, tehnike iskljucenja akusticke kontrole govora i glasa u lijecenju glasovno-govornih poremeaja. KOLOKVIJ: Teoretski dio i vjestine

NEUROLOGIJA ­ 2 mjeseca Dijagnostika otoneuroloskih bolesti: otoneuroloski pregled, dijagnoza i diferencijalna dijagnoza centralnth osteenja u svezi s funkcijom sluha i vestibularnim sustavom. OFTALMOLOGIJA ­ 1 mjesec Dijagnostika u svezi s vestibulookularnim poremeajima (vidno polje, optokineticki nistagmus, nistagmus poremecenog pogleda, vizualni potencijali). RADIOLOGIJA ­ 1 mjesec Dijagnostika uha i granicnog podrucja: RTG, CT, MNR. 26c. FONIJATRIJA Tijekom uze specijalizacije, kandidat bi trebao svladati teorijski te stei vjestine iz sljedeih podrucja: fonijatrija, neurologija, neurofiziologija, audiologija, neurofizilogija CNS, akustika, principi govorno glasovne rehabilitacije, govornistva, komunikacijske informatike, radiologije, respiratorne fiziologije i patofiziologije, fonetike, celjusne kirurgije, psihijatrije i psihologije, pedijatrije, fonetike, neurokirurgije. Ta bi znanja i vjestine specijalizant iz fonijatrije stekao boravkom i radom na sljedeim odjelima (institutima) 1. Odjel za fonijatriju 12 mjeseci

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 133

2. Hrvatski institut za istrazivanje mozga 3 mjeseca 3. Klinika za neurologiju 1 mjesec 4. Klinika za psihologiju 1 mjesec 5. Psihijatrijska klinika 1 mjesec 6. Audiologija 1 mjesec 7. Relevantne rehabilitacijske ustanove 2 mjeseca 8. Klinicki zavod za radiologiju 15 dana 9. Klinika za pulmologiju 15 dana 10. Klinika za djecje bolesti 15 dana 11. Zavod za fiziku 15 dana 12. Zavod za fonetiku 15 dana 13. Klinika za neurokirurgiju 15 dana I. GODINA I. Teorija: Anatomija i fiziologija govornog i glasovnog aparata, neurofiziologija govornog procesa, akustika govornog procesa, odnos fonacije i respiracije, testiranje govornih procesa, mehanizmi fonacije, artikulacije i rezonancije. Vjestine: Nove tehnike vizualizacije govornog aparata, posebice larinksa, aerodinamicki testovi fonacije, testovi fonacije, rezonancije, artikulacije, operacije, osnovni fonokirurski principi (tj. laserska i konvencionalna kirurgija, kirurgija velofaringealnog sfinktera, traheofaringealni shunt). KOLOKVIJ 2. Teorija: Patologija fonacije, artikulacije i rezonancije, patoloski funkcionalni mehanizmi i njihove organske posljedice, usporen govorni razvoj i njegove manifestacije, utjecaj CNS-a na normalnu i patolosku fonaciju, psihologijski aspekti govornog testiranja, radioloske metode testiranja govornog sustava, govorna patologija kod neuroloskih oboljenja, hiperrinofonija, hiporinofonija. Vjestine: Testiranje govora i glasa u djece, govorni i glasovni status, testiranje psihickog utjecaja na proces govora i glasa, stroboscopia, spektaralna analiza glasa, tomografija larinksa, fontarona tomografija larinksa. Operacije: Laringomikroskopska operacija Reinkeova edema, dekortikacija glasnica, principi Laserske fonokirurgije. KOLOKVIJ 3. Teorija: Patologija vibracijskih foklatrollih mehanizama, afonija, spasticka disfonija, centralna artikulacijska osteenja, poremeaj ritma i tempa govora, profesionalne disfonije, utjecaj nepovoljnih cinilaca radne okoline na glasu, ezofagealni glas. Vjestine: Odreivanje frekvencije osnovnog laringealnog tona, tehnika relaksirane fonacije, principi govornog i glasovnog testiranja, vjezbe ezofagealnog glasa. Operacije tehnike mediializacije glasnica, implantacijske tehnike, teflon, kolagen. II. GODINA 1. Teorija: Spasticka disfonija, paralize rekurensa, paralize glasnica, paralize nepca, poremeaji fonacije, artikulacije i rezonancije kod neuromi-

sinih bolesti, principi optimalne fonacije i govornistva, utjecaj procesa slusanja na govor i glas, rhinolalia, govor kod rascjepa nepca. Vjestine: Metode iskljucenja akusticke kontrole, metode razgradnje hiperkinezije, aktivacije govornog aparata kod hipokiikezije, ispitivanje sluha, primjena delay metode u percepciji vlastitog govora kompjutorsko arhiviranje glasa, boravak na akademiji, u kazalistu ili televizijskoj kui radi ispitivanja uzorka glasovnih profesionalca. Operacije: Timpanoplastike, operacija sucus glottidisa, stimulacijs sluznice larinksa s niskim LASERSKIM E. KOLOKVIJ 2. Teorija: Hiperkineticki govorni sindromi, dislalije, dizartrije, mucanje tehnifemija, principi govorne terapije dislalija, dizartija i mucanje histoloska struktura i ultrastruktura glasnica, hormonalne distrofije, djecja promuklost, displaticke fisfonije, govor gluhih i nagluhi teska osteenja govornog aparata nakon velikih operacija (totalne parcijalne laringektomije) te prometnih nesrea. Vjestine: Govorna ekspertiza, glasovna ekspertiza, utvrivanje komunikacijskog indeksa, interpretacija radioloskih nalaza (npr. CT larinksa), fiberskopija epifarinksa i larinksa, evaluacija profesionalnog glasa, akusticka analiza govornog signala. Operacija: Tehnike promjene duzine, mase i napetosti glasnica, tehnike za priraslice prednje komisure, zahvati na mekom i tvrdom nepcu, faringoplastike, implantacijske tehnike kod velofaringealnih insuficijencija. Glede nastave kandidati bi iz fonijatrije tijekom boravka na zacrtanim odjelima pohaali i sve oblike specificne nastavno-znanstvene i strucne djelatnosti. Kao posebni oblik ucesa u izobrazi i svaki od njih bi (kako je ve ranije navedeno) istrazio epidemioloski i fenomenoloski specifican uzorak glasovnih i govornih profesionalaca. Takvim istrazivalackim zadatkom primijenili bi znanja i metodologiju stecenu tijekom uze specijalizacije, a time prosirili znanja o stanju govorno glasovne kulture u Republici Hrvatskoj.

27. Naziv specijalizacije: OFTALMOLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci poliklinickog odjela POLIKLINIKA 11 mjeseci (funkcionalne pretrage) Ambulanta 6 mjeseci Kabinet za laser 1 mjesec Kabinet za fluoresceinsku angiografiju 1 mjesec Kabinet zs kontaktne lee 1 mjesec Kabinet za adaptometriju 15 dana Kabinet za elektrodijagnostiku 15 dana Kabinet za ultrazvuk 1 mjesec KLINIKA 27 mjeseci Prednji segment (Patologija i kirurgija) 5 mjeseci 15 dana

STRANICA 134 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Straznji segment (Patologija, trauma i kirurgija) 7 mjeseci Plasticna i rekonstruktivna kirurgija i orbita 4 mjeseca Djecja oftalmologija 2 mjeseca Strabologija 4 mjeseca Glaukom 3 mjeseca Neurooftalmologija s perimetrijom 1 mjesec i 15 dana GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 6 mjeseci poliklinickog odjela upoznavanje s osnovama propedeutike, dijagnostike i terapije u opim ambulantama, te u Kabinetima za lasersku fotokoagulaciju, flouresceinsku angiografiju, kontaktne lee, adaptometriju, elektrodijagnostiku, ultrazvuk i perimetriju. Program specijalizacije:

4. Asistencije kod konvencionalne operacije ablacije retine 5. Asistencije kod vitreoretinalne kirurgije 6. Asistencije kod vitreoretinalne kirurgije pomou silikonskog ulja i perfluorkarbona 7. Asistencija kod vitreoretinalne kirurgije s endokriopeksijom i endolaserskom fotokoagulacijom

POLIKLINICKE AMBULANTE ­ 11 mjeseci Za vrijeme rada u ambulantarna specijalizant treba savladati sljedee pretrage i dijagnosticke postupke: 1. Ispitivanje vidne ostrine 2. Odreivanje refrakcije i korekcija naocalama 3. Direktna oftalmoskopija 4. Biomikroskopija 5. Aplanacijska tonometrija 6. Ekstrakcija povrsnih stranih tijela 7. Fluoresceinski test 8. Skijaskopija U specijaliziranim kabinetima specijalizanti trebaju upoznati tehnologiju rada svakog kabineta, te pod Strucnim nadzorom izvrsiti i odreene dijagnosticke postupke (laser, fluoresceinska angiografija, elektrodijagnostika). KLINIKA ­ 27 mjeseci U klinickom dijelu specijalizacije specijalizanti primjenjuju prethodno stecena znanja u poliklinici i kabinetima, posebno u dijagnostickom postupku te svladavaju terapeutske i operacijske zahvate. Prednji segment oka ­ 5 mjeseci i 15 dana Tijekom specijalistickog staza na prednjem ocnom segmentu specijalizanti moraju izvrsiti sljedee operacijske zahvate: 1. Ekstrakapsularna ekstrakcija katarakte 20 operacija 2. Implantacija intraokularnih lea 10 operacija 3. Asistencija keratoplastike 4. YAG laser kapsulotomije 10 mjeseci 5. Asistencije operacije katarakte Straznji segment oka ­ 7 mjeseci Zbog vrlo slozene vitreoretinalne patologije i traume specijalizanti ne mogu samostalno vrsiti operacijske zahvate, ali svakako trebaju kod njih asistirati. Takoer trebaju biti upoznati s kompliciranim dijagnostickim postupcima. 1. Indirektna oftalmoskopija 2. Biomikroskopija Goldmannovom prizmom 3. Biomikroskopija panfunduskopom

Plasticna i rekonstruktivna kirurgija i orbita ­ 4 mjeseca 1. Mali operacijski zahvati na okolini oka i adikeksima (chalazion, chordeolum, cista, papilom, xanthelasma, pterygium, verruca i dr.). 2. Asistencije kod operacija tumora vjea 3. Asistencije kod operacija orbite 4. Asistencije kod plasticne i rekonstruktivne kirurgije 5. Enukleacija bulbusa 5 operacija Djecja oftalmologija ­ 2 mjeseca 1 Asistencije kod operacija kongenitalne katarakte 2. Asistencije kod operacija probojnih ozljeda oka 3. Dijagnosticki postupci kod djece s prematurnom retinopatijom 4. Asistencije kod operacije ptoze 5. Terapijski postupci kod upalnih bolesti oka Strabologija ­ 4 mjeseca 1. Dijagnosticki postupci kod strabizma 2. Konzervativno lijecenje strabizma (vjezbe na koordinatoru, sinoptoforu, pleoptoforu i dr.) 3. Operacija strabizma 5-10 operacija 4. Asistencije kod slozenih oblika strabizma Glaukom ­ 3 mjeseca 1. Dijagnostika glaukoma 2. Tonometrija i tonografija 3. Gonioskopija 4. Asistencija kod glaukomskih operacija 5. Asistencije kod laserskih operacija glaukoma 6. Konzervativno lijecenje glaukoma Neurooftalmologija s perimetrijom ­ 1 mjesec i 15 dana 1. Staticka i kineticka perimetrija 2. Dijagnostika neurooftalmoloskih bolesti 3. Konzervativna terapija neurooftalmoloskih bolesti Na kraju boravka u pojedinim Strucnim jedinicama predvien je razgovor sa specijalizantom u obliku kolokvija. Obavezno je usavrsavanje specijalizanata u obliku poslijediplomske nastave (2 semestra) iz oftalmologije i polozeni propisani ispiti. UZE SPECIJALIZACIJE OFTALMOLOGIJE JESU: a) Prednji segment oka b) Straznji segment oka c) Kirurgija vjea i orbite d) Djecja oftalmologija i strabologija e) Glaukomatologija f) Neurooftalmologija Trajanje uze specijalizacije je 24 mjeseca. Od toga je 2 mjeseca godisnjeg odmora.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 135

27 a. PREDNJI SEGMENT OKA Plan uze specijalizacije: Odjel za bolesti i kirurgiju prednjeg ocnog segmenta 16 mjeseci Odjel za bolesti i kirurgiju straznjeg ocnog segmenta 1 mjesec Optometrija 2 mjeseca Odjel za glaukom 1 mjesec Odjel za djecju oftalmologiju i strabologiju 1 mjesec Odjel za bolesti i kirurgiju vjee i orbite 15 dana Ambulanta za kontaktne lee 15 dana Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije: Tijekom cjelokupnog boravka na Klinici za ocne bolesti polaznik je obvezan savladati sljedee; 1.) Dijagnosticke pretrage: ­ Keratometrija i keratografija ­ Pahimetrija ­ Endotelna mikroskopija ­ Pupilometrija u mezopiji ­ OCT prednjeg segmenta ­ Mjerenje ocnog tlaka ­ Scheimpflug keratoskopija ­ Ultrazvucna biometrija ­ Biomikroskopija prednjeg segmenta ­ Gonioskopija ­ Testovi ispitivanja kvalitete suznog filma ­ Dijapazon formula za proracun intraokularne lee 2.) Kirurski zahvati: a) kirurski zahvati na roznici: ­ perforativna i lamelarna keratoplastika ­ transplantacija amnijske membrane ­ tehnike operacije pterigija ­ kirurska i laserska abrazija epitela roznice ­ kirurska korekcija astigmatizma ­ uzimanje i priprema donorskog materijala za keratoplastiku b) kirurski zahvati na lei: ­ ICCE (intrakapsularna ekstrakcija) ­ ECCE (ekstrakapsularna ekstrakcija) ­ PHACO procedura i implantacija intraokularne lee ­ Kombinirana operacija katarakte i glaukoma ­ Sekundarna implantacija intraokularne lee ­ Prednja vitrektomija ­ Kirurska ekscizija sekundarne katarakte ­ Operacija djecje katarakte ­ Refrakcijski zahvati na fakicnom oku 3.) Laserski zahvati: ­ osnove i uporaba Nd YAG lasera ­ indikacije i mogunosti primjene Excimer i Femtosecond lasera u korekciji refrakcijskih gresaka 4.) Medikamentozno lijecenje: Aplikacija parabulbarnih i retrobulbarnih injekcija. Lijecenje bolesti prednjeg ocnog segmenta antibioticima, kortikosteroidima i imuno-

supresivnim lijekovima. Aktivno sudjelovanje u klinickim vizitama i strucnim sastancima. Rad u ambulatni za bolesti prednjeg ocnog segmenta. 5.) Klinicke vjestine: ­ Aplikacija parabulbarnih i retrobulbarnih injekcija ­ Uzimanje brisa spojnice i roznice ­ Punkcija prednje sobice ­ Sivanje povreda spojnice, roznice, sklere, sarenice ­ Odstranjivanje savi ­ Odstranjivanje stranih tijela s roznice, spojnice, sarenice, prednje ocne sobice i komornog kuta ­ ECCE ­ PHACO ­ Prednja vitrektomija ­ Pars plana lensektomija ­ Operacije glaukoma i kombinirane operacije glaukoma i lee

27 b. STRAZNJI SEGMENT OKA Plan uze specijalizacije: Oftalmologija Neurologija Radiologija Imunologija Neonatologija Interna medicina Godisnji odmor Program uze specijalizacije:

19,5 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 15 dana 15 dana 2 mjeseca

1.) Oftalmologija 19,5 mjeseci Rad na klinickom odjelu za bolesti i kirurgiju straznjeg ocnog segmenta, prema sljedeem rasporedu; a) dijagnostika 4 mjeseca Rad na klinickom odjelu pod kontrolom mentora koji ukljucuje klinicki pregled bolesnika indirektnom biomikroskopijom sa ili bez kontaktnih lea i oftalmoskopijom. Fluoresceinska angiografija. Ultrazvucni pregled. Opticka koherentna tomografija. Elektroretinografija. Elektrookulografija. Vizualni evocirani potencijali. b) medikamentno lijecenje 4 mjeseca Aplikacija parabulbarnih retrobulbarnih injekcija, te intravitrealnih injekcije. Lijecenje bolesti straznjeg ocnog segmenta antibioticima, kortikosteroidima, imunosupresivima i anti VEGF lijekovima. Aktivno sudjelovanje u klinickim vizitima i strucnim sastancima. Rad u retinalnoj ambulanti jednom tjedno. c) lasersko lijecenje 4 mjeseca Osnove i uporaba lasera u oftalmologiji. Primjena argon lasera, diodnog lasera, YAG lasera te indirektnog ceonog lasera. Lijecenje laserom vaskularnih bolesti retine (dijabeticka retinopatija, tromboza VCR, ROP, Coatsova bolest, Ealsova bolest, krvne bolesti), degenerativnih bolesti mreznice, prevencija odignua mreznice, lasersko lijecenje posljedica ozljeda oka. d) kirursko lijecenje 7,5 mjeseci Konvencionalne operacije ablacije retine. Pneumoretinopeksija. Vitreoretinalna kirurgija s uporabom plina, tekuine i silikonskog ulja. Endolaserska fotokoagulacija, egzokriopeksija. Vitrektomija kod dijabeticke retinopatije. Vitrektomija u lijecenju prematurne retinopatije. Kirurgija makule. Vitrektomija kod ocnih ozljeda sa

STRANICA 136 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

zatvorenom i otvorenom ocnom jabucicom. Ekstrakcija intrabulbarnih stranih tijela. Vitrektomija s uporabom mikroinstrumenata velicina 20, 23 i 25 g. Endoftalmitis. Brahiterapija tumora straznjeg ocnog segmenta. Potrebne vjestine Parabulbarne i retrobulbarne injekcije 20 Intravitrealne injekcije 20 Laserska fotokoagulacija 20 Asistencije kod operacija 100 Konvencionalne op. ablacije retine 10 Vitrektomija 10 2.) Neurologija 15 dana 3.) Radiologija 15 dana 4.) Imunologija 15 dana 5.) Neonatologija 15 dana 6.) Interna medicina 15 dana Tijekom boravka na pojedinom klinickom odjelu polaznik se mora detaljno upoznati i sudjelovati u aktivnostima rada odjela s posebnim osvrtom na razvoj ocne patologije.

Ambulanta za strabizam Neuropedijatrija Neurooftalmologija Zavod za genetiku i metabolicke bolesti djece Imunoloski i HLA laboratorij Odjel za bolesti i kirurgiju vjea i orbite Godisnji odmor Program uze specijalizacije:

5 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec 15 dana 15 dana 15 dana 2 mjeseca

27 c. KIRURGIJA VJEA I ORBITE Plan uze specijalizacije: Plasticna kirurgija 3 mjeseca Maksilofacijalna kirurgija 5 tjedana Radiologija 2 tjedna Otorinolaringologija 3 tjedna Neurokirurgija 1 tjedan Patologija 1 tjedan Klinicki odjel i ambulante za bolesti i kirurgiju vjea i orbite 16 mjeseci Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije: Nakon uvodnog dijela upoznavanja klinickog rada, polaznici zapocinju s programom obilazenja djelatnosti koje su usko povezane s bolestima i kirurgijom vjea i orbite (plasticna kirurgija ­ 3 mjeseca, maksilofacijalna kirurgija ­ 5 tjedana, radiologija ­ 2 tjedna, otorinolaringologija ­ 3 tjedna, neurokirurgija ­ 1 tjedan, patologija ­ 1 tjedan). Tijekom obilaska, polaznici se upoznaju s mogunostima i principima dijagnostike i lijecenja, odnosno aktivno sudjeluju u postupcima dijagnostike, konzervativnog i kirurskog tretmana bolesnika. Na kraju svakog dijela obilaska provodi se provjera znanja i korisnosti. Tijekom rada na klinickom odjelu, kao i u ambulanti uze specijalnosti u trajanju od 16 mjeseci, polaznici su ukljuceni u obradu bolesnika, aktivno sudjeluju u operativnom programu, kako kao asistenti, tako i kao operateri pod prismotrom nastavnika. Radom u ambulanti uze specijalnosti omoguit e se uvid u obradu i nacin zaprimanja bolesnika na bolnicko lijecenje, postupak izvanbolnickog lijecenja te praenje nakon provedenog bolnickog lijecenja. Tijekom uze specijalizacije predvieno je voenje pod kontrolom nastavnika. Nakon pojedinih nastavnih jedinica provodit e se kontrola znanja, odnosno zavrsna kontrola pisanim i usmenim putem. Organizirana nastava provodit e se jedanput tjedno u obliku predavanja, seminara, debata i vjezbi prema nastavnim jedinicama. 27 d. DJECJA OFTALMOLOGIJA I STRABOLOGIJA Plan uze specijalizacije: Odjel za djecju oftalmologiju i strabologiju 5 mjeseci Ambulanta za djecju oftalmologiju i strabologiju 3,5 mjeseca Odjel za strabizam 5 mjeseci

1.) Odjel za djecju oftalmologiju i strabologiju ­ 5 mjeseci Rad na klinickom odjelu gdje se pod kontrolim mentora vodi dijagnosticka obrada i terapija bolesnika. Tijekom tjedna rad u klinickoj ambulanti. Aktivno ucese na klinickim vizitama i klinickim sastancima. Metodologija pregleda djeteta uz iscrpnu heteroanamnezu od roditelja. Upoznati se sa lijecenjem traumatskih, upalnih, kongenitalnih i drugih bolesti sa problemima vida kod djece. Posebne vjestine: Subkonjunktivalna injekcija 10 aplikacija Retrobulbara injekcija 10 aplikacija Prostrcavanje suznih puteva 10 prostrcavanja Sondiranje suznih puteva 5 sondiranja 2.) Ambulanta za djecju oftalmologiju i strabologiju ­ 3,5 mjeseca Dnevni tekui rad u ambulanti uz preglede djece, odreivanje vidne ostrine, skijaskopiranje, te provoenje ambulantne terapije uz previjanje pacijenata. 3.) Odjel za strabizam ­ 5 mjeseci Svakodnevni rad na klinickom odjelu pod kontrolom mentora. Prisustvovanje lijecnickim vizitama, kontrola vida i kuta skiljenja, ukljucivanje djece na pleopticke i ortopticke vjezbe. Preoperativna kontrola pacijenata, asistiranje i samostalno obavljanje operativnog lijecenja strabizma. Postoperativno praenje pacijenata (konzervativna terapija, terapija prizmama). 4.) Ambulanta za strabizam ­ 5 mjeseci Svakodnevni rad u ambulanti za strabizam uz prisustvo mentora. Uzimanje anamneze, ispitivanje cover testa, motiliteta, pregled na sinoptoforu, pregled prizmama, test po Bagoliniju, test pred Maddox krizem, test po Hess-Lancaster-u, subjektivno i objektivno odreivanje refrakcije (skijaskopija), odreivanje fiksacije. Odreivanje terapije okluzijom, ambulantne pleopticke i ortopticke vjezbe. 5.) Neuropedijatrija ­ 1 mjesec Sudjelovanje i praenje rada neuropedijarijskog odjela i upoznavanje problematike vezane za ocnu patologiju. 6.) Neurooftalmologija ­ 1 mjesec Prisustvovanje vizitama uz pregled pacijenata i nalaza. Razmatranje terapijskih mogunosti. Interpretacija nalaza vidnog polja po Goldmannu i Octopusa. Aplikacija retrobulbarnih injekcija. 7.) Zavod za genetiku i metabolicke bolesti djece ­ 15 dana Aktivno prisustvovanje odjelnom radu te upoznavanje s nasljednim bolestima djece, posebice sa sindromima i stanjima vezanim za promjene na ocima. 8.) Imunoloski i HLA laboratorij ­ 15 dana Upoznavanje s metodama rada i obrade imunoloskih bolesti, posebice s osvrtom na bolesti ociju (uveitis, skleritis).

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 137

9.) Odjel za bolesti i kirurgiju vjea i orbite ­ 15 dana Prisustvovanje vizitama, previjanjima, sudjelovanje u dijagnostici orbitalnih procesa i procesa na vjeama. Prisustvovanje operativnim zahvatima te aktivno sudjelovanje narocito pri operacijama priroeno spustenih gornjih vjea. 27 e. GLAUKOMATOLOGIJA Plan uze specijalizacije: Odjel za glaukom i kabinet za glaukom Odjel za bolesti i kirurgiju prednjeg ocnog segmenta Odjel za bolesti i kirurgiju straznjeg ocnog segmenta Odjel za djecju oftalmologiju i strabologiju Odjel za neurooftalmologiju Godisnji odmor Program uze specijalizacije:

17 mjeseci 2 mjeseca 1 mjesec 1 mjesec 1 mjesec 2 mjeseca

b) implantacija valvule c) nepenetrirajua kirurgija glaukoma d) kirurska periferna iridektomija e) ciklodijaliza f) kombinirana operacija katarakte i glaukoka g) trabekulotomija i goniotomija h) enukleacija i evisceracija 3. laserski kirurski zahvati: a) laserska traabekuloplastika (selektivna i argon) b) lasaerska iridotomija (Nd-YAG laser i argon) c) ciklofotokoagulacija 4. ciklokriokoagulacija

1.) Odjel za glaukom i kabinet za glaukom ­ 17 mjeseci Tijekom boravka na odjelu i kabinetu za glaukom polaznik uz kontrolu mentora samostalno obavlja prevenciju, dijagnostiku i lijecenje glaukoma. Usvaja znanja iz klinicke farmakologije u provoenju medikamentozne antiglaukomske terapije. Proucava detaljno sve oblike primarnog i sekundarnog glaukoma. Upoznaje se sa dijagnostickim postupcima vaznim za prepoznavanje glaukoma, funkcionalnom dijagnostikom, te terapijskim postupcima. Dijagnosticki postupci: ­ upoznavanje s mjerenjem ocnog tlaka razlicitim vrstama tonometara ­ provokacijski glaukomski testovi (test pijenja vode, test midrijazom, test nagnutog polozaja tijela, test boravka u mraku) ­ tonografija ­ gonioskopija (direktna i indirektna) ­ biomikroskopija prednjeg ocnog segmenta ­ ultrazvucna biomikroskopija prednjeg ocnog segmenta ­ OCT prednjeg ocnog segmenta ­ pahimetrija ­ pregled glave ocnog zivca uz uporabu direktne ili indirektne lee ­ stereofotografija glave vidnog zivca ­ tehnike pretraga glave vidnog zivaca: SLO (scanning laser ophtalmoscopy), laserska polarimetrija i OCT (optical coherence tomography) Teoretsko i prakticno usavrsavanje vezano uz funkcionalnu dijagnostiku glaukoma obuhvaa sljedee; Funkcionalna dijagnostika glaukoma: ­ Vidno polje po Goldmannu ­ standardna automatska perimetrija ­ FDT perimetrija (frequency doubling) ­ SWAP perimetrija (short-wavelength) ­ multifokalni VEP (vizuelni evocirani potencijali) ­ test kontrastne osjetljivosti Kandidat usvaja slijedee terapijske postupke: Terapijski postupci: 1. medikamentna terapija glaukoma, indikacije za primjenu odreene skupine lijekova kao i mogue nuspojave 2. kirurska terapija: a) trabekulektomija sa ili bez antimetabolita

2.) Odjel za bolesti i kirurgiju prednjeg ocnog segmenta ­ 2 mjeseca Asistiranje pri kirurskim zahvatima te usvajanje kirurskih znanja i tehnika na prednjem ocnom segmentu. 3.) Odjel za bolesti i kirurgiju straznjeg ocnog segmenta ­ 1 mjesec Asistiranje pri kirurskim zahvatima i aktivan rad na odjelu i ambulanti na polju konzervativnog i laserskog lijecenja upalnih i vaskularnih promjena straznjeg ocnog segmenta kao i usvajanje znanja o uzrocno-posljedicnoj povezanosti navedenih promjena i sekundarnog glaukoma. 4.) Odjel za djecju oftalmologiju i strabologiju ­ 1 mjesec Upoznavanje s dijagnostikom i terapijom djecjeg primarnog i sekundarnog glaukoma. 5.) Odjel za neurooftalmologiju ­ 1 mjesec Usvajanje znanja iz neurooftalmoloske dijagnostike i terapije s naglaskom na diferencijalno dijagnosticki problem glaukomske i vaskularne neurooptikopatije. 27 f. NEUROOFTALMOLOGIJA Trajanje uze specijalizacije: 24 mjeseca Plan uze specijalizacije: Oftalmologija 18 mjeseci Neurologija 1,5 mjesec Pedijatrija 1 mjesec Interna medicina 1 mjesec Radiologija 15 dana Godisnji odmor 2 mjeseca Program uze specijalizacije: 1.) Oftalmologija ­ 18 mjeseci a) rad na klinickom odjelu neurooftalmologije 12 mjeseci Pod kontrolom mentora vodi dijagnosticku obradu i lijecenje 20 bolesnika. Jednom tjedno rad u neurooftalmoloskoj ambulanti. Aktivno sudjelovanje na klinickim sastancima. Potrebno je upoznati se s ucestalosu, znacenjem, dijagnostikom i lijecenjem upalnih, degenerativnih, nasljednih, kompresivnih, infiltrativnih, metabolickih, toksickih i vaskularnih bolesti vidnog zivca. Procijeniti ulogu neurooftalmologa kod traumatskih stanja neurokranijuma. Hitna stanja u neurooftalmologiji. Klinicki pristup kod neobjasnjenog osteenja vida. Procijeniti znacaj prolaznog osteenja vida. Detaljno poznavanje mogunosti suvremene dijagnostike stecenih optickih neu-

STRANICA 138 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

ropatija. Prepoznavanje i sposobnost kategoriziranja kongenitalnih anomalija optickoga diska. Diferencijalna dijagnostika edema papile i zastojne papile vidnog zivca. Dvoslike i klinicka evaluacija. Poremeaji akomodacije. Upoznavanje sa zjenicnim abnormalnostima. Klinicka evaluacija zjenicnih abnormalnosti. Neurofarmakoloska testiranja zjenice. Kolokvij. b) rad na klinickom glaukomskom odjelu i u antiglaukomskom kabinetu ­ 1 mjesec Detaljno upoznavanje s mogunostima dijagnostike i lijecenja glaukomske opticke neuropatije. Posebna pozornost na normotenzivni glaukom. c) rad u poliklinickom odjelu perimetrije ­ 1 mjesec Pod nadzorom mentora detaljno upoznavanje s metodama perimetrijskih postupaka manuelne i automatske perimetrije. Indikacije, izbor programa testiranja kod automatske perimetrije. Interpretacija rezultata kod bolesti vidnog zivca i vidnih puteva. Kolokvij. d) rad u poliklinickom odjelu oftalmoloske elektrofiziologije i ultrazvucne dijagnostike ­ 1 mjesec Detaljno upoznavanje s metodama elektrofizioloskih testiranja (vep, erg. eog). Uloga i znacaj UZV dijagnostike. Indikacije, interpretacija rezultata. e) rad u kabinetu za bolesti mreznice ­ 1 mjesec Dijagnostika bolesti mreznice a posebice makule. Fluoresceinska angiografija, izvoenje i interpretacija pod nadzorom specijalista za bolesti straznjeg ocnog segmenta. f) rad u ambulanti za strabizam ­ 2 mjeseca Prepoznavanje i diferencijalna dijagnostika paralitickog strabizma. Lijecenje. Dvoslike. Osteenje akomodacije. Kolokvij.

Postupci kod sumnje na porast intrakranijskoga tlaka. Simptomi i evaluacija pseudotumora mozga. Karotiko-kavernozna fistula. Vaskularne malformacije. Migrena. Aneurizme ­ dijagnosticki i terapijski pristup. c) ultrazvucna dijagnostika ­ 7 dana Doplerska dijagnostika karotidnih i vertebralnih arterija, te transkranijska ultrazvucna dijagnostika uz pomo i nadzor lijecnika specijalista koji se specificno bavi navedenim postupcima i rasprava o pojedinim nalazima. d) elektrofizioloski laboratorij ­ 7 dana Upoznavanje tehnike snimanja vidnih evociranih potencijala. Osnovni elementi vazni za interpretaciju VEP-a uz pomo specijalista neurologa koji se bavi navedenom problematikom.

3.) Pedijatrija ­ 1 mjesec Rad u klinickoj jedinici za pedijatrijsku neurologiju ­ razvojne abnormalnosti zivcanog sustava. Malformacije hemisfera, infundibuluma hipofize i sredisnjih intrakranijskih struktura (septum pellucidum, corpus callosum). Encefalokele (posebice transsfenoidalne). Septoopticka displazija (de Morsierov sindrom). Rizik iznenadne smrti tijekom febriliteta. Deficijencija hormona hipofize i diabetes insipidus. Aicardijev sindrom. Makrocefalija. Fakomatoze (neurofibromatoza). 4.) Interna medicina ­ 1 mjesec a) rad u klinickoj jedinici endokrinologije ­ 15 dana Tumori hipofize. Hormonski poremeaji hipofize. Diabetes mellitus. Bolesti stitnjace. Hiperlipidemija. Arterijska hipertenzija. Ateroskleroza ­ predisponirajui cimbenici, patofiziologija. b) Rad u klinickoj jedinici interne imunologije i reumatologije ­ 15 dana Vaskulitisi, temporalni arteritis. Behcet. Neoplasticke angiopatije. Bolesti vezivnog tkiva (SLE). 5.) Radiologija ­ 15 dana Boravak na odjelu neuroradiologije s upoznavanjem dijagnostickih postupaka kod cerebrovaskularnih bolesti, upalnih i demijelinizirajuih bolesti (posebice multipla skleroza). Trauma neurokranijuma. Tumori s afekcijom vidnog puta. CT orbita i mozga u akutnim stanjima, traume orbite i optickog kanala. MR orbita i mozga u dijagnostici patologije vidnog puta (selarna i supraselarna regija, opticki trakt i sfera). Mogunosti analize MR mozga u dijagnostici intrakranijske patologije ocnih zivaca (III, IV, VI) s pozornosu na kavernozni sinus. Indikacije za izbor neuroradioloskih procedura. Tehnike izvoenja. Osnove interpretacije uz nadzor neuroradiologa. Upoznavanje s naprednim neuroradioloskim tehnikama dijagnostike.

2.) Neurologija ­ 1,5 mjesec a) demijelinizacijske bolesti ­ 15 dana Osobitosti anamnestickih podataka, uocavanje klinickih osobitosti demijelinizacijskih poremeaja sredisnjeg zivcanog sustava, neuroloski pregled 5 bolesnika s demijelinizacijskim bolestima sredisnjeg zivcanog sustava uz pomo i nadzor lijecnika specijalista neurologa u neuroloskom odjelu i specijaliziranoj ambulanti za dijagnostiku i lijecenje demijelinizacijskih bolesti. Upoznavanje s ocjenskim ljestvicama te primjena ocjenskih ljestvica u procjeni stupnja osteenja. Diferenciranje demijelinizacijskih bolesti ­ tipa multiple skleroze od akutnog diseminiranog encefalomijelitisa, te razlicitih oblika vaskulitisa s posljedicnim ishemickim demijelinizacijskim osteenjima. Upoznavanje s dijagnostickim postupcima u demijelinizacijskim bolestima: likvorskom dijagnostikom, imunologijskim testovima, uz procjenu njihova znacaja u diferencijalnoj dijagnostici multiple skleroze. Upoznavanje s neurofizioloskom dijagnostikom osobito vidnih evociranih potencijala (VEP). Upoznavanje s nacelima lijecenja demijelinizacijskih bolesti uz raspravu o moguim uzrocima i patogenetskom razvoju demijelinizacijskih bolesti s nadleznim lijecnikom specijalistom neurologom koji se bavi navedenom problematikom. Praenje bolesnika i svih dijagnostickih postupaka, sudjelovanje pri pretragama MRI i ostalim dijagnostickim postupcima kao i rasprava o njihovom diferencijalno dijagnostickom znacaju. Praenje bolesnika i stvaranje plana za neurorehabilitaciju. b) cerebrovaskularne bolesti ­ 15 dana Upoznavanje s nacelima dijagnostike i lijecenja cerebrovaskularnih bolesti ­ evaluacije glavobolje, nauzeje, vomitusa te fotofobije.

28. Naziv specijalizacije: KLINICKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM

Trajanje specijalizaciie: 48 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci: 1 mjesec odjela klinicke farmakologije 1 mjesec intenzivne skrbi odraslih 2 mjeseca infektologije 15 dana farmakolosko-toksikoloskog laboratorija 15 dana neurologije 1 mjesec pedijatrije

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 139

KLINICKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM 13 mjeseci FARMAKOLOGIJA 6 mjeseci KARDIOLOGIJA 2 mjeseca GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca KLINICKA lMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca lNTENZlVNA SKRB 2 mjeseca ENDOKRlNOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec NEFROLOGIJA (dijaliza) 1 mjesec i 15 dana PSIHIJATRIJA 2 mjeseca KLINICKA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA 2 mjeseca TOKSIKOLOGIJA 3 mjeseca i 15 dana ZAKONODAVSTVO 1 mjesec GODISNJI ODMOR 4 mjeseca

­ upoznavanje s pripremom Biltena o lijekovima i Pharmacima. Sastavljanje vijesti, komentara i drugih dijelova navedenih publikacija. Priprema bar 3 teksta za Bilten ili Pharmaca. ­ upoznavanje i sudjelovanje u drugim informacijskim aktivnostima Zavoda za klinicku farmakologiju (npr. za potrebe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i druge ustanove ili pojedince). Kolokvij

KLINICKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM ­ 13 mjeseci Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci: 1 mjesec odjela klinicke farmakologije svladavanje trazenja podataka o nuspojavama i priprema izvjesa za prijavitelje i farmaceutsku industriju. 1 mjesec intenzivne skrbi odraslih svladavanje osnovnih tehnika obrade i lijecenja otrovanih narkomana. 2 mjeseca infektologije svladavanje osnovnih principa lijecenja zaraznih bolesti 15 dana farmakolosko-toksikoloskog laboratorija interpretacija nalaza laboratorijskih pretraga i koncentracija lijekova u krvi 15 dana neurologije uvid u lijecenje glavnih neuroloskih bolesti 1 mjesec pedijatrije znacajke primjene lijekova u djecjoj dobi. Bolnica ­ rjesavanje terapijskih i toksikoloskih problema (konkretnih uz krevet bolesnika i simuliranih) hospitaliziranih bolesnika. Ambulanta ­ priprema klinicko-farmakoloskih misljenja (terapijskih ili kao dijela dokumentacije za registraciju lijeka). Aktivno sudjelovanje u klinickom pokusu na ambulantnim bolesnicima bar 4. Laboratorij ­ sudjelovanje u pokusima na zdravim dobrovoljcima (bioekvivalencija, osnove farmakokinetskih studija i izracunavanja), priprema plana ispitivanja, provedba pokusa, priprema zavrsnog izvjestaja ­ bar 3. Interpretacija rezultata mjerenja koncentracija lijekova u tjel. tekuinama. Centar za lijekove ­ upoznavanje s aktivnosu Nacionalnog centra za nuspojave ­ prijem prijava, obrada prijava, priprema »povrata informacija« prijaviteljima. Pisanje povratnih pisama (20-ak). Sluzenje dokumentacijom Nacionalnog centra koja redovito stize iz SZO, knjiznicom Zavoda za klinirku farmakologiju i svim glavnim izvorima informacija o lijekovima; ­ upoznavanje s radom bolnicke komisije za lijekove, radom na bolnickoj listi lijekova, konceptom i radom s rezervnim lijekovima (antibioticima, antiemeticima i dr.);

FARMAKOLOGIJA (farmaceutska industrija s Istrazivackim institutom) ­ 6 mjeseci upoznavanje laboratorijskih tehnika i vjestina (vaganje piptiranje, centrifugiranje, mjerenje el. potencijala itd.), ­ upoznavanje manipulacija s laboratorijskim zivotinjama (anestezija, intraperitonalna ili druga primjena lijeka, uzimanje uzoraka krvi, seciranje zivotinja, preparcija tkiva i organa, transplantacija koze i drugih tkiva, itd.) i zahvati fiksacija ­ upoznavanje neophodnih uvjeta za ispravno uzgajanje laboratorijskih zivotinja u stajama, razlicite vrste anestezije, rad aneslezije ­ decerebracija, tehnike rada i mjerenja ucinka lijekova ­ krvni tlak, EKG, pletizmografija, EEG, intrakranijalni tlak, diuraza, analgezija. Ucinak neurotropnih lijekova (ekscitacija inhibicija posttetanicka potencijacija, itd.), biokemijske metode, vezanje: za receptor, ucinci lijekova na neurotransmitore; eksperimentalni ulkus i njegova terapija; Farmakokinetika radioaktivno oznace tvari: ispitivanje akutne i kronicne toksicnosti; pretrazivanja strane literature na zadanu temu prije postavljanja pokusa; sudjelevanje u pripremi plana pokusa ispitivanja lijekova na zivotinjskim modelima: voenje laboratorijskog dnevnika, biljezenje rezultata pokusa: statisticka obrada rezultata pokusa na racunalu, sudjelovanje u pripremi znanstvenih radova s rezultatima provedenih poksa; sudjelovanje u pripremi znanstvenih i strucnih skupova, predvanja i sl.; sudjelovanje u izradi farmakolosko-toksikoloskog misljenja 1. KARDIOLOGIJA 2 mjeseca 2. GASTROENTEROLOGIJA 2 mjeseca 3. HEMATOLOGIJA 2 mjeseca 4. KLINICKA IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA 2 mjeseca 5. INTENZIVNA SKRB 2 mjeseca 6. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETES 1 mjesec 7. NEFROLOGIJA S ODJELOM ZA POSTUPKE DIJALIZE 1 mjesec i 15 dana 8. PSIHIJATRIJA ­ 2 mjeseca Program i vjestine od 1-8 obuhvaaju sve aktivnosti na podrucju racionalne farmakoterapije, klinickog ispitivanja i razvoja novih terapijskih principa, nadalje prepoznavanju otrovanja, postupaka s akutno i kronicno otrovanim u smislu praenja, prevencije lijecenja. Naglasak je na ciljanom radu u svezi s problemima klinike farmakologije i toksikologije uz posebnu pozornost na sluze literaturom ovih podrucja. Nakon svakog boravka kolokvij. KLINICKA PEDIJATRIJSKA TOKSIKOLOGIJA ­ 2 mjeseca Bolnica ­ prepoznavanje otrovanja u djece; postupci s otrovnim djetetom (opi detoksikacijski i specijalni antidotski); aktivno sudjelovanje u lijecenju akutno otrovane djece. Ambulanta ­ informacijski centar: prakticni rad s bazama podataka o otrovanjima lijekovima i drugim otrovima; priprema klinicko-toksikoloskih informacija; upoznavanje s osobitostima i epidemiologije otrovanja djece i preventivnim djelatnostima; prakticni rad u CAR-

STRANICA 140 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Net mrezi ­ upuivanje klinicko-toksikoloskih informacija u druga sredista u Hrvatskoj, te pretrazivanje javnih baza podataka o otrovanjima u Europi i SAD. Intenzivna skrb Pedijatrijska klinika ­ odjeli neuropedijatrije, pedijatrijske gatroenterologije, kardiologije i nefrologije

TOKSIKOLOGIJA ­ 3 mjeseca i 15 dana ­ klinicko laboratorijska dijagnostika (uzorkovanje, priprema bioloskog materijala za analizu, metode otkrivanja, dokazivanja mjerenja otrova i lijekova u bioloskom materijalu); ­ ekotoksikologija (uzorkovanje, analiza otrova u zraku, vodi, tlu i biosferi, upoznavanje s bazama podataka o otrovima u prometu, proizvodnji uporabi, sudjelovanje u izradi toksikoloskih misljenja), ­ farmak kinetska i toksokinetska izracunavanja (izracunavanja farmak, kinetskih parametara i simulacija, individualizacija terapije, bioekvivalencija lijekova): ­ krizna stanja (ovladavanje pretrazivanjem baze podataka, primjena sredstava zastite kod intervencija u kriznim stanjima, upoznavanje tehnika dekontaminacije, otkrivanje otrova brzim prirucnim testovima). ZAKONODAVSTVO ­ 1 mjesec Ministarstvo zdravstva, Odjel za lijekove, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zavod za ispitivanje i kontrolu lijekova. Upoznavanje s principima zakonodavstva podrucja lijekova i rada navedenih ustanova koje pokrivaju pojedine aspekte klinicke farmakologije i toksikologije. Poslijediplomski studij klinicke farmakologije obvezan ­ prva godina (dva semestra) i polozeni propisani ispiti.

29. Naziv specijalizacije: PATOLOSKA ANATOMIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 4 mjeseca ginekoloske citopatologije 1 mjesec hematoloske citopatologije i 1 mjesec citopatologije dojke OBDUKCIJE 5 mjeseci BIOPSIJE, HISTO/CITOKEMIJSKI I IMUNOHISTOKEMIJSKI LABORATORIJ 32 mjeseca ELEKTRONSKO MIKROSKOPSKI LABORATORIJ 1 mjesec GODISNJI ODMOR 4 mjeseca POSLIJEDIPLOMSKI STRUCNI STUDIJ IZ PATOLOGIJE Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 4 mjeseca ginekoloske citopatologije uzimanje uzoraka (bris, aspirat, punktat, komadi tkiva, ...) ginekoloskih organa i ostalih lokalizacija zahvaenih promjenom uslijed sirenja bolesti za citolosku analizu, upoznavanje s tehnikama obrade dobivenog uzorka (razmaz, sediment, otisak), metodama fiksiranja i bojenja za citolosku analizu, mikroskopska analiza pripremljenih citoloskih preparata s davanjem dijagnoze, upoznavanje s novijim citokemijskim i imunocitokemijskim tehnikama,

tijekom specijalistickog staza kandidat treba analizirati 1700 ­ 2000 uzoraka od cega 1400 ­ 1600 VCE razmaza, 150 ­ 200 aspirata endometrija, 150 ­ 200 ostalih uzoraka. 1 mjesec hematoloskog dijela citopatologije treba svladati biopsiju kosti, aspiracionu punkciju kostane srzi i limfnih cvorova te slezene i jetre, treba nauciti metode bojanja koje su specificne i drugacije od metoda koje se primijenjuju u ostaloj morfologiji, treba narocito obratiti paznju na premaligna oboljenja (MDS vs AL, pseudolimfomi vs ML, reaktivne histocitoze vs maligne retikulohistocitoze) to treba obaviti usporednom analizom histoloskih i citoloskih preparata gore navedenih entiteta. 1 mjesec citopatologije dojke nauciti punktirati na slijepo i pod UV specijalno obratiti paznju na razlicite oblike fibrocisticne bolesti te citolosku sliku subtipa tog entiteta Program specijalizacije: OBDUKCIJE 5 mjeseci Prvih 5 mjeseci specijalizacije kandidat provodi na obdukcijama. U tom razdoblju na najmanje 50 samostalnih obdukcija i 50 asistencija (s aktivnim sudjelovanjem u obdukciji) treba svladati: ­ teoretski i prakticno obdukcijsku tehniku, ­ pripremu lesa prije i poslije obdukcije, ­ uzimanje materijala s obdukcije za histopatolosku, citopatolosku, mikrobiolosku i kemijsku analizu, ­ upoznati se s propisima o postupku s mrtvima i njihovim obiteljima te zadacima u vezi s mrtvozorstvom, ­ nauciti dijagnosticirati promjene na histoloskim i citoloskim preparatima uzetim s obdukcije; pregledati i rijesiti najmanje 50 samostalnih obdukcija, 50 obdukcija na kojima se asistiralo, te po iz boru mentora jos najmanje 50 obdukcija, ­ redovito pohaanje klinicko-patoloskih sastanaka, te nakon 6 mjeseci samostalno prirediti obdukcijski materijal za klinicko patoloski sastanak. Kolokvij ­ obuhvaa obdukcijske tehnike, pravilno uzimanje materijala za histolosku i citolosku analizu, kao i samostalno rjesavanje jednostavnijih zadanih slucajeva.

BIOPSIJE, HISTO/CITOKEMIJSKI I IMUNOHISTOKEMIJSKI LABORATORIJ ­ 32 mjeseca Za vrijeme trajanja rjesavanja biopsija/citologije kandidat je duzan boraviti i u specijaliziranim laboratorijima te nauciti: ­ tehnike preuzimanja bioptickog materijala najmanje 1000 samostalno i 3000 asistencija, ­ upoznati se s fiksativima koji su potrebni za obradu bioptickog materijala ­ upoznati se s relevantnim oblicima histoloskih tehnika, kao i aparaturom koja se u te svrhe koristi, ­ indikacije za pojedine specijalne histokemijske i imunohistokemijske metode ­ opseg specijalnih metoda koje su potrebne za rjesavanje pojedinih diferencijalno dijagnostickih problemaupoznati se s potrebnim kemikalijama i materijalom kao i nacinom izvedbe tih metoda, ­ upoznati se s nacinom interperetacije specijalnih metoda kao i dometom tih metoda, ­ savladati dijagnostiku intraoperativnih biopsija koliko mentor za pojedino podrucje odredi,

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 141

­ upoznati se s indikacijama za citodijagnosticku analizu a) savladati tehniku aspiracione punkcije b) savladati tehnike za dobivanje eksfolijativnog materijala c) upoznati tehnike obrade materijala (tekuine, likvor, sputum, vaginalni razmazi, intrauterini aspirati, kostana srz itd.), d) upoznati nacin fiksiranja, kao i metode bojenja materijala ­ upoznati se s nacinom interpretacije citoloskih razmaza ­ upoznati se s pravilnom citolosko-histoloskom korelacijom ­ upoznati se s pravilnom citolosko-klinickom korelacijom. GRUPA I Gornji respiratorni trakt i uho, medijastinum, plua, pleura i dojka ­ 5 mjeseci ­ pregledati i rijesiti najmanje 1000 biopsija te 1000 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi, ­ pregledati najmanje 1000 citoloskih razmaza ­ najmanje 12 samostalnih obdukcija Kolokvij GRUPA II. Usna supljina, velike slinovnice, jednjak, zeludac, crijeva, jetra, zucni putevi i pankreas ­ 5 mjeseci ­ pregledati i rijesiti najmanje 1000 biopsija, te 1000 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odrei, ­ pregledati najmanje 1000 citoloskih razmaza, ­ najmanje 12 samostalnih obdukcija Kolokvij GRUPA III. Kosti i zglobovi, tumori mekih tkiva, tumori koze, oko ­ 5 mjeseci ­ pregledati i rijesiti 500 biopsija, te toliki broj biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi, ­ pregledati najmanje 1000 citoloskih razmaza, ­ najmanje 12 samostalnih obdukcija Kolokvij GRUPA IV. Srce, perikard i krvne zile ­ 1 mjesec ­ pregledati i rijesiti najmanje 20 biopsija, te toliki broj biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi ­ najmanje 5 samostalnih obdukcija Kolokvij GRUPA V. Bubrezi i mokrani putevi, muski reproduktivni organi ­ 3 mjeseca ­ pregledati i rijesiti najmanje 300 biopsija, te 300 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi, ­ pregledati najmanje 300 citoloskih razmaza, ­ najmanje 6 samostalnih obdukcija Kolokvij GRUPA VI Limfni cvorovi i slezena ­ 3 mjeseca ­ pregledati i rijesiti najmanje 80 biopsija, te 100 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi, ­ pregledati najmanje 300 citoloskih razmaza ­ najmanje 4 samostalne obdukcije Kolokvij

GRUPA VII. Endokrinologija, hipofiza, nadbubrezne zlijezde, stitnjaca, paratireoidea i paraganglijski sustav ­ 2 mjeseca ­ pregledati i rijesiti najmanje 60 biopsija, te 100 biopsija pogledali iz zbirke koju mentor odredi, ­ pregledati najmanje 200 citoloskih razmaza, ­ najmanje 4 samostalne obdukcije Kolokvij GRUPA VIII. Ginekoloska i perinatalna patologija ­ 6 mjeseci ­ pregledati i rijesiti najmanje 1200 biopsija te 1200 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi ­ pregledati najmanje 2500 citoloskih razmaza ­ najmanje 25 samoslalnih obdukcija od cega najmanje 20 obdukcija fetusa i umrlih neonatusa i 20 asistencija Kolokvij GRUPA IX. Neuropatologija ­ 3 mjeseca ­ pregledati i rijesiti najmanje 300 biopsija te 300 biopsija pogledati iz zbirke koju mentor odredi ­ najmanje 25 samostalnih obdukcija i 20 asistencija Kolokvij

ELEKTRONSKO-MIKROSKOPSKI LABORATORIJ ­ 1 mjesec U toku boravka u ovom laboratoriju potrebno je nauciti: ­ indikacije za EM ­ nacin uzimanja materijala za EM, te vrste fiksativa ­ nauciti na tzv. »semi-thin sections« odrediti lezije koje se zele obraditi elektronskim mikroskopom ­ upoznati se s nacinom interpretacije nalaza i nauciti domete koji ti nalazi daju. POSLIJEDIPLOMSKI STRUCNI STUDIJ IZ PATOLOGIJE Opis zvanja Cilj nastave je stjecanje produbljenog i specijalnog znanja iz podrucja patologije za obavljanje specijaliziranih medicinskih postupaka u podrucju patologije. Kandidati trebaju dobro upoznati patomorfoloske i histopatoloske promjene u pojedinim organskim sustavima, s posebnim naglaskom na novotvorinski rast. Uz to kandidati trebaju spoznati vaznost tocne patohistoloske dijagnostike za odreivanje adekvatne terapije i odreivanje prognoze bolesti. Popis i sadrzaj predmeta popis obvezatnih predmeta semestar fond sati sati broj Naziv predmeta upisa pred. sem. vjezbe ukup. bodova Bolesti plua, poplunice i medijastinuma I 13 1 7 21 2.1 Bolesti srca i krvnih zila I 10 ­ 2 12 1.2 Bolesti krvi i krvotvornih organa I 10 5 13 28 2.8 Bolesti probavnog sustava I 14 10 18 42 4.2 Bolesti glave i vrata I 5 3 6 14 1.4

STRANICA 142 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Patologija zenskog spolnog sustava i perinatalna patologija I 14 11 Patologija dojke II 8 1 Patologija endokrinih zlijezda II 11 1 Nefropatologija II 12 4 Patologija mokranog sustava i muskih spolnih organa II 13 4 Novotvorine koze II 6 ­ Patologija lokomotornog sustava i novotvorine mekih tkiva II 5 4 Neuropatologija II 8 2 Metode znanstveno-istrazivackog rada III 14 ­ UKUPNO 143 89 Strucni ili magistarski rad + III i IV + Upisuje se pod imenom mentora Popis izbornih predmeta Patomorfoloske promjene upale III 4 2 Bolesti izazvane djelovanjem okolisa III 4 2 Imunopatologija i transplantacija III 4 2 Organizacija i management morfoloskog laboratorija, Metode u kirurskoj patologiji u diferencijaciji razlicitih patoloskih stanja III 7 3 Mikrobioloski aspekti upale izazvani pojedinim patoloskim agensima III 4 3 Genetska osnova novotvorina III 7 3 Medicinska statistika III 6 ­ Zdravstveni informacijski III 6 ­ sistemi

14 5 9 4 9 6 6 4 102

39 14 21 20 26 12 15 14 14 334

3.9 1.4 2.1 2.0 2.6 1.2 1.5 1.4 1.4 33.4

HEMATOLOSKA CITOLOGIJA 5 mjeseci PULMOLOSKA CITOLOGIJA 5 mjeseci ENDOKRINOLOSKA CITOLOGIJA 3 mjeseca UROLOSKA CITOLOGIJA 2 mjeseca GASTROENTEROLOSKA CITOLOGIJA 2 mjeseca CITOLOGIJA GLAVE I VRATA 15 dana CITOLOGIJA LIKVORA 1 mjesec CITOLOGIJA U PEDIJATRIJI 15 dana CITOLOGIJA LOKOMOTORNOG SISTEMA I MEKIH TKIVA 1 mjesec ELEKTRONSKI MIKROSKOP 15 dana NOVE METODE I TEHNIKE U CITOLOGIJI 1 mjesec i 15 dana GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Poslijediplomska nastava. Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci: ­ 2 mjeseca interne medicine ­ 3 tjedna pulmologije ­ sudjelovanje s klinicarima u planiranju dijagnostickih postupaka posebice citodijagnostickih ­ asistencija pri fiberbronhoskopijama i bronhoskopijama u opoj anesteziji ­ 120 zahvata ­ pleuralne punkcije ­ asistencije i samostalno izvoenje ­ 15 zahvata ­ biopsija pleure ­ 5 asistencija ­ 3 tjedna hematologije ­ anamneza i pregled hematoloskog bolesnika ­ 20 bolesnika ­ punkcija kostane srzi, limfnih cvorova i slezene te biopsija kosti ­ 20 uzimanja ­ ultrazvuk regija s pitanjem poveanih cvorova i slezene: vrat, aksila, abdomen ­ 10 pregleda ­ prisustvovanje lumbalnoj punkciji kod sumnje na meningeozu kod akutnih leukemija ­ 5 punkcija ­ upoznavanje s transplantacijskom hematologijom, uzimanje kostane srzi i perifernih maticnih stanica, obrada uzoraka, postupak transplantacije -klinicko-laboratorijska korelacija ­ terapijski postupci ­ prisustvovanje svakodnevnim radnim sastancima i vizitama uz bolesnika ­ 2 tjedna gastroenterologije ­ anamneza i pregled gastroenteroloskog bolesnika ­ 15 pregleda ­ prisustvovanje endoskopskim pretragama: gastroskopija, rektoskopija, kolonoskopija s posebnim osvrtom na uzimanje za citolosku i mikrobiolosku analizu (Helicobacter pylori) te uzimanje bioptickog uzorka ­ 15-20 uzoraka ­ ultrazvucni pregled abdominalnih organa, narocito lokaliziranih lezija jetre i pankreasa ­ 20 pregleda ­ citoloska punkcija lokaliziranih lezija jetre i pankreasa ­ 10-15 punkcija ­ punkcija ascitesa ­ 5 punkcija ­ klinicko-laboratorijska korelacija ­ terapijski postupci ­ prisustvovanje svakodnevnim radnim sastancima i vizitama uz bolesnika ­ 15 dana infektologije i neurologije ­ 7 dana boravka u Centru za intenzivnu skrb infektoloskih bolesnika gdje treba svladati:

4 4 4

10 10 10

1.0 1.0 1.0

­ 6 6 4 4

10 13 16 10 10

1.0 1.3 1.6 1.0 1.0

30. Naziv specijalizacije: KLINICKA CITOLOGIJA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci: 2 mjeseca interne medicine 15 dana infektologije i neurologije 15 dana pedijatrije 1 mjesec ginekologije 15 dana urologije 1 mjesec radiologije 15 dana mikrobiologije PATOLOSKA ANATOMIJA 10 mjeseci GINEKOLOSKA CITOLOGIJA 6 mjeseci

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 143

­ diferencijalnu dijagnozu SZS-a, posebno upalnih ­ sudjelovanje na klinickim vizitama i raspravama nakon vizite ­ prisustvovanje LP i nauciti postupak obrade likvora citoloski, biokemijski i mikrobioloski ­ 7 dana boravka na Opem infektoloskom odjelu, savladati: ­ klinicka i citoloska obrada te diferencijalna dijagnoza nemalignih limfadenopatija ­ klinicka i citoloska obrada upalnih bolesti gastrointestinalnog trakta (enterokolitis kronicni, ulcerizni kolitis, enterokolitis akutni u djecjoj dobi, Helicobacter pylori infekcije pojam leukemoidne reakcije u perifernoj krvi i kostanoj srzi, klinicka diferencijalna dijagnoza i citoloska analiza i interpretacija) ­ 15 dana pedijatrije ­ sudjelovanje na klinickim sastancima ­ rad u klinickoj ambulanti ­ anamneze, pregled (dojencad, mala djeca, vea djeca) ­ uzimanje materijala za dijagnosticke pretrage (bris nosa, bris zdrijela) ­ 10 briseva ­ lumbalna punkcija ­ 5 punkcija ­ 1 mjesec ginekologija ­ klinicko-poliklinicke prakse s posebnim osvrtom na dijagnosticko terapijske postupke kod spolno prenosivih bolesti te premalignih, granicno malignih i malignih lezija genitalnih organa zene ­ 15 dana u poliklinickoj praksi ­ ginekoloski pregled ­ 30 pregleda ­ uzimanje uzoraka, bojenje i analiza stupnja cistoe ­ 30-50 analiza ­ upoznavanje s lijecenjem spolno prenosivih bolesti ­ uzimanje VCE obrisaka i obrisaka s vulve; fiksiranje ­ 30 uzimanja ­ upoznavanje s kolposkopijom i s interpretacijom kolposkopskih slika ­ 20-30 kolposkopija ­ prisustvovanje uzimanju bioptickih uzoraka, ekskohleata, frakcionirane kiretaze ­ cito-kolpo-himoloska korelacija ­ prisustvovanje indikacijskim sastancima svakodnevno ­ 15 dana na odjelima za ginekolosku kirurgiju i onkologiju ­ ginekoloska anamneza i status ­ sudjelovanje u postavljanju klinicke dijagnoze i klinickom stupnjevanju malignih tumora (vulva, vagina, cerviks, korpus, ovarij) ­ prisustvovanje dijagnostickim postupcima: UZV, punkcije, uzimanje aspirata i kiretmana, LPS (s posebnim naglaskom na principima uzimanja ispirka i punktata za citolosku analizu), histeroskopije, interpretacija radioloskih nalaza ­ prisustvovanje operativnim zahvatima s naglaskom na uzimanje uzoraka za citolosku analizu ­ upoznavanje s terapijskim postupcima (radijacija, kemoterapija) ­ prisustovanje indikacijskim sastancima svakodnevno ­ 15 dana urologije ­ sudjelovanje na klinickim sastancima prisustvovanje kirurskim zahvatima: prostatektomija radikalna transrektalna, transrektalna resekcija tumora m. mjehura, operacije drugih tumora urotrakta ­ prisustvovanje dijagnostickim postupcima (cistoskopija, uroteroskopija, digitalni pregled) ­ uzimanje brisa uretre ­ 10 uzimanja ­ 1 mjesec radiologije

­ upoznavanje s dijagnostickim postupcima u radiologiji: (RTG, UZV, CT, kontrastne metode) ­ 1 tjedan ultrazvuk stitnjace ­ UZV stitnjace s osvrtom na lokalizaciju lezije 30 pregleda ­ ciljano uzimanje uzoraka za citolosku analizu uz UZV 20 punkcija ­ 1 tjedan radioloske obrade dojke ­ interpretacija mamografskih nalaza bolesnih stanja dojki i mastopaticnih promjena 20 pregleda ­ ultrazvucni pregled dojki, osobito hipoehogenih nepalpabilnih lezija 20 pregleda ­ ciljano uzimanje uzoraka uz UZV ili prema mamografskom nalazu 15 punkcija ­ 1 tjedan radioloske obrade abdomena ­ ultrazvucni pregled abdomena: jetra, slezena, intraabdominalni cvorovi, retroperitonealni tumori, pankreas, bubrezi 30 pregleda ­ uzimanje uzoraka za citolosku analizu abdominalnih organa 5 punkcija ­ kontrastne metode: holangiografija, urografija, angiografija 10 pregleda ­ 1 tjedan kompjuterizirane tomografije ­ CT kostanih lezija torakalnih i abdominalnih organa 20 pretraga ­ prisustvovanje uzimanju uzoraka za citolosku analizu lezija vizualiziranih CT-om -5 punkcija ­ 15 dana mikrobiologije ­ upoznavanje osnovnih tehnika uzimanja i pripreme materijala za bakteriolosku, virolosku i parazitolosku analizu ­ ocuvanje i interpretacija pozitivnih nalaza, posebno likvora ­ osnova seroloske dijagnostike; pravilna interpretacija seroloskih nalaza Program specijalizacije:

PATOLOSKA ANATOMIJA 10 mjeseci a) na odjelu za obdukcije ­ 2 mjeseca ­ samostalno izvrsenje s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa uz sastavljanje obdukcijskog nalaza kao i prisustvovanje obdukcijama ­ ukupno 30 obdukcija (aktivno i pasivno) b) na odjelima za biopsije ­ 8 mjeseci ­ sudjelovanje pri preuzimanju materijala za hitne (intraoperativne) i ostale biopsije, te pri tehnickoj obradi materajala (za histolosku histokemijsku i imunohistokemijsku analizu), ­ mikroskopska analiza histoloskih preparata (standardna histokemijska i imunohistokemijska) iz svakodnevne prakse, kao arhiviranih preparata ­ ukupno 4000 preparata, pri cemu valja, posebnu paznju posvetiti biopsijama grla maternice, uterusa, andesa, limfnih cvorova i slezene, kostane srzi, jetre, zeluca, intratorkalnih organa, dojke, stitnjace, prostate testisa, tumora drugih inkalizacija, na za to specijaliziranim odjelima: ­ ginekoloska patologija 2 mjeseca ­ hematoloska patologija 1 mjesec i 15 dana ­ pulmoloska patologija 1 mjesec i 15 dana ­ ostala patologija (dojka, stitnjaca, gastroenteroloska patologija i tumori djecje dobi) 3 mjeseca Kolokvij GINEKOLOSKA CITOLOGIJA ­ 6 mjeseci ­ nacin uzimanja uzoraka (bris, aspirat, punktat bez i pod kontrolom ultrazvuka, komadi tkiva i dr.) razlicitih lokalizacija (vulva, vagi-

STRANICA 144 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

na, cerviks, endocerviks, endometrij, parametrij, adneksa, amnijska supljina, bukalna sluznica kao i ostale lokalizacije nastale sirenjem bolesti, limfni cvor, abdominalna i pleuralna supljina, urotrakt) za citolosku, citokemijske i imunocitokernijske analize ­ Obrada uzoraka (razmaz, sediment, otisak), metode fiksiranja i bojenja za citolosku, citokemijske i imunocitokemijske pretrage. Mikroskopska citoloska, citokemijska i imunocitokemijska analiza i interpretacija ­ ukljucujui dijagnozu i deferencijalnu dijagnozu: ocjena adekvatnosti uzorka s obzirom na uzimanje, obradu uzoraka, fiksaciju i bojanje; normalne stanice genitalnog trakta u razlicitoj dobi zivota zene, te abdominalne i amnijske supljine itd. citohormonske analize u normalnim i patoloskim stanjima: stupnjevi cistoe glede broja leukocita i Doderlerovih bacila: upala, degeracija. metaplazija, reparacija, uzrocnici spolno prenosivih boIesti; tumoru slicne tvorbe, benigni tumori, intraepitalne premaligne i maligne lezije, invazivni maligni tumori. metastaze i metastataki maligni tumori, promjene na benignim i maliginim stanicama kod terapije zracenjem i/ili kemoterapeuticima. intraoperativna citoloska analiza; odreivanje spola; procjena zrelosti fetusa; evaluacija sumnje na prerano prsnue vodenjaka; diferencijalno dijagnosticke poteskoe u ginekoloskoj citodijagnostici. ­ Upoznavanje s dijagnostickim i terapijskim postupcima u ginekologiji i perinatologiji. ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat treba analizirati 20002250 uzoraka, od toga: 1600-1750 VCF razmaza (50 normalnih, 200 benigniha, 1 500 abnormalnih), 200-250 aspirata andometrija (100 benignih, 150 abnormalnih), 200-250 ostalih uzoraka. Kolokvij

HEMATOLOSKA CITOLOGIJA ­ 5 mjeseci ­ Dobivanje materijala za citolosku analizu (krvni razmazi, punkcija kostane srzi ­ sternum, crista posterior i anterior, punkcija Iimfnog cvora, jetre i slezene sa/bez kontrole ultrazvuka ili CT-a), uzimanje materijala za citogenetsku analizu fenotipizaciju i kulture stanica te biopsije kosti. ­ Obrada materijala ­ 1. standardrka bojanja (po Papenheimu i Papanicolaocr), 2. citokemijska bojanja i fiksacija (PAS, MPO, ANE SUDAN BLACK, KISELINA FOSFATAZA, ALKALNA FOSFATAZA METILENSKO MODRILO i dr.) 3. imunofenotipizacija hemotopoetskih stanica na razmazima (PAP, APAAP i dr.) te na suspenzijama (imunoflourescencija i protocna citometrija) ­ Analiza razmaza obojenih standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim metodarna (kvalitativna, semikvantitativna i kvantitativna) Normalni strucni elementi hematopoetskih organa patoloske promjene kod: bolesti maticnih stanica za mijelopoezu (kronicne i akutne mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije), bolesti eritrocita (anemije i poliglobulije), bolesti granulocita (neutrofilnih, eozinofilnih i bazofilnih) bolesti monocita i makrofaga, bolesti limfocita i plazma stanica (limfoperlije i limfocitoze, sindrom mononukleoze benigne bolesti Iimfnog cvora, neoplasticne bolesti limfocitnog sustava, kronicna limfaticna leukemija, prolimfocitna leukemija, triholeukemija, akutne limfaticne leukemije, maligni limfonlite imunoproferativne bolesti), bolesti slezene (hiper-i hiposplenizam), bolesti trombocitopoeze, histocitoze, paraziti, »strane stanice« (metastaze) u kostanoj srzi, moritoloske promjene u kostanoj srzi pri transplantaciji. ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidata traba izvrsiti 100 punkcija kostane srzi, 200 punkcija limfnih cvorova, hospitirati pri punkcijama jetre i slezene te analizirati: 3000 preparata (najmanje 2000 patoloskih) ukljucujui razmaze kostane srzi, periferne krvi, limfne cvorove, punktat slezene, jetre i punktate ostalih lokalizacija nastalih sirenjem bolesti i to obojenih standardnim citokemijskim i imunocitokemijskim metodama Kolokvij

PULMOLOSKA CITOLOGIJA ­ 5 mjeseci ­ Dobivanje materijala za citoloske pretrage (valjani uzorak iskasljaja, brisa nosa i zdrijela, aspirata sekreta bronha, BAL. »cetkanja« bronha, ekscizije klijestima sluznice ili patoloskih prornjena stijenke bronha, transbronhalne biopsije plua, transbronhealne i transtrahealne punkcije, pluralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed sirenja primarnog procesa). Uloga klinickog citologa i njegov udjel u planiranju i izvoenju dijagnostickih postupaka, indikacija i kontraindikacija, te mogunosti komplikacija i njihovo zbrinjavanje. Savladavanje samostalnog izvoenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnoslika. ­ Metode obrade materijala i priprema valjanih eitoloskih preparata ovisno o vrsti materijala (direktni razmazi, negativni preparati, centrifugiranje, sedimemtiranje). Metode bojanja, odabir odgovarajue metode. Citokemijske i imunocitokemijske metode. ­ Morfoloske karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne torakalne regije (plua, pleura, torakalna stijenka, medijastinum). Citomorfoloske karakteristike patoloskih zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (irikativni oblici. degenerativne promjene, atipatije, metaplazije, proliferacije). 2. prisustvo clanica karakteristicnih za odreeni patoloski proces, 3. prepoznavanje uzrocnika bolesti (pneumocistis karinii. ehinokok, gljivice i dr. ) 4. citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogunost prepoznavanja metastatskih promjena 5. promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citoskatske). Savladavanje morkologije najprije uz pomo mentora, a potom samostalnom analizom citoloskih preparata i interpretacijom nalaza uz kontrolu mentora. ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat treba analizirati ukupno 3250 razmaza, 15 ­ 20 transtorakalnih punkcija i eventualno pleuralnih punkcija, a ostale punkcije (limfni cvor i druge lokalizacije nastale sirenjem patoloskog procesa) ovisno o patologiji. Kolokvij ENDOKRINOLOSKA CIROLOGIJA ­ 3 mjeseca 1. Citodijagnostika dojke ­ Graa i funkcija dojke. Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat. skarifikacija), punkcija dojke prema palpatornom nalazu, oznaci onkologa te uz pomo drugih dijagnostickih postupaka (serlogram, termogram, ultrazvuk). ­ Eksfolijativna pretrage dojke ­ problem i znacenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, kolicina, boja, s posebnim osvrtom na znacenje krvnog iscjedka. Analiza iscjetka i uz upalne promjene (subareolarni absces. upala Montgomerijeve zlijezde), Praenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te M. Paget. ­ Aspiracione pretrage dojke ­ morfoloska slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocisticka bolest dojke; osobitu paznju obratiti morfoloskim promjenama makroeista, fibrosdenoma te proliferativnim promjenama sa i bez atipije epitela. Klinicka i mikroskopska slika karcinoma dojke te mogunost subklasifikacije pojedinih karcinoma. Punkcija i analiza cvorova nakon postednih operacija karcinorna dojke. Izgled i znacenje ozracenih malignih i benignih stanica zljezdanog epiteta, dojke. U slucaju ucinjene biopsije, usporeivanje citoloskog misljenja i histoloskog nalaza. Rad u timu za bolesti dojke. Vrijednost odreivanja estrogenskih i progesteronskih receptora openito, ostalih tumorskih markera u serumu i/ili punktatima dojke. Problem bolesti muske dojke (ginekomastija, karcinom), te promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoe.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 145

­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat treba uciniti najmanje: 500 morfoloskih analiza punktata i sekreta dojke, 50 punkcija. Kolokvij

2. Citodijagnostika stitnjace i paratireoideje ­ Citodijagnosticka punkcija stitnjace i paratireoideje sa/bez kontrole ultrazvuka (nacin upoznavanja rada s ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih preparata). ­ Citoloska analiza punktata stitnjace i paratireoideje ­ normalni elementi u citoloskom razmazu te promjene kod funkcionalnih poremeaja, upala i tumora stitnjace. Prepoznavanje materijala paratireoideje i interpretacija. U tu svrhu koristenje edukacijskih setova preparata. ­ Vjezbanje: citoloska analiza te nacin pisanja nalaza punktata stitnjace i paratireoideje (u tu svrhu mikroskopirati uz nadzor mentora svakodnevni materijal i preparate iz arhive pregledom registratora, odnosno kompjutera). ­ Preporuca se pregledati: 300-400 punktata ­ materijal treba obuhvatiti sve navedene procese i patoloske promjene stitnjace i paratireoideje, 10-15 punktata dnevno (s po 4 stakla u prosjeku) uz samokontrolu i povremenu provjeru mentora. Kolokvij 3. Citodijagnostika ejakulata i muskih gonada ­ Analiza ejakulata (priprema ispitanika, obrada te kvantitativna morfoloska analiza ejakulata). Procjena oligo-i azospermije. Odreivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa. ­ Vjezbanje: kompletna morfoloska pretraga ejakulata (minimalno 6 u danu kada se rade pretrage ­ uz nadzor mentora). ­ Citodijagnosticka punkcija muskih gonada, obrada i bojanje preparata Spermatogerceza, Sertolijeve i Leydigove stanice u obojenom razmazu te uocavanje promjena kod funkcionalnih poremeaja spermatogeneze i upala. Tumori testisa. Koristiti edukacijske setove preparata ­ Vjezbanje: na svakodnevnim preparatima i materijalima iz arhive. ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat treba pregledati 5 punktata dnevno uz samokontrolu i povremenu kontrolu mentora. Pregledani materijal treba obuhvatiti sve navedene procese na ukupno 50 punktata. Rezultate analiziranih preparata upisati u priIozenu listu koju u sklopu testa znanja pregledava mentor. Kolokvij UROLOSKA CITOLOGIJA ­ 2 mjeseca 1. Citodijagnostika bubrega i odvodnih mokranih putova ­ Citodijagnosticka punkcija bubrega (pod kontrolom CT ili UZV), obrada materijala i citoloska analiza razmaza (normalni stanicni elementi te stanice prisutne u razlicitim patoloskim stanjima). Citoloska pretraga spontano dobivene mokrae (tehnika obrade materijala, analiza razmaza ­ normalni, stanicni elementi i stanice prisutne u razlicitim patoloskim stanjima). Citoloska pretraga ostalih vrsta materijala u ovom podrucju (kateter urin, lavat mokranog mjehura, bris uretre, otisak operativno dobivenog materijala). 2. Citologija prostate ­ Citodijagnosticka punkcija prostate (sudjelovanje pri punkciji, obrada materijala), citoloska analiza razmaza (normalni stanicni elementi te stanice prisutne u pojedinim patoloskim stanjima) Ci-

todijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i Tehnicka obrada), citoloska analiza razmaza. ­ Kandidat u svom radu pod nadzorom citologa sudjeluje u uzimanju materijala, upoznaje se s tehnickom obradom i analizira razmaze iz svakodnevnog rada laboratorija. Vjezbanje uroloske citodijagnostike na razmazima pripremljenim za edukaciju, kako bi za vrijeme trajanja specijalizacije upoznao sve patoloske procese u tom podrucju. Posebna paznja treba biti posveena citoloskoj analizi mokrae i aspiratu prostate. ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat mora analizirati; 750 citoloskih preparata mokrae i 200 preparata punktata prostar i bubrega. Kolokvij

GASTROENTEROLOSKA CITOLOGIJA ­ 2 mjeseca ­ Dobivanje materijala (bris pri gastro-i rektoskopiji, lavat punktat sa/bez kontrole ultrazvuka) razlicitih lokalizacija (usna supljina. jednjak, zeludac, kolon, rektum, jetra, gusteraca i ostalo lokalizacije nastale sirenjem primarnog procesa) za citolosku, citokemijsku i imunocitokemijsku analizu. ­ Obrada materijala, fiksacija i bojanje (standardna, citokemijska i imunocitokemijska). ­ Analiza razmaza normalne stanice gastro-intestinalnog trakta; Berettov ezofagitis, tumori jednjaka (papilarni planocelularni, adenokarcinom), morfoloske promjene zeluca kod hiperplazija, interstinalne metaplazije, displazija, upala, ulkusne bolesti zeluca, polipoznih promjena, karcinoma zeluca, apicdoma, Ieomijoma limfoma, pseudolimfoma); morfoloske karakteristike normalnih elemenata jetre kao i promjene nastale kod upala i kronicnih degerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora; normalni stanicni elementi pankreasa, morfoloske promjene kod upalnih degenerativnih st.anja, benigni i maligni tumori endokrinog i egzokrinog dijela; tumori zucnog mjehura; benigni i maligni tumo debelog i tankog crijeva). ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat mora izvrsiti ne manje 500 analiza i to: 200 analiza briseva zeluca, rektuma, kolona 300 analiza punktata jetre, pankreasa i ostalih lokalizacija. Kolokvij CITOLOGIJA GLAVE I VRATA ­ 15 dana ­ Dobivanje materijala (bris sluznice nosa, bris uha, bris usne supljine i orofarinksa, bris laringealne sluznice, punkcije zlijezda slinovnica, tumoroznih tvorbi glave i vrata sa/bez ultrazvuka. Uzimanje otiska tkiva uzetog za patohistolosku analizu i intraoperativnu arializu, lavati sinusa, bris konjuktive). ­ Obrada materijala (standardna bojanja ­ MGG, Papa; citokemijska ­ PAS, alkalna fosfataza, kisela fosfataza, Sudan blackimunocitokemijska ­ PAP, APAAP ­ na razmazima punktata, otiscima tkiva. ­ Mikroskopska analiza, interpretacija nalaza i davanje zavrsnog misljenja: 1. normalni stanicni elementi briseva sluznice nosa, usne supljine, orofarinksa, larinksa, punktata slinovnice, 2. bolesti sluznice nosa (upale ­ vazomotorni i alergijski rinitis, epitelni tumori, mezenhimalni tumori ­ sarkomi). 3. bolesti usne supljine orofarinksa ­ upale, tumori, 4. bolesti slinovnica: upale akutne kronicne, benigna limfoepitelna lezija, Sjogren sindrom, tumori -pleomorfni adenom, citodenolimfom, onkocitom, cilindrom, adenokarcinom, anaplasticni karcinom, planocelularni karcinom, metistatski tumori 5. tumori vrata: ciste (branhiogena, dermoidna, tireioglosalna), metastatski tumori, melanom, sarkom, paragangliom. ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat treba pregledat 400 uzoraka Kolokvij

STRANICA 146 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

CITOLOGIJA LIKVORA ­ 1 mjesec ­ Osnove anatomije, histologije i fiziologije CNS-a (hematolikvorska barijera), porijeklo i znacenje stanica u likvoru (novoroenacka, dojenacka, odrasla dob). Osnovna klinicka znanja o upalnim neupalnim procesima u CNS-u tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije. ­ Priprema likvora za citoloske analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citokemijsko i imunocitokemijsko) ­ Analiza likvorskih preparata, davanje misljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju citoloskog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragicne upale, problem kronicnih upala CNS-a), primarni tumori, sekundarni tumori i drugi metastatski procesi u CNS u, sustavne bolesti koje zahvacaju CNS (kolagenoze, sarkoidoza, Behcet), krvarenja u CNS (subarahnoidalno, intercerebralno, traumatsko), reaktivna pleocitoza, citoloske karakteristike, difereikcijalika dijagnoza ­ proteini, glukoza, kloridi, laktat, imunoglobulini, pigmenti), osnovno o mogunosti etioloske dijagnostike upalnih procesa (nasaivanja likvora na razne podloge, seroloske metode, brzi testovi za etiolosku dijagnostiku). Tijekom specijalizantskog staza kandidat mora pregledati 500 preparata likvora (najvise iz podrucja upalnih promjena). Kolokvij CITOLOGIJA U PEDIJATRIJI ­ 15 dana Pristup djetetu, kao i razlicite tehnike aspiracione punkcije ili uzimanja materijala za eksfolijativu citologiji prilagodene za odreenu djecju dob (dojence, malo dijete do dvije godine, predskolsko i skolsko dijete). ­ Obrada materijala (standardna, citokernijska i imunocitokemijska). ­ Normalna morfologija organa u razvoju, koja se razlikuje od morfologije odraslih. ­ Analize razmaza periferne krvi kao i nacin uzimanja materijala (narocito vazno za nedonosene dijete); punkcije kostane srzi (sternum, crista posterior, anterior, tibia) i analiza razmaza s posebnim osvrtom na bolesti karakteristicne za tu dob: histiocitoze (histiocitoza X, eozinofilni granulom, Hand ­ Sehuller ­ Christianoca i Letterer ­ Siweova bolest), tezaurizmoze (Gaucheova, Niemann ­ Pickova bolest itd ), maligne retikulohistiocitoze, embrionalne i druge tumore djecje dobi (neuroblastom, Ewingov sarkom, Wilmsov tumor, teratomi i teratokarcinomi), parazitoze (Leishmanioza i Babezioza), promjene stitnjae (cest je limfocitni tireoiditis i hipertireoza koji se razlikuju u nekim svojim morfoloskim karakteristikama od odraslih), analiza testisa (promjene tijekom razvoja kao i kriplorhicnom testisu), tehnika punkcije slezene i jetre u djece sa/bez anestezije, uzimanje vaginalnog razmaza (razlikuje se za pojedinu dob djeteta) i analiza obzirom na zakasnjeli ili preuranjeni pubertet te upalne promjene; nacin pripremanja urina za analizu citomegalij skih stanica kao i bojenje i pregled urina na metakromatska tijela (vazno kod leukodistrofije). ­ Tijekom specijalizantskog staza kandidat treba izvrsiti: 200 analiza i 50 razlicitih punkcija. Kolokvij CITOLOGIJA LOKOMOTORNOG SISTEMA I MEKIH TKIVA 1 ­ mjesec ­ Dobivanje materijala za citolosku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada. ­ Analiza tumora kosti i hrskavice i to benigni (ciste, eozinofilni granulom, gigantocelularni tumor, hondrom, upalni procesi i dr.) i maligni (osteogeni sarkomi, Ewingov sarkom, hondrosarkom, metastaze itd.) te tumori pripadajuih mekih cesti: benigni (lipom, fibrom, miksom, benigne angiomatoze) i maligni (fibrosarkom,

rabdonkiosarkom, liposarkom, angiosarkom, maligni histiocitom), tumori neurogenog porijekla itd. Kao metoda predvia se punkcija. Mnogi benigni kostani tumori nisu podesni za citolosku obradu, te dolazi u obzir samo iskljucivanje malignog procesa ili biopsija u program se ukljucuje i citoloska analiza zglobne tekuine pri traumatskim i upalnim procesima. ­ Ujedno je potrebno upoznati klinicku sliku i biolosko ponasanje pojedinih tumora. ­ Tijekom specijalizantskog staza karkdidat mora pregledati najmanje 150 uzoraka i izvrsiti najmanje 30 punkcija Kolokvij

ELEKTRONSKI MIKROSKOP ­ 15 dana ­ Primjena i dometi elektronske mikroskopije u citologiji ­ Upoznavanje s pripremom i obradom citoloskih uzoraka na elektronsko-mikroskopsko pretrazivanje ­ Analiza elektronsko-mikroskopskih snimaka pojedinih vrsta stanica i tkiva koja se primjenjuju u citodijagnostici Kolokvij NOVE METODE I TEHNIKE U CITOLOGIJI ­ 1 mjesec i 15 dana ­ Principi i tehnike imunocitokemije, cito-i molekularne genetike (hibridizacijske i amplifikacijske metode analize sadrzaja SNA) i image analize. ­ Principi rada patronaznog citometra. Kolokvij U tijeku specijalizacije specijalizant je obvezan upisati 2 semestra poslijediplomske nastave iz klinicke citologije i poloziti propisane ispite.

31. Naziv specijalizacije: SUDSKA MEDICINA

Trajanje specijalizacije: 48 mjeseci Plan specijalizacije: Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci 3 mjeseca: upoznavanje s osnovama struke 2 mjeseca: upoznavanje sa zakonodavstvom i potrebama suda 1 mjesec: uvod u toksikologiju PATOLOGIJA 10 mjeseci SUDSKA MEDICINA 24 mjeseca TOKSIKOLOGIJA 4 mjeseca GODISNJI ODMOR 4 mjeseca Uvodni dio specijalizacije: 6 mjeseci Upoznavanje sa osnovama struke obuhvaa savladavanje obdukcijske tehnike, upoznavanje sa dijagnostikom promjena na lesu, prvenstveno mehanickim ozljedama i mehanickom asfiksijom. Osim toga upoznavanje sa osnovnim propisima Kaznenog Zakona i Zakona o kaznenom postupku koji su potrebni za daljnje usavrsavanje u sudskomedicinskoj struci. U tijeku 2 mjeseca predvia se odlazak na sud pod vodstvom mentora na rasprave i istrazne postupke, upoznavanje sa funkcioniranjem zakonodavstva, upoznavanje sa obvezama sudskog medicionara na uviajima i rekonstrukcijama. U tijeku jednog mjeseca upoznavanje sa osnovama toksikologije i uvjetima trovanja, makroskopskoj dijagnostici prilikom trovanja i uzimanja uzoraka pri obdukciji za toksikoloske analize.

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 147

Program specijalizacije:

PATOLOGIJA ­ 10 mjeseci ­ samostalno vrsenje obdukcija s makroskopskim i mikroskopskim pregledom organa, ­ nacin preuzimanja materijala za mikroskopsku pretragu i upoznavanje s osnovnim tehnikama za mikroskopsku pretragu organa. SUDSKA MEDICINA ­ 24 mjeseca ­ samostalno obavljanje sudskomedicinskih obdukcija tj. onih smrtnih slucajeva koji prema odluci Zakona o kaznenom postupku spadaju u djelokrug rada sudske medicine, ­ upoznavanje i dijagnostika razlicitih oblika nasilnog osteenja zdravlja: mehanicke ozljede, asfikticne ozljede, fizikalne ozljede, psihicke ozljede, nutritivne ozljede, ­ oblici i nacin vjestacenja u sudskim kaznenim postupcima ocjena tezine tjelesnih ozljeda, krivicna odgovornost lijecnika, cedomorstvo, protupravni prekid trudnoe, ­ oblici i nacin vjestacenja u sudskim parnickim postupcima: vjestacenje naknade stete, vjestacenje u paternitetnim parnicama, ­ identifikacijski postupak: problem identifikacije u masovnim katastrofama, identifikacijama u ratnim okolnostima,

­ vjestacenje prometnih nesrea: nalet motornih vozila na pjesaka, nalet motornog vozila na dvotockase, odreivanje polozaja osoba u vozilu prilikom prometne nesree, ­ osnove medicinske kriminalistike: obavljanje uviaja prilikom ubojstva, silovanja, prometnih nesrea, nacin pregleda osoba, te odjee i obuce, osnove vjestacenja bioloskih tragova, ­ tanatologija i odreivanje vremena smrti na osnovi znakova smrti.

TOKSIKOLOGIJA ­ 4 mjeseca ­ upoznavanje sa opim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, nacin utvrivanja travanja, ­ upoznavanje sa djelovanjem razlicitih vrsta otrova plinoviti i lako hlapljivi anorganski otrovi, anorganske kiseline, luzine, toksicni metali, metaloidi, nitriti i nitrati, organska otapala, organske kiseline, deterdzenti, pesticidi, medikamenti, otrovne gljive, otrovne zivotinje, alkohol, ovisnost o drogama, doping, ­ nacin uzimanja materijala za kemijskotoksikoloske analize, prisustvovanje i upoznavanje s kvalitativnim ispitivanjem pojedinih vrsta otrova tijekom obdukcije: ­ ugljicni monoksid, cijanidi, jetki otrovi, nacin vjestacenja alkoholiziranosti. Tijekom specijalizacije provodi se organizirana nastava od 100 sati godisnje.

Naziv specijalizacije Naziv koji se stjece polaganjem specijalistickog ispita Trajanje specijalizacije Program specijalizacije

Hitna medicina Specijalist hitne medicine 60 mjeseci (5 godina) Klinicka farmakologija hitne medicine i toksikologija ­ 1 mjesec Interna medicina ­ 13 mjeseci Kirurgija ­ 8 mjeseci Pedijatrija ­ 5 mjeseci Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina ­ 6 mjeseci Hitna radioloska i UZV dijagnostika ­ 1 mjesec Ginekologija i opstetricija ­ 3 mjeseca Neurologija ­ 2 mjeseca Infektologija ­ 2 mjeseca Izvanbolnicka hitna medicina ­ 11 mjeseci Oftalmologija ­ 1 mjesec Otorinolaringologija ­ 1 mjesec Psihijatrija ­ 1 mjesec Klinicka farmakologija hitne medicine i toksikologija Prva godina specijalizacije: Odjel za klinicku farmakologiju i toksikologiju ­ 1 mjesec Interna medicina Prva godina specijalizacije: hitni internisticki prijem ­ 1 mjesec jedinica internisticke intenzivne skrbi ­ 1 mjesec koronarna jedinica ­ 1 mjesec Druga godina specijalizacije: hitna pulmoloska ambulanta ­ 1 mjesec jedinica internisticke intenzivne skrbi ­ 1 mjesec koronarna jedinica i PTCA ­ 1 mjesec odjel gastroenterologije ­ 1 mjesec jedinica intervencijske gastroenterologije ­ 1 mjesec hitni interni prijem ­ 1 mjesec

STRANICA 148 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Trea godina specijalizacije: odjel endokrinologije ­ 1 mjesec jedinica internisticke intenzivne skrbi ­ 1 mjesec hitni internisticki prijem ­ 1 mjesec Kirurgija Druga godina specijalizacije: hitni kirurski prijem ­ 2 mjeseca ambulanta za male kirurske zahvate ­ 1 mjesec odjel traumatologije ­ 1 mjesec Cetvrta godina specijalizacije: djecja kirurgija ­ 1 mjesec djecji hitni kirurski prijem ­ 1 mjesec hitni kirurski prijem ­ 2 mjeseca Pedijatrija Prva godina specijalizacije: hitni pedijatrijski prijem ­ 1 mjesec jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi ­ 1 mjesec Cetvrta godina specijalizacije: jedinica pedijatrijske intenzivne skrbi ­ 1 mjesec jedinica neonatoloske intenzivne skrbi ­ 1 mjesec hitni pedijatrijski prijem ­ 1 mjesec Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina Prva godina specijalizacije: jedinica za anesteziologiju ­ 1,5 mjesec jedinica opeg kirurskog intenzivnog lijecenja ­ 1 mjesec jedinica neurokirurskog intenzivnog lijecenja ­ 15 dana Trea godina specijalizacije: ambulanta za lijecenje boli ­ 1 mjesec jedinica za anesteziologiju ­ 1 mjesec jedinica opeg kirurskog intenzivnog lijecenja ­ 1 mjesec Hitna radioloska i ultrazvucna dijagnostika Druga godina specijalizacije: odjel za radiologiju ­ 1 mjesec Ginekologija i opstetricija Prva godina specijalizacije: Raaonica ­ 1 mjesec hitni ginekoloski prijem ­ 1 mjesec Trea godina specijalizacije: Raaonica ­ 1 mjesec Neurologija Peta godina specijalizacije: jedinica neuroloske intenzivne skrbi ­ 1 mjesec hitni neuroloski prijem ­ 1 mjesec Infektologija Peta godina specijalizacije: jedinica infektoloske intenzivne skrbi ­ 1 mjesec hitni infektoloski prijem ­ 1 mjesec

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 149

Izvanbolnicka hitna medicina Trea godina specijalizacije: nastavni centar ­ 15 dana prijavno-dojavna jedinica ­ 15 dana ambulanta hitne medicine ­ 1 mjesec rad na terenu ­ 1 mjesec Cetvrta godina specijalizacije: ambulanta hitne medicine ­ 1 mjesec rad na terenu ­ 3 mjeseca Peta godina specijalizacije: ambulanta hitne medicine ­ 1 mjesec prijavno-dojavna jedinica ­ 1 mjesec rad na terenu ­ 2 mjeseca Oftalmologija Peta godina specijalizacije: hitni okulisticki prijem ­ 1 mjesec Otorinolaringologija Peta godina specijalizacije: hitni ORL prijem ­ 1 mjesec Psihijatrija Peta godina specijalizacije: hitni psihijatrijski prijem ­ 1 mjesec Specijalisticki studij »Hitna medicina« U okviru specijalizacije iz hitne medicine specijalizant mora zavrsiti specijalisticki studij »Hitna medicina«. Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohaati tecajeve trajnog strucnog usavrsavanja doktora medicine. Godisnji odmor ­ 5 mjeseci Kompetencije koje polaznik stjece zavrsetkom specijalizacije Razina usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je svladao tematsko podrucje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomo i strucni nadzor u radu i rjesavanju problema iz tematskog podrucja 2 Specijalizant je djelomicno svladao tematsko podrucje i uz djelomicni strucni nadzor u mogunosti je raditi i rjesavati probleme iz tematskog podrucja 3 Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko podrucje, poznaje odgovarajuu literaturu i u mogunosti je samostalno raditi i rjesavati probleme iz tematskog podrucja 1. Ope kompetencije Zavrsetkom specijalistickog usavrsavanja specijalizant hitne medicine mora imati u potpunosti usvojene ope kompetencije za cije stjecanje je odgovoran glavni mentor, odnosno komentor. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju opih kompetencija vaznih za odreenu granu specijalizacije. Zavrsetkom specijalizacije specijalizant hitne medicine mora: · poznavati i primjenjivati nacela medicinske etike i deontologije (3) · posjedovati profesionalnost, humanost i eticnost uz obvezu ocuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) · poznavati vjestinu ophoenja s pacijentima, kolegama i ostalim strucnjacima ­ komunikacijske vjestine (3) · biti sposoban razumljivo i na prikladan nacin prenijeti relevantne informacije i objasnjenja pacijentu (usmeno i pismeno), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim strucnjacima s ciljem zajednickog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3) · biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaziti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih strucnjaka (3) · kroz neprekidno ucenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nuzne za podizanje kvalitete strucnog rada (3) · usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) · imati razvijenu vjestinu prenosenja znanja (3) · razumjeti vaznost znanstvenog pristupa struci (3) · sudjelovati u znanstveno-istrazivackom radu postujui eticka nacela znanstveno-istrazivackog rada i klinickih ispitivanja (3) · biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uze specijalizacije (3)

STRANICA 150 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

· · · · · · · · · · · ·

znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima (3) poznavati vaznost i nacin ucinkovitog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno vazeim propisima (3) biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno ucinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika (3) procjeniti potrebu ukljucivanja drugih strucnjaka u proces pruzanja zdravstvene skrbi (3) biti upoznat s vaznosu suradnje te aktivno suraivati s javnozdravstvenim sluzbama i ostalim tijelima ukljucenim u sustav zdravstva (3) poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja ucinkovitosti te razvoja i unapreenja sustava kvalitete zdravstvene zastite (3) poznavati regulativu iz podrucja zdravstva, osobito iz podrucja zastite prava pacijenata (3) poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima (3) razumjeti i kriticki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zastite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice (3) biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata (3) identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ocuvanju i unapreenju zdravlja te prevenciji bolesti (3) promicati zdravlje i zdrave stilove zivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)

2. Posebne kompetencije Zavrsetkom specijalizacije specijalizant hitne medicine mora: Klinicka farmakologija hitne medicine i toksikologija · izloziti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima (3) · pokazati poznavanje interakcija lijekova, nuspojave, terapijske sirine i doziranje cesto koristenih lijekova (2) · opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima (3) · pokazati sposobnost prepoznavanja klinickih sindroma otrovanja (3) · poznavati principe lijecenja kod otrovanja barbituratima, antidepresivima, paracetamolom, salicilatima, opioidima, benzodijazepinima, alkoholom, digoksinom, beta blokatorima, blokatorima kalcijevih kanala, cijanidima, narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti, inhibitorima MAO, antikolinergicima, korozivima, plinovima, gljivama, biljkama (3) · opisati klinicku sliku i pocetnu terapiju kod ugriza otrovnih zivotinja (3) · procijeniti indikacije, kontraindikacije, doze i nuspojave dostupnih antidota (3) · poznavati laboratorijske dijagnosticke metode otrovanja (2) · poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji (3) · pokazati vjestinu izvoenja ispiranja zeludca, irigaciju crijeva, dekontaminaciju koze i oka, primjenu aktivnog ugljena (3) · pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj nacin (2) · poznavati mogunost pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje cestih otrovanja (3) Interna medicina · pokazati sposobnost trijaze pacijenata (3) · pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti (3) · razviti sposobnost brze procjene, dijagnostike i stabilizacije kriticno oboljelog (3) · razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza (3) · pokazati poznavanje osnova EKG-a (3) · opisati patofiziologiju, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i pocetnu terapiju akutnog koronarnog sindroma (3) · nabrojiti indikacije, kontraindikacije i komplikacije tromboliticke terapije AIM (3) · pokazati poznavanje preporuka Europskog vijea za reanimatologiju za lijecenje aritmija (3) · poznavati vjestinu defibrilacije (3) · poznavati vjestinu sinkronizirane kardioverzije (3) · poznavati vjestinu vanjske elektrostimulacije srca (3) · poznavati vjestinu transvenozne elektrostimulacije srca (2) · opisati klinicku sliku, etiologiju, patofiziologiju i lijecenje akutnog kongestivnog zatajenja srca (2) · razlikovati kongestivnu, hipertroficnu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lijecenje svake od njih (2) · definirati miokarditis, opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa (2) · opisati klinicku sliku bolesti perikarda, izloziti pocetno lijecenje i rjesavanje bolesti perikarda (2) · opisati klinicku sliku kardiogenog soka i izloziti njegovo lijecenje (3) · opisati etiologiju i klinicku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno pocetno rjesavanje (2),

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 151

· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu, hipertenzivnu hitnou i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lijecenje (3) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i hitno lijecenje bolesti perifernih arterija i vena (3) razlikovati povrsnu i duboku vensku trombozu (3) izloziti patofiziologiju, dijagnosticke testove i nacin lijecenja akutne plune embolije (3) pokazati poznavanje procjene i lijecenja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sustava (3) pokazati sposobnost procjene i lijecenja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre, zucnog mjehura, gusterace (3) pokazati vjestinu postavljanja nazogastricne sonde (3) pokazati vjestinu davanja klizme (3) pokazati vjestinu izvoenja ispiranja zeluca (3) pokazati vjestinu izvoenja irigacije crijeva (3) kriticki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje akutne boli u prsnome kosu (3) kriticki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje akutne boli u trbuhu (3) opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo pocetno lijecenje (3) opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu i pocetno lijecenje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom (3) poznavati vjestinu primjene lijekova pomou inhalatora (3) opisati etiologiju, patofiziologiju i lijecenje neinfektivnog povraanja i proljeva (2) opisati klinicku sliku i pocetno lijecenje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sustava (3) pokazati poznavanje etiologije, klinicke slike i hitnog lijecenja poremeaja vode i elektrolita (3) definirati etiologiju i opisati lijecenje pacijenata s poremeajima acidobazne ravnoteze (3) razlikovati klinicke slike i lijecenje pacijenata s akutnim komplikacijama seerne bolesti (3) pokazati poznavanje klinicke slike, pocetne procjene i lijecenja najcesih endokrinih i metabolickih bolesti (2) opisati pristup i pocetno lijecenje pacijenata s poremeajima koagulacije (3) pokazati sposobnost pravilnog koristenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija (3) opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje akutne i kronicne renalne insuficijencije, akutnog glomerulonefritisa, infekcija urinarnog sustava, hematurije, nefrolitijaze, retencije urina (2) poznavati indikacije za hitnu dijalizu (2) opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata (2) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje ope pothlaenosti (3) pokazati poznavanje specificnosti ozivljavanja pothlaenog pacijenta (3) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje toplinske sinkope, toplinskih grceva, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara (3) pokazati zbrinjavanje utopljenika (3) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje elektricnog udara i udara groma (3) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje dekompresijske bolesti (3) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje visinske bolesti (2) opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje akutnog radijacijskog sindroma (2)

Ozivljavanje · razjasniti etiologiju i patofiziologiju srcanog zastoja (3) · utvrditi indikacije za ozivljavanje (3) · pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon ozivljavanja (3) · razumjeti preporuke Europskog vijea za reanimatologiju i primijeniti vjestine standardnih postupaka ozivljavanja odraslih, djece i novoroencadi (3) · razjasniti doze, indikacije, kontraindikacije i nacin primjene lijekova koji se koriste u ozivljavanju odraslih i djece (3) · interpretirati EKG tijekom ozivljavanja odraslih i djece (3) · pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog puta (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja opstrukcije disnog puta (3) · pokazati vjestinu uspostave disnog puta tijekom ozivljavanja odraslih, djece i novoroencadi (3) · pokazati vjestinu izvoenja umjetnog disanja kod odraslih, djece i novoroencadi (3) · pokazati vjestinu izvoenja vanjske masaze srca kod odraslih, djece i novoroencadi (3) · pokazati vjestinu sigurnog izvoenja defibrilacije (3) Kirurgija · pokazati sposobnost trijaze pacijenata (3) · pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda u pacijenata s opim kirurskim poremeajima, ukljucujui i dobru prijeoperativnu procjenu (3)

STRANICA 152 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

razviti strukturirani pristup procjeni, zbrinjavanju, stabilizaciji i osiguravanju konacne skrbi zrtava traume (3) · utvrditi i lijeciti stanja koja ozlijeenog zivotno ugrozavaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta (3) · raspraviti vaznost mehanizma ozljede u procjeni i lijecenju ozljede (3) · uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lijecenju ozlijeene trudnice, djeteta i osoba starije zivotne dobi (3) · razviti vjestine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okruzju (3) · pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva (3) · opisati profilaksu i lijecenje kirurskih infekcija (3) · opisati klinicku sliku, komplikacije, dijagnostiku, lijecenje i prognozu kod ugriza zivotinje ili covjeka (3) · opisati nacela lijecenja boli u kirurskih pacijenata (3) · pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika (3) · raspraviti doze, indikacije, kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata sa akutnim misino-kostanim traumama (3) · raspraviti doze, indikacije, kontraindikacije i nuspojave te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika koristenih u lijecenju pacijenata sa misino-kostanim poremeajima (3) · raspraviti diferencijalnu dijagnozu pacijenta s boli u donjem dijelu lea (3) · opisati dijagnostiku i lijecenje sindroma prenaprezanja (2) · razviti vjestine procjene i zbrinjavanja misino-kostanih trauma primjerene hitno-medicinskom okruzju (3) · pokazati poznavanje ozljeda zglobova, evaluaciju i stupnjevanje ozljeda zglobova, njihovo lijecenje i prognozu (2) · opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta (3) · pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja pacijenata s prijelomima ekstremiteta, iscasenjima i subluksacijama (3) · pokazati vjestinu izvoenja imobilizacije i trakcije prijeloma i iscasenja (3) · opisati vjestinu repozicije nekomplicirane dislokacije patele, kuka, ramena i lakta (3) · pokazati vjestinu interpretacije RTG snimaka prsnoga kosa, kraljeznice, zdjelice i ekstremiteta kod traume (3) · pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ostalih ozljeda ­ glave, prsnoga kosa, zdjelice, trbuha, kraljeznice i ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okruzju (3) · pokazati vjestinu koristenja Glasgow koma skale i razjasniti njezin znacaj u evaluaciji i lijecenju ozljeda glave (3) · izloziti principe zbrinjavanja opeklina i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okruzju (3) · primijeniti strukturirani pristup politraumi (3) · razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje akutne boli u trbuhu (3) · razviti vjestinu brzog prepoznavanja pacijenata s aneurizmom abdominalne aorte (3) · razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i kronicnim upalama perifernih krvnih zila (3) · razviti sposobnost zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih zila u hitno-medicinskom okruzju (3) · razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih zila (3) · pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja najcesih hitnih stanja u djecjoj kirurgiji (3) · pokazati sposobnost procjene i lijecenja fimoze, parafimoze i balanitisa (2) · razjasniti dijagnostiku i lijecenje akutnih bolesti urogenitalnog sustava kod muskaraca (3) · razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog i suprapubicnog katetera (3) · pokazati sposobnost sivanje rana, incizije i drenaze apscesa (3) Pedijatrija · pokazati sposobnost trijaze pacijenata (3) · pokazati vjestinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda u djece (3) · pokazati poznavanje znacaja vruice u djece razlicitih dobnih skupina i vjestinu provoenja optimalnih antipiretskih mjera (3) · pokazati poznavanje klinicke slike i lijecenja meningitisa, sepse, pneumonije, infekcije urinarnog trakta i bakterijemije kod djece (3) · opisati diferencijalnu dijagnozu i lijecenje boli u trbuhu kod djece (3) · pokazati poznavanje patofiziologije i klinicke slike uobicajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog sustava i trbusne supljine u djece (3) · opisati tehnike rjesavanja inkarcerirane ingvinalne hernije (2) · navesti diferencijalnu dijagnozu i pocetno zbrinjavanje abdominalne mase u djeteta (1) · pokazati evaluaciju i lijecenje djeteta s proljevom (3) · procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom, razjasniti komplikacije, dijagnosticke postupke i lijecenje (2) · utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem, razjasniti procjenu i lijecenje (2)

·

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 153

· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

pokazati sposobnost procjene i lijecenje djece s promijenjenim mentalnim statusom (3) odrediti valjanu terapiju konvulzija, febrilnih i afebrilnih (1) dijagnosticirati i lijeciti febrilne konvulzije, epilepticki napad i epilepticki status u djece (3) pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lijecenja hidrocefalusa (2) opisati fiziologiju i poremeaje vode i elektrolita te njihovo lijecenje u djece (3) izracunati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta (3) pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu (2) interpretirati EKG kod djece i definirati fizioloske razlike od EKG-a odraslih (2) razjasniti uobicajene srcane aritmije kod djece, dijagnozu i lijecenje (3) razjasniti kongenitalne cijanoticne i necijanoticne srcane greske, njihove komplikacije i lijecenje (2) pokazati vjestinu uocavanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa (2) razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata (2) razjasniti razlicitosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lijecenja (2) pokazati vjestinu voenja postupka ozivljavanja u djece (3) pokazati vjestinu uspostave i koristenja venskog puta, intraosalno postavljanje igle i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slucajevima (3) opisati patofiziologiju, etiologiju i lijecenje respiratornih poremeaja djece (3) opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sustava u djece (2) pokazati vjestinu pravilnog izvoenja i interpretiranja pregleda uha, nosa i grla (3) pokazati vjestinu pravilnog mjerenja vrsnog protoka u ekspiriju, pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija (3) pokazati znanje u zbrinjavanju pacijenata s infekcijom gornjeg respiratornog sustava i sumnjom na epiglotitis (3) pokazati vjestinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem respiratornom sustavu (3) razjasniti etiologiju i pokazati vjestinu pravilnog lijecenja bolesti gornjeg i donjeg respiratornog sustava: astma, bronhiolitis i pneumonija (3) pokazati vjestinu uspostave i odrzavanja disnog puta kod djeteta (3) izvoditi ventilaciju sa samosireim balonom i maskom kod djeteta (3) izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta (3) pokazati vjestinu odrzavanja disnog puta kod djeteta alternativnim metodama ­ laringealna maska (3) primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom (3) pokazati vjestinu rukovanja transportnim mehanickim ventilatorom kod djeteta (3) pokazati vjestinu rjesavanja pacijenata s dijabetesom i dijabetickom ketoacidozom (3) pokazati poznavanje etiologije anemija u djece i dijagnosticku procjenu (1) pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lijecenje zutice (2) prikazati diferencijalnu dijagnozu i lijecenje djeteta s poremeajima zgrusavanja krvi (2) pokazati evaluaciju i lijecenje djeteta s dizurijom ili suspektnom urinarnom infekcijom (3) razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije u djece (2) pokazati sposobnost procjene i lijecenja fimoze, parafimoze i balanitisa (2) pokazati sposobnost procjene i lijecenja testikularnih poremeaja; torzije i epididimitisa (3) pokazati upuenost u dijagnosticiranju i lijecenju Reyeovog sindroma (2) pravilno dijagnosticirati ceste enanteme u djecjoj dobi; varicele, ospice, pitirijaza, kandidijaza, skabijes, rozeola, infekciozni eritem (2) razjasniti nalaze i lijecenje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao sto su juvenilni artritis, lupus i dermatomiozitis (1) razlikovati septicki artritis i prolazni sinovitis prema klinickoj slici, rezultatima dijagnostickih testova i lijecenju (2) pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama (3) razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lijecenje djeteta s misinom slabosti ukljucujui poliomijelitis, botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom (1) pokazati poznavanje uobicajenih otrovanja u djece i njihovo lijecenje (3) pokazati postupak zbrinjavanja utopljenika (3) razjasniti uzroke neonatalnog soka i pokazati izvoenje ozivljavanja kod novoroenceta, endotrahealnu intubaciju i postavljanje umbilikalnog venskog katetera (3) razjasniti klinicku sliku, lijecenje i komplikacije Kawasakijeve bolesti (2)

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina · pokazati sposobnost brze procjene, postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je, uslijed ozljeda ili bolesti, neposredno ugrozen zivot (3)

STRANICA 154 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve stabiliziranih ozljeenika i otkrivanja skrivenih ozljeda (3) provesti trijazu ozlijeenih u bolnickim uvjetima i osnove zbrinjavanja veeg broja ozlijeenih (3) pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog puta (3) pokazati vjestinu preparacije vene (2) procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije (3) pokazati vjestinu uspostave centralnog venskog puta ­ vena subklavija, unutarnja jugularna vena, femoralna vena (3) · pokazati vjestinu uspostave intraosalnog puta u odraslih (3) · opisati indikacije, kontraindikacije i doze iv. analgetika, sedativa i misinih relaksansa, ukljucujui i brzu indukciju u slijedu (3) · opisati uzroke, patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje akutnog respiratornog zatajenja u hitno-medicinskom okruzju (3) · primijeniti aparat za sukciju (3) · pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije (3) · pokazati poznavanje alternativnih metoda odrzavanja disnoga puta (3) · pokazati sposobnost nadzora disne funkcije ­ praenje adekvatnosti oksigenacije, praenje adekvatnosti ventilacije, praenje mehanike disanja (3) · pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije ­ monitoring EKG-a, praenje arterijskog tlaka, praenje SV tlaka, hemodinamski monitoring (3) · pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature (3) · pokazati izvoenje arterijske kateterizacije ­ radijalna i femoralna arterija (2) · primijeniti lijecenje kisikom (3) · opisati indikacije, nacine ventilacije, pocetno namjestanje parametara mehanickog ventilatora, sedaciju i misinu relaksaciju pacijenata na strojnoj ventilaciji, monitoring strojne ventilacije te strojnu ventilaciju u posebnim uvjetima (3) · pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja soka, opeklina, poremeaja acidobazne ravnoteze, hidroelektrolitskih poremeaja, ozljeda glave i kraljeznice (2) · pokazati vjestinu ventilacije odraslih sa samosireim balonom i maskom (3) · pokazati vjestinu orotrahealne intubacije odraslih (3) · pokazati vjestinu nazotrahealne intubacije odraslih (3) · pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih (3) · pokazati vjestinu izvoenja konikotomiju (3) · primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom (3) · primijeniti brzu indukciju u slijedu (3) · primijeniti strojnu ventilaciju (3) · pokazati vjestinu punkcije prsnoga kosa iglom (3) i postavljanje drena (2) · primijeniti nadzor disnog sustava te interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije (3) · primijeniti kateterizaciju mokranog mjehura Foleyevim kateterom (3) · opisati patofiziologiju i lijecenje akutne i kronicne boli (3) · poznavati nacela provodne anestezije (2) · poznavati nacela lokalne anestezije i tehnike nadziranja boli (3) · pokazati poznavanje klinicke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothlaenog pacijenta (3) · pokazati poznavanje specificnosti ozivljavanja pothlaenog pacijenta (3) · pokazati poznavanje klinicku slike, metoda nadzora i lijecenja pacijenta s toplinskim udarom (3) · pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika (3) · pokazati poznavanje klinicke slike i lijecenja pacijenata nakon elektricnog udara/udara groma (3) · pokazati poznavanje uzroka, klinicke slike i lijecenja dekompresijske bolesti (3) Hitna radioloska i UZV dijagnostika · pokazati vjestinu interpretacije RTG snimke, prsnog kosa, kostiju i nativnog abdomena (3) · pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije hitnog UZV abdomena ­ zucni mjehur, aorta, bubrezi (2) · pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume ­ FAST (3) · pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije hitne ehokardiografije (2) · pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije venskog Dopplera (2) · pokazati vjestinu interpretacije CT-a mozga, vratne, torakalne i lumbalne kraljeznice, prsnog kosa, abdomena, kostiju lica (2) · pokazati vjestinu interpretacije MR-a ­ mozga, kraljeznice (2) Ginekologija i opstetricija · pokazati ispravno izvoenje kompletnog ginekoloskog pregleda (3) · razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom (2) · razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lijecenje bolesnica s boli u zdjelici (3)

· · · · · ·

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 155

· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja u zena i trudnica (3) razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje bolesnica s dismenorejom (1) procijeniti bolesnice s genitourinarnim infekcijama ­ apsces Bartolinijeve zlijezde, salpingitis i tuboovarijalni apsces (3) opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksickog soka (3) opisati relativnu ucinkovitost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda ukljucujui postkoitalno tusiranje, koitus interuptus, kondoma, dijafragme, oralne kontraceptive, hormonalne injekcije, intrauterini ulozak (2) pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja izvanmaternicne trudnoe (3) razjasniti klinicku sliku i lijecenje placente previje (2) razjasniti klinicku sliku i lijecenje abrupcije placente (3) razjasniti klinicku sliku i lijecenje preeklampsije i eklampsije (3) razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih (2) ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoroenceta APGAR testom i razmotriti znacenje razlicitih vrijednosti (2) procijeniti i lijeciti zrtve seksualnog nasilja, prikupiti dokaze i pruziti primjerenu potporu kao i sprijeciti trudnou (2) razjasniti diferencijalnu dijagnozu genitalnih ulceracija (2) razjasniti patofiziologiju, diferencijalnu dijagnozu, znakove, klinicku sliku i lijecenje torzije ovarija (3) razjasniti lijecenje ozljeda tijekom trudnoe (3) razjasniti indikacije za provoenje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvoenja (3) voditi nekomplicirani porod na termin (3) pokazati vjestinu epiziotomije (3) pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povraanja u trudnoi (2) razjasniti dijagnostiku i lijecenje kompliciranih poroda; rupturu plodovih ovojnica prije termina, prijevremeni porod, distociju, fetalni distres, rupturu uterusa (2) opisati tehnike dovrsenja kompliciranih poroda; prolaps pupkovine, neuobicajene prezentacije, distociju, inverziju uterusa, viseplodni porod, mrtvoroence (2) razjasniti dijagnostiku i lijecenje postpartalnih komplikacija; zaostali dijelovi, endometritis i mastitis, puerperalna sepsa (2) razjasniti Rh inkompatibilnosti (3) pokazati vjestinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta zrtve seksualnog zlostavljanja (3) razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vjestinu izvoenja kompletnog ginekoloskog pregleda u djece razlicite dobi (2)

Neurologija · pokazati vjestinu procjene neuroloskog statusa (3) · pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neuroloskih oboljenja. (2) · svladati uzimanje kratke i kompletne neuroloske povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razlicitim stupnjevima poremeaja svijesti ukljucujui i ozljeenike (3) · pokazati poznavanje znakova pogorsanja komatoznog pacijenta (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja cerebrovaskularnih poremeaja ­ mozdani udar, TIA, subarahnoidalni, subduralni i epiduralni hematom, vertebrobazilarni sindrom (3) · odrediti doze, indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliticke terapije u lijecenju cerebrovaskularnih ishemijskih poremeaja (2) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja pacijenta s poremeajima kranijalnih zivaca, glavoboljama, epilepsijom, neuromuskularnim poremeajima, perifernim neuropatijama (2) · opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze, indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su koristeni u lijecenju svake od glavobolja (2) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja epileptickih napada i epileptickog statusa (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja centralno uzrokovanih vrtoglavica (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja miastenicke krize (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja poliradikularnih neuritisa (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja ostalih bolnih sindroma ­ cervikalni, lumbalni ... (3) · pokazati vjestinu prepoznavanja i rjesavanja kompresije lene mozdine uslijed netraumatskih uzroka (3) · nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvoenja (2) · pokazati vjestinu u izvoenju lumbalne punkcije i pregledu likvora (2) Infektologija · pokazati poznavanja mjera osobne zastite od infektivnih bolesti (3) · pokazati poznavanje klinicke slike i lijecenja bakterijskih infekcija (3)

STRANICA 156 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

· · · · · · · · · · ·

navesti klinicku sliku i lijecenje pacijenata s virusnim infekcijama (3) pokazati poznavanje tijeka, vektora i lijecenja najcesih protozoarnih bolesti (2) navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama SZS-a kod odraslih i djece (3) navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama disnih putova kod odraslih i djece (3) navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sustava kod odraslih i djece (3) opisati etiologiju, patofiziologiju i lijecenje infekcioznih proljeva (2) pokazati poznavanje pocetnog lijecenja pacijenata s moguom sepsom (3) izloziti karakteristike sepse u razlicitim dobnim skupinama (2) opisati dijagnosticke kriterije i lijecenje toksickog sok sindroma (2) opisati dijagnosticke kriterije i lijecenje infektivnog endokarditisa (3) izloziti klinicku sliku i lijecenje otrovanja gljivama, biljnim i zivotinjskim otrovima (2)

Izvanbolnicka hitna medicina · razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu (2) · definirati opremu, vozila i djelatnike u izvanbolnickim uvjetima (3) · navesti mjere zastite od infektivnih bolesti (3) · pokazati nacin koristenje zastitne opreme (3) · poznavati lijekove u torbi lijecnika hitne medicine na terenu, njihove doze i indikacije (3) · izracunati doze lijekova za parenteralnu primjenu (3) · primijeniti primarni pregled bolesne i ozlijeene osobe u izvanbolnickim uvjetima (3) · primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlijeene osobe u izvanbolnickim uvjetima (3) · procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje akutne boli u trbuhu (3) · procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje kod promjena ponasanja i ekscitacije (3) · procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece (3) · procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje boli u leima (3) · procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom (3) · primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu (3) · opisati uzroke, klinicku sliku, ritmove srcanog zastoja i (3) · opisati otklonjive uzroke srcanog zastoja i njihovo lijecenje (3) · opisati srcani zastoj u posebnim uvjetima (3) · pokazati vjestinu temeljnih i naprednih postupaka ozivljavanja odraslih i djece prema vazeim smjernicama Europskog vijea za reanimatologiju na terenu (3) · pokazati vjestinu temeljnih i naprednih postupaka ozivljavanja novoroencadi prema vazeim smjernicama Europskog vijea za reanimatologiju na terenu (3) · pokazati vjestinu premjestanja pacijenta na prikladno mjesto za ozivljavanje (3) · pokazati vjestinu ozivljavanja tijekom voznje (3) · interpretirati EKG nalaza · primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju (3) · primijeniti sigurnu defibrilaciju s manualnim defibrilatorom (3) · primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu (3) · primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju (3) · utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje boli u prsnome kosu (3) · procijeniti mogue uzroke placa djeteta (2) · utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje proljeva (3) · utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje zaduhe (3) · primijeniti primjereno lijecenje kisikom (3) · izracunati potrebne kolicine kisika za duzi transport (3) · interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije (3) · pokazati postupak zbrinjavanja djelomicne i potpune opstrucije disnoga puta stranim tijelom (3) · pokazati vjestinu otvaranja i odrzavanja prohodnosti disnoga puta ­ manualne metode, postavljanje oro i nazofaringealnog tubusa (3) · primijeniti aparat za sukciju (3) · pokazati vjestinu ventilacije sa samosireim balonom i maskom u odraslih i djece (3) · pokazati vjestinu ventilacije sa samosireim balonom i maskom novoroencadi (3)

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 157

· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

pokazati vjestine endotrahealne intubacije na terenu (3) pokazati vjestinu postavljanja laringealne maske u odraslih i djece (3) primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu (3) primijeniti transportnu strojnu ventilaciju (3) primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom (3) pokazati vjestinu koristenje seta za konikotomiju (3) primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa (3) upotrijebiti vjestinu punkcije prsnoga kosa iglom (3) pokazati vjestinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga kosa (3) procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje temperature nepoznatog uzroka (3) procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje glavobolja u odraslih i djece (3) izloziti mogue uzroke zutice (3) utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje boli u rukama i nogama (3) utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje pacijenta s palpitacijom (3) procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje konvulzija u odraslih i djece (3) pokazati sposobnost prepoznavanja i pocetnog lijecenja soka u odraslih i djece na terenu (3) pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta u odraslih i djece (3) pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije tijekom transporta (3) procijeniti gubitak volumena i zapoceti primjerenu nadoknadu u izvanbolnickim uvjetima (3) procijeniti mogue uzroke koznih manifestacije u odraslih i djece (2) utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje sinkope (3) rjesavati urinarne simptome (3) primijeniti postavljenje Foleyev-og katetera u muskaraca i zena na terenu (3) utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje vrtoglavica i omaglica (3) utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje povraanja (3) rjesavati distenziju trbuha rukom (3) pokazati vjestinu postavljanja nazogastricne sonde (3) izloziti postupak kod sumje na zlouporabu i zlostavljanje odraslih i djece (3) procijeniti razinu boli u odraslih i djece (3) utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u izvanbolnickim uvjetima (3) poznavati probleme voenja poroda na terenu ukljucujui zbrinjavanje novoroenceta, majke i posteljice (3) opisati uzroke, klinicku sliku i lijecenje stanja uzrokovana okolisem u izvanbolnickim uvjetima ­ poremeaji uzrokovani povisenom temperaturom okolisa, ope pothlaivanje, utapanje, elektricni udar, udar groma, nesree tijekom ronjenja (3) visinska bolest, akutni radijacijski sindrom (2) opisati klinicku sliku i pocetno lijecenje najcesih otrovanja na terenu (3) pokazati tehnike izvlacenja iz vozila (3) primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvlacenje iz vozila (3) pokazati vjestinu skidanje kacige (3) pokazati vjestinu imobilizacije vratne kraljeznice rukom, ukljucuje i modifikaciju kod djece (3) pokazati vjestinu imobilizacija vratne kraljeznice ovratnikom (3) primijeniti rasklopna nosila (3) pokazati vjestinu postavljanja i imobilizacije ozlijeenog na dugu dasku (3) pokazati vjestinu postavljanja i imobilizacija ozlijeenoga na vakuum madracu (3) pokazati vjestinu imobilizacija ekstremiteta razlicitim sredstvima (3) opisati postupak s amputiranim dijelove ekstremiteta (3) organizirati meubolnicki i unutar bolnicki transport bolesnih i ozlijeenih ­ ukljucuje novoroencad i djecu (3) organizirati transport bolesnih i ozlijeenih kopnom, zrakom i vodenim putom ­ ukljucuje novoroencad i djecu (3) pokazati transportne polozaje (3) pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlijeene osobe tijekom transporta (3) voditi primjerenu dokumentaciju (3) sudjelovati u planiranju i postupanju kod velikih nesrea i katastrofa, ukljucuje i kemijske akcidente (2) navesti nacela zastite i lijecenja najcesih bojnih otrova (2) poznavati metode dekontaminacije (2) primijeniti trijazu kod velikih nesrea i katastrofa u izvanbolnickim uvjetima (3)

STRANICA 158 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

· · · · · · ·

primijeniti komunikacijske vjestine u izvanbolnickim uvjetima ­ pacijenti i rodbina pacijenata, komunikacija unutar i izmeu timova, komunikacija s ostalim zurnim sluzbama, komunikacija s bolnickim hitnim prijemom, komunikacija u kriznim situacijama, komunikacija s medijima (3) razlikovati sustav veza unutar prijavno-dojavne jedinice i na terenu (2) pokazati vjestinu prijema poziva za hitnu intervenciju, odreivanje stupnja hitnosti, upuivanje na intervenciju (3) sudjelovati u timskom radu (3) izloziti nacine prevencije stresa (3) definirati znacaj telemedicine u terenskim uvjetima rada (3) utvrditi zakonsku odgovornost lijecnika hitne medicine (3)

Oftalmologija · pokazati vjestinu uzimanja povijesti bolesti (3) · pokazati razumijevanje normalne anatomije oka (2) · pokazati vjestinu osnovnog pregleda oka (3) · prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na ocnoj pozadini (3) · pokazati poznavanje doza, indikacija i kontraindikacija za primjenu topickih i sistemskih oftalmoloskih lijekova (3) · izloziti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida (3) · izloziti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s bolnim okom (3) · izloziti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenata s crvenilom oka (3) · pokazati vjestinu u procjeni i lijecenju kemijskih ozljeda oka (3) · pokazati vjestinu u procjeni i lijecenju tupih i penetrirajuih ozljeda oka i okolnih tkiva (3) · pokazati vjestinu u procjeni i lijecenju stranog tijela u oku (3) · navesti znakove, simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta (3) · navesti znakove, simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa (3) · naznaciti ocne manifestacije sistemskih bolesti (2) · utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste (3) · pokazati vjestinu mjerenja intraokularnog tlaka (3) Otorinolaringologija · pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s bolestima glave, uha, nosa, zdrijela, vrata i grkljana (3) · pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja infekcija glave i vrata ukljucujui rinitis, otitis, labirintitis, sinusitis, mastoiditis, laringitis, faringitis, epiglotitis, stomatitis i gingivitis (3) · pokazati vjestinu zaustavljanja prednje i straznje epistakse i postavljanje nosnog tampona (3) · pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja poremeaja bubnjia i perforacije srednjeg uha (3) · pokazati vjestinu incizije i drenaze orofaringealnog apscesa (2) · pokazati vjestinu procjene i lijecenja prijeloma, dislokacije i infekcija donje celjusti (3) · pokazati vjestinu repozicije donje celjusti (3) · pokazati vjestinu procjene i lijecenja trauma glave, vrata, lica (3) · pokazati vjestinu procjene i lijecenja poremeaja zlijezda slinovnica (2) · pokazati vjestinu uklanjanja stranog tijela iz uha, nosa i grla (3) · pokazati vjestinu izvoenja direktne, indirektne laringoskopije (2) · pokazati poznavanje indikacija, kontraindikacija i komplikacija tehnika kirurskog otvaranja disnog puta (3) · pokazati vjestinu izvoenja konikotomije (3) · pokazati vjestinu odrzavanja disnog puta u pacijenata s velikim traumama lica (3) · pokazati poznavanje rijetkih, ali po zivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa, Ludvigovu anginu i maligni otitis (3) · izloziti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu procjenu pacijenata s vrtoglavicom (3) Psihijatrija · pokazati vjestinu voenja intervjua s bolesnicima s akutnim psihijatrijskim poremeajima (3) · pokazati vjestinu procjene mentalnog statusa pacijenata sa normalnim i promijenjenim mentalnim statusom (3) · razmotriti indikacije za hitnu konzultaciju psihijatra (3) · razmotriti indikacije za rutinsku konzultaciju psihijatra (2) · pokazati vjestinu procjene rizika za suicid (3) · razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata (3)

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 159

pokazati vjestinu u rjesavanju problema s nasilnim bolesnikom na odjelu i razmotriti tehnike samozastite (3) · razmotriti tehnike izbjegavanja akutne psihijatrijske krize (2) · definirati glavne kategorije psihijatrijskih poremeaja: misljenje, raspolozenje, anksioznost, somatoformne, poremeaje osobnosti (1) · razjasniti farmakokinetiku, indikacije, kontraindikacije i nuspojave glavnih skupina psihoterapijskih lijekova; trankvilizatora, sedativa/hipnotika, i antidepresiva (2) · razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije (3) · razjasniti indikacije za fizicko i kemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvoenje (3) · razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa ukljucujui demenciju i delirij (3) · pokazati vjestinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa (3) · pokazati vjestinu u dijagnosticiranu i lijecenju uobicajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma (3) · razjasniti uobicajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja tih komplikacija (3) Uvjeti za ustanovu u kojoj se Ustanova mora ispunjavati uvjete iz clanka 3. ili 4. Pravilnika o specijalistickom usavrsavanju doktora provodi specijalizacija medicine. Specificni uvjeti: 1. organizirani objedinjeni hitni bolnicki prijam pacijenata ili jedinice za hitni prijam u djelatnosti interne medicine, kirurgije s anesteziologijom, reanimatologijom i intenzivnim lijecenjem, ginekologije i opstetricije te pedijatrije u slucaju da u bolnickoj ustanovi nije organiziran objedinjeni hitni bolnicki prijam; 3. primjereno opremljene jedinice intenzivne skrbi, te jedinice za interventnu dijagnostiku i terapiju; 4. nastavne jedinice s predavaonicom, prostorima i opremom koja omoguava vjezbanje temeljnih i naprednih postupaka ozivljavanja i zbrinjavanja traume kod odraslih, djece i novoroenceta te simulaciju razlicitih vrsta scenarija u hitnim stanjima; 5. primjereno opremljene prijavno-dojavne jedinice (PDJ); 6. oprema za dijagnostiku i lijecenje u ustanovama u kojima se provodi specijalizacija hitne medicine mora biti u skladu s uvjetima koji su propisani programom specijalistickog usavrsavanja za pojedinu struku; 7. specificni uvjeti zdravstvenih ustanova iz clanka 3. ovoga Pravilnika u pogledu radnika cine: ­ da u njima rade najmanje dva specijalista u znanstveno-nastavnom zvanju ili dva primarijusa ili dva specijalista interne medicine ili ope kirurgije ili anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog lijecenja u radnom odnosu s najmanje deset godina specijalistickog staza i rade na podrucju hitne medicine; 8. specificni uvjeti zdravstvenih ustanova iz clanka 4. ovoga Pravilnika u pogledu radnika cine; ­ da u njima rade najmanje dva specijalista interne medicine ili ope kirurgije ili anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog lijecenja u radnom odnosu s najmanje pet godina specijalistickoga staza i rade na podrucju hitne medicine.

·

OBRAZAC PRAENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA HITNA MEDICINA

TEMA OPE KOMPETENCIJE Poznavati i primjenjivati nacela medicinske etike i deontologije Posjedovati profesionalnost, humanost i eticnost uz obvezu ocuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta Poznavati vjestinu ophoenja s pacijentima, kolegama i ostalim strucnjacima ­ komunikacijske vjestine Biti sposoban razumljivo i na prikladan nacin prenijeti relevantne informacije i objasnjenja pacijentu (usmeno i pismeno), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim strucnjacima s ciljem zajednickog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvaziti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih strucnjaka Kroz neprekidno ucenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nuzne za podizanje kvalitete strucnog rada Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja STUPANJ NAPREDOVANJA 1 2 3 Datum i potpis komentora GLAVNI MENTOR Datum i potpis

STRANICA 160 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Imati razvijenu vjestinu prenosenja znanja Razumjeti vaznost znanstvenog pristupa struci Sudjelovati u znanstveno-istrazivackom radu postujui eticka nacela znanstveno-istrazivackog rada i klinickih ispitivanja Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uze specijalizacije Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima Poznavati vaznost i nacin ucinkovitog voenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno vazeim propisima Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno ucinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika Procjeniti potrebu ukljucivanja drugih strucnjaka u proces pruzanja zdravstvene skrbi Biti upoznat s vaznosu suradnje te aktivno suraivati s javnozdravstvenim sluzbama i ostalim tijelima ukljucenim u sustav zdravstva Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapreenja i poveanja ucinkovitosti te razvoja i unapreenja sustava kvalitete zdravstvene zastite Poznavati regulativu iz podrucja zdravstva, osobito iz podrucja zastite prava pacijenata Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima Razumjeti i kriticki koristiti dostupna sredstva zdravstvene zastite vodei se interesima svojih pacijenata i zajednice Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajue mjere usmjerene ocuvanju i unapreenju zdravlja te prevenciji bolesti Promicati zdravlje i zdrave stilove zivota svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije TEMA POSEBNE KOMPETENCIJE Klinicka farmakologija hitne medicine i toksikologija Izloziti farmakologiju lijekova koji se koriste u hitnim stanjima Pokazati poznavanje interakcija lijekova, nuspojave i terapijske sirine te doziranje cesto koristenih lijekova Opisati indikacije za primjenu antibiotika u hitnim stanjima Pokazati sposobnost prepoznavanja klinickih sindroma otrovanja Poznavati principe lijecenja kod otrovanja barbituratima, antidepresivima, paracetamolom, salicilatima, opioidima, benzodijazepinima, alkoholom, digoksinom, beta blokatorima, blokatorima kalcijevih kanala, cijanidima, narkoticima i drugim modernim sredstvima ovisnosti, inhibitorima MAO, antikolinergicima, korozivima, plinovima, gljivama, biljkama Opisati klinicku sliku i pocetnu terapiju kod ugriza otrovnih zivotinja Procijeniti indikacije, kontraindikacije, doze i nuspojave dostupnih antidota Poznavati laboratorijske dijagnosticke metode otrovanja Poznavati posebnosti kardiopulmonalne reanimacije u toksikologiji Pokazati vjestinu izvoenja ispiranja zeluca, irigaciju crijeva, dekontaminaciju koze i oka, primjenu aktivnog ugljena Pokazati poznavanje principa hemodijalize i hemoperfuzije te otrova koji mogu biti eliminirani na ovaj nacin Poznavati mogunosti pristupa izvorima podataka o zbrinjavanju manje cestih otrovanja Interna medicina Pokazati sposobnost trijaze pacijenata Pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti Razviti sposobnost brze procjene, dijagnostike i stabilizacije kriticno oboljelog Razviti sposobnost interpretacije osnovnih laboratorijskih nalaza Pokazati poznavanje osnova EKG-a STUPANJ NAPREDOVANJA 1 2 3 Datum i potpis komentora GLAVNI MENTOR Datum i potpis

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 161

Opisati patofiziologiju, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnozu i pocetnu terapiju akutnog koronarnog sindroma Nabrojiti indikacije, kontraindikacije i komplikacije tromboliticke terapije AIM Pokazati poznavanje preporuka ERC-a (Europskog vijea za reanimaciju) za lijecenje aritmija Opisati klinicku sliku, etiologiju, patofiziologiju i lijecenje akutnog kongestivnog zatajenja srca Razlikovati kongestivnu, hipertroficnu i restriktivnu kardiomopatiju te razjasniti lijecenje svake od njih Definirati miokarditis, opisati EKG nalaz i terapiju akutnog miokarditisa Opisati klinicku sliku bolesti perikarda, izloziti pocetno lijecenje i rjesavanje bolesti perikarda Opisati klinicku sliku kardiogenog soka i izloziti njegovo lijecenje Opisati etiologiju i klinicku sliku valvularnih bolesti srca te njihovo pravilno pocetno rjesavanje Razlikovati akutnu hipertenzivnu krizu, hipertenzivnu hitnou i nekompliciranu hipertenziju te opisati indikacije za lijecenje Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i hitno lijecenje bolesti perifernih arterija i vena Razlikovati povrsnu i duboku vensku trombozu Izloziti patofiziologiju, dijagnosticke testove i nacin lijecenja akutne plune embolije Pokazati poznavanje procjene i lijecenja pacijenata s krvarenjem iz probavnog sustava Pokazati sposobnost procjene i lijecenja pacijenata s ulkusnom bolesti i bolestima jetre, zucnog mjehura, gusterace Pokazati vjestinu postavljanja nazogastricne sonde Pokazati vjestinu davanja klizme Pokazati vjestinu izvoenja ispiranja zeluca Pokazati vjestinu izvoenja irigacije crijeva Kriticki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje akutne boli u prsnome kosu Kriticki procijeniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje akutne boli u trbuhu Opisati klasifikaciju sinkopa i njihovo pocetno lijecenje Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu i pocetno lijecenje pacijenata sa smetnjama disanja i respiratornom insuficijencijom Poznavati vjestinu aplikacije lijekova pomou inhalatora Opisati etiologiju, patofiziologiju i lijecenje neinfektivnog povraanja i proljeva Opisati klinicku sliku i pocetno lijecenje pacijenata s upalnim bolestima probavnog sustava Pokazati poznavanje etiologije, klinicke slike i hitnog lijecenja poremeaja vode i elektrolita Definirati etiologiju i opisati lijecenje pacijenata s poremeajima acidobazne ravnoteze Razlikovati klinicke slike i lijecenje pacijenata s akutnim komplikacijama seerne bolesti Pokazati poznavanje klinicke slike, pocetne procjene i lijecenja najcesih endokrinih i metabolickih bolesti Opisati pristup i pocetno lijecenje pacijenata s poremeajima koagulacije Pokazati sposobnost pravilnog koristenja transfuzije i dijagnostike transfuzijskih reakcija Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje akutne i kronicne renalne insuficijencije Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje akutnog glomerulonefritisa Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje infekcija urinarnog sustava Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje hematurije Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje nefrolitijaze Opisati klinicku sliku, diferencijalnu dijagnozu te lijecenje retencije urina Poznavati indikacije za hitnu dijalizu Opisati zbrinjavanje akutnih stanja u imunokompromitiranih pacijenata Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje ope pothlaenosti Pokazati specificnosti ozivljavanja pothlaenog pacijenta Pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje toplinskog udara, toplinske sinkope, toplinskih grceva i toplinske iscrpljenosti Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje pacijenata koji su dozivjeli elektricni udar/ udar groma Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje dekompresijske bolesti Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje visinske bolesti Opisati patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje akutnog radijacijskog sindroma

STRANICA 162 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Ozivljavanje Razjasniti etiologiju i patofiziologiju srcanog zastoja Utvrditi indikacije za ozivljavanje Pokazati sposobnost zbrinjavanja i stabilizacije pacijenta nakon ozivljavanja Razumjeti preporuke Europskog vijea za reanimatologiju i primijeniti vjestine standardnih postupaka ozivljavanja odraslih Razumjeti preporuke Europskog vijea za reanimatologiju i primijeniti vjestine standardnih postupaka ozivljavanja djece Razumjeti preporuke Europskog vijea za reanimatologiju i primijeniti vjestine standardnih postupaka ozivljavanja novoroencadi Razjasniti doze, indikacije, kontraindikacije i nacin primjene lijekova koji se koriste u ozivljavanju odraslih Razjasniti doze, indikacije, kontraindikacije i nacin primjene lijekova koji se koriste u ozivljavanju djece Razjasniti doze, indikacije, kontraindikacije i nacin primjene lijekova koji se koriste u ozivljavanju novoroencadi Interpretirati EKG tijekom ozivljavanja odraslih Interpretirati EKG tijekom ozivljavanja djece Pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog puta kod odraslih Pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog puta kod djece Pokazati vjestinu prepoznavanja opstrukcije disnog puta Pokazati vjestinu uspostave disnog puta tijekom ozivljavanja odraslih Pokazati vjestinu uspostave disnog puta tijekom ozivljavanja djece Pokazati vjestinu izvoenja umjetnog disanja kod odraslih Pokazati vjestinu izvoenja umjetnog disanja kod djece Pokazati vjestinu izvoenja vanjske masaze srca kod odraslih Pokazati vjestinu izvoenja vanjske masaze srca kod djece Pokazati vjestinu sigurnog izvoenja defibrilacije Kirurgija Pokazati sposobnost trijaze pacijenata Pokazati sposobnost uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenata s opim kirurskim poremeajima, ukljucujui i dobru prijeoperativnu procjenu Razviti strukturirani pristup procjeni, zbrinjavanju, stabilizaciji i osiguravanju konacne skrbi zrtava traume Utvrditi i lijeciti stanja koja ozlijeenog zivotno ugrozavaju i/ili prijete gubitkom ekstremiteta Raspraviti vaznost mehanizma ozljede u procjeni i lijecenju ozljede Uzeti u obzir posebnosti u procjeni i lijecenju ozlijeene trudnice, djeteta i osoba starije zivotne dobi Razviti vjestine obrade i zbrinjavanja rana primjerene hitno-medicinskom okruzju Pokazati vjestinu sivanja rana Pokazati vjestinu incizije i drenaze abscesa Pokazati sposobnost opskrbe pacijenata s infekcijom mekih tkiva Opisati profilaksu i lijecenje kirurskih infekcija Opisati prezentaciju pacijenata, komplikacije, dijagnostiku, lijecenje i prognozu kod ugriza zivotinje ili covjeka Opisati nacela lijecenja boli u kirurskih pacijenata Pokazati sposobnost primjene lokalnih anestetika Raspraviti doze, indikacije, kontraindikacije i nuspojave kod primjene standardnih analgetika i sedativa koji se koriste kod pacijenata s akutnim misino-kostanim ozljedama Raspraviti doze, indikacije, kontraindikacije i nuspojave te relativni potencijal standardnih oralnih doza analgetika koristenih u lijecenju pacijenata s misino-kostanim poremeajima Raspraviti diferencijalnu dijagnozu, pacijenta s boli u donjem dijelu lea Opisati dijagnostiku i lijecenje sindroma prenaprezanja Razviti vjestine procjene i zbrinjavanja misino-kostanih ozljeda primjerene hitno-medicinskom okruzju Pokazati poznavanje ozljeda zglobova, evaluaciju i stupnjevanje ozljeda zglobova, njihovo lijecenje i prognozu Opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta Pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja pacijenata s prijelomima ekstremiteta Pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja pacijenata s iscasenjima zglobova

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 163

Pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja pacijenata sa subluksacijama Pokazati vjestinu izvoenja imobilizacije i trakcije prijeloma Pokazati vjestinu izvoenja imobilizacije iscasenja Opisati vjestinu repozicije kod nekomplicirane dislokacije patele Opisati vjestinu repozicije kod nekomplicirane dislokacije lakta Opisati vjestinu repozicije kod nekomplicirane dislokacije ramena Opisati vjestinu repozicije kod nekomplicirane dislokacije kuka Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimaka prsnog kosa Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimaka kraljesnice Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimaka zdjelice Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimaka ekstremiteta Pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ozljeda glave primjerene hitno-medicinskom okruzju Pokazati vjestinu koristenja Glasgow koma skale i prodiskutirati njezinu ulogu u evaluaciji i lijecenju ozljeda glave Pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ozljeda prsnoga kosa primjerene hitno-medicinskom okruzju Pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ozljeda zdjelice primjerene hitno-medicinskom okruzju Pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ozljeda trbuha primjerene hitno-medicinskom okruzju ozljeda Pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja kraljeznice primjerene hitno-medicinskom okruzju Pokazati sposobnost obrade i zbrinjavanja ozljeda ekstremiteta primjerene hitno-medicinskom okruzju Izloziti principe zbrinjavanja opeklina i smrzotina primjerene hitno-medicinskom okruzju Primijeniti strukturirani pristup politraumi Razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje akutne boli u trbuhu Razviti sposobnost zbrinjavanja pacijenata s akutnim i kronicnim upalama perifernih krvnih zila Razviti vjestinu zbrinjavanja ozljeda velikih krvnih zila u hitno-medicinskom okruzju Razviti sposobnost prepoznavanja akutnih ishemijskih stanja kod okluzija krvnih zila Razjasniti dijagnostiku i lijecenje akutnih bolesti urogenitalnog sustava kod muskaraca Razjasniti indikacije i pokazati postavljanje uretralnog katetera Razjasniti indikacije i pokazati postavljanje suprapubicnog katetera Pokazati sposobnost prepoznavanja i zbrinjavanja najcesih hitnih stanja u djecjoj kirurgiji Pokazati sposobnost procjene i lijecenja fimoze, parafimoze i balanitisa Pokazati sposobnost procjene i lijecenja testikularnih poremeaja; torzije i epididimitisa Opisati tehnike rjesavanja inkarcerirane ingvinalne hernije Pedijatrija Pokazati sposobnost trijaze pacijenata Pokazati vjestinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda u djece Pokazati poznavanje znacaja vruice u djece razlicitih dobnih skupina i vjestinu provoenja optimalnih antipiretskih mjera Pokazati poznavanje klinicke slike i lijecenja meningitisa, sepse, pneumonije, infekcija urinarnog trakta i bakterijemije kod djece Opisati diferencijalnu dijagnozu i lijecenje bolovi u trbuhu kod djece Pokazati poznavanje patofiziologije i klinicke slike uobicajenih i ozbiljnih bolesti gastrointestinalnog trakta i trbusne supljine u djece Pokazati evaluaciju i lijecenje djeteta s proljevom Navesti diferencijalnu dijagnozu i pocetno zbrinjavanje abdominalne mase pronaene u djeteta Procijeniti dijete s progutanim stranim tijelom, razjasniti komplikacije, dijagnosticke postupke i lijecenje Utvrditi diferencijalnu dijagnozu djeteta s gastrointestinalnim krvarenjem, razjasniti procjenu i lijecenje Pokazati sposobnost procjene i lijecenja djece s promijenjenim mentalnim statusom Odrediti valjanu terapiju konvulzija, febrilnih i afebrilnih Dijagnosticirati i lijeciti febrilne konvulzije, epilepticki napad i epilepticki status kod djece Pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lijecenja Hidrocefalusa Opisati fiziologiju i poremeaje vode i elektrolita te njihovo lijecenje u djece Izracunati potrebe za vodom i elektrolitima dehidriranog djeteta Pokazati sposobnost procjene djeteta sa sinkopom i razjasniti diferencijalnu dijagnozu

STRANICA 164 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Interpretirati EKG kod djece i definirati fizioloske razlike od EKG odraslih Razjasniti uobicajene srcane aritmije kod djece, dijagnozu i lijecenje Razjasniti kongenitalne cijanoticne i necijanoticne srcane greske, njihove komplikacije i lijecenje Pokazati vjestinu uocavanja pacijenata kojima je potrebna profilaksa reumatske groznice ili subakutnog bakterijskog endokarditisa Razjasniti diferencijalnu dijagnozu boli u prsima kod djece i adolescenata Razjasniti razlicitosti kongestivnog zatajenja srca u djece i pokazati poznavanje lijecenja Pokazati vjestinu voenja postupka ozivljavanja kod djece Pokazati vjestinu uspostave venskog puta i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slucajevima Pokazati vjestinu uspostave intraosalnog puta i primjenu pravilnih doza lijekova u hitnim slucajevima Opisati anatomiju i fiziologiju respiratornog sustava u djece Opisati patofiziologiju, etiologiju i lijecenje respiratornih poremeaja djece Pokazati vjestinu pravilnog izvoenja i interpretiranja pregleda uha, nosa i grla Pokazati vjestinu pravilnog mjerenja vrsnog protoka u ekspiriju, pulsne oksimetrije i mjerenja CO2 na kraju ekspirija Pokazati znanje u zbrinjavanju djeteta s infekcijom gornjeg respiratornog sustava i sumnjom na epiglotitis Razjasniti etiologiju i pokazati vjestinu pravilnog lijecenja bolesti gornjeg i donjeg respiratornog trakta: astma, bronhiolitis i pneumonija Pokazati vjestinu primjerenog zbrinjavanja stranog tijela u gornjem respiratornom sustavu Pokazati vjestinu uspostave i odrzavanja disnog puta kod djeteta Izvoditi ventilaciju sa samosireim balonom i maskom kod djeteta Izvesti endotrahealnu intubaciju kod djeteta Pokazati vjestinu odrzavanja disnog puta kod djeteta alternativnim metodama (laringealna maska) Primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom Pokazati vjestinu rukovanja transportnim mehanickim ventilatorom kod djeteta Pokazati vjestinu rjesavanja pacijenata s dijabetesom i dijabetickom ketoacidozom Pokazati poznavanje etiologije anemija u djece i dijagnosticku procjenu Pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i lijecenje zutice Pokazati sposobnost procjene i lijecenja djeteta s dizurijom i/ili suspektnom urinarnom infekcijom Razjasniti diferencijalnu dijagnozu i zbrinjavanje zatajenja bubrega ili anurije u djece Pokazati upuenost u dijagnosticiranju i lijecenju Reyeovog sindroma Pravilno dijagnosticirati ceste enanteme u djecjoj dobi; varicele, ospice, pitirijaza, kandidijaza, skabijes, rozeola, infekciozni eritem Razjasniti nalaze i lijecenje pacijenata s potencijalnim autoimunim sindromom kao sto su juvenilni artritis, lupus eritematodes i dermatomiozitis Razlikovati septicki artritis i prolazni sinovitis prema klinickoj slici, rezultatima dijagnostickih testova i lijecenju Pokazati poznavanje diferencijalne dijagnoze i procjene djece s petehijama Razjasniti diferencijalnu dijagnozu i akutno lijecenje djeteta s misinom slabosti ukljucujui poliomijelitis, botulizam i Landry-Gullian-Barreov sindrom Pokazati poznavanje uobicajenih otrovanja u djece i njihovo lijecenje Pokazati postupak zbrinjavanje utopljenika Razjasniti klinicku sliku, lijecenje i komplikacije Kawasakijeve bolesti Razjasniti uzroke neonatalnog soka Pokazati izvoenje ozivljavanja kod novoroenceta Pokazati vjestinu postavljanja umbilikalnog venskog katetera Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina Pokazati sposobnost brze procjene, postavljanja dijagnoze i stabilizacije pacijenata kojima je, uslijed ozljeda ili bolesti, neposredno ugrozen zivot Primijeniti povremenu procjenu stanja kod ve stabiliziranih ozljeenika i otkrivanja skrivenih ozljeda Provesti trijazu ozlijeenih u bolnickim uvjetima i osnove zbrinjavanja veeg broja ozlijeenih Pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog puta Pokazati vjestinu prepariranja vena

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 165

Procijeniti potrebu infuzijske i transfuzijske terapije Pokazati vjestinu uspostave centralnog venskog puta ­ vena subklavija, unutarnja jugularna vena, femoralna vena Pokazati vjestinu uspostave intraosalnog puta u odraslih Opisati indikacije, kontraindikacije i doze iv. analgetika, sedativa i misinih relaksansa, ukljucujui i brzu indukciju u slijedu Primijeniti brzu indukciju u slijedu Opisati uzroke, patofiziologiju, klinicku sliku i lijecenje akutnog respiratornog zatajenje u hitno-medicinskom okruzju Primijeniti aparat za sukciju Pokazati temeljito poznavanje indikacija i komplikacija endotrahealne intubacije Pokazati poznavanje alternativnih metoda odrzavanja disnoga puta Pokazati vjestinu ventilacije odraslih sa samosireim balonom i maskom Pokazati vjestinu orotrahealne intubacije odraslih Pokazati vjestinu nazotrahealne intubacije odraslih Pokazati postavljanje laringealne maske kod odraslih Pokazati vjestinu izvoenja konikotomije Primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom Pokazati sposobnost nadzora disne funkcije ­ praenje adekvatnosti oksigenacije, praenje adekvatnosti ventilacije, praenje mehanike disanja Primijeniti nadzor disnog sustava te interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije Pokazati sposobnost nadzora kardiovaskularne funkcije ­ monitoring EKG-a, praenje arterijskog tlaka, praenje SV tlaka, hemodinamski monitoring Pokazati sposobnost nadzora tjelesne temperature Pokazati izvoenje arterijske kateterizacije ­ radijalna i femoralna arterija Primijeniti lijecenje kisikom Opisati indikacije, nacine ventilacije, pocetno namjestanje parametara mehanickog ventilatora, sedaciju i misinu relaksaciju pacijenata na strojnoj ventilaciji, monitoring strojne ventilacije te strojnu ventilaciju u posebnim uvjetima Primijeniti strojnu ventilaciju Pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja soka Pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja opeklina Pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja poremeaja acidobazne ravnoteze Pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja hidroelektrolitskih poremeaja Pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja ozljeda glave i kraljeznice Pokazati vjestinu punkcije prsnoga kosa iglom Pokazati vjestinu postavljanja torakalnog drena Primijeniti kateterizaciju mokranog mjehura Foleyevim kateterom Opisati patofiziologiju i lijecenje akutne i kronicne boli Poznavati nacela provodne anestezije Poznavati nacela lokalne anestezije i tehnike nadziranja boli Pokazati poznavanje klinicke slike te metoda nadzora i zagrijavanja pothlaenog pacijenta Pokazati poznavanje specificnosti ozivljavanja pothlaenog pacijenta Pokazati poznavanje klinicke slike te metoda nadzora i lijecenja pacijenta s toplinskim udarom (toplinska sinkopa, toplinski grcevi, toplinska iscrpljenost) Pokazati poznavanje zbrinjavanja utopljenika Pokazati poznavanje uzroka, klinicke slike i lijecenja dekompresijske bolesti Pokazati poznavanje, klinicke slike i lijecenja pacijenata nakon elektricnog udara/ udara groma Hitna radioloska i UZV dijagnostika Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimke prsnog kosa Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimke kostiju Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimke kraljeznice

STRANICA 166 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Pokazati vjestinu interpretacije RTG snimke nativnog abdomena Pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije hitnog UZV abdomena (zucni mjehur, aorta, bubrezi) Pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije hitnog ciljanog UZV abdomena kod traume (FAST) Pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije hitne ehokardiografije Pokazati vjestinu izvoenja i interpretacije venskog dopplera Pokazati vjestinu interpretacije CT-a mozga, vratne,torakalne lumbalne kraljeznice, prsnog kosa, abdomena, kostiju lica Pokazati vjestinu interpretacije CT-a vratne, torakalne i lumbalne kraljeznice Pokazati vjestinu interpretacije CT-a prsnog kosa Pokazati vjestinu interpretacije CT-a abdomena Pokazati vjestinu interpretacije CT-a kostiju lica Pokazati vjestinu interpretacije MR-a (mozga, kraljeznice) Ginekologija i opstetricija Pokazati ispravno izvoenje kompletnog ginekoloskog pregleda Razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i procijeniti pacijentice s vaginalnim iscjetkom Razjasniti diferencijalnu dijagnostiku i lijecenje pacijentica s boli u zdjelici Razjasniti diferencijalnu dijagnozu vaginalnog krvarenja u zena i trudnica Razjasniti diferencijalnu dijagnozu i lijecenje pacijentica s dismenorejom Procijeniti pacijentice s genitourinarnim infekcijama (apsces Bartolinijeve zlijezde, salpingitis i tuboovarijalni apsces) Opisati simptome i diferencijalnu dijagnozu toksickog soka Opisati relativnu ucinkovitost i komplikacije pojedinih kontracepcijskih metoda ukljucujui postkoitalno tusiranje, coitus interruptus, kondoma, dijafragme, oralne kontraceptive, hormonalne injekcije, intrauterini ulozak Pokazati sposobnost dijagnosticiranja i lijecenja izvanmaternicne trudnoe Razjasniti klinicku sliku i lijecenje placente previje Razjasniti klinicku sliku i i lijecenje abrupcije placente Razjasniti klinicku sliku i i lijecenje preeklampsije i ekpampsije Razjasniti faze poroda i trajanje svake od njih Ocijeniti osnovne parametre vitalnosti novoroenceta APGAR testom i razmotriti znacenje razlicitih vrijednosti Procijeniti i lijeciti zrtve seksualnog nasilja, sakupiti dokaze i pruziti adekvatnu potporu kao i sprijeciti trudnou Razjasniti diferencijalnu dijagnostiku genitalnih ulceracija Razjasniti patofiziologiju, diferencijalnu dijagnozu, klinicku sliku i lijecenje torzije ovarija Razjasniti lijecenje ozljeda tijekom trudnoe Razjasniti indikacije za provoenje perimortalnog carskog reza i opisati tehnike izvoenja Voditi nekomplicirani porod na termin Pokazati vjestinu epiziotomije Pokazati zbrinjavanje problema izrazitog povraanja u trudnoi Razjasniti dijagnostiku i lijecenje kompliciranih poroda; rupturu plodovih ovojnica prije termina, prijevremeni porod, distociju, fetalni distres, rupturu uterusa Opisati tehnike dovrsenja kompliciranih poroda; prolaps pupkovine, neuobicajene prezentacije, distociju, inverziju uterusa, viseplodni porod, mrtvoroence Razjasniti dijagnostiku i lijecenje postpartalnih komplikacija; zaostali dijelovi, endometritis i mastitis, puerperalna sepsa Razjasniti Rh inkompatibilnosti Pokazati vjestinu uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda djeteta zrtve seksualnog zlostavljanja Razjasniti vaginalna krvarenja u djetinjstvu i pokazati vjestinu izvoenja kompletnog ginekoloskog pregleda u djece razlicite dobi Neurologija Pokazati vjestinu procjene neuroloskog statusa Pokazati poznavanje neuroanatomije pri lokalizaciji neuroloskih oboljenja

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 167

Svladati uzimanje kratke i kompletne neuroloske povijesti bolesti i fizikalnog pregleda kod pacijenata s razlicitim stupnjevima poremeaja svijesti ukljucujui i ozlijeenike Pokazati poznavanje znakova pogorsanja komatoznog pacijenta Pokazati sposobnost prepoznavanja i lijecenja cerebrovaskularnih poremeaja (mozdani udar, TIA) Pokazati sposobnost prepoznavanja i lijecenja SAH-a Pokazati sposobnost prepoznavanja i lijecenja epiduralnog i subduralnog hematoma Pokazati sposobnost prepoznavanja i lijecenja vertebrobazilarnog sindroma Odrediti doze, indikacije i kontraindikacije za primjenu tromboliticke terapije u lijecenju cerebrovaskularnih ishemijskih poremeaja Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja pacijenata s poremeajima kranijalnih zivaca Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja pacijenata s glavoboljama Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja pacijenata s epilepsijom Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja pacijenata s neuromuskularnim poremeajima Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja pacijenata s perifernim neuropatijama Opisati glavnu klasifikaciju glavobolja i odrediti doze, indikacije i kontraindikacije za primjenu lijekova koji su koristeni u lijecenju svake od glavobolja. Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja epileptickih napada i epileptickog statusa Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja centralno uzrokovanih vrtoglavica Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja miastenicke krize Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja poliradikularnih neuritisa Pokazati vjestinu prepoznavanja i lijecenja ostalih bolnih sindroma ( cervikalni, lumbalni ...) Pokazati vjestinu prepoznavanja i rjesavanja kompresije lene mozdine uslijed netraumatskih uzroka Nabrojiti indikacije za kontrolu intrakranijalnog tlaka i tehnike izvoenja Pokazati vjestinu u izvoenja lumbalne punkcije i pregleda likvora Infektologija Pokazati poznavanja mjera osobne zastite od infektivnih bolesti Pokazati poznavanje klinicke slike i lijecenja bakterijskih infekcija Navesti klinicku sliku i lijecenje pacijenata s virusnim infekcijama Pokazati poznavanje tijeka, vektora i lijecenja najcesih protozoarnih bolesti Navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama SZS-a kod odraslih i djece Navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama disnih putova kod odraslih i djece Navesti indikacije, kontraindikacije i doze lijekova koji se koriste pri infekcijama genitourinarnog sustava kod odraslih i djece Opisati etiologiju, patofiziologiju i lijecenje infekcioznih proljeva Pokazati poznavanje pocetnog lijecenja pacijenata s moguom sepsom Izloziti karakteristike sepse u razlicitim dobnim skupinama Opisati dijagnosticke kriterije i lijecenje toksickog soka Opisati dijagnosticke kriterije i lijecenje infektivnog endokarditisa Izloziti klinicku sliku i lijecenje otrovanja gljivama, biljnim i zivotinjskim otrovima Izvanbolnicka hitna medicina Razlikovati organizacijske modele HMP kod nas i u svijetu Definirati opremu, vozila i djelatnike u izvanbolnickim uvjetima Navesti mjere zastite od infektivnih bolesti Pokazati nacin koristenja zastitne opreme Poznavati lijekove u torbi lijecnika hitne medicine na terenu, njihove doze i indikacije Izracunati doze lijekova za parenteralnu primjenu Primijeniti primarni pregled bolesne i ozlijeene osobe u izvanbolnickim uvjetima Primijeniti sekundarni pregled bolesne i ozlijeene osobe u izvanbolnickim uvjetima Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje akutne boli u trbuhu Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje kod promjena ponasanja i ekscitacije Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje kod promijenjenog stanja svijesti u odraslih i djece Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje boli u leima

STRANICA 168 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje krvarenja koja nisu uzrokovana traumom Primijeniti metode zaustavljanja krvarenja na terenu Opisati uzroke, klinicku sliku i ritmove srcanog zastoja Opisati otklonjive uzroke srcanog zastoja i njihovo lijecenje Opisati srcani zastoj u posebnim uvjetima Pokazati vjestinu temeljnih i naprednih postupaka ozivljavanja odraslih i djece prema vazeim smjernicama Europskog vijea za reanimaciju na terenu Pokazati vjestinu temeljnih i naprednih postupaka ozivljavanja novoroencadi prema vazeim smjernicama Europskog vijea za reanimaciju na terenu Pokazati vjestinu premjestanja pacijenta na prikladno mjesto za ozivljavanje Pokazati vjestinu ozivljavanja tijekom voznje Interpretirati EKG nalaz Primijeniti automatsku vanjsku defibrilaciju Primijeniti sigurnu defibrilaciju s manualnim defibrilatorom Primijeniti sinkroniziranu kardioverziju na terenu Primijeniti transtorakalnu elektrostimulaciju Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje boli u prsnome kosu Procijeniti mogue uzroke placa djeteta Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje proljeva Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje zaduhe Primijeniti primjereno lijecenje kisikom Izracunati potrebne kolicine kisika za duzi transport Interpretirati nalaz kapnografije i pulsne oksimetrije Pokazati postupak zbrinjavanja djelomicne i potpune opstrucije disnoga puta stranim tijelom Pokazati vjestinu otvaranja i odrzavanja prohodnosti disnoga puta ­ manualne metode, postavljanje oro i nazofaringealnog tubusa Primijeniti aparat za sukciju Pokazati vjestinu ventilacije sa samosireim balonom i maskom u odraslih i djece Pokazati vjestinu ventilacije sa samosireim balonom i maskom novoroencadi Pokazati vjestine endotrahealne intubacije na terenu Pokazati vjestinu postavljanja laringealne maske u odraslih i djece Primijeniti brzu indukciju u slijedu na terenu Primijeniti transportnu strojnu ventilaciju Primijeniti neinvazivnu ventilaciju pod pozitivnim tlakom Pokazati vjestinu koristenja seta za konikotomiju Primijeniti postupak zbrinjavanja otvorenog pneumotoraksa Upotrijebiti vjestinu punkcije prsnoga kosa iglom Pokazati vjestinu zbrinjavanja nestabilnog prsnoga kosa Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje temperature nepoznatog uzroka Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje glavobolja u odraslih i djece Izloziti mogue uzroke zutice Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje boli u rukama i nogama Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje palpitacije Procijeniti mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje konvulzija u odraslih i djece Pokazati sposobnost prepoznavanja i pocetnog lijecenja soka u odraslih i djece na terenu Pokazati vjestinu uspostave perifernog venskog i intraosalnog puta u odraslih i djece Pokazati sposobnost nadzora ventilacije i cirkulacije Procijeniti gubitak volumena i zapoceti primjerenu nadoknadu tijekom transporta Procijeniti mogue uzroke koznih manifestacija u odraslih i djece Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje sinkope Rjesavati urinarne simptome Primijeniti postavljenje Foleyevog katetera u muskaraca i zena na terenu

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

BROJ 111 ­ STRANICA 169

Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje vrtoglavica i omaglica Utvrditi mogue uzroke i primijeniti pocetno lijecenje povraanja Rjesavati distenziju trbuha rukom Pokazati vjestinu postavljanja nazogastricne sonde Izloziti postupak kod sumnje na zlouporabu i zlostavljanje odraslih i djece Procijeniti razinu boli u odraslih i djece Utvrditi izbor lijekova za analgeziju i sedaciju odraslih i djece u izvanbolnickim uvjetima Poznavati probleme voenja poroda na terenu ukljucujui zbrinjavanje novoroenceta, majke i posteljice Opisati uzroke, klinicku sliku i lijecenje stanja uzrokovana okolisem u izvanbolnickim uvjetima ­ poremeaji uzrokovani povisenom temperaturom okolisa, ope pothlaivanje, utapanje, elektricni udar, udar groma, nesree tijekom ronjenja Opisati uzroke, klinicku sliku i lijecenje stanja uzrokovana okolisem u izvanbolnickim uvjetima ­ visinska bolest, akutni radijacijski sindrom Opisati klinicku sliku i pocetno lijecenje najcesih otrovanja na terenu Pokazati tehnike izvlacenja iz vozila Primijeniti prsluk za imobilizaciju i izvlacenje iz vozila Pokazati vjestinu skidanje kacige Pokazati vjestinu imobilizacije vratne kraljeznice rukom, ukljucuje i modifikaciju kod djece Pokazati vjestinu imobilizacija vratne kraljeznice ovratnikom Primijeniti rasklopna nosila Pokazati vjestinu postavljanja i imobilizacije ozlijeenog na dugu dasku Pokazati vjestinu postavljanja i imobilizacija ozlijeenoga na vakuum madracu Pokazati vjestinu imobilizacija ekstremiteta razlicitim sredstvima Opisati postupak s amputiranim dijelovima ekstremiteta Organizirati meubolnicki i unutar bolnicki transport bolesnih i ozlijeenih ­ ukljucuje novoroencad i djecu Organizirati transport bolesnih i ozlijeenih kopnom, zrakom i vodenim putom ­ ukljucuje novoroencad i djecu Pokazati transportne polozaje Pokazati sposobnost nadzora bolesne i ozlijeene osobe tijekom transporta Voditi primjerenu dokumentaciju Sudjelovati u planiranju i postupanju kod velikih nesrea i katastrofa, ukljucuje i kemijske akcidente Navesti nacela zastite i lijecenja najcesih bojnih otrova Poznavati metode dekontaminacije Primijeniti trijazu kod velikih nesrea i katastrofa u izvanbolnickim uvjetima Primijeniti komunikacijske vjestine u izvanbolnickim uvjetima ­ pacijenti i rodbina pacijenata, komunikacija unutar i izmeu timova, komunikacija s ostalim zurnim sluzbama, komunikacija s bolnickim hitnim prijemom, komunikacija u kriznim situacijama, komunikacija s medijima Razlikovati sustav veza unutar prijavno-dojavne jedinice i na terenu Pokazati vjestinu prijema poziva za hitnu intervenciju, odreivanje stupnja hitnosti, upuivanje na intervenciju Sudjelovati u timskom radu Izloziti nacine prevencije stresa Definirati znacaj telemedicine u terenskim uvjetima rada Utvrditi zakonsku odgovornost lijecnika hitne medicine Oftalmologija Pokazati vjestinu uzimanja povijesti bolesti Pokazati razumijevanje normalne anatomije oka Pokazati vjestinu osnovnog pregleda oka Prepoznati i navesti razlike u abnormalnim nalazima na ocnoj pozadini Pokazati poznavanje doza, indikacija i kontraindikacija za primjenu topickih i sistemskih oftalmoloskih lijekova Izloziti diferencijalnu dijagnozu akutnog gubitka vida Izloziti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenta s bolnim okom

STRANICA 170 ­ BROJ 111

NARODNE NOVINE

SLUZBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

CETVRTAK, 17. RUJNA 2009.

Izloziti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenta s crvenilom oka Pokazati vjestinu u procjeni i lijecenju kemijskih ozljeda oka Pokazati vjestinu u procjeni i pocetnom lijecenju tupih i penetrirajuih ozljeda oka i okolnih tkiva Pokazati vjestinu u procjeni i pocetnom lijecenju stranog tijela u oku Navesti znakove, simptome i terapiju akutnog glaukoma zatvorenog kuta Navesti znakove, simptome i terapiju orbitalnog i periorbitalnog celulitisa Naznaciti ocne manifestacije sistemskih bolesti Utvrditi indikacije za hitnu konzultaciju okuliste Pokazati vjestinu mjerenja intraokularnog tlaka Otorinolaringologija Pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenta s bolestima glave Pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenta s bolestima uha Pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenta s bolestima nosa Pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenta s bolestima zdrijela Pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenta s bolestima vrata Pokazati vjestinu pravilnog uzimanja povijesti bolesti i fizikalnog pregleda pacijenta s bolestima grkljana Pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja infekcija glave i vrata ukljucujui rinitis, otitis, labirintitis, sinusitis, mastoiditis, laryngitis, faringitis, epiglotitis, stomatitis i gingivitis Pokazati vjestinu zaustavljanja prednje i straznje epistakse i postavljanje nosnog tampona Pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja poremeaja bubnjia i perforacije srednjeg uha Pokazati vjestinu incizije i drenaze orofaringealnog apscesa Pokazati vjestinu procjene i lijecenja prijeloma donje celjusti Pokazati vjestinu procjene i lijecenja dislokacije donje celjusti ukljucujui repoziciju Pokazati vjestinu procjene i lijecenja infekcija donje celjusti Pokazati vjestinu procjene i lijecenja trauma glave, vrata, lica Pokazati vjestinu procjene i lijecenja poremeaja zlijezda slinovnica Pokazati vjestinu uklanjanja stranog tijela iz uha, nosa i grla Pokazati vjestinu izvoenja direktne, indirektne laringoskopije Pokazati poznavanje indikacija, kontraindikacija i komplikacija tehnika kirurskog izvoenja disnog puta Pokazati vjestinu izvoenja konikotomije Pokazati vjestinu odrzavanja disnog puta u pacijenata s velikim traumama lica Poznavati nacela provoenja blokade facijalnog zivca ukljucujui i supraorbitalnu, infraorbitalnu, mentalnu, aurikularnu Pokazati poznavanje rijetkih, ali po zivot opasnih infekcija glave i vrata: trombozu kavernoznog sinusa, Ludvigovu anginu i maligni otitis Izloziti diferencijalnu dijagnozu i pokazati pravilnu evaluaciju pacijenta s vrtoglavicom Psihijatrija Pokazati vjestinu voenja intervjua s pacijentima s akutnim psihijatrijskim poremeajima Pokazati vjestinu procjene mentalnog statusa pacijenata s normalnim i promijenjenim mentalnim statusom Razmotriti indikacije za hitnu konzultaciju psihijatra Razmotriti indikacije za rutinsku konzultaciju psihijatra Pokazati vjestinu procjene rizika za suicid Razmotriti faktore rizika povezane sa suicidom adolescenata Pokazati vjestinu u rjesavanju problema s nasilnim pacijentom na odjelu i razmotriti tehnike samozastite Definirati glavne kategorije psihijatrijskih poremeaja: misljenje, raspolozenje, anksioznost, somatoformne, poremeaje osobnosti Razjasniti farmakokinetiku, indikacije, kontraindikacije i nuspojave glavnih skupina psihoterapijskih lijekova; trankvilizatora, sedativa/hipnotika, i antidepresiva Razjasniti proces dobrovoljne i prisilne hospitalizacije Razjasniti indikacije za fizicko i kemijsko zauzdavanje i pokazati pravilno izvoenje Razjasniti organske uzroke promijenjenog mentalnog statusa ukljucujui demenciju i delirij Pokazati vjestinu u razlikovanju organskih i funkcionalnih uzroka promjene mentalnog statusa Pokazati vjestinu u dijagnosticiranu i lijecenju uobicajenih intoksikacija i apstinencijskog sindroma Razjasniti uobicajene komplikacije zlouporabe alkohola i droga i pokazati vjestinu dijagnosticiranja i lijecenja tih komplikacija

Information

NN - 2009 - 111 - 17.09.2009.indd

170 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

484098

You might also be interested in

BETA
NN - 2009 - 111 - 17.09.2009.indd