Read Knjiga sazetaka Abstract book text version

KNJIGA SAZETAKA/ ABSTRACT BOOK SAZETAKA/

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Uvodna predavanja / Main Sessions

FLORENCE NIGHTINGALE ­ A WOMAN FOR OUR TIMES Thomas (Tom) Keighley Royal College of Nursing, 86 Saunders Ness Road, London E14 3EA London, England [email protected]

When Miss Nightingale died on 13 August 1910, at the age of 90-years, many people were surprised. They thought she had died many years before. It is one of the phenomena of Nightingale studies that once her work in the Crimea is acknowledged there is a sharp decline in knowledge of the work that consumed the rest of her life.

th

Post the Crimea her health was broken by a combination of `relapsing fever' (modern typhoid but untreated), and what is thought to be Brucellosis, she devoted herself to numerous initiatives, often working on several in parallel. In modern parlance, Miss Nightingale was a portfolio worker. Many of the initiatives were in response to requests from leading policy makers so making her a free-lance consultant. When her proposals were not followed, she turned into one of the most formidable political lobbyists ever seen. Her approach was to collect and interpret the best information and evidence, and then produce the strongest possible arguments in numerous forms until the case was understood and acted upon. This makes her the mother of statistics and one of the co-founders of the scientific approach to decision-making.

This presentation will address the multi-faceted components of Nightingale's life including her little known work on theology, prayer and mysticism. The objective will be to demonstrate that Miss Nightingale was not just the founder of modern nursing, but one of the key policy makers of the nineteenth century both in Britain and globally. A focus will be given to her concern for the poor, deprived and socially excluded. Use will be made of modern research into the work of Miss Nightingale as ever more information becomes available about the extent and range of her work

Key Words: Nightingale, Policy, Nineteenth Century, Theology, Mysticism

2

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: EU i sestrinstvo ­ okolis, migracije / EU and Nursing ­ environment, migration

10 YEARS AFTER THE MUNICH DECLARATION ­ NURSES AND MIDWIVES: A FORCE FOR HEALTH

Bente Sivertsen. Nursing and Midwifery Programme, WHO Regional Office for Europe [email protected]

The presentation is based on two documents: 1. Nurses and Midwives: A force for Health. Survey of the situation of nursing and

midwifery in the Member States of the European Region of the World Health Organization 2009 ( In publishing process) 2. 10 years after the Munich Declaration- Strategic directions for moving forward from

2010-2015 for nursing and Midwifery in the European Region of the World Health Organization(draft in approval process)

The 2009 survey is based on The WHO European Region 2nd Ministerial Conference - Munich Declaration (2000) ­ "Nurses and Midwives: A Force for Health" The European Regional Office is charged by the European Regional Committee to monitor progress on the implementation of the principles set out in the declaration. This has been done in previous surveys in 2001 and 2004 to monitor general progress. The last Survey of the situation of nursing and midwifery in the WHO European Member States 2008/09 has just been finalized. Based on the two documents WHO recommend to: · Implement workforce planning policies and strategies to make nursing and midwifery attractive career options for young people and to retain those that are qualified; · Raise the level of initial professional education to the higher education sector in countries where this has not been done; · Introduce advanced practice roles for nurses and midwives and the regulatory frameworks to support this · Address the increased need of people suffering from chronic conditions and needing long-term care; · Support leadership development of nurses/midwives enabling them to contribute to decision-making at all levels of policy & service development; · Strengthen approaches for conceptualizing, determining and measuring quality of nursing and midwifery services ; · Strengthen research capacity of nurses and midwives - education and funding.

3

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Strategic directions is set out for moving forward from 2010-2015 for Nursing and Midwifery in Europe, designed to support the policies and work programmers in the member states AND THE who Regional Office for Europe Key words: professional education, measuring quality, attractive career options.

THE EU AND THE MOVEMENT OF NURSES Thef Nurses

Andreas Xyrichis European Federation of Nurses Associations (EFN) [email protected]

The European Federation of Nurses was established in 1971 and is the independent voice of the nursing profession in the EU. It consists of National Nurses Associations from 32 EU Member States, such as the Croatian Nurses Association (HUMS), and its work has an effect on the daily work of 6 million nurses throughout the European Union and Europe. Currently on average75% of National legislation is triggered by the EU, thus making EU affairs a top priority.

The free movement of persons is one of the fundamental freedoms guaranteed by the European Treaty. The migration of health workers, set to have taken real form in the 1960s and 1970s, is now a phenomenon of global concern. This is further important for the nursing workforce as it is estimated that nurses account for approximately 70% of the total migration of health workers. It is nevertheless paramount that any migration of health workers is accompanied by equal EU standards in care and in education, and by a system of mutual recognition of qualifications, in order to safeguard the safety of European patients.

This presentation addresses the aforementioned issues from a Nursing and an EU perspective, as it highlights current and upcoming trends in health policy. The EFN takes a strategic approach to these issues focussing on three priority areas, namely `Nurse Education', `Patient Safety', and `Workforce Planning'. The future of the nursing profession can only be assured by collective action, strategic planning, and effective policy making.

Key words: migration of health workers, EU standards in care, EU standards in education.

4

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

EUROPEAN NATIONAL NURSING AND MIDWIFERY ASSOCIATIONS

Elisabeth Rappold GÖG/EFNNMA [email protected]

The European national nursing and midwifery associations and WHO/Europe (EFNNMA) was founded in November 1996, the Forum is a joint initiative of European national nursing and midwifery associations and WHO/Europe, recognizing the value of dialogue between them and the potential strength of joint action to promote health and health care in Europe. 26 national nursing associations and WHO/Europe signed a declaration of intent for the Forum's establishment to represent the 4.5 million nurses and midwives in the WHO European Region through their professional associations.

The Forum aims to: - contribute to and influence the debate on improving health and the quality of health care in Europe; - strengthen and promote the exchange of information, ideas and policies between national nursing/midwifery associations and WHO; - support the integration of appropriate policies in line with the Health For All philosophy into nursing and midwifery practice as well as into basic, postgraduate and continuing nursing and midwifery education; - formulate consensus/ policy statements and recommendations on health and nursing/midwifery and action them into national health policy strategies and; - initiate projects to implement evidence based practice into nursing and midwifery and undertake pilot projects subject to appropriate sources of funding. Over the years the Forum has focused on a number of issues, e.g. Mental Health, Maternal and Child Obesity, Prevention of HIV/AIDS, Stewardship and Ethical Recruitment. The focus on this presentation will be laid to the 2009th topic "ethical recruitment". The Forum is convinced that it is necessary to have a strong focus on the negative impacts of an uneven and ongoing emigration of well trained health professionals. It is unbearable for a country to put energy and economy into training nurses, midwives, doctors and all personnel necessary to guarantee provision of accessible and equitable health services, hereafter to send these same professionals off, leaving behind a gap with detrimental health effects, first and foremost affecting the poor, the remotely living and the women and children.

Key words: nursing and midwifery education, projects, "ethical recruitment".

5

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

NURSES AND MIDWIVES AT THE MINISTRY OF HEALTH - POLISH EXPERIENCES

Beata Cholewka Ministry Of Health Department Of Nurses And Midwives Ul. Dluga 38 00-238 Warsaw Poland [email protected]

My presentation will cover the legal background behind the creation of the Department in 2006. I will also discuss the main duties of the Department, which result from the organisational rules and include, among others, providing opinions and initiating legislative action in areas connected with nursing and midwifery, working on educational curricula and co-ordinating issues of recognition of professional qualifications. I shall also present the organisational structure and the duties of the particular divisions within the department and discuss the work done in co-operation and with the support of external partners on national level in the scope of postgraduate and undergraduate education as well as supervision of the activities of nurses and midwives. I would also like to share our crucial experience of creating the Department from scratch: to be able to perform our duties in a professional manner and enjoy the support of the professional community, we had to build our department based on professionally active nurses and midwives.

6

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MJESTO I ULOGA HRVATSKOG SESTRINSTVA U EUROPI

Dubravka Matijasi-Bodalec Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH [email protected]

Hrvatsko sestrinstvo, povijesno gledano ima vrlo dugu tradiciju, gotovo kao i veina razvijenih zemalja u Europi, a dvadeseto stoljee je bilo prijelomno u svim segmentima sestrinstva. Pitanje identiteta sestrinstva nametnulo se premjestanjem sestrinskog obrazovanja iz bolnickog u akademsko okruzenje. Potraga za identitetom sestrinstva zahtijevala je minimum teorijske baze kao uporista za oblikovanje autenticne sestrinske prakse, koja bi mogla upuivati na profesionalni identitet nositelja sestrinske djelatnosti. S druge strane nastojanja da sestrinstvo bude znanstveno utemeljeno u akademskom kontekstu kretali su se izmeñu ideje sestrinstva kao grane prirodne znanosti do ideje sestrinstva kao primijenjene znanosti koja se temelji na odreñenim teorijskim pretpostavkama o ljudskom praktickom djelovanju u zdravstvenom kontekstu openito, a posebno klinickom kontekstu. Pitanje identiteta sestrinstva neupitno je vezano i uz postupno mijenjanje lijecnicke uloge u cjelokupnom procesu skrbi za pacijenta. To je povezano s jedne strane porastom svijesti bolesnika o osobnim pravima, osobito o pravu bolesnika na slobodu izbora u procesu donosenja vaznih odluka (decision-making process) tijekom lijecenja, a s druge strane povezano je s profesionalizacijom i autonomizacijom sestrinske prakse. Kao rezultat toga pojavila se potreba za specijaliziranim podrucjima sestrinske prakse. Edukacija u sestrinstvu se tijekom proteklog stoljea, pa sve do danas visestruko razvila i danas je ve tako kompleksna i sofisticirana, da ta cinjenica jasno smjestava sestrinstvo u autonomni / neovisni profesionalni identitet koji ima svoje strucne i profesionalne kompetencije, sasvim neovisne od svih drugih profesija, u ovom kontekstu primarno se misli na lijecnicki. U tom kontekstu je potrebno traziti hrvatsko sestrinstvo, napraviti realne usporednice u svim segmentima sestrinstva i razluciti ono sto je prihvatljivo od svega drugoga, sto je naravno u tom slucaju podlozno promjenama. Cilj ovog predavanja je nastojati sagledati cjelokupno hrvatsko sestrinstvo u svim aspektima, realno postaviti ciljeve i naravno prikazati gdje smo danas, sto se postiglo poglavito u smjeru edukacije i naravno sto je realno za ocekivati u jednom vremenskom kontekstu od najmanje desetak godina.

Kljucne rijeci: sestrinstvo, sestrinski identitet, edukacija, sestrinska djelatnost

7

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Upravljanje i voñenje / Nursing leadership and management

THE FUTURE OF NURSING LEADERSHIP Patricia E. Thompson Sigma Theta Tau International, Indianapolis, Indiana , USA [email protected]

Problem Description: Extensive attention has been given to the nursing and faculty shortage. Statistics and projections related to these shortages are abundant in the literature and in the news. However, the recognition of the shortage of nurse leaders for the future has practically gone unnoticed. There is a significant need for nurse leaders in clinical practice, as faculty, and at the global level, as current leaders retire and fewer students enter the profession. This issue must be addressed by the profession for the future of nursing and health care. Work Methods: The problem will be addressed through a review of the literature, qualitative data, and personal experiences. Strategies to identify current leaders and to develop new leaders will be identified. Work Results: Each nurse who is a member of a professional association is a leader and has a responsibility to develop future leaders. Individual and organizational strategies, including mentoring, will be discussed. If clinical nurses, faculty, and professional associations act now, there can be adequate numbers of leaders for nursing's future.

Key Words: Nursing, Leadership, Future, Professional Associations, Global Leader

8

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SURADNJA S UDRUGAMA IZ PODRUCJA ZDRAVSTVA

Dunja Skoko-Poljak Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi [email protected]

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi putem Uprave za medicinske poslove kontinuirano prati financiranje projekata i programa udruga koje se bave suzbijanjem ovisnosti i preventivnim programima u podrucju zdravstva, te se za ove potrebe kontinuirano svake godine otvara Poziv za prijavu projekata udruga. Ovaj poziv obuhvaa sufinanciranje projekata (jedna godina provedbe), programa (tri godine provedbe), jednokratne potpore kao i poziv na sudjelovanje u projektima koji su od posebnog znacaja za ministarstvo (npr. outreach programi i programi prevencije HIV/AIDS-a). Prioritetna podrucja financiranja u 2009. godini bila su prevencija kronicnih oboljenja te unapreñenju i zastiti zdravlja oboljelih, prevencija zaraznih bolesti, prevencija i unaprjeñenje zdravlja zubi, promicanje prava pacijenata, unapreñenje i zastita zdravlja djece i mladezi oboljele od malignih bolesti i djece s invaliditetom, unaprjeñenje zastite mentalnog zdravlja, financiranje projekta udruga koje se bave prevencijom ovisnosti - ukljucujui duhan, alkohol i opojne droge, financiranje projekta udruga koje provode programe odvikavanja i rehabilitacije ovisnika, financiranje projekta udruga koji provode programe ranog otkrivanja konzumenata i ovisnika te motiviranja i pomoi za upuivanje na lijecenje i odvikavanje. U suradnji s Upravom za socijalnu skrb razrañeni su mehanizmi prijava za pozive, ocjenjivanja prijava, praenje projektnih aktivnosti, i dio postupaka evaluacije.

Financijska sredstva za projekte iz podrucja suzbijanja ovisnosti i podruje psihosocijalne podrske izdvajaju se iz dijela prihoda od igara na sreu, a financijska sredstva za projekte i programe udruga iz podrucja zdravstva izdvajaju se sa pozicija Drzavnog proracuna. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kontinuirano financira i prati rad osnovne djelatnosti i socijalno-humanitarnih programa Hrvatskog Crvenog kriza. U 2009. godini iz drzavnog proracuna izdvojeno je 8.662.786,00 kuna a iz sredstava od igara na sreu 8.141.610,00 kn za sveukupno 186 programa, projekata i aktivnosti udruga iz podrucja zdravstva.

Pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi 2005. godine osnovano je Povjerenstvo za koordinaciju financiranja programa, projekata i potpora udrugama radi podizanja kvalitete suradnju izmeñu uprava, nevladinih udruga, tijela drzavne uprave i zdravstvenih institucija. Zadatak ovog Povjerenstva je jacanje civilnih inicijativa i meñusektorske suradnje, poveanje razine samoodrzivosti civilnog sektora, jacanje koordinacije rada izmeñu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i udruga. U suradnji s udrugama tezi se ka podizanju kvalitete pripreme i provedbe projekata i programa udruga iz podrucja zdravstva. Predstavnici Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi sudjelovali su u pripremama za izradu

9

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Nacionalne strategije i Operativnog plana provedbe nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruzenja za razvoj civilnoga, a predstavnici ministarstva sudjeluju u radu Savjeta za razvoj civilnog drustva i Odbora za voluntarizam te koordiniraju svoj rad s predstavnicima Ureda za udruge, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drustva i drugim tijelima drzavne uprave. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je tijekom 2004. godine sudjelovalo u provedbi Cards 2002 Jacanje kapaciteta neprofitnog sektora u Hrvatskoj za pruzanje usluga u podrucju zastite zdravlja, socijalne skrbi i

izvaninstitucionalnog obrazovanja, a tijekom 2007. godine u provedbi projekta Cards 2004. Jacanje socijalnih usluga za neprofitni sektor. Predstavnici ministarstva kontinuirano sudjeluju na edukativnim tecajevima, seminarima i studijskim putovanjima. U 2009. godine Republika Hrvatska je donijela Zakon o potvrñivanju Memoranduma o razumijevanju izmeñu Europske zajednice i Republike Hrvatske o sudjelovanju Republike Hrvatske u Drugom programu aktivnosti zajednice u podrucju zdravstva (2008. - 2013.) cime je otvorena nova mogunost sudjelovanja zdravstvenim institucijama ali i udrugama u natjecajima Europske Unije.

10

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ULOGA SINDIKATA U PROMICANJU PRAVA MEDICINSKIH SESTARA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Anica Prasnjak, Tajana Drakuli Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara ­ medicinskih tehnicara Draskovieva 48, Zagreb [email protected]

Zastita i ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, najvisih drustvenih vrijednosti, jedno je od najslozenijih i najosjetljivijih pitanja u meñunarodnoj zajednici. Tako su kroz brojne dokumente, akte, deklaracije i ugovore tijekom stoljea i godina utvrñivana mnoga prava bez kojih danas ne bismo mogli zamisliti zivot i rad. Kako prema pozitivnim propisima tako i prema socijalnom nauku crkve, upravo je uloga sindikata u ostvarivanju prava radnika nezamjenjiva. Zadaa je sindikata razvijati drustvenu svijest radnika, promicati drustvenu pravednost i unapreñivati uvjete rada. Pocetkom 90-tih godina utemeljen je HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA ­ MEDICINSKIH TEHNICARA, jer su medicinske sestre osjetile potrebu samostalno se organizirati u strukovni sindikat koji bi zastupao interese struke i radio na promicanju polozaja medicinskih sestara u sustavu zdravstva i poboljsanju uvjeta rada. Kratki kronoloski prikaz razvoja sindikata kroz godine: - 11. svibnja 1991. godine u Zagrebu je odrzana Osnivacka skupstina sindikata na kojoj je za prvu predsjednicu izabrana visa medicinska sestra Milena Delak i donesen Statut. - 1993. godine Sindikat je jedan od osnivaca udruge vise razine Matice hrvatskih sindikata javnih sluzbi, danas Matice hrvatskih sindikata. - 1995. godine Sindikat sudjeluje u donosenju prvog Zakona o radu, koji stupa na snagu 01. sijecnja 1996. godine. - 23. prosinca 1996.godine Sindikat uz ostale sindikate zdravstva potpisuje prvi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. - 13. prosinca 2001. uz ostale pregovarace u javnim sluzbama potpisuje Temeljni kolektivni ugovor za sluzbenike i namjestenike u javnim sluzbama. - 2001. godine postaje clan Public Services International (meñunarodne udruge radnika javnih sluzbi) i European Federation of Public Service Unions (Europske federacija sindikata javnih sluzbi). Danas Sindikat djeluje na cijelom podrucju Republike Hrvatske i organiziran je u 93 podruznice. Kod osnutka je imao 8.000 clanova, a danas ima 13 569 clanova. Statutom HSS MS - MT utvrñena je svrha i cilj utemeljenja sindikata, naziv, sjediste, znak, podrucje djelovanja, unutarnje ustrojstvo, postupak uclanjenja, prestanka clanstva, nacin donosenja i izmjene statuta i drugih akata te prestanak djelovanja. Osnovni ciljevi i zadaci Sindikata su:

11

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

· · · · · · · · Kolektivno pregovaranje

Ostvarivanje realne cijene rada Zastita prava iz radnog odnosa Poboljsavanje opih uvjeta rada i zivota Zastita profesionalnih prava Ostvarivanje meñusobne solidarnosti Pruzanje pomoi Edukacija

Ispunjavajui navedene ciljeve i zadatke Sindikat nastoji medicinskim sestrama osigurati sto bolji radno-pravni status ali i profesionalni polozaj u sustavu zdravstva.

12

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MEDICINSKA SESTRA ­ NEIZOSTAVNI CLAN MENAðMENTA BOLNICKE USTANOVE

Ivan Lukovnjak Udruga poslodavaca u zdravstvu, Hrvatska [email protected]

Bolnicke zdravstvene ustanove predstavljaju poslovne subjekte koji procesom pruzanja svojih usluga ostvaruju znacajne prihode i rashode u poslovanju. Karakter djelatnosti, organizacija i struktura prihoda i rashoda namee nuznost postojanja kvalitetnog menadzmenta Izmjene Zakona o zdravstvenoj zastiti redefinirale su sadrzaj menadzmenta (uprave) u zdrav. ustanovama i kao obveznog clana menadzmenta navele su pomonika ravnatelja za sestrinstvo. Znacajna je razlika u ulozi i mjestu glavne sestre bolnice u odnosu na ulogu i mjesto pomonika ravnatelja za sestrinstvo. Nuznost sudjelovanja med. sestre u menadzmentu bolnickih ustanova proizlazi iz cinjenice da pomonik ravnatelja za sestrinstvo rukovodi najveim brojem djelatnika u okviru bolnicke ustanove, da pomonik ravnatelja za sestrinstvo direktno indirektno utjece na znacajan dio rashoda i prihoda u poslovanju te da je zbog prisutnosti slozene organizacije bolnicke ustanove nuzna koordinacija i subordinacija izmeñu razlicitih nivoa rukovoñenja (pomonik ravnatelja za sestrinstvo, glavna sestra klinike, glavna sestra odjela, glavna sestra odsjeka). Preduvjet da bi med. sestra mogla biti ravnopravni clan menadzmenta bolnicke ustanove je njena educiranost iz menadzerskih vjestina, njena autonomnost prilikom donasanja odreñenih odluka i njena odgovornost za ostvarene rezultate.

Kljucne rijeci menañment,pomonik ravnatelja za sestrinstvo

13

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Ljudska prava, sigurnost pacijenata i sestrinska etika / Human rights, patient safety and nursing ethics

SESTRINSTVO: ZENSKA PROFESIJA?

Gordana Sobol Hrvatski Sabor Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova

Sestrinstvo je zenska profesija. Tako je u Hrvatskoj, pa i u veini zemalja svijeta. Zasto je to tako i sa kakvim problemima se suocavaju zene, medicinske sestre, tesko je razumjeti bez pokusaja razumijevanja konteksta u kojem je sestrinstvo nastajalo, a sto je mahom povezano sa konceptom njege kao necega sto naprosto pripada tzv. zenskoj sferi.

S druge pak strane je cinjenica da u sestrinskoj profesiji ima vrlo malo muskaraca ­ u Hrvatskoj je to otprilike 10%-15% - zanimljiva sa vise aspekata i u tom bi smislu bilo dobro pokusati pronai odgovore na vise pitanja. Primjerice, da li ih ima manje radi toga sto ne postoji inicijalni interes kod djecaka ka takvoj vrsti zanimanja? Da li se radi o tome da je poznato da je ta profesija ,,zenska" pa ih bas to odbija? Da li razlog lezi u tome sto su sestrinski poslovi u nacelu manje plaeni...ili mozda i muskarci razmisljaju o tome da su u okvirima tog podrucja rada u stvari diskriminirani i da nemaju jednakopravan pristup sestrinskoj profesiji?

Summary:

Nursing is a women's profession. It is so in Croatia and also in most countries of the world. But why this is so and what challenges women nurses face is difficult to understand without trying to understand the historical context within which the nursing as profession was developed and which is connected with the concept of nursing as primarily a women's province.

The fact that there are so few men in nursing ­ in Croatia approximately 10%-15% - is on the other hand interesting from many aspects and it would be therefore good to find answers to more than one question. For instance, are there fewer men because there is no interest among boys to get educated for that profession? Is it that it is considered to be "a women's profession" and that pushes them off? Is it perhaps that the reason lies in the fact that nursing is in general less paid...or is it that men also think that they are in fact being discriminated in that area with no equal access to the profession?

14

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

HUMAN RIGHTS, PATIENT SAFETY AND NURSING ETHICS

Ann Gallagher The International Centre for Nursing Ethics, University of Surrey, Guildford, England www.nursing-ethics.org

Human rights is a well established framework for international nursing ethics. Specific rights can be applied to patient safety, for example, the right to life, to privacy and freedom from torture. Patient safety generally focuses on issues relating to physical well-being and on protection from error, infection and accidents. In this presentation, it will be argued that we need also to take seriously the emotional, psychological and ethical safety of patients and staff. These aspects of safety are related and can result in patients feeling safe or unsafe, confident or insecure, dignified or undignified. Both individuals and organisations have responsibilities to ensure that a more holistic approach is taken to patient safety. Strategies to protect human rights and to promote patient safety need, therefore, to be wide ranging and to involve reflective practice, self- and other- scrutiny, the reporting of errors and near misses and the promotion of positive (and safe) moral climates within healthcare organisations.

Key words: human rights, patient safety, nursing ethics

15

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

THE DISEASE OF INDIFFERENCE...IS THERE A CURE?

Ann Marie T. Brooks Riddle Memorial Hospital, Media, PA [email protected]

Program Description: Nurses are the largest group of healthcare professionals in the world. As we face increasingly complex healthcare challenges, nurses need to be fully productive and fully engaged in their work and in their profession. However, the continuing global nursing shortage makes it difficult for healthcare organizations and policy makers to resolve issues and sustain gains because of the direct effect of the lack of nurses on patient care, financial and related outcomes. Work methods: The presenter explored the Institute of Medicine's pivotal report: Crossing the Quality Chasm in which six aims for improvement were identified: safety, effectiveness, patient-centeredness, timeliness, efficiency and equity. While most of the time, these six aims are complementary and synergistic, the disease of indifference adversely affects patient outcomes, morale, and the ability of nurses and other professionals to work together as a team. She addresses patient safety and examples of how nurses have developed programs to improve patient, staff and environmental safety ­ minimizing indifference. Results/Discussion/Conclusion The disease of indifference plays a major role in patient safety and satisfaction, employee engagement and operational and financial outcomes. Innovative strategies used to engage employees and improve personal and professional accountability throughout organizations produce positive outcomes.

Key Words: Indifference, Outcomes, Institute of Medicine, Safety, Accountability

16

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PIRAMIDA DRUSTVENE ODGOVORNOSTI GLOBALNOG SESTRINSTVA

Gordana Cerjan-Letica Stomatoloski fakultet Sveucilista u Zagrebu [email protected]

Pojmovi i ideje korporativne drustvene odgovornosti (KDO), korporativne odgovornosti (KO) ili korporativne drustvene i ekologijske odgovornosti (KDEO) dio su suvremenog svjetskog i europskog pokreta jacanja svijesti privrednih i drugih poslovnih subjekata kako njihove duznosti i odgovornosti nisu samo briga o interesima vlasnika, dionicara i uposlenika, ve i opa drustvena i ekologijska odgovornost. U ovom radu primijenit emo Carrollovu teoriju piramide drustvene odgovornosti na podrucje profesionalne, poslovne, drustvene i eticke odgovornosti sestara i globalnog sestrinstva. Podrucje korporativne drustvene odgovornosti ima veliku vaznost i za sestrinstvo u svijetu i Hrvatskoj jer ubrzani procesi razlicitih oblika sestrinskog obrazovanja i prakse (osobito privatizacija i mogue okrupnjavanja prakse) od sestara i nositelja prakse traze poznavanje osnovnih ideja za koje se KDO-a zalaze: odgovornost, pravednost, orijentacija k javnom dobru, odgovoran odnos prema prirodnoj sredini, borba protiv korupcije itd. U prezentaciji e se objasniti paradigma korporativne drustvene odgovornosti i razraditi pojedini aspekti tematike u odnosu na sestrinstvo kroz: obrazovanje i sestrinsku praksu, sestrinsko (samo)reguliranje tj. vodee sestrinske udruge te kroz samu narav sestrinskog poslanja. Nacela korporativne drustvene odgovornosti za suvremeno sestrinstvo znace nastojanje oko zdravlja, drustvenog blagostanja, odrzive ekonomije i okolisa i ti se ciljevi ugrañuju u vrednote, nastavne planove i programe, selekcijske standarde i zdravstvenu praksu ­ pokazujui kompleksnu vezu izmeñu drustvene odgovornosti i profesionalizma,odnosno drustvene odgovornosti i sestrinstva. Parafrazirajui definiciju korporativne drustvene odgovornosti koju sadrzi kljucni dokument EU (tzv..Zeleni papir) mogli bismo rei da sestre, kroz ustanove u kojima se obrazuju i rade, sve jasnije shvaaju svoju globalnu i lokalnu drustvenu odgovornost smatrajui je dijelom svog identiteta: eticno profesionalno ponasanje, doprinos socijalnoj pravednosti i drustvenom razvoju, poboljsanje kvalitete zivota vlastitih djelatnika (sestrinske radne snage), njihovih obitelji te lokalne zajednice.

Kljucne rijeci: korporativna drustvena odgovornost, globalno sestrinstvo, sestrinska etika, socijalna pravednost

17

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZAKONSKI PROPISI OD UTJECAJA NA SESTRINSKU PRAKSU

Ljiljana Lujanac Hrvatska komora medicinskih sestara [email protected]; [email protected]

Sestrinstvo je u Europskoj Uniji jedna od 8 reguliranih profesija, a u Republici Hrvatskoj to postaje nakon donosenja Zakona o sestrinstvu od 2003. godine. Spomenuti Zakon osigurao je osnivanje Komore kao ustanove s javnim ovlastima, koja kroz svoje ope akte regulira sestrinsku praksu, a sve u cilju sto bolje zastite interesa i prava pacijenata korisnika sestrinske skrbi. Na sestrinsku praksu, osim Zakona o sestrinstvu, utjecu i mnogi drugi zakoni i podzakonski akti. U ovom predavanju daje se pregled razlicitih propisa kojima se definiraju prava, kao i obveze medicinskih sestara.

Govorei o pravima medicinskih sestara nezaobilazno je istaknuti odredbe Ustava Republike Hrvatske te prava koja proizlaze iz ovog najviseg pravnog akta i ozivotvoruju se kroz slijedee propise: Zakona o radu, Zakona o zdravstvenoj zastiti, Zakona o sestrinstvu te Kolektivnih ugovora.

Obveze medicinskih sestara, kao i prava, mogu se promatrati iz razlicitih aspekata, a posebice je vazno upoznati medicinske sestre koje obveze proizlaze iz Zakona o zdravstvenoj zastiti, Zakona o zastiti prava pacijenata, Kaznenog zakona u vezi s odredbama Zakona o obveznim odnosima ukoliko nastane steta na zivotu i zdravlju pacijenta. Nadalje, prikazane su odredbe Zakona o sestrinstvu i Statuta HKMS, obveza pridrzavanja Etickog kodeksa HKMS-a te kakvo mora biti postupanje medicinske sestre da bi medicinskih sestara. dovelo do primjene odredaba Pravilnika o pravima i odgovornostima

Kljucne rijeci: sestrinstvo, Europska Unija, Zakon o sestrinstvu, pacijent, prava i obveze medicinskih sestara

SUMMARY

LEGISLATION INFLUENCE ON NURSING PRACTICE

18

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Nursing is one of eight regulated professions in European Union, in the Republic of Croatian it became regulated profession after adoption of Nursing Act in 2003. Nursing Act provided establishment of Croatian Nursing Council, self regulated body that regulates nursing practice according to its regulations and standards, in order to protect patients interests and rights. Besides Nursing Act, lots of other laws and regulations influence nursing practice. There is overview of different regulations that define rights and obligations of nurses in this lecture.

Speaking of nurses' rights, it is inevitable to propound provisions of Constitution of Republic of Croatia and the rights that derive from this highest legal act and vivify throughout following regulations: Labour Law, Health Protection Law, Nursing Act and Collective Agreements. Rights and obligation of nurses may be observed from various aspects and especially important is to introduce nurses to obligations that derive from Health Protection Law, Patients' Rights Protection Law, Criminal Law according to provisions of Obligatory Relations Law if arises any damage on patient's life or health. Provisions of Nursing Act, Statutes of Croatian Nursing Council, obligation to abide provisions of Code of Ethics and Fitness to Practice Rules are also overviewed in this lecture.

Key wordsi: Nursing, European Union, Nursing Act, patient, rights and obligations of nurses

19

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

REGULATION AND PUBLIC PROTECTION

Kathleen George Nursing and Midwifery Council, UK 23 Portland Place, London, UK [email protected]

In this presentation, we wish to discuss the role of the nursing regulator in safeguarding the wellbeing of the public. We will be demonstrating how we advocate for patient safety, how we inspire public trust in our actions and how we involve users in our work. We will first discuss briefly the underpinnings of nursing regulation such as maintaining a register, setting standards for the education and practice of nurses and following fair processes to investigate allegations made against a nurse. We will then move on to discuss the Code of conduct. The Code deals with what it means to be a nurse in the 21 century. It covers our standards and values as nurses and our relationships with those receiving care and our colleagues. And for members of the public, the Code shows what we can expect from nurses. We will also discuss how although we exist for patients, we are always keen to build bridges with the professions and do so in many ways that we will be exploring in detail. We will be providing examples on how we are different from professional bodies but how we work together in areas of common understanding. Finally, we will link the current state of regulation in the UK with challenges and opportunities we face with registering nurses that trained within the EU. The challenges stem mainly from the requirements of EU policy that support professional mobility rather than public protection. The opportunities arise from exchange of good practice with our European colleagues both regulators and representatives of the professions. We will discuss the development of a European code of conduct for nurses and what this means for those countries where regulation either does not exist or is at a first stage of its development. We will be demonstrating how the European code provides a framework for an agreement of high level values that while they enhance public safety they also celebrate quality in nursing practice.

st

20

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PERFORMANCE ASSESSMENT TOOL FOR GUALITY IMPROVEMENT I HOSPITAL(PATH) IN CROATIA PRELIMINARY EXPIRIENCE

Jasna Mesaric , Ozren Polasek , Ann-Lise Guisset Croatian Institute of Transfusion Medicine, 1Croatian Society for Quality Improvement in Health Care, Croatian Medical Association, 2Andrija Stampar School of Public Health, School of Medicine, 3 University of Zagreb, Zagreb, Croatia, WHO Regional Office for Europe [email protected]

1 1 2 3

Quality measurement has undergone considerable development in Croatian hospitals. PATH was initiated in Croatia in 2009, on the initiative of the Croatian Society for Quality Improvement in Health Care and support from the Ministry of Health and WHO national office. Brief information on PATH was distributed to hospital managements offering them to join the project and appoint hospital coordinators. Twenty six hospitals were registered (8 university, 10 general and 8 special). Participation is voluntary. Initial meeting and subsequent monthly workshops offered an opportunity for vivid discussion on the issues related to PATH implementation, including data collection. The first data collection cycle was done retrospectively for one month (April 2006-2009) and data were sent to the PATH database. Pilot data collection included the following indicators: C-section rate, Case fatality for stroke and AMI, Postoperative pulmonary embolism, Length of stay, Day surgery, Needle injury, and Smoke free hospital audit. Other indicators will be subsequently added and developed in collaboration with the corresponding societies representing Croatian medical and health professional groups. Each hospital received its own results within one month of data collection. Results were discussed at hospitals to ensure that results are understood and to prepare the implementation of improvements in the next collection cycle (March-May 2010). The pilot collection phase suggested the specificities in some hospitals to render them less comparable with the others, thus indicators should be considered in the light of these specificities at each hospital in order to properly explain and discuss the results. Some indicators were shown to suffer from other methodological problems, e.g., needle injuries, where only reported cases were available, while general consensus was reached on the likelihood for a number of such injuries to pass unnoticed and unreported across Croatian hospitals. In Conclusions: For the time being, assessment of Health Care performance has not yet been systematically done in Croatia. In this context, PATH initiative appears to be an excellent opportunity to start this activity countrywide. Furthermore, PATH initiative may be useful to foster a broad range of improvement activities, and also as a tool for the national indicator project development.

Key words: PATH database

21

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SESTRINSKA SKRB U OKVIRU ETICNOSTI I DRUSTVENE PRIHVATLJIVOSTI POSTUPAKA MEDICINSKI POTPOMOGNUTE OPLODNJE

Ivanka Jug, bacc.ms; Drazen Lucinger, dr.med.; Miro Simun Alebi, dr.med; Mirjana Pibernik, prof.; mr.sc. Bozo Colak,dr.med.; Rosana Sveti Cisi, dipl.ms. [email protected] Uloga pravne regulacije medicinskih potpomognute oplodnje (MPO) treba omoguiti primjenu tih postupaka na nacin koji e osigurati ocuvanje obitelji, kao temeljne drustvene vrijednosti u kojoj se pojedinac najprikladnije razvija. Eticnost postupaka MPO vazna je, jer neki postupci mogu dovesti do promjena u drustvenim odnosima u obitelji. Obitelj ima vaznu ulogu u djetetovom zivotu i ljubav roditelja ne moze nitko zamijeniti. Donosenjem zakon o MPO omogueno je neplodnim parovima, u bracnoj ili izvan bracnoj zajednici, radno sposobnim i zdravim da ostvare svoje pravo na medicinsku pomo kako bi dobili potomstvo. Neplodnost je izuzetno rasiren problem (prema statistici javlja se u 10-15% parova). Premda nije opasna po zivot, nosi sa sobom emocionalne i psihicke poslijedice. Neplodan par moze imati uznemirujue, zahtjevno i zbunjujue iskustvo vezano uz pripreme za odgovarajui postupak MPO. Postoje jasne spolne razlike u reakcijama na nepolodnost koje neki parovi ne uspiju premostiti. U postupcima MPO prednost se daje homolognoj oplodnji (koristenje vlastitih spolnih stanica) ali se otvara mogunost i heterologne oplodnje koja moze predstavljati neke moralno eticke dileme svih ukljucenih u postupke, kako medicinskih djelatnika tako i parova. Sestrinska skrb ukljucuje primjerenu komunikaciju, timski rad i individualni pristup svakom paru. Sestrinske intervencije su: edukacija (nacin i vrijeme aplikacije potrebne terapije), fizicka i psihicka priprema parova, evaluacija i dokumentiranje ucinjenog.

22

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ETIKA I MEDICINA JUCER, DANAS, SUTRA PLANIRANJE KLINICKIH ISPITIVANJA ­ ETICKI ASPEKT

Renata Nemeth Sveucilisna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Dugi dol 4a, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Eticka i moralna pitanja se mogu postaviti u svim granama medicine: internoj medicini, kirurgiji, ginekologiji (planiranje obitelji), u neuro-znanosti (mozak), te u biomedicinskim istrazivanjima lijekova. Cilj rada je prezentirati sto je klinicko ispitivanje i zasto je potrebno, s posebnim osvrtom na prava, sigurnost i dobrobit te zastitu ispitanika i njegove privatnosti. U svakom klinickom ispitivanju mogu je sukob interesa zbog toga sto svi sudionici u ispitivanju imaju neki svoj interes . Kako bi se izbjegli ili smanjili mogui sukobi interesa u klinickoj fazi ispitivanja lijeka, stvorene su meñunarodne preporuke i standardi. Temeljni dokument je Helsinska deklaracija i Nrnberski kodeks te zakoni koji reguliraju provoñenje klinickih ispitivanja. Biomedicinska istrazivanja su znacajna zbog unaprijeñenja dijagnostickih i terapijskih postupaka, a nacela etickog ponasanja su obveza svih sudionika u ispitivanju. Da li su neka znanstvena istrazivanja eticki prihvatljiva, podjednako interesira ali i zabrinjava filozofe, pravnike i znanstvenike. U svim meñunarodnim smjernicama, spominju se tri najvaznija eticka nacela: - - - Nacelo postivanja covjeka Nacelo dobronamjernosti Nacelo pravednosti

Stoga je u kontekstu etike i etickih nacela, u provedbi klinickih ispitivanja u kojima sudjeluje covjek, potrebna slozena meñusobna suradnja znanstvenika, vladinih povjerenstava, te razlicitih javnih, nacionalnih i internacionalnih drustava. Samo e takva suradnja omoguiti napredak u lijecenju odreñene bolesti .

23

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

NEKI POGLEDI NA LJUDSKA PRAVA U MEDICINI

Prof. dr. Janko Hancevi i Zaklada SimBex

Pravo na ljudsko zdravlje, odnosno pravo na zdravstvenu pomo, aksiom poznat od davnina, danas je pomalo zapostavljena kategorija. Republika Hrvatska je Ustavom ustrojena kao socijalna drzava s naglaskom na zdravlje svojih stanovnika odnosno na ustavno zagarantirana prava na lijecenje i skrb. U nasoj svakodnevici to izgleda sasvim drugacije. Svakodnevno smo svjedoci kako se ljudska prava ne postuju i da se krse na stetu bolesnika i zdravstvenih djelatnika svih profila. Kako dolazi do krsenja ovih prava u zdravstvu? Rezultat je to neobavijestenosti pacijenata, njegove nezainteresiranosti ili loseg socijalnoekonomskog polozaja i nemogunosti ostvarivanja tih istih prava na zdravstvenu zastitu zagarantiranih Ustavom. U slucaju neobavijestenosti uzroke treba traziti u manjkavom zdravstvenom prosvjeivanju pacijenata i slaboj informiranosti zdravstvenih radnika. Jednom rijecju nedostatna edukacija svih slojeva drustva, pa sukladno tome zdravstvenih radnika i samih pacijenata uzrokuje nezeljene posljedice za pacijenta i zdravstvenu struku openito. Kontinuirana edukacija djelatnika u zdravstvu i pacijenata jedini je nacin pomou kojeg se navedeni problem moze rijesiti. Napredak u ostvarivanju prava kako bolesnika tako i zdravstvenih radnika uvjetovan je financijskim sredstvima kojim drustvo (drzava) raspolaze, opremljenosu ustanova i kvalitetno educiranim kadrom. Kvalitetno educiran kadar bitno smanjuje troskove lijecenja bez obzira radi li se o preventivi ili samom tijeku lijecenja bolesnih. Problem kronicnih rana: dekubitus, ulcus cruris varicosum i dijabetsko stopalo je cest i veoma veliki problem nastao zbog nedovoljne edukacije i nedostatnog broja educiranih koji se time bave. Veina bolnickih ustanova nije niti prilagoñena lijecenju kronicnih rana! One se prepustaju lijecenju u kui. Dok u svjetskim razmjerima ozdravljenje od dekubitusa doseze 67% uspjesnosti, kod nas se kod pojave dekubitusa cesto cuje cuvena recenica :" To je pocetak kraja". Na taj nacin toleriramo pasivnu eutanaziju bolesnika, a da nitko nije odgovoran. Danas u svijetu sve je podreñeno uspjesnoj prevenciji i detekciji dekubitusa. Ulkus cruris varicosum - rane na potkoljenicama rezultat su prosirenih vena i u pravilu se kod nas godinama bezuspjesno lijece. Koliko to kosta HZZO ne treba posebno napomenuti. Prevencija ovakvih stanja uz primjenu odgovarajuih kompresivnih carapa dobro rjesava ovu problematiku, osobito u pocetnim fazama. Dobar primjer preventivnog djelovanja kompresivnih odnosno preventivnih carapa je njihova primjena (koristenje) kod trudnica i osoba koje obavljaju poslove u stojeem polozaju. Preventivne carape nisu na listi HZZO-a, ali je daleko jeftinije koristiti preventivne carape nego kasnije plaati skupo lijecenje.

24

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Dijabeticko stopalo koje se javlja cca. nakon 10 godina nereguliranog dijabetesa, traje dugo, optereuje bolesnika, njegovu okolinu i kosta siru drustvenu zajednicu. U Hrvatskoj se zbog promjena na stopalu godisnje ucini oko 500 amputacija koje su se mogle efikasno sprijeciti. U istocnim zemljama postotak amputiranih potkoljenica ili stopala vrsi se u 92% slucajeva, dok u zemljama s razvijenim sustavom prevencije imamo svega u 5-8% slucajeva. Osim pacijenata i zdravstveni radnici, kao neposredni izvrsioci u lijecenju osoba, imaju svoja prava: pravo na organizirani rad, pravednu naknadu i primjenu zastitnih mjera kako za bolesnika tako i njih samih (rad u zaraznom odjelu, na odjelima s radijacijom i slicno). U njihova prava svakako spada i ciljana edukacija pojedinaca ili kolektiva koji obavljaju odreñenu medicinsku djelatnost.

Osnovno pravo covjeka na zdravstvenu pomo sadrzano je u Hipokratovoj zakletvi koja u jednom dijelu glasi: Najvaznija e mi briga biti zdravlje mojega pacijenta. Postovat u tajne onog tko mi se povjeri. Odrzavat u svim svojim silama cast i plemenite tradicije lijecnickog zvanja. Moje kolege bit e mi braa. U vrsenju duznosti prema bolesniku nee na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, politicke ili klasne pripadnosti. Apsolutno u postovati ljudski zivot od samog zacetka. Niti pod prijetnjom neu dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obeajem svecano, slobodno, pozivajui se na svoju cast."

25

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Istrazivanja u sestrinstvu / Nursing Research

SESTRINSKA ISTRAZIVANJA SU PRETPOSTAVKA UNAPREðENJA SESTRINSKE PRAKSE

Damir Lucanin Zdravstveno veleuciliste, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Najvei znacaj sestrinskih istrazivanja danas je u osiguravanju spoznaja o tome kakva to sestrinska praksa treba biti sutra. Jednako tako slobodno mozemo rei i nesto precizniji zahtjev tj. da je temeljna uloga sestrinskih istrazivanja osigurati znanstvenu bazu koja e omoguiti medicinskim sestrama primjenu sestrinske prakse utemeljene na dokazima (evidence based practice). Istrazivanje mozemo odrediti kao sistematicno trazenje odgovora na pitanja koja smo si postavili uz dosljedno koristenje odgovarajuih i provjerenih postupaka prilikom te potrage. Krajnji je cilj istrazivanja razviti, usavrsiti i prosiriti korpus znanja. Zamjetan je porast broja istrazivanja koja provode ili su u njih ukljucene medicinske sestre. Nalazi tih studija imaju odraza na unapreñenje svakodnevne sestrinske prakse, doprinose boljitku za pacijente, a pridonose i poboljsanjima u cijelom zdravstvenom sustavu. Istrazivanje u sestrinstvu je sistematsko propitivanje oblikovano tako da unaprijedi spoznaje o sadrzajima znacajnim za sestrinsku profesiju, ukljucujui praksu zdravstvene njege, obrazovanje, upravljanje i organizaciju sestrinskog rada, administraciju procesa, te prijenos informacija. Najvise se paznje ipak posveuje klinickim istrazivanjima. Ova istrazivanja oblikovana su za doznavanje informacija povezanih s praksom zdravstvene njege i provode se s ciljem poboljsanje zdravlja i kvalitete zivota pacijenata, ali i samih medicinskih sestara. Zamjetni porast broja sestrinskih istrazivanja uocljiv je kroz posljednja tri desetljea. Ovo svakako rezultira i znacajnim prosirenjem baze znanja na kojima medicinske sestre temelje svoju praksu. Za ocekivati je nastavak istih trendova u 21. stoljeu, jer iako e niz pitanja dobiti odgovore jos uvijek je bezbroj nepoznanica u nasoj bazi znanja koje trebamo popuniti kako bi u sestrinskoj zdravstvenoj skrbi ostvarili jos bolje rezultate. Iako je podrucje istrazivanja povezanih sa zdravstvenom njegom izuzetno siroko ipak bi posebno trebali istaknuti teme znacajne za sestrinstvo na pocetku 21. Stoljea,a to su podrucja istrazivanja koja provjeravaju utjecaj intervencija u zdravstvenu njegu, odnosno na ishode zdravstvene njege, praksu utemeljenu na dokazima, primarnu zdravstvenu zastitu, zdravstvenu njegu u kui, zadovoljstvo medicinskih sestra sa poslom, kvalitetu zivota medicinskih sestara vezano uz posao, dostupnost zdravstvene njege i financiranje sestrinske prakse. Medicinske sestre sve vise prihvaaju koncept prakse utemeljene dokazima. Ovakav koncept podrazumijeva koristenje najboljih klinickih dokaza u donosenju odluka vezanih uz njegu bolesnika.

26

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Iako ne postoji konsenzus o tome koji su "dokazi" najvazniji za praksu, ipak je ope prihvaeno da nalazi dobiveni u istrazivanjima strogih studija daju najbolju vrstu dokaza i uporista za odluke medicinskim sestrama o izboru intervencija i smjernica za interakciju s pacijentima.

STAVOVI STUDENATA SESTRINSTVA PREMA HUMS-u

Nada Prli, Ivana Barac, Jadranka Pluzari Sveuciliste "Josipa Jurja Strossmayera" Medicinski fakultet Osijek, Studij sestrinstva Hutlerova 4, Osijek, Hrvatska [email protected]

Jedno od pet podrucja koja obiljezuju profesiju jest stupanj organiziranosti profesije i socijalizacija. Profesionalna je udruga bitna za proces profesionalizacije. Sestrinstvo u RH biljezi svoju profesionalnu organiziranost od 1926. godine kao Drustvo sestara, primanjem u ICN 1929. godine, a od 1992. kao HUMS ­ nevladina udruga koja okuplja medicinske sestre. Profesionalna je socijalizacija proces individualne identifikacije studenata s buduim pozivom, elementima profesije i profesionalnom skupinom kojoj zeli pripadati. Na profesionalnu socijalizaciju utjecu stavovi. Cilj istrazivanja: ispitati stavove studenta sestrinstva prema HUMS-a. Ispitanici i metode: Ispitivanjem je obuhvaeno 240 studenata sestrinstva Sveucilista u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zadru. Za ispitivanje je izrañen anketni list s pitanjima za sociodemografske podatke i 15 tvrdnji stavova na skali Likertovog tipa od pet stupnjeva. Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika 27% jesu clanovi HUMS-a, 6,7% su bili clanovi, a sada nisu, dok 1,3% ispitanika sada jesu clanovi, a nisu bili. Postoji statisticki znacajna razlika izmeñu ukupnih stavova ispitanika koji su clanovi HUMS-a i ne clanova (p<0,01) te u ponasajnom dijelu stava (p<0,01). Zaposleno je 42,6% ispitanika i oni cine 48% clanstva u HUMS-u. Postoji umjerena povezanost r=0,438 izmeñu zaposlenja i clanstva u HUMS-u.

Srednja vrijednost ukupnih stavova iznosi 53,52. Vrijednost kognitivne komponente stava iznosi 18,45, emocionalne 20,85 i bihevioralne 14,10. Ne postoji statisticki znacajna razliku izmeñu ispitivanih studenata, prema mjestu studiranja, niti u jednoj subskali niti ukupno

(p=7,66). Emocionalna komponenta stava ispitana je s pet tvrdnji od kojih najveu vrijednost ima tvrdnja "ponosim se sto pripadam zanimanju medicinska sestra tehnicar M=4,6. U kognitivnoj komponenti stava tvrdnja "vjerujem da svatko treba biti clan svoje profesionalne udruge" ima vrijednost M=4,1. Ponasajna komponenta stava u tvrdnji "clanica sam HUMS-a i aktivan sam clan" ima vrijednost M=1,62. Postoji povezanost izmeñu kognitivne i emocionalne komponete stava kod ispitanika u Osijeku r=0,553. Zakljucak: zastupljenost clanova HUMS-a ispitanika odgovara broju medicinskih sestra clanova HUMS-a. Rezultati pokazuju da nema razlika izmeñu stavova studenta prema mjestu studiranja. Visoke vrijednosti emocionalne i kognitivne komponete stava pokazuju kako HUMS kao profesionala udruga treba "raditi" na njihovom ukljucivanju u rad udruge.

27

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: student, stavovi, HUMS.

NURSING RESEARCH IN SLOVENIA: SOME FACTORS INFLUENCING THE DEVELOPMENT OF NURSING AS A SCIENTIFIC DISCIPLINE

Brigita Skela Savic College of Nursing Jesenice, Slovenia [email protected]

Introduction: With the dramatic changes occurring within the health care environment, nurses play an increasingly important role in improving the delivery of the required health care which should be research and evidence based. As nursing is an evolving professional discipline, nurses should commit to continuous life-long learning and undertake research work.

Methods: A comprehensive literature review was conducted using the union bibliographic/catalogue database COBIB.SI , and the Cumulative Index to Nursing and Allied Health Literature (CINAHL). The following key words were used in the Slovene and English language: nursing research, professional development.

Results: On the basis of a quantitative review of 34 papers by Slovene authors three content categories were identified: 1 ­ basic information on the research needs, explanation of methods, 2 ­ significance of nursing research, assessment of the merit of previous studies and some reasons for the present state of research endeavours, 3 ­ justification of further research supported by nursing practice. More than a half of the hits retrieved belong to the second category. On the basis of a quantitative review of 36 papers by foreign authors from CINAHL base three content categories were identified: 1 ­ conditions for the development of research and research benefits, 2 ­ research in clinical environment, 3 ­ basic principles of research and the application of research outcomes into practice. 80% of the hits retrieved belong to the first and the second category.

Discussion and conclusions: Slovenian authors, on the one hand, concentrate mostly on the importance of nursing research and its development. They emphasise the necessary competence of research strategies and methods and the nurses' awareness of its significance. On the other hand, the foreign authors predominantly present the results and outcomes of clinical research along with the analysis of conditions for further research development and its benefits. The literature review shows that in Slovenia the studies are still focused and limited to the presentation ofthe importance of nursing research and the obstacles to its performance.

Key words: research, nursing, management, education, nurses, profession.

28

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

RAZISKOVALNI »PREMIKI« NA PODROCJU ZDRAVSTVENE NEGE V SLOVENIJI

Darinka Klemenc, dipl.m.s., Zbornica zdravstvene in babiske nege Slovenije ­ Zveza strokovnih drustev medicinskih sester babic in zdravstvenih tehnikov Slovenije [email protected] mag. Andreja Kvas, vis.med.ses., prof.zdr.vzg., Zbornica zdravstvene in babiske nege Slovenije ­ Zveza strokovnih drustev medicinskih sester babic in zdravstvenih tehnikov Slovenije, Univerza v Ljubljani, Zdravstvena fakulteta [email protected]

Uvod: Raziskovalno delo je temelj za razvoj vsake stroke. Zacetki raziskovalnega dela v zdravstveni negi segajo v cas Florence Nightingale, ki je postavila prve znanstvene osnove za zdravstveno nego. Ze zelo zgodaj je raziskovala ucinke negovalnih posegov, jih sistematicno zapisovala in na osnovi analize uvajala spremembe. Vendar o sistematicnem raziskovalnem delu na podrocju zdravstvene nege lahko govorimo sele v prvi polovici 20. stoletja, kajti sele takrat so nekatere univerze v ZDA odprle moznosti za visokosolski studij in prve diplomantke teh programov so se usposobile tudi za raziskovalno delo. V Sloveniji pa je o raziskovalnem delu na podrocju zdravstvene nege najprej spregovorila Stana Kavalic, ki je ze leta 1970 poudarila, da teorijo zdravstvene nege gradimo na vec nacinov: z intuicijo, avtoriteto, upostevanjem tradicij in navad, nakljucij, z metodami poskusov in napak, s posplosevanjem na podlagi izkusenj ter z znanstvenoraziskovalnim delom, ki edini med nastetimi zagotavlja sistem in uspeh. Znanje s podrocja raziskovanja si je Stana Kavalic nabirala s studijem tuje literature in s strokovnimi srecanji v tujini. Tako pridobljeno znanje je sirila zlasti med studente zdravstvene nege in medicinske sestre iz klinicnih okolij na raznih strokovnih srecanjih. Najprej z visjesolskim in kasneje z visokosolskim studijskim programom zdravstvene nege se je razvijalo raziskovalno delo v Sloveniji. Vidno vlogo pri spodbujanju in razvoju raziskovalnega dela je imela tudi Vera Grbec, dolgoletna urednica Zdravstvenega obzornika, (kasneje Obzornika zdravstvene nege, tudi clanica WENR ­ Zdruzenje evropskih medicinskih sester ­ raziskovalk). Raziskovanje se je razvijalo naprej, najprej med studenti, v zadnjih dveh, treh desetletjih smo prica posameznim raziskovalnim projektom tudi v klinicnih okoljih, na nivoju drustev (zlasti ljubljanskega, pa so se raziskovale splosne vsebine, kot je bil dogovor o pokrivanju podrocij v Zbornici ­ Zvezi). Tudi slovenske medicinske sestre se zavedamo, da postmoderna druzba zahteva nenehne spremembe na podrocju medicine, tehnologije, informatike, solstva, kulture, ekonomije, politike ipd., kar vpliva tudi na hitre spremembe na podrocju zdravstvene nege in posledicno na raziskovanje v zdravstveni negi. Na osnovi rezultatov raziskav mocno vplivamo na izboljsevanje kakovosti in varnosti zdravstvene oskrbo pacientov, na uvajanje sprememb, zmanjsevanje stroskov ne nazadnje na ugled poklica in visjo kakovost zivljenja in dela medicinske sestre. Namen: Namen prispevka je predstaviti pomen in razvoj raziskovalnega dela na podrocju zdravstvene nege v Sloveniji. Predstavljeni bodo vecji raziskovalni projekti, ki so bili opravljeni v okviru Zbornice

29

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

zdravstvene in babiske nege Slovenije ­ Zveze strokovnih drustev medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov Slovenije, tudi ljubljanskega drustva, in v vecjih slovenskih bolnisnicah. Metode dela: Uporabljena je bila opisna ali deskriptivna metoda dela, s pregledom domace strokovne in znanstvene literature. Literaturo smo iskali s pomocjo sistema COBISS, rocno smo pregledali strokovni casopis Obzornik zdravstvene nege za obdobje od leta 1970 do 2010. Za iskanje smo uporabili kljucne besede: raziskovanje, zdravstvena nega, medicinska sestra, raziskovalni projekti. Razprava: S pomocjo pregleda literature smo zeleli ugotoviti, kaksne raziskave na podrocju zdravstvene nege so bile opravljene v Sloveniji vse od leta 1970. Najprej so bile to manjse raziskave, ki so bile opravljene v okviru diplomskih del na takratni visjesolski stopnji studija zdravstvene nege. Kasneje so se diplomskim delom pridruzila se magistrska dela, ki pa so jih morale medicinske sestre opravljati zlasti na izbranih fakultetah po Sloveniji (prevladovale so druzboslovne fakultete). Sele pred kratkim, v lanskem letu, smo dobili prvo magistrico zdravstvene nege (strokovni magisterij) v Sloveniji (moznost vertikalnega studija zdravstvene nege). Pred tem pa so morale medicinske sestre na studij v tujino, ce so zelele opraviti magisterij ali doktorat za podrocje zdravstvene nege. Za raziskovalno delo je namrec potrebnega veliko metodoloskega in statisticnega znanja, ki pa ga bodoce medicinske sestre pridobijo na dodiplomskih (naziv ­ diplomirana medicinska sestra) in podiplomskih studijskih programih (strokovni magisterij in doktorat znanosti). Vse pogosteje slovenske medicinske sestre proucujemo izvajanje zdravstvene oskrbe v vseh okoljih, vkljucujoc bolnisnice, domace okolje, sole, delovno mesto in skupnosti. Od lanskega leta poteka, v okviru Zbornice - Zveze v sodelovanju s Hrvasko udrugo medicinskih sestara (HUMS), raziskovalni projekt o nasilju na delovnih mestih medicinskih sester. S sistematicnim, organiziranim in strokovno vodenim raziskovalnim delom smo slovenske medicinske sestre pricele v Drustvu medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov Ljubljana ze v letu 1999 in se vedno raziskujemo. Leta 1999 sta medicinski sestri Darinka Klemenc in Irena Spela Cvetezar (tedaj Planinsek) raziskovali nasilje na delovnih mestih izvajalcev zdravstvene nege v Sloveniji in izdali prvo tovrstno publikacijo z naslovom: Nasilje in spolno nadlegovanje na delovnih mestih medicinskih sester v Sloveniji«. Ena od posledic akcijskega delovanja je bila tudi pobuda na skupscini Zbornice ­ Zveze za ustanovitev Delovne skupine za nenasilje, ki od takrat aktivno deluje. Leta 2001 smo formalno ustanovili raziskovalno skupino in raziskali lastno poklicno skupino. V projektu z naslovom »Medicinske sestre v Sloveniji« smo proucevali izobrazevanje in stalisca do izobrazevanja, eticne dileme, zadovoljstvo na delovnih mestih, samopodobo, zdravje, zdravstvene navade in mnenje o zdravstveni sluzbi, gibalne aktivnosti, prosti cas in uporabo kulturnih dobrin. Nadgradnja je bilo magistrsko delo prve avtorice z naslovom: »Slovenske medicinske sestre na poti v postmoderno«. Leta 2003 smo proucevali etiko z razlicnih zornih kotov in ob tem izdali publikacijo »Zdravstvena nega v luci etike«. V tem casu smo prevedli se knjigo Verene Tschudin: »Etika v zdravstveni negi: Razmerja skrbi«, pri ljubljanskem drustvu od tedaj potekajo stalne delavnice etike. Leta 2004 smo zaceli z vecletnim projektom medpoklicnega sodelovanje med slovenskimi medicinskimi sestrami in zdravniki, kjer smo zdruzili svoje moci: Drustvo medicinskih sester, babic in zdravstvenih tehnikov Ljubljana, Visoka sola za zdravstvo Univerze v Ljubljani in Slovensko

30

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

zdravnisko drustvo. Rezultate raziskovalnih projektov smo objavili v zborniku z naslovom: »Sodelovanje med medicinskimi sestrami in zdravniki v zdravstvenem timu: Priloznost za izboljsevanje kakovosti«. V letu 2008 smo raziskovali sodelovanja obeh poklicnih skupin v klinicnem okolju; opazovanje medpoklicnega sodelovanja med medicinskimi sestrami in zdravniki. Raziskovalni projekt se ni koncan. Svetovni kongres enterostomalnih terapevtov junija 2008 je prispeval idejo, da bi raziskali kakovost zivljenja ljudi s stomo v Sloveniji. Tako smo v slabe pol leta skupaj s Sekcijo medicinskih sester v enterostomalni terapiji, ki deluje pod Zbornico ­ Zvezo, uspeli z nacionalno raziskavo tako kvantitativno kot kvalitativno in s tem posegli na ozje strokovno podrocje in v klinicno prakso. Veliko raziskav je bilo narejenih za potrebe magisterijev in doktoratov na drugih fakultetah in v razlicnih, tudi klinicnih okoljih, ki niso sistematicno zbrane. Nekaj raziskovalnih ugotovitev je objavljenih v edini strokovni reviji v Obzorniku zdravstvene nege. V WENR imamo tudi svojo predstavnico, prva je bila Vera Grbec. Sklep: Slovenske medicinske sestre se zavedamo pomena izvajanja raziskovalnih projektov na podrocju zdravstvene nege, saj nam le-ti prinasajo sveze podatke, na osnovi katerih lahko uvajamo novosti, resujemo nastale probleme in s tem zagotavljamo kakovostno oskrbo pacientov. Poleg formalnega izobrazevanja nudimo medicinskim sestram na razlicnih strokovnih srecanjih ter ucnih delavnicah moznost poglobitve znanj, pridobivanja novih, izmenjavo mnenj ter izkusenj na podrocju nacrtovanja raziskovanja, metodologije raziskovanja, iskanja strokovne in znanstvene literature, pisanja strokovnih in znanstvenih clankov in nenazadnje na njihov karierni razvoj; iz nasih raziskovalnih podatkov je nekaterim clanicam uspelo pridobiti akademskega naslov. Medicinske sestre ­ raziskovalke se zavedamo pomena diseminacije (sirjenja) raziskovalnih rezultatov, saj je le-ta prvi korak k implementaciji raziskovalnih spoznanj v prakso. Medicinske sestre bodo svoje prakticno delovanje izpopolnile le, ce bodo poznale raziskovalna spoznanja.

31

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZADOVOLJSTVO PACIJENATA SESTRINSKOM NEGOM I KARAKTERISTIKE PACIJENTA

Dragana Milutinovi Medicinski fakultet, Novi Sad, Katedra za zdravstvenu negu [email protected]

Uvod: Najcese korisena definicija zadovoljstva pacijenata u sestrinstvu je ona koju je dala Nensy Resser (1975) po kojoj je ono predstavlja ,,stepen slaganja izmeñu ocekivanja pacijenta po pitanju idealne sestrinske nege i njegove percepcije stvarne sestrinske nege". Procena zadovoljstva pacijenata pruzenom sestrinskom negom smatra se integralnim elementom procene kvaliteta rada bolnica. Cilj ove studije je bio da se proceni zadovoljstvo pacijenata sestrinskom negom i utvrdi veza izmeñu zadovoljstva pacijenta i karakteristika pacijenta. Metod: Istrazivanje je sprovedeno na uzorku od 233 pacijenata hospitalizovana na hirurskim klinikama Klinickog centra Vojvodine u Novom Sadu tokom 2008. godine u obliku studije preseka, anketiranjem pacijenata. Kao instrument istrazivanja koristio se Patient Satifaction With Nursing Care Quality Questionnaire (PSNCQQ). Instrument obuhvata 19 faktora koji odreñuju zadovoljstvo pacijenata sestrinskom negom. Pored pomenutih faktora sadrzi i tri dopunska pitanja. Kvalitet nege ocenjivao se petostepenom Likertovom skalom, a intenzitet deskripcije kretao se od: 1 = slabo do 5 = odlicno. Za statisticku obradu podataka korisen je program SPSS Statistics base 14.0 for Windows. Vrednosti p < 0.05 uzimane su kao znacajne. Rezultati: Cronbachov koeficijent alfa za ceo upitnik je bio 0.95. Prosecna vrednost korelacije meñu ajtemima iznosila je 0.51, ajtem-total korelacija kretala se u opsegu od 0.56 do 0.80. Prosecan skor na pojedinacnim obelezjima PSNCQQ (n=19) kretao se od 3.4 do 4.6, a procenat odgovora pacijenata ,,odlicno" je varirao od 15.0% do 64.4%. Pacijenti najbolje ocenjuju elemente kvaliteta iz dimenzije svakodnevna nega ( X = 79.72 ± 17.31), a najnize vrednosti skora imaju elementi kvaliteta iz dimenzije ucestvovanje pacijenata u nezi ( X = 59.71 ± 26.29). Sociodemografske karakteristike pacijenata, kao i prethodno iskustvo u bolnickom lecenju, znacajno uticu na stepen zadovoljstva pruzenom sestrinskom negom. Znatno zadovoljniji su: muskarci; stariji pacijenti; pacijenti koji su u braku; pacijenti s nizim obrazovanjem; pacijenti koji su ve bili na bolnickom lecenju. Zakljucak. U cilju stalnog unapreñenja kvaliteta nege koja se pruza hospitalizovanim pacijentima pri planiranju zdravstvene nege medicinske sestre treba da uzmu u obzir karakteristike pacijenata koje su vezi s nizim stepenom zadovoljstva (zene, mlañi pacijenti, pacijenti sa visim obrazovnim stepenom, bez prethodnog iskustva).

Kljucne reci: zadovoljstvo pacijenata, kvalitet nege, medicinske sestre, upitnici

32

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

INTERPROFESIONALNA EDUKACIJA: STAVOVI STUDENATA ZDRAVSTVENE NEGE

Dragana Simin, Dragana Milutinovi 1 Medicinska skola ,,7. April", Novi Sad, Srbija 2 Medicinski fakultet, Katedra za zdravstvenu negu, Novi Sad, Srbija [email protected]

Interprofesionalno obrazovanje je kada dve ili vise profesija uce sa drugima, od drugih i o drugima da bi poboljsali meñusobnu saradnju i kvalitet zdravstvene zastite. Pod interprofesionalnim obrazovanjem se podrazumeva sticanje obrazovanja u obrazovnim institucijama i radnoj sredini u oblastima zdravstvene i socijalne zastitite, pre sticanja kvalifikacija/diplome i po sticanju kvalifikacija/diplome. Ova metoda ucenja je predlozena kao dopuna tradicionalnim modelima obrazovanja u zdravstvu i socijalnoj zastititi. Cilj ovog rada je evaluacija stavova studenata zdravstvene nege o metodi intreprofesionalnog ucenja. Istrazivanje je sprovedeno na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu u obliku studije preseka, anketiranjem studenata. Uzorak su cinili studenti osnovnih akademskih studija zdravstvene nege (n=52), uz uslov da su zapoceli nastavu na klinickim predmetima i odslusali predavanje o interprofesionalnom ucenju. U istrazivanju se koristio upitnik Skala spremnosti za interprofesionalno ucenje ­ RIPLS, koja ima tri subskale: timski rad i saradnja, profesionalni identitet i uloga i odgovornosti. Podaci su obrañeni odgovarajuim matematicko-statistickim postupcima. Pouzdanost skale je u ovom istrazivanju analizirana primenom Kronbah (Cronbach) alpha koeficijenta, koji je za ceo upitnik iznosio 0.84. Na osnovu prosecnih vrednosti pojedinacnih obelezja i procenta odgovora ,,slazem se" i ,,potpuno se slazem" moze se zakljuciti da su studenti pokazali pozitivan stav prema interprofesionalnom obrazovanju. Najvisi prosecni skor 4,2 ± 0,6 (SD) imala je subskala ,,timski rad i saradnja". Naime studenti procenjuju da e im ucenje sa drugim profesijama odnosno interprofesionalna edukacija pomoi da postanu efikasniji u zdravstvenom timu i da osnovne vestine timskog rada treba da nauce pre diplomiranja jer one unapreñuju resavanja klinickih problema. Pozitivan stav studenti zdravstvene nege imaju i prema razvijanju svog profesionalnog identiteta kroz interprofesionalno ucenje. Rezultati pocetne deskriptivne analize, odnosno prosecni skor odgovora studenata zdravstvene nege na subskali ,,profesionalna uloga i odgovornosti" koji je najnizi 3,4 ± 1,3 (SD) ukazuje na njihovu nesigurnost prema buduoj profesionalnoj ulozi. Interprofesionalna edukaciju nije lako implementirati u postojee kurikulume na Medicinskim fakultetima, ali s obzirom na pozitivne ishode i cinjenicu da se danas na medicinskim fakultetima u Srbiji zajedno obrazuju vise zdravstvenih profesija, smatramo da njena implementacija treba da postane jedan od prioriteta. Kljucne reci: interprofesionalni odnosi; studenti zdravstvene nege; stavovi

33

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MJERENJE ZADOVOLJSTVA RODITELJA RADI POBOLJSANJA KVALITETE BOLNICKE PEDIJATRIJSKE SKRBI

Milka Valpoti, Iva Prvci Klinika za djecje bolesti Zagreb Klaieva 16, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Cilj ovog istrazivanja bio je dobivanje informacije o zadovoljstvu roditelja kvalitetom medicinske skrbi u Klinici za djecje bolesti Zagreb. Zadovoljstvo roditelja medicinskom skrbi njihove djece za vrijeme hospitalizacije, postalo je predmetom mnogih ispitivanja i danas je prihvaeni indikator kvalitete. .Dosadasnja istrazivanja usredotocena su na neonatalnu skrb, na hitni prijam, zbrinjavanje boli, komunikaciju lijecnika i roditelja, komunikaciju medicinskih sestara i roditelja, ukljucenosti roditelja u medicinsku skrb kao i na zadovoljstvo ukupnom skrbi. Metoda: Anketirano je 410 roditelja djece lijecene na svim odjelima Klinike, kroz razdoblje od 4 mjeseca. Anketa je bila anonimna , a upitnici su sadrzavali 15 pitanja, s ponuñenim odgovorima kategoriziranim prema Likertovoj skali od 1 ­ 5 , od u potpunosti netocnog do u potpunosti tocnog. Rezultati: Roditelji hospitalizirane djece su iskazali visoku razinu zadovoljstva ukupnom medicinskom skrbi, ali i ukazali na segmente koji bi se trebali poboljsati dodatnim aktivnostima radi unapreñivanja kvalitete. Nacionalni standardizirani pristup mjerenju zadovoljstva roditelja omoguio bi sustavno vrednovanje indikatora kvalitete pedijatrijske skrbi u hrvatskim djecjim bolnicama.

Kljucne rijeci:pedijatrijska skrb, indikator kvalitete, zadovoljstvo roditelja, poboljsanje kvalitete, sustavno vrednovanje

34

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ISTRAZIVACKA DELATNOST MEDICINSKIH SESTARA, KORAK KA UNAPREðENJU ZDRAVSTVENE NEGE

Vesna Petrovi, Tatjana Ili, Biljana Zuti Dom zdravlja "Novi Beograd", Novi Beograd, Srbija

Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji trazi ono najlepse u ljudskom biu, a to je covecnost i predanost pozivu. Jedinstvena uloga medicinske sestre je pomagati pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju onih aktivnosti koje doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje (V. Henderson). Najznacajnija licnost u istoriji istrazivacke delatnosti medicinskih sestara je Florence Nightingale, rodonacelnik modernog sestrinstva. "Beleske iz sestrinstva" (eng. "Notes on nursing"), su najvaznija knjiga za teoriju i praksu modernog sestrinstva. Ova publikacija se smatra i klasicnim delom istorije sestrinskih istrazivanja.Ispitivanje pacijenta i njegovog dozivljaja zdravlja najvazniji su za sestrinsku praksu. Cilj je otkrivanje novih saznanja koja bi se eventualno mogla primeniti na prevenciji deformiteta kicme kod skolske dece u osnovnim i srednjim skolama Novog Beograda. Istrazivanje se obavlja samo uz prethodnu informisanost i saglasnost pacijenta, kao i uvazavanje i svih drugih etickih principa.Na osnovu uvida u zdravstvene kartone, pregledano je 29 713 ucenika osnovnih skola I 11 520 ucenika srednjih strucnih skola. Obuhvatili smo period od cetiri skolske godine (2003. do 2007 godine). Kod ucenika Srednje strucnih skola deformiteti su bili kod 2144 ucenika ili kifoza 921( 43%), skolioza kod 1197 ( 56%), a lordoza kod 26( 1%) ucenika.Deformiteti kicmenog stuba nañeni su kod 5611 ucenika I to kifoza kod 3211 ( 10,8%), skolioza 2252 ( 7,57%) I lordoza kod 148 ( 0,49%). Nalazi dobijeni sestrinskim istrazivanjima doprinose da se deformacije na vreme otkriju I da se ucenici blagovremeno upute na korektivne fizikalne terapije. Mnoge sestre smatraju istrazivacku delatnost iscrpljujuom i ustezu se da u tome ucestvuju. Kao prakticna smernica za to moze da im posluzi sestrinski istrazivacki put od 12 koraka koji je Linda Pierce predlozila 2009. godine. Svaki naredni korak ovog puta zasniva se na onome sto je urañeno u prethodnom koraku (eng. step-by-step process).

35

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

USPOREDBA KVALITETE ZIVOTA CLANOVA KLUBA 60+ S KVALITETOM ZIVOTA VRSNJAKA NA PODRUCJU OSJECKO-BARANJSKE ZUPANIJE

Jadranka Pluzari, Nada Prli, Ivana Bara Medicinski fakultet Osijek, Studij sestrinstva Josipa Huttlera 4, Osijek, Hrvatska [email protected]

Uvod: Osnovna nacela skrbi za starije temelje se na sto veoj samostalnosti i socijalnoj ukljucenosti starijih ljudi, pojacanoj ulozi obitelji u osiguravanju kvalitetnog starenja te stvaranju takvih drustvenih uvjeta u kojima e stariji ljudi imati mogunost razvoja svih svojih potencijala. Klub 60 + u Osijeku osnovan je s ciljem promocije i prakticne primjene aktivnog, zdravog i produktivnog starenja, ocuvanja funkcionalne sposobnosti (tjelesne, mentalne, radne) starijih osoba, te unaprjeñenje pozitivnog zdravstvenog ponasanja i sprjecavanje rizicnih cimbenika nastanka bolesnog starenja. Klub nudi raznovrsne aktivnosti primjerene starijim osobama. Cilj rada je ispitati razlike u samopercepciji zdravlja i kvaliteti zivota izmeñu clanova Kluba 60+ i starijih osoba u opoj populaciji unutar istog geografskog podrucja. Ispitanici i metode: Konacni uzorak cine 104 clana Kluba 60+ i 104 clana kontrolne skupine koji su ekvivalentni po dobi i spolu. Kontrolna skupina izvedena je iz podataka dobivenih Hrvatskom zdravstvenom anketom (2003), koja ukljucuje priblizno 1700 ispitanika istog geografskog podrucja (Istocna regija). Samopercepcija zdravlja mjerena je koristenjem upitnika SF-36. Kvaliteta zivota openito mjerena je na vizualnoj analognoj skali. Rezultati: Vise od polovice clanova kluba (61,5%) ukljuceno je u vise od jedne aktivnosti. Clanovi Kluba 60+ postigli su znacajno bolje rezultate u odnosu na kontrolnu skupinu u 6 od 8 zdravstvenih kategorija (uz P<0,001 za sve). Srednja vrijednost je bila vise od 60% u svih 8 kategorija za clanove kluba, dok je kontrolna skupina nadmasila vrijednost od 60% u samo dvije kategorije: emocionalni i drustveni zivot. Clanovi kluba ocijenili su kvalitetu svog zivota openito visom ocjenom nego kontrolna skupina (80%:50% u srednjoj vrijednosti, uz P<0,001). Zakljucak: Clanovi Kluba 60+ pokazali su bolje rezultate vezane za zdravlje od ope populacije starijih u gotovo svim zdravstvenim kategorijama. Kvaliteta zivota clanova Kluba bolja je od kvalitete zivota vrsnjaka u opoj populaciji. Izvaninstitucijska multidisciplinarna skrb za starije u lokalnoj zajednici osigurava ostvarenje aktivnog zdravog produktivnog starenja.

36

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Edukacija / Nursing Education

A CRITICAL NEED FOR A MORE DIVERSE NURSE WORKFORCE

Virginia W. Adams Consultant, Global & Diversity Initiatives/National League for Nursing New York, New York, USA Special Assistant to the Vice Provost /Professor of Nursing/ UNC Wilmington/ Wilmington, NC, USA [email protected]

A university-community partnership was developed and implemented to prepare underrepresented youth for future careers in Nursing and Health Sciences. Middle and high school student cohorts from a nine county region including eight rural counties in the southeastern North Carolina entered the academy in the 8th or 9th grade and continued through the 12 grade. Students were in good academic standing and recommended by an appropriate school official. The students expressed an interest in a nursing or health sciences career. The small well-defined cohorts were engaged in an intense, rigorous educational curriculum with university faculty, making them academically competitive for admission to nursing and other health science college programs. The curriculum included math, chemistry, biology, anatomy, and other natural sciences courses. Nurse educators and community nurses prepared the students in cardiopulmonary resuscitation, first aid, disaster preparedness, and research related to health issues. For selected periods of time, they worked with registered nurses in various health care settings for clinical experience. The eventual goal of academic preparation for college was to prepare underrepresented racial ethnic minority students and males to enter nursing and health science professions. In turn, they addressed the critical need for a diverse nurse workforce and helped to meet health care disparity needs of North Carolinians.

th

37

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

TRANSFORMATION AND CHANGE: NURSING EDUCATION IN THE UNITED STATES

Geraldine Polly Bednash, PhD, RN, FAAN Chief Executive Officer American Association of Colleges of Nursing Suite 530, One Dupont Circle, NW Washington, DC 20036 [email protected]

This presentation will focus on the current work of the American Association of Colleges of Nursing to transform nursing education In the United States. The dramatic transformation of health care delivery, increasing complexity of health care delivery, and the shortage of primary care providers have provides challenges and opportunities to the nursing profession. The challenges require dramatic changes in the education of nurses ­ including a transformation of the curriculum and clinical training opportunities. Additionally, these challenges have created a mandate that stronger academic practice partnerships are created to enhance the learning by students and create support for the transition of the nurse from student to actively practicing clinician. The opportunities for nurses are framed by the demand for more primary care providers, the potential for advanced practice nurses to serve as those primary care providers, and the subsequent need for a redesigned education of these advanced practice nurses. Additionally, the shortage of faculty who can educate the next generation of nurses requires a heavy focus on moving nurses into graduate education in a more rapid fashion. The AACN is the premier nursing organization which establishes standards for baccalaureate, master's and doctoral education - both practice and research focused doctorates. AACN establishes the expectations for this transformation through these consensus based standards and this process serves as a model for others.

38

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

39

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

VISEFRONTALNA NASTAVA U EDUKACIJI MEDICINSKIH SESTRA

Aleksandra Ber - Bozi, Dragana Simin, Natasa Klickovi Medicinska skola ,,7.april", Novi Sad, Srbija [email protected]

Uvod: Pri primeni visefrontalne nastave ucenici uce svako svojim tempom, preovlañuje samostalnost u ucenju, izvori znanja poticu ,,sa vise frontova", savlañuje se celokupno gradivo, ucenici su prenosioci znanja, atmosfera na casu je radna i saradnicka, proveravanje znanja i ocenjivanje je kontinuirano. Dobrobiti od visefrontalne nastave su visestruke. Menja se uloga i polozaj ucenika (nema stresa, izostajanja, svi su ravnopravni). Ucese ucenika u ocenjivanju kao i odgovornost prema ocenama posebno je izrazena u ovakvom modelu nastave. Nastavnik prerasta svoju tradicionalnu ulogu (predavac, saradnik, mentor, ,,reziser"...), a usvojena znanja imaju trajniji karakter. Visefrontalna nastava se primenjuje u edukaciji medicinskih sestara u Medicinskoj skoli "7. april" od 1998. godine. Cilj ovog rada je prikaz razvojnog puta primene visefrontalne nastave u edukaciji medicinskih sestara, kao i prikaz pojedinih rezultata interne i eksterne evaluacije ovakvog oblika rada. Metod: Osnovna metoda rada je deskriptivno-analiticka. Interna evaluacija na nivou skole vrsena je putem praenja prosecnih ocena ucenika u odeljenjima gde je primenjena visefrontalna nastava i u odeljenjima gde se nastava realizovala putem tradicionalnih nastavnih sistema. Eksterna evaluacija na sirem nivou vrsena je u sklopu projekta Filozofskog fakulteta iz Beograda. Rezultati: Posmatrajui ocene iz nastavnog predmeta psihologija uoceno je da su ucenici koji su prosli kroz visefrontalni oblik rada bolje uradili test znanja, u odnosu na ucenike koji su ucili na klasican nacin. Ocene na godisnjem testu jasno su pokazale razlike izmeñu nivoa usvojenosti znanja iz psihologije. Ucenici koji su prosli kroz visefrontalni oblik rada daleko bolje vladaju terminologijom i osnovnim pojmovima psihologije. Rezultati eksterne evaluacije na sirem nivou deo su posebne studije koja je bila i znacajna podrska programu obuke nastavnika i profesora mnogih medicinskih i drugih srednjih skola u Srbiji. Zakljucak: Vise od jedne decenije visefrontalni oblik nastave se primenjuje u edukaciji medicinskih sestara u nasoj skoli. Primenjuje se u nastavnim predmetima psihologija, ustav i prava grañana, filozofija, patologija, medicinska biohemija i zdravstvena nega 3 (obrañuju se sadrzaji zdravstvenog vaspitanja). Pored prikazanih ocekujemo i nove rezultate, na zadovoljstvo i ucenika i profesora, a obzirom na trajnost usvojenih znanja i korisnika usluga zdravstvene nege! Kljucne reci: visefrontalna, nastava, edukacija, medicinske sestre

40

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

21 YEARS IN THE HEALTHCARE ­ MY STORY

Jasmina Banicek Royal College of Nursing [email protected]

Starting nursing school at 14 years old can be challenging especially in the war-torn country. I commenced training in the communist country continued during the war and completed in democratic new country. I remember my first day at the Skola za medicinske sestre, Vinogradska quite clearly. It was the year of 1989, and I was 14 years old, just completed 8 years of education in small town called Zelina (re-named later to Sveti Ivan Zelina). Not used to traveling to and around Zagreb my mum accompanied me on my first day. Having theory and practice at the same time (mornings practice, afternoons theory or vice versa) required spending long days at the school. Considering that I lived far away, sometimes I was getting up as early as 5 am. To become the first category nurse / medical technician, the graduation from a 4 year secondary nursing school is required. This is followed by a 12 months internship, which ends with a state exam. During these 12 months, a nurse is required to work within primary and secondary sector, with the aim to obtain hands-on experience. The state exam is undertaken at the Ministry of Health, and includes examination of clinical knowledge and Country law. After passing this examination, a nurse / medical technician is deemed qualified, independent practitioner and is given 6 year license issued by the Croatian Nursing Council. However, I enjoyed my training and was very pleased with the knowledge and skills that I acquired over 4 years of training. However, in 1996 I decided to travel and learn different language so I arrived in the Great Britain. The difference in the education was quite clear; there were different branches such as adult, child and mental health and after first year you have to decide which branch to study for further 2 years. After 3 years of education students have a choice whether to finish with the diploma or undertake a project and complete the degree. From 2013 students will not have a choice and everyone will need to complete the degree. Once registered as an adult nurse you would be expected to work with adults only. There are exceptions such as myself as I see both children and adults although my main role is adult nursing. It is easy to re-train through supported courses available for those wishing to change their role. Another big difference I noticed was the age of students. You need to be a minimum age of 17 and half before applying to attend the nursing training. There is usually a great disbelief when I say to people that I trained at the age of 14 as there is a general belief that this is too young and there should be more primary and secondary education before deciding what do you want to do for the rest of your life.

41

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

When I eventually decided to stay in the UK next step was to register with the UKCC now known as the Nursing and Midwifery Council (NMC). To be able to register with the UKCC, the requirement was to submit my nursing curriculum that provided all the details of practice and theory education; references from previous employers and other numerous documents. This was very challenging task as I was in the UK and unable to go to Croatia to collect his documents. Fortunately, my mother had enough patience and time to collect all required documents and than have those all translated before forwarding them to me. One of my friends, who also completed the same nurse training, was also staying in the UK looking for the nursing job. Although she had the same education she also had an EU passport making her job application much easier. She had a job offer within the day! All non-EU nurses had to complete mandatory 3 to 12 months `adaptation period' within recognized institution. UKCC made a decision that I needed to complete 6 months of `adaptation period'. Their decision was based on different requirements such as time already spent in the country (to learn the language and culture), previous experience and education. During this period the nurse would work under supervision and, after completing numerous assessments such as medication administration, the ward manager and your mentor would agree whether you are ready to become registered nurse after 6 months. I remember dancing around my flat when I received the letter from the UKCC informing me that I am now officially registered as a nurse ­ adult branch. This was the time during nurse shortages, but nurses like me were unable to find suitable placements due to a lack of mentors / preceptors. I was offered a placement in the nursing home to work as a healthcare assistant. Considering that many nursing homes were asking nurses to pay to them (nursing homes) be able to complete their adaptation whilst not paying any wages, this was quite attractive offer. I heard stories that some nurses were asked to pay between £300- £1000 for their placements. Lack of suitable placements and mentors was proving to be quite an issue. It was difficult to understand why experienced nurses like me were struggling to find appropriate institution to employ them. However, I managed to find suitable placement at the hospital and completed my `adaptation period'. Today I work as a Clinical Nurse Specialist in Acute Pain Management and studying towards MSc in Advancing Healthcare Practice. I completed numerous courses such as nurse prescribing, Diploma in Health and Social Care, Degree (Hons) in Health and Social Care all of which have been supported by my employers. I am active Royal College of Nursing Learning and Development Activist and am involved in decision making at the local and national level. Part of my role is education of other healthcare professionals, research, audits and all other activities that will lead to improving patient care. My question to you ­ would I be able to achieve these entire if I stayed in Croatia?

Conclusion Nursing in Croatia is facing multiple challenges. Nursing should meet quality conditions to adhere to EU directives and WHO recommendations. Croatian Ministry of health should reform secondary vocational education and review the current needs of the health care system (number of nurses, skills

42

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

required, educational needs). Nurses should have an opportunity for continuous professional development and receive necessary support from employers and the Government.

PREDDIPLOMSKA I DIPLOMSKA EDUKACIJA MEDICINSKIH SESTARA PREDUVJET STRUCNOG I PROFESIONALNOG RAZVOJA STRUKE

Vesna Juresa Sveuciliste u Zagrebu, Medicinski fakultet, Skola narodnog zdravlja «Andrija Stampar», Rockefellerova 4, 10000 Zagreb, Hrvatska [email protected]

Razvojem i napretkom medicine postavljaju se sve vei strucni i profesionalni zahtjevi pred zdravstvene djelatnike ukljucujui medicinske sestre/tehnicare. Postojea edukacija medicinskih sestara/tehnicara u Hrvatskoj u okviru strucnog srednjoskolskog obrazovanja i veleucilisnog obrazovanja ne omoguava strucni razvoj medicinskih sestara/tehnicara na razini diplomske sveucilisne edukacije. Posljedicno tome nema nastavnog kadra iz sestrinske struke s odgovarajuim nastavno-nastavnim zvanjima kako bi se trajno osigurao strucni, nastavni i znanstveni napredak sestrinske struke. Sljedea posljedica ovakvog stanja je nedostatna naobrazba medicinskih sestara za rad na visoko diferenciranim strucnim poslovima sa specificnim kompetencijama i samostalnosu u izvoñenju pojedinih postupaka. Nedovoljan je broj znanstveno istrazivackog kadra koji bi bio zalog unapreñenja i razvoja struke temeljene na vlastitim znanstvenim i istrazivackim potencijalima. U radu e biti prikazani nastavni planovi i programi preddiplomskog sveucilisnog studija primaljstva i diplomskog sveucilisnog studija sestrinstva Medicinskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Sveucilisna edukacija medicinskih sestara i kompetencije koje bi stekle takovom edukacijom imale bi znatne implikacije na mjesto i zadae medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu. Za pretpostaviti je e to zahtijevati i odreñene promjene u zakonskoj regulativi u pruzanju zdravstvene zastite i drugacijoj raspodjeli poslova, zadaa i odgovornosti meñu zdravstvenim djelatnicima na svim razinama zdravstvene zastite.

43

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PROBLEMATIKA LOKACIJA ONECISENIH AZBESTOM U REPUBLICI HRVATSKOJ I UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE

Marijana Petir Hrvatski sabor, Odbor za zastitu okolisa [email protected]

Problematika onecisenja azbestom u Republici Hrvatskoj zadnjih je godina, u sve ukupnoj problematici gospodarenja otpadom, prepoznata kao jedan od najveih problema zastite okolisa u RH, te je u skladu sa svjetskim kretanjima prepoznata i kao vazan zdravstveni problem. Otkako su pred oko stotinu godina prepoznati prvi stetni utjecaji azbesta na ljudsko zdravlje tek je u nedavnoj proslosti regulativom na podrucju RH zabranjena proizvodnja i uporaba azbesta. Povezanost lokacija onecisenih azbestom te vrstama industrije u kojima je isti koristen tijekom XX. stoljea s pojavom poveanog broja oboljelih i umrlih uslijed profesionalne, ali i pasivne izlozenosti cesticama azbesta na tim podrucjima, predmet je ovog rada. Kao izvor podataka koristena su izvjesa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izdanih do veljace 2010. godine za razdoblje od 1990., odnosno 2002. do 2008. godine, te podaci Hrvatskog zavoda za zastitu zdravlja i sigurnost na radu. Usporedba razmjestaja privrednih subjekata po zupanijama na podrucju RH koji su koristili azbest kao sirovinu ili azbestne proizvode u svom radu te broja profesionalno oboljelih od bolesti uzrokovanih azbestom po zupanijama za razdoblje od 1990. do 2008. godine moze se dovesti u vezu s brojem novooboljelih te opom stopom incidencije (na 100.000 stanovnika) mezotelioma (C45, MKB-10) u RH po zupanijama u razdoblju od 2001. do 2007. godine te smrtnosu od mezotelioma, azbestoze i preluralnog plaka u RH u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2007. godine. Dobiveni rezultati ukazuju na moguu povezanost poveanja ope stope incidencije mezotelioma te poveanja udjela stanovnistva koje nije bilo profesionalno izlozeno utjecaju azbesta u podrucjima koja su uslijed privrednih aktivnosti bila i jos jesu onecisena azbestom. Procjena utjecaja cimbenika okolisa na zdravlje ljudi vrlo je kompleksan proces. Temeljem prezentiranih podataka i njihove usporedbe moze se zakljuciti da postoji velika vjerojatnost povezanosti incidencije bolesti koje uzrokuje azbest i lokacija onecisenih azbestom.

44

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Mentalno zdravlje / Mental Health

PROBLEMI MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE U SUVREMENOM DRUSTVU

Dubravka Kocijan Hercigonja Poliklinika Kocijan/Hercigonja, Zagreb, Republika Hrvatska [email protected]

Mit:djetinjstvo je period sree i djeca nemaju razloga za tugu

prisutan je i danas u stavovima i

razmisljanjima odraslih osoba usprkos brojnih rezultata istrazivanja. Razlog lezi u otporu odraslih, koji negirajui probleme djece brane sebe od odgovornosti. Epidemioloska istrazivanja ukazuju na porast razlicitih oblika odstupanja u ponasanju i psihickih bolesti kod djece a posebno se naglasava porast odstupanja kod djece u mlañim dobnim skupinama.Tako npr. smrtnost djece u dobi od 10-14

godina od suicida nalazi se ne treem mjestu smrtnosti djece u svijetu kao i porast djece sa razlicitim oblicima odstupanja u ponasanju, djece sa ADHD poremeajem, depresijom, zlostavljane djece te djece sa razlicitim manifestacijama stresa. Napredak bioloske medicine, genetike, farmakologije i drugih disciplina rezultirao je smanjenjem i nestankom nekih nasljednih biologije, poremeaja i

boljim rezultatima lijecenja psihickih bolesti. Istovremeno odnosi u obitelji, otuñenost, gubitak moralno etickih vrijednosti u obiteljima i drustvu kao i promjena vrijednosnih sustava rezultirali su brojnim psihickim problemima kod mladih posebice porastu agresije, nasilnistva, uzimanju sredstava ovisnosti, alkohola, napustanju skolovanja i dr. Razvoj djeteta uz bioloske cimbenike primarno je u zavisnosti od odnosa sa najblizim osobama a to je majka, otac pa zatim citava obitelj. U ranim odnosima dijete stvara sliku o sebi i svijetu oko sebe, stvara vjerovanja kroz koja kasnije percipira svijet i sebe u svijet. Emocionalno uskraeno dijete sa roditeljskih odnosa, zamjenom emocija sa materijalnim ocekivanjima od okoline, neorganiziranosu i e citav niz psiholoskih

losom slikom o sebi, a kao rezultat

dobrima, nedostatkom vremena za dijete, pritiscima i

cesto neprimjerenosu djetetovim potrebama skolskog sustava razviti odstupanja i psihickih poremeaja.

Iako suvremeno drustvo ima sve preduvjete da djeci omogui uspjesan razvoj djeca su traumatizirana, uskraena i izlozena razlicitim oblicima nasilja tog istog suvremenog drustva /zlostavljanje uslijed pritisaka jer medija i sl./. Primarna prevencija mentalnog zdravlja djece najefikasniji je nacin u zastiti djeteta koja je ugrañena u brojne pozitivne propise i zakone ali u velikom dijelu slucajeva izostaje primjena. jedino najbolji mogu uspjeti, zlostavljanje putem interneta, ucenje agresije putem

45

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: mentalno zdravlje, zlostavljanje, depresije, suicidi, poremeaji ponasanja MENTALNO ZDRAVLJE DANAS I SUTRA Dubravka Luci ZZJZ Osjecko-baranjske zupanije Centar za prevenciju i lijecenje bolesti ovisnosti, Osijek, Republika Hrvatska [email protected]

Tjelesno i mentalno zdravlje su nerazdvojive komponente opeg zdravlja. Osoba sa ocuvanim mentalnim zdravljem u stanju je nositi se sa stresom svakodnevnog zivota, raditi produktivno i plodno te doprinositi sebi i svojoj zajednici. S druge strane osoba narusenog mentalnog zdravlja ima izrazeni distres i pojavu simptoma mentalnih poremeaja. Uzroke poremeaja mentalnog zdravlja danas nalazimo u ubrzanom tempu zivota, materijalizaciji, krizi obitelji, recesiji... Od svih problema dusevnoga zdravlja koji su u porastu, mogu se istaknuti tri: posljedice uzimanja opojnih droga; svi oblici tjeskobnih stanja (anksioznost); depresija, po nekima bolest XXI. stoljea. Problemi i poremeaji mentalnog zdravlja, odlikuju se visokom prevalencijom, kronicnim tijekom, tendencijom pojavnosti u adolescenciji i mlañoj odrasloj dobi, te uzimaju veliki udio u apsentizmu i invalidnosti. Kako u Europi tako i kod nas postale su prioritetan javno-zdravstveni problem. Svjetska zdravstvena organizacija u projektu "Zdravlje za sve u XXI. stoljeu" problem mentalnog zdravlja rangirala je na visoko sesto mjesto. Prem trenutnom stanju u Republici Hrvatskoj zastita osoba sa mentalnim teskoama svedena je na razinu sekundarne zdravstvene zastite. Potreba za novim pristupom u zastiti mentalnog zdravlja rezultirala je donosenjem Strategije zastite mentalnog zdravlja. Tim su aktom odreñena podrucja djelovanja: opa populacija, dobno specificna i vulnerabilna populacija, radna mjesta, prevencija, lijecenje i rehabilitacija dusevnih poremeaja, zastita mentalnog zdravlja u zajednici te meñusobna suradnja vise sektora (razmjena informacija, znanja i istrazivanje). Osnivaju se mreze zastite mentalnog zdravlja sastavljene od Sluzbi za zastitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti koje se osnivaju pri ZZJZ na primarnoj razini. Novonastale Sluzbe predstavljaju mrezu zastite mentalnog zdravlja na primarnoj razini, dostupne su stanovnistvu i imaju mogunost promptnih i ucinkovitih mjera zastite. One imaju centralnu ulogu u koordinaciji suradnje socijalnog i zdravstvenog sustava i ostale drustvene zajednice. Zaustaviti ili smanjiti tendenciju porasta broja mentalnih poremeaja mozemo samo uz zajednicke napore i to kroz promociju mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih poremeaja (primarnu, sekundarnu i tercijalnu). Cilj nam je stvoriti covjeka koji se moze nositi sa stresnim zivotnim dogañajima i na taj nacin sluziti sebi i zajednici u cjelini.

Kljucne rijeci: mentalno zdravlje, prevencija, rano otkrivanje , lijecenje, zajednica

46

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

INFANT MENTAL HEALTH CHILD HEALTH CARE PREVENTION EFFORTS

Vedrana Vejzovic Malmö University, Malmö, Sweden [email protected] Zeljka Josipovic Polyclinic Medikal, Zagreb, Hrvatska

Several studies show that mental health problems among children and youth have become more common in Europe during the second half of the 1900s. Swedish children feel good physically. In Sweden we have such a low infant mortality, high proportion of breast-fed infants, low share child accidents, a high proportion of vaccinated children and the comparatively low proportion who suffer physical punishment in childhood. The problem has shifted from physical to psychosocial healthrelated disorders and disabilities. It has become common for young people say they are depressed, anxious, have trouble sleeping and pain. More than 30 percent of all babies today does not tie in with their parents during the first year of life and an increasing number of parents seeking help for their problems in relating to their children. The interaction between children and their parents / carers, created the secure base of attachment, which is vital for every child. The connection is a fundamental prerequisite for a harmonious development in the rest of their lives. Infant mental health is a unique area of expertise. It has its basis in individuals who undergo an extremely rapid development over a relatively short time, and where prevention is emphasized in various ways. By infants, its usually meant the first two years of a child's life. Focus is on the entire family and not solely on the parents and the child's specific problems. One of the approaches in preventing children's mental health is to identify the number of risk and protective factors for infants' mental health. Child health care is an important body in order to find children with special needs so that supportive interventions can be deployed at an early stage. Studies show that the related problems of parents often because of their own experiences of connection. Another cause of mental illness in young children is stressful, which can have several causes; early start in kindergarten, large groups of children, low staffing levels, long days in kindergarten and noise.

Keywords: children and youth, mental health, child health, prevention

47

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Skrb za starije osobe / Care for elderly people

DEMOGRAFSKE PROMJENE ­ IZAZOV SESTRINSTVU

Marijan Gjuki, Pro Kontakt Health Advisory GmbH, Wels, Austrija [email protected]

Posljednjih se godina uz promjene starosne strukture populacije dogañaju i promjene u potrebama starijih ljudi. Sve duza vitalnost promijenila je i potrebe u nacinu stanovanja starijih. Odgovor na te potrebe rezultira razlicitim rjesenjima kako zivjeti u starosti, a klasicni staracki domovi ,,izlaze iz mode". Danasnji 60- godisnjaci su djeca gospodarskog prosperiteta nakon 2. svjetskog rata, odrasli su uz Rock'n'Roll i Beatlese, a krajem sezdesetih dozivjeli i prozivjeli studentsku revoluciju. S jedne su strane zahtjevni i kriticni, a s druge strane su razmazeni i spremni na izdatke. To cini ovu grupu istovremeno zanimljivom i izazovnom. Hrvatsko se stanovnistvo danas ubraja meñu deset najstarijih populacija na svijetu (podatci UN-a). Sustav socijalne zastite u RH je predominantno javni, ali je prisutna izrazenija privatizacija u nekim sektorima socijalne zastite (mirovinski i zdravstveni sustav te sustav socijalnih usluga). Socijalne reforme u Hrvatskoj usmjerene su na smanjenje odgovornosti drzave, a poveanje odgovornosti pojedinca, trzista, obitelji i civilnog drustva. Uloga socijalnih usluga postaje sve vaznija zbog demografskih promjena i promjena u strukturi obitelji (stalni rast starije populacije, slabljenje tradicionalne obitelji, zaposljavanje zena, poveanje broja jednoroditeljskih i drugih ranjivih oblika obitelji). Stoga postoji potreba za razvojem mreze alternativnih oblika usluga koje e biti dostupne korisnicima u njihovim domovima ili lokalnim zajednicama (decentralizacija i deinstitucionalizacija). U Hrvatskoj su evidentni pozitivni pomaci u razvoju mreze socijalnih usluga, meñutim, s druge strane, potraznja za institucionalnim i izvaninstitucionalnim uslugama nadmasuje ponudu, postoje razlike u kvaliteti i cijeni privatnih i javnih usluga. Komparativne prednosti hrvatskog sestrinstva i mogunosti razvoja novih oblika edukacije i usluga: Visoka strucnost kadrova u Hrvatskoj, poveanje potrebe za njegom, poveanje broja teskih slucajeva, poveanje potrebe za povremenom njegom, moguosti koristenja specijalistickih usluga, trend specijalizacije u podrucju demencije. Specijalizacija i diferencijacija usluga omoguit e ocuvanje dostojanstva sestrinske struke u radu sa starijom populacijom. Njega treba ostati u domeni sestrinstva, a trzisne devijacije i zloupotreba moraju se korigirati svim snagama.

48

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: demografske promjene, specijalizacija usluga, deinstitucionalizacija

4 STUPNJA GERIJATRIJSKE ZDRAVSTVENE NJEGE SESTRINSKA DOKUMENTACIJA U DOMOVIMA ZA STARIJE OSOBE

Marica Luki, Mara Zupani,Ana Deucht,Spomenka Tomek-Roksandi,Dragica Simunec,Nada Tomasovi-Mrcela,Sanja Blazekovi-Milakovi,Vlasta Vucevac,Franica Pavkovi,Vesna Miokovi. Centar za gerontologiju ZJZ,,Dr.A.Stampar"Referentni centar MZISS-RH za zastitu zdravlja starijih osoba. [email protected] Uvod: Pristup zastiti starijih ljudi je cjelovit i osigurava unapreñivanje svih oblika gerijatrijske zdravstvene skrbi: od prevencije, dijagnostike,lijecenja do rehabilitacije i evaluacije(fizicke,psihicke,socijalne) funkcionalno onesposobljenih gerijatrijskih bolesnika. Hrvatska s udjelom od 17,1(procjena 2007.)starijih ljudi od 65 godina suocena je s izazovom planiranja gerontolosko javnozdravstvene djelatnosti i gerijatrijske medicinske, specijalizacije po UEMS-u u adekvatnom zbrinjavanju, a time i primjena standarda gerijatrijske zdravstvene njege. Norme gerijatrijske zdravstvene njege su prihvaeni i vazei standardi koje definiraju podrucje zadae i kvalitetu gerijatrijske zdravstvene njege primjene. Utvrñuju usluge, s obzirom na podrucje djelatnosti,koje bi strucni djelatnici openito trebali pruzati u konkretnoj situaciji i opisuju mjere i postupke. Danasnja praksa ukazuje da se ne primjenjuju u potpunosti standardi/modeli gerijatrijske zdravstvene njege na razini primarne zdravstvene zastite. Obzirom da je standard gerijatrijske zdravstvene njege vazan instrument poboljsanja kvalitete skrbi starih ljudi, ukazala se potreba izrade istih. Kako bi se mogla evaluirati provedba gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije bilo je nuzno izraditi sestrinsku dokumentaciju za gerijatrijskog bolesnika. Stoga je Referentni centar MZISS-RH za zastitu zdravlja starijih osoba, u suradnji s HKMS te Medicinskim fakultetom Sveucilista u Zagrebu, Katedrom za obiteljsku medicinu, HD-ZGIGHLZ-a, izradio je Program primjene 4.stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe,primjenom specificne primarne zdravstvene zastite za gerijatrijske bolesnike. U prosincu 2009.godine Hrvatska komora medicinskih sestara donosi potvrdu o prihvaanju sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe,kao standard Hrvatske komore medicinskih sestara. Gerijatrijski normativi i standardi: Standard gerijatrijske zdravstvene njege pruza mogunost profesionalnog praenja i proucavanja usluga gerijatrijske zdravstvene njege, i instrument je poboljsanja kvalitete zivota starijih osoba. Standard gerijatrijske zdravstvene njege obiljezen je preventivnim razmisljanjem i djelovanjem. Zakljucak: Program omoguuje osiguranje za ravnomjernu zastupljenost veeg broja medicinskih sestara ovisno o zdravstvenoj potrebi po individualnom gerijatrijskom bolesniku stacionarno

49

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

smjestenom u domu za starije osobe,kao i integraciju standarda gerijatrijske zdravstvene njege u dokumentaciji o zdravstvenoj njezi Time se osigurava kategorija gerijatrijskog osiguranika za primjenu 4.stupnja gerijatrijske zdravstvene njege indiciranu njegovim zdravstvenim stanjem i funkcionalnom onesposobljenosu. Kljucne rijeci: gerijatrijska zdravstvena njega,standardi,normativi,sestrinska gerijatrijska dokumentacija

THE MISSION AND VALUES OF HOSPICE CARE ­ A VIEW FROM ENGLAND

Michael Kerin St Joseph's Hospice, Mare Street, Hackney, London E8 4SA [email protected]

St Joseph's Hospice in London was founded in 1905 and is one of the longest established Hospices in Europe. Over the years it has trained many leading practitioners, including Dame Cicely Saunders. It combines a commitment to high professional standards and a clear sense of mission and values from the religious Order that founded the Hospice, the Religious Sisters of Charity. The population we serve is one of the poorest in Britain and `service to the poor' has always formed an explicit part of our mission. The presentation will outline the mission and values that underpin our work, and how they relate to and support the development of professional standards in the delivery of high quality hospice care.

The presentation will also address some of the challenges: ­ In integrating the standards and approaches of each profession with the multi-professional

approach that is the vital core of hospice care. ­ In instilling the mission and values in staff who come from many different professional and

cultural backgrounds ­ In defining who are the poor ­ this term embraces more than financial poverty, for example

social isolation or spiritual needs ­ and how decisions about use of resources balance these wider needs alongside clinical prioritization based solely on medical need. ­ In advocating for and promoting high quality care for the dying in a society that finds it

increasingly difficult to talk about death but where there is increasing public debate around euthanasia and assisted dying.

Key words: hospice, professional standards

50

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SESTRINSKA SKRB ZA STARIJE OSOBE

Ljiljana Levani Opa bolnica Varazdin, I.Mestrovia b.b. [email protected]

Proces starenja je kontinuiran i progresivan, koji ukljucuje prirodne bioloske procese. Na pitanje zasto covjek stari razvile su se i razvijaju se razne teorije (od ,,Teorija slobodnih radikala",Teorija mitohondrija", ,,Teorija membrana"). Proces starenja uz fizicke promjene neminovno utjece i na drustvenom i socijalno funkcioniranje samog pojedinca, a i njegove obitelji. Zadovoljavanje socijalnih i zdravstvenih potreba starijih ljudi uvijek je usko vezano i uz razvoj i bogatstvo drustva. Medicinske sestre svojim znanjem, iskustvom, te razumijevanjem procesa starenja mogu uciniti zivot starijim osobama laksim. U to mozemo ubrojiti poticanje aktivnosti samozbrinjavanja, neposrednu fizicku pomo kada je to neophodno, edukaciju o pravilnom nacinu prehrane, o sigurnosti, osiguravanju adekvatnog socijalnog okruzenja, ukljucivanju zajednice u pomo starijim i nemonim osobama, te o mnogim drugim nacinima. Kada pogledamo na cinjenicu koliko mozemo uciniti za starije osobe samo zdravom komunikacijom i iskazivanjem postovanja cesto se moramo zapitati da presudnu ulogu u rjesavanju problema koji se javljaju u starijoj zivotnoj dobi nema ni bogatstvo drustva i njen razvoj ve nasa svijest o vaznosti problema i cinjenici da mnogo toga ovisi i o nama samima.

Kljucne rijeci: starije osobe, edukacija starijih osoba, komunikacija

51

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Osobe s posebnim potrebama / Care for disabled persons

KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM NAJSNAZNIJA POTPORA OSOBAMA S INVALIDITETOM

Zorislav Bobus, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH Savska 3, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH kao krovna udruga 9 nacionalnih saveza od 2004. godine u partnerstvu s Vladom Republike Hrvatske snazno je djelovala kao clanica Disabled People International - DPI u predlaganju i donosenju teksta Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, posebno u dijelu koji se odnosi na zene s invaliditetom i djecu s teskoama u razvoju. Rezultat toga je da je Republika Hrvatske kao trea zemlja u svijetu potpisala, a kao cetvrta ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Opcioni protokol, cime je bila druga zemlja u Europi, a prva izvan Europske unije. U isto vrijeme Vijee Europe donijelo je "Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drustvu osoba s invaliditetom: poboljsanje kvalitete zivota osoba s invaliditetom u Europi 2006. - 2015." te je Republika Hrvatska sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom i Akcijskom planu Vijea Europe donijela Nacionalnu strategiju izjednacavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Na temelju toga dobila je i priznanje da je prva konferencija o primjeni Akcijskog plana Vijea Europe na najvisoj ministarskoj u razini odrzana u Zagrebu ciji rezultat je Zagrebacka deklaracija. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom kao dokument iznad svih zakona u Republici Hrvatskoj donosi novi pristup invaliditetu kao ljudskom pravu. Time se stvaraju uvjeti za potpuno postivanje razlicitosti kao ljudskog prava i obvezuje na stvaranje preduvjeta za izjednacavanje mogunosti osoba s invaliditetom. Poseban naglasak u clanku 25. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom daje se zdravstvu u kojem se od drzava potpisnica trazi da priznaju pravo osobama s invaliditetom na uzivanje najvisih ostvarivih standarda tjelesnog i mentalnog zdravlja bez diskriminacije na osnovi invaliditeta.

Kljucne rijec : osoba s invaliditetom, prava, mogunosti

52

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SANJAJUI BOLJI SVIJET

Andreja Veljaca Hrvatski savez slijepih Draskovieva 80, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Sanjajui bolji svijet u kojemu e se postivati dostojanstvo svake osobe, njegovati tolerancija, meñusobno uvazavanje i pomaganje, u kojemu e se svakome pruzati jednaka sansa i u kojemu biti slijep nee znaciti ,,manje vrijedan", ve ,,razlicit", 16. lipnja 1946. godine se u Zagrebu okupila grupa slijepih intelektualaca i osnovala Hrvatski savez slijepih. Od tada, slijepi grañani Republike Hrvatske, udruzeni u svoju, jednu od 27 lokalnih organizacija, a preko nje u krovni Hrvatski savez slijepih ozivotvorujui osnivacko geslo: ,,I sami slijepi za slijepe" sudjeluju u ostvarenju svojih snova, preuzimajui istovremeno svoj dio odgovornosti za zajednicko ,,bolje sutra". Takvim djelovanjem ostvarili su pocetnu ideju da Hrvatski savez slijepih bude vodea organizacija civilnog drustva za artikuliranje specificnih potreba slijepih te kao takav bude i relevantan partner vladinom sektoru u iznalazenju odgovarajuih optimalnih rjesenja koja e pozitivno utjecati na kvalitetu zivota slijepih. Savez je cvrsto pozicionirana i prepoznatljiva nevladina organizacija koja se sastoji od 27 temeljnih udruga slijepih s podrucja cijele RH i koja uspjesno i razgranato surañuje i sa udrugama civilnog drustva i gospodarskim sektorom. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a koju je prihvatila Republika Hrvatska, slijepom osobom smatra se osoba koja ima potpuni gubitak osjeta svjetla ili ostatak vida s korekcijom ili bez korekcije do 3/60 (0,05). Slijepom osobom se smatra i ona osoba koja na boljem oku ima suzeno vidno polje na 5 stupnjeva oko fiksacijske tocke.

Kljucne rijeci: slijepa osoba, dostojanstvo, tolerancija, Hrvatski savez slijepih

53

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

KAKO KOMUNICIRATI S GLUHONIJEMOM OSOBOM

Marija Mili OB Dubrovnik Roka Misetia bb, Dubrovnik, Hrvatska [email protected]

Kad imamo na umu koliko se problema javlja u komunikaciji ljudi zdrava sluha lako mozemo zamisliti u kakvom je polozaju netko ciji je sluh slabiji ili netko tko uope ne cuje. Neposredni izvor tih problema nije u uhu vec u samom covjeku osteena sluha i u drustvu koje ga okruzuje. Meñuljudski odnosi, snalazenje u svakidasnjem zivotu, u obitelji, na radnom mjestu, u svakom kontaktu s ljudima zdrava sluha, sve je to mogui izvor neugodnosti, strepnji, poteskoa, ali i uspjeha i ponosa za osobu osteena sluha. Suvremeni zivot zahtijeva od svakog grañanina da bude informiran, da aktivno sudjeluje u drustvenim zbivanjima. Gluhi i nagluhi cesto su iz ovoga iskljuceni. Nikoga ne smijemo diskvalificirati u njegovoj ulozi aktivnog grañanina zbog toga sto slabije cuje ili uope ne cuje. Kljucne rijeci: gluhoa, komunikacija, edukacija, uloga drustva, znakovni jezik

54

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Posteri / Poster Presentation

SAMOOZLJEðIVANJE KOD DJECE I MLADEZI

Bozidar Palas Psihijatrijska bolnica za djecu i mladez Kukuljevieva 11, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Cilj rada: U sklopu teme ,,Mentalno zdravlje" , posterom u obraditi temu samoozljeñivanja kod djece i mladezi iz perspektive medicine, odnosno psihijatrije kroz uzroke i nacine samoozljeñujueg ponasanja, kao i iz aspekta sekti i samoozljeñujueg ponasanja kao ritualnog i prihvatljivog. Samoozljeñivanje je namjeran cin kada netko zeli sam sebe ozlijediti. Odnosi se na ponasanja kao sto su rezanje, grebanje, paljenje koze, cupkanje kose, udaranje, lomljenje kostiju, predoziravanje lijekovima i sl. Samoozljeñivanje nije pokusaj samoubojstva. Ono je nacin nosenja s jako teskim osjeajima koji su se nakupili. Danas se mnogi tinejdzeri suocavaju s ekstremno velikim dozama stresa u skoli, unutar obitelji, pri odnosima s vrsnjacima. Neki od njih su preoptereeni obvezama, previse gledaju televiziju, pod velikim su utjecanjem medija, a premalo vremena provode sa prijateljima i obitelji. Veliku ulogu u otkrivanju samoozljeñivanja tinejñera imaju roditelji i nastavnici. Rezultati rada: pokazuju kako socijalna i psihijatrijska obiljezja adolescenata utjecu na pojavu samoozljeñivanja. Zakljucak: Mnogi autori smatraju kako dio problema samoozljeñivanja kod adolescenata jednim dijelom lezi i u njima samima i kazu kako ta djeca nemaju dovoljno razvijene socijalne vjestine za nosenje s problemima, kako nisu u mogucnosti izverbalizirati svoje emocije, kako im manjka konstruktivnih obrambenih mehanizama za nosenje s frustracijama, kako su osjetljiva na odbacivanje, ljuta sama na sebe, depresivna (tuzna), itd.

Kljucne rijeci: samoozljeñivanje; adolescenti; socijalna obiljezja adolescenta; psihijatrijska obiljezja adolescenta

55

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PROBLEMSKA NASTAVA U EDUKACIJI MEDICINSKIH SESTARA: IZMEðU TEORIJE I PRAKSE

Dragana Simin,2, Dragana Milutinovi2, Aleksandra Ber-Bozi1 1 Medicinska skola ,,7. april", Novi Sad, Srbija 2 Medicinski fakultet Novi Sad; Katedra za zdravstvenu negu, Srbija [email protected]

Uvod : Problemska nastava je visedecenijski prisutna u oblasti medicinskog obrazovanja. U meñunarodnim okvirima je siroko prihvaena, kao znacajni deo sestrinske edukacije ,,znam ­ kako", zbog neophodnosti brzog resavanja problema i kritickog razmisljanja u klinicko - bolnickom okruzenju. Metodicka realizacija podrazumeva stvaranje problemske atmosfere ucenja, gde sadrzaji, sredstva i oblici rada omoguavaju visi obrazovni efekat. Primena problemske nastave kao savremenog nastavnog sistema teoretski je mogua u svakoj nastavnoj situaciji. Prakticne mogunosti zavise i od samog nastavnog predmeta i nastavnih sadrzaja, ali i od nastavnika. Cilj ovog rada je evaluacija razlika izmeñu eksperimentalne i kontrolne grupe u resavanju niza zadataka objektivnog tipa iz nastavne teme obuhvaene akcionim istrazivanjem, kao i sagledavanje interesovanja ucenika za problemsku nastavu. Metode: Akciono istrazivanje je sprovedeno u Medicinskoj skoli ,,7. april" u Novom Sadu. Uzorak su cinili ucenici drugog razreda. Dva odeljenja su cinila eksperimentalnu grupu (kod kojih je u realizaciji sadrzaja zdravstvene nege primenjena problemska nastava) i kontrolna grupa (nastava je realizovana putem tradicionalnih nastavnih sistema). Autori su za potrebe istrazivanja sacinili i koristili: niz zadataka objektivnog tipa za proveravanje znanja i upitnik o zainteresovanosti ucenika o primeni problemske nastave. Podaci su obrañeni odgovarajuim matematicko-statistickim postupcima. Rezultati: Proveravanjem znacajnosti razlike u postignutom uspehu ucenika eksperimentalne i kontrolne grupe na finalnoj proveri znanja iz oblasti zdravstvene nege iz nastavne teme koju je obuhvatio eksperimentalni program, utvrñeno je da postoji znacajna razlika. Izracunata vrednost t testa prelazi granicne vrednosti t distribucije na oba nivoa znacajnosti; t = 4,9 te postoji statisticki znacajna razlika (p<0,05 i p<0,01). Uocljivo je da eksperimentalna grupa u veini zadataka ima bolju resenost. Istrazivanjem je potvrñena zainteresovanost ucenika za primenu ovog vida nastave, a svoje aktivno ucese u resavanju postavljenih problema ucenici visoko ocenjuju. Od znacaja su i njihova misljenja da im je problemska nastava pomogla, kako u resavanju zadataka vezanih za zadati problem, tako i u laksem otkrivanju sustine i toka izucavanog klinickog problema i vestine. Zakljucak: Na osnovu dobijenih rezultata nije tesko zakljuciti da treba vise vremena posvetiti problemskoj nastavi u toku edukacije ucenika za poziv medicinske sestre, kao i adekvatnoj pripremi i kontinuiranoj edukaciji nastavnika/profesora zdravstvene nege.

56

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne reci: problemska nastava, edukacija, medicinske sestre

ULOGA MEDICINSKE SESTRE U RADU SA DECOM SA POSEBNIM POTREBAMA

1

Spela Golubovi , Dragana Milutinovi , Dragana Simin Medicinski fakultet Novi Sad, Katedra za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju 2 Medicinski fakultet Novi Sad, Katedra za zdravstvenu negu 3 Medicinska skola ,,7. April", Novi Sad [email protected]

1

2

2,3

Uvod: Iako su se najvee reforme u pogledu brige o deci sa posebnim potrebama odnosila na oblast edukacije, one nisu mogle da zaobiñu i zdravstveni aspekt brige o ovoj deci. Ona se ogleda kroz postojanje brojnih sluzbi i servisa poput: sluzbi za mentalno zdravlje, razvojnih savetovalista, programa za decu sa razvojnim poremeajima ili specijalnim medicinskim programima. U pruzanju pomoi i podrske ovoj deci ucestvuje ceo tim strucnjaka, a u okviru ovih multiprofesionalnih i multidisciplinarnih timova medicinske sestre tradicionalno obezbeñuju negu i rad sa ovom populacijom. Cilj: Analizom raspolozive literature iz oblasti zdravstvene nege analizirati obim i sadrzaja rada medicinskih sestara u radu sa decom sa posebnim potrebama. Metode: Za pronalazenje informacija o literaturi na temu kvaliteta zdravstvene nege korisena je elektronska indeksna baza Scopus. Strategija pretrazivanja ukljucivala je primenu kljucnih reci: ,,sestrinska nega" zajedno sa ,,uloga", ,,posebne potrebe" . Analizirani su clanci publikovani u periodu od 1999. do 2009. godine. Rezultati: Analizom pregledane literature mozemo rei da postoji potreba za preciznijim definisanjem obima i sadrzaja rada medicinskih sestara u radu sa decom sa posebnim potrebama. Medicinska sestra je clan multiprofesionalnog i multidisciplinarnog tima, a informacije koje ona dobija o detetu su od znacaja i za sve ostale clanove tima. Autori naglasavaju da je fokus rada medicinske sestre usmeren na: promociji zdravlja, preventivnoj brizi o zdravlju, ranoj identifikaciji i skriningu, podrsci roditeljima i razvoju zivotnih vestina. Takoñe se istice neophodnost definisanja ,,posebnih potreba" i specificnosti tih potreba, kao i potreba kontinuirane edukacije medicinskih sestara za rad sa ovom decom. Zakljucak: Obzirom da su medicinske sestre najvise vremena u neposrednom kontakt sa decom i roditeljima, dok oni borave u zdravstvenim ustanovama, neophodno je istai znacaj i mesto koje one zauzimaju u tom radu. Istovremeno, potrebno je stvoriti mogunosti medicinskim sestrama za sticanje dodatnih znanja o specificnostima u radu sa decom sa posebnim potrebama kako bi se obezbedila kompetentnost i jasnije definisala i prepoznala njihova uloga.

57

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne reci: deca, posebne potrebe, medicinska sestra,

SKOLSKA FOBIJA

Irena ðuteri Psihijatrijska bolnica za djecu i mladez Kukuljevieva 11, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Cilj ovog rada je prikazati problematiku djece sa skolskom fobijom ( strah od skole ) s kojom se svakodnevno susreemo u svome radu. Skolska fobija je vrlo ucestala u djecjoj dobi i prema nekim istrazivanjima smatra se da se javlja u oko 5 % djece. Manifestira se izrazitim strahom prema odlasku u skolu i boravku na nastavi, a visoka anksioznost koja prati taj poremeaj izaziva i niz somatskih simptoma kod djece kao sto su glavobolja, mucnina, bolovi u trbuhu, ubrzano lupanje srca, osjeaj nedostatka zraka itd. Ti simptomi nepovoljno utjecu na intelektualnu efikasnost sto cesto dovodi do loseg skolskog uspjeha. U svakodnevnoj praksi uoceno je neadekvatno i nepravovremeno prepoznavanje ovog poremeaja, te se ovim radom zeli ukazati na vaznost sto ranijeg prepoznavanja ovog poremeaja kako bi mogli pravovremenim intervencijama utjecati na tijek i ishod lijecenja djece sa skolskom fobijom. Metode: Skolska fobija moze se uspjesno lijeciti. Americka literatura navodi podatke po kojima oko 70% djece ponovno krene u skolu nakon jednogodisnjih tretmana u kojima su znatno reducirani simptomi. Uspjesnima su se pokazale kognitivno bihevioralna terapija, psihoanaliticka psihoterapija uz suportivni i psihoedukacijski tretman roditelja. Navode se i opisi pacijenata koji su uspjesno lijeceni grupnom terapijom i psihodramom (terapija igranjem uloga). Rezultati: U svakodnevnoj praksi uoceno je neadekvatno i nepravovremeno prepoznavanje ovog poremeaja, te se ovim radom zeli ukazati na vaznost sto ranijeg prepoznavanja ovog poremeaja kako bi mogli pravovremenim intervencijama utjecati na tijek i ishod lijecenja djece sa skolskom fobijom.

Kljucne rijeci: fobija, skolsko dijete, strah od skole

58

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

BRINU LI BOLESNICI SA SEERNOM BOLESTI O SVOJIM STOPALIMA?

Ines Glavas, Marija Zulumovi, Antun Bajan, Uros Radojci, Mato Vrlji Medicinski fakultet Osijek, Studij sestrinstva Josipa Huttlera 4, Osijek, Hrvatska [email protected]

Uvod: Seerna bolest ili Diabetes mellitus je kronicno stanje apsolutnog ili relativnog manjka inzulina s posljedicnim povisenjem glukoze u krvi (hiperglikemijom). Seerna bolest je najcesi metabolicki poremeaj. To je kronicna, neizljeciva bolest u kojoj se lijecenjem uz dobru regulaciju, sto podrazumijeva odrzavanje razine glukoze sto blize normalnim vrijednostima, moze znacajno poboljsati kvaliteta zivota kao i produljiti ocekivano trajanje zivota. Kao posljedica dugotrajnog povisenja glukoze u krvi razvijaju se kasne komplikacije seerne bolesti na razlicitim tkivima i organima. Samokontrola vrijednosti glukoze u krvi (GUK) ima kljucnu ulogu u regulaciji seerne bolesti. Kako se vrijednosti glukoze u krvi stalno mijenjaju, ovisno o razlicitim cimbenicima (hrana, tjelesna aktivnost, stres, akutne bolesti, vrsta terapije..) redovno provoñenje samokontrole dat e uvid na utjecaj ovih cimbenika o vrijednosti glukoze u krvi, te e se moi poduzeti koraci za ispravljanje preniskih ili previsokih vrijednosti GUK-a. Cilj istrazivanja: Utvrditi vaznost samokontrole kod bolesnika sa dijabetesom. Ispitanici: Clanovi Udruge oboljelih od dijabetesa u dobi preko 50 godina. Metode: Za ispitivanje smo koristili anketu s 36 zatvorenih pitanja. Rezultati: Veina ispitanika (94%) zna normalne vrijednosti GUK-a te komplikacije koje se mogu razviti ako su vrijednosti GUK-a povisene (77%.) Iako cak 83 % ispitanika odlazi redovito na lijecnicke kontrole samo polovica se pridrzava dobivenih uputa. Redovito pregledava stopala svega 11%,ispitanika, dok nikada ne pregledava cak njih 67%. 72% ispitanika smatra da je njegu stopala prikladno koristenje ostrih predmeta (skarice), a primjerenu temperatura vode za pranje stopala zna svega 28%, ispitanika. Samo 11% ispitanika izbjegava nanosenje kreme na podrucje izmeñu prstiju pri njezi stopala. Udobnu, mekanu obuu uvijek kupuje svega 28%, a isto toliko ispitanika zna da je obuu vazno kupovati u poslijepodnevnim satima. Zakljucak: Na temelju dobivenih rezultata mozemo zakljuciti da su ispitanici slabo educirani o vaznosti samopregleda i njege stopala. Potrebno je odrzati strucno predavanje s demonstracijom njege stopala, educirati ih o vaznosti samopregleda i njezi stopala, te osigurati brosure.

Kljucne rijeci: seerna bolest, samokontrola, njega stopala,

59

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PREHRANA STARIJIH OSOBA

Drazen Enderli, Marina Grgi, Sanela Lukavecki, Mateja Pecek, Andreja Vidovi Medicinski fakultet Osijek, Studij sestrinstva Josipa Huttlera 4, Osijek, Hrvatska [email protected]

Uvod: Starenje je prirodan proces koji se ne moze zaustaviti, ali mozemo cuvati svoje zdravlje. Prehrana je vazan cimbenik koji utjece na nase zdravlje. Jednostavnim postupcima, nacinu na koji se hranimo, nasoj svijesti o prehrani mozemo pomoi starijim osobama. Cilj: Utvrditi znanja o pravilnoj prehrani, prehrambene navike, svijest o sebi i svojoj prehrani te utjecaju losih navika na prehranu starijih osoba. Ispitanici i metode: Ispitanici su bili clanovi Kluba 60 + Prosjecna dob ispitanika bila je 67 godina. Kao metoda ispitivanja koristeno je anketiranje, a instrument anketni list s 35 pitanja podijeljenih u cetiri skupine pitanja (znanje o pravilnoj prehrani, prehrambene navike, svijest o sebi i svojoj prehrani te utjecaj losih navika na prehranu) Rezultati: Veina ispitanika odgovorila je tocno na pitanja o potrebnom broju i dnevnom rasporedu obroka (63%), o sastavu prehrambenih namirnica (67%) te o unosu masnoa biljnog porjekla (66%). Meñutim, vise od polovice ispitanika ima manje od 5 obroka dnevno (63%), svakodnevno ne konzumira voe (53%) a crveno meso i mesne prerañevine ne jede svega 8,33% ispitanika. Veina ispitanika (58%) ribu jede samo jednom mjesecno, a maslinovo ulje koristi svega 12% ispitanika. Veina ispitanika pije kavu (70%), a alkohol u posebnim prilikama (71%). U stresnim situacijama nacin prehrane mijenja 33% ispitanika. Pri kupovini namirnica kod 40 % ispitanika najvaznija je hranjiva vrijednost, kod 38 % cijena, a kod 21% ispitanika vazna je zemlja porijekla namirnica. Zakljucak: Provedenim ispitivanjem zakljucili smo da iako veina ispitanika poznaje nacela pravilne prehrane ne pridrzavaju ih se u potpunosti. Tomu doprinose tradicionalne prehrambene navike u izboru namirnica i nacinu pripreme obroka te ogranicena financijska sredstva. Potrebno je provesti edukaciju o pripremi tradicijskih jela s pristupacnim namirnicama, usklañenu s nacelima zdrave prehrane. Edukaciju bi trebalo provesti uz aktivno sudjelovanje samih starijih osoba, koristei njihova znanja i iskustva.

Kljucne rijeci: starija zivotna dob, nacela prehrane

60

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZIVOT S HEMODIJALIZOM

Ana Kovacevi, Dragana Santor, Maja Rakin, Mihael Tenzera, Zeljka Miancak Medicinski fakultet Osijek, Studij sestrinstva Osijek, Josipa Huttlera 4, Osijek, Hrvatska [email protected]

Uvod: Kronicno zatajenje bubrega povezano je s nizom tjelesnih i psihickih komplikacija. Vazan dio lijecenja bolesnika na hemodijalizi je pravilna prehran, redovito provoñenje primjerene tjelesne aktivnosti te odrzavanje osobne higijene. Korisno je smanjiti unos onih tvari koje bubreg ne moze sam odstraniti, a poveati unos onih tvari koje se prekomjerno gube iz organizma. Tjelesna aktivnost pozitivno utjece na metabolizam masnoa, toleranciju glukoze i osjetljivost inzulina. Cilj: Utvrditi znanje, ponasanje i stavove bolesnika lijecenih hemodijalizom te utvrditi njihove potrebe za zdravstevnim odgojem Ispitanici i metode: Ispitanici su35 bolesnika lijecenih hemodijalizom na Odjelu za hemodijalizu Klinicke bolnice Osijek, u dobi od 20 do 80 godina. Metoda ispitivanja je anketiranje, a instrument je anketni list s 22 pitanja zatvorenog tipa. Rezultati: Ukupno 97,14 % ispitanika zna da u prehrani treba ograniciti tekuinu i hranu koja sadrzi natrij, kalij i fosfor, meñutim svega 20 % ispitanika izbjegava voe i povre bogato kalijem, a samo 22,85% ispitanika nikada ne unosi vise od 1 litre tekuine. Veliki broj ispitanika (97,14%) zna prepoznati znakove preoptereenja organizma tekuinom. S vaznosu redovitog provoñenja tjelesne aktivnosti upoznato je 79,99% ispitanika, a redovito je provodi 37,14% ispitanika. S vaznosu

redovitog odrzavanja higijene koze i usne supljine upoznato je 85,72% ispitanika. 37,14% ispitanika se pridrzava dobivenih savjeta o pravilnoj prehrani, 51,43% ispitanika ponekad se pridrzava, a 11,42% ispitanika se nikad ne pridrzava i smatraju da su savjeti besmisleni. Zakljucak: Iz rezultata provedene ankete mozemo zakljuciti da pacijenti dosta znaju o pravilnoj prehrani, unosu tekuine, osobnoj higijeni i tjelesnoj aktivnosti, ali se veina njih ne pridrzava savjeta i uputa dobivenih od zdravstvenih djelatnika. Potrebno je odrzati strucno predavanje o vaznosti pridrzavanja zdravstvenih preporuka.

Kljucne rijeci: bolesnik na hemodijalizi, stavovi bolesnika, edukacija bolesnika na hemodijalizi

61

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

EMOCIONALNI ODGOVOR NA POSAO MEDICINSKIH SESTARA I MEDICINSKIH TEHNICARA Irena Habazin Skola za medicinske sestre Vinogradska Vinogradska cesta 29, Zagreb, RH [email protected] Nevenka Kisak Gveri OS ,,Grigor Vitez", Zagreb, RH [email protected] Ljiljana Miksaj-Todorovi Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Zagreb, RH

Cilj rada: Ova prezentacija predstavlja rezultat istrazivanja koje se provodilo kao dio meñunarodnog znanstvenog projekta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveucilista u Zagrebu: Emocionalno dobrostanje i sagorijevanje na poslu zatvorskog osoblja, pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ljiljane MiksajTodorovi.U Republici Hrvatskoj aktivnosti projekta su prosirene uz penalni sustav i na zdravstveni, policajski i sustav socijalne skrbi. Cilj ovoga rada bio je dobivanje uvida u emocionalne, ponasajne i fizioloske odgovore na posao medicinskih sestara ­ medicinskih tehnicara te utvrñivanje povezanosti emocionalnih odgovora s ponasajnim i fizioloskim odgovorima i utvrñivanje razlika meñu ispitanicima s obzirom na sociodemografska obiljezja i neke karakteristike posla. Metode:Uzorak ispitanika je ukljucivao zaposlene medicinske sestre - medicinske tehnicare zaposlene u bolnickome zdravstvenom (n=752). Primijenjeni anketni upitnik se sastojao od sljedeih instrumenata: skale JAWS (Job-related Affective Well-being Scale), upitnika CWB (Counterproductive Work Behavior Checklist) i upitnika PSI (Physical Symptoms Inventory. Kako bi se ostvarili

istrazivacki ciljevi, koristene su sljedee metode obrade podataka: deskriptivna analiza, kanonickakorelacijska analiza, diskriminacijska analiza i analiza varijance (ANOVA). Rezultati:ovoga istrazivanja ukazuju na to da veina sestara zaposlenih u bolnickome zdravstvenom sustavu dozivljava vise pozitivnih emocija i fizioloskih reakcija te manifestira manje kontraproduktivnih ponasanja. Osim toga, dozivljavanje negativnih emocija je povezano s manifestiranjem kontraproduktivnih ponasanja i fizioloskih reakcija. Zakljucak:Dozivljavanje pozitivnih emocija moze pripisati sestrama starije zivotne dobi koje zive s

partnerom te imaju vise djece i duze vremena rade na trenutnom poslu dok je za sestre mlañe zivotne dobi koje zive bez partnera te nemaju djece i krae vremena rade na trenutnom poslu karakteristicno dozivljavanje negativnih emocija.

Kljucne rijeci: emocionalno dobrostanje, medicinska sestra ­ medicinski tehnicar, bolnicki zdravstveni sustav

62

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Radionice - Workshops

MUTUAL TRUST ­ THE CORNERSTONE OF THE EU

Thomas (Tom) Keighley 86 Saunders Ness Road, London E14 3EA [email protected]

The significance of this for nursing and midwifery is great. It requires that government decisions about the professions be taken a way that is democratically sound. It means that the internal workings of the profession must be democratic and transparent. All institutions concerned with training and delivering nursing and midwifery must adhere to standards of management and service delivery that comply with public sector standards in the EU..

This workshop will explore the implications of this for Croatian nurses and midwives.

Key words: Mutual Trust: Democratic Deficit: Governance: Transparency.

63

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

UCINKOVITOST I VAZNOST PRIMJENE PRIRODNIH PRIPRAVAKA U SAMOLIJECENJU Barbara Frisci Belupo d.d.

[email protected]

Ginko je svoju djelotvornost potvrdio brojnim klinickim studijama te se danas primjenjuje kod oslabljene mozdane i periferne cirkulacije. Kao pomo pri regulaciji seera u krvi kod osoba s povisenom razinom koriste se proizvodi koji u sastavu sadrze cimet i krom, koji pojacavaju osjetljivosti stanicnih receptora na inzulin i pojacavaju djelovanje inzulina. Najnovija istrazivanja upuena su na ispitivanja vodenog ekstrakta cimeta vezana uz snizenje glukoze u plazmi i takoñer na snizenje serumskih lipida kod diabetes mellitusa tipa 2. Za ublazavanje stresnih tegoba preporucuje se koristenje razlicitih biljnih preparata na bazi ekstrakata valerijane, pasiflore i/ili hmelja koji imaju dokazano klinicko djelovanje. Farmakoloska istrazivanja pojedinih aktivnih supstanci iz navedenih ekstrakata dokazala su njihov sedativni, trankvilizirajui, kao i anksioliticki ucinak.

64

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

NACINI KOMUNIKACIJE S GLUHIMA I NAGLUHIMA

Verona Lisak- Brkici, Udruga za promicanje interesa gluhih i nagluhih osoba UPIGNO Martieva 15, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Prvo s cime se susreete kada ulazite u svijet gluhih je razlicitost i posebnost. Gluhoa nije invalidnost,nego razlicitost i hendikep u pravom smislu te engleske rijeci. Sto znaci da tecna komunikacija nije samo osobna stvar gluhih nego i ostali imaju problem da uspostave tecnu komunikaciju s gluhom osobom. Meñu gluhima ima osoba razlicitog obrazovnog stupnja kao i u cujuoj populaciji, pa se i gluhi izrazavaju pismeno na razlicitim razinama. Djeca su posebna skupina zato sto su u procesu ucenja komunikacije na bilo kojoj razini i njihovo iskustvo se ne moze usporediti s iskustvom drasle osobe.

Najbolje informacije o nama gluhima dobit ete na nasoj iskustvenoj radionici i nasim druzenjima.

65

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

KAKO NAPRAVITI I ODRZATI DOBRU USMENU PREZENTACIJU?

Jelka Petrak Sveuciliste u Zagrebu Medicinski fakultet Sredisnja medicinska knjiznica Salata 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Suvremeno sestrinstvo te sve vei naglasak na konceptu sestrinstva utemeljenog na znanstvenim dokazima ukljucuje i sposobnost, odnosno vjestinu ucinkovitog predstavljanja (usmenog i pisanog) profesionalnog djelovanja i postignutih rezultata. Tijekom radionice naznacit e se sto je sve neophodno znati prije pripreme usmenoga izlaganja i o cemu sve treba voditi racuna. Zatim e se izloziti sto dobra prezentacija treba sadrzavati, koji su elementi njezine tehnicke izrade te o cemu treba voditi racuna da bi prezentacija imala dobar odjek meñu slusacima.

66

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

NURSING AND NURSING EDUCATION IN AUSTRIA

Elisabeth Rappold, GÖG/EFNNMA

[email protected]

The aim of the workshop is to discuss recent developments on nursing and nursing education using Austria and Croatia as examples. I will give an overview of the situation in Austria with the focus on some aspects I belief are the most important we have reached within in nursing. University based programs for nurse-educators and nurse-managers have been established in the late 1980ies. Nursing Science is university based since the end of the 1990ies. Lately some basic nursing courses have been developed and implemented in universities or polytechnics (Fachhochschulen). But most of nurses are still educated at hospital based nursing schools. Because of this situation the nursing law is evaluated with the aim to develop not only a harmonized educational system but also a harmonized skill mix in order to cover the needs of nursing in our society.

67

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

TRANSFORMATIONAL LEADERS...CHANGE AGENTS FOR HUMAN RIGHTS

Ann Marie T. Brooks Riddle Memorial Hospital, Media, PA [email protected]

Transformational leaders use their passion to engage people in a special way, accomplish superb results and move beyond the traditional. The transformational nurse leader who understand how to share a vision, how to connect with others, how to mentor and coach others will to exceed expectations and build high performance teams will be successful engage others in the work.

The presenter used Studer's nine principles for building a solid foundation to illustrate a variety of innovative strategies used by transformational leaders to achieve excellence and desired results. Examples of best practices based on openness, peering, sharing and acting globally will be offered as part of the discussion.

Key Words: Human Rights, Change, Complexity, Competencies, Work Culture

68

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

POSITIVE PRACTICE ENVIRONMENTS...CORRELATING PRACTICE WITH OUTCOMES

Sharon M. Weinstein Global Education Development Institute, Hawthorn Woods, IL USA [email protected]

There is a direct correlation between the quality of nurses' work environments and job satisfaction, productivity, recruitment, retention and, most importantly, the quality of patient care and outcomes. Research shows that positive practice environments and sufficient registered nurse staffing are important predictors of quality client outcomes in healthcare organizations. . Evidence supports the fact that satisfaction is enhanced when corporate culture supports clinical practice, diversity, leadership, and continuous learning. Professional organizations on a global scale are leading the way and setting the standards; many such organizations evolved as a result of INLI.

Key Words: Work Environment, Safety, Quality, Satisfaction, Productivity, Outcomes

69

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

KAKO PRISTUPITI SLIJEPOJ OSOBI?

Andreja Veljaca Hrvatski savez slijepih [email protected]

90% informacija svakodnevno dobivamo vizualni putem ­ promatrajui nase okruzenje, sto se desava kada to izgubimo? Kvaliteta zivota osoba s osteenjem vida cesto je vezana za sredinu u kojoj zive, odnosno o tome je li mjesto njihova prebivalista urbano ili ruralno podrucje. Ako zelimo pomoi slijepoj osobi, a ne znamo kako pomoi, mozemo pogrijesiti. To e za obje osobe (osobu koja vidi i slijepu osobu) biti veoma neugodno iskustvo. Biti pristupacan je vrlo vazan cimbenik u komunikaciji, a isto tako i razumijevanje kako ,,vide" osobe s osteenjem vida. ,,Ui u tuñe cipele" najbolji je nacin razumijevanja osoba s osteenjem vida. U radionici emo prikazati simulacijske naocale koje mogu pribliziti i pojasniti pojedina osteenja vida. Takoñer emo pokazati zradu staklene ocne proteze koja se obavlja u Hrvatskom savezu slijepih

70

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SIGURNOST MEDICINSKIH SESTARA/TEHNICARA ­ SMJERNICE I PROTOKOLI

Ines Prolosci, clinical resource consultant Becton, Dickinson and Company, BD Medical [email protected], www.bd.com

Sadrzaj radionice: Napredak znanosti i tehnologije, te sve dinamicnije radno okruzje, pred zdravstvene djelatnike stavljaju sve vee izazove. Takvo okruzje moze predstavljati znacajan sigurnosni problem, osobito zbog mogunosti ubodnog incidenta, kontakta s krvlju i tjelesnim tekuinama, koji mogu zavrsiti inficiranjem s preko 30 razlicitih antigena (virusi, bakterije, protozoe...). Stoga se naglasak stavlja na preporuke i smjernice CDC-a (Centers for Disease Control and Prevention) i INS-a (Infusion Nursing Society U radionici, sudionici e biti upoznati s najnovijim standardima, smjernicama i protokolima najnovijim trendovima u razvoju medicinskog pribora, te najboljom klinickom praksom za koristenje istoga. Kljucne rijeci: sigurnost, medicinska sestra, smjernice, protokoli, CDC, INS

71

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

APPROACHES TO DEVELOPING NURSING LEADERSHIP IN THE UK

Christine McKenzie Royal College of Nursing 20, Cavendish Square, London England W1G 0RN [email protected]

This workshop will offer participants an introduction to nursing leadership in the UK, considering the drive for patient-centred care and service improvement; and to increase the influence of the voice of nursing at local and national level. The evidence base for leadership development will be outlined, and the RCN's approach to programme design and delivery. Examples will be drawn from the RCN's Clinical Leadership Programme and Political Leadership Programme; the workshop will also consider bespoke programmes and the RCN's Leading for Quality Care.

The workshop format will include informal presentation and activities to engage the workshop participants. These will include an activity to compare the Croatian participants' experiences to the UK, and an opportunity to explore aspects of the Clinical Leadership Programme toolkit.

72

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

INFORMATION LITERACY AND DATABASE SEARCHING FOR PROFESSIONAL NURSES IN THE DIGITAL ENVIORNMENT

GSMaggi MLS RN HUMS editorial board 4964 Old Peck Hill Rd, Jamesville NY USA 13078 [email protected]

To have the ability to locate, evaluate, and use effectively information defines information literacy (ALA1989), no where is this more critical than in Nursing. We will explore objective standards , such as MLA and HON and and compare using proprietary and free databases (EMBASE, PUBMED and Google ), and consider why this is crucial to all nurses and nurse educators in a virtual (internet) world.

73

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PREHRANA KOJA PRIDONOSI ZDRAVLJU

Nada Hrdan, Snjezana Gaina, Rosana Sveti Cisi Sveucilisna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb, Hrvatska [email protected]; [email protected]; [email protected]

Prehrana koja potice zdravlje treba zadovoljiti slijedee kriterije: mora biti najbogatiji izvor hranjivih tvari u svojoj skupini, cjelovita i ako je mogue ekoloski uzgojena, poznata i svakodnevna, prihvatljive cijene, ukusna te lako dostupna. Preporuca se nacin kuhanja koji olaksava probavu, poveava bioraspolozivost, intenzivira okus i cini namirnice sigurnim za konzumaciju. Preporucena priprema namirnica je izmeñu 7-15 minuta i zbog toga je u skladu je s brzim nacinom zivota. Proslost je bila vezana uz lijecenje bolesti i primjenu dijeta uz odreñenu bolest, a budunost pripada prevenciji bolesti uz odabir i pripremu namirnica koje pridonose zdravlju.

74

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

BLS - OSNOVNO ODRZAVANJE ZIVOTA

Drustvo hitne medicinske pomoi HUMS-a Damir Vazani, predsjednik Opa bolnica "Dr.T.Bardek" Koprivnica Zeljka Selingera bb, 48000 Koprivnica, Hrvatska [email protected]

Na radionici BLS-a (osnovnog odrzavanja zivota) biti e prikazan algoritam osnovnog odrzavanja zivota prema smjernicama Europskog vijea za reanimaciju. Poznavanje algoritma osnovnog odrzavanja zivota i njegova primjena, od velike je vaznosti, kako za zdravstvene djelatnike, tako i za cjelokupnu populaciju. Algoritam BLS-a u odraslih obuhvaaju procjenu sigurnosti pristupa unesreenom, procjenu stanja svijesti, procjenu i zbrinjavanje disnog puta, disanja i cirkulacije, te sam postupak masaze srca i umjetnog disanja. Nakon upoznavanja s algoritmom, biti e prikazana reanimacija na modelu - lutka za reanimaciju. Svi prisutni moi e se aktivno ukljuciti u radionicu, te vjezbati na lutkama za reanimaciju. Predavaci i demonstratori vjezbe biti e clanovi Drustva hitne medicinske pomoi.

75

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

HOW TO GET PUBLISHED IN INTERNATIONAL NURSING JOURNALS

FACILITATOR Dr Ann Gallagher Reader in Nursing Ethics Director, The International Centre for Nursing Ethics Editor, Nursing Ethics Faculty of Health and Medical Sciences Division of Health and Social Care Duke of Kent Building University of Surrey Guildford, Surrey GU2 7TE www.nursing-ethics.org

This workshop will provide an opportunity to share experiences of preparing, submitting and revising manuscripts for publication. The facilitator will share her experience as an author, reviewer and editor of an international nursing journal focusing on the following areas: selecting the right journal; adhering to author guidelines; ensuring the manuscript is ready; responding to reviewers' comments; communicating with the editor; and learning by reviewing.

76

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MENTORSKI PRISTUP ,,Ne ogranicavajte druge svojim znanjem"

Romanita Milojevi Skola za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb [email protected] Irena Habazin Skola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Mentorstvo treba promatrati kao neophodnu podrsku medicinskim sestrama u unapreñenju kvalitete sestrinskog rada.To je kompleksan interaktivni proces koji se odvija izmeñu pojedinaca razlicite razine znanja, iskustva i strucnosti u kojem strucnjak daje podrsku svom kolegi kako bi postao efikasniji u radu i doprinio ostvarenju ciljeva ustanove u kojoj radi. Uspjesno mentoriranje ukljucuje: a) mentorski odnos - cija je svrha voñenje i podrska a podrazumijeva odreñeni stupanj povjerenja i emocionalne bliskosti ukljucenih; b) mentora - koji je iskusniji/kompetentniji u nekom podrucju (znanje, vjestine, iskustvo); c) vremenski kontinuitet - znaci da mentorski odnos podrazumijeva druzenje kroz odreñeno vrijeme.

Radionica je namijenjen onima koji se zele upoznati s mentorskim vjestinama kako bi uspjesno podrzali svoje kolege.

Kljucne rijeci: mentorski pristup, sestrinstvo

77

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODUL: Sestrinska njega u praksi / Nursing care in practice

KAKO REAGIRAMO NA POJAVU EPIDEMIJE: PRIMJER INFLUENCA H1N1

Josip Begovac Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, 10000 Zagreb, Hrvatska [email protected] Pandemija ne samo da prati obolijevanje i umiranje ve se pojavljuju i razlicite reakcije pojedinaca i zajednice.Strah i stigmatizacija oboljelih je jedna od tipicnih reakcija.Cesto puta se trazi krivac te se pojavljuju razlicite teorije urote. Pandemija H1N1 nije izuzetak. Jedna je od prvih pandemija koja se pojavila u eri interneta i sve ceseg prakticiranja defanzivne medicine. Prva teorija urote koja se pojavila u kontekstu influence H1N1 dokazivala je da su islamski radikali u Afganistanu stvorili virus i prebacili ga u Meksiko s idejom da se prosiri u S.A.D. Potom je kazano da je virus H1N1 stvoren u laboratoriju i pusten meñu ljude da bi farmaceutske kompanije zarañivale na lijekovima i cjepivima. Bilo je i misljenja da drzave cijepljenjem kontroliraju ljude ("cipiranje").Ponavljanje krivih informacija o ucinkovitosti i nuspojavama cjepiva dovele su do vrlo malog odaziva na cijepljenje.

78

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIMJENJIVANJE TERAPIJE

Davor Zec Klinicki Bolnicki Centar Osijek Klinika za internu medicnu Hutllerova 4, Osijek, Hrvatska [email protected]

Primjenjivanje terapije jedan je od osnovnih zadataka medicinskih sestara. Cak sto vise isti je i opisan u zakonu o sestrinstvu i u novo donesenom Pravilniku o specijalistickom usavrsavanju medicinskih sestara i tehnicara. Uobicajeno se u Medicinskoj skoli i na studiju zdravstvene njege poducavaju tzv 5P pravila primjenjivanje terapije. Nakon ovoga predavanja slusatelji e biti u stanju ponoviti: - sto je lijek ? - vrste i oblike lijekova - 10 P pravila primjenjivanja terapije

Zakonska rjesenja pred cjelokupnu djelatnost medicinskih sestra predstavljaju velike izazove. Od osnovnog Zakona o sestrinstvu pa sve do Zakona o zdravstvenoj zastiti i Zakona o pravima bolesnika, rad sestre je reguliran i ne tako rijetko nije pod posebnom paskom.

Stoga medicinska sestra se pri primjenjivanju terapije mora pridzavati slijedeih pravila, tj dati/aplicirati: - pravom bolesniku - pravi lijek - u pravoj dozi - u pravo vrijeme - na pravi nacin

Te voditi racuna o: - pravoj edukaciji - pravoj dokumentaciji - pravu da se odbije lijek - pravom praenju - pravoj evaluaciji

79

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRAENJE INDIKATORA KVALITETE U PROCESU UZIMANJA KRVI U OPOJ BOLNICI VARAZDIN

Damir Poljak, Nevenka Ivek Opa bolnica Varazdin,I.Mestrovia b.b., Hrvatska, e-mail: [email protected]

Uvod: Automatizacijom i informatizacijom u procesu uzimanja krvi od dobrovoljnog davatelja krvi omoguena je standardizacija te nadzor i kontrola procesa. Edukacijom i specijalizacijom osoblja osigurano je provoñenje standardnih postupaka s velikom efikasnosu i s malim brojem gresaka. Cilj: Ustanoviti trajanje uzimanja krvi od DDK i koliki broj uzimanja krvi u tijeku jednog sata moze obaviti jedan djelatnik sa sto manje neuspjelih punkcija. Metode: Uzimanje krvi od DDK obavljamo u potpunosti uz pomo automatskih vaga mijesalica koje su povezane s informacijskim sustavom. Standardni postupak sastoji se od unosenja podataka o darivatelju, mjestu darivanja, tehnicaru koji obavlja uzimanje krvi, ID doze i uzoraka za testiranje, serijskom broju vreice, od cisenja mjesta punkcije, punkcije vene, punjenja predonacijske vreice i uzoraka krvi za testiranje, punjenja maticne vreice, zavrsavanje uzimanja s odjavom iz sustava vage mijesalice. Uz normalan protok krvi koji iznosi u prosjeku 70 ml/min. (min. 40 ml/min. do maks. 90 ml/min.) standardni postupak uzimanja krvi traje 15 minuta. Indikatori kvalitete uzimanja krvi su neuspjelo uzimanje krvi i spori protok krvi ( 40 ml/min) Rezultati: Promatrali smo rad dvije grupe educiranih tehnicara u tijeku 11 mjeseci. Jedna grupa tehnicara (4) uzela je najvei broj doza krvi (8197 doza ili 88,50% svih doza) U tijeku jednog sata jedan tehnicar uzeo je u prosjeku 13,5 doza krvi. Druga grupa tehnicara (3) uzela je 1065 doza Jedan tehnicar uzeo je 5,9 doza krvi / sat. Grupa tehnicara (4) u odnosu na grupu tehnicara(3) imala je 57 ili 0,7 %. u odnosu na 25 ili 2,35 %.neuspjelih uzimanja krvi Rezultati ukazuju da je grupa tehnicara koji uzimaju vei broj doza imala manji broj gresaka. Zakljucak: Praenje indikatora kvalitete u obavljanju standardnog postupka uzimanja krvi dobri su pokazatelji koji sluze za organizacju rada u uvjetima kada se zahtjeva vea brzina rada zbog veeg priljeva davatelja u kratkom vremenu uz ocuvanje kvalitete uzimanja krvi.

Kljucne rijeci : uzimanja krvi od dobrovoljnog davatelja krvi (DDK), indikatori kvalitete, praenje rada sestre/tehnicara na uzimanju krvi

80

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MALOLJETNICKE TRUDNOE I MAJCINSTVO ­ ISKUSTVA IZ PROVEDBE PROJEKTA ,,MAMA JE MAMA"

Silvija Stani Udruga roditelja ,,Korak po korak", Zagreb, Hrvatska [email protected]

Problem maloljetnicke trudnoe i majcinstva sve je prisutniji u svijetu i kod nas. Prema izvjesu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2008. godine bilo je 1788 poroda i 358 legalno induciranih prekida trudnoe kod djevojaka u dobi od 14 do 19 godina. Projekt ,,Mama je mama" nastao je 2005. godine kao odgovor na sve izrazenije rizicno spolno ponasanje mladih te pojavu maloljetnickih trudnoa i majcinstva s ciljem prevencije rizicnih ponasanja mladih te pruzanja psihosocijalne pomoi i podrske maloljetnim trudnicama, majkama i njihovim obiteljima. Trudnoa i porod naglo mijenjaju uobicajeni zivot mladih djevojaka, suocavajui ih s nizom problema, od neprihvaanja u obitelji, prekida skolovanja, napustanja od partnera, do teskoa u prilagoñavanju i prihvaanju svoje nove zivotne uloge ­ uloge majke. Takoñer, pokazuje se potreba za njihovim dodatnim informiranjem i educiranjem o prepoznavanju znakova trudnoe, tijeku trudnoe, odgovornom spolnom ponasanju kao i brizi za dijete. U tom kontekstu ulogu medicinskih sestara, osobito patronazne sluzbe smatramo iznimno vaznom. Problem maloljetnicke trudnoe i majcinstva jos je uvijek nedovoljno prepoznat, a javnost nedovoljno informirana. Smatramo da kontinuirane aktivnosti na projektu doprinose prevenciji rizicnog spolnog ponasanja mladih u procesu sazrijevanja i prihvaanja svoje drustvene uloge.

Kljucne rijeci: maloljetnicke trudnoe, majcinstvo, rizicno spolno ponasanje mladih, prevencija, patronazna sluzba

81

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

KOMUNIKACIJSKA VJESTINA ­ UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA

Katica Puktalovi Klinicki odjel za imunologiju i alergologiju Interna klinika KBC Osijek, Hutlerova 4, Osijek, Hrvatska puktalovic.katica@kbo.hr

Med.sestre ciji je proizvod (ekonomski receno) ZDRAVLJE, dobro znaju da je upravo dobro zdravlje preduvjet za odrzivi ekonomski a i drustveni razvoj jedne nacije. I upravo stoga moderna ­ obrazovana med.sestra koja je spoj sestre DANAS ( jezici,komp.znanje..) i sestra JUCER, koja ima iskustvo, vjestine.mudrost i pamet da uci,predstavlja snazan potencijal za poboljsanje kvalitete ljudskog zivljenja. Okolina u zdravstvu je vrlo slozen i dinamican proces te med.sestre i te kako moraju biti pripremne za nove i izazovnije uloge,jer samo na taj nacin mogu potpuno sudjelovati u oblikovanju i kreiranju upravljanja zdravstvenom politikom u zdravstvenom sustavu. Okolnosti rada,mjesto,polozaj,uloga i djelovanje med. Sestre znacajno su promijenjeni a vrijeme koje dolazi (evropska integracija,recesija,globalna kriza) IZAZOV JE jer donosi jos vee i izazovnije promjene i kazu da dolazi vrijeme pametnih i KREATIVNIH. KOMUNIKACIJSKA VJESTINA , VJESTINA UPRAVLJANJA I VOðENJA, PREZENTACIJE.. Svakako su vazni elementi ...KREATIVNOSTI - skup osobina koja omoguava pojedincu ili grupi uocavanje, otkrivanje,predviñanje,kombiniranje stvari i pojava na NOV I ORIGINALAN nacin,a sto u pozitivnom ozracju svakako mora dovesti i do INOVATIVNOSTI ­transformaciju novih ideja u novu uslugu ili stvar. KONFLIKTI I vjestina upravljanja ulaze u sferu kreativnosti i cinjenica je da se razmisljanjem i vjezbanjem tj.definiranjem konflikta i njegovog rjesavanja,vjezbajui konfliktne situacije kroz edukativne radionice ucit emo i nauciti asertivno ponasanje.

82

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PALIJATIVNA SKRB DJECE

Kristina Voki Djecja bolnica Srebrnjak Srebrnjak 100, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Palijativna skrb djeteta sastavnica je holistickog pristupa djetetu i obitelji. U djecjoj dobi pristup palijativnoj skrbi bi trebao biti siri, sveobuhvatniji, te pocinjati ranije, ve kada se postavi dijagnoza neizljecive bolesti, a ne tek kada bolest uñe u terminalnu fazu. Podrska koju pruza palijativna skrb mora biti usmjerena prema djetetu, ali i roditeljima, brai, sestrama, vrsnjacima i to kontinuirano. Potrebno je savladati specificne vjestine poput prepoznavanja boli kod male, preverbalne ili kognitivno osteene djece, lijeciti i ostale simptome bolesti te pruzati psiholosku, socijalnu i duhovnu pomo. Dijete je u toj dobi jos uvijek emocionalno nezrelo, ali zato su roditelji ti koji imaju punu moralnu i zakonsku obvezu adekvatno se skrbiti o njemu. Stoga na ovaj nacin zelim ukazati na potrebu organiziranja i osnivanja ustanova i odjela za palijativnu skrb kao, i potrebu za izgradnjom hospicija.

Rad se zasniva na rezultatima dobivenim anonimnim anketiranjem medicinskih sestara starijih od 18 godina, koje je imalo za cilj: · · · · Utvrditi kolika je ucestalost susretanja zdravstvenih djelatnika s tesko oboljelom i terminalno oboljelom djecom. Utvrditi potrebu za edukacijom zdravstvenih djelatnika iz palijativne skrbi. Ustanoviti koji postotak pacijenata ima potrebu za palijativnom skrbi/ hospicijem. Utvrditi potrebu za izgradnjom hospicija u sklopu kojega bi postojao i djecji hospicijski odjel.

Zakljucak je da se zdravstveni djelatnici cesto susreu sa tesko oboljelom i terminalno oboljelom djecom. U bolnicke ustanove grada Zagreba dolaze bolesna djeca iz cijele Hrvatske, u kojima za sada ne postoje odjeli za palijativnu skrb, te se povlaci pitanje sto je s roditeljima oboljele djece i kome se oni najcese obraaju za pomo. Kako bi se promjenila trenutna situacija potrebna je kontinuirana edukacija, kako nas, zdravstvenih djelatnika, tako i roditelja, ali i ostalih clanova interdisciplinarnog tima, kako bi se mogli zajedno boriti za osnivanjem odjela palijativne skrbi u bolnickim ustanovama, te za izgradnju hospicija. Od velike vaznosti je organizirati uvoñenje palijativne skrbi kao obaveznog predmeta kako u srednje zdravstvene skole, visoke zdravstve skole, pa i na fakultete.

Kljucne rijeci: palijativna skrb, hospiciji, terminalno oboljeli, skrb, edukacija

83

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

EPIDEMIOLOSKA ANALIZA I LIJECENJE TESKIH OPEKLINA U KLINICI ZA DJECJE BOLESTI ZAGREB

Mirjana Kaksa, Bernarda Pavlovi, Alma Dobrilovi, Klinika za djecje bolesti Zagreb Klaieva16, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Opsezne i duboke opekline u djece kod nas i u svijetu pretstavljaju kompleksan medicinski i socioekonomski problem. Unatoc preventivnim mjerama i programima u Klinici za djecje bolesti Zagreb prosjecno se svaki dan pregleda jedno djete s novozadobivenom opeklinom, jedno do dvoje djece zadrzava se na bolnickom lijecenju, a mjesecno se jedno djete s opseznim opeklinama zaprima u Jedinicu intenzivnog lijecenja. Cilj ovog rada je upozoriti na jos uvijek veliki broj djece s opseznim opeklinama, koja su najcese opecena u najranijoj zivotnoj dobi te na zahtjevnost i slozenost postupaka kod njege takovog djeteta. Retrospektivnom analizom podataka utvrdili smo da je od 1.1.2003 do 1.1.2010. u JIL-u lijeceno 86 djece sa po zivot opasnim opeklinama. U promatranom razdoblju cese su to bili djecaci (59,7%) i djeca od 0 do 3 godine (33%). Najcesi uzrok opeklina je kontakt koze s vrelim tekuinama (70%). Njega i lijecenje ovih bolesnika je izazov koji zahtjeva trajno praenje i primjenu novih znanja i tehnologija, a medicinska sestra je neizostavni clan tima.

Kljucne rijeci: opekline djecje dobi, epidemiologija,intenzivno lijecenje

84

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

RODITELJI - NASI PARTNERI U KUNOJ PARENTERALNOJ I ENTERALNOJ PREHRANI

Irena Rimac Referentni centar za djecju gastroenterologiju i poremeaje prehrane Klinika za djecje bolesti Zagreb Klaieva 16, 10 000 Zagreb,Hrvatska [email protected]

U Referentnom centru za djecju gastroenterologiju i prehranu, totalnu parenteralnu prehranu provodimo zadnjih 20 godina, a enteralnu prehranu nekoliko godina duze. Uspjesno raditi tako opsezan posao mogue je samo kroz dobro organizirani ,,Nutritional Care Team", kojeg uz posebno educirane lijecnike i medicinske sestre cine, farmaceut, kirurg, dijeteticar i psiholog. Takav tim osnovali smo 1990. godine. Dva lijecnika i tri vise medicinske sestre educirani su u inozemstvu i clanovi su Evropskog drustva za enteralnu i parenteralnu prehranu, u cijem radu aktivno sudjeluju. Zadnje nase postignue jest sudjelovanje u radu Evropskog drustva na izradi novih standarda za parenteralnu prehranu. Osnova sestrinskog posla u ovom podrucju je briga za centralne venske katetere (CVK) kroz striktno provoñenje aseptickog postupka, stalna edukacija osoblja i kontrola kvalitete, te edukacija roditelja za kunu parenteralnu prehranu. Briga o CVK ne znaci samo sprecavanje sepse, ve i stalnu brigu o njegovoj prohodnosti, sprecavanju mehanickog osteenja te brigu o kozi oko katetera. Rezultat dobre njege je cinjenica da nasa djeca imaju Broviac CVK godinama u istoj veni. Najcese to bude prvi postavljeni kateter koji onda ,,ima godina" koliko i dijete, konkretno u ovom trenutku ,,najstariji" imaju 8 odnosno 9 godina. Kroz navedeni period od 20 godina na odjelu smo brinuli o 87 djeteta na parenteralnoj prehrani, 62 djeteta su na istoj bili duze od 3 mjeseca. Na kunu parenteralnu prehranu otpustili smo osmero djece, a u ovom trenutku ih je kod kue cetvero. Sva ta djeca imaju i enteralnu prehranu preko trajnih nazogastricnih sondi ili gastrostoma. Nerijetko imaju i stome o njezi kojih takoñer educiramo roditelje. Edukacija roditelja provodi se na odjelu, individualna je i traje do trenutka kada su roditelji, svladavsi teoriju i praksu, spremni preuzeti odgovornost za svoje dijete. Nakon odlaska kui roditelji imaju mogunost 24 sata kontaktirati medicinsku sestru i lijecnika iz tima za pomo. Na ovom skupu pokazati emo film koji smo snimili u domu jednog naseg malog pacijenta, vidjeti ete roditelje - nase partnere u parenteralnoj i enteralnoj prehrani.

85

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Strucno drustvo za dijabetes i bolesti endokrinog sustava / CNA Professional Group for Diabetes and Endocrine System Diseases

NEW INJECTION RECOMMENDATIONS FOR PATIENTS WITH DIABETES

Dr. Kenneth Strauss, Belgium [email protected] Rosana Svetic Cisi Sveucilisna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Background: Injections administered by patients are one of the mainstays of diabetes management. Both patients and professionals know that proper injection technique is vital to avoiding intramuscular injections, ensuring appropriate delivery to the subcutaneous tissues and avoiding common complications such as lipohypertrophy. Yet few formal guidelines have been published summarizing all that is known about best practice.

Method: A systematic literature study was conducted for all peer-reviewed studies and publications which bear on injections in diabetes. An international group of experts met regularly to review this literature and draft the recommendations. They were then presented for review and revision to 127 experts from 27 countries at the TITAN workshop in September, 2009.

Results: Of 292 articles reviewed, 154 were found to meet the criteria of relevance to the recommendations. Each recommendation was graded by the weight it should have in daily practice and by its degree of support in the medical literature. The topics covered include The Role of the Professional, Psychological Challenges of Injections, Education, Injection Site Care, Storage, Suspension and Priming, Injecting Process, The Proper Use of Pens and Syringes, Insulin analogues, Human and Pre-mixed Insulins, GLP-1s, Needle Length, Skin Folds, Lipohypertrophy, Rotation, Bleeding and Bruising, Pregnancy, Safety and Disposal.

Conclusions: These injecting recommendations fill an important gap in diabetes management. They provide practical guidance based on a review of all published evidence and validated by a large group of international experts. If followed, they should help ensure comfortable, effective and complicationfree injections.

86

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Strucno drustvo glavnih sestara / CNA Professional Group of Hospital Head Nurses

VREMENSKI MENAGAMENT U PROVOðENJU ZDRAVSTVENE NJEGE

Vlasta Kresi Klinika za djecje bolesti Zagreb Klaieva 16, 10 000 Zagreb, HR [email protected]

Uvod:Pod uspjehom podrazumijevamo postizanje zadanih ciljeva bez velikog okolisanja. Meñutim, ono sto nedostaje u razlicitim aspektima upravo je vrijeme.Procjenjuje se da je iskoristenost ljudskih potencijala u gospodarstvu svega 30 ­ 40%. Najvise energije i vremena gubi se zato sto ne postoje jasni ciljevi, planiranje, prioriteti i pregled. Upravljanje vremenom predstavlja ucinkovito koristenje vremenskih resursa u svrhu postizanja postavljenih ciljeva. Takoñer, upravljanje vremenom zahtjeva vjestinu planiranja, organiziranja, provoñenja i kontrole. Cilj istrazivanja: bio je utvrditi koliko uspjesno medicinske sestre/ tehnicari upravljaju svojim radnim vremenom, te koji su to kradljivci vremena koji ometaju kvalitetnije provoñenje zdravstvene njege. Ispitanici: Anketom je obuhvaeno ukupno 80 medicinskih sestara/ tehnicara ( 25 med. sestara VSS i 55 med. sestara SSS). Metode: Za ispitivanje koristen je anonimni upitnik posebno napravljen za medicinske sestre koje rade u smjenama, i medicinske sestre koje su na rukovodeim mjestima. Upitnik je modificiran po uzorku ,,Vremenski menadzment", autora Lothara J. Seiwerta. Rezultati: Iako uspjesno gospodarenje vremenom najvise zavisi od ispravnog stava, dosljednog ponasanja i osobnih ciljeva, veliku ulogu imaju i kradljivci vremena. Postoje dvije ope kategorije: oni vanjski, kao sto su telefonski pozivi, nenajavljeni posjeti ; te oni interni, koje covjek sam stvara, poput nedostatka samodiscipline, nedelegiranja zadataka, odugovlacenja, odgañanja, neodlucnosti i osobne dezorganizacije. Zakljucak:U planiranju vremena u sestrinstvu postoje dvije osnovne strategije:1) analiza radnog dana i 2) odreñivanje prioriteta. Vrijeme je dakle vrlo bitan cijelog procesa menadzmenta. Upravo o racionalnom koristenju vremena ovisi i cjelokupna uspjesnost provoñenja zdravstvene njege. Sto se radno vrijeme bolje iskoristava, to je i bolja produktivnost medicinskih sestara.

Kljucne rijeci: upravljanje vremenom, kradljivci vremena,iskoristenost radnog vremena, provoñenja zdravstvene njege

kvaliteta

87

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ULOGA GLAVNE SESTRE ODJELA U HRVATSKIM BOLNICAMA

Zarka Zalar Opa bolnica "Dr. Tomislav Bardek" Koprivnica Zeljka Selingera bb, 48000 Koprivnica [email protected]

Uvod : Nova modernizacija cjelokupnog zdravstvenog sistema, koji zahtjeva brzu izmjenu pacijenata i popunjenost kapaciteta bolnice, trazi reviziju polozaja nasih odjelnih sestara koje se susreu sa novim izazovima i preprekama u svojem radu. Pregled literature u proteklih 50-tak godina naglasava stalne teme, pitanja i tenzije. U centru pozornosti je vaznost uloge glavne sestre odjela, a vezano uz standarde kvalitete sestrinstva i njege pacijenata. Royal College of Nursing objavio je tekst iz kojeg je vidljivo da se mnogi autori bave problematikom uloge glavne sestre odjela. Naime, tijekom vremena titula se mijenjala od glavne sestre odjela, odjelne sestre sve do nove titule menadzer odjela. Na tu promjenu mnogi su reagirali. Izmeñu ostalih Lewis (!990) izrazava zabrinutost jer smatra da titula ,,menadzer odjela" implicira gubitak profesionalne uloge i kontrole. Osim toga neki se autori osvru i na cinjenicu da glavne sestre odjela nemaju kontrolu nad budzetom odjela pa se ponovo postavlja pitanje naziva ,,menadzer". Nadalje pojavljuje se i problematika pripreme za ulogu glavne sestre odjela obzirom da ne postoji formalno obrazovanje koje bi sestru pripremile za ulogu glavne sestre odjela. Ball (1998) govori o tome da dostupnu edukaciju sestre smatraju manjkavom jer njome ne stjecu nove vjestine kao sto su financije i menadzment financiranja. Metode: Zbog vaznosti glavne sestre odjela Royal College of Nursing proveo je istrazivanje o trenutnoj situaciji u engleskim bolnicama. Grupe koje su bile ukljucene u istrazivanje osvrnule su se na slijedea podrucja: svrha i uloga glavne sestre odjela, glavne vjestine i kompetencije da se bude glavna sestra odjela te priprema za ulogu glavne sestre. Zakljucak: Zakljucci govore da bi glavna sestra odjela izmeñu ostalog trebala biti iskusni klinicki djelatnik koji vodi sestrinstvo, dobar komunikator i ,,odjelni centar", dobar odjelni leader, edukator, menadzer.

Kljucne rijeci: glavna sestra odjela, edukacija, menadzer, profesionalna uloga, autoritet i odgovornost

88

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Strucno drustvo za reumatologiju i rehabilitaciju / CNA Professional Group for Rheumatology and Rehabilitation

BIOLOSKI LIJEKOVI U REUMATOLOGIJI

ðurña Babi-Nagli Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Zagreb Kispatieva 12, Zagreb [email protected]

Reumatoidni artritis (RA) i ankilozantni spondilitis (AS) su najcese upalne reumatske bolesti u kojih je ishod uvijek funkcionalno nepovoljan. Uzroci bolesti su nepoznati, ali je dobro poznato koje su stanice i njihovi produkti odgovorni za rasplamsavanje i perpetuaciju upalnog procesa. Stanice podrazene nepoznatim uzrocnikom (antigenom) stvaraju i izlucuju citokine (bjelancevine-glasnici) koji izazivaju «lancanu upalnu reakciju». Faktor tumorske nekroze alfa (TNF-), interleukin-1 (IL-1) i IL-6 su najvazniji proupalni citokini odgovorni za pocetak i perpetuaciju upale. Nase tijelo prirodno proizvodi proupalne i protuupalne citokine ciji je odnos u zdrave osobe izbalansiran. Kod RA i AS dominira sinteza proupalnih citokina sto organizam ne moze nadvladati svojim obrambenim mehanizmima. Suvremeno lijecenje RA i AS temeljeno je na agresivnoj primjeni klasicnih lijekova koji modificiraju tijek bolesti i kod najtezih slucajeva primjeni novih «pametnih» lijekova koji blokiraju aktivnost proupalnih citokina. Pod bioloskim lijekovima podrazumijevaju se svi lijekovi koji su neka vrsta kopije bjelancevine koju prirodno stvara imunoloski sustav. Dobivaju se slozenim biotehnoloskim postupcima genetskog inzenjeringa. Primjenjuju se u reumatskim, hematoloskim, onkoloskim, neuroloskim i

gastroenteroloskim bolestima s vrlo dobrim rezultatima lijecenja. U Hrvatskoj su za RA i AS odobreni adalimumab (Humira), etanercept (Enbrel) i infliksimab (Remicade), a za RA jos rituksimab (Mabthera) i tocilizumab (Ro-Actemra). Pripravci su u obliku injekcija koje se daju potkozno ili u obliku infuzije. Svi su podjednako djelotvorni. Obicno se primjenjuju u kombinaciji sa metotreksatom. Najcese nuspojave su prolazne kozne reakcije na mjestu injekcije u oko 30% bolesnika. Sklonost infekcijama i to

posebno reaktivacija ili razvoj tuberkuloze su najvaznije popratne pojave. Prije primjene bioloskog lijeka obavezno je testiranje na tuberkulozu. Terapija je trajna i svaki lijek se uzima dok ga bolesnik podnosi i dok je djelotvoran, a bioloski lijekovi su ucinkoviti u 70% bolesnika. Valja naglasiti da primjena bioloskog lijeka ne znaci izljecenje nego dobru kontrolu bolesti; da se radi ne samo o skupim nego i o vrlo ozbiljnim lijekovima; da se indikacije za primjenu postavljaju prema strogim kriterijima i da je njihova primjena na neki nacin ogranicena u svim zemljama.

Kljucne rijeci: Reumatoidni artritis, bioloski lijekovi, TNF blokatori

89

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

KVANTITATIVNI PRISTUP UPALNIM REUMATSKIM BOLESTIMA ­ PARAMETRI PROCJENE AKTIVNOSTI BOLESTI I FUNKCIONALNOG KAPACITETA

Iva Zagar, Klinika za reumatske bolesti i rehabiliaciju, KBC Zagreb Kispatieva 12, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska

Upalne reumatske bolesti su kronicne progresivne bolesti nepoznate etiologije koje trajno narusavaju i kvalitetu, a u konacnici i duzinu zivota oboljelih. S postignutim napretkom u medikamentoznom lijecenju (DMARD, bioloski lijekovi) poveao se i broj razlicitih indeksa kojima se nastoje klinicki podaci pretvoriti u numericke mjerljive jedinice. Upitnike u reumatologiji dijelimo na ope upitnike i na bolest specificne. U praenju aktivnosti bolesti bolesnika s reumatoidnim artritisom, u svakodnevnoj praksi rutinski koristimo DAS mjeren na 28 ili 44 zgloba, a dobro poznati su i ACR kriteriji, te CDAI i SDAI. Da bi procijenili funkcionalnu sposobnost koristimo upitnike koji su ispunjeni iskljucivo od strane bolesnika, a u tome HAQ i njegove modifikacije ve unazad 30 godina predstavljaju zlatni standard.

U skladu sa smjernicama ASAS grupe, u praenju bolesnika s ankilozantnim spondilitisom u nasoj Klinici se rutinski koriste BASFI, BASDAI i BASMI indeksi. Zajednicki svim bolesnicima s upalnim reumatskim bolestima je pojacan umor sto evaluiramo uz pomo indeksa FACIT. Ono cemu u budunosti treba teziti je stvaranje jedinstvenog upitnika za sve bolesti i njegova rutinska upotreba u svakodnevnoj praksi.

Kljucne rijeci: upitnici za RA, seronegativne artropatije, ocjena djelotvornosti

90

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIMJENA BIOLOSKE TERAPIJE U REUMATOIDNOM ARTRITISU

Marica Petricevi, Mirjana Dereta Zavod za klinicku imunologiju i reumatologiju Klinika za unutrasnje bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu KBC Zagreb [email protected]

Reumatoidni artritis (RA) tipican je primjer upalne reumatske i sustavne autoimune bolesti. Bolest je nepoznatog uzroka, a od nje obolijeva oko 1% stanovnistva u razlicitim krajevima svijeta. Nelijecena bolest uzrokuje radnu nesposobnost za nekoliko godina, a tesku invalidnost u roku od 10 godina u polovice oboljelih. Dijagnosticke su mogunosti znacajno poboljsane te se RA moze brzo i sigurno dijagnosticirati ve u samom pocetku bolesti. Posljednjih desetak godina u lijecenju RA primjenjuju se bioloski lijekovi. Oni su proizvod biotehnologije. Obicno je rijec o proizvodima kojisu slicni/jednaki proteinima ljudskog tijela. Bioloski lijekovi djeluju na specificne molekularne ciljeve u tijelu (citokini ili receptori za citokine). U lijecenju RA najcese se primjenjuju bioloski lijekovi protiv TNF-alfa. To su infkliksimab (Remicade), adalimumab (Humira) i etenercept (Enbrel). Rijec je o molekulama dobivenim bioinzenjeringom, a koje su usmjerene protiv molekule koja stimulira upalu ­ citokina TNF-alfa (engl. tumor necrosis factor). Infliksimab i adalimumab su protutijela - infliksimab se primjenjuje intravenski u periodickim infuzijama, a adalimumab subkutanim injekcijama u dvotjednim razmacima. Etanercept je molekula solubilnog receptora, a primjenjuje se subkutano u tjednim razamcima. Osim navedenih anti-TNF lijekova, u Hrvatskoj se u lijecenju RA primjenjuje rituksimab koji se koristio u lijecenju limfoma. Odnedavno je registriran tocilizumab ­ monoklonsko protutijelo usmjereno protiv upalnog citokina IL-6. Oba navedena lijeka primjenjuju se intravenskim infuzijama. Bioloski lijekovi primjenjuju se u bolesnika u kojih lijecenje uobicajenom kombinacijom lijekova (NSAR+DMARD+GK) nije rezultiralo zadovoljavajuim odgovorom. Kriteriji po kojima se procjenjuje aktivnost RA, odnosno neuspjesnost lijecenja, strucno su usklañeni i prihvaeni tako da se ujednaci propisivanje bioloske terapije u razlicitim ustanovama.

Kljucne rijeci: Bioloska terapija, reumatoidni artritis, TNF-alfa, intravenska aplikacija.

91

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZADOVOLJSTVO PACIJENATA BIOLOSKOM TERAPIJOM

Brankica Rimac Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb Kispatieva 12, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska [email protected]

Reumatoidni artritis uzrokuje niz ozbiljnih problema za pacijente a postoji i rizik nesposobnosti za rad. Osoba oboljela od ove bolesti moze za deset godina postati onesposobljena za samostalno obavljanje svakodnevnih zivotnih aktivnosti ukoliko ne primaju adekvatnu terapiju. Kako se u lijecenju koriste razliciti lijekovi vazno je znati njihovu efikasnost, ekonomicnost ali i ukupnu korist za pacijente. Kao relativno novi ali skupi lijekovi u terapiji se koriste takozvani bioloski lijekovi. Dobrobit bioloskih lijekova za bolesnike su brojne a ocituju se u poboljsanju klinickog stanja (smanjena bol, jutarnja zakocenost, umor), laboratorijskim pokazateljima upale i

usporavanju, zaustavljanju ili u nekim slucajevima poboljsanju strukturnih promjena na zglobovima. Terapija ovim lijekovima olaksava zivot bolesnicima, jer se smanjuje njihova nesposobnost i poveavaju sanse za uspjesno obavljanje svakodnevnih zivotnih aktivnosti. Moze se rei da im se kvaliteta zivota bitno poboljsava. Istovremeno problem s ovim lijekovima je njihova cijena sto rezultira restriktivnom primjenom u praksi. Prilikom ocjene ekonomicnosti bioloskih lijekova kod bolesnika s reumatoidnim artritisom vrlo cesto se ne uzimaju u obzir svi elementi odnosno cesto se ne vodi racuna o smanjuju direktnih i indirektnih troskova kod ovih pacijenata. Cilj ovoga rada je komparativno ispitivanjestanja nekih elemenata kvalitete zivota i zadovoljstvo ucinkom terapije kod pacijenata oboljelih od Reumatoidnog artritisa ljecenih s dvije razlicite grupe lijekova. Istrazivanje je provedeno na dvije skupine pacijenata slucajno odabranim meñu osobama oboljelim od reumatoidnog artritisa koji su ljeceni na Odjelu za reumatologiju KBC Rebro Zagreb. Kod jedne skupina (N=35) u trerapiji su koristeni bioloski lijekovi dok kod druge skupine (N=35) nisu koristeni bioloski lijekovi. Istrazivanje je provedeno primjenom: Zdravstvenim upitnikom (SF-36) i FACIT-F (Functional Assessment of Chronic Illness Therapy ­ Fatigue). Primijenjenim upitnicima ispitivane su nekih elemenata kvalitete zivota, sposobnost i efikasnost pacijenata u njihovim dnevnim aktivnostima osjeaja umora i drugi elementi dnevnog funkcioniranja. Prikupljeni rezultati su pokazali postojanje razlike u zadovoljstvu terapijom i pojedinim elementima kvalitete zivota promatranih skupina pacijenata. Pokazalo se da je kvaliteta zivota visa kod skupine pacijenata kod koje se koriste bioloski lijekovi.

92

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: kvaliteta zivota, zadovoljstvo.

ISKUSTVA PACIJENTICE

Tatjana Dubravci Klinika za reumatske bolesti, KBC Zagreb Kispatieva 12, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska

POVIJEST BOLESTI TATJANA DUBRAVCI, roñena 26.03.1949.godine, s prebivalistem u Samoboru, visa medicinska sestra u mirovini, udana, majka dvoje odrasle djece, baka.

OSOBNA ANAMNEZA: porod i rani psihomotorni razvoj protekao uredno. Redovito zavrsila skolovanje. Rodila kroz dvije uredne trudnoe i porod zdravu djecu. Zavrsila visu medicinsku skolu uz rad. Ima trideset pet godina radnog staza. Unatrag sedam godina u invalidskoj mirovini u kojoj je od svoje 54 godine. Alergije: na penicilin. Funkcije i navike: ne pusi unatrag deset godina.

ANAMNEZA AKTUALNE BOLESTI: Prvi simptomi javljaju se 1994.godine i opisuju kao monoartikularni artritis desne ruke u pocetku nejasne etiologije gotovo godinu dana. U cilju dijagnosticirana ucinjena biopsija desnog rucnog zgloba zbog sumnje Sudack ­atrofije kostiju, no biopsijom sinovije utvrñena dg RA. 1996.godine zahvaen i MTP nivo oba stopala. 1997.godine ucinjena sinovijektomija desnog rucnog zgloba. 2000. prvi puta afekcija lijevog rucnog zloba, bolovi u ramenima, desnom koljenu te sternoklavikularnim zglobovima. Godine 2003.verificirana osteoporoza. Terapijski niz: 1. u pocetku lijecena lokalnim infiltracijama kortikosteroida 2. 1997. lijecena Sulfosalazinom - prekinuta zbog osteenja jetre 3. od 1999. uzima manje doze peroralnog kortikosteroida godinu dana 4. 2000. na terapiji Resochinom i Ibuprofenom - prekinut zbog nedjelotvornosti 5. od travnja 2001. na terapiji: Medrol + Metotrexat + Folacin- Voltaren + Arava (leflunomid) + lokalno kortikosteroid. Kratko iste godine uzimala i Viox i Vit.c - prekinuta zbog nedjelotvornosti 6. krajem 2001. terapija mijenjana u Artrocam + Medrol - nedjelotvorno 7. 2004. prvi boravak na Klinici za reumattske bolesti KBC Zagreb: TH. Medrol+ Lumidol R, Fosamax T, Ca, D3, Ranital- nedjelotvorno 8. u studenom 2007. primila prvi ciklus rituksimaba. Bez infekta i febriliteta 9. Do sada primila 4 ciklusa lijeka 10. Subjektivno u tom periodu prvi puta u remisiji bolesti.

93

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: nedjelotvorna terapija, djelotvorna terapija, remisija bolesti.

Strucno drustvo hitne medicinske pomoi / CNA Professional Group for Emergency Medical Care

KONFERENCIJA - ORGANIZACIJA I ULOGA MED.SESTRE/TEHNICARA U IZVANBOLNICKOJ I BOLNICKOJ HITNOJ SLUZBI

Damir Vazani, Opa bolnica Koprivnica Predsjednik Strucnog drustva za HMP HUMS-a [email protected]

U sklopu konferencije razmatrati e se uloga i mjesto medicinske sestre i medicinskog tehnicara u cjelokupnom sustavu hitne medicinske pomoi u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Tako e biti prikazan ustroj hitne medicinske pomoi s oba aspekta - izvanbolnicke I bolnicke hitne medicinske pomoi. Kolegica koja u UK radi dugi niz godina u hitnom bolnickom prijemu prikazati e cjelokupni model I ustroj hitnog zbrinjavanja bolesnika. Po zavrsetku predavanja rasprava o mjestu i ulozi medicinske sestre i tehnicara u hitnoj medicinskoj pomoi, problematika temeljne edukacije, problematika cjelozivotne edukacije te specijalizacija, kao i drugih aktualnih problema u HMP biti e razmatrana na okruglom stolu, nakon kojeg e biti doneseni zakljucci o rezultatima rasprave.

94

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ORGANIZACIJA I ULOGA MEDICINSKE SESTRE/TEHNICARA U IZVANBOLNICKOJ HITNOJ SLUZBI

Antun Bajan, mt, student sestrinstva Hitna medicinska pomo Osjecko-baranjske zupanije J. Huttlera 2, Osijek, [email protected]

Uvod: Hitna medicinska pomo ubraja se u skupinu najosjetljivijih grana medicine i temelji se na znanju, a uvijek vodei se smjerom kako samo objedinjavanje i standardiziranjem postupaka moze zadovoljiti kriterije kvalitete i pruzanja osnove za hitnu medicinsku pomo. Vaznost te struke istice se kroz cinjenice kako hitna medicinska pomo mora dati svoj najvei napor u trenutcima nedostatka vremena za razmisljanje i djelovanje i to u potpuno nepoznatom mediju gdje pomo mora biti strucna, brza i ucinkovita uz primjenu odgovarajuih postupaka, a u skladu s vazeim protokolima. Moderno drustvo u svom razvoju neprekidno postavlja nove ciljeve, a oni su uvijek izazov za hitnu medicinsku pomo da se stalno razvija ne samo u organizacijskom ve i u smislu jacanja sustava edukacija i napredovanja svojih djelatnika. Sadasnja izvanbolnicka hitna medicinska pomo organizirana je kroz ustanove za HMP (Split, Rijeka, Zagreb, Osijek), kroz jedinice HMP u domovima zdravlja i u okviru djelatnosti obiteljskih lijecnika u domovima zdravlja kroz dezurstva i pripravnosti. Takva organizacija ,,posluzila je svrsi" tijekom dugog niza godina, ali ukazuje na nedostatke kao sto je nepostivanje postojeih pravilnika, neujednacena organizacija HMP po zupanijskom modelu, nema kriterija hitnosti, nema specijalizacija kako za lijecnike tako i za sestre/tehnicare, trajna edukacija je neujednacena, oprema nije standardizirana, nedovoljan broj uposlenika i sl.

Cilj: Prikazati sadasnju organizaciju izvanbolnicke hitne medicinske pomoi kroz postojee zakonske propise, kao i nedostatke takve organizacije; novi ustroj izvanbolnicke HMP kroz jedinstvenost, ucinkovitost, opremljenost i dostupnosti kao indikatora stope smrtnosti; mjesto i ulogu sestre u

izvanbolnickoj HMP kao clana i kao voditelja tima, te vaznost specijalizacija kao dodatnog edukacijskog programa za sestre/tehnicare po preporukama WHO i ICN-a.

Zakljucak: Za reorganizacijom HMP u dijelu izvanbolnicke zdravstvene zastite sestre/tehnicari dobiti e nove ovlasti u radu, ali s tim i nove odgovornosti. Za tu odgovornost potrebno je u sklopu reorganizacije izvrsiti pripreme za edukaciju medicinskih sestara/tehnicara kako bi se u RH nastavila tradicija izvanbolnicke HMP koja je svojom kvalitetom desetljeima sluzila svojim grañanima kao i svakom gostu koji se nañe na teritoriju RH..

Kljucne rijeci: hitna medicinska pomo, reorganizacija, specijalizacije, sestre/tehnicari

95

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ORGANIZACIJA I ULOGA MED.SESTRE/TEHNICARA U BOLNICKOJ HITNOJ SLUZBI

Marina Frisci, dipl.med.techn. Opa bolnica " Dr. T. Bardek " Koprivnica, Zeljka Selingera bb, 48000 Koprivnica, Republika Hrvatska [email protected]

Cilj: upoznati prisutne s ulogom i organizacijom rada u bolnickoj hitnoj sluzbi, te potaknuti na raspravu Sazetak: Organizacija hitnog bolnickog prijema temelji se na trijazi bolesnika koju provode medicinske sestre/tehnicari. Sam odjel hitne bolnicke sluzbe podijeljen je na akutni i subakutni dio, reanimacijsku salu, salu za male kirurske zahvate, te gipsaonu. U hitnoj bolnickoj sluzbi radi 17 medicinskih sestara SSS, te 2 med.tehnicara VSS. Rad medicinske sestre / tehnicara u bolnickoj hitnoj sluzbi obuhvaa niz specificnih vjestina i kompetencija obzirom na slozenost i zahtjevnost pacijenata. Medicinske sestre / tehnicari koji rade u hitnom odjelu prolaze edukaciju iz podrucja trijaze, BLS -a, osnova EKG-a za medicinske sestre / tehnicare, protokola za procjenu hitnih pacijenata te edukaciju iz podrucja komunikacije i sestrinske dokumentacije. Edukacije za medicinske sestre/ tehnicare u bolnickoj hitnoj sluzbi provodi se u edukacijskom centru odjela, a sam rad novoprimljenih medicinskih sestara u odjelu je pod mentorstvom medicinskih sestara. U nasoj hitnoj bolnickoj sluzbi organizirali smo niz edukacija za medicinske sestre/tehnicare hitne bolnicke sluzbe iz drugih ustanova RH i BIH.

Kljucne rijeci: uloga, organizacija rada, medicinska sestra-tehnicar, hitna bolnicka sluzba, edukacija

96

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

TRIJAZA NA HITNOM BOLNICKOM PRIJEMU OB DUBROVNIK

Marija Mili, vms Opa bolnica Dubrovnik Roka Misetia bb, Dubrovnik, RH [email protected]

Trijaza

je proces brzog zbrinjavanja bolesnika koji se

temelji na tezini njihovog

stanja. Pojam dolazi od francuskog glagola Trier, sortiranje, odabiranje. Koristimo 5 trijaznih kategorija koje su bazirane na vitalnim funkcijama prema uzoru na Australo-azijski model. U OB Dubrovnik trijazu provodi trijazna sestra sto je prije mogue nakon sto je pacijent dosao na hitni prijem. Pacijent se trijazira na temelju brzine kojom treba lijecnicku pomo.

Kljucne rijeci: trijaza, vitalne funkcije, trijazne kategorije, dokumentacija, zlatna pravila trijaze

97

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Strucno drustvo patronaznih sestara / CNA Professional Group of Community Nurses

PREVENCIJA NEPOVOLJNIH CIMBENIKA NA ZDRAVLJE DJECE KOJE DONOSI SUVREMENI NACIN ZIVLJENJA

Milivoj Jovancevi Pedijatrijska ordinacija Zvonigradska bb, Zagreb,Hrvatska [email protected]

Unatrag 2 stoljea biljeze se sve dinamicnije drustvene promjene. Brzina promjena predstavlja izazov prirodnim procesima prilagodbe pri cemu postoje posebni rizici za poremeaje razvoja u

najvulnerabilnijim fazama razvoja ­ tijekom trudnoe i prvim godinama zivota. Promijenjeni uvjeti funkcioniranja obitelji, svekoliki tehnoloski napredak, konzumerizam, drustvena polarizacija i

opeprisutno zagañenje okolisa negativno se odrazavaju na iznimno brze i slozene procese ranog rasta i razvoja djeteta. Istovremeno, razvoj znanosti i struke, te poveanje materijalnih resursa, donose i odreñene zastitne cimbenike. Sustavnim pregledom najvaznijih cimbenika nastoji se upozoriti na nuznost jasnog definiranja preventivnih javnozdravstvenih akcija, kako na razini uze struke, tako i na opoj razini funkcioniranja drustvene zajednice. I konacno, osim mjera prevencije nastanka poremeaja zdravlja, potrebno je prepoznati znacaj unaprjeñenja zdravlja i provoñenja

javnozdravstvenih aktivnosti u podrucju salutogeneze.

Iako su zdravstveni djelatnici svjesni navedenih raznorodnih rizika i potreba, cjelovito rjesavanje ove prioritetne problematike nee biti mogue aktivnostima koje se sprovode iskljucivo unutar regularnog sustava zdravstvene zastite. Unatoc nedvojbenim pozitivnim etickim, ekonomskim, demografskim i politickim ucincima ovih mjera, one se najcese ne nalaze u zaristu konkretnih drustvenih nastojanja. Stoga je zadaa zdravstvenih djelatnika pokrenuti siru drustvenu zajednicu kako bi osigurali cjelovitu potporu roditeljstvu i ranom rastu i razvoju djeteta.

Kljucne rijeci: rizici, poremeaj, razvoj, rast, javno zdravstvene akcije

98

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PROMICANJE DOJENJA U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZASTITI ­ ,,SAVJETOVALISTA ZA DJECU - PRIJATELJI DOJENJA"

Anita Pavici Bosnjak, Marija Catipovi, Josip Grguri Klinicka bolnica ,,Sveti Duh" Zagreb, Hrvatska; [email protected]

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su 1991. definirali program ,,Rodilista-prijatelji djece" s ciljem poticanja i promicanja dojenja u rodilistima. Program se uspjesno provodi i u hrvatskim rodilistima te danas 16 od 33 rodilista nose ovaj naziv. Epidemioloski podatci za Hrvatsku pokazuju da mnoge majke odustaju od dojenja u prvim mjesecima djetetova zivota. Kako bi se osigurala kontinuirana pomo i potpora majkama koje doje pri otpustu iz rodilista, potreban je aktivniji pristup zajednice u podrsci dojenju. U tome nezaobilazno mjesto ima primarna zdravstvena zastita.

U Hrvatskoj je krajem 2008. pokrenut novi program ,,Savjetovalista za djecu- prijatelji dojenja" i definirani kriteriji programa. Program je usmjeren na timove primarne zdravstvene zastite: pedijatre i lijecnike obiteljske medicine, medicinske sestre i patronazne sestre. Program se ostvaruje kroz 10 koraka koje je potrebno ispuniti da bi se postigla odreñena razina kvalitete lijecnicke ordinacije koja podupire dojenje. Nakon postupka ocjene, ordinacije koje zadovoljavaju sve potrebne kriterije stjecu naziv ,,Savjetovalista za djecu-prijatelji dojenja". U programu znacajnu ulogu imaju medicinske i patronazne sestre koje svojim znanjem i iskustvom u svakodnevnom radu s majkama promicu dojenje. Ovakve aktivnosti podrazumijevaju odgovarajuu edukaciju zdravstvenih djelatnika kroz sadrzajno prilagoñen 20-satni tecaj SZO/UNICEF-a. U 2009. godini odrzan je prvi takav tecaj za 17 timova primarne zdravstvene zastite, te je izrañen audio-vizualni edukativni materijal. Prvi timovi bi uskoro trebali postati aktivni sudionici u provoñenju novog programa sto e pridonjeti aktivnijem pristupu u zastiti i podrsci dojenju na razini primarne zdravstvene zastite.

Kljucne rijeci: dojenje, promicanje dojenja, primarna zdravstvena zastita

99

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PREHRANA DOJILJA I SASTAV MASNIH KISELINA MAJCINOG MLIJEKA

Mihela Dujmovi Strossmayerova 19, Rijeka, Hrvatska [email protected] Jasna Cepi, Miljena Gacesa, Dragica Jurici, Alenka Luci, Natasa Mrakovci, Rozmari Tusi Dom zdravlja Primorsko-goranske zupanije, Kresimirova 52 a, Rijeka, Hrvatska

Majcino mlijeko predstavlja najkvalitetniju prehranu za dijete, te u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekuinom u prvih 6 mjeseci zivota. Ciljevi ove prospektivne studije su prikupljanje podataka o prehrambenom unosu i prehrambeni

statusu dojilja obzirom na preporuke, trajanje laktacije, mjesto stanovanja i cimbenike koji mogu utjecati na njihov prehrambeni status, praenje promjena antropometrijskih parametara dojilja tijekom laktacije, te kvalitativna i kvantitativna procjena sastava masnih kiselina tijekom trajanja istrazivanja s posebnim naglaskom na dugolancane visestruko nezasiene i trans masne kiseline. Podaci prikupljeni od nedojilja koristit e se za usporedbu prehrambenog unosa i antropometrijskih znacajki ove dvije skupine. Istrazivanjem je obuhvaeno 180 ispitanica od cega 130 dojilja i 50 nedojilja iz urbanih i ruralnih podrucja Primorsko-goranske zupanije. Ispitanice su praene kroz sest mjeseci zivota djeteta, prilikom tri kune posjete istrazivaca. Ciklusi praenja odabrani su na temelju starosti djece (navrsenih 1, 3 i 6 mjeseci zivota). Za prikupljanje podataka o prehrambenom unosu koristila se dijeteticka metoda «24satno prisjeanje unosa hrane i pia». Analiza sastava masnih kiselina provedena je plinskom kromatografijom. Ovo istrazivanje omoguit e dobivanje uvida u prehrambeni status i prehrambene navike dojilja, prikupljanje trenutno za Hrvatsku i siru regiju manjkavih podataka o kolicini i sastavu masnih kiselina majcinog mlijeka, kvalitativno i kvantitativno praenje promjene sastava masnih kiselina tijekom razdoblja laktacije. Ovo istrazivanje je dio projekta «Prehrana i zivotne navike u ocuvanju zdravlja» (113-0000000-0548), i odobreno je od strane Etickog povjerenstva Prehrambeno-tehnoloskog fakulteta u Osijeku.

Kljucne rijeci: prehrana, dojilje, majcino mlijeko, masne kiseline

100

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

NJEGA DJECJE KOZE - EVOLUIRAJUA ZNANOST

Giovana Armano Specijalisticka pedijatrijska ordinacija dr. Armano Ghandijeva 5, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Odavno je poznato da je koza djeteta drugacija od koze odrasle osobe. Kao sto je dijete organizam u rastu i razvoju tako je i njegova koza - u razvoju. Osim toga koza djeteta, posebno dojenceta ima svoje specificnosti. Zato preparati za njegu djecje koze moraju biti drugaciji od preparata za njegu koze odrasloga. Za pocetak, preparati moraju biti blazi, sadrzavati supstance koje ne stete kozi djeteta, a sadrze sve sto je potrebno za njegu osjetljive djecje koze. Najnovija istrazivanja su pokazala da se neke preporuke o njezi zdrave djecje koze moraju mijenjati. Do sada je preporuka bila da se dojence do mjesec dana uglavnom ne kupa nego brise. Kupanje u kadici s obicnom vodom se preporucavalo nakon mjesec dana bez upotrebe bilo kakvih dodataka (sampona, kupki, emolijensa...). Preporuka je bila da se za kupke mogu upotrijebiti neka prirodna sredstva npr. maslinovo ulje, koje je u velikom broju mediteranskih zemalja dio nacoinalne kulture. Preporucavali su se takoñer i prirodni preparati bez zastitnih supstaci (prezervansa i konzervansa). Ucestalost kupanja dojenceta je bila 2-3x tjedno. Novija istrazivanja su pak pokazala da se neke postavke moraju mijenjati: 1. Kupanje u kadi je bolje nego brisanje dojenceta. Osobito se istice da se ne koriste kupovne vlazne maramice. 2. Cista voda nije idealna za kupanje dojenceta. 3. Maslinovo ulje nije zdravo za djecju kozu. Zbog sastava , osobito zbog visokog postotka oleinskih kiselina, cak moze i stetno djelovati na strukturu koze dojenceta. 4. Prirodni preparati za koje se ne zna farmakoloski sastav, a koji uope ne sadrze zastitne tvari mogu biti opasni za dijete. 5. Preporuca se cese kupanje djeteta, svakodnevno, a u odreñenim podnebljima i za velikih vrucina i nekoliko puta na dan. Sve dakako ovisi o specificnim prilikama obitelji i drustva.

101

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: djecja koza, razvoj, rast, preporuke, njega.

Strucno drustvo nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega / CNA Professional Group for Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation

UKLJUCENJE BOLESNIKA NA HEMODIJALIZU KOJI ZA PRISTUP KRVOTOKU IMAJU ARTERIOVENSKU FISTULU Berislav Poje, Bosiljka Devci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, KBC Rijeka Kljucne rijeci: arteriovenska fistula , graft Hemodijaliza kao jedna od najzastupljenijih metoda nadomjestanja bubrezne funkcije zahtijeva krvozilni pristup. Najcesi i najkvalitetniji krvozilni pristup je arteriovenska fistula. Pravilna priprema ubodnog mjesta i pravilna tehnika punkcije dva su veoma bitna cimbenika koji doprinose produzenju vijeka trajanja vaskularnog pristupa za hemodijalizu i smanjenju mortaliteta i morbiditeta bolesnika koji se lijece hemodijalizom. Arterio-venska fistula (AVF) je umjetni kiruski konstruiran spoj izmeñu odgovarajue arterije i vene. Najcece se konstruira fistula na podlaktici nedominantne ruke izmeñu radijalne arterije i cefalicne vene. To je takozvana ,,tipicna fistula". Mogue su konstrukcije a-v fistule izmeñu drugih arterija i vena podlaktice, nadlaktice pa ak i natkoljenice (safeno-femoralna fistula). Arterio-venski graft (AVG) se konstruira kada bolesnik ima dobre arterije, ali lose periferne vene. Cijevcica od umjetnog materijala se podvuce potkozno, na jednom kraju se spoji sa arterijom a na drugom s venom. Mogua je kostrukcija AVG na podlaktici, nadlaktici pa ak i nanatkoljenici. AVF i AVG omoguuju velike protoke krvi u prosirenoj veni odnosno umjetnoj cjevcici koji su neophodni za izvoñenje postupka hemodijalize. Medicinska sestra/ tehnicar mora poznavati anatomiju vena, krakteristike igala, promjene u radu arterio-venske fistule i grafta. Mora biti sigurna i vjesta u izvoñenju tehnike punkcije.

102

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Strucno drustvo sestara djecjih vrtia / CNA Professional Group of Nurses working in kindergartens

PREVENCIJA KARIJESA U DJECJEM VRTIU

Slavica Matas Djecji vrti ,,Ciciban" V.Vidria 2 ,Velika Gorica, Hrvatska [email protected]

Temeljem Programa zdravstvene zastite djece u djecjim vrtiima donesenog 1997,godine od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta,visa medicinska sestra ( zdravstvena voditeljica u vrtiu) osigurava i unapreñuje zastitu zdravlja djece obuhvaene skrbi u vrtiima. Jedna od stavki tog Programa odnosi se i na zdravstveno prosvjeivanje i zdravstveni odgoj djece i odraslih koji o njima skrbe(odgojitelji,roditelji). Ovakvi oblici rada usmjereni su na usvajanje pravilnih higijenskih navika kao i zdravih stilova zivljenja djece i to u odnosu na prevenciju najznacajnijih zdravstvenih problema. Zdravlje zubi u najranijoj dobi predstavlja znacajan cimbenik oralnog zdravlja i u kasnijoj zivotnoj dobi. Karijes kao jedna od najznacajnih bolesti zuba u djece osim lokalnih nepozeljnih ucinaka nepovoljno utjece i na daljnje narusavanje zdravlja i stoga su neophodni edukativno preventivni postupci usmjereni na smanjenje broja karioznih zubi po djetetu . 1993 godine uvidom u status zubi 156 djece vrtickog uzrasta djecjeg vrtia «Ciciban» u V.Gorici evidentirano je samo dvanaestero (12) djece sa svim zdravim zubima dok su ostala djeca imala od dva (2) do dvadeset (20) karioznih zubi. U prilog potrebe ranog zdravstvenog odgoja i na ovom planu kazuje jedna studija prema kojoj samo 10,57 % djece dobi 11 ­ 14 godina pere zube redovito, 44,5 % pere povremeno, a 0,44 % nikada. 2000./2001.godine Povjerenstvo za stomatologiju Ministarstva Zdravstva RH u suradnji sa Zupanijskim uredima za rad, zdravstvo i socijalnu skrb pokrenulo je Nacionalni program promicanja oralnog zdravlja putem Pilot programa odgojno- preventivnih programa zastite zdravlja zubi djece u vrtiima i skolama RH. Pocetci ovog projekta odnosili su se na snimku statusa zubi djece vrtickog uzrasta i koordinaciju s odabranim stomatologom djeteta glede potrebne sanacije karioznih zubi, obvezujui na taj nacin roditelja na skrb o zdravlju zubi svog djeteta.

103

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Nazalost, ovaj projekt nije zazivio i vrtii su nastavili skrb o zdravlju zubi djece na osnovu dobrih primjera iz tadasnje prakse te povezivanja nekih vrtia s udrugama stomatologa kojima je cilj preveniranje karijesa kod djece predskolske dobi. Cilj: Edukativno - preventivnim radom s djecom u vrtiima kao i odraslima koji o njima skrbe utjecati na: · · · ·

Smanjenje incidencije karijesa kod djece obuhvaene skrbi u vrtiima Podizanje razine znanja i vjestina djece (ovisno o uzrastu)vezano uz vaznost provedbe pravilne,kontinuirane oralne higijene, pravilne prehrane i redovnog stomatoloskog nadzora Podizanje razine svijesti i odgovornosti osoba koje skrbe o djeci (osobito roditelja) za zdravlje zubi Multidisciplinarni pristup u izradi smjernicama i standarda potrebnih za provedbu prevencije odnosno smanjenje pobola djece od karijesa u vrtiima.

Problem: Visoka incidencija karijesa kod djece obuhvaene skrbi u djecjim vrtiima. Nedovoljna razina svijesti i dogovornosti roditelja o vaznosti zdravlja zubi u djece. Postojee mjere zdravstvene zastite djece u vrtiima ne sadrze i mjere u cilju prevencije odnosno utjecaja na smanjenje karijesa kod djece. Nedovoljna ukljucenost primarne zdravstvene zastite u informiranje, upuivanje i educiranje roditelja vezano uz vaznost i obveznost skrbi o zdravlju zubi njihove djece od ranog uzrasta. Nepovezanost dvaju sustava koji skrbe o zdravlju djece (zdravstvo i prosvjeta). Metode rada: Preventivno-edukativni rad sa djecom i odraslima koji skrbe o djeci putem izlaganja i radionica usmjerenih na vaznost redovne ,pravodobne i pravilne higijene zubi i sanacije karioznih zubi. Zakljucak : Sustavnom provedbom zdravstveno odgojnih i preventivnih aktivnosti u vrtiu kao i uz suradnju dvaju sustava i odraslih koji skrbe o djeci predskolske dobi mogue je znatno smanjenje broja djece oboljele od karijesa.Ovakav zakljucak proizlazi iz dobrih rezultata postignutih u svijetu na smanjenju broja karioznih zubi po djetetu.

Kljucne rijeci: karijes, djeca vrtickog uzrasta, edukativno preventivni rad

104

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

STANDARDI SESTRINSKE PRAKSE PRI PRAENJU RASTA I RAZVOJA DJECE U DJECJEM VRTIU

Ankica Flis, Mirjana Simanovi Djecji vrti Jarun Bartolii 39 a, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Opis problema: Prikaz rada vise medicinske sestre kroz sestrinsku praksu u sustavu odgoja obrazovanja djece predskolske dobi.

Metode rada:Opis sestrinske prakse u djecjem vrtiu na primjeru praenja i podrzavanja zdravog rasta i razvoja djeteta, detektiranja i tretiranja aktualnih i potencijalnih zdravstvenih problema,

individualna prilagodba pristupa uz ukljucivanje roditelja i ostalih sudionika u procesu skrbi za dijete.

Rezultat rada: Model praenja rasta i razvoja djece u sustavu skrbi za djecu predskolske dobi, sukladno kompetencijama vise medicinske sestre.

Rasprava: Implementacija procesa zdravstvene njege u prakticnoj primjeni Programa zdravstvene zastite,higijene i pravilne prehrane djece u djecjim vrtiima - propisanim od Ministarstva zdravstva.

Zakljucak: Visa medicinska sestra u sustavu odgoja i obrazovanja djece predskolske dobi, kompetentna je prakticarka, cija je misija zastita i unaprjeñivanje zdravlja stvaranjem povoljnih uvjeta za djelovanje na prevenciji najznacajnijih zdravstvenih probleme populacije.

Kljucne rijeci: visa medicinska sestra, djecji vrti, standardi sestrinske prakse.

105

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PROBLEMI U KOMUNIKACIJI S DJECOM

Emil Karabegovi, Djecji vrti ,,Kapljica" Potocna 4, Poljanica Bistranska, 10 298 Donja Bistra, Hrvatska [email protected]

Opis problema: Komunikacija je temelj socijalne interakcije, odnosno meñuljudskih odnosa. Kako znamo slijedee : Da je dobra komunikacija u struci vazna jer osobe koje dobro komuniciraju, tocnije i sveobuhvatnije odreñuju problem, bolje zamjeuju emocionalnu nelagodu, imaju klijente koji su zadovoljniji primljenom skrbi, manje su tjeskobni zbog svog problema te bolje prihvaaju i slijede dobivene upute. Tako, ovo gore navedeno zelim prenijeti u specificnost djecjeg okruzenja i istai potrebu za poveanjem verbalne, a pogotovo neverbalne komunikacije s djetetom, osvijestiti potrebu za terapijskom komunikacijom kojoj je cilj i svrha ne davanje i primanje poruka radi njihove informacijske vrijednosti, ve radi njihova terapijskog ucinka na druge. Konacno zelim pokazati kako kljuc svega lezi u stjecanju povjerenja od djeteta i njegovih roditelja koje je temelj u buduoj komunikaciji i cjelokupnom odnosu zdravstveni djelatnik ­ pacijent ! Zakljucak : Premda nas djeca odusevljavaju, ona nemaju zrelosti, zivotnog iskustva i mudrosti, sto se uglavnom stjece s godinama. Malu djecu s druge strane krasi izuzetna cistoa srca i uma, zadivljujua sposobnost oprastanja, radoznalost tj. velika upornost i zelja za znanjem, povjerenje u ljude, itd. Te karakteristike kod odraslog covjeka kroz odrastanje i sazrijevanje izblijede. Treba znati da se nasi pogledi na zivot i svakodnevne stvari uvelike razlikuju od djetetovih i sto je najvaznije da smo mi, odrasli, a narocito profesionalci, ti koji trebaju prilagoditi i usmjeriti se djetetovim potrebama. Upravo tu vidim razliku i ,,problem" u komunikaciji s djetetom. Odrastao covjek zaokupljen je stvarima koje dijete uzima ,,zdravo za gotovo", tj. ima osjeaj za prioritete koji se u danom trenutku nameu. Npr. medicinski tehnicar na odjelu ima zadatak ispisati dokumentaciju koja hitno mora biti proslijeñena, a u isto vrijeme mali pacijent ima potrebu za igrom. Isto kao sto zelimo da nasa ,, lista prioriteta" bude uspjesno realizirana, to isto ocekuje i mali pacijent. On zeli da se netko bavi s njim tj. da ima vremena za njega, za nista drugo i za nikog drugog. Uskladiti svoj rad, nauciti pravilno komunicirati, imati vremena za sve sto je potrebno, predstavlja veliki izazov za medicinsko osoblje koje radi na djecjem odjelu. Upravo zato mislim da je najvaznije nauciti i razviti sposobnosti kako uz obavljanje svakodnevnih zadataka mozemo ispunjavati djetetove potrebe za komunikacijom. Mnogo tih vjestina pojedini ljudi, osobito oni koji zele raditi s djecom imaju usañeno u sebi, mnoge nauce u svakodnevnom radu i tijekom skolovanja. Meñutim, ako zelimo biti sigurni da komuniciramo s

106

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

djetetom na pravi nacin moramo se trajno educirati, a ne se iskljucivo oslanjati da stvari obavljamo po osjeaju sto bi bilo ispravno. Dakle, nasi zadatci su nauciti kako verbalno i neverbalno komunicirati s djetetom, znati prepoznati neverbalne poruke koje dijete odasilje, nauciti ispravno komunicirati s roditeljima bolesnog djeteta gdje sitne pogreske u istoj mogu narusiti kompletnu zdravstvenu uslugu. SIGURNOST DJECE U DJECJEM VRTIU Jasna Kovaci Djecji vrti Izvor Prilaz Gjure Dezelia 30, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Opis problema: Dijete predskolske dobi, prije svega, od odraslih treba zastitu, brigu, potporu, poticaj. Naime, da bi se dijete moglo zastiti od potencijalno opasne, ugrozavajue situacije, predmeta, osobe, mora ih znati prepoznati.

Metode rada: Jacanje socijalne kompetencije djeteta za suocavanje s potencijalno opasnim, ugrozavajuim situacijama kroz: -upoznavanje djeteta s pravima i nacinima iskazivanja i zadovoljavanja potreba -ucenje vjestina vaznih za ocuvanje vlastitog zdravlja

Rezultat rada: Implementacija sigurnosno-zastitnih i preventivnih programa u godisnji plan i program vrtia koji su usmjereni na sigurnost djece u unutarnjem i vanjskom prostoru, te stjecanje vjestina za ocuvanja vlastitog zdravlja ­ samoocuvanja.

Rasprava: Svi djelatnici vrtia odgovorni su za to da organizacijski i materijalni uvjeti u kojima dijete boravi budu takvi da je dijete zastieno i sigurno. Odrasli svojim ponasanjem i cjelokupnom sigurnom fizickom okolinom utjecu na osjeaj sigurnosti djeteta, na zadovoljavanje potrebe djeteta da slobodno izrazava brigu za sebe i trazi zastitu.

Zakljucak: Informirano dijete manje se boji odreñene situacije/predmeta.Ucenjem pozitivnih strategija i nacinima suocavanja s potencijalno opasnim situacijama, s malo ili nimalo stresa, jacamo dijete i omoguujemo mu da se samozastiti i ocuva vlastito zdravlje.

Kljucne rijeci: dijete, vrti, sigurnost, zastita, zdravlje

107

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kirursko strucno drustvo / CNA Professional Group in Surgery

DUZNOSTI I ODGOVORNOSTI OPERACIJSKE SESTRE PRILIKOM UPORABE LCP-A

Tatjana Kmet Operacijska sala ­ Kirurgija Opa bolnica Dr. Josip Bencevi, Slavonski Brod

Cilj rada: Prikazati pripremu instrumentarija, implantata i duznosti operacijske sestre tijekom ovih vrsta operacije. Autor navodi mogua dogañanja izvan operacijskog protokola , koja ne smiju iznenaditi operacijsku sestru, te njezinu kljucnu ulogu u organizaciji operacijskog zahvata.

Nepredviñene situacije - neprijatelj operacijske sestre Mogua promjena plana tijekom operacije Promjena dogovorenog nacina implantacije Promjena vrste implantata Nedostatak educiranog osoblja u hitnoj sluzbi Nemogunost komunikacije Nedostatak odreñene vrste materijala

Sto je LCP? Metoda koja omoguuje zakljucavanje vijaka i privlacenje fragmenata kosti

Operacijska sestra Priprema operacijsku salu Postavlja pacijenta u odgovarajui polozaj Operacijski osnovni traumatoloski instrumentarij AO instrumentarij LCP instrumentarij Operacijsko rublje Potrebni materijal za sivanje i dodatni materijal koji se koristi za vrijeme operacije

Zasto LCP tehnika? Osigurava veu stabilnost ­ vea kompresija Smanjuje iritaciju mekog tkiva Nije potrebno intraoperativno korigirati plocice

108

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Minimalno je invazivna

Priprema operacijske dvorane Koristei sve aspekte asepse, antisepse i sterilizacije Provjera ispravnosti svih aparata koji su u domeni operacijske sestre - aparat za elektrokoagulaciju, sukcija, trijad, elektricna busilica, pila Sve mora biti na vrijeme

Polozaj pacijenta Uvjetuje vrsta operacijskog zahvata Mogua je upotreba stola za ekstenziju

Instrumentarij Koristi se pri svakoj traumatoloskoj operaciji Busilice AO instrumentarij LCP instrumentarij

Upotreba LCP implantata Jednostavni prijelomi Multifragmentalni prijelomi Osteotomije Intra i ekstra artikularni Pseudoartroze

Prednosti Brzi oporavak nakon operativnog zahvata Brzi povratak u funkciju, sto omoguuje vea stabilnost Brze zarastanje

Pitanje edukacije operacijske sestre Najvaznije pitanje Iskustvo najvaznije Koristite sve mogue dostupne informacije putem prezentacija, seminara, interneta Strucni skupovi medicinskih sestara i tehnicara operacijskih i kirurskih djelatnosti

Literatura: - www.vasezdravlje.com - www.medicina.hr

109

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

www.synthes.com Synthes - LCP, Instructions for Use

MIKROVASKULARNA TRANSPLANTACIJA

Nevenka Begi, vms Klinicka bolnica Osijek Odjel maksilofacijalne kirurgije J.Hutllera 4, Osijek, Hrvatska

[email protected]

Na Odjelu maksilofacijalne kirurgije Klinicke bolnice Osijek unazad nekoliko godina uspjesno se provodi vrlo slozen program mikrovaskularnih transplantacija tkiva s ciljem rekonstrukcije opseznih defekata nakon operativnog odstranjivanja tumora na podrucju glave i vrata. Mikrovaskularna rekonstrukcija oznacava priblizavanje svjetskim trendovima i standardima u plasticno-rekonstruktivnoj kirurgiji glave i vrata. Veliki defekti nakon ablacijske kirurgije, priroñene anomalije i postraumatski deformiteti se u zadnjih dvadeset godina u svijetu lijece mikrovaskularnim reznjevima bilo da se radi o mekotkivnim, kostanim ili kombiniranim reznjevima. Prva mikrovaskularna transplantacija na Odjelu maksilofacijane kirurgije klinicke bolnice Osijek uspjesno je obavljena 2006. godine nakon cega su rekonstrukcije ponovljene koristenjem tri razlicita mikrovaskularna reznja, a to su rezanj dugog leñnog misia, natkoljenicni te podlakticni rezanj. Prijeoperacijsko razdoblje u bolesnika obiljezeno je osjeajem tjeskobe i straha koji su prisutni tijekom bolesti, lijecenja i rehabilitacije. Istice se vaznost potpore i uspostavljanje povjerenja u bolesnika i njegove obitelji, te pruzanja tocnih i potpunih informacija kako bi se umanjio osjeaj tjeskobe i straha koji su cesto uzrokovani neupuenosu, netocnim informacijama i utjecajem razlicitih predrasuda. Poslijeoperacijsko razdoblje u bolesnika obiljezeno je specificnim problemima iz podrucja zdravstvene njege, kod nekih bolesnika je smanjena prohodnost disnih putova zbog prisutne hipersekrecije, edema, smanjena mogunost hranjenja bolesnika, te visok rizik od infekcije, tromboze, krvarenja i propadanje reznja zbog loseg monitoringa. Nakon takvog kirurskog lijecenja javlja se poremeaj samopercepcije bolesnika zbog novonastale funkcionalne invalidnosti izgleda i izmijenjenog obrasca komunikacije. Lijecenje i rehabilitacija bolesnika zahtjeva multidisciplinaran pristup bolesniku gdje medicinska sestra ima kljucnu ulogu uspjesne koordinacije tima u najboljem interesu bolesnika.

110

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ULOGA OPERACIJSKOG TIMA (OPERACIJSKE SESTRE/ TEHNICARA) PRI OPERACIJI REVIZIJE SRCA

Kristina Moslavac ms, Petra Bukovsak ms KB Dubrava Av. Gojka Suska 6, Zagreb, Hrvatska

Tamponada srca je apsolutna indikacija za hitni ulazak bolesnika u operacijsku salu. To stanje zahtjeva brzo snalazenje i otvaranje setova i ostalog materijala u JIL-u ili operacijskoj sali. Rezultat rada takvoga tima je spasen zivot bolesnika. Stoga je vazno upoznati hitne kirurske timove, sa potrebnim operacijskim setovima (instrumentarijem), te opremom koja se nalazi za pocetak u JIL-u te se nastavlja u operacijskoj sali.

111

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

KOMPLIKACIJE NAKON TRANSPLANTACIJE BUBREGA

Lidija Vitas, Dunja Puhari, Dragana Petrac Klinicki bolnicki centar, Rijeka, Hrvatska [email protected]

Kao u svim granama kirurgije, tako se i u transplantacijskoj kirurgiji susreemo s brojnim poslijeoperacijskim komplikacijama. Ovim smo radom pokusali pribliziti i poblize objasniti neke od problema s kojima se susreemo mi, zdravstveni djelatnici te nasi transplantirani bolesnici tijekom kirurskog lijecenja u izolacijskoj sobi.

Cilj naseg istrazivanja je utvrditi najcese poslijeoperacijske komplikacije kod bolesnika s transplantiranim bubregom i u skladu s rezultatima prikazati potrebne sestrinske intervencije u svrhu pruzanja kvalitetne zdravstvene njege. U ovom radu obuhvaamo razdoblje od 2002. godine do 2009. godine. Uloga medicinske sestre u prepoznavanju i pravovremenom reagiranju na postojee komplikacije od velikog je znacaja obzirom da je ona uz bolesnika 24 sata dnevno, posebice prilikom razvoja ranih komplikacija, sto bitno utjece na ishod daljnjeg lijecenja. U radu smo koristili medicinsku dokumentaciju Klinike za urologiju KBC-a Rijeka, a kao izvor podataka povijesti bolesti transplantiranih bolesnika.

Zakljucili smo da su komplikacije neizbjezne, bez obzira na sve preventivne mjere koje poduzimamo kako bismo sprijecili komplikacije i olaksali tegobe nasim bolesnicima.

Kljucne rijeci: bubreg, transplantacija, komplikacije, Rijeka.

112

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

DISKUS HERNIJA LUMBALNOG SEGMENTA KICME

Alisa Babi Kantonalna bolnica Zenica Hadzi Lojina 38, Zenica, Federacija Bosna i Hercegovina [email protected]

Hernijacija diskusa se sastoji u rupturi ili djelimicnoj rupturi anulusa fibrozusa i protruziji na tom mjestu nukleusa pulpozusa. Manifestuje se radikularnim bolom niz odgovarajue dermatome i trnjenjem u istim, kao i misinom slabosu, poremeajem misinih refleksa i u nekim slucajevima sfinkterijalnim smetnjama.. Provedeno istrazivanje je pokazalo veu ucestalost pojave lumbalne diskus hernije u muskoj populaciji najcese u srednjoj zivotnoj dobi, te da je vea ucestalost pojave lumbalne diskus hernije na distalnim nivoima lumbosakralne kicme, uz podjednaku distribuciju lijevostranih i desnostranih tegoba.

113

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

UPORABA NEUROSTIMULATORA U LIJECENJU NEIZLJECIVE KRONICNE BOLI

Ljiljana Zarak Neurokirurgija,KB Dubrava AV.Gojka Suska 6,Zagreb [email protected]

Bol je neugodan osjetilni i emotivni dozivljaj povezan sa stvarnim ili moguim osteenjem tkiva. Dijeli se na akutnu i kronicnu, a kronicna bol predstavlja problem i izazov u terapijskom smislu te uzrokuje brojne simptome i psihofizicke promjene bolesnika. Uz razne druge postupke ublazavanja boli ukljucujui i sestrinske intervencije danas se pojedini oblici kronicne boli mogu lijeciti ugradnjom neurostimulatora. Neurostimulator salje niske razine elektricne energije izravno na zivcana vlakna ili neurone (DBS), sastoji se od ugrañenog puls generatora (IPG) sa punjenom baterijom, vodstva (lead) - zicom izolirano olovo sa cetiri elektrode i nastavka (extension) - izolirana zica koja povezuje vodstvo sa generatorom. DBS se postavlja stereotaktickim navoñenjem u lokalnoj anesteziji na odreñene anatomske strukture mozga ovisno o dijagnozi te se stimulacijom provjeri polozaj i spoji sa IPG-om koji se ugradi supkutano. Postoperativno je mogua blaga dezorijentacija i pospanost te ope neurokirurske komplikacije i neke psihijatrijske nuspojave. U suradnji s neurologom postoperativno se vrsi prilagodba razine stimulacije i terapije, zamjena baterije svakih 3-5 godina. Lijecenje smanjuje simptome Parkinsonove bolesti za 25-75 %, smanjuje simptome kod kinetickog tremora do 80 % te omoguuje smanjenje doze lijekova. Cilj: prikazati uspjesnost lijecenja DBS-om. Metode: praenje slucajeva kojima je postavljen DBS u periodu 2009.- 2010. U KB ,,Dubrava". Rezultati: prikazani su u filmu i prezentaciji.

Kljucne rijeci: bol, tremor, stimulacija.

114

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PREVENCIJA I PRAENJE INFEKCIJA KIRURSKE RANE

Asija Delali KB Dubrava Av. Gojka Suska 6, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Usprkos sve suvremenijim operacijskim tehnikama infekcija kirurske rane i dalje predstavlja oko15 % ukupnih bolnickih infekcija. Tesko je utvrditi koliko tocno je mogue smanjiti pojavnost bolnickih infekcija u kirurgiji, jer to uvelike ovisi o faktorima rizika prisutnih kod pacijenata. Upravo zbog toga, potrebno je poduzeti sve poznate mjere koje umanjuju rizik od nastanka infekcije, a to ukljucuje: adekvatnu preoperacijsku dijagnosticku obradu bolesnika, dobru higijenu bolesnika, pravilnu primjenu antibiotske profilakse, dobru kirursku tehniku i asepticki rad kod previjanja operacijske rane, postoperativno uklanjanje svih invazivnih pomagala cim to dozvoli stanje bolesnika, te sto kraa hospitalizacija. Vodei problemi pojavnosti infekcije kao i najcesi uzrocnici infekcije u odreñenoj grani kirurgije mogu se utvrditi uspostavljanjem nadzora. Nadzor (engl. "surveillance") bolnickih infekcija podrazumijeva sistematicno prikupljanje, analizu i interpretaciju podataka vezano uz kontinuirano praenje bolnickih infekcija. Vazno je pruziti kirurskom osoblju pravovremenu povratnu informaciju o dobivenim rezultatima praenja kako bi se utvrdili vodei faktori rizika i ciljanim mjerama smanjila incidencija infekcija. Krajnji cilj je pruziti bolesnicima sigurnu i kvalitetnu skrb bez komplikacija, a na taj nacin postizemo i materijalnu ustedu, jer bolesnici sa postoperacijskom infekcijom rane mogu imati i do dva puta duzu hospitalizaciju, sto za posljedicu ima poveanje troskova lijecenja.

Kljucne rijeci: nadzor, bolnicka infekcija, prevencija infekcija kirurske rane

Literatura: 1. R. Wenzel, T. Brewer, J-P. Butzler "A guide to infection control in the Hospital", Third Edition, International Society for Infectious Diseases, 2004. Boston, USA 2. CDC "Guideline for prevention of surgical site infection", Infection Control and Hospital Epidemiology Vol 20. No.4,p 247-278., April1999. USA 3. E. Abrutyn, D. Goldmann, W. Schlecker "Saunder's Infection Control reference service" Second edition, W.B. Saunders company, 2001. USA 4. N.N. Damani "Prirucnik o postupcima kontrole infekcija" Drugo izdanje, 2004. Zagreb

115

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIMJENA MODERNIH POKRIVALA U ZBRINJAVANJU INFICIRANIH RANA

Mirna Zulec COLOPLAST A/S Predstavnistvo Zagreb, Nova cesta 60, Zagreb, Hrvatska [email protected]

Veina kronicnih rana je kolonizirana ili kriticno kontaminirana bakterijama. Za adekvatan tretman neophodno je prethodno adekvatno procijeniti ranu, te razlucivati pojmove kontaminacija, kolonizacija, kriticna kolonizacija, infekcija. U zbrinjavanju inficirane kronicne rane uz antibiotike potrebna je adekvatno tretirati ranu i okolnu kozu, a na ranu aplicirati pokrivala sa srebrom. Srebro je dokazani antimikrobni agens,s malo nuspojava i velike ucinkovitosti, te bez razvijene rezistentnosti bakterija. Ucinkovito je protiv bakterija, gljivica i virusa. Posljedicno na trzistu se nalazi veliki broj pokrivala za rane sa srebrom, najcese u ionskom obliku. Srebro djeluje na DNA bakterije unistavajui stanicnu membranu. Za ucinkovito pokrivalo vazno je da je srebro ravnomjerno disperzirano unutar obloge, da otpusta srebro prema kolicini eksudata, te da je poznato vrijeme tijekom kojeg e se srebro otpustati. Uz kolicinu i vrstu srebra vazna je i mogunost upijanja eksudata samog pokrivala, kako bi se izbjeglo nepotrebno previjanje, te trosak vremena medicinske sestra i samog materijala. Uz pravilnu pripremu rane, te primjenu dostupnih pomagala znatno se moze ubrzati proces cijeljenja kronicno inficiranih rana.

Kljucne rijeci: rana, infekcija, pokrivalo, previjanje.

116

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ULOGA MEDICINSKE SESTRE U PROVOðENJU V.A.C.-a

Jadranka Ljolji KB Dubrava Av. Gojka Suska 6, zagreb, Hrvatska

V.A.C. (vacum assisted closure) nova je metoda u lijecenju akutnih i kronicnih rana koja radi na principu negativnoga tlaka sto rezultira mehanickim cisenjem same rane i poboljsanjem cirkulacije, odnosno ubrzavanjem procesa cijeljenja. Metoda se koristi kao samostalna metoda ili kao pripomo kirurskom lijecenju rana. Metoda se u svijetu primjenjuje 15-tak godina s vrlo uspjesnim rezultatima, dok se u Hrvatskoj pocela primjenjivati unatrag 3 godine.

V.A.C. sustav cine: aparat

za negativni tlak, specijalna spuzva, rezervoar, folija i sustav

drenaznih cijevi. Indikacije za primjenu V.A.C.-a su: akutne rane (defekti), dekubitusi, dijabeticki ulkusi, dehiscirane rane kao i defekti koji su pokriveni slobodnim koznim transplantatima. V.A.C. se ne bi smio upotrebljavati u slucajevima malignih koznih promjena kao i rana kod kojih nije prethodno bila ucinjena nekrektomija.

Na Odjelu za plasticnu i rekonstrukcijsku kirurgiju KB Dubrava V.A.C se poceo primjenjivati pocetkom 2006. god., te je do sada uspjesno lijeceno 30 bolesnika. Uloga medicinske sestre u primjeni V.A.C.-a je izuzetno vazna i sastoji se u psiholoskoj pripremi bolesnika kao i u pripremi same rane (nekrektomija, previjanje), odnosno primjeni i promjeni samog V.A.C. sustava.

117

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

MODELIRAJUA TEHNOLOGIJA

Modelirajua ostomijska podlozna plocica Tehnoloski iskorak u njezi stome Marija Hegedus-Mateti

Ostomijski sustav, ConvaTec Combihesive® 2S podlozne plocice za oblikovanje/modeliranje najnovija je generacija ostomijskih pomagala ve prisutna na svjetskom trzistu. Ovaj poseban sustav dopusta oblikovanje otvora podlozne plocice sukladno obliku i velicini stome, a bez potrebe za uporabom mjerne sheme ili skarica. ,,ConvaTec modelirajua tehnoligija" najnoviji je zastieni patent , jedinstvenih karakteristika koje omoguuju jednostavnu i sigurnu primjenu podloznih plocica od Stomahesive mase koja je ,,zlatni standard" u zastiti peristomalne koze.

Modelirajua podlozna plocica Combihesive® 2S , pomak je u kvaliteti zbrinjavanja pacijenata sa stomom ve u postoperativnom i rehabilitacijskom tijeku , kao i u svakodnevnom zivotu gdje su se navike i potrebe pacijenata uvelike promijenile. S toga smatramo da ovakvo pomagalo ispunjava sve potrebne uvijete kako bi postao dostupan i pacijentima u Hrvatskoj .

Modelirajua podlozna plocica Combihesive® 2S

u potpunosti je kompatibilna sa postojeim

vreicama istog proizvoñaca. Time se troskovno bitnije ne mijenja cijeli sustav u smislu ukupnog iznosa koji je ovog trenutka odobren pacijentima sa stomom. Posebna karakteristika ovog sustava je radikalno smanjenje eventualnog osteenja peristomalne koze, koja se desava kod gotovo 42 % pacijenata sa stomom. Na taj nacin direktno se smanjuje potreba za cesom izmjenom plocica tj.potrebnom kolicinom pomagala, a istovremeno se jednostavnosu primjene podize kvaliteta zivota pacijenata i osjeaj sigurnosti koji je za njih najvazniji. Kolicina pribora za njegu stome, odlazak kirurgu, dermatovenerologu, trosenje analgetika, antibiotika i sl, smanjuje se i time indirektno reduciraju troskovi HZZO-a.

118

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Tradicionalna plocica

Modelirajua

PREDNOSTI PRIMJENE MODELIRAJUE (Stomahesive ®) PODLOZNE PLOCICE Combihesive®2S U ODNOSU NA POSTOJEI SUSTAV · · Tehnoloski uznapredovala ­ nova generacija pomagala Usavrsena zastita koze - Otvor izveden po osobnoj mjeri svakog pacijenta, znacajno umanjuje rizik da stolica ili urin doñu u dodir s kozom oko stome, jer pacijenti cesto nisu u stanju idealno izrezati otvor oko svoje stome, pa se kao posljedica moze dogoditi iritacija peristomalne koze . · · Jednostavna primjena - Modelirajua ljepljiva podloga lako se i jednostavno oblikuje, BEZ potrebe za mjerenjem promjera stome, iscrtavanjem ili izrezivanjem otvora. Idealna za postoperativnu primjenu ­ i openito primjenu u prvim mjesecima kada se velicina stoma radikalno mijenja. Primjenom modelirajue plocice nije potrebno mijenjati velicinu promjera i na taj nacin pojednostavljuje se odobravanje pomagala za pacijenta. · · Pogodnost - Skarice su NEPOTREBNE, jer se otvor NE IZREZUJE. Prilagodljivost - Otvor se siri ili suzava jednako kao i stoma, sto osigurava nepropusnost spoja za vrijeme uporabe.Tako se pomagalo prilagoñuje vanjskim uvjetima i stvara optimalne uvijete za nosenje pri visokim i niskim temperaturama, sto direktno smanjuje potrebu za dodatnim sredstvima za njegu. · · Svestranost - Savrsena primjena na mnostvu raznovrsnih oblika i velicina stoma. Manje nezgoda - Modelirajui otvor moze se dodatno prilagoditi i nakon primjene podloge na kozu. Modelirani rub podloge ima Svojstvo povrata u prvotno stanje (Rebound Memory Technology®), te e se njezno priljubiti uz svaki oblik stome i stvoriti potpuno osoban i siguran spoj. · · · · Podize samopouzdanje kod pacijenata jer rijetko mogu pogrijesiti u primjeni Sustav kao takav omoguuje veu pokretljivost i gibljivost u podrucju stome, sto je izuzetno vazno za radno aktivne pacijente Veliki i raznoliki izbor podloznih plocica za ispunjavanje razlicitih potreba i nacina zivota pacijenata sa stomom Isplativija za davaoca osiguranja/prava (s manje troskova oko razrjesenja nuspojava, npr. spec. derm. i inih pregleda, propisivanja potrebnih lijekova i preparata; sigurnija u uporabi,

119

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

zatim smanjenom potrebom za propisivanjem dodatnih kolicina pomagala i sredstava za njegu peristomalne koze..

120

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Infektolosko strucno drustvo / CNA Professional Group in Infectious Diseases

ZDRAVSTVENA NJEGA HOSPITALIZIRANIH BOLESNIKA SA SEZONSKOM INFLUENCOM

Nikolina Bokuli Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, 10 000 Zagreb, Hrvatska nikolinabokuli@gmail.com

Influenca je najteza virusna bolest disnog sustava,te jos uvijek veliki problem svakodnevne prakse. Uzrokuju ju virusi influence A, B i C. Klinicki je karakteriziraju opi simptomi kao sto je povisena tjelesna temperatura, malaksalost, glavobolja, bolovi u misiima, a nakon dan ­ dva pojavljuje se kasalj. Javlja se u veim ili manjim epidemijama,povremeno pandemijski. U podrucjima s umjerenom klimom javlja se u hladnijim mjesecima godine. U ovom radu zelim prikazati epidemioloske i klinicke znacajke bolesnika sa sezonskom influencom u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljevi". U statistickoj obradi podataka koristila sam deskriptivnu statistiku. Vrijednosti kontinuiranih varijabli opisat e se aritmetickom sredinom. Broj hospitaliziranih prosjecno godisnje iznosi 154 bolesnika. Hospitaliziraju se bolesnici s tezim klinickim oblicima bolesti, komplikacijama bolesti, te osobe s kronicnim bolestima. Bolesnici se hospitaliziraju tijekom zimskih mjeseci godine. Vise je hospitalizirano osoba muskog spola, najvise je hospitalizirano djece do seste godine zivota i starijih osoba. Moze se rei da je influenca relativno teska bolest, a za stare i kronicne bolesnike i pogibeljna. Oboljele osobe od influence treba ozbiljno shvatiti.

Kljucne rijeci: influenca, cijepljenje, cimbenici rizika, mijalgije, febrilitet

121

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZBRINJAVANJE DJETETA S TOKSICNOM EPIDERMALNOM NEKROLIZOM U JIL-DJECJE DOBI

Anñelka Budrovi, Sonja Luki, Renata Josipovi-Mraovi, Biljana oso Klinika za infektivne bolesti «Dr. Fran Mihaljevi» Mirogojska 8, 10 000 Zagreb, Hrvatska; abudrovic@bfm.hr

Toksicna epidermalna nekroliza (TEN) je potencijalno smrtonosna bulozna dermatoza koja se prezentira ekstenzivnim lezijama koze, mukoznih membrana - osobito usne supljine, ociju i genitalnog trakta te katkad sluznice crijeva i respiratornog epitela. Ovaj se klinicki entitet uglavnom povezuje s reakcijama na lijekove, najcese sulfonamide i antiepileptike, a manifestira se unutar prva dva mjeseca uzimanja terapije. U klinickoj slici promjene najcese brzo progrediraju, te nastaju erozije velikih povrsina uz opasnost od dehidracije i superinfekcije. Kozne promjene te sustavni poremeaji koji proizlaze iz gubitka tekuine, gubitka topline i boli, vrlo su slicne promjenama koje se vide u opeklinama drugog stupnja. Iz dostupne domae i strane znanstvene literature u lijecenju TEN-a primjenjuje se multidisciplinarni pristup. Tretman obuhvaa simptomatsku, lokalnu i specificnu terapiju. U radu opisnom metodom je prikazan slucaj teskog oblika TEN-a u trogodisnjeg djecaka, kod kojeg su promjene u vidu erozija i bula zahvatile oko 80% koze te sluznice disnog, probavnog i mokranog sustava, kao i oka uz ispadanje trepavica, kose i noktiju. Bolest je vjerojatno potaknuta prethodnim uzimanjem amoksicilina zbog respiratornog infekta. U djecaka je provedeno kombinirano lijecenje (asepticki tretman koze, plazmafereza, korektivni operativni zahvati) u trajanju od 57 dana.Osnovne zadae medicinske sestre u njezi bolesnika s TEN-om odnose se na kontrolu zivotnih funkcija, monitoring unesene i izlucene tekuine, prehranu putem nazogastricne sonde i sprjecavanje bolnickih infekcija. Specificne zadae se odnose na provoñenje postupaka plazmafereze i njegu koze i sluznice u aseptickim uvjetima s naglaskom na primjenu obloga Aquacel Ag. U konacnici je postignut zadovoljavajui rezultat cemu je zasigurno doprinijela kvalitetna zdravstvena njega za sto su potrebne posebno educirane medicinske sestre.

Kljucne rijeci: toksicna epidermalna nekroloza, intenzivna njega, dijete

122

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZBRINJAVANJE HIV POZITIVNIH TRUDNICA

Danijela Debogovi, Anka Szabo Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, Zagreb, Hrvatska danijela.debogovic@zg.t-com.hr

Vertikalni prijenos HIV infekcije s majke na dijete je najznacajniji put zaraze djece virusom HIV-a , a moze nastupiti tijekom trudnoe, poroda ili dojenjem. Vjerojatni prijenosa virusa s majke na dijete u nelijecenih trudnica iznosi od 13-40%, dok je kod lijecenih i kontroliranih trudnoa sa manje od 1000 kopija HIV RNK ml plazme taj rizik manji od 2%. Rano otkrivanje HIV pozitivnog statusa trudnica ima izuzetan epidemioloski znacaj zato sto prakticki eliminira mogunost prijenosa HIV-a na dijete ako se trudnica pridrzava preporuka i smjernica. Savjetovanje i dobrovoljno testiranje bi stoga trebalo postati standard obrade tijekom trudnoe. To se posebno odnosi na trudnice koje bi mogle biti pod povisenim rizikom od stjecanja HIV infekcije (parenteralno uzimanje droge, spolno prenosive bolesti, rizicno spolno ponasanje). Znacajni pomaci u klinickom zbrinjavanju, percepciji bolesti i poboljsanoj kvaliteti zivota HIV pozitivnih osoba, otvorili su mogunost planiranja obitelji jednog ili oba pozitivna partnera. Ako zdravstveno stanje omoguuje trudnou, tada se HIV pozitivna trudnica zbrinjava individualno i prema odreñenim kriterijima. Cilj predavanja je ukazati sto sve HIV pozitivna trudnica treba poduzeti za ocuvanje zdravlja i sprecavanja prijenosa HIV-a na svoje dijete i potaknuti zdravstvene djelatnike na vaznost kontinuirane edukacije koja e doprinijeti smanjenju stigme i diskriminacije s kojom se suocavaju HIV pozitivne osobe. U pripremi predavanja upotrebljavana je opisna metoda rada s pregledom domae i strane znanstvene literature te uvid u klinicku dokumentaciju. Zelju za materinstvom treba podrzavati, no istovremeno i informirati o moguim posljedicama koje trudnoa moze imati na trenutno zdravstveno stanje. Zbrinjavanje HIV pozitivne trudnice ili pozitivne zene koja to zeli biti, zahtjeva multidisciplinarni pristup strucnjaka razlicitih profila, kao i neizbjeznu podrsku partnera i obitelji.

Kljucne rijeci: HIV bolest, HAART, HIV i trudnoa

123

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIKAZ SLUCAJA PACIJENTICE OBOLJELE OD TOKSICNE EPIDERMALNE NEKROLIZE

Andrea Dedus, Anña Novokmet, Mirjana Vranjican Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi", Zagreb

Toksicna epidermalna nekroliza (TEN) je bolest koze i sluznica koja se odlikuje febrilitetom, teskim konjuktivitisom, osteenjem urogenitalne sluznice, erozijama u ustima, te progradirajuim lezijama koze. Pri tome promjene na kozi zahvaaju vise od 30% povrsine tijela, a usporeñuje ih se sa opeklinama II stupnja. Smrtnost je to vea sto je vei dio povrsine koze zahvaen. Uzrokom se smatra abnormalni metabolizam lijekova u organizmu. Ne postoji specificna terapija, ve je nuzna agresivna potporna terapija usmjerena na suzbijanje bolova i sprecavanje komplikacija koje su ceste, kao na primjer sekundarne infekcije koze, bolnicke infekcije, sepsa, dehidracija, anemija zbog gubitka krvi i plazme, gubitak vee povrsine koze, otekline, multiorgansko zatajenje, komplikacije dugotrajnog lezanja, te osteenje vida do sljepoe. Tretman koze i sluznice je osnova zbrinjavanja oboljelih, jer brzi oporavak koze smanjuje mogunost nastanka komplikacija. U ovom radu obrañen je slucaj tridesetsedmogodisnje zene koja je imala zahvaeno oko 90% povrsine koze. Prikazana je zbog izazova koji je stavila pred medicinske sestre i potreba za individualnom zdravstvenom njegom. Problemi sa enteralnom i parenteralnom prehranom, brigom za venski put i primjenom terapije, infuzije i transfuzije kod osobe koja zapravo nema koze, praenje vitalnih funkcija, preventivnom izolacijom, bolovima, pa do psiholoske pomoi oboljeloj, ali i clanovima obitelji. Specificnost postupka odnosi se na prvu primjenu Aquacel Ag obloga, kod odrasle osobe oboljele od TENa, koje smo poceli primjenjivati nakon dobrog iskustva kod djeteta oboljelog od TENa, koje je provedeno u djecjoj jedinici intenzivne skrbi. U ovom radu upravo je naglasak na drugacijem tretmanu koze, jer smo navedene obloge do sada koristili samo kod inficiranih rana, a ne u preventivne svrhe. U sama previjanja utroseno je (prvih 14 dana) svaki dan oko 2 sata posla za dvije medicinske sestre. Kako se je stanje koze poboljsavalo, tako je bilo potrebno sve manje vremena za previjanje.

Za prikaz slucaja prikupljeni su i analizirani podaci dobiveni promatranjem, mjerenjem i obradom bolnicke dokumentacije oboljele zene. Strucna literatura bavi se samo lijecnickim djelom posla, odnosno dijagnostikom, terapijom i prognozama ishoda bolesti. Na internetu smo pronasli potresna svjedocanstva ljudi koji su prezivjeli TEN, ali niti jedan slucaj iz Hrvatske nije spomenut.

Pomou fotografija prikazan je postepen oporavak i povoljan ishod bolesti. Nakon 62 dana boravka u bolnici, od toga 43 dana u jedinici intenzivne skrbi, postignuto je izljecenje koznih promjena. Tretmanom prije spomenutih obloga sprijecili smo razvoj sekundarnih koznih infekcija.

124

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

TEN je bolest koja trazi kompleksan pristup oboljeloj osobi, te zahtijeva puni angazman medicinske sestre.. Primjena Aquacel Ag obloga uvelike nam je pomogla u tretiranju koze i smatramo da je doprinijela brzem oporavku bolesnice. Uz sve mogue rizike i losu medicinsku prognozu ishoda bolesti, zahvaljujui iznimnom sestrinskom trudu pacijentica je prezivjela. Na zalost, neke posljedice nismo uspjeli izbjei, te je zaostalo osteenje vida uzrokovano promjenama na roznici, a ispali su joj i svi nokti na rukama. Zbog komplikacija od strane vida, uzrokovanih TENom, pacijentica je preseljena na daljnje lijecenje na okulistiku.

Kljucne rijeci: TEN, njega koze, oblozi, opekline.

125

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIMJENA STANDARDNIH MJERA ZASTITE NA RADILISTIMA ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Kornelija Gedike Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Kako bi se prevenirala i najmanja mogunost prenosenja bilo koje krvlju prenosive infekcije ustanovljene su standardne mjere zastite. Budui da se na osnovu anamneze i klinickog pregleda ne mogu identificirati bolesnici koji boluju od krvlju prenosivih bolesti, standardne mjere zastite neophodno je rutinski provoditi prema svim bolesnicima. Kontinuirana edukacija zdravstvenih djelatnika i pravilna primjena standardnih mjera zastite sprijeciti e prenosenje krvlju prenosivih infekcija s personala na bolesnika, s bolesnika na bolesnika te s bolesnika na zdravstvenog djelatnika. U pripremi predavanja upotrebljena je deskriptivna metoda rada s pregledom domae istrane znanstvene literature. Standardne mjere zastite neophodno je konzistentno i racionalno primjenjivati prema svim bolesnicima i prije nego se dijagnosticira neka krvlju prenosiva bolest

126

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

UCINAK PRIMJENE PARACETAMOLA NA NUSPOJAVE INTERFERONSKE TERAPIJE KOD BOLESNIKA S KRONICNIM C HEPATITISOM

Marica Trogrli Klinika za infektivne bolesti "Dr.Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, 10 000 Zagreb, Hrvatska maricatrogrlic@gmail.com

Lijecenje HCV danas se provodi dvojnom terapijom pegiliranog interferona alfa i Ribavirin.Nuspojave su popratne pojave koje se javljaju tijekom terapije.Pacijenti individualno podnose terapiju interferonom. Iskustva iz klinickih ispitivanja pokazuju da je ucestalost odstupanja od lijecenja zbog nuspojava ili abnormalnih laboratorijskih nalaza 3 ­ 10%. Na pocetku terapije javlja se "Flu ­ like syndrom" u gotovo svih lijecenih bolesnika 68,2%, ali u razlicitom intenzitetu. Cilj istrazivanja je pratiti i utvrditi ucinak primjene paracetamola (inhibitor stvaranja prostaglandina s antipertskim ucinkom) na izrazenost nuspojava terapije nakon prve doze pegiliranog interferona kod bolesnika s kronicnim C hepatitisom. Istrazivanje je provedeno u razdoblju od studenog 2006. godine do sijecnja 2008. godine na zavodu za infekcijske bolesti jetre i febrilna stanja Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljevi".Istrazivanje je provedeno na uzorku od 80 bolesnika. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine slucajnim odabirom. Skupina A: paracetamol 1 sat prije terapije i skupina B:paracetamol po pojavi nuspojava. 24 sata po primljenoj prvoj dozi interferona bolesnici su ispunjavali upitnik u kojem su stupnjevali svoje tegobe na temelju subjektivnog dozivljaja i izmjerene tjelesne temperature. Prikupljeni podaci obrañeni su metodama deskriptivne statistike i grafickim prikazom, a htjeli smo utvrditi da li postoji statisticki znacajna razlika u intenzitetu nuspojava u dvije skupine bolesnika. Analiza statisticke znacajnosti dobivenih rezultata u intenzitetu nuspojava provedena je pomou hikvadrat testa. U dostupnoj literaturi nije pronañeno slicno istrazivanje na ovu temu.Postoje samo naputci u brosurama kojima proizvoñac preporucuje upotrebu paracetamola 1 sat prije terapije. Kako bolesnici individualno reagiraju na primjenu pegiliranog interferona u klinickoj praksi nije bilo uobicajeno primjenjivati paracetamol prije terapije, nego se obicno primjenjivao po potrebi.Ovim istrazivanjem zeljeli smo objektivizirati djelovanje paracetamola ovisno o vremenu njegove primjene. Analizom odgovora bolesnika mogli smo uociti znacajnu razliku u intenzitetu subjektivnih simptoma i izmjerene tjelesne temperature u promatranim skupinama bolesnika. Bolesnici kod kojih se zapocinje lijecenje imaju znatno manje izrazene nuspojave, ukoliko se primjeni paracetamol u standardnoj dozi od 500 mg 1 sat prije prve injekcije interferona. Ovim istrazivanjem pokazali smo da je primjena paracetamola prije aplikacije interferona opravdana i svrhovita u klinickoj praksi.

127

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PANDEMIJSKA GRIPA H1N1 ­ NASA ISKUSTVA

Danijela Mise, Adelka Zoreti, Marija Culo, Anña Novokmet Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, 10000 Zagreb, Hrvatska azoretic@gmail.com Pandemijska gripa H1N1je naziv za respiratornu infekciju uzrokovanu virusom influenza A, tip H1N1. Ovaj tip H1N1 predstavlja genetsku kombinaciju virusa ljudske i svinjske gripe, a da bi se razlikovao od virusa uzrocnika "spanjolske gripe" 1918. godine, ovaj tip se oznacava tip H1N1/09. Prvi slucajevi bolesti pojavili su se u Americi, gdje je virus otkriven u travnju 2009. godine. Ve u lipnju 2009. godine Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila pandemiju, a u nasu zemlju virus je usao 16. listopada 2009 godine. Cilj ovog rada je prepoznati i razlikovati sezonsku gripu od pandemijske gripe H1N1, upoznati se s dijagnostikom, lijecenjem i sestrinskom skrbi te sa zbrinjavanjem oboljelih. Veliki broj pregledanih i zaprimljenih bolesnika oboljelih od pandemijske gripe H1N1 i to veinom tesko bolesnih i zivotno ugrozenih, predstavljao je veliki izazov. Nove metode lijecenja koje su uvedene u praksu zahtjevale su dodatnu edukaciju u okvirima zdravstvene njege.U pripremi predavanja upotrebljavana je deskriptivna statisticka metoda rada s pregledom domae i strane literatura, te primjenom preporuka CDC-a. Iskustva koje smo sami stekli ne odstupaju od iskustava drugih zemalja.

Kljucne rijeci: pandemijska gripa H1N1, sezonska gripa, sestrinska skrb

128

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

V ECMO KOD H1N1 ­ NASA ISKUSTVA

Boris Filar, Petar Mardesi, Anña Novokmet, Renata Josipovi-Mravovi, Ines Vlajni, Mirjana Vranjican, Marko Kutlesa, Bruno Barsi Klinika za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi" Mirogojska 8, 10000 Zagreb, Hrvatska bfilar@inet.hr

Sam ECMO privlacio je paznju u zadnje vrijeme zbog pandemije svinjske gripe ili krae nazvano H1N1. Iznosimo osobna iskustva na podrucju samog ECMO sistema i parametre kojima smo se koristili u voñenju istog. Od razdoblja 21.12.2009 do 21.01.2010 imali smo 5 pacijenata (3 muskarca i 2 zene) od kojih je jedna osoba bila trudnica, jedan pacijent je bio kronicni kardijalni bolesnik i jedan je bio psihijatrijski, dok su ostali bili pacijenti koji su se razboljeli iz punog zdravlja. Nazalost ovdje se radilo o radno sposobnoj populaciji koja je bila u rasponu godina od 23 ­ 40, a stopa prezivljavanja je 60%, sto znaci 3 od ukupno 5 pacijenata. Naravno da moramo napomenuti da smo isto tako imali 6 procedura od cega je bilo 4 uspjesna skidanja sa ECMO aparata (66%). Sam ECMO vodili smo po napravljenom protokolu koji je pokazivao odreñene smjernice i njegov tok od ACT-a, protoka plinova i same cirkulacije, te moguim komplikacijama koje nosi sama takva procedura. Svi pacijenti rañeni su na Medtronic ECMO sistemu, Bio-Medicus centrifugalnoj pumpi, BioMedicus kanilama i Medtronic silikonskom oxygenatoru. Budui da je u Klinici za infektivne bolesti veliki broj pregledanih i zaprimljenih bolesnika oboljelih od pandemijske gripe H1N1 i to najveim djelom tesko bolesnih i zivotno ugrozenih bolesnika od kojih je velik broj zahtijevao intenzivno lijecenje ali u isto vrijeme i invazivne postupke, a neki od njih imali su ih i par u isto vrijeme, to je i lijecenje, njegu i brigu oko njih cinilo puno zahtjevnijom i odgovornijom.

129

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

HYDROFIBER TEHNOLOGIJA ® U TRETMANU RANA

Tunukovi Suzana Franjo Franji PRIMJENA MODERNIH OBLOGA U KONTROLI INFEKCIJE RANA Rana je uvijek mogui ulaz patogenih mikroorganizama i stoga je uvijek postupak s ranom zahtijevao strucan i protokolaran postupak. Prva obloga za lijecenje kronicne rane bila je hidrokoloidna obloga ( Granuflex ) . S obzirom na nacin primjene, okluziju i vlazni medij koju obloga podrzava, postajale su mnogobrojne kontroverze o njihovoj primjeni na koloniziranim ili inficiranim ranama, a takve su gotovo sve kronicne rane koje cijele per secundam. Hidrokoloidi su nastali nakon napretka znanosti koje je dokazala da rana u vlaznom i okluzivnom mediju cijeli brze i sa manjim rizikom od infekcije. Vazno je znati da prisustvo bakterija u rani (kolonizacija) nije nuzno i infekcija , ona se zbiva tek kada imamo odreñeni broj bakterija i klinicke znakove infekcije. HIDROFIBER OBLOGA - Aquacel Za rane sa izrazito jakom sekrecijom danas na trzistu mozemo nai i obloge od hidrofiber vlakna koje su po sastavu karboksimetil celuloza. Osim sto imaju veliku mogunost upijanja i time direktno smanjuju broj prijevoja, kontroliraju i mikrobiolosku floru na nacin da pri absorpciji eksudata bakterija ostaje zarobljena u hidrofiber vlaknu i tako je imobiliziraju. Slika pokazuje punjenje hidrofiber vlakna i imobiliziranje bakterija u samu strukturu vlakna.

Hydrofiber® Dressing

Swelling of Fibers and Trapping of Bacteria

Hydrofiber®

Staphylococcus aureus

Versiva XC ­ gelirajua pjena, najnovija je generacija obloga za rane od hidrofiber ConvaTec tehnologije. Ova obloga jedinstvenog sastava ima slijedee karakteristike: 1.Superiorno apsorbira tekuinu u odnosu na slicne proizvode i to pod kompresijom od 40 mmHg Zbog toga ne postoji mogunost lateralnog curenja eksudata i maceriranja rubova rane . 2.Versiva XC u osnovi strukture je hidrofiber vlakno (100% natrijkarboskimetilceluloza) koje u dvostrukom tkanju zadrzava sve specificnosti i prednosti ove tehnologije , posebno u smislu retencije tekuine i apsorpcije bakterija , koje mehanicki ostaju u vlaknu.

130

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

3

4

5

Zbog svoje unaprijeñene strukture, Versiva XC ima poseban efekt usmjeravanja tezine ili pritiska u svim smjerovima i tako automatski ne vrsi optereenje na podrucje defekta rane koje je vrlo osjetljivo na pritisak. Versiva XC svojom hidrofiber ConvaTec tehnologijom savrseno prijanja uz defekt tkiva , absorbira u potpunosti eksudat i bakterije i pri tome ne ostavlja mikroskopsi malene prostore unutar kojih bi se mogle akumulirati bakterije ili obloga ne bi imala direktan kontakt sa ranom te na taj nacin ubrzala cijeljenje. Versiva XC dolazi u nelijepljivom i ljepljivom obliku sa posebno dizajniranim oblicima za petu i lakat i time se savrseno prilagoñavaju svim suvremenim potrebama u lijecenju rana .

Versiva XC nadopuna je postojeoj grupi prozvoda iz porodice obolga za vlazno cijeljenje , te na taj nacin podize kvalitetu zivota pacijenata sa kronicnim i akutnim ranama. HYDROFIBER OBLOGA - AQUACEL Ag ® Lokalna antimikrobna sredstva se poveano koriste u kontroli broja bakterija i minimiziranja rizika infekcije rane. Antimikrobni impregnirani dresing pokazuje idelanu kontrolu sekreta iz rane i antimikrobne aktivnosti tako da neometano moze ostati na rani nekoliko dana, istovremeno osiguravajui optimalne uvijete koji poticu cjeljenje . AQUACEL Ag ® dresing kreiran je tako da osigurava neprekidnu rapolozivost iona srebra koje se iz obloge kontinuirano otpusta u ranu za citavo vrijeme meñusobnog kontakta, osiguravajui istovremeno kontrolu sekrecije specijalnom Hidrofiber®tehnologijom. Informacije iz klinickih studija sumiraju kljucne laboratorijske rezultate koji potvrñuju djelovanje AQUACEL-a Ag ® i njegovog lokalnog antimikrobnog djelovanja kao superiorni dresing u primjeni kod pilonidalnih sinusa, abscesa, davajuih regija , opeklina i svih inficiranih rana sa jakom eksudacijom.

1. Coutts P, Sibbald RG. The effect of a silver-containing Hydrofiber dressing on superficial wound bed and bacterial balance of chronic wounds. Int. Wound J. 2005; 2(4):348-356. 2. Robinson BJ. The use of a Hydrofiber dressing in wound management. J. Wound Care. 2000;9(1):32-34.

131

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

3. 4. 5. Hoeskstra MJ, Hermans MH, Richters CD, Dutrieux RP. A histological comparison of acute inflammatory responses with a Hydrofiber or tulle gauze dressing. J.Wound Care. 2002;11(3)113-117. Reddy M, Kohr R, Queen D, Keast D, Sibbald RG. Practical treatment of wound pain and trauma: a patientcentered approach. An overview. Ostomy Wound Manage. 2003;49(4a Suppl):2-15. ® TM A new method to demonstrate intimate contact with a simulated wound bed of Versiva XC dressings versus foam dressings. WHRI2938 TA111. December 11, 2006. Data on file, ConvaTec.

132

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

UKLJUCENJE NA HEMODIJALIZU BOLESNIKA KOJI ZA PRISTUP KRVOTOKU IMAJU CENTRALNI VENSKI KATETER(CVK) Hrvojka Mozani, Bosiljka Devci, Zavod za nefrologiju i dijalizu, KBC Rijeka Kljucne rijeci: centralni venski kateter CVK jedan su od najcesih pristupa krvotoku kod akutne renalne insuficijencije. Kod redovne hemodijalize najvazniji razlog za njihovo uvoñenje je nedostatak perifernih krvnih zila za subkutani pristup.Kateteri se razlikuju po konstrukciji i materijalu iz kojeg su nacinjeni. Razlikujemo privremene i trajne CVK. Po konstukciji kateteri mogu biti jednoluminalni i dvoluminalni. Dvoluminalni kateteri su adekvatniji za hemodijalizu stoga sto je kod njih smanjena mogunost recirkulacije i zato sto ne postoji potreba za monitorima sa dvije krvne pumpe. Postupak uvoñenja CVK smatra se kirurskim zahvatom pa se treba provoditi u strogo asepticnim uvjetima. Kateter uvodi lijecnik.Zahvat se provodi po pravilima antisepse. Pri uvoñenju katetera lijecniku asistira medicinska sestra/tehnicar. Prije samog zahvata medicinska sestra takoñer oblaci zastitnu odjeu i priprema bolesnika. Postupak uvoñenja CVK vrsi se pod nadzorom UTZ-a ( prije i /ili za vrijeme uvoñenja ), EKG monitoringom i rentgenskom snimkom 2 sata nakon uvoñenja. Za vrijeme i nakon uvoñenja CVK ceste su komplikacije, jer je kateterizacija centralnih vena invazivni posupak. Komplikacije se uglavnom mogu podijeliti na one koje zahtjevaju trenutnu intervenciju ( kao kod pneumotoraksa i punkcije arterije ), te na one gdje je intervencija odgoñena dok se ne razviju simptomi ( infekcija ). Njega CVK je vrlo vazna. Na smanjenje rizika pojave komplikacija izravno utjece postupak njege mjesta gdje je kateter postavljen te postupak ukljucenja bolesnika na hemodijalizu.

133

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Pulmolosko strucno drustvo / CNA Professional Group of Pulmology

STRES KOD ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Fanika Janes Zavod za pulmologiju Odjel za akutne bolesti plua i tumore KBC Rijeka

Stres je sveprisutan u danasnje vrijeme, a pogotovo je izrazen kod zdravstvenih djelatnika.

Vrlo je vazno vodi li stres k prilagodbi organizma, ili pak u pogresnu prilagodbu (maladaptaciju). Zato je relevantno za znati koje su posljedice stresa, kao sto je isto tako vazna i njegova prevencija. Rezultati: U radnji je receno da stres utjece, kako na fizicko, tako i na psihicko zdravlje. Stres prije svega utjece na srce, jer kad smo pod stresom luci se stresni hormon adrenalin i noradrenalin, sto optereuje srce. Osim toga, stres utjece i na smetnje u probavnom sustavu, imunoloskom sustavu i sl. Metoda: Metode suzbijanja stresa su vjezbanje, rekreacija, kretanje, zdrava prehrana, promjena radnoga mjesta (ukoliko nema motivacije, ako je covjek pod konstantnim pritiskom na radnom mjestu), postavljanje realnih ciljeva, pozitivno razmisljanje, sposobnost da se iz negativne situacije «izvuce ono najbolje». Ukoliko samopomo nije dostatna, bitna je i uloga psihoterapeuta. Cilj seminarskoga rada je ukazati na utjecaj stresa, dakle njegove posljedice, ali isto tako i istaknuti preventivne mjere suzbijanja stresa.

Zakljucak: Zdravstveni djelatnici u zdravstvenom sustavu suoceni su sa mnogobrojnim zadacima koji zahtijevaju od njih strucnost, profesionalnost, ali isto tako i vjestine koje su bitne u samom odnosu, kako sa zdravstvenim osobljem, tako i sa pacijentom. Stoga je jako bitno educirati zdravstvene djelatnike i nauciti ih vjestinama koje mogu pomoi u suzbijanju stresa, kako bi mogli efikasno izvrsavati svoje radne zadatke.

134

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SIGURNOST MEDICINSKE SESTRE NA RADNOM MJESTU

Tatjana Munko Specijalna bolnica za plune bolesti Rockefellerova

Rockefellerova 3, Zagreb, Hrvatska tanja.munko@gmail.com

Za kvalitetu rada u zdravstvenom sustavu vazan cimbenik je i odgovarajua radna sposobnost osoblja koje pruza zdravstvenu skrb, a pri pruzanju i provoñenju zdravstvene njege to je zastita zdravlja na radnom mjestu medicinskih sestara.

Zadaa svakog poslodavca je osigurati ,,zdravo radno mjesto", odnosno radno mjesto bez stetnosti po zdravlje zaposlenih, te je prema hrvatskim, a i prema europskim standardima poslodavac izravno odgovoran za provoñenje mjera kojima se osigurava sigurnost i zastita zdravlja na radnom mjestu. Rad nije siguran ako se ne zna raditi sigurno, ne moze raditi sigurno ili ne zeli raditi sigurno.

Za sigurnost zdravlja na radnom mjestu osim samog radnog okolisa vazni su; uvjeti i sam nacin izvoñenja pojedinih radnih zadataka/sestrinske intervencije. Ergonomski uvjeti, karakteristicni za rad medicinske sestre uzrokuju osteenja kostano-zglobnog sustava vratne i leñne kraljeznice, zbog odreñenih tzv. prisilnih polozaja koje medicinska sestra zauzima tijekom obavljanja zdravstvene njege bolesnika. Profesija medicinske sestre najvise je izlozena negativnim utjecajima koji narusavaju i ugrozavaju njezino psihicko i fizicko zdravlje, jer njezin rad podrazumjeva dvadesetcetverosatnu brigu za bolesnika, te stoga proizlazi da sam rad sa i oko bolesnika moze imati utjecaj na njeno zdravlje.

Vazno je pravovremeno prepoznati stetnosti u radnom procesu i ,,lijecenje radnog mjesta", odnosno provoñenje odgovarajuih propisanih zastitnih mjera da se sprijeci nastanak osteenja zdravlja. Preko ¾ medicinskih sestara slozilo se da nesigurni radni uvjeti utjecu na kvalitetu pruzanja zdravstvene njege. Glavni uzroci ozljeda zdravstvenih radnika vezanih uz rad su: misino-kostane ozljede, izlozenost patogenim mikroorganizmima putem ubodnih incidenata, ekskreti,sekreti, inficirane rane, krv, prljava posteljina, te ozljede koje su nastale kao rezultat nasilja na poslu ili agresije pacijenta. Dobrom i sustavnom edukacijom o sigurnosti, timskom radu, uvoñenju sigurnosnih postupaka, ogranicavanje radnog vremena na 48-satni radni tjedan vrsimo najbolju prevenciju.

135

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PROFESIJSKI IDENTITET ­ NEKI ASPEKTI KRIZE SESTRINSTVA KOMUNIKOLOSKI, SOCIOLOSKI I HUMANISTICKI ASPEKTI KRIZE

Natalija Nemet KBC Rijeka

vesna.jurcic@ri.htnet.hr

U tekstu se referira na izvoran znanstveni tekst Toncija Matulia ,,Identitet, profesija i etika sestrinstva" kroz koji se propituje potraga za identitetom sestrinstva u eri globalizacije, neokapitalizma i konzumerizma. Kriza se ocituje u diferenciranju profesije/zvanja od lijecnickoga zvanja i autoriteta (sestrinstvo nije pomona ve autonomna zdravstvena djelatnost) s jedne strane, te osamostaljivanje s porastom svijesti bolesnika o pravu na slobodu izbora. Sestrinstvo se definira kao ljudsko prakticno djelovanje u zdravstvenom i klinickom kontekstu. Identitet zvanja promatra se kroz rakurs primijenjene znanosti na temelju odreñenih teorijskih postavki. Uvodi se nova differentia specifica lijecnicka etika vs. etika sestrinstva.

1

Sestrinstvo se ne moze svesti na egzekutivnu i estetsku funkciju. Pledira se za neovisnost stecenih kompetencija, vjestina i dizanje autenticne profesionalne svijesti. U suvremenu su svijetu uzdrmani temelji spoznaje, covjek je u krizi par excellence. Velike socio-ekonomske turbulencije i znanstvenotehnicko ustrojstvo civilizacije vode nas u otuñenje i izolaciju.

Etika sestrinstva potjece iz ideje samilosti prema bolesniku, podrske, potom jamstva sigurnosti do kompetencija strucnih i tehnickih. Ove su razine apologija i asylon integralne zdravstvene skrbi.

Medicinska sestra-tehnicar ciljeve ublazavanja boli i uklanjanja patnji kod bolesnika ostvaruje kroz osvijestenu, otvorenu, vjestu, kreativnu komunikaciju na relaciji bolesnik-lijecnik. Na ovaj nacin prepoznaje/identificira i (re)integrira profesijski identitet i vlastitu osobnost.

Kljucne rijeci: Bolesnik, sestrinstvo, lijecenje, skrb, komunikacija, znanje, zvanje, identitet, etika

136

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

OKRUZENJE POZITIVNE PRAKSE

Vesna Jurci Zavod za pulmologiju Klinike za internu medicinu KBC Rijeka ,Hrvatska vesna.jurcic@ri.htnet.hr

Zacetnica modernog sestrinstva Florence Nightigale zahtjevala je od svojih sljedbenica brojne vrline : urednost, hrabrost, njeznost, radinost, prisebnost i pozrtvovnost. Virginia Henderson definirala je uloga medicinske sestre kao pomo pojedincu bolesnom ili zdravom u obavljanju aktivnosti koje pridonose zdravlju ili oporavku ( ili mirnoj smrti) , a koje bi pojedinac obavljao kada bi imao potrebnu snagu , volju ili znanje . Sestrinska profesija danas se uzdigla visoko te zahtjeva strucno znanje, edukaciju kroz cjelozivotni rad, te sestru kao emocionalno zrelu i stabilnu osobu , koja razumije pacijenta i njegovo ponasanje i koja je spremna nositi se s ljudskom patnjom , hitnim stanjima , zdravstvenim problemima i etickim dvojbama. Sestrinstvo obuhvaa cetiri zadae : poboljsanje zdravlja, sprijecavanje bolesti , obnavljanje zdravlja i ublazavanje patnje . Dobre komunikacijske vjestine , strpljivost i osjetljivost za ljudske probleme sastavni su dio svakog sestrinskog postupka , a nuzni su za stvaranje odnosa povjerenja. Sestra mora biti spremna prihvatiti odgovornost , raditi samostalno ili u timu , te savjesno i kriticki provoditi ono sto je propisano . Na radnom mjestu sestre provode vise od osam sati dnevno. Stoga je vazno uciniti radne uvjete sto primjerenije covjeku , tj. sa sto manje stresa .Visok stupanj izlozenosti stresu karakteristican je za profesije koje u svom djelokrugu rada zahtjevaju visok stupanj suradnje s ljudima i ukljucivanje u njihove probleme. Sestre svakodnevno svojom prisutnosu te pruzanjem kvalitetne zdravstvene skrbi pomazu neupuenima, onesposobljenima i onima sa smanjenom sposobnosu zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba, bolesnima i umiruima . Iz navedenog se moze zakljuciti da sestrinstvo spada u visokorizicnu profesiju za pojavu stresa i kronicno iscrpljivanje na poslu. Losa komunikacija, lose rukovoñenje tima kao i dijagnoze bolesnika , osobni dohodak , uvjeti rada jesu situacije koje se percipiraju kao stresne. Takve situacije i nezadovoljstvo poslom izravno utjecu na rezultate rada.

Zakljucak: Kvaliteta odnosa na radnom mjestu znatno utjece na razvoj pozitivnog radnog ozracja i na odnose meñu kolegama. Sestrinstvo , osim sto je profesija sa svim karakteristikama , predstavlja stalno opredjeljenje i djelovanje u promicanju ideje humanosti i orjentiranosti prema covjeku . Rad svake sestre predstavlja kamenci od kojeg je slozen mozaik koji predstavlja svjetski projekt brige za covjeka. Biti medicinska sestra jedinstveni je poziv i zadovoljstvo .

Cilj rada je naglasak na vrijednosti zdrave radne okoline kako bi osigurali zadovoljstvo medicinskih sestara cime osiguravamo i visok stupanj kvalitete njege bolesnika.

137

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Kljucne rijeci: medicinska sestra,profesija,stres,komunikacija

ASERTIVNOST

Slañana Rezi Klinika za plune bolesti Jordanovac

Jordanovac 104, Zagreb, Hrvatska sladjana.kadoic@zg.t-com.hr

Sukobi su neizbjezni. Sukobi znace neslaganje u kojem osobe dozivljavaju prijetnju svojim potrebama, interesima i brigama. Sukobe rjesavamo na razlicite nacine, a najprikladniji su kompromis i suradnja. Pri tome se sluzimo komunikacijskim vjestinama, osobito asertivnosu koja nam omoguuje da se izborimo za svoja prava, a da pri tome ne narusimo prava drugih.

138

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRAENJE OBIMA POSLA U LISTOPADU I STUDENOM 2009. NA KLINICKOM ODJELU ZA PULMOLOGIJU KBC OSIJEK

Zdenka Zduni, Valentina Vukovi, Violeta Sisi Klinika za internu medicinu, KBC Osijek, Klinicki odjel za pulmologiju Osijek, Hrvatska valentinavukovic@gmail.com

Sustav pruzanja zdravstvene skrbi znacajno se mijenjao unazad desetak godina i medicinske sestre pruzaju skrb populaciji koja postaje sve raznolikija. Posao medicinske sestre je slozen i zahtijeva znanja i vjestine iz mnogih podrucja te stalne prilagodbe novonastalim situacijama, a raskorak izmeñu idealnog i realnog moze doprinijeti nezadovoljstvu, frustracijama i stresu sto dovodi do nestrucnog rada, a time i do posljedica za bolesnike. Sestrinstvo se bazira na znanju, teoriji i istrazivanju. Proveli smo kratko istrazivanje na Klinickom odjelu za pulmologiju KBC Osijek, s ciljem utvrñivanja obima posla, zadovoljstva poslom i potrebama za osobljem. Istrazivanje je provedeno u razdoblju od 01.10.2009. do 01.12.2009. i obuhvatilo je bolesnike koji su boravili na odjelu u tom periodu, te osoblje istog odjela. Podaci su prikupljeni iz sestrinske primopredaje i medicinske dokumentacije Klinickog odjela za pulmologiju. Ispitanici su svrstavani u kategorije prema svojoj pokretnosti, kontaktibilnosti, inkontinentnosti, samostalnosti u samozbrinjavanju i potrebama koje zahtijevaju posebnost sestrinske njege (nazogastricna sonda, previjanje rana, centralni venski kateteri, drenovi).Drugi dio istrazivanja obuhvaen je anonimnom anketom od 10 pitanja, na koju su odgovarale medicinske sestre odjela. Rezultati su prikazani tabelarno i graficki. Ispitivanje je pokazalo da postoji veliki raskorak u broju osoblja, koje obavlja obim posla unutar smjena i tijekom tjedna, te da se najvee optereenje javlja u poslijepodnevnoj smjeni, vikendom i blagdanima. Anketirano osoblje je pokazalo nezadovoljstvo uvjetima rada i meñuljudskim odnosima. Jedno od rjesenja bila bi fluktuacija osoblja unutar klinike, koju ispitano osoblje ne podrzava. Pomo u rjesavanju potreba za osobljem u savladavanju obima posla, a time i zadovoljstva poslom, je kategorizacija bolesnika, koja se na nasoj klinici jos uvijek ne provodi.

Kljucne rijeci: obim posla, potrebe za osobljem, zadovoljstvo poslom

139

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ZADOVOLJSTVO PACIJENTA KAO CIMBENIKA KONTROLE KVALITETE RADA

Jasna Tusek Milasinci, Sanja Susilovi Klinika za plune bolesti Jordanovac mijo.milasincic@optinet.hr sanjasusilovic29@net.hr

Cilj: Doznati u kojoj su mjeri pacijenti zadovoljni uslugom,smjestajem i strucnosu osoblja koje radi na odjelu kemoterapije. Metode: Metodom ankete obrañeno je 137 pacijenata, anketni listi je sadrzavao 8 pitanja. Rezultati: Obrañeno je svih 137 anketnih listia,rezultati su prikazani grafikonima. 72% ispitanika su bili muskarci, a 38% je bilo zena. 94% ispitanika su zadovoljni smjestajem na odjelu kemoterapije,6% nije zadovoljno,75% ispitanika je jako zadovoljno radom i strucnosu med. sestara a 1% nije zadovoljan. 97% ispitanika je zadovoljno informiranosu o nuspojavama nakon kemoterapije a 3% nije zadovoljno. 97% ispitanika ne zeli vise razgovarati o kemoterapiji, a 3% zeli jos razgovarati o kemoterapiji. 81% ispitanika smatra da postoji potreba za veim brojem kreveta na kemoterapiji a 19% smatra da nema potrebe za veim brojem kreveta. 81% ispitanika se osjea sigurnima dok prima kemoterapiju dok se 19% ispitanika ne osjea sigurnima dok primaju kemoterapiju. 58% ispitanika ne smatra da su sestre izlozene stresu radom na odjelu kemoterapije, a 42% smatra da su sestre izlozene stresu. Isto tako smatraju da se organizacija rada treba promijeniti kako bi se smanjilo cekanje i svakako osigurati antiemetsku terapiju za odgoñenu mucninu. Zakljucak: Iz ovih rezultata smo zakljucili da je veina nasih pacijenata zadovoljna nasom uslugom,smjestajem,da se osjeaju sigurnima dok primaju kemoterapiju te da su zadovoljni nasim radom i strucnosu te informacijama o kemoterapiji i nuspojavama koje dobivaju od nas. Isto tako smatraju da je potreban vei broj kreveta kako bi se smanjilo cekanje na kemoterapiju koje bi se vjerojatno uvelike promijenilo i boljom koordinacijom sa odjelima odnosno osnivanjem dnevne bolnice koje se planira u dogledno vrijeme. Cak 42% ispitanika smatra da sestre nisu izlozene stresu radom na kemoterapiji iz cega proizlazi da veina njih zapravo ne zna koliko je nas posao opasan i odgovoran. Ovi nas rezultati dovode do zakljucka da i dalje poduzmemo sve mjere kako bi podigli sto veu razinu kvalitete te na taj nacin doprinijeli i osobnom zadovoljstvu i zadovoljstvu nasih korisnika usluga.

Kljucne rijeci: zadovoljstvo pacijenta, kontrola kvalitete rada, pacijent, kvaliteta rada, anketa

140

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA U SESTRINSTVU

Jasminka Ban Grahovac KBC Zagreb, Zavod za intenzivnu medicinu jasminka.ban.grahovac@zg.t-com.hr

Emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja vlastitih osjeaja i osjeaja drugih ljudi. Odnosi se i na motiviranje sebe i dobrog upravljanja emocijama u sebi i svojim odnosima. Pojam emocionalne inteligencije (EI) poceo se pojavljivati sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljea kada je Daniel Goleman poceo isticati vaznost emocija u odlucivanju. Goleman istice da je EI preduvijet za pravilno koristenje kvocijenta inteligencije (IQ).

Svjesnost o postojanju emocija i emocionalnog odlucivanja vazna je u profesijama gdje se veina rada odvija u timovima, u odnosima s ljudima. Sestrinstvo je profesija koja je usko vezana sa odnosima meñu ljudima; bilo da se radi o bolesnicima kojima se pruza zdravstvena njega, obitelji bolesnika koji dolaze zabrinuti za svojeg clana, odnosima sa suradnicima ili se radi o nadreñenima.

Jean Watson, teoreticarka sestrinstva manje poznata u hrvatskom sestrinstvu u svojim radovima govori o 10 faktora njege kroz koju sestre obavljaju svoju temeljnu profesionalnu duznost. Sestre olaksavaju bolesnicima vlastitu zdravstvenu promociju kroz poducavanje, podrsku, upoznavanje s tehnikama rjesavanja problema te razvijanjem vjestina za nosenje s problemima i vjestine za prilagodbu na gubitak.

Prepoznavanjem vaznosti emocionalna inteligencija u odnosima i u poslu postaje kljucna startna tocka. Taj podatak bi svakako trebao biti u zivotopisu svake sestra, ali isto tako bi emocionalna inteligencija trebala biti ukljucena u edukacijski program za sestre. Ovo bi osobito trebalo ukljuciti kao vjestinu koja se uci kroz cijelozivotno obrazovanje i profesionalni razvoj. Sestrama treba ponuditi mogunost da nauce bolje razumjeti sebe i svoje osjeaje, kako bi se lakse mogle nositi s osjeajima bolesnika. To je vjestina koju treba nauciti i primijeniti u svakodnevnom radu.

141

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA U SLUZBI KREIRANJA RADNOG OKRUZENJA

Martina Cvijanovi Grgec, Lidija Dragija, Jasminka Ban Grahovac KBC Zagreb, Zavod za intenzivnu medicinu martina.cvijanovic.grgec@zg.t-com.hr

Cilj : U sestrinstvu je kljucan entuzijazam koji e pokrenuti stvari. Svjesnost o postojanju emocija i emocionalnog odlucivanja vazna je u profesijama gdje se veina rada odvija u timovima, u odnosima s ljudima.. Tvrdnje o pozitivnom utjecaju emocionalne inteligencije na rad tima su brojne. Vrlo je veliki interes medija u razvoju poslovnih tvrtki uvoñenjem ljudi koji su zaduzeni za emocionalnu podrsku zaposlenicima. U sestrinstvu se o tome vrlo malo govori.

Zakljucak: Dok sestrinski posao zahtijeva kognitivne i tehnicke vjestine, postoji poveani razlog za intrapersonalne i interpersonalne vjestine kako bi se zadovoljili zahtjevi modernog sestrinskog sustava. Emocionalni rad potreban je u direktnom zbrinjavanju bolesnika ali i u organizaciji sestrinskog rada. Pronai metode motiviranja sestara kako bi radile sa vise entuzijazma I poticaja zadaa je svakog poslodavca.

Kljucne rijeci: emocionalna inteligencija, sestrinstvo, radno okruzenje

142

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

OKRUZENJE POZITIVNE PRAKSE ILI KAKO U RADU NAI RADOST?

Brigita Prstec Zupanijska bolnica Cakovec I.G.Kovacia 1, Cakovec, Hrvatska bprstec@yahoo.com

Cilj: Razmisljajui o problemima koji nas sve vise pritisu sa svih strana, odlucila sam vam prenijeti svoja razmisljanja. Tesko se oteti dojmu da unatoc sve boljoj organizaciji na odjelima, u ambulantama,i sve veoj strucnosti osoblja, ima sve vise problema u meñusobnoj komunikaciji i suzivotu u radnoj okolini. Cilj mi je kroz pricu o vlastitom iskustvu doprinijeti poboljsanju atmosfere na radnom mjestu te potaknuti na bolje odnose unutar kolektiva.

Metode: Sestra je dio tima i kao takva sudjeluje u raznim aktivnostima o kojima mora imati odreñena znanja i vjestine. Zaostajanje u bilo kom podrucju postaje izvor frustracija koje lako prenosi na cjelokupnu radnu okolinu. Vazno je ostvariti pozitivnu suradnju sa pacijentom,pratiti ponasanja i promjene kod pacijenta te jednostavnim pristupacnim objasnjenjem dijagnostickih postupaka bitno doprinijeti kvaliteti i brzini izvoñenja dijagnostickog zahvata.Za obavljanje kvalitetne zdravstvene njege potrebna nam je odlicna fizicka ali i psihicka kondicija. Ukljucujui se u sportske aktivnost, druzenja u prirodi,zdravom prehranom te dovoljnom kolicinom sna, bitno doprinosimo fizickom zdravlju. Jedan od preduvjeta dobre psihicke kondicije je emocionalna stabilnost. Davati mozemo samo ako nesto imamo, dati empatiju i ljubav mozemo samo ako je primamo u neogranicenim kolicinama. Gdje pronai neograniceni izvor ljubavi? Zelim vam pricati o svom Izvoru, mjestu odakle ja crpim snagu a to je svakodnevna molitva i zahvalnost Bogu za sve sto imam.

Rezultati: Crpei snagu sa pravog Izvora lakse emo se nositi sa problemima,bit emo izvor ljubavi , zadovoljstva i utjehe za druge.

Zakljucak: Pocnimo mijenjati sebe, to je najtezi ali jedini put, budimo zahvalni za svaku kolegicu i kolegu s kojima radimo. Zauzvrat nam vrijeme provedeno na radnom mjestu nee biti teret ve mjesto sinergije i zajednistva u profesionalnom i emocionalnom smislu.

Kljucne rijeci: pozitivna radna okolina, zahvalnost

143

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

Oftalmolosko strucno drustvo / CNA Professional Group in Ophthalmology

PROFESIONALNI RAZVOJ ­ IZAZOV MEDICINSKE SESTRE U SUVREMENOJ OFTALMOLOGIJI

Tanja Lupieri Klinicka bolnica Sveti Duh, Zagreb, Republika Hrvatska tanjalupieri@hotmail.com

Razvojem novih metoda lijecenja, medicinskih tehnika i tehnologija u oftalmologiji u kojima sudjeluju medicinske sestre, postavljaju se vrlo visoki tehnoloski standardi koje je potrebno pratiti dobrom strategijom odgoja i obrazovanja medicinskih sestara. Pridruzivanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji nastavni programi obrazovanja medicinskih sestara moraju biti usklañeni sa direktivama o minimalnim standardima obrazovanja koji definiraju sadrzaj obrazovanja. Medicinske sestre dobile su mogunost obrazovanja na razini dodiplomskog i diplomskog studija. Zavrsetkom studija medicinske sestre biti e educirane i kompetentne za obavljanje visokoslozenih i odgovornih funkcija neophodnih u suvremenoj oftalmologiji.

Kljucne rijeci: medicinska sestra u oftalmologiji, profesija, obrazovanje

144

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

UTJECAJ PLAVE SVJETLOSTI NA COVJEKA

Jadranka Culjak Opa bolnica Dr. Josip Bencevi, Slavonski Brod, Republika Hrvatska tanjalupieri@hotmail.com

Cilj rada je prezentiranje dugotrajnih ucinaka plave svjetlosti na covjeka. Plavo svjetlo se nalazi u umjetno izazvanoj svjetlosti. U radu se daje prikaz rezultata istrazivanja osoba koje rade nou i u smjenama s posebnim osvrtom na medicinske sestre i medicinske tehnicare. Otkrivanje i razumijevanje utjecaja umjetne svjetlosti na bioloske ritmove pojedinca mogue je povezati s nonim smjenskim radom i raznim poremeajima raspolozenja, odnosno bilo kojih drugih mentalnih ili fizickih zdravstvenih problema koji se tijekom vremena mogu razviti.

Kljucne rijeci: plavo svjetlo, medicinska sestra/tehnicar, smjenski rad, bioloski ritam, depresija i nesanica, tumor, melatonin.

145

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PLEOPTIKA NEKAD I SAD

Radojka Simunovi Opa bolnica Dr. Josip Bencevi, Slavonski Brod, Republika Hrvatska tanjalupieri@hotmail.com

Pleoptika je aktivni tretman funkcionalne ambliopije. Ambliopija ili slabovidnost predstavlja najvei terapijski izazov u radu djecje ocne ambulante.

Cilj ovoga rada je prikaz iskustva rada u lijecenju ambliopije na odjelu za ocne bolesti u razdoblju od 40 godina.

Kljucne rijeci: ambliopija, pleoptika, djeca

146

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

ULOGA MEDICINSKE SESTRE U KABINETU ZA PERIMETRIJU

Senici Mirjana Klinicka bolnica Sveti Duh, Zagreb, Republika Hrvatska tanjalupieri@hotmail.com

Perimetrija je neinvazivna dijagnosticka metoda ispitivanja periferije vida. U radu su prikazane metode ispitivanja vidnog polja, kao i osnovni elementi koji su potrebni za uspjesno obavljanje perimetrije. Takoñer su prikazane kompetencije medicinske sestre koje su potrebne za rad u kabinetu za perimetriju, s posebnim naglaskom na osobno iskustvo u radu sa manualnom i kompjuterskom perimetrijom.

Cilj rada je ukazati na vaznost dobre komunikacije i suradnje izmeñu pacijenta i medicinske sestre.

Kljucne rijeci: perimetrija, medicinska sestra, komunikacija

147

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PREDNOSTI I MANE FITTINGA POLUPROPUSNE LEE - ZADAE MEDICINSKE SESTRE

Marina Vrhovec, Marija Raci KB Sveti Duh, Zagreb, Republika Hrvatska marinavrhovec@gmail.com

U radu se opisuje izdrzljivost i trajnost polutvrde lee, fitting lee kod mlañe populacije i vaznost sestrinske edukacije u fittigu.

Metoda rada: prikaz slucaja pacijenta.

Rezultati prikaza slucaja pokazuju prednosti fittinga plinopropusne lee kod mlañe populacije.

Zakljucak je da je polutvrda tj plinopropusna lea najbolji izbor u medicinskoj kontaktologiji. Osim toga, vaznim se pokazala i uloga medicinske sestre u edukaciji fittinga lee. Bitna je sestrinska

opservacija, procjena i edukacija u prihvaanju i podnosenju plinopropusne lee.

Kljucne rijeci: prednosti i mane plinopropusne lee, zadae medicinske sestre, mlaña populacija pacijenata, fitting, edukacija

148

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

SESTRINSKE INTERVENCIJE U KABINETU ZA ALFC

Lejla Mujcinovi, Nesada Talam Sluzba za ocne bolesti kantonalne bolnice Zenica, Bosna i Hercegovina lejlamucinovic@live.com

Cilj rada je predstaviti Kabinet za laser, Sluzbe za ocne bolesti Kantonalne bolnice Zenica, koji predstavlja tercijarnu prevenciju za DM. Takoñer e se prikazati broj pregledanih pacijenata s osvrtom na sestrinske intervencije te evaluacija rada.

Istrazivanje je provedeno na Odjelu za ocne bolesti KB Zenica u Kabinetu za laser s ciljem poboljsanja sestrinskih intervencija. U istrazivanje je bilo ukljuceno 100 pacijenata razlicitih dobnih skupina.

Rezultati istrazivanja pokazuju vaznost timskog rada i suradnju tima sa PZZ i TZZ.

Kljucne rijeci: DM, laser, anketa, timski rad.

149

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

CATARACTA SECUNDARIA INDIKACIJA ZA LASER

Nesada Talam-Huselji, Mujcinovi Lejla Sluzba za ocne bolesti Kantonalne bolnice Zenica, Bosna i Hercegovina lejlamujcinovic@live.com

Cilj rada je objasniti indikacije za Neodymium (Nd) YAG laser, s posebnim osvrtom na Nd:YAG laser straznju kapsulotomiju te dokazati vaznost intervencije Nd:YAG laser-kapsulotomija, kao neophodne i uspjesne intervencije kod sekundarne cataracte. Osim toga, analizirati e se vrijednosti vidne ostrine i intraokularnog tlaka prije i poslije intervencije te evaluacija rada. Istrazivanje je provedeno na Odjelu za ocne bolesti KB Zenica u Kabinetu za laser, u vremenu od 1. januara 2009 do 31. decembra 2009 godine. U istrazivanju je bilo ukljuceno 35 pacijenata razlicite dobne skupine, koji su podvrgnuti intervenciji NdYAG laser straznja kapsulotomija, a koji su se javili u Kabinet za laser nakon operacije katarakte metodom ekstrakapsularne ekstrakcije lee s ugradnjom polimetilmetakrilat lee. Indikaciju za NdYAG laser kapsulotomiju daje ljekar oftalmolog, tri mjeseca nakon operacije.

Rezultati ukljucuju analizu vidne ostrine (visus) i ocni pritisak (tonus) prije i poslije intervencije, a biti e prikazano tabelarno i grafikonima.

Kljucne rijeci: Cataracta secundaria, yag laser capsulotomia, visus, tonus.

150

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PREOPERATIVNA PRIPREMA I POSTOPERATIVNA SKRB BOLESNIKA S MRENOM

Suzana Farena Opa bolnica Dr. Josip Bencevi, Slavonski Brod, Republika Hrvatska tanjalupieri@hotmail.com

Mrena je zamuenje koje se razvija u ocnoj lei ili ovojnici ocne lee, koje varira od blazeg do potpunog zamuenja, a uzrokuje zamagljenje (do gubitka) vida u zahvaenom oku. Mrena je vodei uzrok sljepoe u svijetu. Lijecenje mrene je iskljucivo kirursko s ugradnjom intraokulsrne lee.

Cilj ovoga rada je pokazati ulogu medicinske sestre u preoperativnoj pripremi i postoperativnoj skrbi bolesnika.

Kljucne rijeci: mrena, preoperativna priprema, postoperativna skrb

151

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIMJENA POVIDONE IODINA U OFTALMOLOGIJI

Marica Miskovi Poliklinika Ghetaldus, Slavonski Brod, Republika Hrvatska tanjalupieri@hotmail.com

Povidone iodin je vrlo djelotvoran antiseptik. Kao takav ima vrlo vaznu ulogu u oftalmologiji. Zbog svoje ucinkovitosti, povidone iodin se koristi u razlicitim koncentracijama, kako u profilaksi, tako i u preoperativnoj pripremi pacijenta te postoperativnom tijeku.

Kljucne rijeci: povidone iodin, antiseptik

152

4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s meñunarodnim sudjelovanjemSestrinstvo: Lepeza razlicitosti 4th croatian nursing association congress with international participation Nursing: The spectrum of differences

PRIKAZ BOLESNIKA S DIJABETICKOM RETINOPATIJOM U PRIJEOPERACIJSKOM RAZDOBLJU I NAKON PPV PARS PLANA VITREKTOMIJOM

Miroslava Kici Klinicka bolnica Sveti Duh, Zagreb, Republika Hrvatska kicicmira@yahoo.co.uk

Dijabeticka retinopatija jedna je od najozbiljnijih komplikacija seerne bolesti. Zbog neadekvatnog praenja pacijenata ili nedostatne terapije, danas u Hrvatskoj jos uvijek postoji visok postotak proliferativnog oblika retinopatija, koji uglavnom ulazi u domenu kirurskog lijecenja.

U radu je prikazana zdravstvena njega bolesnika s dijabetickom retinopatijom u prijeoperacijskom razdoblju i poslije PPV operacijskog zahvata. Na temelju sestrinske procjene utvrñeni su problemi iz podrucja sestrinske skrbi. Problemi su: smanjenja mogunost odrzavanja osobne higijene, visok rizik od pada, nesanica, tjeskoba, strah, otezana komunikacija i gubitak samopostovanja. U radu su takoñer prikazani ciljevi i intervencije usmjerene na rjesavanju dijagnosticiranih problema.

Kljucne rijeci: dijabeticka retinopatija, pars plana vitrektomija, sestrinske dijagnoze, sestrinske intervencije

153

Information

Knjiga sazetaka Abstract book

153 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

377248


You might also be interested in

BETA
Microsoft Word - DoL Scarce skills report_Master copy_AW and TM_September 2008 _FINAL_.doc
Community health needs assessment : an introductory guide for the family health nurse in Europe
SALIK YÜKSEKOKULU ÖRENCLERNN NTERNET KULLANIMINA YÖNELK GÖRÜLER