Read LATINSKI JEZIK text version

LATINSKI JEZIK

PROGRAMSKA STRUKTURA ZA LATINSKI JEZIK Standardi dostignua NIVO 3: Za gimnaziju prirodnih nauka I. ELEMENTARNO HISTORIJSKO-JEZICKO ZNANJE 1. Formiranje latinskog jezika 2. Historijska vrijednost latinskog pisma 3. Latinska fonetika i fonologija

II. POVEZANOST SA GRAMATICKOM I LEKSICKOM TERMINOLOGIJOM 1. Izgraivanje promjenljivih dijelova govora 2. Izgraivanje nepromjenljivih dijelova govora 3. Historijska vrijednost gramaticke i leksicke terminologije

III. IZRAZI I KULTURA 1. Glavne i zavisne recenice 2. Mudre rijeci i latinske sentence 3. Uobicajene latinske skraenice

86

PROGRAM ZA DESETI RAZRED 1.0. ELEMENTARNO HISTORIJSKO-JEZICKO POZNAVANJE

1.1. Poznavanje pisma (alfabeta) i latinskog jezika 1.1.1. Mjesto i vrijeme formiranja latiskog (knjizevnog) jezika; 1.1.2. Latinsko alfabetno pismo (poreenje sa bosanskim alfabetom) 1.1.3. Glasovi: samoglasnici, diftonzi, suglasnici; 1.1.4. Anticko (klasicno) i trdicionalno citanje; 1.1.5. Razlika izmeu tradicionalnog i antickog citanja; 1.1.6. Duzina sloga (podjela rijeci na slogove: con-cor-di-a ­ spajanje); 1.1.7. Akcenat (obicno se naglasava predposljedni slog: samoca, kao u bosanskom jeziku). 2.0. POVEZANOST SA GRAMATICKOM I LEKSICKOM TERMINOLOGIJOM

2.1. Latinska morfologija (u poreenju sa bosanskom) 2.1.1. Morfoloske osobine: osnova (korijen), tema i nastavak (zavrsetak); 2.1.2. Promjenljive i nepromjenljive vrste rijeci; 2.1.3. Imenice i pridjevi; 2.1.4. Nastavak kao osebeni morfoloskih formant; 2.1.5. Rod, broj i padez imenica (upitni oblici padeza). 2.2. Promjena imenica 2.2.1. Promjena imenica i pridjeva (Declinatio); 2.2.2. Prva promjena sa -a i karakteristike prve promjene; 2.2.3. Druga promjena sa -o i karakteristike druge promjene; 2.2.4. Trea promjena sa suglasnicima; 2.2.5. Trea promjena sa samoglasnikom - i i karakteristike ove promjene; 2.2.6. Cetvrta promjena sa -u i karakteristike cetvrte promjene; 2.2.7. Peta promjena sa -e i karakteristike pete promjene; 2.2.8. Promjena grckih imenica. 2.3. Promjena (i steponavanje) pridjeva 2.3.1. Pridjevi iz grupe prvog i drugog reda (pridjevi sa -us, -a, -um; -er, -a, -um; i pridjevi sa jednim i sa tri nastavka); 87

2.3.2. Stepenovanje pridjeva (potvrdni, komparativni i superlativni stepen); 2.3.3. Neupravno, opisno i nepotvrdno steponavanje; 2.3.4. Prilozi i njihovo stepenovanje; 2.3.5. Zamjenice - licne, povratne (refleksivne), prisvojne, pokazne, odnosne, pridjevne, neodreene i korelacijske; 2.3.6. Brojevi (osnovni, redni, rastavni, pridjevni). 2.4. Glagol (Verba) 2.4.1. Pravilni glagoli i njihovo mijenjanje; 2.4.2. Lice, broj, vrijeme, nacin i dijateza glagola; 2.4.3. Mijenjanje cetiri glagola i njihovo razlikovanje po temi; 2.4.4. Prvo mijenjanje -are i drugo mijenjanje -ere; 2.4.5. Tree mijenjanje sa samoglasnicima (i mjesovito) i cetvrto mijenjanje -ire; 2.4.6. Vremena - teme sadasnjosti (sadasnje, nesvrseno, budue vrijeme); 2.4.7. Vremena - teme svrsenog (proslo vrijeme, prije proslo vrijeme, budue preasnje); 2.4.8. Nacini glagola (pokazni, odnosni i zapovjedni); 2.4.9. Dijateze glagola (prelazne, pasivne). 2.5. Nepravilni glagoli 2.5.1. Deponentni i semideponentni glagoli; 2.5.2. Nepravilni glagol esse i oni koji se sastoje od njega; 2.5.3. Nepravilni glagol ire i oni koji se sastoje od njega; 2.5.4. Nepravilan glagol ferre i oni koji se sastoje od njega; 2.5.5. Glagoli: volo, nolo, malo, fio, edo, queo; 2.5.6. Elipticni glagoli (inquam, aio, memini, odi, coepi); 2.57. Bezlican glagol i pozdravne rijeci. 2.6. Implicitni olik glagola 2.6.1. Deverbativne imenice i pridjevi; 2.6.2. Sadasnji particip; 2.6.3. Gerundivi (i njihova razmjena); 2.6.4. Prvi i drugi supin; 2.6.5. Opisno, aktivno i pasivno mijenjanje. 2.7. Nepromjenljivi dijelovi govora 2.7.1. Prijedlozi sa predikatom i sa ablativom (posljedicni); 2.7.2. Veznici i uzvici. 88

3.0.

IZRAZI I KULTURA

3.1. Sintaksa 3.1.1. Red rijeci u recenici; 3.1.2. Subjekat, predikat i atribut; 3.1.3. Sintaksa padeza; 3.1.4. Ablativni padez; 3.1.5. Upotreba imenica mjesta sa prijedlogom -in i bez prijedloga; 3.1.6. Pojam dijelova rijeci (govora); 3.1.7. Pojam gramaticke izgradnje; 3.1.8. Nominativ sa infinitivom; 3.1.9. Akuzativ sa infinitivom; 3.1.10. Slobodni ablativ (Ablativus absolutus). 3.2. Sintaksa recenice 3.2.1. Glavne i zavisne recenice i slaganje vremena; 3.2.2. Upitne (zavisne) recenice; 3.2.3. Namjerne (zavisne) recenice; 3.2.4. Vremenske (zavisne) recenice; 3.2.5. Razlozne (zavisne) recenice; 3.2.6. Pogodbene (zavisne) recenice; 3.2.7. Uporedne (zavisne) recenice; 3.2.8. Posljedicne (zavisne) recenice; 3.2.9. Upravni i neupravni govor. 3.3. Pravopis, interpunkcija, jezicka kultura 3.3.1. Mudre rijeci i sentence; 3.3.2. Najcese skraenice u latinskom jeziku; 3.3.3. Latinski sinonimi i upotreba rjecnika.

OBLICI I METODE REALIZACIJE PLANA I PROGRAMA · Predavanja, vjezbe, prevod recenica (kratkih tekstova). · Vrednovanje znanja ucenika, jednom u mjesecu, kontrolnim testom na prevodu recenica (kratke mudre rijeci ili latinske sentence). · Pismena izrada testova, dva puta godisnje, ima za cilj vrednovanje (ocjenivanje) ucenika na usavrsavanju pravog pisanja i citanja, sto znaci, fonetike i fonologije, zatim usavrsavanje morfologije i sintakse, kao i latinskih rijeci (ne manje od 1000). 89

PROGRAMSKA STRUKTURA ZA LATINSKI JEZIK Standardi dostignua

Za gimnaziju jezika (gimnaziju filologije) (Samo za one ucenike koji uce latinski jezik cetiri godine)

I. ELEMENTARNO HISTORIJSKO-JEZICKO ZNANJE 1. Formiranje latinskog jezika 2. Historijska vrijednost latinskog pisma 3. Latinska fonetika i fonologija

II. POVEZANOST SA GRAMATICKOM I LEKSICKOM TERMINOLOGIJOM 1. Izgraivanje promjenljivih dijelova govora 2. Gramaticka struktura latinskog jezika i komparacija sa bosanskim jezika 3. Historijska vrijednost gramaticke i leksicke terminologije

III. IZRAZI I KULTURA 1. Mudre rijeci i latinske sentence 2. Upotreba rjecnika

90

PROGRAM ZA DESETI RAZRED 1.0. ELEMENTARNO HISTORIJSKO-JEZICKO ZNANJE 1.1. Poznavanje latinskog jezika 1.1.1. Mjesto i vrijeme formiranja latinskog (knjizevnog) jezika; 1.1.2. Objasnjenje latinskog i rimskog koncepta (latinski jezik ­ rimski narod); 1.1.3. Aktuelnost ucenja latinskog jezika. 1.2. Poznavanje alfabetskog latinskog pisma i fonetike 1.2.1. Alfabet (latinsko pismo u poreenju sa bosanskim); 1.2.2. Glasovi: samoglasnici i diftonzi; 1.2.3. Suglasnici; 1.2.4. Anticko (klasicno) i tradicionalno citanje; 1.2.5. Razlika izmeu antickog i tradicionalnog pisma (ke/ki; ce/ci); 1.2.6. Duzina sloga (podjela rijeci na slogove: con-cor-di-a ­ spajanje); 1.1.7. Akcenat (obicno se naglasava pretposljedni slog: natura, kao u bosanskom jeziku). 2.0. POVEZANOST SA GRAMATICKOM I LEKSICKOM TERMINOLOGIJOM 2.1. Latinska morfologija (u poreenju sa bosanskom) 2.1.1. Morfoloske osobine: osnova (korijen), tema i nastavak; 2.1.2. Promjenljive i nepromjenljive vrste rijeci; 2.1.3. Imenice i pridjevi; 2.1.4. Nastavak kao osobeni morfoloski formant; 2.1.5. Rod, broj i padez imenica (upitna forma padeza); 2.2. Promjena imenica 2.2.1. Promjena imenica i pridjeva (Declinatio); 2.2.2. Prva promjena sa - i karakteristike prve promjene; 2.2.3. Druga promjena sa -o i karakteristike druge promjene; 2.2.4. Trea promjena sa suglasnicima; 2.2.5. Trea promjena sa samoglasnikom - i i karakteristike tree promjene; 2.2.6. Cetvrta promjena sa ­u i karakteristike cetvrte promjene; 2.2.7. Peta promjena sa -e i karakteristike pete promjene; 2.2.8. Promjena grckih imenica. 91

2.3. Promjena (i stepenovanje) prideva 2.3.1. Pridjevi iz grupe prvog i drugog reda (pridjevi sa -us, -a, -um; -er, -a, -um; i pridjevi sa jednim i sa tri nastavka); 2.3.2. Stepenovanje pridjeva (potvrdni, komparativni i superlativni stepen); 2.3.3.Neupravno, opisno i nepotvrdno steponavanje; 2.3.4. Prilozi i njihovo stepenovanje; 2.3.5. Zamjenice - licne i povratne (refleksivne), prisvojne, pokazne, odnosne, pridjevne, neodreene i korelacijske); 2.3.6. Brojevi (osnovni, redni, rastavni, pridjevni). 2.4. Glagol (Verba) 2.4.1. Pravilni glagoli i njihovo mijenjanje; 2.4.2. Lice, broj, vrijeme, nacin i dijateza glagola; 2.4.3. Mijenjanje cetiri glagola i razlikovanje po temi; 2.4.4. Prvo mijenjanje -are i drugo mijenjanje -ere; 2.4.5. Tree mijenjanje sa samoglasnicima (i mjesovito) i cetvrto mijenjanje -ire; 2.4.6. Vremena - teme sadasnjosti (sadasnje, nesvrseno, budue vrijeme); 2.4.7. Nacini glagola (pokazni, odnosni i zapovjedni); 2.4.8. Dijateze glagola (prelazne, pasivne); 2.4.9. Glagol -esse i njegovo mijenjanje. 3.0. IZRAZI I KULTURA 3.1. Pravopis, interpunkcija, jezicka kultura 3.1.1. Mudre rijeci i sentence; 3.1.2. Najcese skraenice u latiskom jeziku; 3.1.3. Upotreba rjecnika. OBLICI I METODE REALIZACIJE PLANA I PROGRAMA · Predavanja, vjezbe, prevod recenica (kratki tekstovi). · Vrednovanje znanja ucenika vrsi se jednom u mjesecu kontrolnim testom na prevodu recenica (kratke mudre rijeci ili latinske sentence). · Pismena izrada testova, cetiri puta godisnje, ima za cilj vrednovanje (ocjenivanje) ucenika na usavrsavanju pravog pisanja i citanja, sto znaci, fonetike i fonologije, zatim usavrsavanje morfologije i sintakse, kao i latinskih rijeci (ne manje od hiljadu). 92

Information

LATINSKI JEZIK

7 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

545023