Read Microsoft Word - Biologija-Razmnozavanje, rast i razvitak biljaka.doc text version

RAST I RAZVITAK BILJAKA U biljni razvitak ukljuceni su proces rasta i proces diferencijacije. Pod pojmom rasta razumijevaju se kvantitativne promjene koje se zbivaju u tijeku razvitka. Rast se moze definirati kao poveanje obujma ili tvari odnosno kao ireverzibilna promjena velicine stanica, organa ili citavog organizma. Rast ovisi o smjeru poveanja stanice i smjeru stanicne diobe. Pod diferencijacijom smatramo kvalitativne promjrne oblika odnosno funkcije koje se pojavljuju u tijeku razvitka unutar pojedinihstanica, tkiva i organa. Ta dva procesa obicno se u biljkama zbivaju istodobno. RAST - U biljaka rast je ogranicen na specijalizirane zone trajno embrionskih tkiva koja se nazivaju meristemima, a koje mogu zadrzati sposobnost rasta i stotinama godina. Zbog toga, za razliku od zivotinja, veina biljaka moze neograniceno rasti i imati mnogo neodreñeniji oblik. Primarni rast se zbiva u vrskovima izdanaka i korijena te u listovima i pupovima, a u veine biljaka je ekvivalent za produzni rast. Promjer stabljike i korijena poveava se u dijelovima koji su prestali produzno rasti, a ta se pojava naziva sekundarnim rastom. Oba oblika rasta vezana su za meristeme. Razlikujemo 2 tipa meristema: vrsne ili apikalne meristeme pomou kojih se zbiva produzni rast, a nalaze se na vrsnim dijelovima izdanaka i korijena, te bocne ili lateralne meristeme pomou kojih biljke rastu u sirinu, a cine ih meristemske stanice valjkasto rasporeñene u drvenastim stabljikama i korjenju. U vrsnom dijelu korijena mogu se dobro uociti razlicite zone: korijenova kapa, vrsni meristem, zona produznog rasta i zon adiferencijacije. U vrsnom dijelu izdanka njezni meristemski vrsak zastien je zacecima listova, a podjela na zone nije tako dobro uocljiva kao u vrsnom dijelu korijena. DIFERENCIJACIJA - Procesom diferencijacije stanice-keri poprimaju svojstva koja se razlikuju od svojstava roditeljske stanice. U biljaka je, za razliku od zivotinja, stanicna diferencijacija cesto povratna (reverzibilna), osobito kada se biljno tkivo uzgajka u kulturi. Diferencirane stanice mogu se opet dijeliti i u odgovarajuim uvjetima mogu regenerirati citavu biljku. Ot svojstvo biljnih stanica naziva se totipotentnosu a rezultat je regulacije aktivnosti gena. Jedan od uzroka stanicne diferencijacije je inekvalna ili asimetricna dioba roditeljske stanice kojom nastaju dvije stanice keri koje slijede razlicite uzroke diferencijacije. Do ovakve diobe dolazi zbog polarnosti unutar citoplazme sto se moze vidjeti u epidermskim stanicama kotijena iz kojih se razvijaju korijenove dlacice. Na jednom kraju takve stanice citoplazma je gusa, a na drugom kraju rjeña i vakuolizirana.. Nakon diobe nastaju dvije nejednake stanice: manja stanica s gustom ciotoplazmom i vea stanica s rjeñom citolazmom. Manja se stanica razvija u korijenovu dlacicu, a vea stanica u normalnu epidermsku stanicu. Poolarnost nije samo svojstvo citoplzme, nego isto tako i stanica i organa. Na razini stanica polarnost se noze vidjeti u stanicama korijenove kape koje izlucuju sluz samo na onoj strani kojom su okrenute prema tlu. EMBRIOGENEZA - Nakon oplodnje a prije 1.diobe zigote, opaza se da je citoplazma na jednom kraju zigote gusa, a na drugom kraju rjeña opdnosno vakuolizirana. Takoñer se uocava polarni raspored organela. Prvom diobom, koja je inekvalna, nastaje jedna velika vakuolizirana stanica na bazalnom kraju (bazalna stanica) i jedna manja vrsna stanica s gusom citoplazmom i s mnogo organela. Tom diobom zapoceo je proces koji se naziva embriogenezom. Iz vrsne stanice razvit e se vei dio klice, a iz bazalne stanice nositelj klisce (suspenzor) preko kojeg embrio prima hranjive tvari. Vrsna tanica dijeli se nekoliko puta uzastopno i nastaje proembrio (globularni stadij). Zatim se razvija srcoliki oblik embrija na kojem se ve uocavaju supke. Embrio se pocne izduzivati, a iz suspenzorskih stanica koju su najblize embriju razvija se korijenak klice. Listovi se razvijaju iz skupine stanica koje se nakaze uz sam vrsak. Prvo nastaju male lisne izbocine, zatim lisna os i napokon plojka lista. Polozaj lisnih zacetaka (primordija) u vrsku odreñuje raspored listova na odraskom izdanku. Ispod vrsnog meristema pocinju se diferencirati stanice stabljike. NESPOLNO RAZMNMOZAVANJE - Mnoge biljne vrste mogu se razmnozavati nespolno. Tako npr. maslacak i neke druge vrste mogu stvarati sjemenke bez oplodnje (apomiksija), jagode

se razmnozavaju vrijezama, ñurñice podancima, luk i tulipan lukovicama, a na rubovima lisnih plojki nekih vrsta razvijaju se male biljcice. Razmnozavanje pomou vegetativnih organa naziva se vegetativnim razmnozavanjem. Iz pojedinih odvojenih biljnih dijelova moigu se regenerirati citave biljke. Ta mogunost iskoristava se pri razmnozavanju brojnih vrsta reznicama. Vegetativnim razmnozavanujem jedne roditeljske biljke dobopvaju se genetski identicne biljke koje se nazivaju klonom. Mnoge ukrasne biljke razmnozavaju se reznicama. U nekim slucajevima na reznoj plohi se razvija masa nediferenciranih stanica (kalusno tkivo) iz kojih se razvija adventivno korijenje. KULTURA BILJNIH STANICA I TKIVA U UVJETIMA IN VITRO - U novije se vrijeme za vegetativno razmnozavanje biljaka (kloniranje) primjenuje metoda kulture biljnih stanica i tkiva u uvjetima in vitro (kulture se uzgajaju u staklenim ili plasticnim posudama). Ta se metoda temelji na cinjenici da je u strpgo kontroliranim uvjetima iz malih komadia tkiva izrezanih iz roditeljske biljke (eksplantati) ili cak i iz pojedinacnih stanica pa i protoplasta, mogue regenerirati citavu biljku. Eksplantati se uzgajaju na krutim lili tekuim hranjivim podlogama koje sadrzavaju mineralne soli, organske dodatke (ugljikohidrati, vitamini, aminokiseline i sl.) i biljne hormone. Danas je ta metoda postala sastavnim dijelom oplemenjivanja poljoprivrednih, hortikulturnih i drvenastih biljaka. Osim toga, ona omoguuje dobivanje biljaka osloboñenih patogenih klica, posebice virusa, a sluzi i za dobivanje nekih sekundarnih biljnih produkata. No, najveu ptimjenu metoda kulture tkiva ima u razmnozavanju brojnih biljnih vrsta, posebice onih koje se tesko razmnozavaju sjemenom. Ta metoda kojom se dobivaju genetski identicne biljke, naziva se i mikrorazmnozavanjem jer se pocetno dobivaju vrklo sitni izdanci odnosno biljcice koje se presañuju u zemlju. Izdanci se mogu razvijati iz ve postojeih pupova, ili iz novozametnutih pupova (adventivnbi izdanci). Iz kultiviranih stanica ili tkiva moze se razviti masa nediferenciranih stanica (kalusno tkivo) u kojem se odreñenom kombinacijom biljnih hormona moze potaknuti razvoj adventivnih izdanaka i/ili korijenja. U kalusnom tkivu nekih vrsta mogu se razviti strukture koje su nalik na embrije (somatski embriji).

Information

Microsoft Word - Biologija-Razmnozavanje, rast i razvitak biljaka.doc

2 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

735835


You might also be interested in

BETA
DIPLOMSKI STUDIJ MOLEKULARNA BIOLOGIJA
Microsoft Word - Biologija-Biljni hormoni.doc
Microsoft Word - Francuska_FR
Microsoft Word - Biologija-Razmnozavanje, rast i razvitak biljaka.doc