Read Microsoft Word - AGREGATI_propisi.doc text version

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

UVJETI KVALITETE AGREGATA ZA PROIZVODNJU BETONA I ASFALTA A. HRVATSKI TEHNICKI PROPISI ZA AGREGATE 1. Tehnicki propisi za agregat u betonskim konstrukcijama (NN 139/09) 1.1. 1.2. 1.3. 2. 2.1. 2.2. Podrucje primjene Tehnicka svojstva Potvrivanje sukladnosti i kontrola agregata za beton 5 5 5 8 9 9 9 10 14 15 16 17 19 19 5

Tehnicki propisi za agregat u kolnickim konstrukcijama Podrucje primjene Tehnicka svojstva 2.2.1 Tehnicka svojstva agregata za bitumenske mjesavine 2.2.2 Tehnicka svojstva punila za bitumenske mjesavine 2.2.3. Tehnicka svojstva agregata za nevezane i hidraulicki vezane mjesavine

2.3. Razvoj novih vrsta asfalta 2.3.1. Uvjeti kvalitete kamenog materijala za ugradnju u asfalte 2.3.2. Sustav oznacavanja vrsta asfalta 2.3.3. Uvjeti kvalitete asfalta nakon ugradnje

B.

EUROPSKI STANDARDI EN (HRVATSKI HRN) ZA AGREGATE 1. Europska norma EN 12620 Agregati za beton 1.1. Definicija pojmova

lipanj 2010.

21 21 21 1

Uvjeti kvalitete agregata

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

1.2. 1.3. 1.4.

Podrucje primjene (scope) Upuivanje na druge norme Odreivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u beton 1.4.1 Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u beton 1.4.1.1. Granulometrijski sastav agregata 1.4.1.2. Oblik zrna krupnog agregata 1.4.1.3. Udio sitnih cestica 1.4.2 Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava agregata za ugradnju u beton 1.4.2.1. Otpornost na drobljenje 1.4.2.2. Otpornost krupnog agregata na habanje 1.4.2.3. Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje 1.4.2.4. Volumna postojanost ­ skupljanje uslijed susenja 1.4.3 Odreivanje (ispitivanje) kemijskih svojstava agregata za ugradnju u beton 1.4.3.1. Sastojci koji utjecu na brzinu vezanja i ocvrsivanja betona 1.4.3.2. Utjecaj kemijskih sastojaka agregata na trajnost betona 1.4.3.3. Sastojci koji utjecu na povrsinsku obradu betona 1.4.3.4. Sastojci koji utjecu na vezanje i ocvrsivanje betona

22 22

24 25 25 25 25 26 26 26 26 27 28 28 28 29

29 30

1.5.

Vrednovanje sukladnosti proizvoda 1.5.1. Postupak potvrivanja sukladnosti agregata i punila za ugradnju u beton 1.5.2. EC izjava o sukladnosti

30 31

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

2

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

1.6. 2.

Kontrola tvornicke proizvodnje

32

EN 13242 Agregati za nevezane i hidraulickim vezivom vezane materijale za primjenu u graevinarstvu i kolnickim konstrukcijama 2.1. 2.2. 2.3. Podrucje primjene Upuivanje na druge norme Odreivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u graevinarstvu i kolnicke konstrukcije 2.3.1. Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u graevinarstvu i kolnicke konstrukcije 2.3.2. Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava agregata za ugradnju u graevinarstvu i kolnicke konstrukcije

34 34 34 35

35

36

3.

EN 13043 Agregati za bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih povrsina 3.1. Podrucje primjene 3.2. Upuivanje na druge norme 3.3. Odreivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.3.1. Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.3.2. Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.3.3. Odreivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta

37 37 37 38

38

39

39

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

3

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

3.4.

Odreivanje (ispitivanje) svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.4.1. Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.4.2. Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.4.3. Odreivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta 3.4.4. Zahtjevi za ujednacenost u proizvodnji filera

39

39 40 40 40 41

Literatura

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

4

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

A. HRVATSKI TEHNICKI PROPISI ZA AGREGATE 1. Tehnicki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09)

Temeljem clanka 19. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) ministrica zastite okolisa, prostornog ureenja i graditeljstva donijela je Tehnicki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09). Ovim Tehnickim propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnicka svojstva za betonske konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova na izradi, uporabljivost, odrzavanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnicka svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju.

1.1. Podrucje primjene

Beton je graevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode. Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis su: cement, agregat, dodatak betonu, dodatak mortu za injektiranje natega, voda, beton, celik za armiranje, celik za prednapinjanje, armatura, predgotovljeni betonski element, proizvod za zastitu i popravak betonske konstrukcije i drugi graevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi. Agregati u smislu propisa su agregati i punila s gustoom zrna veom od 2000 kg/m3 (agregat za beton) i lagani agregat i lagana punila s gustoom zrna ne veom od 2000 kg/m3 ili nasipnom gustoom ne veom od 1200 kg/m3 (lagani agregat za beton) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mjesavina tih agregata u pogonima za proizvodnju agregata. Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti te oznacavanje graevnih proizvoda, ispitivanje graevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i graenju te potrebni kontrolni postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati graevni proizvodi odreeni su u prilozima ovoga Propisa. 1.2. Tehnicka svojstva

Tehnicka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrivanje sukladnosti agregata odreuje se odnosno provodi, ovisno o vrsti agregata, prema normama navedenim u Prilogu D, normama na koje one upuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Tehnicka svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu u betonu i moraju biti specificirana prema normama navedenim u tocki D.6 Priloga i normama na koje te norme upuuju.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

5

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

U tablici 1. sumarno su prikazana tehnicka svojstva koja se ispituju na agregatima, razred koji mora zadovoljiti agregat za ugradnju u beton sukladno normi HRN EN 12620, norma prema kojoj se ispituje pojedino tehnicko svojstvo agregata i najmanja ucestalost pojedinog ispitivanja.

Tablica 1. Tehnicka svojstva koja agregat mora ispunjavati za ugradnju u beton

Svojstvo 1 1.1 1.2. 1.3. 1.4. 2.1 2.1 2.2. 2.3. 3. 4. 5. 6.2 Granulometrijski sastav sitni agregat ­ D4 i d=0 krupni agregat D/d2 ili D11,2 D/d>2 i D>11,2 nefrakcionirani agregat, ­ D45 i d=0 punila Sadrzaj sitnih cestica sitni agregat ­ D4 I d=0 krupni agregat D/d2 ili D11,2 D/d>2 i D>11,2 nefrakcionirani agregat, ­ D45 i d=0 Oblik zrna krupnog agregata Otpornost na drobljenje krupnog agregata Sadrzaj sulfata topivog u kiselini Sadrzaj ukupnog sumpora Sadrzaj klorida kao ioni (Cl-) Gustoa zrna i upijanje vode Nasipna gustoa Sastojci uticajni na brzinu vezanja i ocvrsivanja f3 za prirodni f10 za drobljeni i mijesani f1,5 f3 SI40 za betone do razreda TC C12/15 SI20 ostali betoni LA35 betone ope namjene LA30 betone razreda izlozenosti XF1 do XF4 AS0,2 svi agregati osim AS1,0 zrakom hlaena zgura 0,2 % svi agregati osim 1% za zrakom hlaenu zguru 0,15% za neramirani beton, ­ 0,06% za armirani beton i ­ 0,03% za prednapeti beton. prema zahtjevu projektanta ili narucitelja prema zahtjevu projektanta ili narucitelja ne smije sadrzavati organske tvari, seer, lake cestice itd EN 933-3 EN 933-4 HRN EN 1097-2 HRN EN 1744-1 HRN EN 1744-1 Jednom mjesecno razred Metoda ispitivanja EN 933-1 EN 933-10 GF85 i CP ili MP odnosno CF ili MF GC85/20 GC90/15 GA90 EN 933-1 Jednom tjedno Najmanja ucestalost ispitivanja Jednom tjedno

7.

HRN EN 1744-1

8. 9. 10.

EN 1097-6 HRN EN 1097-3 HRN EN 1744-1

Jednom godisnje

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

6

D. Vrkljan, M. Klanfar Mineralosko petrografski opis

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina prema zahtjevu projektanta ili narucitelja FNR ili MSNR suho okruzenje F2 ili MS25 razred izlozenosti XF1 i XF3 F1 ili MS18 za razred izlozenosti XF2 i XF4 jednom u 3 godine

11.

EN 932-3

12.

Otpornost na smrzavanje krupnog agregata

HRN EN 1367-1 ili HRN EN 13672

13. 14. 15. 16. 17.

1

3

otpornost na abraziju (AAV) Alkalno-silikatna reaktivnost Sadrzaj skoljaka (SC) u krupnom agregatu skupljanje agregata uslijed susenja Agregat iz zrakom hlaene zgure

razred nizi od AAV20

HRN EN 1097-8 ako se zahtijeva i u slucaju sumnje

betoni posebnih zahtjeva i uvjeta <0,075% ne smije sadrzavati raspadnutog dikalcijevog silikata i zeljeza

HRN EN 933-7 HRN EN 1367-4 HRN EN 1744-1

ako je sadrzaj sitnih cestica vei od 3%, njihova kvaliteta procjenjuje se odreivanjem ekvivalenta pijeska (SE) prema HRN EN 933-8 ili ispitivanjem metilenskim modrilom (MB) prema HRN EN 933-9. 2 Iznimno, ako u agregatu ima pirotina, nestabilne forme zeljeznog sulfida FeS, tada ukupni sadrzaj sumpora ne smije biti vei od 0,1%. 3 Kada agregat izlozen vlazi sadrzi alkalno-reaktivne sastojke (mogunost reakcije s alkalijima Na2O i K2O iz cementa ili drugog izvora), treba provesti daljnja ispitivanja i poduzeti mjere sprjecavanja alkalno-silikatne reakcije prema Izvjestaju CEN CR 1901.

Slika 1.

Praenje deformacija na mort-prizmicama u cilju utvrivanja alkalno-silikatne reaktivnosti (CEMTRA, 2002.) 7

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Kada se utvrdi da sadrzaj alkalija (primjerice u cementu) prelazi masenih 0,6% mora se ispitati alkalno-silikatna reaktivnost cementa u kombinaciji sa agregatom. Izrauju se mort-prizmice od konkretnih materijala, cementa i agregata, na kojima se unutar 6 mjeseci prati deformacija ­ skupljanje (slika 1). Skupljanje duljine prizmica mora nakon 6 mjeseci biti u okviru dopustenih 0,1%. Osim mjerenja skupljanja na prizmicama se opaza iskrivljenost, pojava pukotina, boja povrsine i eventualno nakupljanje povrsinskih naslaga i izlucina. 1.3. Potvrivanje sukladnosti i kontrola agregata za beton Potvrivanje sukladnosti agregata za beton provodi se prema odredbama Dodatka ZA norme HRN EN 12620 i odredbama posebnog propisa. Ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744. Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilistu prema normi HRN EN 206-1. Kontrola agregata provodi se odgovarajuom primjenom normi.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010.

8

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

2.

TEHNICKI PROPIS ZA AGREGAT U KOLNICKIM KONSTRUKCIJAMA

2.1.

Podrucje primjene

Propis propisuju tehnicka svojstva, nacin potvrivanja sukladnosti i oznacavanje agregata koji se ugrauje u kolnicke konstrukcije javnih cesta, aerodromskih operativnih povrsina i drugih javnih prometnih povrsina, a to je: a) agregat za bitumenske mjesavine i tankoslojne asfaltne prevlake (mikroasfalt i povrsinska obrada), u daljnjem tekstu «agregat za bitumenske mjesavine» b) punilo za bitumenske mjesavine, c) agregat za nevezane i hidraulicki vezane mjesavine, d) agregat za betonske mjesavine. Odredbe ovog Propisa odnose se na prirodni, industrijski i reciklirani (oporabljeni) agregat, sukladno normama HRN EN 13043, HRN EN 13242 i HRN EN 12620.

Slika 2. 2.2. Tehnicka svojstva

Presjek kolnicke konstrukcije

Tehnicka svojstva agregata i punila za primjenu u pojedinim slojevima kolnickih konstrukcija specificirana su razredima sukladno normama HRN EN 13043, HRN EN 13242 i HRN EN 12620, uvazavajui pritom nase nacionalne posebnosti i dosadasnja pozitivna iskustva u cestogradnji u Republici Hrvatskoj.

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010.

9

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Kada je za odreeno tehnicko svojstvo, obzirom na pojedini sloj kolnicke konstrukcije, propisano vise razreda, tada se izbor optimalnog razreda, kao i izbor vrste agregata ( prema normi HRN EN 932-3), moze temeljiti na zahtjevima drugih relevantnih tehnickih propisa, posebnih tehnickih uvjeta ili projekta. 2.2.1. Tehnicka svojstva agregata za bitumenske mjesavine Tehnicka svojstva agregata za bitumenske mjesavine moraju, ovisno o podrijetlu agregata i asfaltnim slojevima kolnicke konstrukcije, ispunjavati ope i posebne zahtjeve, te se moraju specificirati prema normi HRN EN 13043, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovog Propisa. 1. Za odreivanje nazivnih frakcija primjenjuju se sljedee velicine otvora sita izrazene u milimetrima, odabrane iz «osnovnog niza sita i niza 1» prema tocki 4.1.2 norme HRN EN 13043: -0; 1; 2; 4; 8; 11, 16; 22, 32. Za proizvodnju bitumenskih mjesavina upotrebljavaju se sljedee vrste agregata nazivnih frakcija: a) krupni agregat - (d) vei ili jednak 2 mm i (D) manji ili jednak 32 mm -nazivna frakcija : 2/4, 4/8, 8/11, 8/16, 11/16, 16/22, 16/32, 22/32 (dopusteno je spajanje dviju ili vise, po velicini zrna, susjednih frakcija) b) sitni agregat - (D) manji ili jednak 2 mm -nazivna frakcija: 0/2 c) mijesani agregat - (d) jednak nuli i (D) manji ili jednak 32 mm -nazivna frakcija: 0/4, 0/8, 0/16, 0/32 Uporaba odreenih nazivnih frakcija agregata po velicini i podrijetlu ovisi o vrsti bitumenskih mjesavina i asfaltnom sloju u koji e biti ugraena, te o prometnom optereenju kolnicke konstrukcije. 2. Granulometrijski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora odgovarati sljedeim razredima:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Nosivi Vezni Habajui Mikroasfalt Povrsinska obrada

Razred granulometrijskog sastava (HRN EN 13043, tocka 4.1.3) Krupni Sitni Mijesani

(a)

GC90/15 GA85

GC90/15 GA90

(a)

GC90/15 GF85 GA90

(a)

GC90/15 GF85 GA90

(a)

GC90/10 -

upotrebljava se samo frakcija 0/4 lipanj 2010. 10

Uvjeti kvalitete agregata

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

3. Udio sitnih cestica u agregatu ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i ne smije biti vei od udjela sitnih cestica propisanih sljedeim razredima:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Krupni Sitni Mijesani

(a)

Nosivi

Vezni

Habajui

Mikroasfalt

Povrsinska obrada f0,5 -

Razred udjela sitnih cestica (HRN EN 13043, tocka 4.1.4) f2 f10 f2(a), f1 f10(b) f2(a), f1 f10 f10(b) f2(a), f1 f16 f16(b)

frakcija 2/4 (b) upotrebljava se samo frakcija 0/4

4. Kvaliteta sitnih cestica ispituje se u slucaju kada je njihov udio vei od 3 %(m/m). Kada je udio sitnih cestica izmeu 3 i 10 %(m/m), kvaliteta sitnih cestica ispituje se prema normi HRN EN 933-9 i iskazuje vrijednosu metilenskog modrila oznacenom razredom MBF sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.1.5, tablica 6. U slucaju kada je udio sitnih cestica sitnog i mijesanog agregata vei od 10 % (m/m), tada se njihova kvaliteta potvruje ispitivanjem tehnickih svojstava za punilo prema tockama 2.2.3.,2.2.5., 2.2.6., 2.2.7. i 2.2.8. ovog Propisa. 5. Oblik zrna agregata izrazen indeksom plosnatosti ispituje se prema normi HRN EN 933-3 i iskazuje odgovarajuim razredom FI, sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.1.6., tablica 7. Oblik zrna agregata izrazen indeksom oblika ispituje se prema normi HRN EN 9334 i ne smije biti vei od propisanih razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Krupni Mijesani

(a)

Nosivi

Vezni

Habajui

Mikioasfalt

Povrsinska obrada SI15 -

Razred indeksa oblika zrna (HRN EN13043, tocka 4.1.6) SI20 SI20 SI20 SI20(a) , SI20 SI20 -

porozni asfalt (PA) i SMA

6. Udio drobljenih zrna i udio lomljene povrsine zrna ispituje se prema normi HRN EN 933-5, i ne smije biti manji od propisanih razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Krupni Mijesani

(a)

Nosivi C100/0, C90/1, C50/30, CNR C100/0, C90/1, C50/30, CNR

Vezni

Habajui

Mikroasfalt

Povrsinska obrada C100/0 -

Razred udjela lomljene povrsine zrna (HRK EN13043, tocka 4.1.7) C100/0, C90/1, C100/0(a) C100/0, C90/1, C100/0(a) C100/0 C100/0(a)

upotrebljava se samo frakcija 0/4 lipanj 2010. 11

Uvjeti kvalitete agregata

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Ako je agregat proizveden drobljenjem kamena, podrazumijeva se da pripada razredu C100/0 i bez provedenog ispitivanja. 7. Oblik zrna sitnog agregata 0/2 i mijesanog agregata 0/4 ispituje se prema normi HRN EN 933-6, tocka 8, a vrijednost se iskazuje razredom indeksa protoka sitnog agregata, ECS, sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.1.8.tablica 10. 8. Otpornost agregata na predrobljavanje ispituje se prema normi HRN EN 1097-2, tocka 5, a dobiveni razred LA ne smije biti vei od propisanih razreda:

Velicina agregata

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Povrsinska obrada Razred otpornosti na predrobljavanje - indeks «Los Angeles« (HRN EN 13043, tocka 4.2.2) Nosivi Vezni Habajui Mikroasfalt LA25,LA30 LA30 LA25 LA15,LA20,LA25 LA15,LA20 LA15 -

Krupni Mijesani

9. Otpornost agregata na polirnost ispituje se prema normi HRN EN 1097-8, i razred PSV ne smije biti manji od propisanih razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Nosivi Vezni Habajui Mikroasfalt Povrsinska obrada

Razred otpornosti na polirnost (HRN EN 13043, tocka 4.2.3) Krupni Mijesani

(a)

PSVNR PSVNR

PSVNR -

PSV53(a), PSV50, PSV44 -

PSV53(a), PSV50 -

PSV53(a) -

meurazred

10. Otpornost agregata na povrsinsku abraziju nije relevantno tehnicko svojstvo, te se stoga oznacava razredom AAVNR sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.2.4. 11. Otpornost agregata na abraziju gumama s cavlima nije relevantno tehnicko svojstvo, te se stoga oznacava razredom ANNR, sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.2.6. 12. Otpornost agregata na trosenje ispituje se prema normi HRN EN 1097-1 i iskazuje odgovarajuim razredom MDE sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.2.5.tablica 15. 13. Gustoa agregata (rd), sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.2.7.1, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1097-6, tocka 8 ili 9, ovisno o velicini agregata.

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 12

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

14 Upijanje vode agregata sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.2.7.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1097-6, tocka 8 ili 9, ovisno o velicini agregata. U svrhu ocjene postojanosti agregata na smrzavanje-odmrzavanje, upijanje vode agregata ispituje se na relevantnoj frakciji prema normi HRN EN 1097-6, tocka 8, i ne smije biti vee od propisanog razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Povrsinska obrada Razred upijanja vode(a) (HRN EN 13043, tocka 4.2.9.1) Krupni W242 W241 W241 W241 W241 Mijesani W242 (a) metoda nije pogodna za ispitivanje upijanja vode zgure iz visokih pei Velicina agregata Nosivi Vezni Habajui Mikroasfalt

15. U slucaju kad je upijanje vode agregata vee od odgovarajueg razreda prema tocki 14, otpornost na smrzavanje-odmrzavanje ispituje se prema normi HRN EN 1367-1 ili HRN EN 1367-2. Otpornost na smrzavanje ­odmrzavanje iskazuje se razredima F ili MS i ne smije biti vei od propisanih razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Nosivi Vezni Habajui Mikroasfalt Povrsinska obrada

Razred otpornosti na smrzavante-odmrzavanje (HRN EN 13043, tocka 4.2.9.2) Krupni Mijesani F2 ili MS25 F2 ili MS25 F2 ili MS25 F1 ili MS18 F1 ili MS18 F1 ili MS18

-

-

-

-

16. Otpornost na toplinski sok, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.2.10, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1367-5. 17. Prionljivost bitumenskog veziva na agregat, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.2.11, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 12697-11. 18. Onecisenje agregata lakim cesticama organskog porijekla ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, tocka 14.2 i ne smije biti vee od propisanih razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Krupni Mijesani

(a)

Nosivi

Vezni

Habajui

Mikroasfalt

Povrsinska obrada mLPC0,1 -

Razred onecisenja lakim cesticama (HRN EN 13043, tocka 4.3.3) mLPC0,5 mLPC0,5 mLPC0,5 mLPC0,5

(a)

mLPC0,1 mLPC0,1

(a)

mLPC0,1 mLPC0,1

(a)

upotrebljava se samo frakcija 0/4 lipanj 2010. 13

Uvjeti kvalitete agregata

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

19. Kemijski sastav agregata (petrografska odredba), sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.3.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 932-3. 20. «Sonnenbrand» bazalta ispituje se prema normi HRN EN 1367-3 i normi 1097-2, a iskazuje razredom SBLA, sukladno normi HRN EN 13043, tocka 4.2.12., tablica 21. 21. Stabilnost zrakom hlaene zgure iz visokih pei, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.3.4.1, ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, tocka 19.1, a zgura ne smije sadrzavati raspadnuti dikalcijev silikat. 22. Stabilnost zrakom hlaene zgure iz visokih pei, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 4.3.4.2, ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, tocka 19.2, a zgura ne smije sadrzavati raspadnuto zeljezo. 23. Stabilnost volumena celicne zgure ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, tocka 19.3, a promjena volumena izrazena vrijednosu V ne smije biti vea od propisanog razreda V3,5 . Duljina trajanja ispitivanja promjene volumena ovisi o udjelu slobodnog MgO, koji se odreuje prema normi HRN EN 196-2. 2.2.2. Tehnicka svojstva punila za bitumenske mjesavine 1. Granulometrijski sastav punila koje se dodaje u bitumenske mjesavine, ispituje se prema normi HRN EN 933-10 i mora zadovoljavati uvjet prema normi HRN EN 13043, tocka 5.2.1. 2. Povrsina zrnja punila, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.5.6, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 196-6. Raspon deklariranih vrijednosti od strane 3. proizvoaca ne smije biti vei od 140 m /kg. Stetni sastojci sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.2.2 odreuju se prema normi HRN EN 933-9 i moraju odgovarati razredu metilenskog plavila, MBF10, sukladno normi HRN EN 13043, tablica 6. Udio vode u dodanom punilu ispituje se prema normi HRN EN 1097-5 i ne smije biti vei od 1 %(m/m) sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.3.1. Gustoa punila sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.3.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1097-7. Supljine suhozbijenog punila po Rigdenu ispituju se prema normi HRN EN 1097-4 i ne smiju biti vee od propisanih razreda:

Asfaltni sloj kolnicke konstrukcije Velicina agregata Punilo Nosivi Vezni Habajui Mikroasfalt Povrsinska obrada 2

4. 5. 6.

Razred supljina suhozbijenog punila (HRN EN 13043. tocka 5.3.3.1) V28/45 V28/45 V28/38 -

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 14

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

7. Promjena tocke razmeksanja (PK) za vlastita punila ispituje se prema normi HRN EN 13179-1 i mora odgovarati razredu, R&B8/16, sukladno normi HRN EN 13043, tocka 5.3.3.2. 8. Topljivost punila ispituje se prema normi HRN EN 1744-1, tocka 16 i mora zadovoljavati razred WS10, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.4.1. 9. Osjetljivost na vodu, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.4.2, ispituje se i iskazuje prema normi HRN EN 1744-4. 10. Ujednacenost u proizvodnji punila odreuje se ispitivanjem «Bitumenskog broja» prema normi HRN EN 13179-2, a dobivena vrijednost se iskazuje razredom BN, sukladno zahtjevu norme HRN EN 13043, tocka 5.5.2. 11. Udio kalcij karbonata u vapnenackom punilu iz agregata (vlastito punilo) ispituje se prema HRN EN 196-21 i iskazuje razredima sukladno normi HRN EN 13043, tocka 5.4.3., tablica 28. 2.2.3. Tehnicka svojstva agregata za nevezane i hidraulicki vezane mjesavine Tehnicka svojstva agregata namijenjenog za proizvodnju nevezanih i hidraulicki vezanih mjesavina za kolnicke konstrukcije moraju, ovisno o podrijetlu agregata i ovisno o slojevima kolnicke konstrukcije, ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu, te moraju biti specificirana prema normi HRN EN 13242, normama na koje ta norma upuuje i odredbama ovog Propisa. 1. Za odreivanje nazivnih frakcija primjenjuju se sljedee velicine otvora sita izrazene u milimetrima, odabrane iz «osnovnog niza sita i niza 1» prema tocki 4.2 norme HRN EN 13242: -0; 1; 2; 4; 8; 11, 16; 22, 32, 45, 56 Za proizvodnju nevezanih i hidraulicki vezanih mjesavina, upotrebljavaju se sljedee velicine agregata nazivnih frakcija: a) krupni agregat ­ (d) vei ili jednak 4 mm i (D) manji ili jednak 56 mm - nazivne frakcije 4/8, 8/16, 16/32, 32/45, 45/56 (dopusteno je spajanje, po velicini zrna, susjednih frakcija) b) sitni agregat ­ (D) manji ili jednak 4 mm -nazivna frakcija 0/4 c) mijesani agregat - (d) jednak nuli i (D) manji ili jednak 56 mm - nazivne frakcije 0/8, 0/16, 0/32, 0/45, 0/56 Za izradu nosivih slojeva kolnicke konstrukcije od nevezanih mjesavina upotrebljava se nedrobljeni, drobljeni ili mjesavina nedrobljenog i drobljenog agregata do nominalno najvee velicine zrna od 56 mm.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 15

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Za izradu nosivih slojeva kolnicke konstrukcije od hidraulicki vezanih mjesavina upotrebljava se nedrobljeni, drobljeni ili mjesavina nedrobljenog i drobljenog agregata do nominalno najvee velicine zrna od 32 mm. 2. Granulometrijski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora odgovarati sljedeim razredima:

Sloj kolnicke konstrukcije Nosivi sloj od hidraulicki vezanih Nosivi sloj od nevezanih mjesavina mjesavina Razred granulometrijskog sastava (HRN EN13242, tocka 4.3 1) Krupni Sitni Mijesani GC85-15 GF85 GA85 GC85-15 GF85 GA85

Velicina agregata

2.3. Razvoj novih vrsta asfalta Tehnicki uvjeti za asfalterske radove odrzavanja kolnickih konstrukcija na autocestama, (HAC, Zagreb 2004.) su skup pravila koji propisuju kvalitetu (sastav i svojstva) asfalta za odgovarajue prilike (prometno optereenje, brzina prometa, klima i pozicija asfaltnog sloja u kolnickoj konstrukciji) u kojima se asfalt koristi. Pojava nekih tipova asfalta (SMA 11 i AB 11 E) u tehnickim uvjetima (OTU 2001) i forsiranje njihove primjene uzrokovalo je neslaganje izmeu potreba trzista i proizvodnje standardnih eruptivnih agregata. Proizvoaci eruptivnog agregata u svom asortimanu imaju prosjecno 20 % frakcije 8/11 mm. Za proizvodnju asfalta tipa SMA 11 i AB 11 E frakcija 8/11 mm ucestvuje preko 50 %. To na trzistu uzrokuje nestasicu frakcije 8/11 mm i povecanje zaliha ostalih frakcija. Stoga je potrebno nadopuniti tehnicke uvjete asfaltima koji dominantno trose suficitarne frakcije 0/2 mm, 2/4 mm, 0/4 mm i 4/8 mm. U tom smislu voen je istrazivacki projekt (Ramtech d.o.o. 2006) sa ciljevima: 1. Izrada tehnickih uvjeta za frakcije i asfalte a. izrada tehnickih uvjeta za frakcije eruptivnog porijekla ukljucujui frakciju 0/4 mm, b. izrada tehnickih uvjeta za asfalte za izradu habajueg sloja zupanijskih i drzavnih cesta 2. Primjene izraenih tehnickih uvjeta i ispitivanje proizvedenih i ugraenih asfalata a. projektiranje, proizvodnja i ugradnja asfalta prema izraenim tehnickim uvjetima, b. ispitivanje svojstava proizvedenih asfaltnih mjesavina i ugraenih asfaltnih slojeva s ciljem dokazivanja primjenjivosti tih tipova asfalata na zupanijskim i drzavnim cestama:

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 16

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

- ispitivanje otpornosti prema kolotrazenju na laboratorijskim i uzorcima izvaenim iz ugraenog asfaltnog sloja, - ispitivanje otpornosti prema klizanju na laboratorijskim uzorcima te na povrsini ugraenog asfaltnog sloja, - ispitivanje makroteksture povrsine na laboratorijskim uzorcima te na povrsini ugraenog asfaltnog sloja, 2.3.1. Uvjeti kvalitete kamenog materijala za ugradnju u asfalte

Kvalitetu frakcija kamenog materijala potrebnu u proizvodnji odreene vrste asfalta cine svojstva koja se odreuju sukladno normiranim postupcima. Svojstva zrnatog kamenog materijala (drobljenog kamenog materijala eruptivnog ili sedimentnog porijekla) mogu se podijeliti na strukturna svojstva materijala i svojstva zrna u frakciji te udjelima primjesa. Strukturna svojstva posljedica su izvorista materijala. Svojstva zrna posljedica su primjenjene tehnologije sitnjenje i klasiranja. Uvjeti kvalitete (strukturna svojstva) za frakcije kamenog materijala koji se ugrauje u asfalte u habajuim slojevima kolnickih konstrukcija na zupanijskim i drzavnim cestama iskazana je u tablici 2. Tablica 2. Uvjeti kvalitete kamenog materijala za asfalte u habajuim slojevima kolnickih konstrukcija na zupanijskim i drzavnim cestama

ASFALT SE UGRAUJE NA CESTU PROMETNOG OPTEREENJA: STRUKTURNA SVOJSTVA MATERIJALA VRLO TESKO I TESKO IZVORISTE IZVORISTE FRAKCIJA FRAKCIJA GRANULACIJE: GRANULACIJE: 0/4 0/2 2/4 4/8 0/4 eruptivno ili metamorfno porijeklo sedimentno porijeklo karbonatnog sastava SREDNJE I LAKO IZVORISTE IZVORISTE FRAKCIJA FRAKCIJA GRANULACIJE: GRANULACIJE: 0/4 0/2 2/4 4/8 0/4 eruptivno ili metamorfno porijeklo sedimentno porijeklo karbonatnog sastava

Porijeklo i sastav materijala Otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles (ispitana frakcija 4/8 mm) Otpornost prema poliranju (ispitana na frakciji 4/8 mm)

[%(m/m )]

16

25

20

30

VPK

56

44

50

44

Otpornost na djelovanje [%(m/m Na2SO4 )] (ispitana na frakciji 4/8 mm) Obavijenost zrna bitumenom (ispitana na frakciji 4/8 mm) [%(m/m )]

3

3

5

5

100/90

100/90

lUu90

100/90

[%(m/m Upijanje vode (ispitana na frakciji 4/8 mm) )]

nije propisano

nije propisano

nije propisano

nije propisano

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 17

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tablica 3

Granulometrijski uvjeti kamenog materijala za asfalte u habajuim slojevima kolnickih konstrukcija na zupanijskim i drzavnim cestama

FRAKCIJE I MEUFRAKCIJE NAZIVNOG RASPONA VELICINE ZRNA

OTVOR SITA [mm] 0,09 0,25 0,71 2 4 8 11,2 16 22,4 31,5 45 3 11 30 90 100

0/2 Najmanje najvise 16 35 75 100

0/2 prani najmanje 0 10 28 90 100 najvise 7 25 65 100

2/4 PROLAZ KROZ SITO [%(m/m)] najmanje 0 0 0 0 90 100 najvise 3 4 5 15 100

4/8 najmanje najmanje 0 0 0 0 0 90 100 najvise najvise 1 1 1 5 15 100

0/4 najmanje 3 10 20 45 90 100 najvise 14 25 50 80 100

U proizvodnji asfalta se osim agregata koristi kao ulazna komponenta i kameno brasno. Kvaliteta kamenog brasna za ugradnju u asfalte cine svojstva koja se ispituju sukladno normiranim postupcima. Za ugradnju u asfalte ispituje se granulometrijska krivulja, koncetracija supljina u suhozbijenom stanju i primjese glinovitih cestica. Uvjeti kvalitete kamenog brasna za izradu asfalta u svim slojevima kolnickih konstrukcija zupanijskih i drzavnih cesta prikazani su u tablicama 4. i 5. Tablica 4 Uvjeti kvalitete kamenog brasna za ugradnju u asfalte (svi slojevi kolnickih konstrukcija zupanijskih i drzavnih cesta)

STANDARDNA SVOJSTVA udio zrna odreenog raspona velicina (granulometrija) koncentracija supljina u suhozbijenom stanju aktivnost glinovitih cestica JEDINICE UVJETI granicne krivulje dopustenih granulometrija kamenog brasna predocene u tablici 13.

SVOJSTVA SE ODNOSE NA Zrna u kamenom brasnu Prostor koji zauzima slozaj punila iz kamenog brasna Primjese

[%(m/m)]

[%(v/v)]

nije propisano

[g/kg)]

25

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 18

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tablica 5. Granulometrijski uvjeti kamenog brasna za asfalte (svi slojevi kolnickih konstrukcija zupanijskih i drzavnih cesta)

OTVOR SITA, [mm] 0,063 0,09 0,25 0,71 PROLAZ KROZ SITO, % (m/m) najmanje 70 80 95 100 najvise 100 100 100 100

Kvaliteta bitumena takoer se odreuje u cilju odreivanja primjenjivosti za ugradnju u odreene vrste asfalta. Ispituju se svojstva izvornog cestograevnog bitumena i svojstva bitumena nakon 5 sati zagrijavanja na 163oC. Koriste se i bitumeni modificirani polimerima. 2.3.2. Sustav oznacavanja vrsta asfalta Razraen je i sustav oznaka za vrste i podvrste asfalta. Sustav je baziran na oznaci polozaja sloja asfalta u kolnickoj konstrukciji, oznaci sastava kamenog materijala i oznaci uvjeta uporabe asfaltnog sloja.

HS 8 k VT (s) M

HS ­ habajui sloj kolnicke konstrukcije 8 - velicina najveeg zrna, k - kontinuirani granulometrijski sastav VT ­ vrlo tesko prometno optereenje s - razred brzine za teska vozila (v< 35 km/h) M ­ mediteranska klima Slika 2. Oznacavanje asfalta

2.3.3. Uvjeti kvalitete asfalta nakon ugradnje Uvjeti kvalitete asfalta nakon ugradnje odreuju se ispitivanjem: a. kvalitete smjese kamenog materijala u asfaltu b. kvaliteta asfaltne mjesavine c. kvaliteta ugraenog asfaltnog sloja Kvalitetu smjese kamenog materijala u asfaltu definira granulometrija i udjel kamenog materijala karbonatnog podrijetla. Uzorak smjese kamenog materijala iz asfalta za odreivanje granulometrije uzima se kao ukupni kameni materijal koji preostaje nakon

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 19

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

odvajanja bitumena iz asfalta metodom ekstrakcije. Materijal se sastoji od punila (klasa 0,09 mm) i ostatka kamenog materijala (0,09/Dmax) koji se naziva kameni skelet. Granulometrijski sastav kamenog materijala definira se velicinom najveeg zrna Dmax i tijekom granulometrisjke krivulje (konitnuirani i diskontinuirani). Sastav smjese kamenog materijala u asfaltu odreen je udjelom eruptivnog i sedimentnog materijala. Propisuje se maksimalni udio karbonatne komponente za odreene frakcije ovisno o razredu prometnog optereenja. Ovaj parametar direktno utjece na svojstva povrsine asfalta i otpornosti asfaltnog sloja na pukotine. Dopusteni udio karbonatne komponente propisan je samo za kamene smjese kontinuirane granulometrije u asfaltima za izradu habajuih slojeva. Tablica 6 Maksimalni udio karbonatne komponente u asfaltima za habajue slojeve za odreene frakcije ovisno o razredu prometnog optereenja

Udio kamenog materijaia sedimentnog porijekla (karbonatnog sastava) u ukupnom kamenom materijalu, za odreene frakcije Otpornost [%(m/m)] Otpornost prema pojavi na klizanje (primjena frakcije 0/4 iskljucuje primjenu frakcije 0/2) pukotina 0/2 Vrlo tesko i tesko 25 50 100 100 100 0/4 0 25 50 100 100 4/8 0 0 0 0 100 vrlo visoka visoka srednja mala odlicna dobra vrlo dobra

Grupa prometnog optereenja

Srednje Lako

Kvaliteta asfaltne mjesavine odreuje se na laboratorijskom probnom tijelu prireenom sukladno Marshalovom postupku, ispituju se velicine poput koncentracije supljina, ispune supljina kamenog materijala bitumenom, koncentracije kamenog materijala i ukocenosti. Kvaliteta ugraenog asfaltnog sloja odreuje se na uzorku asfaltnog sloja koji se laboratorijski ispituje nakon cisenja i susenja na sobnoj temeperaturi.Ispituju se koncentracija supljina i stupanj zbijenosti.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 20

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

B.

EUROPSKI (HRVATSKI HRN) STANDARDI EN 1.

Agregati za beton (EN 12620)

Aggregates for concrete, Gesteinskörnungen für Beton, Granulats pour bétons (rujan 2002.) 1.1. Definicije pojedinih pojmova

Agregat je granulirani materijal koji se upotrebljava u graenju. Agregat moze biti prirodan, industrijski proizveden ili recikliran Prirodni agregat je agregat iz mineralnih nalazista koji je podvrgnut samo mehanickoj obradi. Industrijski proizveden agregat je agregat mineralnog podrijetla, rezultat industrijske prerade ukljucujui termicku ili drugu obradu. Reciklirani agregat je agregat dobiven preradom anorganskih materijala prethodno koristenih u graenju. Punilo je agregat kojeg veina prolazi kroz sito 0,063 mm, koji se moze dodati graevnim materijalima za postizanje odreenih svojstava. Frakcija (rared, klasa) je razina svojstva agregata izrazena rasponom vrijednosti ili granicnom vrijednosu. Frakcija (klasa) agregata - oznaka agregata prema donjoj (d) i gornjoj (D) velicini sita izrazena kao d/D. Dopusta se prisutnost zrna zaostalih na gornjem situ (nadzrna) i onih koja su prosla kroz donje sito (podzrna). Sitni agregat - agregat promjera zrna D manjeg ili jednakog 4 mm. Sitni se agregat moze proizvesti prirodnim usitnjavanjem stijene ili sljunka i/ili drobljenjem stijene ili sljunka, ili obradom industrijski proizvedenog agregata. Krupni agregat - klase agregata promjera zrna D veeg ili jednakog 4 mm i d veeg ili jednakog 2 mm. Prirodno granulirani 0/8 mm agregat - prirodni agregat glacijalnog i/ili rijecnog podrijetla s promjerom zrna D manjim ili jednakim 8 mm. Sitne cestice - klase agregata velicine zrna koja prolazi kroz sito 0,063 mm.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 21

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

1.2.

Podrucje primjene (scope)

Norma specificira svojstva agregata i punila dobivenih preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mjesavina tih agregata za primjenu u betonu. Obuhvaa agregate s gustoom suhog zrna veom od 2,00 Mg/m3 (2000 kg/m3) za sve betone, ukljucujui beton u skladu s EN 206-1, i beton za primjenu u cestama i drugim prometnim povrsinama i za uporabu u predgotovljenim betonskim proizvodima. Norma takoer odreuje sustav kontrole kvalitete za koristenje u kontroli tvornicke proizvodnje i u osiguranju vrednovanja usklaenosti proizvoda s ovom europskom normom. Norma ne obuhvaa punila koja se koriste kao sastojak cementa ili drugacije osim kao inertno punilo za beton. Kada se agregati koriste za neke druge namjene uvjeti njihovih svojstava navedeni su u drugim europskim normama: prEN 13043 Aggregates for bituminous mixtures and surface treatments for roads, airfields and other trafficked areas Agregati za bitumenske mjesavine i povrsinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih povrsina EN 13055-1 Lightweight aggregates ­ Part 1: Lightweight aggregates for concrete, mortar and grout Lagani agregati ­ 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje prEN 13055-2 Lightweight aggregates ­ Part 2: Lightweight aggregates for unbound and bound applications Lagani agregati ­ 2. dio: Lagani agregati za nevezane i vezane primjene prEN 13139 Aggregates for mortar Agregati za mort prEN 13242 Aggregates for unbound and hydraulic bound materials for use in civil engineering work Agregati za nevezane i hidraulicki vezane materijale za upotrebu u graevinarstvu i cestogradnji

EN 13383-1 Armourstone ­ Part 1: Specifikation Kamenozastite - 1. dio: Specifikacije

prEN 13450 Aggregates for railway ballast - Agregati za zeljeznicki tucanik 1.3. Upuivanje na druge norme

Nacin utvrivanja (metoda, postupak) pojedinog svojstva agregata utvren je nekom drugom normom na koju se u tekstu upuuje: EN 196-21, Methods of testing cement ­ Part 21: Determination of the chloride, carbon dioxide and alkali content of cement.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 22

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Metode ispitivanja cementa ­ 21. dio: Odreivanje udjela klorida, ugljicnog dioksida i alkalija u cementu. EN 932-3, Tests for general properties of aggregates ­ Part 3: Procedure and terminology for simplified petrographic description. Ispitivanje opih svojstava agregata - 3 dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis. EN 932-5, Tests for general properties of aggregates ­ Part 5: Common equipment and calibration. Ispitivanje opih svojstava agregata ­ 5. dio: Uobicajena oprema i umjeravanje. EN 933-1,Tests for geometrical properties of aggregates ­ Part 1: Determination of particle size distribution ­ Sieving method Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ 1. dio: Odreivanje granulometrijskog sastava ­ Metoda sijanja. EN 933-3, Tests for geometrical properties of aggregates ­ Part 3: Determination of particle shape ­ Flakiness index Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ 3. dio: Odreivanje oblika zrna ­ Indeks plosnatosti. EN 933-4, Tests for geometrical properties of aggregates ­ Part 4: Determination of particle shape ­ Shape index Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ 3. dio: Odreivanje oblika zrna ­ Indeks oblika. EN 933-7, Tests for geometrical properties of aggregates ­ Part 7: Determination of shell content ­ Percentage of shells in coarse aggregates (Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ 7. dio: Odreivanje sadrzaja skoljaka ­ Postotak skoljaka u krupnom agregatu. EN 933-10, Tests for geometrical properties of aggregates ­ Part 10: Assessment of fines ­ Grading of fillers (air jet sieving) Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ 10. dio: Procjena sitnih cestica ­ Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka). EN 1097-1, Tests for mechanical and physical properties of aggregates ­ Part 1: Determination of the resistance to wear (micro-Deval). Ispitivanje mehanickih i fizickih svojstava agregata ­ 1. dio: Odreivanje otpornosti na habanje (micro-Deval). EN 1097-2, Tests for mechanical and physical properties of aggregates ­ Part 2: Methods for the determination of resistance to fragmentation. Ispitivanje mehanickih i fizickih svojstava agregata ­ 2. dio: Metode za odreivanje otpornosti na drobljenje. EN 1097-3, Tests for mechanical and physical properties of aggregates ­ Part 3: Determination of loose bulk density and voids.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 23

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Ispitivanje mehanickih i fizickih svojstava agregata ­ 3. dio: Odreivanje nasipne gustoe i supljina. EN 1097-6, Tests for mechanical and physical properties of aggregates ­ Part 6: Determination of particle density and water absorption. Ispitivanje mehanickih i fizickih svojstava agregata ­ 6. dio: Odreivanje gustoe zrna i upijanja vode. EN 1097-8, Tests for mechanical and physical properties of aggregates ­ Part 8: Determination of the polished stone value. Ispitivanje mehanickih i fizickih svojstava agregata ­ 8. dio: Odreivanje vrijednosti polirnosti kamena. EN 1097-9, Tests for mechanical and physical properties of aggregates ­ Part 9: Determination of the resistance to wear by abrasion from studded tyres ­ Nordic test. Ispitivanje mehanickih i fizickih svojstava agregata ­ 9. dio: Odreivanje otpornosti na habanje abrazijom gumama s cavlima ­ Nordijsko ispitivanje. EN 1367-1:1999, Tests for thermal and weathering properties of aggregates ­ Part 1: Determination of resistance to freezing and thawing. Ispitivanje toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstava agregata ­ 1. dio: Odreivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje. EN 1367-2, Tests for thermal and weathering properties of aggregates ­ Part 2: Magnesium sulfate test. Ispitivanje toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstava agregata ­ 2. dio: Ispitivanje magnezijevim sulfatom. EN 1367-4, Tests for thermal and weathering properties of aggregates ­ Part 4: Determination of drying shrinkage. Ispitivanje toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstava agregata ­ 4. dio: Odreivanje skupljanja pri susenju. EN 1744-1:1998, Tests for chemical properties of aggregates ­ Part 1: Chemical analysis. Ispitivanje kemijskih svojstava agregata ­ 1. dio: Kemijska analiza. ISO 565:1990, Test sieves ­ Metal wire cloth, perforated metal plate and electroformed sheet ­ Nominal sizes of openings. Ispitna sita ­ Metalno zicano pletivo, perforirane metalne ploce i elektroformirane plahte ­ Nazivne velicine otvora. 1.4. Odreivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u beton

Norma propisuje geometrijske, fizikalne i kemijske zahtjeve koje se moze traziti da ispunjavaju agregati namijenjeni za betone. Pojedina ispitivanja provode se/ne provode ovisno o krajnjoj namjeni agregata. Kada se zahtjeva ispitivanje pojedinih svojstava a norma ne odreuje granice unutar kojih se treba kretati ispitivana svojstva, proizvoac deklarira razred.

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 24

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

1.4.1 Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u beton Zahtjevi glede geometrijskih znacajki agregata odnose se na utvrivanje frakcije (klase), granulometrijski sastav, oblik zrna, sadrzaj skoljaka, sadrzaj sitnih cestica i kvalitetu sitnih cestica. Agregati se moraju opisati nazivima klasa (frakcija) agregata koristenjem oznaka d/D. Klase (frakcije) agregata se odreuju koristenjem para sita ciji odnos D/d ne smije biti manji od 1,4. 1.4.1.1. Granulometrijski sastav agregata

Granulometrijski sastav agregata odreuje se u skladu s EN 933-1. Zahtjevi su propisani za svaku klasu (frakciju) d/D. Kada se agregati procjenjuju unutar sustava kontrole tvornicke proizvodnje, najmanje 90 % granulometrijskih sastava, napravljenih na razlicitim sarzama unutar najvise 6 mjeseci, mora biti unutar granicnih vrijednosti. 1.4.1.2. Oblik zrna krupnog agregata

Oblik zrna krupnog agregata opisuje se indeksom plosnatosti (spljostenosti) (prema normi EN 933-3.) te indeksom oblika (u skladu s EN 933-4). Indeks plosnatosti i indeks oblika deklariraju se odgovarajuim razredom (tablica 7) ovisno o primjeni ili krajnjoj upotrebi. Tablica 7. Razredi za maksimalne vrijednosti indeksa plosnatosti Indeks plosnatosti 15 20 35 50 > 50 Nema zahtjeva 1.4.1.3. Udio sitnih cestica Razred Fl Fl15 Fl20 Fl35 Fl50

FlDeklarirani FlNR

Sitne cestice ne smatraju se stetnima kad je zadovoljen jedan od cetiri uvjeta: a) ukupni sadrzaj sitnih cestica je manji od 3 % ili od druge vrijednosti prema odredbama vazeim na mjestu koristenja agregata; b) vrijednost ekvivalenta pijeska (SE) ispitana u skladu s EN 933-8 prelazi navedenu donju granicnu vrijednost;

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 25

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

c) ispitivanje metilenskim plavilom (MB) u skladu s EN 933-9 daje vrijednost manju od odreene navedene granicne vrijednosti; d) ustanovljena je istovjetnost ponasanja s poznatim zadovoljavajuim agregatom ili postoji dokaz o zadovoljavajuoj upotrebi bez iskustvenih problema. 1.4.2 Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava agregata za ugradnju u beton Fizikalne znacajke agregata su otpornost krupnog agregata na drobljenje, otpornost krupnog agregata na habanje, otpornost krupnog agregata za upotrebu u povrsinskim slojevima na poliranje i abraziju, gustoa zrna i upijanje vode, nasipna gustoa i trajnost (otpornost krupnog agregata na smrzavanje/odmrzavanje, volumna postojanost ­ skupljanje uslijed susenja, alkalno-silikatna reaktivnost). 1.4.2.1. Otpornost na drobljenje Otpornost na drobljenje opisuje se koeficijentom Los Angeles, sukladno normi EN 1097-2:1998. Agregati obicno imaju veu cvrstou od betona. Kontrolne cvrstoe dobivene u proizvodnji betona openito upuuju na dovoljnu cvrstou agregata. Ipak, moze biti potrebno razmotriti cvrstou agregata ako se zahtijeva beton vrlo visoke cvrstoe. Agregat razreda LA15, LA20 ili udara SZ18 openito se zahtijeva samo u specijalnim slucajevima (npr. podrucja gdje su u upotrebi gume s cavlima ili za specijalne zahtjeve podrucnih cestovnih zavrsnih obrada). Agregat razreda LA30 ili udara SZ22 moze se zahtijevati za cestovne zastore i podne zavrsne obrade koje su podvrgnute udarnim optereenjima. Agregati s koeficijentom Los Angeles koji prelazi 40 trebaju se procijeniti na temelju iskustva u koristenju. 1.4.2.2. Otpornost krupnog agregata na habanje Otpornost krupnog agregata na habanje opisuje se micro-Devalovim koeficijentom, MDE sukladno normi EN 1097-1. 1.4.2.3. Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje Otpornost betona na smrzavanje i odmrzavanje ovisi o stupnju zasienosti vodom, sastavnim materijalima i njihovim udjelima u betonu. Stupanj uvucenog zraka je posebno vazan cinitelj i time je bitan za procjenu otpornosti betona na smrzavanje i odmrzavanje ispitivanjem uzoraka betona. Osjetljivost agregata na osteenja od smrzavanja i odmrzavanja ovisi ponajprije o klimatskim uvjetima, krajnjoj upotrebi, petrografskom tipu i rasporedu i velicini pora unutar zrna agregata. Jacina osteenja prvenstveno je vezana uz klimatske uvjete: ucestalost ciklusa smrzavanja i odmrzavanja, stupanj smrzavanja i odmrzavanja i stupanj zasienosti zrnâ agregata.

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 26

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Agregati su izlozeni osteenju od utjecaja smrzavanja i odmrzavanja u djelomicno ili potpuno zasienim uvjetima okoline ili u vrlo vlaznim sredinama. Opasnost od osteenja je znacajno vea kad je agregat izlozen morskoj vodi ili solima za odmrzavanje. Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje je u vezi s cvrstoom zrna agregata i s velicinom i rasporedom pora ili drugih nepravilnosti unutar zrnâ. Ispitivanja koja mogu indicirati sumnju na neotpornost smrzavanju-odmrzavanju ukljucuju ili petrografsku analizu ili jedno od fizikalnih ispitivanja. Agregate koji zadovoljavaju zahtjeve bilo kojeg od ovih ispitivanja moze se smatrati otpornim na smrzavanje i odmrzavanje. Petrografska analiza agregata (sukladno normi EN 932-3) moze ukazati na prisutnost slabih i/ili zrna s velikim upijanjem za koje postoji sumnja da e biti osteeni djelovanjem smrzavanja i odmrzavanja. Kada se ustanovi ili sumnja na prisutnost takvih zrna, jedno od fizikalnih ispitivanja moze se koristiti za procjenu otpornosti agregata na smrzavanje i odmrzavanje. Osjetljivi agregati dobiveni iz vrlo trosnih stijena i nekih konglomerata i breca mogu sadrzavati primjerice: skriljavac, tinjcev skriljavac, filit, kredu, lapor, sejl, porozni roznjak, izmijenjeni porozni bazalt ili cestice slabo vezane mineralima glina. Upijanje vode agregata (odreeno u skladu s EN 1097-6) ako nije vee od 1 %, agregat se moze smatrati otpornim na smrzavanje i odmrzavanje. Ipak, mnogi zadovoljavajui agregati imaju vee vrijednosti upijanja vode. Primjerice, neki jurski vapnenci i pjescenjaci cesto imaju vrijednosti upijanja i vee od 4 %. Zgura iz visokih pei, permijski vapnenci, dolomiti i karbonski pjescenjaci cesto imaju vrijednosti upijanja vee od 2 %, ali ipak mogu imati adekvatnu otpornost na smrzavanje i odmrzavanje. Kod nekih agregata koji sadrze udio mikroporoznog kvarcnog agregata, razlika izmeu zadovoljavajue i nezadovoljavajue trajnosti na smrzavanje i odmrzavanje moze se bolje procijeniti mjerenjem gustoe nego upijanjem vode. Za procjenu otpornosti agregata na smrzavanje i odmrzavanje moze se primijeniti ili vrijednost smrzavanja-odmrzavanja odreena u skladu s EN 1367-1 ili vrijednost magnezijevog sulfata odreena u skladu s EN 1367-2. Ispitivanje magnezijevim sulfatom se smatra najprikladnijim za situacije kad agregat moze biti izlozen morskoj vodi ili solima za odmrzavanje. Takoer je mogue potvrditi otpornost na smrzavanje i odmrzavanje agregata kroz ispitivanje betona. 1.4.2.4. Volumna postojanost ­ skupljanje uslijed susenja Kada se u betonu pojavljuju pukotine od skupljanja nastale zbog svojstava agregata, skupljanje uslijed susenja povezano s agregatom koji e se koristiti u konstrukcijskom betonu, ne smije biti vee od 0,075 % (ispitano sukladno normi EN 1367-4).

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 27

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

1.4.3 Odreivanje (ispitivanje) kemijskih svojstava agregata za ugradnju u beton Kemijski zahtjevi odnose se na utvrivanje sadrzaja klorida, spojeva koji sadrze sumpor (sulfati topivi u kiselini, ukupni sumpor) i drugi sastojci (sastojci koji utjecu na brzinu vezanja i ocvrsivanja betona, sastojci koji utjecu na volumnu postojanost zrakom hlaene zgure iz visokih pei, sadrzaj karbonata u sitnom agregatu za povrsinske slojeve betonskih kolnika). 1.4.3.1. Sastojci koji utjecu na brzinu vezanja i ocvrsivanja betona

Ako agregati i punila sadrze organske ili druge tvari u udjelu koji utjece na brzinu vezanja i ocvrsivanja betona, mora se procijeniti utjecaj na vrijeme skruivanja i na tlacnu cvrstou u skladu s EN 1744-1:1998. Udjeli tih materijala moraju biti takvi da ne: a) poveavaju vrijeme skruivanja ispitnih uzoraka morta za vise 120 min; b) smanjuju tlacnu cvrstou ispitnih uzoraka morta za vise od 20 % pri starosti od 28 dana. 1.4.3.2. Utjecaj kemijskih sastojaka agregata na trajnost betona

Kloridi su prisutni u agregatima obicno u obliku natrijeve i kalijeve soli, kolicina kojih najvise ovisi o nalazistu agregata. Ove soli doprinose ukupnom sadrzaju klorida i alkalija u betonu. Da se minimizira rizik od korozije ugraenog metala, uobicajeno se ogranicava ukupni sadrzaj iona klorida. Sadrzaj iona klorida topivih u vodi u agregatima dobivenim iz veine kontinentalnih nalazista je uglavnom vrlo nizak. Kad se moze pokazati da sadrzaj klorida nije vei od 0,01 %, ova se vrijednost moze koristiti u postupku proracuna koji se temelji na maksimalnom sadrzaju klorida sastavnih materijala u betonu. Sulfati u agregatima mogu doprinijeti ekspanzijskom lomu betona. Znatan udjel sulfata u kristalnoj strukturi zgure iz visokih pei "zatvoren" je u zrncima zgure i zbog toga ne sudjeluje u reakcijama hidratacije cementa. Iz tih je razloga u zguri podnosljiv vei udjel sulfata. Pod odreenim okolnostima drugi spojevi sumpora prisutni u agregatima mogu oksidirati u betonu i proizvesti sulfate sto takoer moze doprinijeti ekspanzijskom lomu betona. Alkalno-silikatna reakcija Odreeni agregati mogu reagirati s alkalijskim hidroksidima prisutnim u pornim tekuinama betona. U nepovoljnim uvjetima i uz prisutnost vlage ovo moze dovesti do ekspanzije i posljedicno do raspucavanja ili odlamanja betona. Najuobicajeniji oblik reakcije javlja se izmeu alkalija i odreenih oblika silicijevog dioksida (alkalno-silikatna reakcija). Drugi, manje uobicajen oblik reakcije je alkalno-karbonatna reakcija. U odsutnosti prethodnog dugotrajnog iskustva s nedostacima razorne reaktivnosti pojedine kombinacije cementa i agregata moze biti potrebno poduzeti jednu od sljedeih mjera opreza: ogranicavanje ukupnog sadrzaja alkalija u betonskoj mjesavini;

lipanj 2010. 28

Uvjeti kvalitete agregata

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

-

upotreba cementa s niskim sadrzajem aktivnih alkalija; upotreba nereaktivne kombinacije agregata; ogranicavanje stupnja zasienosti betona vodom. Sastojci koji utjecu na povrsinsku obradu betona

1.4.3.3.

Kad je izgled bitno svojstvo betona, agregati ne smiju sadrzavati materijale u udjelima koji nepovoljno utjecu na kvalitetu ili trajnost povrsine. Obzirom da vrlo mali maseni postoci zagaivaca u agregatima mogu imati znacajan utjecaj na povrsinsku obradu betona, mora se paziti na prikladnost nalazista za pojedinu krajnju upotrebu. Udio laganih organskih zagaivaca, odreen u skladu s EN 1744-1:1998, 14.2, ne smije prijei: a) 0,5 % masenog udjela sitnog agregata; ili b) 0,1 % masenog udjela krupnog agregata. Kada je povrsina betona vazna, udio laganih organskih zagaivaca, odreen u skladu s EN 1744-1:1998, 14.2, ne smije prijei: a) 0,25 % masenog udjela sitnog agregata; ili b) 0,05 % masenog udjela krupnog agregata. U nekim slucajevima, npr. kod nuzno svijetlog izgleda betona, moze biti potrebno napraviti dodatne dogovore za razine laganih organskih zagaivaca. Neki sastojci agregata mogu znacajno utjecati na povrsinsku obradu betona, uzrokujui mrljanje, obezbojavanje, bubrenje ili izbocavanje ako se nalaze blizu povrsine betona. Reaktivan zeljezov sulfid i lignit su dva primjera materijala koji mogu utjecati na beton na ovaj nacin.

1.4.3.4.

Sastojci koji utjecu na vezanje i ocvrsivanje betona

Neki sastojci agregata mogu znacajno utjecati na brzinu hidratacije cementa mijenjajui brzinu vezanja i ocvrsivanja betona. Humus i materijali tipa seera su dva primjera tvari koje imaju takav utjecaj. Neki minerali gline takoer znacajno utjecu na brzinu prirasta cvrstoe, na cvrstou i na trajnost betona kojeg su sastavni dio. Sastojci zrakom hlaene zgure iz visokih pei Neki sastojci zrakom hlaene zgure iz visokih pei mogu znacajno utjecati na njezinu volumnu postojanost kad se koristi kao agregat za beton. Ipak, za zrakom hlaenu zguru iz visokih pei iz modernih proizvodnih pogona se ne ocekuje da bude nepostojana na ovaj nacin.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 29

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

1.5.

Vrednovanje sukladnosti proizvoda

Proizvoac agregata mora provesti pocetna ispitivanja proizvoda i kontrolu tvornicke proizvodnje za osiguranje sukladnosti proizvoda ovoj europskoj normi i deklariranim vrijednostima. Pocetna ispitivanja proizvoda mjerodavna za predvienu krajnju namjenu moraju se provesti radi provjere sukladnosti sa navedenim zahtjevima u sljedeim okolnostima: a) pocetak koristenja novog nalazista; b) kod bitne promjene prirode sirovine ili uvjeta prerade koji mogu utjecati na svojstva agregata. Rezultati pocetnih ispitivanja moraju se dokumentirati kao pocetna tocka kontrole tvornicke proizvodnje za doticni materijal. U to se posebno mora ukljuciti utvrivanje svih sastojaka za koje je vjerojatno da radioaktivno zrace iznad dopustenih granica, svih sastojaka za koje je vjerojatno da otpustaju poliaromaticne ugljikovodike ili druge opasne tvari. Ako sadrzaj bilo kojeg od ovih sastojaka prelazi propisane granicne vrijednosti prema propisima vazeim na mjestu koristenja agregata, moraju se deklarirati rezultati pocetnih ispitivanja. Sukladnost podrazumijeva da su agregati i punila obuhvaeni normom prikladni za navedenu predvienu namjenu koja se ovdje navodi. Direktiva za graevne proizvode Europske unije (89/106/EEC).

Agregati (punila) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i mjesavine ovih agregata koji su obuhvaeni podrucjem primjene norme Predviena namjena(e): Izrada betona za primjenu u zgradama, cestama i drugim graevinskim radovima Proizvod:

1.5.1.

Postupak potvrivanja sukladnosti agregata i punila za ugradnju u beton

Sustav potvrivanja sukladnosti agregata i punila (sukladno odluci Odbora 98/598/EC od 9. listopada 1998., prilog 3), prikazan je u tablici ZA.2a za naznacene predviene namjene.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 30

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tablica ZA.2a ­ Sustav(i) potvrivanja sukladnosti agregata i punila za namjene sa zahtjevima visoke sigurnosti1 (kad se zahtijeva intervencija tree strane) Proizvod(i) Agregati za beton, mort i mort za zalijevanje Punila za beton, mort i mort za zalijevanje Predviena(e) namjena(e) U zgradama, cestama i drugim graevinskim radovima U zgradama, proizvodnji predgotovljenih betonskih proizvoda, za ceste i drugim graevinskim radovima Razina(e) ili razred(i): Sustav(i) potvrivanja sukladnosti 2+

-

2+

Sustav 2+: Vidi Direktivu 89/106/EEC (CPD) prilog III.2.(ii), prva mogunost, ukljucujui certifikaciju kontrole tvornicke proizvodnje od strane priznatog tijela na temelju pocetnog pregleda tvornice i kontrole tvornicke proizvodnje kao i stalnog nadzora, ocjenjivanja i odobravanja kontrole tvornicke proizvodnje

1.5.2. EC izjava o sukladnosti Kad se postigne sukladnost s uvjetima norme, i ovlasteno tijelo izda certifikat, proizvoac ili njegov ovlasteni predstavnik za trziste Europskog gospodarskog prostora (EEA) mora sastaviti i cuvati izjavu o sukladnosti, koja ovlasuje proizvoaca da stavi oznaku CE. Simbol oznake CE koji se stavlja mora biti u skladu s direktivom 93/68/EC i mora se postaviti na prilozenu naljepnicu, pakiranje ili na pratee dokumente (npr. otpremnicu). Primjer podataka koji se moraju staviti na naljepnicu, pakiranje i/ili trgovacke dokumente:

Znak sukladnosti CE, koji se sastoji od "CE" simbola danog u direktivi 93/68/EEC

01234 Any Co Ltd, PO Box 21, B-1050 01 0123-CPD 0456

Identifikacijski broj inspekcijskog tijela

Ime ili identifikacijski znak i registrirana adresa proizvoaca

Posljednje dvije znamenke godine u kojoj je oznaka stavljena Broj EC certifikata

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 31

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

EN 12620 Agregati za beton

Broj europske norme

Opis proizvoda i

Finoa/Frakcija

Deklarirana vrijednost Deklarirana vrijednost Deklarirana vrijednost Razredi Prolazi/ne prolazi granicnu vrijednost Prolazi/ne prolazi granicne vrijednosti

(% masenog prolaza) (Mg/m3) (% Cl) (npr. AS0,2) (% S) (% prolaza, maseni %, MB, SE)

podaci o proizvodu i o propisanim svojstvima

Gustoa zrna

Sastav/sadrzaj Kloridi Sulfati topivi u kiselini Ukupni sumpor

Cistoa Volumna postojanost

Skupljanje uslijed susenja Sastojci koji utjecu na volumnu postojanost zrakom hlaene zgure iz visokih pei Oslobaanje drugih opasnih tvari

Prolazi/ne prolazi granicnu vrijednost Deklarirana vrijednost X odredba Yy/nn (datum)

(% skupljanja uslijed susenja) (Vizualno ­ izgled, ispucalost ili raspadanje)

Slika ZA.3 ­ Primjer podataka uz oznaku CE za punila u sustavu 2+

EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACIJU EUROPEAN COMMITEE FOR STANDARDIZATION COMITÉ EUROPÉEN DE NORMALISATION EUROPÄISCHES KOMITEE FÜR NORMUNG Sredisnja uprava: rue de Strassart 36, B-1050 Brussels Management Centre: rue de Stassart, 36 B-1050 Brussels

1.6.

Kontrola tvornicke proizvodnje

Proizvoac mora uspostaviti sustav kontrole tvornicke proizvodnje sukladno zahtjevima norme. Sustav kontrole tvornicke proizvodnje za agregate uspostavlja se u cilju osiguranja sukladnosti zahtjevima ove norme.

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 32

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Sustav kontrole tvornicke proizvodnje obuhvaa organizaciju proizvodnje, postupke kontrole proizvodnje, upravljanje proizvodnjom, nadzor i ispitivanje, voenje zapisa o rezultatima kontrole, kontrolu nesukladnih proizvoda, pretovar, skladistenje i cuvanje proizvoda u krugu pogona, prijevoz i pakiranje te obuku osoblja. Dokument kontrole proizvodnje mora opisivati ucestalost i vrstu nadzora. Ucestalost uzorkovanja i ispitivanja, kad se zahtijeva, mora se provoditi za odgovarajue znacajke sto je specificirano u odgovarajuim tablicama. Norma propisuje ucestalost ispitivanja opih svojstava, ispitivanja svojstava specificnih ovisno o namjeni agregata (primjerice beton visoke cvrstoe, agregat za povrsinske slojeve) i ispitivanja svojstava ovisno o porijeklu izvornog materijala za agregate (lezista tehnicko-graevnog kamena, morska lezista, zgura iz visokih pei).

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 33

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

2.

EN 13242 Agregati za nevezane i hidraulickim vezivom vezane materijale za primjenu u graevinarstvu i kolnickim konstrukciji, (prosinac 2002)

Aggregates for inbound and hydraulically bound materials for use in civil engineering work and road construction Ovaj je dokument (EN 13242-2002) priredio Tehnicki odbor CEN/TC 154 "Agregati", cije je radno tijelo podrzao BSI. 2.1. Podrucje primjene

Standard navodi svojstva agregata dobivenih preradom prirodnih ili industrijskih ili recikliranih materijala za nevezane i hidraulickim vezivom vezane materijale za primjenu u graevinarstvu i kolnickoj konstrukciji. Zahtjevi za konacnu primjenu agregata biti e navedeni u slijedeim europskim standardima: EN 12620 Agregati za beton EN 13043 Agregati za bitumenske mjesavine i obradu povrsina cesta, zracnih pista i drugog prometnog podrucja EN 13055-1 Lagani agregati ­ Dio 1: lagani agregati za beton, zbuku i injekcijske smjese? prEN 13055-2 Lagani agregati ­ Dio 2: lagani agregati za bitumenske mjesavine i obradu povrsina za nevezane i vezane primjene, iskljucujui beton, zbuku i injekcijske smjese? EN 13139 Agregati za zbuku EN 13383-1 Kamenozastite?- Dio 1: Specifikacije prEN 13450 Agregati za zeljeznicki tucanik 2.2. Upuivanje na druge norme

EN 196-2:1994 Metode ispitivanja cementa ­ Dio 2: Kemijska analiza cementa EN 932-3 Ispitivanje opih svojstava agregata ­ Dio 3: Postupak i nazivlje za pojednostavljeni petrografski opis EN 932-5 Ispitivanje opih svojstava agregata ­ Dio 5: Oprema i kalibracija EN 933-1 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 1: Odreivanje granulometrijskog sastava ­ Metoda sijanja EN 933-3 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 3: Odreivanje oblika cestica u agregatima - index

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 34

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

EN 933-4 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 4: Odreivanje oblika cestica u agregatima ­ Indeks oblika EN 933-5 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 5: Odreivanje udjela drobljenih zrna u krupnom agregatu EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 9: Procjena finih cestica ­ Metilen plavi test EN 1097-1 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 1: Odreivanje otpornosti na trosenje (habanje) (micro ­ Deval) EN 1097-2:1998 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 2: Metode za odreivanje otpornosti na drobljenje EN 1097-6:2000 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata Dio 6: Odreivanje gustoe i upijanja vode EN 1367-1 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio 1:Odreivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje EN 1367-2 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio 2: Magnezij sulfat ispitivanje EN 1367-3 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio 3: Ispitivanje kuhanjem za «Sonnenbrand» bazalt EN 1744-1:1998 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata ­ Dio 1: Kemijska analiza EN 1744-3 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata ­ Dio 3: Dobivanje eluata ispiranjem agregata. ISO 565 Sita ­ Pletena metalna zica, busena metalna ploca i elektroformirana sita ­ Nominalne velicine otvora 2.3. Odreivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u graevinarstvu i kolnicke konstrukcije Zahtjevi norme za ispitivanje agregata koji se ugrauju u graevinarstvu i kolnickim konstrukcija podudara se pretezno sa zahtjevima koji su iskazani za ugradnju agregata za beton. Ovdje se ukazuje na neke specificne dodatne zahtjeve. 2.3.1. Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstava agregata za ugradnju u graevinarstvu i kolnicke konstrukcije Pojavljuje se pojam drobina definiran kao agregat koji se sastoji od mjesavine krupnog i sitnog agregata s D veim od 6,3 mm. U geometrijskim zahtjevima u odnosu na normu koja propisuje agregate za beton pojavljuje se zahtjev glede udjela drobljenih i lomljenih zrna te udio potpuno zaobljenih cestica u krupnom agregatu. Udio drobljenih i lomljenih zrna ukljucujui potpuno zdrobljena zrna i potpuno zaobljena zrna, odreen prema EN 933-5 izrazava se kao jedna od kategorija danih u Tablici 7. Agregati dobiveni iz drobljenih stijena ulaze pod kategoriju C90/3 i ne zahtjevaju daljnja ispitivanja.

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 35

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Tablica 7 ­ Kategorije za udio zdrobljenih ili lomljenih cestica i potpuno zaobljenih cestica u krupnom agregatu

Udio potpuno zdrobljenih ili slomljenih zrna 90 do 100 50 do 100 50 do 100 Deklarirana vrijednost Nema zahtjeva Udio potpuno zaobljenih zrna 0 do 3 0 do 10 0 do 30 0 do 50 0 do 70 Deklarirana vrijednost Nema zahtjeva Kategorija C C90/3 C50/10 C50/30 CNR/50 CNR/70

CDeklarirano CNR

2.3.2. Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstava agregata za ugradnju u graevinarstvu i kolnicke konstrukcije U pogledu trajnosti zahtjeva se utvrivanje "Sonnenbrand" bazalta. Gdje su vidljivi znakovi, provodi se ispitivanje gubitka mase i otpornost prema drobljenju. Ispitivanje se izvodi prema normama EN 1367-3 i EN 1097-2. "Sonnenbrand" je tip raspada stijene koje moze biti prisutno u nekim bazaltima i manifestira se pod utjecajem atmosferskih uvjeta. Pocinje pojavom zeleno/bijelo ­ obojenih mrlja. Obicno se pukotine debljine vlasi kose sire zrakasto od izvora i meusobno se povezuju. To smanjuje cvrstou mineralnih vlakana, i kao rezultat stijena se raspada u male cestice. Ovisno o izvoru ovaj se proces moze odvijati unutar mjeseci ekstrakcije ili cak preko nekoliko desetljea. U izuzetnim slucajevima znacajnog raspada dolazi do stvaranja velikih pukotina i lomljenja cestica agregata. Provedbom boiling testa, gubitak mase i otpornost na fragmentaciju (SBSZ ili SBLA) treba biti iskazana u skladu s relevantnim kategorijama, sukladno primjeni ili krajnjoj upotrebi. Ako upijanje vode odreeno prema EN 1097-6:2000, nije vee od maksimalne vrijednosti od 0.5 %, agregat se smatra otpornim na smrzavanje i otapanje. U odnosu na zahtjeve norme za uporabu agregata za betone ne trazi se ispitivanje otpornosti na poliranje (vrijednost polirnosti kamena ­ VPK), otpornosti na povrsinsku abraziju, otpornosti na abraziju od guma s cavlima, ispitivanje volumne postojanost ­ skupljanje uslijed susenja, alkalno-silikatna reaktivnost I utvrivanje klorida.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 36

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

3. EN 13043 Agregati za bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih povrsina Aggregates for bituminous mixtures and surface treatments for roads, airfields and other trafficked areas

3.1.

Podrucje primjene

Standard opisuje svojstva agregata i punila dobivenog preradom prirodnog ili ponovno upotrebljenog (recikliranog) materijala za upotrebu u bitumenskim mjesavinama za ceste, aerodromske piste i druge prometne povrsine. Standard ne pokriva upotrebu bitumenskih mjesavina. 3.2. Upuivanje na druge norme

EN 196-2:1994 Metode ispitivanja cementa ­ Dio 2: Kemijska analiza cementa EN 196-6 Metode ispitivanja cementa ­ Dio 6: Odreivanje finoe EN 196-21 Metode ispitivanja cementa ­ Dio 21: Odreivanje klorida, ugljicnog dioksida i luznatih primjesa u cementu EN 459-2 EN 932-3 Ispitivanje opih svojstava agregata ­ Dio 3: Postupak i nazivlje za pojednostavljeni petrografski opis EN 932-5 Ispitivanje opih svojstava agregata ­ Dio 5: Oprema i kalibracija EN 933-1:1997 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 1: Odreivanje granulometrijskog sastava ­ Metoda sijanja EN 933-3 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 3: Odreivanje oblika cestica u agregatima ­ Indeks istanjenosti EN 933-4 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 4: Odreivanje oblika cestica u agregatima ­ Indeks oblika EN 933-5 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 5: Odreivanje udjela drobljenih zrna u krupnom agregatu EN 933-6:2001 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 6: Procjena povrsinskih karakteristika ­ Koeficijent tecenja agregata EN 933-9 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 9: Procjena finih cestica ­ Metilen plavi test EN 933-10 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata ­ Dio 10: Odreivanje finih cestica - Razvrstavanje filera (air jet sijanje) EN 1097-1 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 1: Odreivanje otpornosti na trosenje (habanje) (micro ­ Deval) EN 1097-2:1998 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 2: Metode za odreivanje otpornosti na drobljenje

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 37

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 3: Odreivanje gustoe sa porama i supljinama EN 1097-4 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 4: Odreivanje supljina u zbijenom fileru EN 1097-5 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 5: Odreivanje udjela vlage susenjem u ventiliranoj susnici EN 1097-6:2000 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 6: Odrevanje gustoe i upijanja vode EN 1097-7 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 7: Odreivanje gustoe filera ­ Metoda piknometara EN 1097-8:1999 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 8: Odreivanje polirnosti EN 1097-9 Ispitivanja mehanickih i fizickih svojstava agregata - Dio 9: Odreivanje otpornosti na trosenje abrazijom na gumi ­ Nordijski test EN 1367-1:1999 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio1:Odreivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje EN 1367-2 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio 2: Magnezij sulfat ispitivanje EN 1367-3 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio 3: Ispitivanje kuhanjem za «Sonnenbrand» bazalt EN 1367-5 Ispitivanja toplinskih svojstava i atmosferskog trosenja ­ Dio 5: Odreivanje otpornosti na toplinski sok EN 1744-1:1998 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata ­ Dio 1: Kemijska analiza prEN 1744-4:2001 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata ­ Dio 4: Odreivanje vodene osjetljivosti filera za bitumenske mjesavine prEN 12697-11:2000 Bitumenske mjesavine ­ Metode ispitivanja za vrue mjesani asfalt ­ Dio 11: Odreivanje sukladnosti izmeu agregata i bitumena EN 13179-1 Ispitivanja filera za bitumenske mjesavine ­ Dio 1: «Prsten i kuglica» ispitivanje EN 13179-2 Ispitivanja filera za bitumenske mjesavine ­ Dio 2: Bitumenski broj ISO 565:1990 Sita ­ Pletena metalna zica, busena metalna ploca i elektroformirana sita ­ Nominalne velicine otvora 3.3. Odreivanje (ispitivanje) svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta Zahtjevi norme za ispitivanje agregata koji se ugrauju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta podudara se pretezno sa zahtjevima koji su iskazani za ugradnju agregata za beton. Ovdje se ukazuje na neke specificne dodatne zahtjeve. 3.3.1. Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta U geometrijskim zahtjevima u odnosu na normu koja propisuje agregate za beton i normu koja propisuje zahtjeve za kolnicke konstrukcije pojavljuje se zahtjev za ostrinu

Uvjeti kvalitete agregata lipanj 2010. 38

EN 1097-3:1998

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

(uglatost) sitnih agregata (prema EN 933-6:2001, tocka 8). Izrazava se kao jedna od kategorija danih u Tablici 10. Tablica 10 ­ Kategorije ostrine (uglatosti) sitnih agregata

Koeficijent tecenja >38 >35 >30 <30 Nema zahtjeva Kategorija ECS ECS38 ECS35 ECS30 ECSDeklarirano ECSNR

3.3.2. Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta Otpornost prema toplinskom soku odreuje se prema EN 1367-5. Prionjivost krupnog agregata na bitumenska veziva odreuje se prema prEN 1269711:2000 3.3.3. Odreivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva agregata za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta Kod kemijskih zahtjeva pojavljuje se zahtjev glede udjela laganih zrnatih onecisivaca veih od 2 mm (prema 1744-1:1998, 14.2). Izrazava se kao jedna od kategorija oznake mLPC. 3.4. Odreivanje (ispitivanje) svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta

Posebno su specificirani (tocka 5) zahtjevi za filere (punila). 3.4.1. Odreivanje (ispitivanje) geometrijskih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta Granulometrija filera (punila) odreuje se prema EN 933-10. Neskodljive sitne cestice odreuju se metilen plavom vrijednosu (MBF) prema EN 9339. Sadrzaj vode u fileru odreuje se prema EN 1097-5 i ne smije biti vei od 1%.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 39

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

3.4.2. Odreivanje (ispitivanje) fizikalnih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta Supljine u suhom zbijenom fileru (Rigden) odreuju se prema 1097-4 i izrazava se kao jedna od kategorija oznake v28/38. »Prsten i kuglica» filera za bitumenske smjese odreuje se prema EN 13179-1 i izrazava se kao jedna od kategorija oznake R&B. 3.4.3. Odreivanje (ispitivanje) kemijskih svojstva punila za ugradnju u bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta Topljivost u vodi odreuje se prema EN 1744-1:1998, tocka 16 i izrazava se kao jedna od kategorija oznake WS. Osjetljivost na vodu odreuje se prema prEN 1744-4:2001. Sadrzaj kalcij karbonata u fileru izrazava se kao jedna od kategorija oznake CC. Sadrzaj kalcij hidroksida u mijesanom fileru odreuje se prema EN 459-2 i izrazava se kao jedna od kategorija oznake Ka. 3.4.4. Zahtjevi za ujednacenost u proizvodnji filera Ujednacenost u proizvodnji filera mjeri se najmanje jednim od navedenih nacina. »Bitumenski broj» filera odreuje se prema EN 13179-2 i izrazava se kao jedna od kategorija oznake BN.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 40

D. Vrkljan, M. Klanfar

Tehnologija nemetalnih mineralnih sirovina

Literatura: 1. 2. EN 12620 Agregati za beton (Aggregates for concrete, Gesteinskörnungen für Beton, Granulats pour bétons), rujan 2002. EN 13043 Agregati za bitumenske smjese i povrsinsku obradu cesta, aerodromskih pista i drugih prometnih povrsina (Aggregates for bituminous mixtures and surface treatments for roads, airfields and other trafficked areas), EN 13242 Agregati za nevezane i hidraulickim vezivom vezane materijale za primjenu u graevinarstvu i kolnickim konstrukciji, (Aggregates for inbound and hydraulically bound materials for use in civil engineering work and road construction), prosinac 2002. Tehnicki propisi za agregat u kolnickim konstrukcijama (IGH za internu uporabu ­ dostavio mi Bogadi) Tehnicki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09) Izvjestaj o izradi tehnickih uvjeta za frakcije eruptivnog porijekla granulacije 0/4 mm te izradi tehnickih uvjeta za asfalte granulacije 0-8 mm ciji kameni materijal sadrzi od 65% do 75% kamenog materijala eruptivnog porijekla ­ Istrazivacki projekt (I dio), Ramtech d.o.o., Zagreb rujan 2006. Izvjese o ispitivanju alkalno-silikatne reaktivnosti br. 05/03, CEMTRA d.o.o. Zagreb, sijecanj 2002. Izvjese o rezultatima kemijskih i petroloskih analiza uzoraka dijabaza za mjesec rujan 2007., RGN-fakultet Quality procedure ­ Basalt/diabase, Rockwool sijecanj 2007. (poslovna tajna) Opi tehnicki uvjeti za radove na cestama, Hrvatske ceste, Zagreb 2001. Tehnicki uvjeti za asfalterske radove odrzavanja kolnickih konstrukcija na autocestama, (HAC, Zagreb 2004.)

3.

4. 5. 6.

7. 8. 9. 10. 11.

Uvjeti kvalitete agregata

lipanj 2010. 41

Information

Microsoft Word - AGREGATI_propisi.doc

41 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

378053


You might also be interested in

BETA
Microsoft Word - AGREGATI_propisi.doc