Read Republika Crna Gora text version

<Title> Aktivno ucenje - zbirka scenarija realizovanih casova </Title> <META name="description" content=" "> <META name="keywords" content=" Aktivno ucenje zbirka scenarij realizovani casovi active learning scenario hour , YUG , MON , SRB , T03 "> <!--NOSEARCHSTART-->

Republika Crna Gora MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE

AKTIVNO UCENJE

- zbirka scenarija realizovanih casova -

P o d g o r i c a, jun 2001/2001. god.

SCENARIJE OBJEDINILI CLANOVI KOORDINACIONOG TIMA: - prof. dr Slavka Gvozdenovi - mr Zoran Lalovi - Radoje Novovi - Zora Todorovi - Rada Mujovi - Zorica Mini - Nadja Lutersek

UVOD

U cilu praenja efikasnosti promjene metoda aktivnog ucenja instruktori Projekta Aktivno ucenje/nastava(Zoran Lalovi, Radoje Novovi, Zora Todorovi, Rada Mujovi, Zorica Mini, Nadja Lutersek, Vera Cicmil, Gordana Miunovi, Tanja Vujovi, Jadranka Gavranovi i Slavka Gvozdenovi) posjetili su tokom skolske 2000/2001. godine jedan broj osnovnih skola na teritoriji Crne Gore. Supervizijske posjete su organizovane nakon seminara kojim su obuhvaeni nastavnici razredne nastave svih osnovnih skola u Crnoj Gori. Strucno usavrsavanje nastavnika organizovano je u 3 ciklusa od po 22 bazicna seminara po Projektu Aktivno ucenje. Supervizijske posjete su, dakle, bile i u funkciji dobijanja povratne informacije o efektima prethodnih seminara. Specificnost ovih posjeta obiljezena je sadrzajem ukupnih aktivnosti, prethodnim prpremama i dodatnim angazovanjem nastavnika, strucnih saradnika i direktora i/li pomonika direktora u okviru pojedinih skola. Instruktori i prosvjetni inspektori imali su priliku da prisustvuju izvodjenju samih casova ili da se upoznaju sa video-snimcima izvedenih casova - koji su realizovani primjenom metoda aktivnog ucenja. Potom je vrsena zajednicka analiza casova (koju su usmjeravali instruktori) uz aktivno ucese nastavnika razredne nastave, direktora i/li pomonika direktora, strucnih saradnika i prosvjetnih inspektora. Kao rezultat ovih posjeta nastala je i ZBIRKA SCENARIJA REALIZOVANIH CASOVA primjenom metoda aktivnog ucenja. Scenarije koji su ovdje objedinjeni ne treba shvatiti kao sablon kojg se treba strogo pridrzavati, ve prije svega kao podsticaj za sopstveno angazovanje. Na kraju zahvaljujemo svim ucesnicima ove plodne razmjene, a narocito autorima scenarija, odnosno realizatorima samih casova.

KOORDINATOR PROJEKTA Prof. dr Slavka Gvozdenovi

SADRZAJ

OSNOVNA SKOLA NASTAVNIK NASTAVNI PREDMET RAZRED

Srpski jezik I razred Srpski jezik I razred Srpski jezik II razred Srpski jezik II razred Srpski jezik III razred Srpski jezik III razred Srpski jezik III razred Srpski jezik IV razred Matematika I razred Matematika II razred Matematika II razred Matematika II razred Matematika III razred Matematika IV razred Priroda i drustvo II razred Poznavanje prirode i drustva III razred Poznavanje prirode i drustva III razred Poznavanje prirode IV razred

NASTAVNA JEDINICA

Rijeci koje znace imena - imenice Veliko i malo stampano slovo Rr i Dd Recenice -gramaticko pravopisna analiza Prosjak i tvrdica, narodna prica Pisanje naziva skola, gradova, ulica, trgova i praznika Vrste pridjeva Upravni govor - I varijanta Tekst Bijela Rada H.K. Andersen Broj i cifra 8 Nezavisnost zbira od mjesta sabiraka Sabiranje i oduzimanje - slozeni zadaci Dodavanje zbira broju i broja zbiru Trougao Povrsina i zapremina Domae zivotinje Moje mjesto u proslosti Putujemo kopnom, vodom, vazduhom (kopneni, vodeni, vazdusni saobraaj) Vazduh kao uslov zivota

Luka Simonovi-Niksi Branka Nikoli Luka Simonovi - Niksi Natasa Skakavac Stampar Makarije - Podgorica Gordana Zejak Dusan Kora - B. Polje Tatjana Nedovi Branko Bozovi Tamara Popovi Luka Simonovi - Niksi Milena Bulaji Radojica Perovi - Podgorica Dijana Kuzmanovi Olga Golovi - Niksi Vidosava Jaridi Radoje Cizmovi- Ozrinii Vasiljka Causevi Luka Simonovi - Niksi Momcilo Kosovi Braa Labudovi - Niksi Stanislavka Tomasevi Radoje Cizmovi - Ozrinii Nevenka Dakovi Ratko Zari - Niksi Aleksandra Dakovi M. Vukovi - Herceg Novi Vesna Rasajski Milorad M. Burzan - Podgorica Blazo J. Orlandi - Bar Veselinka Golubovi Stefan M. Ljubisa - Budva Snezana Lalovi, Ljiljana Nikcevi Milan Vukovi - Herceg Novi

Skola: OS Luka Simonovi - Niksi Realizator: Branka Nikoli Nastavni Srpski jezik, I razred predmet: Nastavna Rijeci koje znace imena - imenice - Iz programa za I razreda jedinica: Tip casa: Prosirivanje znanja Cilj casa: Povezivanje djecijih prethodnih znanja i upoznavanje pojma imenice Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni Nastavne Dijaloska, kooperativna ucenik-ucenik i ucenik-nastavnik, metoda metode: pismenih i ilustrovanih radova Potreban Slicice podijeljene na cetiri dijela (slike predmeta ili bia), gramaticke materijal: kutije, nastavni listii, grafofolija, kreda u boji, slike ljudi predmeta, zivotinja i biljaka, plakat. Struktura casa Uvodni dio Ponoviti sa djecom o rijecima kao djelovima recenica. Razgovor se zapocinje pitanjima na koja djeca odgovaraju punom recenicom. Ko danas nije dosao u skolu? Ivan nije dosao u skolu! Sta je tod sto si rekao? (... jedna recenica). Ako kazemo Ivan, da li je to recenica? (To je rijec). Ivan je ime jednog djecaka. Poslije 2-3 takva primjera obnovljena je analiza recenice na rijeci. Glavni dio: Nastavnik nudi ucenicima kartice sa dijelom slike predmeta ili bia. Cijela slika nalzi se na kljpi. Na taj nacin formira se sest grupa. Na to stavljamo dvije kutije. Na jednoj kutiji pise predmeti, a na drugoj bia. Ispred kutija su cedulje na kojima su ispisane rijeci koje znace bia ili predmete. Ucenici izlaze, uzimaju cieljuju, procitaju rijec kazu sta znaci i stavljaju je u odgovarajuu kutiju. Ucenici posmatraju slike ljudi, zivotinja, biljaka i predmeta. Razgovarajui sa djecom o svakoj grupi posebno, podsjeamo ih da svaki covjek, zivotinja, biljka i predmet ima svoje ime. Paralelno sa analizom primjera sa slike, ucitelj postepeno upisuje podatke u semu:

ljudi

IMENICE zivotinje biljke

predmeti

pojave

Nakon popunjavanja seme slijedi zajednicko rjesavanje ukrstenice

(ukrstenica br.1). Svaka grupa dobija svoju ukrstenicu (ukrstenica br. 26). Ukrstenicama se od djece trazi da napisu imena predmeta. zivotinja, biljaka i ljudi. Kada grupe zavrse sa radom, kacimo ukrstenice redom od 1 do 7. Vodje grupa citaju rjesenja, a zatim sva djeca zajedno uocavaju sedam zaokruzenih slova. Izdvajanjem slova dobijamo rijec: IMENICE. Nastavnik istice djeci da su imenice rijeci koje znace imena ljudi, zivotinja, biljaka, i predmeta. Po isticanju definicije naslov nastavne jedinice ispisuje iznad seme. Napomena: Ukrstenice su ispisane na veim papirima. Rjesenja mozemo upisati u semu. Zavrsni dio: Pojedini ucenici citaju tekst sa grafofolije. Iz recenica izdvajaju imenice. 1. G I T A R A 2. 1. 2. 3. 4. 3. 1. P E 3. 4. 1. 2. J N O 1. Juzno voe. 2. Obale rijeke spaja...? 3. Jedno godisnje doba. 3. 2. 1. Covjek koji cuva stato. Predmet pomou koga susis kosu. 3. Sa njim pokrivas! 2.

M A M

A

1. Povre narandzaste boje. 2. Juzno voe. 3. Manja zivotinja (mrzi macke). 4. Zivotinja koja cuva kuu.

5. 1. M 1. Koristio se u dvoboju.

2. I 3. S 6. 1. 2. 3. R 7. 2. 3. A 1. Z J E C

2. Pomou nje sijem. 3. Na njemu kuvamo 1. Da li volis salatu od...? 2. Kazuje nam tacno vrijeme. 3. Djecu ne donosi...! 1. Koka ti ga daje. 2. Djak najvise voli broj...! 3. Zivotinja koja krekee.

Skola Realizator Nastavna jedinica Tip casa Cilj casa Oblici rada Metode rada Nastavna sredstva

OS Luka Simonovi Natasa Skakavac Veliko i malo stampano slovo Rr i Dd (I razred) Obrada Usvajanje novih slova za ucenike kojima su ova slova bila nepoznata; pronalazenje ovih slova u razlicitim polozajima (na pocetku, u sredini i na kraju rijeci). Individualni, grupni, frontalni m. demonstracije, razgovara tekst metoda Plakat sa slikom, kasetofon, nastavni listii

Tok casa Uvodni dio Glavni dio Slusanje pjesme Djecu ne donose rode. Razgovor o pjesmi, a zatim isticanje plakata sa slikom (na slici se nalazi roda, bara, drvee); razgovor o slici. Analiticko-sintetickom metodom dolazimo do pojma slova (npr. kad kazemo Roda je u bari, sto je to? (Recenica). Iz cega se ona sastoji? (iz glasova) Koji je prvi glas u ovoj rijeci? (R) Sta dobijamo dad zapisemo glas? (Slovo) Na slican nazin dolazimo do slova D. Uzenike dijelim u tri grupe, po nivou znanja. Prvu grupu cine ucenici koji ne znaju da pisu slova R i D. Oni dobijaju nastavni listi na kome su ova dva slova ucrtana tackicama. Njihovim spajanjem ucenik uvjezbava ruku u pisanju ovih slova, pa ih u sljedeem redu pise samostalno. Druga grupa su ucenici koji poznaju veinu slova i dosta dobro iscitavaju. Oni e dobiti zadatak da napisu (pronadju) rijeci u kojima se slovo R i D nalaze na pocetku, u sredini ili na kraju. U treoj grupi su ucenici koji znaju sva slova i dobro citaju. Oni e imati zadatak da napisu recenice u kojima su dominantna ova slova. Nakon zavrsenog rada pregledau nastavne listie ucenicima iz prve grupe, a oni iz druge i tree procitae zapisane rijeci, odnosno recenice. Odigraemo igru Na slovo (neko od ucenika kaze neku rijc, a drug do njega kaze novu na cijem je pocetku posljednji glas prve rijeci).

Zavrsni dio:

SCENARIO ZA IZVODJENJE CASA AU/N OS: Dusan Kora - Bijelo Polje Uciteljica: Tatjana Nedovi Predmet: Srpski jezik Razred: Drugi Oblici rada: Frontalni, individualni, grupni Metoda rada: Metoda razgovora, ucenje putem otkria, kooperativno ucenje Potreban materija: Kartice za podjelu grupa (simboli i boje) , radni listii (zadaci za grupe), slika, tonski snimak pjesama, zvucna citanka, pano. Uvodni dio Slusanje pjesme Stara Vodenica. Razgovor o pjesu uz potenciranje rada i vrijednosti rada. Korelacija sa prirodom i drustvom. Najava nastavne jedinice. Glavni dio - Slusanje price sa zvucne citanke - Istrazivacko citanje ucenika, sa zadatkom da podvuku nepoznate rijeci. - Detaljna analiticko-sinteticka analiza - Isticanje poruke price - Ucenici dijele u grupe slucajnim izborom i svka grupa dobija svoj zadatak. 1. 2. 3. 4. 5. Istakni osobine prosjaka i osobine tvrdice Potrudi se da odbranis postupak tvrdice i istovremeno osudis postupak prosjaka. Pokusaj da osudis postupak tvrdice i odbranis postupak prosjaka. Kako bi ti pomogao prosjaku? Napisi nastavak price?

Grupe rade desetak minuta i u izvjestavanje se ukljucuju sve grupe da dopune i komentar. Zadaci su tako formulisani da svaka grupa moze imati komentar. Zavrsni dio Izvesti pouku price zajednicki. Slusanje pjesme Sta vredi dobar drug.

OS Stampar Makarije Uciteljica: Gordana Zejak Predmet: Srpski jezik Nastavna jedinica: Recenice- gramaticko-pravopisna analiza Tip casa: Vjezbanje Drugi razred: Ciljevi casa: utvrdjivanje znanja o vrstama recenica po znacenju i po obliku; primjena i sastavljanje recenica u konkretnim situacijama; pravilno zapisivanje tih recenica sa adekvatnom upotrebnom interpukcije. Nast.met. : razgovara, pisanih radova ucenika, monol.-dijal. Nast.sreds.: pripremljeni zadaci Oblici rada: grupni, frontalni i individualni Tok casa Uvodni dio: Intelektualna priprema ucenika za cas: Razgovor o jeziku kao obliku sporazumjevanja, o recenici i njenim oblicima u zavisnosti od osjeanja i govornika. -Potvrda naucenog kroz !Igru spikera" , gdje tri ucenika igraju ulogu spikera, tj. reportera smjestenog u tri razlicite siutacije: 1. Izvjestaj o vremenu 2. Izvjestaj sa sportske utakmice 3. Izvjestaj iz podruma

- Pratei znake interpukcije, ucenici dikciju, ton i pauze podesavaju prema tekstu, prilagodjenom situaciji. Poslije svakog izvjestaja, komentarisemo prirodu recenica u njemu. Glavni dio: Podjela ucenika u grupe, metodom slucajnog izbora. Svako e uzeti po jednu listicu. Formiramo 6 grupa po kriterijumima. 1. Velika slova (A, B, V, G, D) 2. Recenicni znaci (., !?) 3. Upitne rijeci (Ko, Sta, Zasto, Da li, Je li) 4. Uzvicne rijeci (Hej, Oh, Joj, Ura, Eh) 5. Mala pisana slova (a, b, v, g, d) 6. Mala stampana slova (t, a, c, k, a) - Kapiteni su ucenici koji dobiju listi crvene boje. Slijedi podjel zadataka, po grupama: 1. zadatak: Svaka grupa dobije list na kome su izmijesana slova jednog muskog imena. Zadatak je da ih pravilno sloze: ilFip = Filip roMka = Marko vnJao = Jovan 2. Zadatak: njOeng = Ognjen slMio = Milos eaDjn = Dejan

- Sastaviti po jednu odricnu izjavnu recenicu u kojoj se nalazi dobijena rijec. 3.Zadatak: - Pretvori je u upitnu odricnu recenicu, a zatim u uzvicnu odricnu recenicu. 4. Zadatak: - Napisite sto vise upitnih potvrdnih recenica koje bi koristio na: 1. skolskom odmoru 4. kada dozivas 2. u prodavnici 5. prijetis 3. u knjizari 6. cekas nestrpljivo 5. Zadatak: - Napisite sto vise uzvicnih potvrdnih recenica koje bi upotrebio: se radujes 4. kada dozivas 2. kada se prepadnes 5. prijetis 3. kada se spotaknes 6. cekas nestrpljivo 6. Zadatak: · Iz kutije ucenici, slucajnim izborom, vade po jednu listicu. Na svakoj listici je napisan ili jedna recenica ili recenicni znak.?! · Pocinjem od ucenika koji je izabrao najduzu listicu. On izlazi i cita svoju recenicu; 1. kada

!Ko prede, a nikad mu konac ne vidis "

· Zakljucujemo da je ovo upitna recenica i da na njenom kraju stoji (?). Izlazi neki ucenik koje je dobio listicu sa datim znakom. Trazimo odgovor na datu zagonetku (pitanje). Ucenik koji prepozna odgovor, izlazi sa svojom listicom na kojoj pise. · Zakljucujemo da je u pitanju izjavna recenica, a da na njenom kraju stoji (.). Izlazi ucenik sa listicom na kojoj je (.). Pitamo se koja je uzvicna recenica vezana za ove dvije. Izlazi ucenik sa natpisom !Dodji maco " A zatim ucenik sa znakom (!) Na slican nacin izlaze ostali ucenici, formirajui tako pet cjelina od po tri povezane (logicki, smislom) recenice, sa tri odgovarajua znaka. 1. U koga su duge usi, a kraktak rep? To je Dusko Dugousko. Oh, kakav zeka! 2. Sta leti visoko, a nije ptica? Leti avion. Pazi, avion slijee! 3. Sta zuba nema, ruku nema a opet ujeda? Napolju je mraz.

!Macka lezi "

Uh, smrznuemo se! 4. Ko ima igle, ali krojac nije, niti sije? Ja sam Jezurko Jezi. Joj, uboses me iglom.

Reporter iz podruma (da li je to zona sumraka?) Ko je to? Ciji su to koraci? Ko ide? Zasto ne govori? Hej, ti, kuda es? da li bi htio da me uplasis? Mislis li ti da se ja plasim? Vjerujes li ti da si naisao na plasljivka? Da nijesi pogrijesio? Htio si da me uplasis, je li? Hoes li da to priznas? Zar nee? Da li ti uopste postojis? Izvjestaj o vremenu, dana 10. oktobra tekue godine Jos jedan prodje dan. Pravi jesenji. Kisa pada neprestano. Prati je blag, juzni vjetar. Temperatura je u porastu. Danas je iznosila 25 stepeni. Putovi su klizavi. Preporucuje se pojacana opreznost. Toliko o vremenu. Provedite prijatno vece u svojim kuam uz nas bogati program. Ukljucujem se u prenos boks-meca iz sportskog centra Priblicava se kraj meca! Ura, pobjedjujemo! Prebie ga! Uh, kako udara! Tuci desnom ! Ne boj se! Bravo! Tako se boksuje! Napadaj s lijeva! Oh, jake li ljevice! Bravo majstore! Zivio pobjednik! Ju-go-slavija! Ju-go-slavija! Opet smo prvi!

OS BRANKO BOZOVI SCENARIO ZA CAS AKTIVNE NASTAVE- srpski jezik II razred Nastavnik: Tamara Popovi Nastavna jedinica: Pisanje naziva skola, gradova, ulica, trgova i praznika Cilj casa: Sticanje novih i prosirivanje stecenih znanja kao i uvjezbavanje u pravilnoj upotrebi velikog slova prilikom pisanja naziva skola, gradova, ulica, trgova i praznika Potreban materijal: kartoncii sa nazivima gradova, skola, ulica, trgova i praznika za podjelu u grupe, nastavni listii, plakat sa nepravilno napisanim tekstom Glavni koraci: 1. Formiranje 5 grupa 2. Ponavljanje ranije stecnih znanja o upotrebi velikog slova 3. Rjesavanje zadataka 4. Prestrukturiranje grupa-formiranje novih 5. Rjesavnje novog zadatka u novoformiranim grupama 6. Zajednicki ispravak teksta sa plakata i poredjenje sa svojim u grupi. *Grupe se formiraju prema nzivima gradova, ulica (ucenicima poznate iz okruzenja), praznika, skola i trgova * Obnavljanje dosad ucenog u upotrebi veliko slova *Ucenici rade po grupama koje su dobili (10 min) A-dio Zadaci: Grupa Trg - pisanje naziva trgova Sonja zivi na Trgu kosovskih junaka. U blizini je Trg bratstva i jedinstva. Sonja je na Ivana Milutinovia trgu srela svoju uciteljicu. Njena uciteljica zivi blizu Trga Save Kovacevia. Zapamti: U nazivima trgova prva rije~ se uvijek pi{e velikim po~etnim slovom, a od ostalih rije~i samo one koje su same po sebi vlastita imena. Provjerite ono sto ste naucili! Grupa Ulica - Pisanje naziva ulica

Janko zivi u ulici Slobode. Kod Srdjanove kue ukrstaju se Ulica Marka Miljanova I Cvjetna ulica. Ulica neznanih junaka se nalazi na Zabjelu. Zapamti: U nazivima ulica prva rije~ se pi{e velikim po~etnim slovom a od ostalih rije~i samo one koje su same po sebi vlastita imena. Provjerite ono sto ste naucili! Grupa Skola - pisanje naziva skola Zovem se Ivana. Djak sam Osnovne skole Sutjeska. U Niksiu sam upoznala drugaricu Sonju iz Osnovne skole Mileva Lajovi Zajedno smo posjetile nasu prijateljicu Anu iz Osnovne skole Olga Golovi. Zapamti: Velikim slovom pi{e se prva rije~ u nazivu {kole. Posebno ime pi{e se velikim slovima i navodnicima Provjerite ono sto ste naucili! Podvucite samo one nazive skola koji su pravilno napisani Osnovna skola Vuko Jovovi osnovna skola Sutjeska Osnovna skola Radojica Perovi Osnovna skola Oktoih Osnovna skola Musa Burzan

Grupa Praznik - Pisanje naziva praznika Uskoro nas grad Podgorica slavi Dan oslobodjenja. I ove godine slavili smo Dan Republike. Uoci Nove godine oktiemo jelku. U januaru proslaviemo Bozi. Za Osmi mart - Dan zena pripremiemo likovnu izlozbu. Zapamti: Kad praznik u nazivu ima dvije ili vi{e rije~i, samo prva rije~ se pi{e velikim slovom, sem ako je u nazivu praznika vlasitito ime. Provjerite ono sto ste naucili! Podvucite samo one nazive praznika koji su pravilno napisani:

Nova Godina Dan skole Uskrs

Dan republike Nova godina Dan zena

Grupa Grad - Pisanje naziva gradova Ljiljana e zimski raspust provesti na Zabljaku. Njen drug Filip e zimovati kod bake u Bijelom Polju. Ljiljana e se sresti na Zabljaku sa drugaricom Marijom iz Herceg Novog i Sanjom iz Tivta. Zapamti: Prilikom pisanja naziva gradova, svaka rije~ se pi{e velikim po~etnim slovom. Provjerite ono sto ste naucili! Podvucite samo one nazive gradova koje su pravilno napisani: Kotor Herceg Novi Budva Nakon prestruktuiranja grupa - na osnovu brojeva sa poledjine kartoncia za prvu dodjelu slijedi zajednicki zadatak za svih pet-novoformiranih grupa Zadatak: Ispravi pogresno napisan tekst:

Dusanova Porodica

Dusan je djak osnovne skole Ratko Zari, a njegov brat je djak Osnovne skole luka simonovi On je za dan oslobodjenja svoga grada obisao strica a za Novu godinu, bozi i osmi Mart, posjetie baku Anu. Njegova baka zivi u herceg Novom, stric u Niksiu gdje zivi i Dusan a ujak u bijelom polju. Dusan je na trgu Slobode sreo mamu i zajedno su otisli do trga Nikole tesle. U blizini se nalazi zabljacka ulica a preko puta nje ulica ive andria gdje Dusan zivi. *Zajednicki ispravak teksta sa plakata koji je istovjetan kao i onaj koji su radili po grupama. Po jedan ucenik iz grupe ekspert za svoju oblast objasnjava pravilnu upotrebu velikog slova u dijelu teksta koji se odnosi na njegov dio.

Skola: Realizator: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Tip casa: Cilj casa:

OS Luka Simonovi Niksi Milena Bulaji Srpski jezik, III razred Vrste pridjeva Prosirivanje znanja o pridjevima Uocavanje vrsta pridjeva na tekstu, razvijanje misljenja -otkrivanje pravila na osnovu ve poznatih jezickih pojmova; usavrsavanje kulture izrazavanja. Tok casa

Uvod:

Isticanje cilja casa: Glavni dio: I grupa II i III grupa IV grupa

Podjela u grupe na osnovu stihova obradjenih pjesama. Na stolovima naslovi pjesama kao indikator grupe. Na tabli (foliji) izdvojene su recenice iz sastava sa prethodnog casa (Prilog 1.). Kratka analiza vrsta rijeci u recenicama koje smo ucili, kao i vrsta imenica posebno - kako bi smo dosli do cilja. Danas rjesavamo novi zadatak, a to su vrste pridjeva (sto i zapisujem). a) Grupe dobijaju listie sa tekstom i zadacima (Prilog br. 2). Pridjeve trazi uz pomo pitanja KAKVO JE? Zadaci isti kao jid I grupe samo se razlikuje pitanje za trazenje vrste pridjeva - OD CEGA JE I CIJE JE? Zadaci ispod teksta su isti kao u I grupi . Zadatak: U tabeli upisi rod pridjeva iz teksta. Zadatak: U tabeli upisi broj pridjeva iz teksta. Zadatak: 1. Od datih imenica napravi pridjeve: · kisa _________________ · kamen _______________ · drvo _________________ 2. Od prijedva napravi imenice: · vunena _________________ · kozna __________________ · platnena _________________ Nakon isteka predvidjenog vremena, predstavnici grupa saopstavaju rezultate svoga rada. Ostale grupe dopunjavaju ostale slucajeve primjene istog pridjeva ili vrse eventualne ispravke. Na tabli se zapisuje najbitnije (Pitanje i vrsta pridjeva). Kad sve grupe zavrse kazivanje slijedi provjera primjene ucenoga.

Zavrsni dio:

Prilog br. 1. Prilog br. 2.

Prilog br. 3.

Prilog br. 4.

Provjera se izvrsi izbornim diktatom (Prilog br. 3). Na plakatu (foliji) 4 - 5 moguih odgovora kako bi ucenici prepoznali svoje pridjeve i upoznali nove a) Jezicka igra - Ucesnici jedne grupe pokazu predmet. Ostale grupe ponudjenom predmetu dajupridjeve, odredjuju rod i broj. b) Prepisivanje - Dok se odvija igra svakom uceniku se podijeli listi sa tekstom na kome sur adjene vrste pridjeva na kojim se vrsi prepisivanje dopunjavanjem. v) Domai rad na listiima (Prilog br. 4.) ... Na zidu visi velika skolska tabla. Njeno drveno srce je oviceno metalom... U prostranom dvoristu Pavlove kue zivio je pas Zua. Bio je krupan, kudrav i umiljat. Pavle mu je napravio lijepu drvenu Stenaru. Komsijska djeca su ga voljela. Cesto su mu donosila hranu i spustila u metalni canak ispred kuare. Prestala je ________________ kisa. Nijesmo primijetili da je dunuo _____________ vjetar. Pojurili smo u ________________ dvoriste. Drhtali smo od __________________ hladnoe. Na ruke smo navukli _______________ rukavice. Glave smo zastitili _________________ kapama. Zadatak: U tekstu pronadji pridjeve i podvuci crvenom olovkom, a imenice na koje se odnose plavom bojom. Svi pridjevi su u jednini. U tabeli ih upisi zajedno sa imenicom ali neka budu u mnozini. Na brezuljku se vidi bijela kuica. Do nje vodi siroki put. Kraj puta je izraslo granato drvo. S druge strane puta crni se uzorana njiva. Iza nje je zelena livada. U daljini je veliko brdo. Putem ide mali seoski djak. On zuri u skolu. O ramenu mu visi skolska torba. On je uredan djak.

Nastavnik Ljiljana Kecina Osnovna skola Ristan Pavlovi Pljevlja Predmet: Srpski jezik, III razred Nastavna jedinica: Tekst Kornjaca i zec Tip casa: utvrdjivanje Oblici rada: frontalni, grupni, individualni Nastavna sredstva: citanka, papirne trake sa stihovima djeci poznatih pjesama, nastavnik listii za grupe (1. - sa balonima kojima su napisane poslovice, 2.- sa radnim zadacima), ilustracija basne na hameru Nastavne metode: tekst-metoda, stvaralacka, kooperativna, Ciljevi i zadaci casa: osposobljavanje ucenika za razumijevanje, dozivljavanje i analizu knjizevnog djela; isticanje i razmisljanje o ljudskim vrijednostima; formiranje stava prema odredjenim ljudskim manama i slabostima; razvijanje kulture usmenog i pismenog izrazavanja; podsticanje i razvijanje stvaralastva, mastovitosti, originalnosti, saradnje, otvorenosti, uvazavanja i postovanja razlika u gledistima. TOK CASA Podsjeanje na pjesme o zivotinjama, koje su ucene na casu muzicke kulture. Formiranje grupa: ucenici uzimaju po jednu traku (papirnu) na kojoj su napisani stihovi poznatih pjesama (Darvin i majmuni, Mis, Razbole se lisica, Danas jeste subota). ZADATAK: Pronadjite poslovicu u ovim balonima i protumacite je dovedite je u vezu sa postupcima i ponasanjima iz svakodnevnog zivota. Vodje grupa podnose izvjestaj. Izvesti zakljucak na koju se ucenu basnu odnose ove poslovice. Kratak razgovor o basnama: - Sta je basna? - Koje ljudske osobine spadau u vrline, a koje u mane? - Ko je napisao basnu Kornjaca i zec? - Ko je bio Ezop? - Znas li jos neku basnu koju je napisao Ezop? - Sta mislis o postupcima zeca i kornjace iz ove basne? Obrazlozi. Nakon toga, grupe dobijaju listie sa novima zadacima: 1. grupa: Naucite basnu napamet. Potrudite se da je kazete sto ljepse. 2. grupa: Prepricajte basnu; pokusajte da je prosirite. Budite mastoviti. 3. grupa: Zamislite da ste sportski komentatori, pa podnesite izvjestaj sa trke korcnjace i zeca.

4. grupa: Budite pjesnici: napisite kratku pjesmu o trci kornjace i zeca. Vodje grupe podnose izvjestaj. Ucenici - pjesnici zapisuju sastavljenu pjesmu na hamer na kome je ilustracija basne uradjena na prethodnom casu srpskog jezika (ostali ucenici je zapisuju u sveske). ZAJEDNICKI ZADATAK: Sastavimo melodiju za napisanu pjesmu i zapjevajmo svi.

Skola: OS Radojica Perovi Nastavni predmet: Srpski jezik, III razred Nastavna jedinica: Upravni govor - I varijanta Tip casa: Sticanje novih znanja Cilj casa: Shvatanje pojma upravnog govora, prepoznavanja situacija kada se upotrebljava, usvajanje tehnike njegovog zapisivanja, razvijanje vjestine pretvaranja upravnog u neupravni govor i obratno... Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni. Nastavna sredstva: Listii u boji sa rijecima, plakati sa tkstom, kolaz, papir (listii sa znacima interpukcije) nastavni listii. Nastavne metode: Rjesavanje problema, kooperativno ucenje. TOK CASA Uvodni dio Grupni rad ucenika Podijeliti ucenike u grupe na osnovu izvucenih listia razlicitih boja. Na listiima suispisane rijeci. Grupu cine ucenici koji su izvukli listi iste boje. Pet je grupa. Zdatak grupe je da od dobijenih rijeci naprave recenicu. predstavnici grupa e nakon rada saopstiti recenicu koju su sastavili. Ispravnost dobijenih recenica zajednicki emo utvrditi uporedjujui ih sa recenicama zapisanim na plakatu koje su prethodno bile prekrivene. Rjesenje grupnog rada ucenika bie recenice koje predstavljaju dio teksta koji e prethoditi dijalogu koji emo zajednicki analizirati (prilog 1) Realizacija cilja casa kroz frontalni i grupni rad ucenika. Rad stavljamo frontalno. Procitaemo i kratko sadrzajno analizirati nastavni tekst, izdvojen na posebnom papiru (prilog 2) Pokusaemo razgovor Maje i uciteljice uoblicimo tako kao da sada izgovaraju svoje rijeci. Npr. recenicu: Uciteljica je zapitala Maju gdje joj je sveska uobliciemo kao recenicu: Uciteljica je pitala Maju: Gdje ti je sveska? . Ovako napisane recenice napisaemo na glavnom plakatu. Uociemo u recenicama upravni govor i nacin njegovog zapisivanja. Nakon analiziranja cijelog teksta (prilog 3) istai plakat sa recenicom iz teksta na kojoj emo rezimirati pravila o upravnom govoru. (prilog 4) Nastaviemo rad u grupama. Svaka grupa e dobiti recenicu sa upravnim govorom i posebno izdvojene interpunkcijske znake. Recenice su odstampane komjuterski, a znaci interpunkcije su nacrtani na smoljepljivim kolaz listiima. (boja listia se poklapa sa bojoj koja karakterise grupu) Sve recenice su vezane za tekstove ucene ove godine, pa je dodatni zadatak grupa da prepoznaju tekst iz koga su izdvojene recenice. Velicina papira i slova kojima je recenica predstavljena omoguie veu paznju svih ucenika prilikom slusanja izvjestaja. Zadatak grupa je da prepozna u recenici upravni govor i odabere odgovarajue znake interpunkcije koje e zalijepiti na za to predvidjeno mjesto. Time emo ponoviti upotrebu znaka interpunkcije, pri zapisivanju upravnog govora. Predstavnici grupa e izvjestiti o uradjenom. (prilog 5)

Glavni dio:

Zavrsni dio:

Nakon ovoga slijedi aktivnost kojom e ucenici na nivou grupa pretvarati recenicu iz neupravnog u uptavni govor i obratno. Grupe e dobiti plakate sa recenicama kojima e se baviti. Recenice su kompijuterski odstampane na velikim papirima na cijem su dnu na nalicju zapisani zadaci grupa. Ucenici e flomasterima ispisivati recenice na papiru ispod odstampanih recenica (i boja flomastera se poklapa sa bojom koja karakterise grupu). Nakon uradjenog predstavnici grupa izvjestavaju, a ostali prate. Velicina papira po kojem e pisati omoguie da svaki ucenik vidi i pazljivo prati rezultate rada svake grupe. (prilog 6) Samostalan rad ucenika Da bio se provjerio stepen usvojenosti pojma upravnog govora i njegovog zapisivanja, svaki ucenik e samostalno rjesavati nastavni listi sa zadacima koji e omoguiti provjeru. (prilog 7) Po zavrsetku samostalnog ucenickog rada zajednicki emo analizirati zadatke koje su dobilii na rjesavanje. Radi objektivne povratne informacije nastavne listie u uzeti, a ucenici e u skolskim sveskama zapisati pravila pisanja upravnog govra. Kasnije e i nastavne listie zamijeniti u svske.

PRILOG 1 Uciteljica je zatrazila da pregleda zadatke. Ucenici su pripremili sveske sa zadacima. U ucionici se culo tiho dosaptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. Uciteljica je dosla do Majine klupe. PRILOG 2 Uciteljica je pitala Maju gdje joj je sveska. Maja je tiho odgovorila da ju je strah da je izvadi iz torbe. Uciteljica ju je zacudjeno upitala cega se plasi. Djevojcica je placnim glasom rekla da su djecaci stavili skakavca u njenu torbu. PRILOG 3 Strah Uciteljica je zatrazila da pregleda zadatke. Ucenici su prirpemili sveske sa zadacima. U ucionici se culo tiho dosaptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. U ucionici se culo dosaptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. Uciteljca je dosla do Majine klupe. Pitala je Maju: Gdje ti je sveska? Maja je tiho odgovorila: Strah me je da je izvadim iz torbe. Uciteljca je zacudjeno upitala: Cega se plasis? Djevojcica je placnim glasom rekla: Djecaci su stavili skakavca u moju torbu. Uciteljica je znala da je to bila sala ucenika zbog Majine plasljivosti. Pomogla joj je da pobijedi strah, a djcake je ukorila.

PRILOG 4 Uciteljica je pitala Maju: Gdje je ti je sveska? -------------------------------- ---------------------------

pisceve rijeci PRILOG 5

upravni govor

Ile je napisao Moja majka radi Cica Trisa je upitao Ko je pojeo slaninu Vladar je uzviknuo Evo mog postenog sina Carevi je rekao Hou nju ili nijednu Klaudio je pomislio Ovaj stap je caroban PRILOG 6 Pretvoriti iz neupravnog u upravni govor i obratno iz upravnog u neupravni. Majka je pitala Lanu zasto je tuzna. Lana je odgovorila: Zao mi je bolesnog psa. Miso je pitao Luku voli li fudbal. Luka mu je rekao: Vise volim odbojku. Otac je upitao Balsu hoe li sa njim u ribolov. Balsa je odgovorio: Jedva cekam da krenemo. Baka je pitala Sanju kako se provela u skoli. Sanja je radosno uzviknula: Dobila sam peticu! Ana je upitala Evu kako joj se dopala knjiga. Eva je rekla: Uzivala sam dok sam je citala. PRILOG 7 Nastavni listi 1. Odgovarajuim znacima izdvoj upravni govor u datoj sali.

Uciteljica je upitala Mia. Koliko je 10 i 30 Mio je odgovorio pola jedanaest 2. a) Datu recenicu pretvori iz neupravnog u upravni govor. Jelena je pitala Dusana hoe li joj doi na rodjendan b) Datu recenicu iz upravnog pretvori u neupravni govor. Dusan joj je kazao: Hou, drago mi je sto si me pozvala. 3. Dopuni zapoceto! Sanja je poklonila cvijet majci i kazala joj: Majka se obradovala i kazala:

DIJANA KUZMANOVI

Olga Golovi - Niksi Nastavni predmet: Srpski jezik, IV razred Nastavna tema: Knjizevnost Nastavna jedinica: Slavuj i orao Tip casa: Obrada Cilj i zadaci: Povezivanje sa prethodnim znanjem i iskustvom ucenika, uvodjenje ucenika u dozivljavanje knjizevnih tekstova; upoznavanje ucenika sa sadrzajem basni, poukom u basni, likovima i njihovim postupcima i ponasanjima; povezivanje dozivljenog u basni sa razlicitim zivotnim situacijama; razvijanje saradnje i drugarstva medju ucenicima. Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni. Nastavne metode: Smisleno receptivno verbalno ucenje, kooperativno ucenje, resavanje problema i divergentno (stvaralacko) ucenje. Nastavna sredstva: Vee slike sa zivotinjama, djelovi slika zivotinja; nastavni listii. Korelacija: Poznavanje prirode, muzicko vaspitanje Realizacija: 19.04.2001. godine Realizator: Vidosava Jaridi

Skola:

Uvodni dio (10 min.)

Glavni dio (25 min.)

Zavrsni dio (10 min.)

Tok casa: Klupe su prije casa postavljene tako da sjede o cetiri ucenika (voditi racuna da svi vide tablu). Na klupe ucenici stavljaju citanke, sveske i olovke. Iz koverte vadim vee slike zivotinja koje sud jeca upoznala iz prethodno obradjivanih basni. Iz druge koverte vadim iste slike nalazi se neki znak koji e pomoi grupi da odredi izvjestioca). Svaka grupa dobija isti zadatak (pitanja su na listicama, prilog br. 1). Izvjestavanje moze biti usmeno ili pismeno. Poslije izvjestavanja nastavnik pokazuj rebul (prilog br. 2) napisan na veem kartonu, stavlja ga na sredinu table i istice cilj casa (Danas djeco obradjujemo basnu cije se ime krije na ovom rebusu. Vi ste oni koji ete odgonetnuti ime basne). Svi ucenici resavaju rebus i kog a prvi rijesi ispisuje ime basne na tabli. Nastavnik izrazajno cita basnu a ucenici slusaju (knjige su zatvorene). Kada nastavnik zavrsi sa citanjem i kaze nekolike recenice o piscu, djeca tiho citaju a poslije kratko komentarisemo o basni. Predstavnik grupe izlazi i izvlaci zadatak za svoju grupu (pitanja za grupe su napisana na listiima, prilog br. 3). Ucenici rade na zadacima u okviru grupa. Nakon grupnog rada slijedi izvjestavanje. Vodja grupe izlaze a ostali slusaju i dopunjavaju. Nastavnik na tabli istice i lijepi liste odgovora grupa. Djeca se prisjeaju poslovica i zagonetki o zivotinjama i usmeno ih kazuju.

Domai zadatak

Sami prosirite grupni rad. PRILOZI

Prilog br. 1.

PITANJA ZA SVE 1. Istai osobine zivotinja prema do sada ucenim - procitanim basnama. 2. Napisati koju poslovicu o toj zivotinju. 3. Da li znate koju pjesmu o toj zivotinji? REBUS

Prilog br. 2.

C

Prilog br. 9.

Prva grupa:

J +

O

PITANJA ZA GRUPNI RAD Opisi sta bi orao mogao da vidi sa visine na kojoj leti.

Druga grupa: Opisi jedan predio koji slavuj moze da vidi. Trea grupa: Sta bi se desavalo da slavuj i orao mogu zamijeniti mjesta. Cetvrta grupa: Peta grupa: Dramatizuj basnu (sami odredite druga i napisite). Pouka basne (ilustrujte je, iskazite preko poslovica ili sami smislite pouku).

PREDMET: Matematika RAZRED: I NASTAVNA JEDINICA: Broj i cifra 8 TIP CASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, grupni, individualni NAST. METODE: Metoda razgovora, kooperativna ucenik - ucenik, ucenik - nastavnik, NAST. SREDSTVA: Plakat sa kruziima, listii sa zadacima.

NAST. CILJEVI I ZADACI: Sticanje znanja o broju 8, pisanju broja 8, sabiranju i oduzimanju do 8, razvijanje sposobnosti rjesavanja problema, razvijanje samostalnosti i sposobnosti rada u grupi. REALIZACIJA: 8.12.2000. godine, OS Radoje Cizmovi, Ozrinii. NASTAVNIK: Vasiljka Causevi TOK CASA UVODNI DIO: Podjela na grupe je slucajna sa malim izmjenama. Isticem na tabli male plakate sa kruziima: !!!! !!!! 8 ! ! ! !!! !! !! ! ! !! ! ! ! ! !! 5+3 7+1 Pisu u sveskama red broja 8. !!! ! !! !! !!! ! 4+4 6+2

GLAVNI DIO: Svaki ucenik u grupi dobija zadatke na listiu. Dogovaraju se i pomazu jedni drugima. Kad zavrse, vodje grupa donose sve zadatke i zajedno ispravljamo greske. Najbolju grupu nagradjujemo aplauzom. 1. 7+1= 4+4= 5+3= 8+0= 6+2 1+7

2. !!! ! !!!! ! !! !! !!! !! !!! ! !!! !! !! !! ! 6+= 3. !!! ! ! !! !! ! 8- = 4. 2+1+5= 3+4+0= 7+1+0= 3+2+3=

ZAVRSNI DIO: Prepisuju u sveske po dva zadatka. DOMAI ZADATAK: Matematika str. 49.

Predmet: Nastavna tema: Nastavna jedinica: Tip casa: Nastavna metode: Oblici rada: Cilj i zadaci:

Nastavna sredstva:

Realizacija: Realizator: Uvodni dio (3 min):

Matematika Brojevi do dvadeset Sabiranje u drugoj desetici Prosirivanje znanja Verbalno smisleno ucenje, prakticno smisleno ucenje, stvaralacko ucenje. Frontalni, individualni i grupni. Prosiriti znanje o sabiranju brojeva u drugoj desetici. To ostvariti na osnovu prikaza didaktickim materijalom i graficki, a zatim zapisivanjem odgovarajuom simbolikom. Razvijati paznju, interesovanje, pamenje, kooperativnost, samostalnost, logicno misljenje i zakljucivanje, tacnost i preciznost u radu i takmicarski duh ucenika. Lastika sa prisivenim brojevima od 0 do 20, kartoncii sa oznakom 0 i 1; kartoncii za podjelu na grupe (24 kom), kartoncii za radne grupe (5 kom); plakat sa uradjenim grafikonima za zavrsni dio i tehnicka pomagala. 09.03.2000. godine I6 Stana Tepavcevi, nastavnik razredne nastave TOK CASA: Emocionalno-psiholoska priprema> Pricanje anegdote Tri plus dva jednkao je sest (anegdota u prilogu) Igra brojevima: Isticem brojevnu pravu (lastika sa pricvrsenim brojevima) i pozivam ucenike da zauzmu svoja mjesta od 0 do 20. Slijedi predstavljanje osnovnim, pa rednim brojevima, zatim predstavljanje prve desetice, pa najveeg i najmanjeg broja prve desetice. Dijalog: Nula i jedinica (u prilogu) Predstavljanje najveeg i najmanjeg broja druge desetice. Formiranje skupa prve i skupa druge desetice. Slijedi pridruzivanje clanova druge desetice skupu prve desetice i racunanje. Tok pridruzivanje, odnosno sabiranja, zapisuje ucenik na

Glavni dio (10+25)

Zavrsni dio (8 min)

tabli. 10+1=11 10+3+3+3=19 10+3=13 10+3+3=+3+1=20 10+3+3=16 Ponoviti clanove sabiranja (sabirci i zbir) i istai cilj casa Sabiranje u drugoj desetici. Formiranje grupa: Ucenici uzimaju kartice slucajnim izborom, dijele se po grupama i pronalaze svoja radna mjesta, koja su obiljezena za svaku grupu. Clanovi svake grupe biraju svog predstavnika, koji uzima zdatke za grupni rad (zadaci u prilogu). Rjesavanje zadataka: Ucenici samostalno rade zadatke, pri tome jedni drugima pomazu. Izvjestavanje grupa: Kada grupa uradi zadatak, izlazi predstavnik i lijepi zajednicki rad na tabli. Predstavnici svake grupe citaju rjesavanje zadatka, a ostali ucenici slusaju i ispravljaju eventualne greske. Samostalni rad ucenika: Uradi sam! Udzbenik str. 69. Posto svi ucenici nee uraditi sve zadatke u predvidjenom vremenu, daje se mogunost da to zavrse za domai zadatak. Igra Ko e prije (takmicarski dio). Pravila igre: Predstavnik svake grupe baca kocku tri puta u prvom krugu i po jedan put u sljedeim krugovima. Postignuti poeni biljeze se na tabli i sabiraju za svaku grupu pojedinacno (neko iz grupe pise). Na hamer papiru zalijepljeno je 5 traka sa izgraviranim poljima od 0 do 20. (Igra se na parketu). Ucenik iz grupe baca kocku, ostali budno prate, sabiraju poene na tabli, biljeze na svom stupcu postignute poene i bojaju svoja osvojena polja i tako redom. Pobjednik je ona grupa koja postigne zbir brojeva 20 i oboji citav stubac. Proglasavanje pobjednicke grupe i nagrada aplauz svih ucenika. Prilozi:

1. Pricanje anegdote Vesni je tata dao 3 bombona, a od Milice je dobila 2. Vesna, koliko imas bombona? Vesna kaze: Sest. Kako? - Ve sam imala jedan od prije. 2. Dijalog Nula i jedinica Hej nulo, dodji da razgovaramo! Ti si debela, glupa, ne vrijedis nista. Samo si nula. Vidis kako sam ja elegantan, lijep, ima svoju vrijednost. Najmanji sam u prvoj desetici i svi me vole.

Prvi sam na pocetku i na cilju. Ha, ha, ha! Koliko si lijep, djaci te ne vole. Evo da ih pitamo: - djeco, volite li vi jedinicu? Eto vidis! Samo moje prisustvo s tvoje lijeve strane moze ti mnogo pomoi (prilazi). Eto vidis! Djeco, volite li desetku? Aplauz. 3. Zadaci: Zadaci za svaku grupu su ujednacene tezine (sa razlicitim brojevima). Prvi zadatak: Napisi jednakosti koje su prikazane crtezom. Drugi zadatak: Crtanjem strelica prikazi sabiranje i dopuni jednakosti. Trei zadatak: U kvadratie upisi potreban broj. Rjesenja zadataka su prikazana originalnim ucenickim radom. 1. Napisi jednakosti koje su prikazane crtezom:

· · · · · · · · · · · 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

· · · · · · · · · · · 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

11+7=18 2. Crtanjem strelica prikazi sabiranje i dopuni jednakosti

17+3=20

· · · · · · · · · · · 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

· · · · · · · · · · · 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

14+6=20 3. U kvadrati upii potreban broj: 12 + 16 4 11 + 14 3 14

16+3=19

6 + 20

10a

Skola: Realizator: Nastavni predmet: Nastavna tema: Nastavna jedinica: Tip casa: Cilj casa:

Oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva: Realizacija:

OS Luka Simonovi Momcilo Kosovi Matematika (II razred) Osobine sabiranja i oduzimanja Nezavisnost zbira od mjesta sabiraka Prosirivanje znanja Osposobiti ucenike da dodju do zakljucka da se zbir ne mijenja ukoliko sabirci zamijene mjesta i ako jedan sabirak poveamo za odredjeni broj a drugi smanjimo za taj isti broj. Razvijati kod ucenika interesovanje, logicko misljenje i zakljucivanje, kooperativnost, razvijati takmicarski duh. Frontalni, grupni, individualni Dijaloska, kooperativna, tekstualna Nastavni listii sa zadacima, pomoni papir za pisanje, plakat sa izradjenim zadacima koji se koristi pri analizi zadataka, kreda u boji. 23.X 2000. godine Struktura casa Formiranje grupa Ucenici izvlace kartoncie (slucajni izbor) dijele se po grupama i pronalaze svoja radna mjesta. Svaka grupa ima po 4 - 5 ucenika. Pet kartona je obiljezeno sa brojem 1 i ucenici koji izvuku kartone sa brojem 1 sacinjavaju jednu grupu. Pet ucenika e slucajnim izborom izvui kartone sa brojem 2 i oni e sacinjavati grupu broj 2 koja ima svoj radni sto. Tako se podijele svi ucenici i formiraju se grupe. Svaka grupa bira svoga predstavnika koji e da izvlaci listu sa zadacima. Kada svaka grupa izvuce liste sa zadacima dobijaju pomone papire na kojima e da resavaju zadatke. Zadaci za prvu grupu: Izracunaj zbir: 38+19= 26+32= 48+13= Jedan ucenik iz grupe pise a svi zajedno resavaju zadatke. Zazadi se rjesavaju na pomonom papiru: 38+19=57 26+32=58 48+13=61 Zadaci za drugu grupu: Zamijeni mjesta sabircima i izracunaj: 38+19=19+38=57 26+32=32+26=58 48+13=13+48=61

Grupni rad ucenika:

Zavrsni dio casa:

Zadaci za treu grupu: Prvi sabirak poveaj do prve desetice, a drugi toliko smanji pa izracunaj zbir: 38+19=(38+2)+(19-2)=40+17=57 26+32=(26+4)+(32-4)=30+28=58 48+13=(48+2)+(13-2)=50+11=61 Cetvrta grupa dobija zadatke: Prvi sabirak umanji do prve desetice, a drugi uveaj za toliko i izracunaj: 38+19=(38-8)+(19+8)=30+27=57 26+32=(26-6)+(32+6)=20+38=58 48+13=(48-8)+(13+8)=40+21=61 Zadaci za petu grupu: Drugi sabirak umanji do prve desetice a prvi poveaj za toliko: 38+19=(38-1)+(19+1)=37+20=57 26+32=(26-8)+32+8)=18+40=58 48+13=(48-7)+(13+7)=41+20=61 Zadaci za sestu grupu: Drugi sabirak umanji do prve desetice a prvi poveaj za toliko: 38+19=(38+9)+(19-9)=47+10=57 26+32=(26+2)+(32-2)=28+30=58 48+13=(48+3)+(13-3)=51+10=61 Kada grupe zavrse svoj posao, tj. kada urade sve zadatke pocinjemo sa analizom zadatka. U analizu uzimamo svaki zadatak, a na plakatu imamo samo po prvi primjer od svake grupe uradjen. Kada zavrsimo sa grupom koji je imala zadatak da promijeni mjesta dodjemo do zakljucka da se zbir ne mijenja ukoliko sabirku zamijene mjesta. Tako grupa po grupa izvjestava i ucenici treba da sami dodju do zakljucka: ukoliko se jedan od sabiraka smanji za neki broj, a drugi povea za taj isti broj zbir se ne mijenja. Sve ovo se primjenjuje radi lakseg racunanja. Ucenici prepisuju u skolskim sveskama po jedan primjer (prvi) od svake grupe i dobijaju domai zadatak.

Predmet: Razred: Nast. jedinica: Tip casa: Oblici rada: Nast. metode: Nast. sredstva: Nast. ciljevi i zadaci Realizacija: Nastavnik:

Matematika II Dodavanje zbira broju i broja zbiru Utvrdjivanje Frontalni, grupni, individualni Metoda razgovora, ucenje putem otkria, kooperativna ucenik ucenik, ucenik - nastavnik Plakat sa ukrstenicom, listii za formiranje grupa, listii sa zadacima, listii sa ukrstenicom. Utvrdjivanje stecenih znanja o zamjeni mjesta sabiraka i zdruzivanja sabiraka, njihova primjena radi lakseg izracunavanja zbira brojeva, razvijanje sposobnosti rjesavanja problema, razvijanje samostalnosti u radu, razvijanje medjusobne saradnje. 30. oktobar 2000. godina, OS Radoje Cizmovi Dakovi Nevenka

TOK CASA Podjela na grupe na osnovu kartoncia sa znacima (+, -, Uvodni dio 10 =) tri grupe dvije po 4 ucenika, 1 - 5 ucenika. Svi ucenici e dobiti listie sa ukrsenicom koju samostalno rjesavaju da bi dobili rjesenje koje se nalazi u oznacenim poljima. O D U Z I M A NJ E S A B I RC I M I N US R A Z L I K A 1. Racunska radnja suprotna sabiranju 2. Brojevi koji se sabiraju 3. Znak za oduzimanje 4. Broj koji dobijamo oduzimanjem

Rjesenje je ZBIR. Predstavnici grupa upisuju rjesenja u ukresenicu na tabli i izvode zakljucak. Glavni dio: 25 Ucenici dobijaju listie sa zadacima. Svi ucenici imaju razlicite zadatke (razlicite tezine). Na nivou grupe odredjuje se ko e raditi koji zadatak. Daju se instrukcije i vrijeme za rad je 15 minuta. 1. Zamjeni mjesta sabircima i postupno izrazunaj: I 23+72= 32+60= 5+28= II 25+62= 18+70= 7+51= III 17+61= 58+28= 4+53=

2. Izracunaj zbir na tri nacina: 52+26+18=

41+21+9= 3. Zdruzi sabirke kako bi lakse sabrao: 53+24+7= 47+18+22= 8+45+32= 4. Postavi pa izracuna zdruzujui sabirke na najpogodniji nacin: a) Zbir brojeva 44 i 32 uveaj za 6 b) Broju 28 dodaj zbir brojeva 27 i 12. Uradjene zadatke ucenici lijepe na papir formata A4. Grupe izmjenjaju uradjene zadatke. Uz pomo tablice rjesenja kontrolisu zadatek (3g - 1, 1g - 2, 2g - 3) i ocjenjuju zadatke. Zavrsni dio: 10 Proglasavaju se najbolji a ucenici prepisuju zadatke svoje grupe.

Skola: Nastavni predmet: Nastavma tema: Tip casa: Cilj i zadaci:

Ratko Zari Matematika, III razred Trougao Sistematizacija Aktivirati i iskorisititi predznanje i iskustvo ucenika. Osposobiti ucenike za tumacenje nastavnog sadrzaja. Sistematizacija znanja iz date oblasti (uocavanje trougla na modelu i slici; obiljezavanje i zapisivanje trougla; stranice i uglovi trougla; opisivanje i razvrstavanje trougla prema stranicama - jednokraki, jednakostranican, nejednakostranican; izracuvanvanje obima trougla;). Razvijanje logickog i kritickog misljenja, potrebne preciznosti u crtanju i mjerenju, kao i takmicarski duh. Frontalni, grupni i indiviudalni Prakticno-smisleno, ucenje putem otkria u uzem smislu, verbalno-receptivno-smisleno ucenje, kooperativno ucenje. Plakati, koferte, trouglovi (samoljepljivi papir) , ukrasna traka (model trougla), kasetofon, kaseta, nastavni listii (zadaci), polje-nastavni listi, pioni (7+7+7), sedam kockica, pribor za crtanje (lenjiri, sestari) 16. maj 2001. godine u 16h Aleksandra Dakovi Tok casa:

Oblici rada: Nastavne metode: Nastavna sredstva i pomagala:

Realizacija: Realizator:

Uvodni dio (5 minuta):

Tri ucenika izvode plesnu tacku uz muziku Passo double (Gipsy dance). Na kraju plesa od ukrasne trake modeluju trougao. Nakon toga uslijedie kratak razgovor o trouglu. Metodom slucajnog izbora ucenici se dijele na tri grupe po 7 ucenika. Ucenici izvlace koferte sa brojevima od 1-7 u tri boje (narandzasta, zelena i plava). Brojevi od 1 do 7 iste boje cine jednu grupu. U svakoj koferti nalazi se po jedan samoljepljivi papir odgovarajue boje). Zajednicki zadatak grupe je da od trouglova (1-7) formiraju veliki

Glavni dio (15+5+5+5 minuta):

trougao i zalijepe ga na plakat svoje grupe. (Narandzasti trougao je nejednakostranican, plavi je jednakokrak, a zeleni jednakostranican). Ucenici pristupaju individualnom rjesavanju zadataka (u prilogu). Broj zadataka je isti kao i broj izvucenog trougla. Na nivou grupe ucenici provjeravaju tacnost uradjenog, prije nego sto svoje nastavne listi e zalijepe na odgovarajue mjesto na plakatu. Uz pjedinacno prezentiranje rada, uslijedie eventualne ispravke i dopune, kao i bodovanje (tacan zadatak-zeleni trougao, djelimicno tacan-zuti trougao i netacan zadatak-crveni trougao). Zavrsni dio (10 min): Formirati nove grupe (7 grupa po tri ucenika), pri cemu se zadrzavaju isti brojevi prethodnih grupa. (1+1+1......7+7+7) p. z. n p. z. n. Uslijedie drustvena igra Zaigrajmo, zapjevajmo . Za igru grupe je potrebno: polje-nastavni listi (u prilogu), tri piona (narandzasti, plavi, zeleni) i kockica. Bacanje kockice odredjuje broj polja koja prelaze igraci. Kad se zaustave na polje , idu dva koraka napirjed, na idu jedno polje nazad,a na polje moraju otpjevati dio pjesme ucene na casu muzicke kulture. Pobjednik je onaj koji prvi stigne na cilj. U prilogu pripreme dostavljen je materijal koji e biti koristen za realizaciju casa. Prilozi Nastavni listii (zadaci grupa) Zeleni trougao 1. Opisi zeleni trougao. To je_______trougao. Tjemena su:_________________ Stranice su:__________________ Uglovi su: __________________ Obim ovog trougla je : __________________ 2. Nacrtaj trougao jednakih stranica ako je 0=36 cm 3. Koju es figuru dobiti ako iz tacke O crtas

duz duzine 10 cm na sjeverozapad i 10cm na jugozapad? Koji je obim nacrtane figure? 4. Koliko ima trouglova na slici? Napisi njihove nazive. D C E A B

5. Nacrtaj duz koja predstavlja graficko nadovezivanje stranica datog trougla. Kolika je duzina dobijene duzi?

C

A

B

Narandzasti troguao 1. Opisi narandzasti trougao To je__________trougao. Tjemena su:______________ Stranice su:_______________ Uglovi su:_________________ Obim ovog trougla je:__________________ 2. Nacrtaj nejednakostranicni trougao ciji je obim O= 15cm, a stranice a=7cm i b =3cm 3. Koju es figuru dobiti ako iz tacke O crtas duz duzine 10cm na zapae, 4cm na sjeverozapad i 13 cm na jugoistok? Koji je obim nacrtane figure? 4. Koliko ima trouglova na slici? Napisi njihove nazive.

Plavi trougao 1. Opisi plavi trougao To je ____________trougao Tjemena su:____________ Stranice su:_____________ Uglovi su:_______________ Obim ovog trougla je:_________ Nacrtaj jednakokraki trougao stranice a=10cm i b=12cm 3. Koju es figuru dobiti ako iz tacke 0cm duz duzine 10 cm na sjever, 6cm jugozapad, a 6cm najugoistok? Koji obim nacrtane figure? 4. Koliko ima trouglova na slici ? Napisi njihov nazive.

N

G

e

F

e

A

BC D E

P

A

B

C

PRIPREMA ZA CAS 1. OPSTI PODACI O CASU Naziv skole: OS Milan Vukovi Herceg Novi Razred: IV Datum: V 2001. Ucitelj: Vesna Rasajski

2. OPSTI METODICKI PODACI Nastavno-vaspitna oblast: Matematika Nastavna tema: Godisnje ponavljanje Nastavna jedinica: P O V R S I N A I Z A P R E M I N A Tip casa: Utvrdjivanje i ponavljanje gradiva Ciljevi casa: - obnavljanje nastavnih sadrzaja iz oblasti povrsine i zapremine - uvjezbavanje racunskih operacija - primjena stecenih znanja u novim problemskim situacijama Nastavna i pomona sredstva: - nastavni listii sa zadacima - nastavni listii sa tabelomza svaku grupu - plakat (tabela za objedinjavanje rezultata) Oblici rada: frontalni, individualni, grupni, rad u parovima. Metode ucenja: - rjesavanje problema datog na tri nivoa tezine.

3. ARTIKULACIJA CASA 1. 2. 3. 4. 5. Podjela u grupe Uvodjenje u problem Podjela zadataka po nivoima i rjesavanje problema Provjeravanje rezultata na nivou grupe Objedinjavanje rezultata svih grupa u cilju rjesavanja problema datog u uvodu.

4. TOK ^ASA Oblik Metode Nastavna rada u~enja sredstva

1. U~enici su podijeljeni u grupe prema svojim intelektualnim sposobnostima i stepenu postignu}a i nastavi matematike. Prva grupa radi zadatke rad prvog nivoa (najjednostavnije). Druga i tre}a grupa rade zadatke drugog nivoa (srednje te`ine). ^etvrta grupa radi zadatke tre}eg nivoa(najslo`eniji zadaci). Kroz `ivotnu pri~u nastavnik uvodi u~enike u problem kojim }e se baviti tokom ~asa 3. Nastavnik dijeli zadatke po slo`enosti prethodno individualni formiranim grupama i daje potrebna uputstva za rad rad. Rad u grupi je individualan. Svi ~lanovi jedne grupe rje{avaju iste zadatke. (PRILOG 1) Rje{avanje Po{to u~enik rije{i zadatke unosi rezultate u tabelu problema koju je nastavnik pripremio na posebnom listi}u datog (svaki u~enik pojedina~no). Tako nastavnik dobija na tri rezultatima rada svakog pojedinica u grupi. nivoa (PRILOG 2) 4. Kada svi u~enici u grupi rije{e zadatke i upi{u svoja rje{enja u tabelar, formiraju se parovi rad u prema obilje`jima i na nastavnim listi}ima (unutar parovima jedne grupe). Parovi razmijene svoja rje{enja i uporedjuju ih. Pronalaze eventualne gre{ke i ispravljaju ih. Utvrdjuju ta~no rje{enje za svaki zadatak na nivou grupe. Dok u~enici rade u parovima nastavni, uvidom u grupni individuana rje{enja u~enika preko popunjenog rad tabelara, dobija informaciju o efikasnosti rada svakog pojedinca i interveni{e prema potrebama. 5. Nastavnik integri{e rad grupa. Na plakat predstavnici iz svake grupe zapisuju ta~na rje{enja svojih zadataka nastavni listi}I Frontalni

PRILOG 1 I NIVO 1. Koliko dm2 tepiha treba kupiti da bi se prekrio citav pod pravougaonog oblik dimenzija 27dm i 35dm? (Posluzi se slikom) soba

pod b a 2. Koliko novca treba za tepih, ako 1dm2 kosta 28 feninga? 3. Treba presaditi cvijee u veu sakciju. Koliko je cm3 humusa potrebno da se ispuni saksija oblika kocke cija je ivica 20cm? humus a = 20cm a a 4. Koliko novca treba za humus ako znamo da 1dm3 kosta 78 feninga?

II NIVO 1. Vi ste zaduzeni za krecenje. Koliko je grama boje potrebno da se okreci djecija soba dimenzija 35dm, 27dm i 24dm, ako se za 1dm2 potrosi 1gram? (Povrsina vrata je 210dm2, a povrsina prozora 290dm2) (Posluzi se crtezom). soba c b a prozor vrata

2. Koliko je novca potrebno za boju ako 1 gram kosta 6 feninga? 3. Bilo bi lijepo da u sobi imamo malo vise zelenila. Koliko cvjetova mozemo posaditi u saksiju oblika kvadra dimenzija 5dm, 2dm, 1dm 5cm, ako je jednom cvijetu potreban prostor od 1dm3?

1dm3 a

c b

4. Posto jedan cvijet kosta 365 feninga za svo cvijee trebae _________________ novca. III NIVO 1. Akvarijum sa ribicama bi osvjezio ambijent. Vi ste zaduzeni za njega. Izracunajte koliko je stakla potrebno da bi napravili akvarijum cije e dimenzije biti 5dm, 3dm 5cm i 2dm 5cm. 2. Koliko nam novca treba da staklo ako 2dm2 kostaju 198 feninga? 3. Ako 4/5 akvarijuma ispunite vodom, koliko e ribica zivjeti u njemu ako svakoj treba 1dm3 prostora? 4. Posto jedna ribica kosta 236 feninga za sve ribice trebae ______________ novca. PRILOG 2.

Tabele za biljezenje rezultata na nivou grupe. I NIVO VELICINA TEPIHA KOLICINA HUMUSA

IME

CIJENA

CIJENA

II NIVO KOLICINA BOJE BROJ CVJETOVA

IME

CIJENA

CIJENA

III NIVO

IME

STAKLO

CIJENA

RIBICE

CIJENA

PRILOG 3. Tabela za objedinjavanje rezultata Grupa I II Materijal tepih humus boja cvijee staklo Kolicina Novac

III

ribice UKUPNO:

PRILOG 4. Donazi ljeto, suncanje, kupanje, druzenje ... Ocekujemo nase drage prijatelje iz drugih krajeva zemlje i zelimo da preuredimo nasu sobu. Svaki je posao lakse uraditi zajedno sa nekim. Dakle, svi emo se angazovati da djeciju sobu uljepsamo. Okreciemo je, zamijeniti tepih, presaditi staro i posaditi novo cvijee, napraviti akvarijum ... Da bi to sve uradili moramo znati koliko nam je novca potrebno i koliko bi smo trebali ustedjeti. Zato se dajmo na posao ...

OS Blazo J. Orlandi Bar Uciteljica: Veselinka Golubovi Predmet: Poznavanje prirode i drustva Nastavna jedinica: Moje mjesto u proslosti Razred: III Tip casa: kombinovani Cilj i zadaci casa: - koristei predznanja ucenika i njihove sposobnosti zapazanja i logickog zakljucivanja, a na osnovu adekvatno pripremljenih nastavnih sredstava, formirati predstave o proslosti mjesta u kojem ucenici zive; - proslost mjesta sagledati iz razlicitih uglova posmatranja: a) Izgled gradjevina (stambene zgrade, skole, prodavnice, ulice, trgovi ...); b) Zivot i rad ljudi u takvim uslovima (na nivou informacije); c) Kultura ishrane - tradicionalni kulinarski specijaliteti po kojim je mjesto poznato. Oblici rada: Frontalni i individualni rad Nastavne metode: Razgovor, objasnjenje, demonstativno - ilustrativna i heuristicka.

Nastavna sredstva: Fotografije, ilustracije, plakat i nastavni listii. Struktura i tok casa Napomena: Na prethodnom casu ucenici su dobili nastavni listi sa uputstvima kako da se pripreme za rad na sljedeem casu. Posebno je naglaseno da se postaraju da dodju do odgovarajuih fotografija iz proslosti, koje posjeduju u porodicnim albumima. Nastavni listi je dat prilogu.

1. Znam li sta je proslost? Kratak razgovor o detaljima sa plakata na kom je prikazano nekoliko situacija, znacajnih u zivotu svakog covjeka (djetinjstvo, skolsko doba, tinejdzerski period, zrelo doba ...). Zadat je da ih pravilno rasporede u vremenu (proslost, sadasnjost i budunost). Na ovaj nacin se rezimiraju iskustva ucenika i provjerava stepen razumijevanja pojma PROSLOST. 2. Moje mjesto u proslosti Sustina rada je u tome da se pred ucenike stavi problem o kojem oni treba da se izjasnjavaju. Problem moze da se postavi u obliku pitanja, provokativnog tvrdjenja koje treba dokazati ili u obliku dileme. a) Jedan djecak je rekao: Moj grad Bar sada je puno ljepsi nego kad si ti bako bila dijete. Ucenici se samostalno izjasnjavaju po ovom pitanju, ali svoje tvrdnje treba da potkrijepe dokazima (fotografija koju moze da pozajmi i od drugara iz odjeljenja; iskustvo i sjeanja svoje bake i djeda, starijih rodjaka i sl.). b) Gdje su mame (kada su bile male) kupovale igracke? Koliko je tada bilo dragstora u gradu? Sta si saznao o izgledu prodavnica u to vrijeme? Da li su tate (kad su bili mali) bolje igrali Sony Play Station od vas? c) Kako su nase prabake pravile hamburgere? Saznali smo! U ovom gradu ljudi su nekad najvise koristili u ishrani: 3. Saznao-li sam iz kuvara moje bake - prabake ... Ova pitanja sluze samo kao podsticaj za razgovor u odredjenom pravcu. Interesovanja ucenika i obavjestenost o odredjenim segmetnima ove teme odredjuju tok casa.

Moje mjesto u proslosti

Da bi se pripremio/pripremila za razgovor na casu treba da razmislis o ovim pitanjima.

1. Kako je izgledalo nase mjesto u vrijeme kada su tvoji mama i tata bili mali? (Zgrade, ulice, prodavnice ...) ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ___________________________ 2. Pokusaj da pronadjes odgovor i na ovo pitanje: Kako je izgledalo mjesto kada su tvoji baka i djed bili mali? (Kratko zabiljezi nekoliko podataka o tome) ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ___________________________ Zelis li da nastavis ovo putovanje u proslosti? DA NE

Ako zelis potrudi se da saznas kako je ovo mjesto izgledalo u davna vremena, mnogo prije nesto sto su zivjeli tvoji baka i djed (Sta je tada bilo - postojalo a sad vise ne postoji, ili obrnuto). ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ___________________________ Ako ti je hrana jaca strana, raspitaj se za jelo koje je spremala tvoja baka ili prabaka. Izaberi jelo koje je bilo omiljeno u tvojoj prodici, a koje se najvise pripremalo u vremenu kad je ona zivjela.

1. OPSTI PODACI O CASU Naziv skole: OS Milan Vukovi Herceg Novi Razred: IV Datum: X 2000. Ucitelj: Vesna Rasajski 2. OPSTI METODICKI PODACI Nastavno-vaspitna oblast: Poznavanje prirode Nastavna tema: Uslovi zivota na Zemlji. Nastavna jedinica: VAZDUH KAO USLOV ZIVOTA

Tip casa: Obrada novog gradiva Zadaci casa: - sticanje osnovnih znanja o vazduhu, kao dijelu prirode od koga zavisi zivot na zemlji; - osposobljavanje ucenika za shvatanje materijalnosti vazduha; - osposobljavanje ucenika za samostalan rad; Nastavna i pomona sredstva: - plakat br. 1 - skrivalica; - rekviziti za izvodjenje eksperimenata; - grafofolija br. 1; - kartice za grupe i oznake na klupama; - nastavni listii sa zadacima za svaku grupu. Oblici rada: Grupni i frontalni rad Nastavne metode: - metoda razgovora; - eksperimentalna metoda; - tekstualna metoda; Nastavni objekat: Ucionica. 3. ARTIKULACIJA CASA Uvodni dio casa - Otkrivanje skrivalice - Najava nastavne jedinice i podjela u grupe. Glavni dio casa - Ispitivanje osobina vazduha. Zavrsni dio casa - Analiza izvjestaja i izvlacenje zakljucaka 4. TOK CASA I UVODNI DIO CASA * Okrivanje skrivalice: 1 2 3 4 5 6 I 7 N E 8 V 9 10 11 12 13 14 A Z D U H A

O S O B

* Isticanje cilja casa i podjela u grupe II GLAVNI DIO CASA

Svaka grupa se na stanici zadrzava oko 10 minuta sto je dovoljno da se izvrsi eksperiment i sastavi kratak izvjestaj o zapazanjima. 1. Stanica Cesto vam se neko obraa: Molim, jednu praznu casu! Ili: Molim, jednu praznu bocu! Zar su casa i boca zaista prazne? AKO SE NE SLAZETE - DOKAZITE! Ogled Uzmi staklenu bocu sa sirim grliem i kroz njen zapusac od plute provuci jednu duzu i jednu krau staklenu cijev. U duzu cijev stavi lijevak i kroz njega nalijevajte vodu u bocu. Kad napunite otprilike treinu boce, zatvorite prstom otvor krae cijevi i nastavite da nalijevate vodu kroz lijevak. Sta e se desiti? Zasto? Ogled Naduvaj balon. Sta je ispunilo balon? Potopi vrh balona u vodu. Sta se desilo sa vodom? Zasto? Napisite kratak izvjestaj. 2. Stanica Ogled Na terazije zakacite dva izduvana balona, jedan na jednu, drugi na drugu stranu i uporedite njihovu masu. Zatim, na jedan kraj terazija zakacite naduvan, a na drugi kraj isduvan balon. Sta primjeujete? Napisite kratak izvjestaj 3. Stanica Ogled Navuci balon na grli boce i stavi bocu u sud sa toplom vodom. Sta zapazas? Izvadi bocu iz vode istav je na hladno mjesto. Sta se dogodilo? Objasni. Napisite kratak izvjestaj. 4. Stanica Ogled Napuni casu vodom do vrha. Nakvasi ivicu case, pa na nju stavi list deblje hartije. Dlan lijeve ruke stavi na list hartije, a desnom rukom drzi casu. Okreni casu i oprezno skloni dlan ispod case. Ostavi tako par sekundi. Sta uocavas? Pokusaj da objasnis! Napisite kratak izvjestaj.

5. Stanica Ogled Stavi svijeu na pod uz sama vrata i zapali je. Sta primjeujes? Sada tu istu zapaljenu svijeu podigni u visinu. U kom pravu se sada savija plamen? Zapaljenu svijeu stavi na sto i otvori prozor. Sta se sada dogadja sa palamenom? Zatvori prozor, a otvori vrata. U kom pravcu se sada savija plamen? Napisite kratak izvjestaj. III ZAVRSNI DIO CASA Posto grupe prodju kroz sve stanice, vrsi se izvjestavanje grupa i zajednicko izvlacenje zakljucaka. Ucenici zapisuju (grafofolija br. 1): zauizma prostor iako ga ne vidimo ima masu VAZDUH na toploti se siri, a na hladnoi skuplja neprestano se kree pritiskuje tijela (vazdusni pritisak)

SCENARIO ZA CAS AKTIVNE NASTAVE OS Milorad Musa Burzan Nastavnik: Ljudmila Djuranovi Nastavni predmet: Priroda i drustvo II razred Tema: Domae zivotinje Tip casa: Prosirivanje znanja Cilj casa: Usvajanje konkretnih znanja o domaim zivotinjama (pas, govece - krava, konj, ovca, svinja, kokoska) kao i o njihovim osnovnim osobinama (imenovanje zivotinje i njenog mladunceta, staniste, opis, ishrana, koristi za covjeka), navikavanje ucenika za rad u grupi, razvijanje interesovanja za domae zivotinje.

Metode: Kooperativno ucenje u grupama ucenika Verbalno smisleno ucenje Ucenje rjesavanjem problema Materijal: Plakat sa slikom seoskog domainstva. Kartice za formiranje grupa (sest boja -24). Nastavni listii (36). Pomoni plakat sa tabelom za upisivanje rezultata istrazivanja. Kartice za obiljezavanje grupa (klupe) Enciklopedije o zivotinjama. Udzbenik prirode i drustva za II razred. Glavni koraci: 1. Rjesavanje zagonetki i otkrivanje plakata sa slikom. 2. Formiranje grupa. 3. Slaganje kartica iste boje - formiranje slike zivotinje, na nivou grupe. 4. Podjela zadataka i davanje instrukcije za rad. 5. Rad u grupama. 6. Izvjestavanje grupa. 7. Unosenje podataka u tabele. 8. Pricanje zanimljivosti, kazivanje stihova ... 1. Nastavnik na tabli izlaze plakat koji je prikriven sa sest polja oznacenih brojevima od 1 do 6. Ucenik bira broj i rjesava zagonetku. Slijedi otkrivanje polja iza koga se na plakatu nalazi slika zivotinje koja je rjesenje zagonetke. Rjesavanjem svih sest zagonetki prikazuje se slika seoskog domainstva sa svim domaim zivotinjama i njihovim stanistima. 2. Formiraju se grupe na osnovu boje kartice koju je svaki od ucenika izvukao (6 grupa - 6 boja). 3. Nastavnik daje instrukciju da ucenici iz grupe okrenu kartice i da formiraju sliku. Slaganjem dobijaju sliku zivotinje o kojoj e pisati unutar grupe. 4. Svaka grupa dobija po dva nastavna listia - dva zadatka. a) Na jednom se uocava zadata zivotinja i njeno mladunce, imenuje se, opisuje se, navodi se cime se hrani. b) Na drugom ucenici zaokruzuju predmete koji se prave od te zivotinje. 5. Zadaci za sve grupe su isti - razlicite su zivotinje ali su zahtjevi isti. Grupe rade istovremeno. 6. Grupe izvjestavaju o svom radu. U izvjestavanje se mogu ukljuciti i druge grupe. 7. Ucenici upisuju podatke o svim zivotinjama redom kako grupe izvjestavaju u svoje tabele, a nastavnica u plakat-tabelu. Ostali dio istrazivanja izvjestavaju ostali clanovi grupa ravnomjerno dio po dio, grupa po grupa, cime se obezbjedjuje da se svi ucenici angazuju u toku rada. Nakon zavrsenog izvjestavanja svih grupa ucenici vrse podjelu prema izgledu na stoku u zivinu. 8. Ucenici prema svom izboru pricaju zanimljivosti iz svijeta zivotinja, recituju prigodne stihove pjesama o zivotinjama ...

Skola: Nastavnik: Nastavni predmet: Nastavna jedinica: Ciljevi casa:

Uvod: Aktivnost 1.

OS Stefan Mitrov Ljubisa Budva Snezana Lalovi, Ljiljana Nikcevi Poznavanje prirode i drustva, III razred Putujemo kopnom, vodom, vazduhom (kopneni, vodeni, vazdusni saobraaj). 1. Formiranje intelekutalnih umenja (ucenje ucenja) - formiranje ideje o tome sta je pojam - sta znaci klasifikacija - sta je kriterij - kako se testira da li je kriterij dobar 2. Organizuje se spontano iskustvo djece i podize se na visi nivo tako sto se struktuiraju spontana znanja. 3. Sticu se nova fakticka znanja, nove informacije koje imaju sanse da ostanu trajne jer su svaene i uvedene u ve postojee sisteme znanja. 4. Povezuju se nova sa starim znanjima cime se omoguuje stvarno razumijevanje novog (jer je razumijevanje upravo povezivanje novog sa starim, nepoznatog sa poznatim). Podjela u grupe 5/5 (vozi)

U drugom razredu smo ucili o prevoznim sredstvima. Sada vas molim da se sjetite svih prevoznih sredstava kojima ste putovali ili ste culi da covjek moze da putuje ili da ih koristi. Prvo razmislite, svako za sebe, a zatim u grupi zajedno napravite listu svih sredstava kojih ste se sjetili, ali tako da na jedan listi ispisete jedno prevozno sredstvo. Dakle, ispisaete onoliko listia koliko ste se sjetili saobraajnih sredstava. Sada vas molim da prestanete sa radom i da pazljivo slusamo jedni druge. Ja sam na ovom panou napravila svoju listu saobraajnih sredstava. Sada da vidimo kojih saobraajnih sredstava ste se vi sjetili. Molim vas recite mi samo ona saobraajna sredstva kojih ste se vi sjetili, a ne i ona koja imamo na panou, a vi ih se niste u ovako kratkom vremenu mogli sjetiti. (Neka nam ova grupa procita saobraajna sredstva kojih se sjetila. Nastavnik na panou stavlja crticu pored tog saobraajnog sredstva ili upisuje saobraajno sredstvo kojeg nema na panou). Kada sve grupe izlistaju saobraajna sredstva kojih su se sjetili. Nastavnik postavlja pitanje: Da li neko zeli da prokomentarise listu saobraajnih sredstava kojih smo se sjetili? Jeste li imali nekih problema u prisjeanju? Da li neko ima ideju o tome zasto smo se nekih lakse sjetili nego drugih? Aktivnost 2. Sjetite se, kada smo bili u prvom razredu, ucili smo da pravimo skupove geometrijskih figura prema obliku boji i velicini. Ucili smo da se imenice razvrstavaju na vlastite, zajednicke, zbirne i gradivne. Drvee smo dijelili na cetinarsko i listopadno. Vas sljedei zadatak je da razvrstate saobraajna sredstva. Ona se mogu klasifikovati na razne nacine npr. mogu se klasifikovati prema snazi koja ih pokree na ona koja koriste snagu covjeka ili

snagu motora, ili se mogu klasifikovati prema namjeni na ona koja sluze za prevoz neke robe i ona koja sluze za prevoz putnika. Vas zadatak je da smislite sto originalniji nacin klasifikacije prevoznih sredstava. Razvrstate ih po nekom smislu, ali tako da ni jedna druga grupa nee imati takvu ideju. Pokusajte da napravite takvu klasifikaciju da obuhvatite sto vei broj saobraajnih sredstava. Pazite, moraete kasnije da nam objasnite kako ste napravili svoju podjelu. Izvjestaji grupa: Nastavnik na posebnom papiru biljezi kriterij svake grupe kojim su se rukovodili prilikom klasifikovanja. Komentar: Koje ste probleme imali prilikom pravljenja klasifikacije? Komentar - Naucnici nijesu odmah dosli do najboljeg rjesenja. Bilo je dosta lutanja dok se nije pronasla najbolja klasifikacija, sto opet ne znaci da je ona najbolja i da u budunosti nee biti pronadjena bolja. Sama cinjenica da se svakim danom pronalaze nova saobraajna sredstva dovodi do toga da odredjena klasifikacija postane manjkava i da ne moze da obuhvati sva saobraajna sredstva. Da vidimo sada, koja klasifikacija danas vazi. Naucnici su sva saobraajna sredstva razvrstali u tri grupe prema tome gdje se kreu: vodom, vazduhom ili kopnom, pa prema tome sva sredstva o kojima smo govorili mozemo razvrstati u grupe: vodeni, vazdusni ili kopneni saobraaj. Nastavnik na tabli lijepi cedulje sa nazivima: vodeni saobraaj, vazdusni saobraaj, kopneni saobraaj. Sve njih objedinjava jedan pojam SAOBRAAJ (iznad se lijepi cedulja sapbraaj), jer svi oni omoguuju veze ili saobraanje medju ljudima. Razvrstaemo zatim kartice saobraajnih sredstava u ove tri grupe. Po jedan ucenik iz svake grupe razvrstava kartice po grupama. Komentar: Da li ste imali problema u razvrstavanju? Kakvih? Da pogledamo sada smo grupu vodeni saobraaj. Naucnici su i ovu grupu izdijelili prema vrsti voda po kojoj se kreu tj. da li se kreu morem, rijekama ili jezerima, pa tako imamo pomorski, rijecni i jezerski saobraaj (nastavnik lijepi kartice). Hajde sada da razvrstamo kartice vodenog saobraaja. Da pogledamo grupu kopneni saobraaj. Kako emo podijeliti ovu grupu kartica. Prema tome, da li se kreu drumovima ili sinama, pa imamo drumski i sinski saobraaj (nastavnik lijepi kartice i poziva dva ucenika da razvrstaju kartice). Da li se moze dalje dijeliti vazdusni saobraaj? Napomena za voditelja: da vodi racuna o teskoama prilikom klasifikacije kartica LIFT, METRO, PODMORNICA i ukazati na nesavrsenost klasifikacije i potrebu da se ona mijenja jer se stalno pronalze nova saobraajna sredstva. Nastavnik podjeli koverte u kojima se nalaze znaci pojedinih vrsta saobraaja (svakoj grupi po jedan). Sada pogledajte sta se nalazi u vasem kovertu i odredite gdje pripada vasa slicica. Zalijepite je na nasu klasifikaciju.

Aktivnost 3. Sada e svaka grupa dobiti novi zadatak. Imate 10-tak minuta da ga uradite, a zatim e te nas izvijestiti o tome sta ste uradili. G1. Vas zadatak je da napravite plakat Saobraaj u nasem gradu. Uradite to ovako. Napravite male slicice saobraajnih sredstava koja se koriste u nasem gradu i zalijepite ih na papir. Kasnije ete nam rei koje vrste saobraaja su prisutne u nasem gradu. Komentar - (nastavnik pokazuje na plakat prisjeanja) najcese smo se prisjeali onih saobraajnih sredstava koja se koriste u nasem gradu. Manje smo se mogli sjetiti onih sredstava koja se ne koriste u nasem gradu. Razmislite o tome zasto je to tako. G2. Vas zadata je da se sjetite mjesta do kojih ste putovali. Sjetite se cime ste putovali, kuda, kako i zasto. dobiete nijemu kartu nase Republike. Vas zadatak je da napravite slicice koje oznacavaju odredjenu vrstu saobraaja i da na karti obiljezite svoja putovanja. Kasnije ete nam rei koju vrstu saobraaja ste koristili. G3. Vas zadata je da smislite i napisete jednu kratku pricu na temu PROBLEMI NA PUTU (Pazite, problemi na putu ponekad budu zaista problemi, a ponekad izazovu smijeh kod onih kojima pricate o njima). G4. Da je kojim slucajem Budva planinsko mjesto, npr. da je nadmorska visina Budve iznad 1000 metara, i da je privredni centar nase Republike, kako bi tada izgledao saobraaj u njoj. Napisite ili nacrtajte. G5. Od vas se trazi da na kratko budete SAOBRAAJNI INZINJERI. Pokusajte da smislite rjesenje saobraajnog problema Budve u ljetnjem periodu kada je turisticka sezona.

<!--NOSEARCHEND-->

Information

Republika Crna Gora

54 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

198960


You might also be interested in

BETA
Republika Crna Gora