Read PRAVILNIK text version

<html> <META name="description" content=""> <META name="key words" content="legislation MON SRB T04"> <title>PRAVILNIK O POLAGANJU ZAVRSNOG, ODNOSNO MATURSKOG ISPITA U SREDNJOJ SKOLI</title> <!--NOSEARCHSTART-->

PRAVILNIK O POLAGANJU ZAVRSNOG, ODNOSNO MATURSKOG ISPITA U SREDNJOJ SKOLI (Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 42/91, 11/95, 7/99, 34/99) I. OPSTE ODREDBE Clan 1. Nakon zavrsetka skolovanja u srednjoj skoli (u daljem tekstu: skola) za sticanje III stepena strucne spreme ucenici polazu zavrsni ispit, a za sticanje cetvrtog stepena strucne spreme ucenici polazu maturski ispit. Clan 2. Cilj zavrsnog, odnosno maturskog ispita (u daljem tekstu: ispit) je provjeravanje rezultata opsteg, opstestrucnog i prakticnog znanja, koje je kandidat stekao u skoli. Kandidat na ispitu treba da pokaze da je u usvajanju znanja i sticanja sposobnosti da se njima sluzi dostigao nivo koji je odreen kao cilj obrazovanja u skoli. Clan 3. Ispit se polaze u junskom, avgustovskom i januarskom ispitnom roku. Clan 4. Raspored polaganja ispita utvruje nastavnicko vijee na predlog direktora skole. Clan 5. Ispit se polaze prvi put u skoli u kojoj je ucenik zavrsio razred za sticanje treeg, odnosno cetvrtog stepena strucne spreme. Clan 6. Vanredni ucenici, kao i lica koja pohaaju skolu, odnosno odjeljenje za odrasle, ispit polazu po odredbama ovog pravilnika. Clan 7. Direktor skole duzan je da dostavi raspored polaganja ispita deset dana prije pocetka ispita za svaki ispitni rok republickom organu uprave nadleznom za poslove prosvjete i Zavodu za skolstvo. Direktor skole duzan je da dostavi izvjestaj o toku ispita za svaki ispitni rok u roku od 15 dana republickom organu uprave nadleznom za poslove prosvjete i Zavodu za skolstvo.

II. ISPITNI ODBOR I ISPITNE KOMISIJE Clan 8. Za polaganje ispita u svakoj skoli se obrazuje ispitni odbor koji sacinjavaju: predsjednik, potpredsjednik i potreban broj clanova ispitivaca. Predsjednik ispitnog odbora je, po pravilu, direktor skole ili pomonik direktora, a potpredsjednik nastavnik kojeg odredi nastavnicko vijee. Clanove ispitnog odbora i njihove zamjenike imenuje nastavnicko vijee. Za voenje zapisnika na ispitu, nastavnicko vijee odreuje sekretara ispitnog odbora iz reda nastavnika koji nijesu ispitivaci i on nema pravo odlucivanja u ispitnom odboru. Clan 9. Za polaganje ispita odbor moze obrazovati jednu ili vise ispitnih komisija. Ispitne komisije iz stava 1. ovog clana sacinjavaju predsjednik, stalni clan i clanovi ispitivaci. Clanovima ispitne komisije odreuju se zamjenici. Ispitna komisija ima zapisnicara kojeg odreuje nastavnicko vijee iz reda nastavnika koji nijesu ispitivaci i on nema pravo odlucivanja u ispitnoj komisiji. Predsjednici ispitnih komisija su, po pravilu, predsjednik ili potpredsjednik ispitnog odbora, odnosno lica koja imenuje ispitni odbor. Stalni clan komisije je, po pravilu, nastavnik onog predmeta koji se polaze ili srodnog predmeta. Ispitna komisija ima najmanje tri clana. Clan 10. Ispitni odbor i ispitne komisije rade u sjednicama. Sjednice saziva i njima rukovodi predsjednik ispitnog odbora, odnosno ispitne komisije. Odluke ispitnog odbora, odnosno ispitnih komisija punovazne su ako sjednici prisustvuju svi clanovi ispitnog odbora, odnosno ispitne komisije. Odluke se donose veinom glasova svih clanova. U slucaju jednake podjele glasova, odlucuje glas predsjednika odbora, odnosno komisije. Clan 11.

Clanovi ispitnog odbora i ostala lica koja prisustvuju zavrsnom ispitu ne mogu prije zvanicnog saopstenja davati nikakva obavjestenja niti saopstavati odluku ispitnog odbora, odnosno ispitnih komisija. III. PRIJAVLJIVANJE, SADRZAJ, NACIN I POSTUPAK ISPITA 1. Prijavljivanje Clan 12. Za polaganje ispita kandidat podnosi skoli prijavu i svjedocanstvo o zavrsnom razredu. Kandidat koji polaze zavrsni ispit za sticanje treeg stepena strucne spreme u prijavi navodi i naziv prakticnog rada. Kandidat koji polaze maturski ispit za sticanje IV stepena u prijavi navodi naziv strucnog rada, odnosno naziv izbornog predmeta. Vrijeme podnosenja prijave za svaki ispitni rad odreuje nastavnicko vijee i o tome blagovremeno obavjestava kandidate isticanjem objave na oglasnoj tabli skole, a, po potrebi, i na drugi nacin. Clan 13. Ispitni odbor na prvoj sjednici, koju odrzava najkasnije pet dana prije pocetka ispita, odlucuje koji od prijavljenih kandidata ispunjava uslove za polaganje ispita. Protiv odluke ispitnog odbora iz stava 1. ovog clana, kojom se ne odobrava polaganje ispita, kandidat ima pravo prigovora skolskom odboru u roku od dva dana od dana saopstenja odluke. 2. Sadrzaj ispita Clan 14. Zavrsni ispit za sticanje treeg stepena strucne spreme sastoji se iz prakticnog rada koji, po pravilu, obuhvata: pismenu pripremu (opis tehnicko-tehnoloskog procesa), izradu rada i odbranu rada. Prakticni rad uzima se iz podrucja rada i obrazovnog profila za koji se ucenik obrazovao. Za odreeno zanimanje praktican rad se sastoji iz opisa odreenog tehnicko-tehnoloskog procesa i odbrane. Pismena priprema, opis tehnicko-tehnoloskog procesa, vezana je za karakter prakticnog rada i radi se, po pravilu, prije izrade prakticnog rada. Clan 15. Maturski ispit za sticanje IV stepena u strucnim skolama sastoji se iz:

1. pismenog zadatka iz maternjeg jezika i 2. strucnog rada ili - usmenog ispita iz predmeta od znacaja za struku, koji se izucava najmanje dvije godine. Clan 16. Brise se. ("Sl. list RCG", br. 7/99) Clan 17. Maturski ispit u umjetnickim skolama sastoji se iz: 1. pismenog zadatka iz maternjeg jezika i 2. strucnog rada. Clan 18. Strucni rad moze biti: izrada projekta, obrada odreenog tehnickog, tehnoloskog, zdravstvenog, socijalno-ekonomskog pitanja, model, preparat, premjer, kao i drugi tehnicki i strucni radovi koji moraju biti strucno obrazlozeni uz oznaku odgovarajue dokumentacije. Clan 19. Maturski ispit u gimnaziji opsteg tipa sastoji se iz: 1. pismenog zadatka iz maternjeg jezika i 2. pismenog i usmenog ispita iz matematike ili - pismenog i usmenog ispita iz stranog jezika ili - usmenog ispita iz jednog od predmeta: fizika, hemija, biologija, istorija i drugi strani jezik. Maturski ispit u gimnaziji prirodno-matematickog smjera sastoji se iz: 1. pismenog zadatka i maternjeg jezika i 2. pismenog i usmenog ispita iz matematike ili - usmenog ispita iz jednog od predmeta: fizika, hemija i biologija. Maturski ispit u gimnaziji drustveno-jezickog smjera sastoji se iz:

1. pismenog i usmenog ispita iz stranog jezika ili - pismenog i usmenog ispita iz matematike, ili - usmenog ispita iz jednog od predmeta: istorija i drugi strani jezik. Maturski ispit u matematickoj gimnaziji sastoji se iz: 1. pismenog zadatka iz maternjeg jezika i 2. pismenog i usmenog ispita iz matematike. Maturski ispit u filoloskoj gimnaziji sastoji se iz: 1. pismenog zadatka iz knjizevnosti i 2. pismenog i usmenog ispita iz stranog jezika.

Clan 20. Oslobaaju se maturskog ispita ucenici koji su sva cetiri razreda zavrsili sa odlicnim uspjehom i imali primjerno vladanje. Clan 21. Uz pomo nastavnika ucenik zavrsnog razreda opredjeljuje se za oblast iz koje zeli da radi prakticni, odnosno strucni rad, ili predmet po izboru, najkasnije: - za junski ispitni rok, do 15. marta; - za januarski ispitni rok, do 1. novembra. Clan 22. U zavisnosti od karaktera skole prakticni, odnosno strucni rad kandidati mogu raditi u skoli ili u odgovarajuoj radnji, preduzeu, ustanovi, sto odreuje nastavnicko vijee skole. Prakticni, odnosno strucni rad kandidat radi pod neposrednim nadzorom predmetnog nastavnika. Clan 23. Spisak zadataka za prakticni, odnosno strucni rad za svaku oblast za koju su se opredijelili kandidati utvruje nastavnicko vijee na predlog strucnog aktiva. Isti zadatak, po pravilu, moze raditi samo jedan kandidat u istom ispitnom roku.

Iz spiska utvrenih zadataka ispitni odbor prepisuje, po mogunosti masinom, zadatke na listie. Listie cuva direktor skole u zapecaenom omotu. Broj listia mora da bude vei najmanje za pet od broja prijavljenih kandidata, a ukupan broj listia ne moze biti manji od 10.

Clan 24. Pred ispitnim odborom kandidat izvlaci listi sa zadatkom za prakticni, odnosno strucni rad iz oblasti za koju se opredijelio u roku koji utvrdi nastavnicko vijee, zavisno od specificnosti i karaktera skole. Ako kandidat najkasnije za pet minuta po izvlacenju listia zeli da zamijeni zadatak prakticnog, odnosno strucnog rada, ispitni odbor e mu dopustiti da vuce drugi listi. Vraeni listi stavlja se meu preostale. Kandidat moze izvuceni listi mijenjati jedanput. U zapisniku se biljezi da je kandidat mijenjao listi. Zadaci za prakticni, odnosno strucni rad koje su kandidati izvukli evidentiraju se u posebnoj knjizi. Clan 25. Kandidat treba da prikupi podatke, dokumentaciju i druge materijale koje e koristiti u izradi prakticnog, odnosno strucnog rada. Skola je duzna da sporazumno sa preduzeem, odnosno ustanovom omogui kandidatima izradu prakticnog rada, korisenjem potrebne literature i podataka za izradu prakticnog, odnosno strucnog rada. U toku izrade prakticnog, odnosno strucnog rada predmetni nastavnik organizuje konsultacije sa kandidatima u cilju pruzanja instruktivne pomoi. Clan 26. Pri izradi prakticnog, odnosno strucnog rada kandidat treba da pokaze: - koliko poznaje odreeni problem i koliko ulazi u njegovu sustinu; - koliko je ispoljio samostalnosti i samoinicijative u toku pripreme i njegove izrade; - koliko je uspio da primijeni steceno znanje u oblasti struke; - koliko je koristio samostalna ispitivanja i literaturu. Clan 27. Kandidat predaje prakticni, odnosno strucni rad u roku koji utvrdi nastavnicko vijee skole. Ukoliko kandidat ne preda blagovremeno rad iz stava 1. ovog clana, to se konstatuje u zapisniku ispitne komisije i smatra se da je kandidat propustio taj ispitni rok.

Clan 28. Prakticni, odnosno strucni rad pregleda ispitna komisija. Poslije pregleda prakticnog, odnosno strucnog rada clanovi komisije zapisnicki utvruju brojcanu ocjenu iz prakticnog, odnosno strucnog rada uz potpis svih clanova komisije. Clan komisije koji se ne slaze sa predlozenom ocjenom, moze izdvojiti svoje misljenje, sto se u zapisniku konstatuje. Clan 29. Prije pocetka odbrane prakticnog, odnosno strucnog rada ispitni odbor saopstava kandidatima raspored odbrane prakticnog, odnosno strucnog rada preko oglasne table ili na drugi pogodan nacin dostupan ucenicima. Clan 30. Posto ispitna komisija pregleda i ocijeni sve prakticne, odnosno strucne radove kandidati pristupaju odbrani prakticnog, odnosno strucnog rada. Odbrana prakticnog, odnosno strucnog rada traje do 30 minuta. Ispitna komisija zapisnicki utvruje brojcanu ocjenu prakticnog, odnosno strucnog rada. Ispitni odbor na svojoj sjednici, a na osnovu ocjene iz prakticnog, odnosno strucnog rada i odbrane prakticnog, odnosno strucnog rada za svakog kandidata utvruje jednu brojcanu ocjenu. Kandidat ciji prakticni, odnosno strucni rad nije ocijenjen pozitivnom ocjenom, vrsi doradu, odnosno ponovnu obradu istog zadatka u smislu primjedbi i misljenja komisije, za naredni ispitni rok. Clan 31. Pismeni zadatak iz maternjeg, stranog jezika i matematike traje najvise cetiri sata i radi se prije podne, s tim sto se u toku jednog dana ne mogu raditi dva pismena zadatka. Pismeni zadaci iz stava 1. ovog clana obavljaju se u prisustvu najmanje dva clana ispitnog odbora.

Clan 32. Za pismeni zadatak iz maternjeg jezika daju se teme iz nastavnog programa i sire teme iz drustvenog zivota, nauke i kulture. Clan 33.

Teme i zadatke za pismeni dio ispita odreuje ispitni odbor. Uoci izrade pismenog zadatka predmetni nastavnik podnosi predsjedniku ispitnog odbora sest tema iz maternjeg jezika, tri teksta iz stranog jezika za prevod i tri grupe zadataka iz matematike i predaje ih u zatvorenom omotu na kojem e stajati nastavnikov potpis i pecat skole. Predsjednik ispitnog odbora e omote zapecatiti i cuvati na sigurnom mjestu. Na sjednici ispitnog odbora, neposredno pred pocetak ispita, predsjednik ispitnog odbora otvara omot sa temom iz maternjeg jezika, a zatim ispitni odbor bira dvije teme od kojih kandidati rade jednu po izboru. Narednog dana neposredno pred pocetak ispita, ispitni odbor bira jedan tekst iz stranog jezika i jednu grupu zadataka iz matematike. Ispitni odbor moze da ne prihvati ni jednu od predlozenih tema ve da odredi nove. U skoli gdje ima vise odjeljenja cetvrtog razreda predmetni nastavnici e sporazumno predloziti teme. Svi kandidati rade teme jednovremeno i, po mogunosti, u istoj prostoriji. Tema koja je raena u toku skolske godine, kao pismeni ili kao domai zadatak, ne moze se davati za pismeni zadatak na ispitu. Clan 34. Teme i zadaci se saopstavaju kandidatima neposredno pred pocetak ispita. Ponasanje suprotno stavu 1. ovog clana, bilo kojeg clana ispitnog odbora, odnosno ispitne komisije, posredno ili neposredno, povlaci pokretanje disciplinskog postupka i udaljenja iz ispitnog odbora, odnosno ispitne komisije, a ispit se ponistava. Clan 35. Neposredno prije pocetka rada pismenog zadatka predsjednik ispitnog odbora saopstava da je svaki kandidat duzan da zadatak radi samostalno, upuuje kandidate na nacin izrade pismenog zadatka i predocava im posljedice eventualnog narusavanja i ometanja pravilnog toka ispita. Iz prostorije u kojoj se radi pismeni zadatak, kandidati mogu izlaziti samo po odobrenju dezurnog clana ispitnog odbora. Kandidat koji narusava utvreni red na ispitu bie prvo opomenut i opomena se unosi u zapisnik. U ponovljenom slucaju kandidat se udaljuje sa ispita i gubi pravo da polaze ispit u tom ispitnom roku. Gubi pravo polaganja ispita u tom ispitnom roku i kandidat za kojega se utvrdi, bilo u toku ispita, bilo poslije ispita, da se sluzi nedozvoljenim sredstvima, da je prepisao tui zadatak ili da je svoj zadatak dao drugome. Pravo na dalje polaganje ispita gubi i kandidat koji prekine rad i bez odobrenja nadzornog nastavnika napusti ispitnu prostoriju. Odluku o udaljenju sa ispita donosi ispitni odbor. Odluka se biljezi na poleini svjedocanstva zavrsnog razreda i protiv nje kandidat nema pravo prigovora.

Clan 36.

Kandidat uz prijavu za ispit prilaze potreban broj tabaka za izradu pismenog zadatka. Prije nego se saopste teme, nadzorni nastavnik razdijelie kandidatima potreban broj tabaka hartije ovjerenih skolskim pecatom. Kandidat moze pismeni zadatak raditi na konceptu ili ga odmah pisati na cistom tabaku. Cim kandidat zavrsi zadatak, predaje ga (zajedno sa konceptom) jednom od dezurnih nastavnika. Posto je prethodno provjerio da je zadatak potpisan, nastavnik ga prima i biljezi na samom radu, i u zapisniku o pismenom ispitu, tacno vrijeme (sat i minut) predaje, broj ispisanih ili neispisanih tabaka. Ako kandidat u odreeno vrijeme ne zavrsi zadatak predaje ono sto je izradio. Clan 37. Pismeni zadatak prvo pregleda, ispravlja i ocjenjuje predmetni nastavnik. Ocjena mora biti obrazlozena i potpisana. Pored pismenog obrazlozenja, predmetni nastavnik predlaze i brojcanu ocjenu. Pored predmetnog nastavnika, pismeni zadatak pregledaju jos dva nastavnika, od kojih jedan mora biti strucnjak iz reda clanova ispitnog odbora ili clan ispitne komisije. U slucaju njihovog neslaganja sa predlogom ocjene prvog predlagaca, oni predlazu i obrazlazu drugu ocjenu. Konacnu ocjenu utvruje ispitni odbor. Svi pismeni zadaci cuvaju se u skolskoj arhivi najmanje tri godine. Clan 38. Usmeni ispit se obavlja i prije i poslije podne. Raspored kandidata za usmeni ispit odreuje ispitni odbor. Clan 39. Usmeni ispit se polaze u okviru nastavnog programa odgovarajueg podrucja rada, odnosno obrazovnog profila. Clan 40. Usmeni ispit pocinje, po pravilu, dva dana poslije zavrsnog pismenog zadatka. Usmenom ispitu prisustvuju svi clanovi ispitnog odbora i duzni su da vode biljesku o odgovorima kandidata. Ispitivanje kandidata iz pojedinog predmeta, po pravilu, traje do dvadeset minuta. Sem ispitivaca, kandidatu moze postavljati pitanje i predsjednik ispitnog odbora. NAPOMENA: U izvornom tekstu nema clana 41. Clan 42.

Spisak pitanja za usmeni ispit sastavlja predmetni nastavnik, tako da obuhvati cjelokupno gradivo predmeta odgovarajueg smjera. Iz tog spiska prepisuje citko, po mogunosti masinom, pitanja na listie i ujednacava ih. Listii moraju biti od iste hartije i jednake velicine, bez ikakve mrlje ili znaka na nepisanoj strani. Na jednom listiu ispisuju se po tri pitanja iz svakog predmeta. Broj listia treba da bude vei za pet od broja kandidata, ali ne moze biti manji od trideset. Spisak pitanja podnosi se ispitnom odboru koji ih, na svojoj sjednici uoci usmenog ispita, pregleda i odobrava. Pregledane i odobrene listie predmetni nastavnici predaju direktoru skole, poslije sjednice, na cuvanje u zapecaenom omotu. Ako u skoli ima vise odjeljenja IV razreda u kojima isti predmet predaje vise nastavnika, oni sporazumno i zajednicki sastavljaju spisak pitanja koja e se rasporediti na listie. Pitanja na listie rasporeuje svaki nastavnik samostalno. Clan 43. Na ispitu svaki kandidat izvlaci po jedan listi. U toku dana ne moze se isti listi dva ili vise puta izvlaciti. Ako kandidat, najkasnije pet minuta po izvlacenju listia, izjavi da ne moze odgovarati na izvucena pitanja, dopustie mu se da vuce drugi listi. Vraeni listi stavlja se meu preostale. U zapisniku se biljezi da je kandidat mijenjao listi. Listi se moze mijenjati samo jedanput. Prvom kandidatu na pocetku ispita svakog dana moze se ostaviti, ako on to zeli, do pet minuta za razmisljanje. Clan 44. Ispitna komisija svakog dana poslije zavrsetka usmenog ispita utvruje predlog ocjene za svakog ispitanog kandidata. Ocjenu predlaze ispitivac, a predlog ocjene za ispitni odbor konacno utvruje ispitna komisija. Utvrena ocjena na usmenom ispitu za svakog kandidata unosi se u zapisnik. Svaki clan ispitne komisije moze da izdvoji misljenje. Ispitni odbor razmatra na sjednici izdvojena misljenja clanova ispitne komisije i o njima donosi konacnu odluku.

Clan 45. Kandidat za sticanje treeg stepena strucne spreme polozio je zavrsni ispit ako mu je prakticni rad sa odbranom ocijenjen pozitivnom ocjenom. Kandidat je polozio maturski ispit ako je iz svih predmeta i strucnog rada pozitivno ocijenjen.

Opsti uspjeh na maturskom ispitu izrazava se aritmetickom srednjom ocjenom iz svih predmeta i strucnog rada. Kandidat koji je na maturskom ispitu u junskom roku dobio jednu ili dvije negativne ocjene polaze popravni ispit u avgustovskom roku. Kandidat koji je na maturskom ispitu u januarskom roku dobio negativnu ocjenu iz jednog ili dva predmeta polaze popravni ispit 30 dana od dana polaganja maturskog ispita. IV. DIPLOMA I ADMINISTRACIJA O ISPITU Clan 46. Najkasnije pet dana po objavljenom ispitu skola izdaje kandidatu koji je polozio ispit diplomu o ispitu. Clan 46a Uceniku koji je na osnovu odredbe clana 5 ovog pravilnika osloboen polaganja matruskog ispita umjesto ocjena u diplomi upisuje se klauzula: "Ucenik je na osnovu odlicnog uspjeha u sva cetiri razreda i primjernog vladanja, osloboen polaganja maturskog ispita.. Clan 47. O ispitu vodi se: a) glavna knjiga u koju se unosi ime i drugi licni podaci kandidata koji se prijavio za ispit i ocjene na ispitu; b) knjiga zapisnika ispitnog odbora u koju se unose svi vazni momenti u toku ispita; v) knjiga zapisnika ispitnih komisija. Glavnu knjigu zapisnika ispitnog odbora vodi sekretar ispitnog odbora, a knjigu zapisnika ispitne komisije zapisnicar. Glavnu knjigu potpisuju predsjednik, potpredsjednik i svi clanovi ispitnog odbora. Knjige iz stava 1. ovog clana cuvaju se u arhivi skole.

V. PRELAZNA I ZAVRSNA ODREDBA Clan 48. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da vazi Pravilnik o polaganju zavrsnog ispita u skoli srednjeg obrazovanja ("Sluzbeni list SRCG", broj 6/91). Clan 49.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom listu Republike Crne Gore".

<!--NOSEARCHEND--> </html>

Information

PRAVILNIK

12 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

498480


You might also be interested in

BETA
OPSTI DIO
Microsoft Word - ENERGETIKA INFORMACIJA2007.doc
PRAVILNIK
Microsoft Word - prirucnik za pripremu strucnog ispita masinstvo novembar 2...