x

Read GreenGarden55.pdf text version

Green Garden · broj 55 · ozujak / travanj 2008. ·

godina VIII · cijena 3 KM

Njega travnjaka Presadnice povra Malina i kupina Sljivine osice Posluzivanje vina

3

Urednikova rijec

Pred vama je proljetni broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama i ovaj put donosi niz zanimljivih clanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, vinarstva, povrarstva, ratarstva i cvjearstva. U ovom broju donosimo i niz aktualnosti iz oblasti zastite bilja a koje se odnose na sve cese spominjanju biolosku zastitu bilja. Tu su i prilozi o opasnim stetnicima sljiva-sljivinoj osici kao i tripsima koje redovito mozemo zamijetiti na kostiavim vonim vrstama. A kako je pravo vrijeme za primjenu herbicida i unistavanje korova, niposto nemojte zaboraviti procitati clanak o Herkulesu i Ouraganu sistemu 4, cime zaokruzujemo spomenuto poglavlje. Osim toga, na stranicama posveenim povrarstvu doznajte sve o proizvodnji presadnica povra. Dakle, saznajte sve o supstratima i polistirenskim kontejnerima, o znacaju i vaznosti kontrole vlaznosti zraka i temperature. Povrh toga, tu su nista manje zanimljivi prilozi o slanutku, pastrnjaku i bosiljku te malo poznatim povrtnicama poput lufe i kivana. S druge strane, vrijeme je uzgoja krumpira, kod kojeg se cesto pojavljuju simptomi nedostatka odgovarajuih hranjiva zbog cega posebnu pozornost treba posvetiti odgovarajuoj te pravodobnoj gnojidbi. Tradicionalno u nasem poljoprivrednom glasilu veinu stranica posveujemo zanimljivostima iz oblasti voarstva. Tako je i ovaj put kada mozete procitati sve o novim kvalitetnim sortama tresanja. Nadalje, doznajte znacajke o sadnji maslina, uzgoju kupina i malina koje se sve cese uzgajaju na podneblju Hercegovine. Nase vjerne citatelje interesira i koje su sorte oprasivaci viljamovke, kakve su strucne upute u pogledu podizanja vonjaka guste sadnje i jos mnogo toga. O tomu, ali i o hranjivima vrijednostima grejpa kao i prekalemljivanju voaka doznajte na spomenutim stranicama posveenim voarstvu. Pored toga, ponovno mozete saznati sve o GRIPLLE nacinu vezanja armature u vinogradima i vonjacima. A ako ve uspijete proizvesti kvalitetno vino, doznajte sve o nacinu njegovog posluzivanja, kao i sto to podrazumijeva te obuhvaa kultura pijenja vina. Meutim, na nasim stranicama nista manje nisu interesantni prilozi iz cvjearstva na kojima mozete doznati koje ukrasne vrste mozemo koristiti za dekorativno orezivanje i oblikovanje. Ipak, da bi oblikovani grmovi postigli toliko zeljeni vizualni ukrasni dojam, potrebno je voditi racuna da formiramo reprezentativnu zelenu povrsinu koja predstavlja osnovni ukras svakog vrta. A to mozemo postii jedino ukoliko travnjak redovito prihranjujemo i dosijavamo, u svrhu cega se koriste ve dobro poznati Sjemenarnini proizvodi. Povrh toga, u ovom broju donosimo i niz priloga iz oblasti ratarstva te uzgoja djetelinsko-travnih smjesa, kao i clanak o kaljenju strnih zitarica. Ali, kako ni to nije sve ipak Vam preporucamo da sami detaljno prelistate nas i vas GREEN GARDEN, a ukoliko smo nesto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednistvo

SADRZAJ

BILJKE POGODNE ZA OBLIKOVANJE 4 PROLJETNO BUENJE TRAVNJAKA 5 PROIZVODNJA PRESADNICA POVRA 6 BOSILJAK 7 MALO POZNATE POVRTNICE 8 BIOLOSKA ZASTITA OD CVJETNOG STITASTOG MOLJCA 9 SIMPTOMI NEDOSTATKA HRANJIVA NA KRUMPIRU 10 SLANUTAK 11 GRIPPLE 12 OPRASIVACI ZA SORTU VILJAMOVKU 13 VONJACI GUSTE SADNJE 13 SADNJA MASLINA 14 KUPINA 15 SVE O MALINI 16 MOSTARSKA TRESNJA NA PATULJASTI NACIN 17 SLJIVINE OSICE 18 GREJP ZA MRSAVLJENJE I SMANJENJE KOLESTEROLA 19 PITANJA I ODGOVORI 20 TRIPSI NA KOSTICAVIM VOKAMA 21 NAJNOVIJE KVALITETNE SORTE TRESANJA 22 KALEMLJENJEM DO VEE RODNOSTI VOAKA 23 HERKULES i OURAGAN SISTEM 4 24 POSLUZIVANJE VINA 25 KALENJE STRNIH ZITARICA 26 TALIJANSKI LJULJ POGODAN ZA VOLUMINOZNU KRMU 27 SJETVA DJETELINSKO TRAVNIH SMJESA 28 PASTRNJAK 29 ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Siroki Brijeg, Knespolje b.b. 88220 Siroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaca, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjezana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Graficko oblikovanje: Damir Sanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Misljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine casopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

4

BILJKE POGODNE ZA OBLIKOVANJE

Smatra se da su Rimljani prvi poceli s oblikovanjem grmlja u razlicite geometrijske oblike. Drvee i grmlje podrezano i oblikovano u geometrijske oblike ukrasni je detalj u vrtovima jos od najstarijih vremena.

Neke biljke su pogodne za oblikovanje

Vrtovi s oblikovanim biljkama su dosta zahtijevni za odrzavanje

Josip BrklJaca, ing.

Ureeno i podrezano drvee i grmlje izaziva osjeaj smirenosti, reda i urednosti te pruza kontrast bujnom rastu veine ostalih biljaka. Biljka koja se uzgaja u posudi kao standard (najcese stablasica) cini zarisnu tocku a vise njih smjestenih na posebnim mjestima povezuje vrt u jedinstvenu cjelinu. Stablasice se mogu posaditi i na gredice (bolje je tako nego da rastu kao loncanice), pa e gredici dati visinu i istaknuti njezin izgled. Biljke niskog rasta podrezane u «humke» uz rub staze ili kao popuna na gredici, isticu strukturu vrta.

Za podrezivanje i oblikovanje idealno je drvee i grmlje sitnih listova i zbijena nacina rasta. Na trzistu postoji vei broj takvih biljaka. Buxus empervirens ­ simsir, vrlo lako se oblikuje, a najprikladniji je za vise stablasice, stosce, spirale i piramide. Postoje varijeteti zlatnih i srebrenih listova. Buxus sempervirens «Suffruticosa» - patuljasti simsir, najprikladniji je za minijaturne stablasice i male kugle. Juniperus communis ­ borovica, pogodna za visoke stosce i piramide. Potrebno ju je orezi-

Biljke za podrezivanje i oblikovanje

vati u jesen i zimu da bi se sprijecilo curenje soka. Juniperus communis «Compressa» - patuljasti oblik borovice, prikladan je za nize uzgojne oblike. Laurus nobilis ­ lovor. Tradicionalni vrtni ukras kao «lizaljka» ili stablasica s okruglom krosnjom. Myrtus communis ­ mirta, dobro reagira na podrezivanje i oblikovanje u sve ukrasne oblike. Podrezuje se i oblikuje nakon cvatnje, a zimi se mora zastititi jer nije sasvim otporna. Myrthus communis podvr. tarentina ­ patuljasti oblik mirte idealan je za zbijene kugle i niske humke. Rosmarinus officinalis ­ ruzmarin, najcese se koristi za oblikovanje uza zice i za pravilno podrezanu zivicu. Ruta graveolens ­ rutvica, lijepo izgleda podrezana u humke. Satureja montana - zimski cubar, dobro podnosi podrezivanje u niske humke ili oblikovanje uza zicane okvire. Taxus baccata ­ tisa, tradicionalno stablo za ukrasno podrezivanje i vrlo omiljena kao zivica.

brsljanom, mirisnim geranijima i raznim penjacicama, primjerice jasminom. Posao oblikovanja zapocinje s mladom biljkom koja ima dovoljno duge stabljike. Presadite je u posudu, odrezite sav izrast na sredini i utaknite zicani okvir u zemlju. Nakon toga zavezite stabljike za zicu, pazei da ih ne stisnete previse jer ete tako ostetiti biljku. Stabljike koje «bjeze» podrezujte dva do tri puta u razdoblju rasta. Da bi ukrasno podrezana stabla koja rastu kao loncanice dobro uspijevala i bila zdrava, redovito ih zalijevajte i prihranjujte tijekom cijelog ljeta. Korijenje takvih biljaka osjetljivije je na hladnou, pa ako i namjeravate ostaviti preko zime na otvorenom, omotajte posude grubim platnom ili ih premjestite u negrijani staklenik. Mirtu, lovor, ruzmarin i limunovac bolje je zimi drzati pod nekim pokrovom.

Njega podrezanih stabala

Biljke koje imaju savitljive stabljike mogu se oblikovati uz zicani okvir oblika balona. To dobro uspijeva s ruzmarinom, smiljem,

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Kugle oblikovane uz pomo naslona

5

PROLJETNO BUENJE TRAVNJAKA

Dolaskom proljea intenziviraju se radovi na odrzavanju travnjaka. To se prije svega odnosi na proljetno prihranjivanje, uklanjanje korova i dosijavanje. Iako je na prvi pogled rijec o jednostavnim postupcima, ipak je nuzno poznavati i neke bioloske osobitosti trave.

Josip BrklJaca, ing.

Svi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama stvara ugodan osjeaj, odnosno daje nam odreenu dozu smirenosti i zadovoljstva. Meutim, jeste li se ikada zapitali koliko je potrebno truda i zalaganja da bismo dobili travnati pokrivac. Klimatske prilike Hercegovine, blaga proljea te topla i suncana ljeta pruzaju optimalne uvjete za podizanje travnjaka, svakako uz pridrzavanje osnovnih pravila. Dolaskom toplijih dana slijedi generalno cisenje travnjaka od nakupina otpalog lisa, polomljenih grancica s okolnih drvea kao i ostalih necistoa koje nosene vjetrom zavrse na nasim zelenim povrsinama. Ali, to je tek prvi korak jer slijedi prva proljetna prihrana travnjaka koja e nasem travnjaku vratiti njegov pravi sjaj. Svakako, prihranu treba obaviti koristei namjenska gnojiva za travnjake. Dolaskom proljea trava intenzivnije pocinje rasti te zemlji treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba vise puta od konca ozujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake. Navedena gnojiva u svom sastavu, osim osnovnih elemenata, imaju i mikroelemente nuzne za pravilan razvitak trava. Osim toga, danas na trzistu mozete pronai i zeljezni sulfat (FERO PLUS) na-

Veliki izbor parkovskih trava u AC Sjemenarni

Namjenska gnojiva za travnjake U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i Sirokom Brijegu mozete nabaviti namjenska gnojiva za travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrze i mikrohranjiva, neophodna za normalan rast travnih vrsta.

Prihranjivanje travnjaka

mijenjen za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili zuenje trave nastaje kao posljedica nedostatka zeljeza i potpuno se moze ukloniti jedino dodatkom ovog elementa u vidu sulfata cime trava dobiva prirodno "modru" boju. Preporuca se primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu od 6-7 cm s tim da pokosenu travu odstranimo s travnjaka jer u protivnom moze doi do nastanka tzv. elavih mjesta. U pravilu, tijekom proljea trava se kosi dva puta tjedno s tim da je nuzno izbjegavati prenisku kosidbu koja bitno umanjuje korijenovu i lisnatu masu trava. Meutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag ve se gura u smjeru kosidbe. Svaka sljedea kosidba mora biti pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na prihranjivanje travnjaka.

za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog nase relativno "surove" klime dio sjemena ne uspije normalno napredovati, uslijed cega se javljaju prazna mjesta ili mjesta bez trava. Ta tzv. elava mjesta se moraju dosijavati i to tako sto po njima razbacamo odgovarajuu kolicinu sjemena koje zasipamo tresetom za travu u sloju od 0,5-1 cm i redovito zalijevamo. Sreom, danas imamo i namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO i ROSANA) cije je sjeme oblozeno hranjivom. Na taj nacin sjeme sto posto nice i zahvaljujui dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna mjesta. Na taj nacin za kratko vri-

Posebne smjese za dosojavanje "elavih" mjesta

jeme dobit emo travnjak kakav smo oduvijek i zeljeli.

Gnojivo i zeljezni sulfat za travnjake B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Ljubitelji travnjaka su cesto u zabludi jer misle da je jednokratno razbacivanje sjemena trave dostatno

«elava mjesta»problem koji se lako rjesava

6

PROIZVODNJA PRESADNICA POVRA

nino rotim, dipl. ing.

Iako proizvodnja presadnica povra u nasoj zemlji ima dugu tradiciju, u praksi se, u tom pogledu, cesto susreemo s brojnim poteskoama. Istina, nekada su ovi problemi bili puno izrazeniji i danas su prevladani zahvaljujui dostupnom repromaterijalu koji znatnije olaksava cijeli postupak proizvodnje rasada. Tako su se ranije pretezito proizvodile ,,cupanice", odnosno presadnice golog korijena kod kojih su se javljali veliki gubitci u uzgoju. Zbog svega toga danas se, radi eventualnih gubitaka, prilikom gajenja nepikiranog rasada uvijek planira 25 posto vise biljaka nego je to uistinu potrebno za jedinicu povrsine. To je pak rezultiralo napustanjem klasicnih nacina proizvodnje presadnica, sto znaci da su nametnuti neki novi trendovi koji se prvenstveno ogledaju u kontejnerskoj proizvodnji.

Proizvodnja rasada jedan je od najvaznijih segmenata proizvodnje povra iz razloga sto od njega izravno ovisi i uspjeh cijele proizvodnje. Osim toga, proizvodnja povra iz presadnica puno je sigurnija, prije dolazi do plodonosenja i berbe, a zbog ujednacenog rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su krupniji i ujednaceni.

njegova optimalna vodno-zracna svojstva uz veliko ucese sintetickih komponenti (vermikulit, perlit i sl.) osiguravaju bolje nicanje i kvalitetniji startni rast, odnosno razvoj biljcica. S druge strane, uzgojni supstrati koji se koriste za pikiranje redovito su bogatiji hranjivim elementima i koriste se u znatno veim kolicinama u odnosu na sjetvene, sto je vise nego razumljivo. Meutim danas na trzistu, za potrebe proizvodnje rasada za vlastite potrebe, mozemo pronai i polivalentne supstrate koji imaju univerzalni karakter. To znaci da jedan te isti supstrat istodobno mozemo koristiti i za sjetvu i za pikiranje. U slucaju nedostatka namjenskih supstrata za uzgoj presadnica povra mogu se eventualno koristiti i Flortis supstrati za cvijee, ali samo oni I klase i iskljucivo za amatersku (manju) proizvodnju presadnica. Naime, iz vlastitog iskustva uocena je te dokaza takva mogunost s tim da u tom slucaju, zbog nedovoljno balansiranog sastava hranjiva, moramo vrsiti cesu folijarnu prihranu biljaka gnojivima s naglasenim sadrzajem fosfora i kalija.

Kontejneri za sjetvu

Kada govorimo o proizvodnji rasada, tada mislimo na presadnice povra iz kontejnera. Ovim nacinom presadnice uzgajamo u polistirenskim ili plasticnim kontejnerima. Kontejneri pak oznacavaju posude (50 x 30 cm) s razlicitim brojem sjetvenih mjesta, a u kojim uzgajamo presadnice povra. Prednost se uvijek daje polistirenskim tipovima kontejnera iz razloga sto oni bolje zadrzavaju vlagu i toplinu supstrata a sto je neophodno za dobivanje kvalitetnog rasada bez kojeg nema uspjeha u proizvodnji. Iako

Polistirenski kontejneri u proizvodnji rasada

je posve pogresno rukovoditi se brojem sjetvenih mjesta, obicno se za sjetvu paprike, rajcice i patlidzana koriste kontejneri sa 104 mjesta. U tom pogledu pojedini proizvoaci rasada koriste i kontejnere sa 160 ili 228 mjesta, premda iskustva svjedoce da u tom slucaju prijeti realna opasnost od zasusivanja supstrata i izduzivanja rasada. Naime, vei broj sjetvenih mjesta automatski znaci i manji volumen sjetvenog mjesta odnosno manje supstrata po biljci zbog cega je zalijevanje potrebno redovito provoditi. Povrh toga, u kontejnerima s veim brojem sjetvenih mjesta obicno dolazi do meusobnog zasjenjivanja biljaka koje se u potrazi za svjetlosti izduzuju. Dakle, pozeljnije je koristiti kontejnere sa 104 mjesta iz razloga sto njihov volumen od 30 ml omoguuje najpravilniji rast mladih biljaka iz skupine plodovitog povra. Kada presadnice razviju dva prava lista odnosno kad dou u fazu ,,cetvrtanja" (dva prava lista plus dva kotiledona) moraju se presaditi u kontejner s manjim brojem mjesta odnosno s veim volumenom sjetvenog mjesta. Tada

se za pikiranje koriste kontejneri s 32 sjetvena mjesta (100 ml) ili 24 mjesta (150 ml) ili se u tu svrhu koriste odgovarajue plasticne case promjera 10,5 cm. Prednost spomenutih casa ogleda se u cinjenici kako se, po potrebi, one mogu razmaknuti a sve kako ne bi doslo do izduzivanja rasada. S druge strane u polistirenskom kontejneru pikirane biljcice bolje napreduju. Bez kvalitetnog supstrata uzgoj presadnica u kontejnerima ne bi bio ostvariv. A za neupuene, supstrat je zemlja u koju se sije sjeme i u kojoj mlada biljka treba provesti sve vrijeme do rasaivanja. A zbog cinjenice kako sjeme i mlada biljka moraju u njemu provesti veliki dio najosjetljivije faze svog zivota dovoljno govori kolika je vaznost kakvoe supstrata. To se posebice odnosi na papriku ali i na patlidzan, rajcicu i krastavac koji se relativno dug period uzgajaju u kontejnerima ispunjenim supstratom. Supstrat pak moze biti sjetveni ili uzgojni. Sjetveni, kao sto mu i ime govori, koristi se za sjetvu sjemena iz razloga sto

Znacaj supstrata

Posto se u juznoj Hercegovini uzgoj presadnica plodovitog povra planira za ranu proizvodnju, posebnu paznju trebamo obratiti na kontrolu temperature i vlaznosti zraka. Naime, to podrazumijeva sjetvu sjemena paprike ve koncem prosinca sto znaci da se zahtjevna proizvodnja uzgoja mladih biljaka odvija u najhladnijem dijelu godine. Stoga je razumljivo da ove toploljubive povrtne kulture traze odgovarajui tempera-

Vaznost kontrole temperature i vlaznosti zraka

Kontejneri za pikiranje presadnica

Posebni supstrat za sjetvu i pikiranje B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

7

Razlicite izvedbe vlagomjera za primjenu u zastienim prostorima i na otvorenom

turni rezim tijekom cijelog uzgoja. Uz to je usko povezana i relativna vlaznost zraka koju je danas lako evidentirati i korigirati jer su na nase trziste pristigli odgovarajui mjerni instrumenti-higrometri. Zahvaljujui higrometrima, mozemo u prostorijama gdje se uzgaja rasad odrzavati pozeljnu vlaznost zraka koja u razdoblju do nicanja treba iznositi od 85 do 90 posto. Visoka vlaga zraka sprjecava isparavanje vlage iz supstrata, cime u veoj mjeri olaksavamo nicanje. Uz odrzavanje temperature na 25 0C i uz odgovarajuu relativnu vlaznost zraka sjeme paprike nice za 10-tak dana. Kada iznice preko 50 posto sjemenki, temperatura se spusta na 15-16 stupnjeva C i takvim odrzava 10 dana. Nakon sto biljcice razviju prve kotiledon-

ske listove temperatura se ponovno podize na 22-23 stupnja C tijekom dana s tim da bi se nou trebala odrzavati na 18 stupnjeva C. Spomenuti temperaturni rezim zadrzava se narednih 6 tjedana uz redovito prozracivanje zastienog prostora u kome se organizira proizvodnja presadnica. Snizavanje temperature nakon nicanja nuzno je iz razloga sto bi se u protivnom dobile suvise njezne i krhke presadnice koje bi se u veini slucajeva nezeljeno izduzile. Uz sve navedeno potrebno je redovito pratiti relativnu vlaznost zraka koju nakon nicanja snizavamo i odrzavamo na 60-70 posto. Ako bismo u ovoj fazi evidentirali previsoku vlaznost zraka, istu bismo mogli smanjiti prozracivanjem prostorije. A osim temperature

i vlaznosti zraka ne smijemo zaboraviti povjeravati temperaturu vode za zalijevanje koja mora biti zagrijana na 22-25 stupnjeva C. Zalijevanje trebamo obavljati rjee ali obilnije, na nacin da voda prodre kroz cijeli profil supstrata a sto se manifestira istjecanjem vode kroz otvore na dnu kontejnera. Ukoliko bismo zalijevali cese i s manjom kolicinom vode prouzrocili bismo pojavu algi i plijesni na povrsini supstrata, stvorili bi preduvjete za nastanak bolesti i sto je najgore doveli bi do povrsinskog razvoja korijena. I na koncu, bitno je naglasiti kako pojedini proizvoaci presadnica u svrhu grijanja rasada iznad kontejnera postavljaju zarulje koje samo dovode do izduzivanja i ,,krivljenja" rasada koji se okree prema

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Sirokom Brijegu u svojoj ponudi nude i nekoliko tipova vlagomjera koji su vrlo bitni kod proizvodnje presadnica ali i pri proizvodnji povra u zastienim prostorima. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Sirokom Brijegu i ove godine za svoje cijenjene kupce osigurali su dovoljnu kolicinu visokokvalitetnih presadnica povra. Ove godine ponuda e biti obogaena za neke nove vrste i sorte povrtnica. svjetlu. Naime, u uvjetima juzne Hercegovine obicno tijekom zimskog perioda nemamo preveliki broj oblacnih dana pa potreba za dopunskim osvjetljenjem uope i ne postoji

BOSILJAK - izvor zdravlja

Bosiljak ima dvije velike znacajke, vrlo je ljekovit i nista manje vrijedan kao zacin. Njegovu vrijednost najvise cijene u zapadnim zemljama, sto se odrazava i u hercegovacim turistickim sredistima. Tako se sve vise uzgaja na podrucju Hercegovine, premda se bez veih poteskoa moze uzgojiti i u sobnim uvjetima.

nino rotim, dipl. ing.

Tako to barem rade Talijani, odnosno Talijanke koje ne mogu zamisliti svoju kuhinju bez ovog mirisljavog zacina. To je i razumljivo jer svjezi listovi su odlican dodatak juhama, umacima, ribama, salatama i sirnim namazima. Osim toga, listove bosiljka mozemo susiti, te potom samljeti kako bi nam ovaj dragocjeni zacin bio pri ruci i tijekom zime. Inace, radi se o jednogodisnjoj biljci koja naraste 10 do 40 cm visine a koja cvate od srpnja do rujna. Njegova ljekovitost je doista neupitna jer je dokazano da pomaze kod

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

nesanice, migrena, upale plua, epilepsije, uhobolje, mrene, povisenog tlaka, temperatura i groznica, promuklosti, gubitka kose i slicnih oboljenja. Bosiljak je biljka koja voli toplinu. Sije se tijekom proljea na gredice dok je u hladnijim predjelima za tu svrhu nuzno koristiti polutopla klijalista. Meutim, posto je rijec o toploljubivoj biljci, mozemo je posijati u cvjetne lonce koje e brzo napredovati i u sobnim uvjetima. Primjera radi, bosiljak je redovito prisutan na talijanskim balkonima, premda

Kako uzgojiti bosiljak?

ga mozemo susresti i u centru veih gradova u vidu loncanice na prozorskoj dasci. Meutim, kada imamo vrt i mogunost uzgoja ove ljekovite i zacinske biljke, onda je dovoljno znati da je mozemo uzgojiti i izravnom sjetvom pocetkom svibnja. Time bitnije olaksavamo cijeli postupak uzgoja jer je to puno jednostavnije u odnosu na uzgoj bosiljka iz rasada. Spomenimo da kod proizvodnje iz rasada sjetvu vrsimo u ozujku, dok je sadnju nuzno izvrsiti koncem travnja na razmak redova 40 cm i razmak u redu 25

cm. Za cetvorni metar je potrebno osigurati 16-17 presadnica. Bosiljak se ne bere, odnosno, reze prije cvjetanja a moze se kositi dva puta godisnje. Prvi put se berba obavlja pocetkom cvjetanja a drugi put u mjesecu rujnu. Kod dvije berbe s cetvornog metra moze se racunati na prinos od 0,3 kg. Ipak, za potrebe domainstva prinos nije toliko bitan jer vazno je samo da ove ljekovite biljke ugodnog mirisa ima u svakoj kuhinji.

Sjeme bosiljka

8

MALO POZNATE POVRTNICE

Poznat je veliki broj vrsta povra ali malo tko moze objasniti sto predstavljaju nazivi lufa ili kivano. Nista neobicno jer, radi se o doista rijetkim povrtnim kulturama koje za svoj uzgoj zahtijevaju podrucja bez mraza i niskih temperatura.

ivica doko, dipl. ing.

Lufa je jednogodisnja biljka koja potjece iz tropskih krajeva Afrike i Indije. Meutim, intenzivno se uzgaja u Makedoniji a dokazano je da bez veih poteskoa moze prispjevati i u toplijim, priobalnim podrucjima. Za ishranu se koriste mladi plodovi koji se pripremaju na isti nacin kao i tikvice te je stoga jos nazivaju i rebrastom tikvicom. Zreli se plodovi pak koriste kao sirovina za proizvodnju ulozaka za cipele, tapetarskih proizvoda, u industriji namjestaja i vozila, te u medicini i kozmetici. Da pripada tikvicama, potvruje i plitak korijenov sustav koji se pretezito razvija u povrsinskom sloju tla kao i bujne, razgranate vrijeze. Inace, lufa se odlikuje cilindricnim ili ovalnim plodovima zutozelene boje, s tim da ovalni dosezu duljinu od 20 cm dok su cilindricni dugi i do 70 cm. Zanimljiv je podatak da je na otoku Bracu obavljen uzgojni pokus u kome su plodovi lufe za berbu prispjeli koncem rujna i cija je prosjecna duljina iznosila oko 40 cm. uvjetima proizvodnje urod ne prelazi 15 plodova po biljci. Ipak, ne trebamo zanemariti cinjenicu da je rijec o biljci koja se jos nije pojavila na nasem trzistu i koja bi sigurno izazvala veliko zanimanje kupaca. Dakle, prodaja bi bila zajamcena a ukoliko bi kojim slucajem plodovi ostali neprodani, mozemo ih osusiti te suhu odrvenjelu srz koristiti i prodavati kao spuzvu za kupanje. Kivano je takoer jednogodisnja biljka koja potjece iz juzne Afrike. Slicno kao i kod lufe, korijenov sustav je razgranat na samoj povrsini tla dok je vrijeza prilicno razgranata. Zanimljivo je da (vrijeza) moze dosegnuti duljinu i do 15 metara, a po jednoj vrijezi ostvaruje se urod od nekoliko kilograma plodova. Plod kivana ima specifican izgled jer je prekriven bodljikavim izrastajima pa se jos naziva i bodljikava dinja. Ipak, ispod neugledne vanjstine skriva se zelena placenta koja predstavlja jestivi dio ploda. Karakterizira je blago aromatican okus koji se moze definirati kao "spoj" banane, limuna, kivike i dinje. Stoga se kivano ve lagano udomauje kao specijalitet u Europi i servira najcese kao svjezi desert, sladoled ili u vidu vone salata. Kao i lufa, kivano se moze uzgajati i u nasem podneblju a sto se posebno odnosi na nase toplije podrucje. Sije se u ozujku, rasauje u svibnju dok se mladi plodovi pojavljuju pocetkom kolovoza. Za uzgoj mu odgovaraju tla koja pogoduju i krastavcu, samo sto su plodovi kivana mnogo ukusniji i slai. Plodovi kivana dostizu punu velicinu nakon priblizno 4-5 tjedana. Tijekom zriobe boja im se mijenja od zelene preko zute u narancastu, a raste i sadrzaj suhe tvari i reduktivnih seera, a pada kolicina kiselina. Kvaliteta nakon dozrijevanja zaostaje za kvalitetom postignutom kroz daljnja 3-4 tjedna na biljci.

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Plodovi lufe slice plodovima tikvice

Pokusi su pokazali da lufa za uzgoj zahtijeva armaturu te da najbolje prispijeva na temperaturama iznad 200C i to na tlu s dovoljno hranjivih tvari cija je pH reakcija neutralna. Posto je osjetljiva na negativne temperature, najpovoljnija je proizvodnja putem rane sadnje kontejniranih prijesadnica. Na taj nacin po jednoj biljci se ostvaruje prinos od cak 25 plodova, iako u nasim

Sto su pokazali uzgojni pokusi?

Plodovi kivana sve cesi na nasim trpezama

9

List rajcice jako napadnut licinkama i odraslim oblicima cvijetnog stitastog moljca

Parazitirane licinke cvjetnog stitastog moljca

Bioloska zastita od cvjetnog stitastog moljca

Rajcicu napada veliki broj stetnika. Najznacajniji je cvjetni stitasti moljac u narodu zvan kao bijela musica, koji kod velike brojnosti prinos rajcice moze smanjiti i do 40%. Ishranom na lisu i plodovima te obilnim izlucivanjem medne rose koju naseljavaju gljive caavice, znacajno utjece i na izgled plodova.

mr. sc. sinisa Jelovcan

Klimatski uvjeti u zastienim prostorima (staklenik, plastenik) idealni su za cvjetnog stitastog moljca, koji tijekom godine moze razviti 10-12 pokoljenja. Upravo je to i razlogom potrebe velikog broja tretiranja kemijskim pripravcima. U nasoj drzavi poljoprivredni proizvoaci problem bijele musice u nacelu rjesavaju kemijskim mjerama. Zbog toga su se posljednjih nekoliko godina razvili biotipovi rezistentni na odreene insekticide, sto uzrokuje i sve vee stete. Ucestalim prskanjima onecisuje se okolis (tlo, zrak i voda), a mijesanje pripravaka i poveanje doze, osim rezistentnosti moze uzrokovati i fitotoksicnost na tretiranim biljkama. Uporaba insekticida rezultira odgodom berbe plodova rajcice, zbog karence. Ocito, zbog ekotoksikoloskih nedostataka kemijskih sredstava za zastitu bilja, zastitu rajcice od cvjetnog stitastog moljca nuzno usmjeriti ekoloski prihvatljivoj, uporabom bioloskih i/ili nekih drugih sredstava. se primjenjuje vrlo jednostavno i bez opasnosti od trovanja covjeka koji ga primjenjuje te krajnjeg korisnika. Naime, kao bioloska komponenta koristi se parazitska osica koja nije opasna za druge organizme. Pri uporabi ne treba koristiti zastitnu opremu. Primjenom spomenute osice nema karence, pa se berba moze nesmetano obavljati. Da bismo mogli obaviti ispustanje osice, na sve otvore u zastienu prostoru postavljamo mrezu. Na ulazna i straznja vrata stavljamo dvostruke mreze, a na bocne (ventilacijske) strane jednu mrezu. Mreza je promjera 0,2 x 0,8 mm. Unutar plastenika/staklenika obvezno mjerimo temperaturu i relativnu vlagu zraka. Znacajno je istaknuti da razvoj osice ovisi o klimatskim uvjetima. Naime, osica ne leti ako je temperatura zraka niza od 180C ili visa od 380C, kada moze i uginuti. Optimalni uvjeti za razvoj su temperatura od 20 do 250C i relativna vlaga zraka od 50 do 85 %. Kako se ovaj prirodni neprijatelj uvozi iz Nizozemske, odrasle osice se nalaze u kukuljicama moljca koje su zalijepljene na kartonciima. STRIP sadrzi oko 3000 parazitiranih kukuljica cvjetnoga stitastog moljca, sto je dovoljno za 1000 m2 plastenika. Kartoncii se vjesaju na grane rajcice otprilike 75 cm od vrha biljke, na zasjenjenu stranu. Parazitirane kukuljice ne smiju se dirati rukama. Nakon izlaska osice iz kukuljice moljca osica leti po nasadu rajcice i trzi nove licinke te u njih odlaze po jedno jaje. Parazitirana kukuljica je u pocetku bijela, a nakon nekoliko dana pocinje poprimati smeu boju te na kraju pocrni. Jedna zenka dnevno odlozi 20-25 jaja i u optimalnim uvjetima zivi dva do tri tjedna. Za postizanje dobre ucinkovitosti treba obaviti introdukciju osice u fazi kada je populacija cvjetnog stitastog moljca mala (2-3 moljca na jednoj zutoj ploci u razdoblju od sedam dana). Tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja treba pratiti populaciju stetnika i parazitske osice, te u slucaju poveanja brojnosti stetnika obaviti novu introdukciju. Kada je postignuta ucinkovitost parazitacije 80 posto, smatra se da je bioloska zastita uspjela. Kao preporuku proizvoacima povrtlarskih kultura zelim istaknuti da bioloske metode suzbijanja gospodarski vaznih stetnika rajcice proizvoaci mogu primjenjivati uz pocetno ulaganje za nabavku zastitnih mreza u plasteniku. Prirodne neprijatelje za suzbijanje stetnika rajcice treba primjenjivati na opisani nacin, same ili u kombinaciji s nekim od nekemijskih metoda zastite. Introdukcija prirodnih neprijatelja moze se ponoviti vise puta tijekom vegetacije, sto nije slucaj s kemijskim pripravcima, koje proizvoaci smiju primijeniti u propisanim dozama i ne vise od 2 do 3 puta u godini. Primjena bioloske zastite kod nas mogua je i nema prepreka, jer je pripravak EN-STRIP registriran preko tvrtke Zeleni hit i tvrtke Coli trade. Na podrucju BiH takoer se u prodaji nalaze pripravci koji sadrze parazitsku osicu, od tvrtke Biobest, a njih u BiH distribuira tvrtka Vegi d.o.o.

Pripravak s parazitskim osicama

U tu svrhu, kod nas je istrazivana ucinkovitost bioloskog pripravka ENSTRIP koji sadrzi parazitsku osicu Encarsia formosa. Pripravak EN-STRIP predstavlja veliki napredak u rjesavanju problema koji uzrokuje bijela musica na rajcici. Ovaj pripravak

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Parazitske osice u zastiti rajcice

Vrijeme primjene u zastieni prostor je najkasnije 48 sati od dolaska posiljke u nasu drzavu. Unutar tog vremena pripravak se moze uskladistiti na suhom i tamnom mjestu, pri temperaturi od 8 do 10 0C. Pripravak EN-

Kada primijeniti parazitske osice?

10

SIMPTOMI NEDOSTATKA HRANJIVA NA KRUMPIRU

Gnojidbom krumpiru treba osigurati dovoljne kolicine hranjiva za brz razvoj lisne mase, ali ne za prebujan rast, jer se takvom gnojidbom odgaa zametanje i rast gomolja. S druge strane, nedostatak hranjiva moze uzrokovati prerano dozrijevanje.

Kalcijum za folijarnu primjenu

ke. Odumiru tocke rasta stabljika i razvijaju se bocni izboji. Liske listova odebljaju i uvijaju se prema gore. Lisno tkivo tamni i propada. Pomanjkanje ovog hranjiva javlja se na tlima bogatim vapnom. Nedostatak cinka Mlade liske listova su kloroticne, uske, s ozegotinom na vrhu. Liske listova se uvijaju prema gore u obliku casice. Na liskama se pojavljuje ozelenjavanje zila, nekrotska pjegavost i mrljavost. Nedostatak se javlja na tlima bogatim vapnom i na tlima jako bogatim fosforom. Nedostatak zeljeza Rast biljke se usporava, mladi listovi su zuti, gotovo bijeli. Vrhovi liski listova zadrzavaju najdulje zelenu boju. Na liskama se pojavljuje ozelenjavanje zila. Pomanjkanje se javlja na tlima bogatim vapnom s vrijednostima pH iznad 6,8. Nedostatak mangana Na mladim liskama listova javlja se kloroza, a zatim siva i crna mrljavost te uvijenost liske prema gore. Mrlje nekada prelaze u nekroze. Pomanjkanje mangana se javlja na tlima s neutralnom ili alkalnom reakcijom, a jace je izrazeno na tresetnim i karbonatnim tlima.

Josip BrklJaca, ing.

Poremeaju u ishrani krumpira nastaju na prekiselim (s niskim pH) ili preluznatim tlima (s visim pH vrijednostima). Kod vrijednosti pH 5 ili nize krumpiru postaju slabije pristupacni kalcij, magnezij i fosfor. Kod niskih pH vrijednosti moze se javiti i ispiranje magnezija. Kod uzgoja krumpira na tlima s pH 7,5 i visim javljaju se simptomi nedostatka bora, bakra, mangana i cinka. Kod tih pH vrijednosti cesto se i fosfor veze u kalcijeve fosfate pa postaje manje pristupacan. Nedostatak dusika Cijela biljka krumpira poprima zuto-zelenu boju. Mladi listovi ostaju zeleni, dok stariji listovi postaju zuti do svijetlosmei i postupno odumiru. Nedostatak ovog hranjiva posebno je izrazen

na pjescanim tlima uz intenzivno navodnjavanje, gdje dolazi do ispiranja nitrata. Nedostatak fosfora Nedostatak ovog hranjiva manifestira se zakrzljavanjem cijele biljke. Listovi su tamnozeleni i rub im se uvija prema gore. Cesto se javlja i ljubicasta boja. Uvijanje listova je vee sto je vei nedostatak hranjiva. Nedostatak se javlja na kiselim ali i vrlo alkalnim tlima, vrlo cesto za hladnog i mokrog razdoblja. Nedostatak kalija Biljke su zakrzljale, a mladi listovi su naborani i rub im se uvija prema dolje. Liske listova cesto poprimaju crnu pigmentaciju. Na starijim listovima pojavljuju se nekroze kod kojih se rub cesto susi. Ovi simptomi se prvo javljaju na nizim listovima busa, potom na srednjim a kasnije i na vrsnim.

Nedostatak kalcija Liske listova se uvijaju prema gore i postaju kloroticne sa smeom pjegavosu. U gomoljima krumpira se u provodnom prstenu pojavljuje smee obojenje. Nedostatak ovog hranjiva izrazen je na kiselim tlima i za jakih susa. Nedostatak magnezija Na mladim liskama listova pojavljuje se intervalna kloroza i smea pjegavost koja se razvija u palez i nekrozu. Nekrotizirani dijelovi rasprostiru se simetricno u odnosu na glavnu zilu liske, a njezini krajevi ostaju zeleni. Simptomi su izrazeniji na starijim listovima. Nizi listovi i cima odumiru. Nedostatak se javlja na kiselim i pjescanim tlima u kisnim godinama. Nedostatak bora Nedostatak ovog hranjiva kod krumpira izaziva zbunavost bilj-

Magnezijum i zeljezo za folijarnu primjenu

Dusik i kalij za folijarnu primjenu ili primjenu fertirigacijom B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

11

SLANUTAK

nino rotim, dipl. ing.

slabo prosirena mahunarka

Ukoliko niste znali, rijec je o zanemarenoj mahunarki koja se u zapadnoj Aziji uzgaja najmanje sest tisua godina. Posto dobro podnosi susu, ali i zbog toga sto ostvaruje visoke prinose na pjeskovito-kamenitim tlima, idealan je za hercegovacko podneblje.

je 30 grama sjemena, s tim da se sjetva obavlja na meuredni Malo koja kulturna biljka razmak od 35 cm i 10 cm u redu, tako dobro podnosi "surove" dok dubina sjetve iznosi 5-7 cm. hercegovacke uvjete kao slanutak ili slani grah. Meutim, malo Berba Bere se kad mahune pozute je koja povrtna kultura u tolikoj mjeri zapostavljena kao sto je i poprime svijetlosmeu boju. to slanutak. I to vise nego ne- Ustvari, kada vei dio mahuna opravdano, ukoliko je poznato dozre, biljke se pri dnu odrezu te da se smatra delikatesnom hra- ostave nekoliko dana (najcese nom pogodnom za spravljanje ispod strehe) da se osuse. Potom mnostva vegetarijanskih jela ili se mahune oljuste i sjemenke cak izvrsnih peciva. U istocnim dodatno podvrgavaju susenju zemljama brasno od slanutka u trajanju cetiri do pet dana. Na pomijesano s psenicnim bras- jednoj biljci ostvarena kolicina nom (20 %) sluzi za spravljanje sjemena iznosi od 15 do 35 graiznimno zdravog kruha. U Ma- ma, odnosno na jednom redu kedoniji se cak osoljeno, zrelo dugom 8 m mozemo proizvesti zrno slanutka nakon namakanja cca 0, 50 grama suhog zrna slaprzi i koristi za grickanje na isti nutka. nacin kao kikiriki ili kokice. Osim toga, sitnozrni kultivari slanutka Jos nesto o slanutku! nakon przenja i mljevenja predMinimalna temperatura za stavljaju kvalitetan nadomjestak nicanje slanutka je 5-6oC i u za kavu. takvim uvjetima nice za oko

Mahune slanutka

Biljka slanutka

Uzgojiti slani grah ne predstavlja posebnu poteskou jer se ova jednogodisnja zeljasta biljka uzgaja na slican nacin kao i bob, dakle prilicno jednostavno. Dovoljno je za sjetvu slanutka odabrati gredicu na kojoj se nakon jacih padalina ne zadrzava voda jer na takvim, vlaznijim tlima strada od bolesti i stetnika. Pozeljno je i prije sjetve tlo dobro prorahliti ali i dodati 1,5 kg stajskog gnoja po cetvornom metru uz plitko ukopavanje 60 grama mineralnog gnojiva NPK formulacije 7-14-21 ili 7-20-30. Iako se sjetva moze obaviti od kasne jeseni do polovice proljea, najcese se sije u ranijim proljetnim rokovima-kada i jare zitarice. Za jedan red duljine 8 m potrebno

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Na koji nacin se uzgaja slanutak?

3 tjedna. Pri temperaturi tla od 8-10oC nice za 10-15 dana, a najbrze je nicanje pri 25oC i traje 5 dana. U pocetnoj fazi rasta slanutak je otporan na niske temperature i moze podnijeti ­6 do ­8oC Prohladno i vlazno vrijeme uzrokuje osipanje cvjetova i do 90%, ali kasnije se u povoljnim uvjetima cvatnja moze obnoviti. Slanutak je jedna od najotpornijih mahunarki na susu.

GRIPPLE

12

velika novost u vinogradarstvu i voarstvu

nino rotim, dipl. ing.

Gripple sustav primjeren je za vezanje voaka, ukrasnih drvea, vinove loze ali i za vezanje i fiksiranje bodljikave zice ili pak elektricnih pastira koji se koriste za pregonsku ispasu stoke. Meutim, u Hercegovini e Gripple biti prvenstveno namijenjen brojnim vinogradarima koji e ovim nacinom znatnije olaksati odnosno osuvremeniti svoju proizvodnju. Postavljanje zice u vinogradima zahtijeva niz radnih operacija koje moramo provesti a sve kako bi pocincanu zicu sto primjerenije ucvrstili za naslon. U pravilu, zica se treba postaviti najkasnije mjesec dana nakon postavljanja stupova. Naime, kada lastari porastu u toj mjeri da se moraju privezati, zica ve treba biti postavljena i potpuno zategnuta. I dok su ranije koristeni klasicni natezaci, cija je uporaba zahtijevala veliku spretnost i vjestinu, danas je to postao lagan posao sto opet mozemo zahvaliti prakticnosti i preciznosti Gripple sustava. Naime, navedeni Gripple natezaci imaju dva otvora kroz koje provlacimo pocincanu zicu. Jednom provucena zica zahvaljujui konstrukciji natezaca ne moze se vratiti natrag, sto bitno olaksava natezanje zice u vinogradu. Meutim, nakon sto smo zicu provukli kroz natezace trebamo je dobro i zategnuti, sto se lako ostvaruje zahvaljujui rucnom Gripple zatezacu koji na sebi ima ugraen dinamometar. Zahvaljujui njemu, utjecemo na podjednako zatezanje svih pocincanih zica u vinogradu, sto opet pridonosi njihovoj veoj stabilnosti odnosno postojanosti. Uslijed ravnomjerno zategnutih zica poveava se i dugotrajnija stabilnost stupova za koje su zice pricvrsene. Povrh toga, remont zica je vise nego jednostavan iz razloga sto je za tu operaciju potreban samo jedan covjek i dakako Gripple alat. Kada se sve uzme u obzir, odgovorno se moze rei da je zahvaljujui Gripple sustavu za vezanje zicana armatura je dugotrajnija pa je i njeno odrzavanje znatno jeftinije.

Gripple za standardnu zicu

Tehnika postavljanja zice

Nove izvedbe grippli se mogu skidati

Gripple se osim u vinogradarstvu moze koristiti i za vezanje vonih stabala kao i ukrasnih stabala. Dovoljno je imati odgovarajue natezace i Gripple rucni zatezac s dinamometrom i vase stablo e biti za nekoliko minuta adekvatno ucvrseno za podlogu. A kada je ono pravilno ucvrseno, u veoj mjeri moze odoljeti naletu jakih sjevernih vjetrova, neizbjeznih na nasem

Univerzalnost Gripple nacina vezanja

podrucju. Osim toga, Gripple je svoju ponudu natezaca upotpunio i posebnim tipom za bodljikavu zicu koja se ovim nacinom vrlo lako povezuje i primjereno zateze. Zbog svega toga, Gripple e vrlo brzo preuzeti primat na hercegovackom trzistu, tim vise sto su ovaj nacin vezanja u vinogradima ve primijenili vodei gospodarstvenici koji su pokrenuli proizvodnju vinskog i stolnog groza na podrucju Mostara. Razumljivo kada se time postize znatna usteda u pogledu remonta i odrzavanja armature uz minimalnu nazocnost radne snage kod njenog postavljanja. Uostalom, da je neosporno rijec o kvalitetnom i ucinkovitom nacinu vezanja, pokazuju europskim podaci koji ovaj sustav svrstavaju na sami vrh ljestvice korisnih proizvoda primjenjivanih u svrhu vezanja voaka i vinove loze. Poseban problem u vinogradima, posebno onim koji se

podizu na kamenitim terenima, predstavljaju ankeri odnosno nacini utvrivanja i postavljanja ceonih stupova. Na kamenitim tlima tesko je njihovo ukopavanje i utvrivanje, kako bi nason (zice) bile adekvatno zategnute. Gripple u svom programu nudi posebne ankere za utvrivanje ceonih stupova koji se lako postavljaju.

Ankeri za kamenite terene

Stalak s artiklima iz programa Gripple

* Kompletan GRIPLE program mozete pronai u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru, gdje mozete dobiti i sve potrebne upute o primjeni u praksi.

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

13

Oprasivaci za sortu Viljamovku

dr. ivo duBravec

Sorta Viljamovka (kao i gotovo sve sorte kruske) samoneoplodna je pa joj je potreban polen druge ili drugih diploidnih sorti za oprasivanje s kojima se ona dovoljno podudara u vremenu cvatnje, radi osiguravanja redovite i visoke rodnosti. U veim i velikim komercijalnim nasadima kruske kod sadnje treba voditi racuna o osiguravanju dobrog oprasivanja sadnjom jednog ili vise dobrih oprasivaca u dovoljnoj zastupljenosti i povoljno rasporeenih u vonjaku. Od dobrih oprasivaca za sortu Viljamovku u literaturi se navodi vei broj sorti. Vama preporucujem sorte Pakamovu, Boskovu i Gelertovu. Mozete posaditi samo jednu od njih, ali i dvije pa i sve tri, ako Vam nije neprikladan vei broj sorti oprasivaca. Bez obzira na broj sorti oprasivaca, njihovu zastupljenost racunajte zajedno, ali ih prvenstveno iz tehnoloskih razloga ne bi bilo prikladno mijesati. Posadite ih svaku zasebno, primjerice u svojem redu, ako ete saditi vise od jedne sorte oprasivaca. Raspored sorte (Viljamovke) i oprasivaca u nasadu najbolji bi bio po redovima, primjerice 4 reda sorte i 1 red oprasivaca. Iz toga proizlazi i zastupljenost oprasivaca. Smanjivanje broja stabala oprasivaca moze

Sorta kruske Viljamovka

utjecati na slabije oprasivanje. Raspored po redovima najprikladniji je za ukupnu tehnologiju proizvodnje (od sadnje, njege, berbe do odrzavanja nasada). Prema tome, raspored redova sorte i oprasivaca 4:1 pokazuje i zastupljenost oprasivaca po redovima. Na 1000 sadnica sorte trebat e posaditi 200 sadnica jednog ili vise oprasivaca.

VONJACI GUSTE SADNJE

goran JurilJ, dipl. ing.

Suvremeni vonjaci, trzisno orijentirani i visokoprofitabilni, svugdje u svijetu, podizu se po sustavima guste, superguste i ultraguste sadnje. Ipak, moramo biti realni i ustvrditi kako se navedena gusta sadnja prakticira iskljucivo kod jabuka i krusaka jer samo takve voke imaju odgovarajue podloge, koje omoguuju slabobujan rast stabala. Istina je da su u novije vrijeme sveprisutne i tzv. patuljaste tresnje i visnje na Giseli 5 koje se sade na razmak u redu od 2,5 do 3, 0 m ali se to u suvremenom, ozbiljnom voarstvu ni ne svrstava pod pojam guste sadnje. Jer pod gustom sadnjom se podrazumijeva 3000-3500, pod supergustom 4000-6500 i ultragustom sadnjom vise od 6500, pa cak i do 18000 stabala po hektaru. Za tu svrhu koriste se uglavnom sadnice jabuka cijepljenih na podlogu M 9 koje u navedenom sustavu voarenja prorode ve u prvoj ili drugoj godini uzgoja. Drugim rijecima, dok klasicne sadnice jabuka dospiju na rod, jabuke iz guste sadnje ve se nalaze u svojoj punoj rodnosti. Pored toga, one donose iznimno visoke prinose (50-85 tona/ha), a za to ne zahtijevaju veliku kolicinu gnojiva iz razloga sto ga i ne trose za rast drveta, ve iskljucivo za rast plodova. Velika stavka troskova u voarskoj proizvodnji odnosi se na rezidbu i berbu stabala a koja se kod guste sadnje bitno smanjuje jer se svi poslovi doslovce obavljaju sa zemlje. Jedina mana ovog suvremenog nacina voarenja, ako je tako mozemo i nazvati, odnosi se na nesto vea pocetna ulaganja koja se odnose na nabavku daleko veeg broja vonih sadnica, uz svu potrebnu prateu infrastrukturu (kolci, mrezna armatura i dr.). Ali, u ozbiljnim voarskim zemljama se navedeni gusti nasadi podizu iskljucivo uz poljoprivredne kredite koji se zahvaljujui brzoj punoj rodnosti voaka uredno mogu i vraati. Barem je to tako na Zapadu!

Veliki broj sadnica u sustavu guste sadnje B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

14

SADNJA MASLINA

omoguuje njenu sadnju tijekom cijele godine, time se i vrijeme njene sadnje znacajnije produzava. Meutim, svakako je sadnju maslina pozeljno obaviti ve za zime odnosno sve do polovice proljea iz razloga sto na taj nacin mlade sadnice u velikoj mjeri iskoristavaju akumuliranu zimsku vlagu neophodnu za kvalitetan proljetni rast. A prilikom kupnje trebate znati da je za sadnju najpozeljnija sadnica starosne dobi izmeu 12-20 mjeseci. Uglavnom se u ponudi rasadnika nalazi sorta Oblica koja je nepravedno proglasena nerodnom sortom. Jer da bi sorta Oblica dala rod, u njenoj blizini treba osigurati nazocnost i druge sorte, poput Pendolina, Leccina ili Levantinke. A upravo je oblica idealna za uzgoj na nasim skrtim hercegovackim tlima gdje se moze koristiti i kao uljna i kao stolna sorta. znanicama, navest emo podatak kako se u dalmatinskim nasadima ova cijenjena vona vrsta sadi na nesto vei razmak, koji izmeu redova iznosi 6 odnosno 7 metara. S druge strane unutar redova, maslina se sadi na razmak od 5 metara, premda to ovisi i od odabranog sortimenta i od planiranog uzgojnog oblika. Iako e se pojedinim ,,znalcima" navedeni razmaci sadnje uciniti prevelikim, prakticna iskustva iz dalmatinskih nasada svjedoce kako uzi razmaci sadnje (6 x 4 m, 5 x 5 m) ve za 15-tak godina dovode do stanovitih problema unutar maslinika. Ali, osim pravilno odabranog i isplaniranog razmaka, potrebno je povesti racuna i o pripremi sadnog mjesta, a sto podrazumijeva pravodobnu pripremu sadnih jama. Naime, ope poznata cinjenica je nuznost kopanja sadnih jama dva mjeseca prije momenta sadnje, a sve kako bi se sadno mjesto sto bolje pripremilo za prihvat mlade sadnice masline. Ukoliko se tlo ne priprema rigolovanjem ili dubokim oranjem, onda je jamu potrebno iskopati na nacin da ona bude minimalnih dimenzija 1 m x 1 m x 70 cm. Nadalje, na veini hercegovackih tala uglavnom je kriticna dubina a ne sirina. Jer ukoliko nam je poznato da se na dubini, na kojoj e

Maslina odlikuje cijeli sredozemni pojas, gdje predstavlja nezamjenljivu i najperspektivniju vonu kulturu. Pored toga, njen znacajniji uzgoj zamjetan je i na hrvatskom primorju, gdje maslina ima dugu tradiciju. Ali, svjedoci smo cinjenice kako se maslina sve intenzivnije sadi i uzgaja na podrucju juzne Hercegovine.

Josip BrklJaca, ing.

I dok nasi susjedi Dalmatinci o sadnji i uzgoju mladih sadnica maslina doslovce sve znaju ve od malih nogu, u nasim se krajevima u tom pogledu, pojavljuju svojevrsne dvojbe. Naime, nasim voarima nije posve jasno je li trenutno najzastupljenijoj sorti u Hercegovini (Oblici) za rodnost nuzna nazocnost sorte oprasivaca. Osim toga, na koji nacin se sade kontejnirane sadnice maslina koje se mogu nabaviti u nasim vonim rasadnicama, kada se i na koji nacin pripremaju sadne jame, kakav je razmjestaj sadnica, koliko se one duboko sade i sl. Stoga emo navesti neke osnovne znacajke koje je potrebno postivati prilikom sadnje maslina.

se razviti budui korijen, u veini slucajeva nalazi kamena ploca kao maticna podloga, onda je posve jasno kako se korijen nee moi razviti u dubinu (ne moze proi kroz kamenu plocu) ve e otii u sirinu, odnosno razvit e se u povrsinskom sloju tla. Uslijed toga, korijen u susnim danima nee moi vui vlagu iz dubljih slojeva tla a u naletu jakih bura stablo e najvjerojatnije prije ili kasnije biti potpuno izvaljeno iz tla. Stoga se ovom segmentu treba pridati posebna pozornost. Nacelo sadnje maslina puno ne odudara od nacina sadnje ostalih vonih vrsta. Dovoljno je ukloniti kontejner s kupljene sadnice nakon cega se maslina sadi na nacin da se u sadnu jamu stavi 15-tak kilograma zrelog stajskog gnoja ili 0,5 kg peletiranog goveeg gnoja uz dodatak 0,5 kg mineralnog gnojiva NPK formulacije 7-20-30. Obje vrste gnoja, i stajsko i mineralno, potrebno je postaviti na nacin da se onemogui bilo kakav kontakt s korijenom tek posaene sadnice. Jedino po cemu je sadnja maslina specificna jest cinjenica kako je sadnicu nuzno malo dulje zakopati (5-10 cm) nego je ona rasla u kontejneru. Time je maslina dodatno zastiena od udara vjetra a posto se uglavnom proizvodi iz reznica, nema negativnog utjecaja na budui rast sadnice. I na koncu, potrebno je postaviti oslonac (kolac) za koji se u obliku polozene osmice veze netom posaena sadnica masline koja se potom zalijeva s 10-20 litara vode.

Sadnja maslina

Zahvaljujui cinjenici da se maslina u nasim vonim rasadnicima moze nabaviti iskljucivo u kontejniranom obliku koji

Vrijeme sadnje i nabavka sadnica

Posto je razmak sadnje maslina u Hercegovini potpuna nepo-

Razmak sadnje i priprema sadnog mjesta

Mlado stablo masline

Kontejnirane sadnice masline B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

15

tla i raspolozive mehanizacije. Za sadnju koristimo sadnice s dobro razvijenim korijenovim sustavom koje polazemo u jamice dubine do 30 cm. Nakon sadnje potrebno je sadnice skratiti na 2-3 razvijena pupa iznad tla, te tlo oko sadnica lagano nagaziti i obvezno zaliti. Dobro je kod podizanja kupinjaka u tlo, po dulumu, unijeti 3-4 tone stajskog gnoja i 60 kg NPK gnojiva 8-16-24. Inace, kupina se, slicno kao i malina uzgaja u obliku zive ograde uz koristenje naslona. Meutim, mozemo je uzgajati i bez naslona, u obliku polugrma s tim da je spomenuti nacin prikladan samo za sorte s jakim izdancima koji ne rastu previsoko. Uzgajana na pravilan nacin, brzo ulazi u rodnost pa ve druge godine moze dati 30 do 40 posto od pune rodnosti. Puni rod dostize u treoj godini. Prinos varira i kree se od 500 kg do 3,5 tone po dulumu. Nizi prinosi kupina javljaju se u ekstenzivnom uzgoju bez navodnjavanja, dok se vei urod ostvaruje u plantaznom i pomno organiziranom uzgoju. Posto je kupina nezahtjevna vona vrsta, koja rano dolazi u rod i koja dobro podnosi losije uvjete uzgoja, za ocekivati je da e njena proizvodnja u buduem razdoblju porasti. Ako tomu pridodamo jednostavan nacin uzgoja te `'gladno'' lokalno i inozemno trziste koje je nedovoljno opskrbljeno plodovima ovog hranjivog i ljekovitog voa, nadati se da e nasi poljoprivredni proizvoaci uskoro promijeniti misljenje, te da e uociti mogunosti i rentabilnosti koje se kriju iza ove dragocjene vone kulture.

KUPINA

Smatra se da potjece iz Europe i Azije odakle se dalje prosirila tako da je danas prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim koristenja u svjezem stanju sluze za spravljanje razlicitih preraevina. Zbog svoje aromaticnosti dragocjeni plodovi su osobito omiljeni kod djece.

mladen karaci, dipl. ing.

U veini slucajeva sam spomen kupine asocira nas na od davnina poznatu korovsku biljku, protiv koje se covjek stoljeima borio. Meutim, istina je sasvim drugacija. Kupina predstavlja cijenjeno voe koje obiluje visoko vrijednim hranjivim sastojcima kao sto su seeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Posebno je bogata vitaminom C i u 100 grama sadrzi cak 21 gram ovog vitamina. Pored potrosnje u svjezem stanju kupina se u velikoj mjeri koristi za spravljanje razlicitih preraevina, kao sto su: sokovi, sirupi, dzemovi, zele, kompoti, pa cak likeri i vino. Zamrznuta kupina moze se pak koristiti tijekom cijele godine. A sok od kupina posebno je znacajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koji poticu rad jetrenih stanica, te stite jetru i zucne putove od raznih tegoba. Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadrzaju organskog zeljeza i vitamina koji su od velike vaznosti za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju. Stoga, za ocekivati je da emo najzad shvatiti pravu vrijednost kupine te da e se njenom uzgoju posvetiti znatno vea pozornost, koju ona, uostalom, i zasluzuje. Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu vonu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o pojedinim cimbenicima moramo voditi racuna. Tako za uzgoj kupine najbolje odgovaraju topli, osuncani polozaji, po mogunosti zastieni od vjetra i mraza. Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada temperatura padne ispod -12 do -17 stupnjeva C, izdanci kulturnih sorti kupine cesto pozebu. Meutim, kupina moze podnijeti i nesto nize temperature, ali samo u slucaju da one traju kratko. Bolje podnosi susu od maline, premda joj, ukoliko zelimo sigurne i redovite prirode, moramo osigurati dovoljne kolicine vlage. Za uzgoj preferira pjeskovito-ilovasta tla bogata humusom. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati. Najbolje uspijeva na nadmorskim visinama izmeu 200 i 500 m. Sadnja kupine obavlja se od listopada do ozujka na meuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Razmak sadnje ovisi o bujnosti sorte, nacina uzgoja, plodnosti

Posebni zahtjevi

Sadnja kupine

Zeleni plodovi kupine B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Sadnice kupine

Zreli plodovi kupine

16

SVE O MALINI

Zahvaljujui povoljnom kemijskom sastavu, plod maline nije samo ukusan ve je hranjiv i ljekovit. U narodnoj medicini uvrijezeno je misljenje da malina predstavlja izvrsno voe kod lose probave, premda se koristi i u lijecenju bolesti plua, srca, grla, zeluca i usne supljine. Pored toga, novija istrazivanja pokazuju da malina predstavlja najbogatiji izvor elagicne kiseline koja usporava rast stanica tumora.

mladen karaci, dipl. ing.

Malina nakon jagode predstavlja najznacajniju jagodastu vonu kulturu. Kultivirana maslina nastala je od divlje koja potjece iz Europe i sjeveroistocne Azije, a kultivirana je u 16. stoljeu u Engleskoj. Na domaem i inozemnom trzistu potraznja za malinom svakim danom sve vise raste ali, na zalost, jos uvijek ni izbliza ne koristimo povoljne klimatske i zemljisne prilike za njenu proizvodnju. Inace, malina je vrlo rentabilna vona kultura ciji plodovi zbog svog prijatnog okusa i ugodne arome predstavljaju izvrsno voe ne samo za svjezu potrosnju nego i za preradu u kompote, dzemove, zele, sirupe i sokove. Osim toga, list maline koristi se i za spravljanje cajeva a posto se radi o medonosnoj biljci, znacajna je i za pcelarstvo. Maline najbolje uspijevaju na srednje teskom, rahlom i humusnom tlu, blago kisele reakcije. Ne podnosi zbijena glinasta tla, a na karbonatnim i alkalnim tlima, zbog pomanjkanja zeljeza, cesto oboli od kloroze (listovi poprime nezdravu zukastu boju). Pored toga, slabo podnosi i jace zasjenjivanje pa joj za uzgoj najvise odgovaraju osuncana mjesta, po mogunosti zastiena od vjetra. U tijeku vegetacije potrebno joj je 800 mm vodenog taloga s povoljnim rasporedom padalina. Zbog plitko rasprostranjenog korijenovog sustava slabo podnosi susu, koja moze osjetno utjecati na smanjenje prinosa i kakvou plodova. Posto malina dosta kasno cvjeta (u mjesecu svibnju), rijetko je izlozena izmrzavanju od kasnih proljetnih mrazeva. Inace, do izmrzavanja uglavnom dolazi na polozajima izlozenim udaru hladnih sjevernih vjetrova. Spomenimo jos da u nasoj zemlji plemenite maline najbolje uspijevaju na 400-800 m, dok se divlja malina susree i na 1100 m nadmorske visine.

Plodovi maline

s manjim postotkom dusika i naglasenom kolicinom fosfora i kalija. Obrada tla provodi se na dubinu od 40 cm, nakon cega se tlo tanjuranjem i frezanjem fino usitni. Maline, kao i ostalo grmoliko jagodasto voe, najbolje je saditi u jesen. Ukoliko smo prinueni sadnju obaviti tek u proljee, to moramo uciniti sto ranije. U nasim krajevima maline se najcese

Sadnja maline

uzgajaju uz kolac i u slobodnom prostoru bez vezanja, dok se na zapadu vise prakticira sustav zive ograde ili spalira s upotrebom naslona. Razmak redova ovisi o nacinu uzgoja, ali najcese iznosi 3 m izmeu redova, odnosno 0,5 m u redu. Na ovaj nacin po dulumu mozemo zasaditi oko 660 sadnica. Za sadnju se koriste jednogodisnji izdanci koji imaju razvijen i dobro odrvenjen nadzemni dio. Maline sadimo u pripremljene brazde dubine 10-15

Posebni zahtjevi

Sadnice maline

Prije sadnje malina potrebno je provesti odgovarajuu pripremu i gnojidbu tla, od cega e u najveoj mjeri ovisiti i visina priroda, odnosno, kakvoa proizvodnje. Priprema obuhvaa cisenje tla od kamenja, zila i visegodisnjih korova. Ukoliko je tlo neravno, potrebno je obaviti njegovo ravnanje kako bi se kasnije obrada tla mogla lakse provoditi. Nakon ovih operacija pristupa se gnojidbi koja se obavlja stajskim i mineralnim gnojivima. Stajski gnoj se unosi u kolicini od 3000 kg/1000 m2, a mineralna gnojiva u kolicini od 100 kg/1000 m2, s tim da odaberemo NPK gnojiva

Priprema tla za podizanje malinjaka

Zreli plodovi maline B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

17

cm i to na dubinu na kojoj su bile u maticnjaku ili pak 3-4 cm dublje. Potom oko korijena stavljamo sloj sitne zemlje koju lagano nagazimo. Ukoliko u osnovnoj obradi nismo obavili gnojenje stajskim gnojem, mozemo na nagazenu zemlju dodati 1-2 kg dobro zgorjelog stajnjaka te preko njega tanak sloj zemlje koji opet lagano nagazimo vodei racuna da ne ostetimo sadnicu. Na kraju, osim obilnog zalijevanja provodimo skraivanje izdanaka na duljinu od 20 cm iznad tla, cime je sadnja zavrsena. U nasim krajevima malinu je potrebno gnojiti u dva navrata: tijekom jeseni i rano s proljea. Stajnjakom se gnoji svake tree godine i to s 3000 kg na 1000 m2, a kompleksnim mineralnim gnojivima svake jeseni u kolicini od 65-70 kg po dulumu. Proljetno se pak gnojenje obavlja rano i to ve koncem veljace u ciju svrhu koristimo KAN u kolicini od 20 kg na 1000 m2. Osim toga, u proljee treba obaviti i rezidbu koja podrazumijeva

Njega i berba maline

Zreli plodovi se beru rano ujutro

uklanjanje starih izdanaka koji su donijeli rod i to rezanjem do osnove. U istom terminu provodi se i prorjeivanje izdanaka vodei racuna da na svakih 10 cm ostane po jedan. S druge strane, period zrelosti maline

pocinje u drugoj godini nakon sadnje i traje obicno 12 godina. A zbog velike osjetljivosti malina berbu je potrebno dobro organizirati. Berba se provodi rano ujutro a niposto za velikih vruina. U pravilu, plodovi se

beru tek kada su potpuno crveni, odnosno kada se lagano odvajaju od peteljke. Posto su plodovi maline podlozni brzom kvarenju, nuzno ih je u sto kraem vremenskom razdoblju otpremiti na trziste.

MOSTARSKA TRESNJA NA PATULJASTI NACIN

Tresnja je oduvijek zauzimala posebno mjesto u mostarskoj kotlini. Tim vise jer se nadomak Mostara nalaze velike proizvodne povrsine pod ovom cijenjenom vonom vrstom. Ipak, svjedoci smo kako se posljednjih godina sve vise sadi i uzgaja tresnja na podlozi Gisela 5 i 6. Spomenuta tresnja poznatija je pod nazivom patuljasta tresnja. A upravo takav jedan nasad posjetili smo u mjestu Zeljusa, na podrucju Bijelog Polja.

nino rotim, dipl. ing.

Na njemu svojim marljivim radom gosp. Slavisa Telebak uspijeva osigurati vlastitu egzistenciju, pri cemu mu veliku podrsku pruza cijela obitelj. Kako i sam kaze: ,,Rad u voarstvu nije nimalo lagan. Moja obitelj trenutacno obrauje 2,5 hektara zemlje na kojoj se nalazi nasad smokava koji broji 300 stabala, nasad tresanja od 200 stabala i dakako nasad patuljastih tresanja kojih je ukupno 140. Od svih navedenih vonih vrsta najzadovoljniji sam patuljastim tresnjama koje su u svojoj treoj godini ostvarile urod od cca 5 kg po stablu. Posto posjedujemo 7 hektara zemljista, u budunosti planiram

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

prosiriti nasade tresanja na Giseli 5. Tim vise sto, ovisno od godine do godine, povremeno imam problema s prodajom i distribucijom proizvedenog voa, dok to s tresnjama nije bio nikada problem. Naime, sortiment patuljastih tresanja je uistinu takav da se zahvaljujui svojoj kvaliteti plodovi prodaju cim stignu na pijacu, bilo u Capljini bilo u Sarajevu". Meutim, to ne znaci da za uzgoj patuljastih tresanja nije potrebno uloziti mnogo znanja, truda i odricanja. Jer gosp. Slavisa je samo ove zime za stajski gnoj izdvojio oko 1000 KM, 500 KM za umjetna gnojiva dok je neizostavna zimska zastita kostala 300 KM. Ali, sve se to opet

na koncu vrati kroz prodaju proizvedenog voa. Gosp. Telebak na koncu sam i zakljucuje: ,,Voarstvo je vrlo zahtjevna grana poljoprivredne proizvodnje u kojoj

ostajem do daljnjeg. Ipak nam je to obiteljska tradicija, interesira me, poznajem i sto je najvaznije volim taj posao. I znam da u na kraju u tom poslu i uspjeti!"

Slavisa Telebak u svom nasadu tresnje

SLJIVINE OSICE

OPASNI STETNICI SLJIVE

U pojedinim godinama, zbog napada sljivinih osica, urod sljive moze biti prepolovljen. To se dogaa u godinama kad je oplodnja sljive slaba.

doc. dr. ivan

18

ostoJi

Pripadaju skupini znacajnijih stetnika sljive koji u pojedinim godinama mogu znacajno smanjiti urod sljive. Sljivine osice (crna i zuta) su dosta sitni stetnici, velicine tijela 4 ­ 5 mm, raspona krila oko 11 ­12 mm. Tijelo crne sljivine osice je sjajno crne boje, krila su sivo prozirna s crnom nervaturom (zilicama), dok je kod zute sljivine osice tijelo zutocrvenkasto, a krila zukasto prozirna s zutom nervaturom. Pagusjenice narastu do 8 mm. Izduzenog su tijela svijetlozukaste boje. Na prsistu imaju tri, a na zatku sedam pari nogu. Osice prezime u tlu na dubini 5 ­ 10 cm kao odrasle licinke. Rano u proljee licinka pree u stadij kukuljice. Pojava odraslih osica desava se kada se temperatura tla na dubini 5 ­ 10 cm ustali na 100 C. Najcese se vrijeme pojave odraslih osica podudara s vremenom cvatnje dzanarike i ranih sorti sljiva. Osice dolijeu na stabla sljive u vrijeme cvatnje. Za vrijeme toplog vremena osi-

Opis stetnika

ce su veoma aktivne, meutim kada zahladi, osice prekidaju aktivnost. Nakon kraeg hranjenja slijedi kopulacija, nakon cega zenke odlazu jaja. U trajanju 10 ­ 15 dana, koliko obicno traje vrijeme odlaganja jaja, zenka odlozi 50­70 jaja. Zenke jaja odlazu pojedinacno, pomou leglice u casicne listie, rjee u samu casicu.

Licinke se obicno javljaju u doba precvjetavanja i ubusuju u mladi plod gdje izgrizaju tki-

Licinke se javljaju u precvjetavanju

vo ploda i osteuju sjemenku. U tijeku razvoja, koji obicno traje 2 ­ 3 tjedna, jedna licinka osteti 3 ­ 6, pa i vise plodova sto zavisi od krupnoe ploda. Osteeni plodovi otpadaju a na njima se nalazi okrugli crni otvor kroz koji je izisla pagusjenica. Pagusjenice odlaze u povrsinski sloj tla gdje ostaju do proljea idue godine, kada prelaze u kukuljicu. Kod nas se sljivina osica redovito javlja, najcese u poveanoj brojnosti. Zbog toga proizvoaci sljive ne trebaju dvojiti treba li ili ne treba sljivu tretirati. U praksi se rok tretiranja najcese pokla-

Sistematicni pripravak za suzbijanje osica nakon cvatnje

pa s zavrsetkom pune cvatnje te pocetkom otpadanja latica, dakle u vrijeme precvjetavanja sljive. Suzbijanje sljivinih osica ne bi trebalo predstavljati vei problem. Naime, one su osjetljive na veliki broj insekticida. Vazno je tretiranje obaviti na vrijeme, znaci, dok se pagusjenice jos nisu ubusile u plodove. Vazno je znati da osoba koja obavlja tretiranje mora stajati uz deblo i prskati prema vanjskim dijelovima krosnje kako bi se tretiralo mjesto «ulaska» gusjenica u plodove. Prskanje treba obaviti u ranim jutarnjim satima ili pred vecer. Za tretiranje se moze primijeniti neki od sljedeih pripravaka: Chromgor 40, Fastac 10 SC, Boxer SL 200 i dr.

Zenka sljivine osice odlaze jaja

Ako se u blizini nasada sljive nalaze kosnice s pcelama, prije izvoenja tretiranja obavezno obavijestiti pcelare kako bi taj dan «zatvorili» pcele. Osim toga za zastitu koristiti pripravke koji su manje opasni za pcele (Fastac 10 SC).

Nekada se zastita provodi i u cvatnji

Osteeni plod sljive B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

19

Grejp je vrlo iskoristiva biljka. Iz cvjetova se pripravlja tonik za srce, a iz listova, koji imaju antibiotska svojstva, pripravci za lijecenje problematicne koze vlasista. Kora ploda sluzi za dobivanje etericnog ulja koje se koristi za osvjezenje prostora, inhalacije, kupke i masaze. Otpaci ploda iz prehrambene i farmaceutske industrije koriste se za stocnu hranu. Zahvaljujui lijecniku imunologu dr. Jacobu Harichu, koriste se i kostice grejpa. On je posve slucajno uocio da kostice grejpa na gnojistu ne trunu pa ga je zaintrigiralo koji je tome razlog. Uslijedila su brojna znanstvena istrazivanja kojima je ustanovljeno da se u kosticama nalaze tvari koje sprjecavaju rast oko 800 vrsta bakterija i virusa te oko 100 vrsta gljivica, pri cemu se ne unistava prijateljska bakterijska flora u crijevima. Tinktura od kostica moze se pripremiti tako da se 5-6 zlica suhih, zgnjecenih kostica prelije s 2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro zatvori, uz povremeno protresanje. Nakon 2-3 tjedna tekuina se ocijedi i spremi u tamnu bocicu. Koristi se uvijek u razrijeenu obliku. 20-30 kapi doda se u casu vode i koristi za grgljanje kod upale grla ili za ispiranje i tamponiranje kod gljivicnih bolesti. U kuanstvu se tinktura moze koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo za cisenje raznih povrsina i predmeta. Na trzistu postoje i gotovi pripravci (Citrosept, Citrofit i sl.), standardizirani na odreenu kolicinu bioflavonoida kao aktivne tvari i primjenjuju se prema uputi kod prehlade, gripe, hunjavice, grlobolje, upala usne supljine i zubnog mesa, akni, gljivicnih bolesti stopala itd. Oprez je potreban kod osoba alergicnih na plodove citrusa.

Druge primjena grejpa

Plodovi grejpa

GREJP ZA MRSAVLJENJE I SMANJENJE KOLESTEROLA

Grejp je voe iz roda citrusa specificno gorkasta okusa, a zbog kemijskog sastava i malo kalorija s pravom se preporucuje za smanjenje tjelesne tezine i kod poveanih masnoa u krvi. Ekstrakt iz kostica ploda odlicno je sredstvo kod infekcija uzrokovanih razlicitim mikroorganizmima i zastitni kompleks kod oslabljena imuniteta.

mariJa kranJcevi, dipl. ing.

Smatra se da je grejp ili grejpfrut (Citrus decumana L.= Citrus x paradisi Macf.) hibrid pomela (C. maxima) i gorke narance (C. aurantium) koji je nastao posve slucajno. Radi se o otpornom zimzelenom drvetu ciji plodovi mogu biti teski i do 0,5 kg, a najbolje uspijeva u tropskom i supstropskom podrucju. Najvise se uzgaja u SAD-u (oko 41 % svjetske proizvodnje), osobito na Floridi i u Texasu. Dvije osnovne sorte grejpa su zuti i crveni, a iz njih su se razvile brojne druge, koje se razlikuju velicinom, oblikom, bojom kore i pulpe (unutarnjeg socnog dijela), okusom, aromom. U 100 grama ploda ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

89 % ploda cini voda. Tu su jos vitamini B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina, minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij itd. Zbog svog diuretickog djelovanja, grejp blagotvorno djeluje na probleme sa zadrzavanjem vode u organizmu, tegobe s jetrom i bubrezima. Sedamdesetih godina u SAD-u je bila osobito popularna grejp dijeta koja se poslije prosirila sirom svijeta. Podrazumijevala je jedenje pola grejpa ili case svjeze iscijeena soka grejpa uz svaki obrok, cime se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg. Objasnjenje je da grejp, uz to sto sadrzi malo kalorija, snizava razinu inzulina u krvi i smanjuje

Grejp za mrsavljenje

osjeaj gladi. Istrazivanjima je takoer ustanovljeno da pektin iz grejpa snizava razinu kolesterola u krvi. Pri provedbi terapije i uzimanju vee kolicine grejpa dulje vrijeme vazno je znati da furanokumarini iz soka ulaze u interakcije s nekim lijekovima, odnosno da grejp koci jetreni enzim odgovoran za metaboliziranje velikog broja lijekova. To moze uzrokovati povisenje razine lijeka u tijelu i dovesti do brojnih nuspojava. Zato grejp ne treba uzimati ako se piju lijekovi protiv masnoe, povisenog krvnog tlaka, za regulaciju srcanog ritma, protiv alergije, sedativi, antidepresivi, imunosupresivi (kod autoimunih bolesti) itd., o cemu se treba posavjetovati s lijecnikom ili farmaceutom.

PITANJA I ODGOVORI

Podizanje nasada brusnice

Planiram podignuti malo vei nasad brusnice u svrhu plasiranja njenih ljekovitih plodova na trziste. Stoga me zanima koliki je pozeljni razmak izmeu biljaka i koliko se moze ocekivati plodova po jednoj biljci? Kao prvo, razmak sadnje brusnica ovisi od nekoliko cimbenika. Ali, u globali mogli bismo utvrditi kako se brusnica sadi na meuredni razmak od 70 do 100 cm, dok razmak u redu treba iznositi 25 do 30 cm. Ukoliko bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike, razmak izmeu istih bi trebao iznositi 50-tak cm. Unutar pantljika razmak redova bi trebao iznositi 30-40 cm i izmeu biljaka 20-30 cm. Meutim, obicno se racuna da je za povrsinu od 1 hektara nuzno osigurati izmeu 30.000 i 40.000 sadnica brusnice. O eventualnom prinosu bi tesko bilo govoriti, premda se po inozemnoj literaturi spominje podatak o prinosu od 100 grama po jednom grmu brusnice, sto bi iznosilo oko 4 tone po jednom hektaru. Dakako da je u tom pogledu presudno uzgojno podneblje, nacin odrzavanja nasada te ono sto je mozda i najvaznije-iskustvo u njenoj proizvodnji. Goran Jurilj, dipl.ing. Ananas je uistinu zanimljiva tropska vrsta koja se u nasem podneblju uzgaja tek sporadicno. Drugim rijecima, ananas se kod nas uzgaja iskljucivo kao ukrasna biljka. Meutim, u Meksiku i ostalim tropskim predjelima Juzne Amerike postoje velike plantaze gdje se u komercijalne svrhe uzgaja ova egzoticna vona vrsta. Iste takve plantaze mozemo susresti i u tropskim podrucjima Afrike i Azije. Ali, ono sto vas zanima jest visina biljke koja iznosi izmeu 100 i 130 cm. Proizvodnja ananasa traje 18 mjeseci, s tim da biljka raste i razvija se prvih godinu dana, dok preostalih sest mjeseci protjece u znaku cvatnje i sazrijevanja ploda. Kada se obrazuje plod ananasa, ispod njega se razvijaju sadnice koje se skidaju s maticne biljke i presauju na drugu proizvodnu parcelu. Pored ovog nacina rasaivanja biljaka u pojedinim predjelima prakticira se sadnja ploda, sto je iznimno tezak nacin proizvodnje ananasa. Naime, ovim nacinom do novog ploda mozemo doi tek nakon tri godine. Razmnozavanje sjemenom kod ananasa pak nije mogue. Spomenimo jos kako se listovi ananasa u maticnim zemljama uzgoja ne bacaju ve se koriste kao prijeko potrebna stocna hrana. Josip Brkljaca, ing. gojiti crnu sortu groza koja se zove Muskat hamburg. Sorta sazrijeva kasno, odnosno polovicom rujna. Rijec je o vrlo prinosnoj stolnoj sorti groza. Meutim, ono sto je za vas svakako i najvaznije Muskat hamburg predstavlja jednu od najotpornijih stolnih sorti u pogledu niskih temperatura. Pored toga, sorta formira velike grozdove prosjecne mase 300-400 grama, koji se odlikuju karakteristicnom aromom i iznimno dobrim okusom. A osim za stolnu upotrebu, spomenuto groze mozete iskoristiti za pravljenje vina i lozovace. nekontrolirano odbacivanje i izlijevanje deterdzenata, ostataka pesticida, naftnih derivata, teskih i drugih metala u prirodne vodotokove. Mogui uzrok su i drasticne klimatske promjene praene dugotrajnim susnim razdobljima. Bilo kako bilo, jedno je jasno- a to je kako ovim bezrepim vodozemcima najvea opasnost upravo prijeti od strane covjeka. Nino Rotim, dipl.ing.

20

Manks macka

Uzgoj ananasa

Molila bih vaseg agronoma Josipa Brkljacu da mi odgovori na koji nacin se uzgaja biljka ananas i koliku pribliznu visinu ostvaruje doticna biljka. Osim toga, zanima me koliko iznosi period od cvjetanja pa sve do sazrijevanja plodova. Unaprijed zahvalna!

Muskat hamburg

Molim vas da mi predlozite stolnu sortu groza crne pokozice a koju nesmetano mogu uzgajati na podrucju Banje Luke. U tom pogledu me ne zanimaju izravno rodni hibridi odnosno ,,neprskanci". Na podrucju Banje Luke bez ikakvih poteskoa mozete uz-

Mozete li mi navesti osnovne karakteristike koje krase Mladen Karaci, dipl.ing. manks macke. Osim toga, zanima me je li ova vrsta macaka druzeljubiva i moze li se bez poteskoa drzati u Opstanak zaba kui u kojoj boravi mnogo Posljednjih godina moze se djece? uociti kako u rijeci Radobolji ima sve manje zaba. Zanima Manks macke su dosta rijetke me koja je njihova korisna macke koje odlikuje blaga nauloga za prirodu i, dakako, rav i sklonost igri. Zbog toga sto je uzrok njihovog izumi- je omiljena meu djecom kojoj pak ne prijeti opasnost, ranja? posebice ako je macka odraIako ovo vrlo zanimljivo pita- sla meu malisanima. Stovise, nje mozda i nije adresirano na rijec je o vrlo dobrim cuvaripravu adresu, rado emo se ma koji su spremni u svakom na njega kratko osvrnuti. Na- trenutku napasti nezeljenog ime, dobro ste zapazili kako uljeza. Kako manks macke ove korisne zivotinje nestaju mozemo dresirati, nazivaju ih iz naseg okruzenja. A zabe su i ,,pas-macke". Ipak, spomekorisne zivotinje jer se hra- nute macke prvenstveno su ne raznovrsnim insektima, poznate iz razloga sto se gaje njihovim licinkama, crvima i kao bezrepe, premda neriostalim beskicmenjacima te jetko mogu imati kratak zecsitnim kicmenjacima. Stoga ji rep. Zanimljiva je legenda su iznimno korisne za covje- koja kaze kako su ove macke ka i prirodu. Osim toga, zabe ostale bez repa. Naime, posto predstavljaju omiljenu hranu su zadnje silazile s Noine arke, pojedinim vrstama riba, pti- Noa je nepaznjom vratima prica i kornjaca. Meutim, sto je klijestio njihov rep, zbog cega prouzrocilo brz nestanak ovih je, i dan danas, ova vrsta mavodozemaca, barem meni, caka bezrepa. Dakle, vidljivo je nije poznato. Moze se samo kako je rijec, po mnogo cemu, pretpostaviti da su njihovom o zanimljivoj vrsti macaka. nestanku pridonijele brojne Vedran Lasi divlje i neplanske deponije,

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

21

TRIPSI NA KOSTICAVIM VOKAMA

U slucaju jaceg napada tripsa dolazi do propadanja cvjetnih pupova, cvjetova i mladih plodova. Osteeni plodovi gube trznu vrijednost i slabo se prodaju. Zbog skrivenog nacina zivot, tripsi se tesko suzbijaju.

Odrasli voni trips

Osteeni plodovi od breskvina tripsa

ivica doko, dipl. ing.

Tripsi ili resicari su kuci spljostena, uska i izduzena tijela. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugim dlacicama koje nalikuju na rese (otud naziv resicari). Boja tijela odraslih kod veine vrsta je sivosmea ili sivocrna. Licinke po izgledu slice odraslim jedinkama a boja tijela im je razlicita, najcese zukasta ili zukastobjelicasta. Tripsi su veoma sitni kuci, velicine tijela oko 1 ­ 2 mm. Dakle, radi se o najsitnijim stetnicima poljoprivrednih kultura. Meutim, tripsi i pored tako malih tjelesnih dimenzija mogu biti veoma opasni stetnici. Zbog malih tjelesnih dimenzija, te zbog manjevise skrivena nacina zivota, tripsi mnogim voarima zadaju mnogo briga. Kako se obicno javljaju u velikoj brojnosti, to rade velike stete na mladom i socnom stanic-

ju cvjetnog pupa, cvijeta, lista ili mladog ploda. U proljee, na kosticavim vokama, se moze nai vei broj vrsta tripsa. Kod nas su najcese i najstetnije dvije vrste: voni ili kruskin trips, te breskvin trips. Voni ili kruskin trips ­ Ova vrsta tripsa napada vei broj vonih vrsta: tresnju, visnju, marelicu, breskvu, sljivu, bajam i krusku. Kod nas prvenstveno napada kosticave voke, prije svih tresnju. U juznoj Hercegovini redovito se javljaju u visokoj brojnosti izazivajui znacajnije stete na tresnjama, posebno na ranim sortama. Stetnik prezimi u tlu kao odrasli oblik. Aktivira se od sredine sijecnja. U fazi bubrenja pupova, tripsi se zavlace u pupove, bodu stanicje i sisu sokove. Kada se cvjetovi otvore, tripsi ostaju u njima i nastavljaju se hraniti. U pocetku sisu nektar, a kasnije bodu plodnicu i sisu sokove. U godinama kada

se jave u veoj brojnosti mogu unistiti vei broj cvjetnih pupova i cvjetova. Pocetkom listanja javljaju se licinke, koje se hrane sokovima mladih listova izazivajui njihovu deformaciji i resetavost. Naime, stanicje osteenog dijela lista odumire, a neosteeni dijelovi se i dalje razvijaju, zbog cega dolazi do uvijenosti lista. Kada odumrli dijelovi ispadnu nastaje resetavost lista. Kod najranijih sorti tresanja licinke napadaju i plodove, pravei na njima mnogobrojne ubode, zbog cega se plodovi slabije razvijaju, a u slucaju jaceg napada plodovi se suse i otpadaju. Breskvin trips ­ Za razliku od vonog ili kruskinog tripsa koji je na nasem podrucju prisutan od prije mnogo godina, prisutnost breskvinog tripsa je novijeg datuma. Velicina breskvinog tripsa iznosi oko 1,5 mm. Boje je tamnosmee ili sivocrne, dok su licinke zukastosmee. Prezimi kao odrasli oblik ispod naljustene kore te u pukotinama stabla. Javlja se dosta rano, obicno pred pocetak cvatnje ranih sorti kosticavih voaka. Sise na breskvama, nektarinama, marelicama i sljivama, a vee stete zabiljezene su na nektarinama. Po aktiviranju trips se hrani dijelovima cvijeta bodui i sisui latice i prasnike. Licinke najcese osteuju plodnicu, a nakon formiranja ploda prelaze na

njih, te bodu mlado stanicje i sisu sokove. Kao posljedica sisanja, na pokozici ploda, nastaju smee pjege. Takvi plodovi se nepravilno razvijaju, postaju kvrgavi, a cesto dolazi i do pucanja ploda. Polazei od cinjenice da se i voni i breskvin trips javljaju dosta rano, najcese u vrijeme bubrenja cvjetnih pupova ranocvatuih sorti kosticavih voaka, posebno voni trips, to tretiranje valja obaviti kada cvjetni pupovi dobro nabubre, odnosno kada se pocnu otvarati pojedini cvjetovi. Za vrijeme cvatnje ne treba koristiti insekticide zbog mogunosti trovanja pcela i drugih kukaca koji posjeuju cvjetove. Ako je potrebno, tretiranje se moze nastaviti nakon precvjetavanja, dakle kada je otpalo oko 60 % latica, jer tada cvjetovi ne privlace oprasivace budui da u njima nema nektara. Za tretiranje, posebno ako nije prosla opasnost od trovanja pcela i drugih korisnih kukaca, moze se primijeniti Atac EC koji je manje opasan za pcele. Prije cvatnje i nakon precvjetavanja mogu se koristiti piretroidi (Rotor, Talstar ili Decis), a kada je manja opasnost za pcele i pripravci kao npr: Boxer 200 SL, Chromogor, Perfekthion ili neki drugi pripravci slicnog djelovanja koji se mogu nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama.

Suzbijanje tripsa

Osteeni plodovi nektarine od vonog tripsa B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

22

NAJNOVIJE KVALITETNE SORTE TRESANJA

prof. dr. sc. ivo milJkovi

Proizveo ju je selekcioner P. Argot u Francuskoj. U proizvodnju je pustena prvi put 1998. godine. Vrlo je rana sorta, a preporucujemo ju za uzgoj u obalnom podrucju Hrvatske i u Hercegovini, gdje postoje uvjeti za vrlo rano dozrijevanje. Ova vrlo rana sorta dozrijeva 2 do 5 dana prije cijenjene vrlo rane sorte Burlat i njezina klona Burlat C1, a to bi bilo oko 20. svibnja. Sorta razvija vrlo bujna stabla sa sirokim krosnjama, s velikom obrastajuom rodnom povrsinom. Osim velike bujnosti, rano ulazi u produktivnu dob i daje redovito visok prirode. Cvate kasno. Sorta se ne moze oploditi vlastitim polenom, tj. nije samooplodna, ve se oplouje polenom sorti Burlat, Lapinsa i Sweewt heart. Kako ove sorte cvatu u isto vrijeme kada i Early Bigi, to je lagano mogu oprasiti i oploditi svojim polenom. Plod je veliki (prosjecna masa ploda iznosi od 9 do 10 grama). Oblika je okruglasto plosnatog a kozica mu je crvena. Meso je cvrsto, cr-

15. lipnja. To ovisi o klimatskim prilikama okolisa, odnosno proizvodnog prostora. Plodovi su malo osjetljiviji na pucanje kozice i mesa u vrijeme zrenja ako tada padaju kise.

EARLY BIGI (RANA BIGI)

vene boje, ugodnoga slatkog do slatko-kiselkasta okusa. Plodovi dozrijevaju vrlo rano, ali ne jednolicno, pa berbu treba provesti u tri navrata. Inace su plodovi srednje osjetljivi na pucanje kozice i mesa ako u vrijeme dozrijevanja, odnosno bubrenja stanica ucestalije padaju kise. Sortu je uzgojio istaknuti talijanski selekcionar i strucnjak za tresnju prof. dr. G. Bargioni na Institutu za voarstvo u Veroni. Nastala je krizanjem izmeu kvalitetne sorte za strojnu berbu Vittorije (Pobjede) i jednog odabranog hibrida. Sorta je pustene u proizvodnju 1997. godine. Nije pod patentom. Plodovi joj dozrijevaju izmeu 16 i 20 dana poslije sorte Burlat, sto bi odgovaralo priblizno oko 15. lipnja, sto dakako ovisi prije svega o klimatskim prilikama proizvodnog podrucja. Razvija bujna stabla sa srednje sirokim krosnjama. U rod, odnosno produktivnu dob ulazi vrlo rano, a rodi obilno i redovito. Cvate srednje rano. Sor-

ENRICA (ENRIKA)

ta je samooplodna, pa se moze oploditi vlastitim polenom. Plod je srednje velik, srcolika oblika tamnocrvene boje. Meso je dosta cvrsto, crvene boje, dobrog slatko-kiselkasta okusa. Peteljka je srednje duga. Sorta je prikladna za strojnu berbu. Ukoliko u vrijeme zrenja ucestalo padaju kise, tada puca kozica na plodu. Sortu je uzgojio G. Bargioni na Institutu za voarstvo u Veroni, i to slobodnim oprasivanjem (oplodnjom) sorte Adriana. Sorta je pustena u proizvodnju 1997. godine. Razvija srednje bujna stabla s okruglastim krosnjama. Rano ulazi u rodnost i daje visoke i stabilne prirode. Cvate srednje rano. Samooplodna je pa zamee plodove nakon oplodnje vlastitim polenom. Plod je velik, okruglasto-plosnatog oblika. Kozica ploda je tamnocrvene boje. Meso je crveno, cvrsto, ugodna kiselkasta okusa. Peteljka ploda je srednje duga. Plodovi dozrijevaju izmeu 18-20 dana poslije sorte Burlat, sto bi bilo oko

GIULIETTA (ULIETA)

Kanadska sorta dobivena od istrazivaca u poljoprivrednoj stanici Summerland. Nastala je krizanjem sorte Sunburst i jednog hibrida iz selekcijskog polja. U proizvodnju je pustena 1996. godine i patentirana pod brojem UE 19029/2000. Razvija stabla srednje bujnog rasta s dosta sirokim krosnjama. Srednje rano ulazi u rodnost, a rodnost joj je srednje obilna, ali stabilna. Cvate kasno a samooplodna je. Plodovi dozrijevaju od 18 do 22 dana poslije sorte Burlat, sto bi bilo oko 17. lipnja. Plod je srednje velik srcoliko plosnata oblika s kozicom svjetlucavo crvene boje. Meso je srednje cvrstoe, crveno, dobra okusa. Peteljka je srednje duga. Plodovi su srednje osjetljivi na pucanje ploda ako u vrijeme zrenja padaju kise.

SANDRA ROSE (SANDRA ROZE)

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

23

KALEMLJENJEM DO VEE RODNOSTI VOAKA

Svjedoci smo kako u velikom broju vonih nasada imamo odreenih poteskoa s rodnosti stabala. Naime, usporedo s neplanskim podizanjem vonjaka dolazilo je do izostanka uroda zbog cega je nemali broj stabala nepravedno proglasen nerodnim.

BoJan caBrilo

Cest je slucaj u praksi kako se stihijski podizu voni nasadi, sto na koncu dovodi do niza negativnosti. Prije svega, dolazi do toga da se vona stabla sade na izrazito male razmake, kako izmeu redova, tako i unutar samog reda. Tako imamo slucajeva sa se tresnja sadi na rastojanje 4 x 4 m, a sto je nedovoljan razmak za navedenu vonu vrstu. Osim toga, iz neznanja se podizu monosortni nasadi koji niposto ne mogu ostvariti veliku rodnost. Ukoliko izuzmemo nekoliko novijih, samooplodnih sorti mozemo zakljuciti kako je veina sorti tresanja samoneoplodna. To znaci da u nasadima treba saditi i druge sorte (poput sorte Stela) koje slove za dobre oprasivace. Ipak, postavlja se pitanje sto uciniti ako su voni nasadi ve podignuti i ukoliko vise nema prostora za nova stabla u vonjaku. U takvim slucajevima jedino sto mozemo jest pribjei njihovu prekalemljivanju.

Cijepljenje se izvodi u proljee

Priprema reznica za cijepljenje

Kada smo s provjerenih i pomno odabranih stabala uzeli kalem grancice vrsimo njihovo kalemljenje na postojea stabla tresanja unutar nasada. Na taj nacin u vonjak unosimo nekoliko razlicitih sorti koje e nam pomoi u oprasivanju i oplodnji prisutnih vonih stabala. Tim vise sto se kalemljenje vrsi na nekoliko stabala nasumicno odabranih s razlicitih dijelova vonjaka. Kada to ucinimo, ve u sljedeoj vegetaciji mozemo ocekivati da nam tresnjina stabla nee samo obilno procvjetati ve da e, sukladno tomu, formirati toliko ocekivane plodove. Spomenuto prekalemljenje provodi se uvijek na mlaim stablima jer je tada

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

PREKALEMLJIVANJE TRESANJA

uspjeh znatno vei. Pored toga, nikada ne treba prekalemljivati slaba i osteena stabla. Nadalje, prije kalemljenja voku treba blagovremeno pripremiti na nacin da se tresnjine grane skrauju pocetkom prosinca a sve kako bi se sacuvale sto vee kolicine hranjivih tvari. Pri tomu, niposto ne skraujemo sve grane, ve dio njih trebamo ostaviti. Ostavljene, neprikraene grane predstavljaju hraniteljice koje, povrh svega, privlace sokove. Time se izbjegava suvisan priliv sokova na prekalemljinim grancicama, pa ne dolazi do ,,zagusivanja kalema". Prekalemljivanje tresanja obicno vrsimo koncem veljace, neposredno pred kretanje ve-

getacije. Nakon sto se ono obavi odnosno netom po namjestanju kalem grancica, vrsimo njihovo vezanje namjenskom polietilenskom trakom ili rafijom premda u njihovom nedostatku mozemo upotrijebiti i najobicnije izolirban ljepilo. Potom kalem i ostale presjeke premazemo voarskim voskom cime je i sama procedura oko prekalemljivanja voaka dosla u zavrsnu fazu.

Kako je kalemljenje vrlo zahtjevna operacija kojom spajajui plemku s podlogom produciramo novu biljku, razumljivo je da uspjeh provedbe ovisi i od

SKARE ZA KALEMLJENJE

samog alata odnosno pribora. Pod tim podrazumijevamo skare za cijepljenje koje su prakticne za kalemljenje i najzahtjevnijih vonih vrsta. Posebno su pogodne za prekalemljivanje kivija kod kojeg se obicno mijenja neodgovarajua sorta ili se na musku biljku (sortu) zeli nakalemiti zenska sorta. Naime, dobro je poznato kako ,,muska biljka" iskljucivo sluzi za oprasivanje zenskih, a za sto su dovoljne jedna do dvije mladice. Stoga je razumljivo da se ostale nastoje prekalemiti. Zahvaljujui skarama, sami postupak prekalemljivanja protjece brzo i jednostavno. Obavlja se polovicom veljace prije kretanja vegetacije. Dovoljno je skarama zasjei kalem grancicu na kojoj se nalaze dva do tri pupoljka, cime se na njoj cini tzv. omega spoj. Potom se skare okreu na suprotnu stranu te se na lastaru biljke takoer pravi rez. Ostalo je rutina koja podrazumijeva umetanje kalem grancice u precizno nacinjeni rascjep na lastaru kivija. Slijedi jos povezivanje polietilanskom trakom sto je znak kako je prekalemljivanje kivija zavrseno. I na koncu, treba znati da uspjeh kalemljenja ovisi od velikog broja cinitelja radi cega se prekalemljivanje voaka uvijek provodi na veem broju grana. Time je prijem kalem grancica zajamcen.

Izgled spojnog mjesta nakon srastanja

24

HERKULES i OURAGAN SISTEM 4 herbicidi za nasade bez korova

Na trzistu pesticida u BiH ima desetak pripravaka iz skupine herbicida koji su raeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Najvei broj tih pripravak dolazi iz Hrvatske i Srbije, a manji dio iz drugih evropskih zemalja.

nino rotim, dipl. ing.

Istrazivanja koja su raena tijekom proljea i pocetkom ljeta pokazuju odlicne rezultate djelotvornosti ova dva herbicida na korove. Istrazivanja su raena najvise u vinogradima i vonjacima ali i na drugim povrsinama gdje jednogodisnji, ali i visegodisnji korovi predstavljaju veliki problem. Osim toga obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na razlicite visegodisnje korove s dubokim korijenjem ili rizomima (zubaca, slak, kupina, draca, razlicito siblje i dr.). Za suzbijanje jednogodisnjih travnih i sirokolisnih korova u vinogradima i vonjacima koriste se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Povrsine na kojima je koristeno sredstvo ne smiju se obraivati najmanje 7 dana nakon primjene. Za suzbijanje visegodisnjih korova te visegodisnjih korova s izrazito dubokim korijenom ili rizomima, koristi se u dozi od (8-12 l/ha Herkules) i (4-8 l/ ha- Ouragan Sistem 4). Za suzbijanje ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili u doba cvatnje korova kada je silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora proi najmanje 2-3 tjedna od prskanja, da bi se povrsine mogle obraivati. Za predzetveno suzbijanje korova u zitaricama koji ometaju normalnu vrsidbu, Herkules se koristi 14 dana prije zetve u dozi 2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon vrsidbe ne smije se koristiti za pripremanje komposta namijenjenog proizvodnji povra. Osim ovoga Herkules i Ouragan sistem 4 koriste se i na neobraenim (nepoljoprivrednim) povrsinama u vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-10 l/ha uz utrosak 600 litara vode po hektaru. S druge strane, primjena Herkulesa i Ouragan Sistema 4 u sumarstvu je visestruka. Prije svega koristi se u sumskim rasadnicima primjenom izmeu redova (uz koristenje stitnika) u dozi 3-5 l/ha. Herkules i Ouragan Sistem 4 se koriste i u nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj povrsini u proljee (ozujak ili travanj), ili u jesen (rujan ­listopad), u vrijeme mirovanja cetinjaca a rasta korova. Kori-

Herbicid Herkules 480 SL

Herbicid Ouragan sistem 4

ste se i poslije ciste sjece suma u pripremi povrsine za sadnju, tretiranjem izdanaka i izbojaka u razdoblju intenzivnog rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svjeze posjecenih panjeva u periodu kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2 %. Ouragan Sistem 4 je posebni totalni herbicid koji sadrzi i okvasivac, te zbog toga ima izrazito dobro djelovanje na mnoge korove. Razvrstan je izvan skupine otrova na Listi otrova. U primjeni nije opasan za pcele, gujavice te ne osteuje mikrobiolosku aktivnost tla.

Izgled vinograda 10 dana nakon prskanja B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

25

mario uBela, dipl. ing.

Moglo bi se rei da, openito gledano, nasi ljudi vrlo dobro poznaju cudotvoran dar prirode tj. vino. Ipak, kada se prodre malo dublje u tajne vina, lako emo ustvrditi kako e ga Hercegovci lakse proizvesti negoli ga pravilno posluziti, odnosno sloziti sa serviranom hranom. Jer da bi se pravilno kombinirali hrana i vino, neophodno je prije svega dobro poznavanje vina. Pod tim podrazumijevamo prepoznavanje aroma, sortnih karakteristika i strukture vina te popratnih tehnickih elemenata, poput pravilnog odabira casa i temperature serviranja vina. Naime, bitni su svi detalji, a sve kako bi se hrana i vino meusobno nadopunjavali, sto e na koncu rezultirati poveanom opem zadovoljstvu prilikom njihovog konzumiranja. A budui da svako vino ima posebno svojstvo koje dopunjuje okus pojedinog jela, na osnovi toga s vremenom su se stvorila pravila o tome koje je vino najbolje piti uz pojedino jelo. Na osnovi toga postize se idealan sklad izmeu vina i jela. Da bismo odabrali odgovarajue vino uz odreenu hranu, trebamo poznavati okus hrane i okus vina, sto je prosjecnom covjeku prilicno tesko, narocito ako vinske karte ne pruzaju dovoljno informacija o ukusima. Olaksanje predstavlja cinjenica da u nasim restoranima uglavnom radi osoblje osposobljeno u ovom pogledu. Meutim, pravilno slaganje vina i jela predstavlja i stvar ope kulture zbog cega emo se osvrnuti na nekoliko osnovnih pravila. Prije svega, nuzno je znati da uz laganija jela uvijek idu laganija vina, odnosno uz teska jela uvijek se serviraju jaca vina. S druge strane, uz kiselkasta jela idu kiselkasta svjeza vina dok uz bijelo meso i kuhanu ribu trebamo posluzivati iskljucivo bijela vina. Kada boravite na odmoru u Dalmaciji, u restoranima ete uociti kako osoblje uz skoljke i rakove uvijek servira neutralna bijela vina. S druge strane, uz tamna mesa, divljac i pecenu ribu dobro pristaju crvena vina, dok se

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

POSLUZIVANJE

Vino je sastavni dio jela. Ali, pravilno slaganje vina s hranom predstavlja krunu poznavanja vina, sto se cesto oznacava kao umjetnost ili kultura pijenja vina. Meutim, iako se i ova umjetnost zasniva na svojoj kreativnosti kod slaganja vina s jelom moraju se postivati odreena pravila.

uz slatka jela piju polusuha, poluslatka, slatka vina ili pjenusci. Dakle, cilj pravilnog posluzivanja zasniva se na tome da pazljivo odabranim vinom poboljsamo okus hrane koju tom prilikom konzumiramo. Kada bismo sve gore navedeno jos vise pojednostavili, dosli bismo do zakljucka kako laganija i svjezija Zilavka izvrsno prija uz neutralne sireve (bijele i mazive), plodove mora, skoljke i rakove, kuhanu ribu, svijetlo meso i kuhanu janjetinu. Blatina se pak dobro slaze uz plavu ribu (pecenu i przenu), ribu i meso s rostilja, pecenu teletinu i janjetinu, janjetinu s rostilja i dakako uz tamno meso.

SLAGANJE VINA I JELA

Svako jelo "trazi" i odgovarajue vino

Prije posluzivanja vino se iznosi iz podruma ili prostorije u kojoj se boce cuvaju na odreenoj temperaturi. Temperatura je vrlo vazna s obzirom na vinski miris i okus pojedinog vina, jer pri odreenoj temperaturi potpuno se istice buke vina. A vino se uvijek drzi u hladnoj prostoriji i nikada se u zurbi ne smije rashlaivati u hladnjaku. Ukoliko temperatura vina nije odgovarajua, ona se moze korigirati frapiranjem (hlaenje vina ledom), ali se to uglavnom izbjegava jer nagla promjena temperature moze utjecati na balansiranost okusa i aroma, a samim tim i na kakvou vina. Zbog svega toga nuzno je znati kako je za bijela suha vina (Zilavka) najpogodnija temperatura posluzivanja izmeu 10 i 12 stupnjeva C, dok je najpogodnija temperatura za posluzivanje crvenih vina (Blatina) izmeu 15 i 18 stupnjeva C. S druge strane, sampanjci i pjenusava vina posluzuju se pri temperaturi od 6 do 8 stupnjeva C a ruzicasta vina izmeu 12 i 14 stupnjeva C. Kako bi se olaksalo praenje temperature vina, prilikom serviranja danas u poljoljekarnama mozete pronai i specijalne mjerne instrumente (vinske termometre) koje su prilagoeni anatomiji boce. Cijena im je zanemariva a prakticnost velika, tim vise sto su na njihovoj poleini ucrtane pozeljne vrijednosti temperature serviranja za svaku pojedinu vrstu vina.

TEMPERATURA SERVIRANJE VINA

26

KALJENJE STRNIH ZITARICA

U svjetskim razmjerima niske negativne temperature uzrokuju vee gubitke prinosa psenice, od bilo kojeg drugog nepovoljnog cimbenika okoline. Otpornost strnih zitarica na niske negativne temperature stjece se u procesu kaljenja ili `'ocvrsivanja''.

doc. dr. sc. Zlatko svecenJak

uvjetima prolazi ujesen, kad se temperature zraka spuste blizu nule. Najpovoljniji uvjeti za tu prvu fazu su temperature od 0 do 6 0C, te vedro suncano vrijeme jer se tada intenzivno nakupljaju seeri, i to najvise u cvoru busanja i rukavcima listova. Prva faza kaljenja moze zavrsiti ve za 5-6 dana, kada biljke mogu sadrzavati 20-30 % seera u suhoj tvari. Nakon prve faze kaljenja biljke psenice mogu izdrzati niske temperature od -10 do -12 0C. Druga faza kaljenja prolazi pri temperaturama od -2 do -5 0C, neovisno o tomu je li usjev pokriven snijegom. U toj fazi stanica gubi dio vode pa protoplazma zadobiva nova fizicka svojstva, koja joj pomazu u obrani od izmrzavanja. Nakon prolazenja druge faze kaljenja poveava se otpornost na izmrzavanje pa psenica moze podnijeti niske temperature od -14 do -17 0C i nize, ovisno o sorti i stanju usjeva. Druga faza kaljenja traje razlicito kod raznih sorata, i to od 3 do 5 pa do 6 i 9 dana. Izravne stete od izmrzavanja su rijetke, jer je u razdoblju najnizih temperatura u pravilu prisutan snjezni pokrivac koji usjeve strnih zitarica stiti od izmrzavanja. Snjezni pokrivac je dobar toplinski izolator, pa je pri identicnoj temperaturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini cvora busanja to visa sto je vea debljina snjeznog pokrivaca. Ozime zitarice znacajno se razlikuju u otpornosti na niske temperature. Najotpornija kultura na izmrzavanje je raz, cije pojedine sorte mogu izdrzati temperature i do -33 0C, zatim slijedi psenica (do -25 0C), pa jecam i zob (do -17 0C). Izmrzavanje pojedinih tkiva ili cijele biljke posljedica je oblikovanja kristala leda u meustanicnim prostorima, a rjee u samim stanicama. To oblikovanje kristala leda rezultat je `'isusivanja'', odnosno gubitka vode iz stanica. Sto je temperatura okoline niza, to stanice ostaju sa sve manje vode i stvara se vise ledenih kristala u meustanicnom prostoru. Poveane dimenzije kristala leda u meustanicnom prostoru pritisu stanicne stijenke koje mogu popucati, sto zavrsava uginuem stanica, pojedinih tkiva ili pak cijele biljke. Vanjski znakovi izmrzavanja mogu biti vrlo razliciti. Biljke pri brzom odmrzavanju gube turgor i postaju mlohave, na kraju pocrne, pozute ili uvenu cuvajui zelenu boju. Ipak, openito se moze rei da izmrzle biljke poprimaju ofureni izgled, jer ozljede kloroplasta uzrokuju zuenje listova. Simptomi izmrzavanja na biljci se najprije mogu uociti na starijim listovima. Proces kaljenja moze se uvjetno podijeliti u dvije faze. Prva faza kaljenja u poljskim

Stete od niskih temperatura

Borba protiv izmrzavanja ozimih zitarica sastoji se uglavnom u preventivnim agrotehnickim zahvatima: izbor dovoljno otpornih sorata, kvalitetna priprema tla za sjetvu, sjetva u optimalnim rokovima uz koristenje kvalitetnog sjemena, cime se osigurava ulazak psenice u zimu u najpovoljnijoj fazi rasta i razvoja, tj. u fazi pocetka busanja. Veliki je znacaj za otpornost usjeva na izmrzavanje jesenski porast i razvoj biljaka, na koji utjece rok sjetve i vremenski uvjeti nakon same sjetve. Ozime zitarice naj-

Agrotehnicke mjere protiv izmrzavanja

Psenica podnosi dosta niske temperature

osjetljivije su na izmrzavanje u razdoblju klijanje-nicanje, pa najvee stete mogu nastati pri prekasnoj sjetvi ujesen, a takvu sjetvu su zbog nepovoljnih vremenskih prilika ove jeseni nazalost bili prisiljeni obaviti mnogi nasi poljoprivredni proizvoaci. Tek izniknule biljcice lako ugibaju pri niskim temperaturama, jer

nemaju oblikovan cvor busanja, a konus rasta nedovoljno je zastien listovima. Prebujan usjev koji je zbog vrlo rane sjetve u zimsko razdoblje usao jako izbusan (4-5 izboja po busu), takoer moze lakse izmrznuti zbog niskih negativnih temperatura, od usjeva koji je u zimu usao u fazi pocetka busanja.

Temperatura zraka -30 0C

Visina snjeznog pokrivaca 5 cm 20 cm 30 cm

Kaljenje ozimih usjeva

Temperatura tla na dubini cvora busanja -19 0C -14 0C -11 0C

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

27

Talijanski ljulj pogodan za voluminoznu krmu

mr. sc. darko uher

Odlicne je kakvoe, sije se sam ili u smjesi sa crvenom djetelinom, kao i s lucernom na oranicama za proizvodnju voluminozne krme. Koristi se u zelenom stanju, te za proizvodnju sijena, sjenaze i silaze. Dobivanjem tetraploidnih kultivara ova se trava sve vise sije sama umjesto crvene djeteline. Po kakvoi, slicna je krmi crvene djeteline u fazi porasta, pa je na oranicama sve vise potiskuje. Poslije kosidbe brzo regenerira i u povoljnim uvjetima moze dati tri do cetiri i vise porasta tijekom godine, a s natapanjem 4-6 otkosa. Talijanski ljulj najbolje uspijeva u uvjetima vlazne i tople klime, s blagim zimama. Slabo podnosi ostre zime, golomrazice, dugi snjezni pokrivac, kao i proljetne mrazeve. Najbolje uvjete za razvoj pruzaju mu duboka, rastresita, umjereno vlazna tla, pH 6-7. Teska, vlazna tla, s visokom razinom podzemne vode, kao i suha tla nisu pogodna za uzgajanje talijanskog ljulja, jer u takvim uvjetima brzo propada. Isto tako, ne podnosi plavljenje i potapanje, ali vrlo dobro reagira na natapanje pri nedostatku vode, jer susu takoer ne podnosi. Ljulj se obicno sije nakon zitarica, iako su dobar predusjev i jednogodisnje mahunarke. Nakon skidanja predusjeva treba odmah obaviti plitku obradu, kako bi niknuli korovi i sjeme zitarica. Osnovno oranje treba obaviti potkraj kolovoza ili pocetkom rujna, kao i grubu pripremu tla. Finu pripremu tla treba obaviti uoci sjetve. Talijanski ljulj sije se u smjesi sa crvenom djetelinom u vrijeme sjetve crvene djeteline, potkraj kolovoza ili odmah pocetkom rujna. U cistoj kulturi za proizvodnju voluminozne krme sije se 20-25 kg/ha sjemena. U dugotrajne smjese talijanski ljulj se moze sijati samo ako zelimo u prvoj godini ostvariti vee prinoB R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Talijanski ljulj (Lolium multiflorum L.), ili mnogocvjetni ljulj, jedna je od vrlo cijenjenih visegodisnjih vrsta u svijetu ali i kod nas, zbog visoke produkcije i kakvoe. U prirodnoj flori javlja se samo na plodnim i dobro gnojenim livadama.

i brzini regeneracije. Kakvoom talijanski ljulj spada u najkvalitetnije vrste, stoka ga rado jede. Za razliku od dobrog dijela visokoproduktivnih vrsta (klupcasta ostrica, vlasnjaca livadna, trstikasta vlasulja, macji repak), sa stadijima razvoja ima sporije poveanje sadrzaja sirove celuloze i sporije smanjenje probavljivosti. Ipak, masa talijanskog ljulja znatno je hranjivija u ranim fazama razvoja. Zahvaljujui vrlo dobroj sposobnosti regeneracije, talijanski ljulj u tijeku vegetacije moze dati vei broj otkosa (3-6) i vrlo visoke prinose suhe tvari, koji mogu dosei i 22-25 t/ha. Za ostvarivanje visokih prinosa nuzno ja talijanskom ljulju osigurati velike kolicine hranjiva, prvenstveno dusika. Mir je srednje rana sorta talijanskog ljulja. Otporna je na zimu i hru. Koristi se za zelenu krmu, sjenazu i sijeno. B-9 je srednje kasna sorta. Traje dvije godine i godisnje daje 60-80 t/ha zelene mase. Tetraflorum je tetraploidna sorta, dobro podnosi ostre zimske uvjete. Tetraflorum daje visoke i stabilne prinose u prvoj i drugoj godini koristenja. Ima snazno razvijen korijenov sustav i odlicna je pretkultura ostalim biljkama, jer u tlu ostavlja puno organske mase. Barmultra je sorta bujnog rasta, brzo se regenerira nakon kosidbe i vrlo je otporna na bolesti. Vrlo dobro reagira na intenzivnu gnojidbu dusikom. Lolita je sorta s visokom proizvodnom mogunosu i vrlo velikim prinosima. Kao tetraploidna sorta stvara takoer puno podzemne organske mase i tako obogati tlo humusom. Odlikuje se dobrim prezimljavanjem

Sortiment

Talijanski ljulj

Agrotehnika proizvodnje

se mase, ali tada njegov udio nije vei od 10 %. Ovisno o sklopu lucerne u drugoj, treoj, a ponekad i u prvoj godini koristenja, u lucerista s prorijeenim sklopom usijava se talijanski ljulj u kolicini od 5 do 10 kg/ha pa se tako produljuje vijek koristenja i prinos. Kvalitetna krma dobije se kosidbom od pocetka klasanja. Za proizvodnju krme, ovisno o svojstvima tla, biljku treba gnojiti za svaki otkos dusicnim gnojivima, s ukupno 140-250 kg/ha.

Talijanski ljulj moze se iskoristavati na razlicite nacine. No, to je ipak vrsta pogodna za kosidbu, pri cemu se masa moze koristiti za spremanje sijena, silaze ili za hranidbu u zeleno. Pri spremanju sijena i hranidbi stoke zelenom

Iskoristavanje, hranjiva vrijednost i produktivnost talijanskog ljulja

masom, talijanski ljulj treba kositi u fazi od kraja vlatanja do pocetka klasanja. Za spremanje silaze moze se kositi u fazi punog klasanja do uoci cvatnje, radi veeg sadrzaja suhe tvari, a i stoga sto se sadrzaj sirove celuloze ne poveava sa starosu u onoj mjeri kao kod drugih vrsta. Ne podnosi trajno gazenje ni dugotrajno napasivanje. Razlozi za to mogu se nai u malom udjelu kratkih, dobro olistalih izboja. Kako je kratkotrajan, ne moze biti osnova travnjaka namijenjenih dugotrajnom pasnom nacinu koristenja. Ipak, kako u proljee rano pocine s porastom, a tijekom ljeta dobro se regenerira, u nekim zemljama travnjaci s talijanskim ljuljem koriste se povremeno, krae vrijeme za ispasu. Inace, talijanski ljulj najcese se uzgaja u smjesi sa crvenom djetelinom kojoj odgovara i po trajnosti i zahtjevima za uvjetima klime i tla, ali i po agresivnosti

Sjeme talijanskog ljulja

28

SJETVA DJETELINSKO-TRAVNIH SMJESA

Svakodnevno smo u mogunosti vidjeti u nasoj okolini zapustene i zakorovljene oranice, na kojima se nekad sadilo i sijalo, a danas predstavljaju potencijalnu opasnost za izbijanje pozara, odlaganje otpadaka i slicno. Uzrok njihove zapustenosti je u cinjenici sto ih nema tko obraivati, a drugim veim dijelom sto je njihovo koristenje nerentabilno, a takoer i vrlo zahtjevno kad je u pitanju kultiviranje i obrada.

mario uBela,dipl.ing.

Jedan o nacina za prevladavanje takvog stanja je sjetva krmnog bilja, tocnije djetelinskotravnih smjesa koje se koriste za ishranu stoke, i predstavljaju jedan od kvalitetnih i rentabilnih izvora stocne hrane. Djetelinsko-travne smjese se mogu koristiti za proizvodnju sijena, sjenaze, silaze i za ispasu stoke. Takoer, one na zasijanim povrsinama poboljsavaju strukturu tla, a njihovo koristenje u 4-5 g. nakon sjetve zahtijeva vrlo malo truda i ulaganja, pa predstavljaju jedan od rentabilnijih nacina proizvodnje stocne hrane, a to moze biti i jedna od mjera provoenja plodoreda. Mogu se sijati na jesen i u proljee. Proljetni period sjetve je povoljniji za hladnije i surovije predjele, s visom nadmorskom visinom, tj. planinske predjele, ali takoer i za lokalitete gdje su jeseni i zime, za razliku od proljea, oskudne padavinama, pa nema dovoljno vlage za jesenju sjetvu, a u takvim uvjetima je i obradu tla, tj. oranje tesko izvesti. Odabir trava i djetelina za smjesu ovisit e o proizvoacu, odnosno o namjeni zasijane povrsine za koju vrstu stocne hrane e biti bazirana proizvodnja. Meutim, posto se na trzistu mogu nai ve napravljene kvalitetne djetelinsko-travne smjese, time je proizvoacima olaksan posao za odabir i mijesanje sjemena. Jedna od svakako najkvalitetnijih djetelinsko-travnih smjesa je ona pod nazivom Bosna. To je jedna univerzalna smjesa, tipizirana za nasa podrucja, koja je postigla jako dobre prinose na razlicitim tipovima tala, posebno na siromasnijim i susnim tlima, ali i na hladnim planinskim tlima, kojih je kod nas jako puno. Ova smjesa se sastoji od mjesavine 4 vrste djetelina i 6 vrsta visegodisnjih trava (kombinacije visokih, srednje visokih i niskih), s odgovarajuim postotcima udjela u smjesi, tako da jedna ne konkurira drugoj. Ako se pak proizvoac odluci za sjetvu travno-djetelinske smjese kojoj e osnovna namjena biti ispasa stoke, onda e to biti kombinacija bijele djeteline, smiljkite i nekoliko vrsta visegodisnjih niskih (livadna vlasnjaca, crvena vlasulja, engleski ljulj) i srednje visokih trava (talijanski ljulj), ovisno od tipa tla i lokaliteta gdje se gaji. Osnovna agrotehnicka mjera koja se provodi u ranijem periodu prije sjetve je duboko oranje tla. Ona se obavlja na dubinu 35-40

Svojstva i namjena

Obrada i priprema tla

cm s otvorenim brazdama. Nju je pozeljno obaviti jos u jesen ako to uvjeti klime i tla dozvoljavaju; ako ne, onda tijekom zime. Osnovni cilj ove operacije je da se poboljsa vodno-zracni rezim i struktura tla. Druga operacija je predsjetvena obrada tla koja se sastoji od tanjiranja, drljanja i valjanja tla da bi se ovo dovelo u stadij sitne mrvicaste strukture i poravnalo, sto e kasnije imati utjecaja na podjednaku osvijetljenost biljaka tijekom nicanja i porasta. Takoer je bitno da se predsjetvenim kultiviranjem tla eliminiraju korovi i onemogue u razvoju.

Osnovnu gnojidbu tla je svakako potrebno obaviti, a ona se

Sjeme DTS-a "Bosna"

VRSTA- NARODNI I LATINSKI NAZIV

SORTA

KATEGORIJA

UDIO U MJESAVINI %

Djetelinskotravna smjesa BOSNA Lucerna (Medicago sativa) Smiljkita (Lotus corniculatus) Crvena djetelina (Trifolium pratense) Bijela djetelina (Trifolium repens) Macji repak (Phleom pratense) Vlasulja livadna (Festuca pratensis) Engleski ljulj (Lolium perene)

Klupcasta ostrica (Dactylis glomerata)

Talijanski ljulj (Lolium multiflorum) Vlasnjaca livadna (Poa pratensis)

OS 66 Diana Viola Milka Rasant Kos Marika Terano Tetraflorum Samoa

C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1 C1

8% 7% 5% 5% 15 % 15 % 15 % 10 % 15 % 5%

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

29

previse sjemena korova koji brzim porastom stvaraju konkurenciju travama i time ih guse i onemoguavaju u razvoju. Sjetva djetelinsko-travnih smjesa se obavlja sijacicama ili rucno na dubinu 1-3 cm, ovisno o vlaznosti tla, u vlazno tlo nesto plie, a u susno dublje, sa meurednim razmakom 12-15 cm. Sjetvene norme su od 30-40 kg/ ha za strojnu sjetvu, a kad je u pitanju rucna sjetva onda je preporuka za normu od 50 kg/ha. Optimalni termin sjetve je mjesec ozujak, ovisno od podneblja i vremenskih uvjeta, u nizinama nesto ranije, a u planinskom dijelu kasnije tijekom proljea. Nakon sjetve obvezno je obaviti valjanje tla da bi se sjemenu osigurala bolja vlaznost i kontakt s tlom, sto pridonosi brzem i boljem klijanju i ukorjenjivanju. Bitno je znati da je u prvoj godini nakon sjetve duzina vegetacijskog perioda, od kretanja vegetacije do cvjetanja, nesto duza, oko 80 dana, a kasnijih godina e biti od 65-70 dana, sto ima za cilj da se djetelinsko-travnoj smjesi ostavi dovoljno vremena da dobro razvije i ucvrsti korijen te da akumulira dovoljno hranjivih materija za nastavak vegetacije. Osnovne aktivnosti koje se provode u narednih 4-5 godina rentabilnog iskoristavanja umjetnih livada su kosnja vise puta i gnojidba u vidu prihrane a obavlja se u proljee neposredno prije kretanja vegetacije. Znaci da se uz vrlo malo truda i ulaganja moze rentabilno proizvoditi kvalitetna stocna hrana, vise godina, a takoer se kvalitetno i ekonomicno mogu iskoristiti neobraene a kvalitetne poljoprivredne povrsine.

Njega i iskoristavanje

Sjetva

obavlja neposredno prije predsjetvenog kultiviranja tla. Kolicina unesenog gnojiva ovisit e od predkulture koja je uzgajana na sjetvenoj parceli. Kad je u pitanju tip gnojiva, osnovnu gnojidbu

tla je najbolje obaviti mineralnim gnojivima N:P:K formulacije. Takoer se moze koristiti stajnjak ili kombinacija mineralnog gnojiva i stajnjaka, ali je vrlo bitno da je stajnjak cist tj. da u njemu nema

PASTRNJAK - povre s obilje minerala

ivica doko, dipl. ing.

Dosli ste doma i ne znajui posijali pastrnjak. Vjerujte, niste nimalo pogrijesili jer se radi o veoma staroj vrsti koja se od ostalog povra izdvaja visokim sadrzajem minerala. Od toga, polovicu cini kalij a nije zanemariv ni sadrzaj kalcija i fosfora te magnezija, sumpora i zeljeza. Nasa zvanicna medicina pastrnjak ne svrstava u ljekovitu skupinu povra, dok druge zemlje koriste njegov sastav (alkaloid pastinacin) u lijecenju stenokardije i neuroza. Nekada se pastrnjak koristio kao sredstvo za izlucivanje vode iz organizma, protiv nadimanja i groznice, kod nekih bolesti bubrega i zeluca, te protiv reumaticnih tegoba. Pretezito se uzgaja izravnom sjetvom sjemeB R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Morate priznati da od svih vrsta povra najmanje poznajete pastrnjak. Ali, to ne znaci da on nema svoje vrijednosti. Dosta je slican persinu korjenasu, pa se pri kupnji kesica povra, cesto zna poput kukavicjeg jajeta ubaciti u nabavnu kosaricu.

na. Sjetva se vrsi tijekom ozujka u brazde/redove duboke 2 cm i razmaknute 25 cm. Posto sjeme ima nesto slabiju klijavost treba ga guse sijati tj. nuzno je utrositi 6-7 grama sjemena na cetvorni metar. Za desetak dana dolazi do nicanja biljaka koje se nakon razvitka nekoliko listova presauju na konacan razmak od 15 cm u redu. Dakle, pastrnjak je nuzno prorijediti kad su izdanci dostigli 3 cm visine. Nasad se nekoliko puta okopava, plijevi i redovito zalijeva. Tijekom jeseni, cim lise odumre, uberite pastrnjak jer je korijen spreman za berbu cim se razvije. Meutim, pastrnjak nije osjetljiv na studen, sto znaci da se moze ostaviti na gredici tijekom cijele zime. Iako pastrnjak zauzima prostor u vrtu tijekom cijele godine, rijec je o vrijednoj namirnici. Vrlo je ukusan kao dodatak juhama a dobro se uklapa i u mijesane salate. Posebno je pogodan za osobe s probavnim smetnjama jer bitno pospjesuje apetit uz istodobno otklanjanje nadimanja i grceva u crijevima. Moze se konzumirati i sam, odnosno kuhan kao i ostalo povre mada je puno ukusniji pripremljen kao pire ili umak.

Nacin proizvodnje

Za veliko korijenje nuzno je obaviti prorijeivanje

30

Proizvodnja i potrosnja voa

Po potrosnji svjezeg voa u svijetu na prvom mjestu je naranca, zatim slijedi mandarina, limun, banane, i jabuke. Po opsegu proizvodnje u svijetu redoslijed je sljedei: agrumi, banane, jabuka, mango, malina i kruska. Jabuka se nalazi na treem, malina na petom, a kruska na sedmom mjestu ljestvice opsega proizvodnje voa u svijetu.

Naj, naj, naj .....

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliu sekunde zrak se zagrije na 30.000 oC. To je pet puta vise nego temperatura na vidljivoj povrsini Sunca.

Bougenvilla ­ naziv po admiralu

Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francuskom admiralu Louisu Antoineu Bougainvilleu na cijem je brodu u Brazil putovao njen pronalazac. Danas se uzgajaju veinom krizanci-tri vrlo slicne vrste u svim bojama, od bijele preko narancaste do crvenoljubicaste i ponekad s velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B.peruviana i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlacica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga vrsta podnosi mraz do ­7oC te se stoga u Sredozemlju moze uzgajati i na otvorenom.

Najtoplije mjesto na zemlji

Najvea zrna tuce

Korovi ­ vrlo produktivni

Korovi su nepozeljna grupa biljaka koji protiv volje uzgajivaca rastu zajedno s gajenim biljkama. Proizvode goleme kolicine sjemena, sto im omoguava veliku ekspanziju u prostoru. Tako npr. zubaca (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizvede oko 1000-2000 sjemenki, divlja mrkva (Daucus carota) 4000-10000 sjemenki, misjakinja (Stellaria media) od 15000-25000 sjemenki, hudoljetnica (Erigeron canadensis) od 100000-2000000 sjemenki. Pored goleme kolicine sjemena, znacajna je i velika otpornost tog sjemena na razlicite nepovoljne uvjete vanjske sredine.

Najvea ikad zabiljezena zrna tuce izmjerena su u tuci 14. travnja 1986. godine u podrucju Gopalganj, u Bangladesu. Zrna su tezila i do 1 kg. Tuca je usmrtila 92 ljudi.

Najglasniji kopneni sisavac

Muzjaci majmuna urlikavca (Alouatta) koji zive u sredisnjoj i Juznoj Americi imaju poveanu kostanu strukturu na vrhu svog dusnika, koja pojacava njihove urlike. Njihovo glasno dozivanje moze se cuti na udaljenosti od gotovo 4,8 km.

Ljekoviti celer

Da celer ima ljekovitu vrijednost potvruje i cinjenica da jaca zivce, potice probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jaca potenciju i stiti od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini ve dugo preporucuje za snizavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvruju opravdanost takvih preporuka. U jednoj je studiji kod pokusnih zivotinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom celera izazvalo znacajno snizenje krvnog tlaka. Konzumiranje tek cetiri stabljike celera izazvalo je isti ucinak i kod ljudi.

Ptica koja je preletjela najveu udaljenost

Mladunce obicne cigre (Sterna hirundo), 30. lipnja 1996. godine u sredisnjoj Finskoj obiljezeno je prstenom. Ptica je preletjela rekordnih 26.000 km, prije no sto je u sijecnju 1997. ziva ponovno uhvaena u australskoj drzavi Viktorija. Da bi tamo stigla, ptica je morala svaki dan preletjeti nevjerojatnih 200 km

B R O J 5 5 · O Z U J A K / T R AVA N J 2 0 0 8

Information

32 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

947127