Read ZAPISNIK%203%20(3i).pdf text version

ZAPISNIK 3. SJEDNICE ZAJEDNICKOG POVJERENSTVA ZA TUMACENJE TEMELJNOG KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA SLUZBENIKE I NAMJESTENIKE U JAVNIM SLUZBAMA Ured za socijalno partnerstvo, cetvrtak 21. travnja 2011. godine, 11:00 h

Povjerenstvo za tumacenje TKU-a za sluzbenike i namjestenike u javnim sluzbama u sastavu: 1. Tanja Malinac - clan (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta) 2. Vesna Lasinger-Sojer ­ clan (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) 3. Gordana Majcen ­ zamjena u svojstvu clana (Ministarstvo kulture) 4. Mirela Matijevid Erceg - zamjena u svojstvu clana (Nezavisni sindikata zaposlenih u srednjim skolama) 5. Vlasta Simeg Grgid ­ clan (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja) 6. Drazen Managid ­ clan (Samostalni Sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske) odrzalo je tredu sjednicu s slijededim dnevnim redom: 1. 2. 3. Verifikacija zapisnika s 2. Sjednice Povjerenstva za tumacenje TKU-a Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumacenje pojedinih odredbi TKU-a Razno Ad.1. Verifikacija zapisnika s 1. Sjednice Povjerenstva za tumacenje TKU-a Povjerenstvo je verificiralo zapisnik s 53 zakljucaka s druge sjednice Povjerenstva koja je zavrsila 10. 03. 2011. godine. Ad. 2. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumacenje pojedinih odredbi TKU-a

Upit 115/2011. Na koje troskove zaposlenica ima pravo kad se nalazi na bolovanju do 42 dana bududi da mjesto stanovanja je Zagreb i kad radi dobiva mjesecnu kartu Zeta, iznos mjesecne karte u mjestu rada (Karlovac) te pojedinacnu kartu autoprijevoznika Zg-Ka-Zg za dane koje je bila na poslu. ZAKLJUCAK br. 115/2011.

pravo na prijevoz Clanak 67. TKU-a Zaposlenica za vrijeme bolovanja do 42 dana ostvaruje pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza u mjestu rada i mjestu stanovanja. Zaposlenica za vrijeme bolovanja do 42 dana ostvaruje pravo i na naknadu troskova meumjesnog prijevoza ako joj se ispladuje mjesecna karta s obzirom da se naknada troskova prijevoza ispladuje unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za idudi mjesec, a ako joj se ispladuje prema cijeni pojedinacne karte ostvaruje pravo na naknadu stvarnih izdataka (troskova)meumjesnog prijevoza sukladno evidenciji rada zaposlenice. Upit 116/2011. 1. Upit Tehnicke skole Bjelovar o davanju komentara na trosak prijevoza ZAKLJUCAK br. 87/2011. pravo na prijevoz Clanak 67. TKU-a Povjerenstvo ne komentira predmetno cinjenicno stanje. Upit 117/2011. Da li radnici koja je radila u Centru za odgoj i obrazovanje ,,Juraj Bonaci" Split kao defektol,priznaje staz kao staz ostvaren u prosvjeti radi odreivanja koeficijenta za kontinuirani rad u prosvjeti? Da li se drugoj radnici ukupan staz priznaje kao staz u javnoj sluzbi i kao kontinuirani staz za jubilarnu nagradu(rad u Medicinskom centru, Centru za rehabilitaciju, Drustveno humanitarnoj organizaciji, distroficara, inavalida, Udruzi za promicanje inkluzije, Domu za samostalno stanovanje, centru za odgoj i obrazovanje Cakovec)? ZAKLJUCAK br. 117/2011. Rad u Centru za odgoj i obrazovanje ,,Juraj Bonaci" smatra se radom u javnoj sluzbi. TKU ne govori o stazu u prosvjeti ved stazu u javnim sluzbama. Stoga za odgovor na pitanje o tome smatra li se staz zaposlenice stazom u prosvjeti upudujemo na komisiju za tumacenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u socijalnoj skrbi. Rad u Medicinskom centru Zadar, Centru za rehabilitaciju ,,Zagreb" smatra se radom u javnoj sluzbi. Rad u Drustveno humanitarnoj organizaciji distroficara, invalida celebralne i djecje paralize i ostalih tjelesnih invalida zupanije Zadarsko-kninske ­ Zadar, Udruzi za promicanje inkluzije Zagreb, Domu za samostalno stanovanje, Udruzi za promicanje inkluzije ne smatra se radom u javnoj sluzbi. Rad u Centru za odgoj i obrazovanje Cakovec smatra se radom u javnoj sluzbi i kontinuitet staza u javnim sluzbama postoji od 12. 05. 2008. godine. S obzirom da Tku ne govori o stazu u prosvjeti ved stazu u javnim sluzbama upudujemo na komisiju za tumacenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u socijalnoj skrbi.

Upit 118/2011. Koristim Zetov i HZ ­ov prijevoz koji mi omoguduje da do posla doem najbrze. Koristim prigradski vlak i autobus (mjesni prijevoz). Zbog raskida ugovora izmeu HZ-a i Zeta trebala bih se odluciti za jedan od ta dva prijevoza, a u tom slucaju nedu najbrze dolaziti na posao. Kako postupiti u ovoj situaciji? ZAKLJUCAK br. 118/2011. Iz Vaseg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna prijevoza. Sukladno cl. 67. st. 12. odreeno je da poslodavac odlucuje o najpovoljnijem prijevozu uzimajudi u obzir najprihvatljiviji vremenski prijevoz i racionalnost troskova. S obzirom da je u ovom slucaju poslodavac prepustio zaposlenici izbor vremenski najprihvatljivijeg prijevoza zaposlenica ostvaruje pravo na izbor najprihvatljivijeg prijevoza za nju. Upit 119/2011. Da li asistenti koji su zaposleni na Fakultetu u Splitu s prebivalistem u podrucju Splitsko-Dalmatinske zupanije, a poslani su od strane poslodavca na specijalisticko usavrsavanje u Zagreb imamo pravo na terenski dodatak iz cl. 65. TKU-a? ZAKLJUCAK br. 119/2011. Za vrijeme rada izvan sjedista poslodavca (u Zagrebu) i izvan mjesta stalnog boravka, zaposlenici ostvaruju pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povedane troskove zivota zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposlenicima osigurani smjestaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Upit 120/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 7 km, mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, iako mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 120/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza.

Upit 121/2011. Na koji nacin mogu dobiti isplatu pune cijene karte, ako radim u Borovi, a putujem iz Donjeg Miholjca. Cijena Karte na relaciji Donji Miholjac- Suhopolje je 1650 kn, a ja jos imam 4 km do mjesta rada iznad udaljenosti te relacije? ZAKLJUCAK br. 121/2011. Radnici koji nemaju organizirani meumjesni prijevoz koji omogudava zaposleniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, imaju pravo na naknadu troskova prijevoza koja se utvruje u visini cijene karte meumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom podrucju. Dakle za odreivanje visine naknade cijene karte meumjesnog prijevoza vazna je ista udaljenost (kilometraza) od Donjeg Miholjca do Borove i cijena karte nekog drugog meumjesnog javnog prijevoza na istom podrucju za tu udaljenost. Upit 122/2011. i upit 123/2011. Stanujem u Virovitici, 15 ­ak kilometara od Borove tj. mjesta u kojem radim. Na posao idem osobnim automobilom jer meumjesni javni prijevoz nije organiziran. Udaljenost do mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza veda je od 1 km, iako se jedina linija koja prolazi tim meumjesnim prijevozom ne moze smatrati organiziranim javnim prijevozom. Ostvarujem naknadu za meumjesni prijevoz. Imam li pravo i na mjesni prijevoz u Virovitici? ZAKLJUCAK br. 122/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte. S obzirom da troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete racunajudi od spomenute stanice meumjesnog prijevoza ista stanica se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza. Dakle za troskove mjesnog prijevoza u Virovitici, imate pravo na troskove mjesnog prijevoza ako je on organiziran a u slucaju ako mjesni prijevoz nije organiziran, imate pravo na naknadu troskova prijevoza koja se utvruje u visini cijene mjesecne karte javnog prijevoza najblizeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran s obzirom da od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate vise od 1 km.Pravo na ovakvu naknadu troskova prijevoza na posao i s posla imaju i oni zaposlenici koji koriste osobni automobili i sl. ZAKLJUCAK br. 123/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 122/2011. Upit 124/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,5 km, mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, iako mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju.

ZAKLJUCAK br. 124/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza. Upit 125/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,5 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 125/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima vise od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, ima pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) vise od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate vise od 1 km ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza. Upit 126/2011. Stanujem u Rezovackim Krcevinama, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 10 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Rezovackim Krcevinama, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 7 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 126/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta

stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da se prva autobusna stanica nalazi 7 km od mjesta stanovanja. Zakljucujemo, za troskove mjesnog prijevoza u Rezovackim Krcevinama, u slucaju da je mjesni prijevoz organiziran imali biste pravo na kupnju godisnje odnosno mjesecne karte, a u slucaju kad mjesni prijevoz nije organiziran, imate pravo na naknadu troskova prijevoza koja se utvruje u visini cijene mjesecne karte javnog prijevoza najblizeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. Upit 127/2011. Stanujem u Pcelidu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 5 km, mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Pcelidu, iako mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 127/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza. Upit 128/2011. Stanujem u Pcelidu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 5 km, mjesta u kojem radim.Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Pcelidu, iako mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 128/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 127/2011. Upit 129/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 2,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema

pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 129/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 130/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 6,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 130/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 131/2011. Stanujem u Milanovcu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 7,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Milanovcu, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja (u Virovitici),? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 131/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima vise od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, ima pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) vise od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate vise od 1 km ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza. Upit 132/2011. Stanujem u Rezovackim vinogradima, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 7,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Rezovackim vinogradima, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 132/2011.

Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima vise od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, ima pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) vise od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate vise od 1 km ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza. Upit 133/2011. Stanujem u Naudovcu, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 10,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Naudovcu, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je manja od 1 km od mjesta stanovanja ? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 133/2011. Zaposleniku kojem nije organiziran mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz u skladu s odredbama st. 4. i 5.clanka 67., ovisno o udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta rada. Ukoliko nema mogudnosti kupnje godisnje, ved samo mjesecne karte, zaposlenik koji stanuje vise od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesecnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troskova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesecne karte.Zaposlenik koji ima manje od 1 km do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza, nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Iz Vaseg upita proizlazi da je od mjesta Vaseg stanovanja do autobusne stanice koja se moze smatrati stanicom meumjesnog prijevoza( jer pravo na troskove meumjesnog prijevoza ostvarujete s obzirom na udaljenost predmetne autobusne stanice do mjesta rada ) manje od 1 km. Sukladno cl. 67. st. 5. ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza imate manje od 1 km ne ostvarujete pravo na trosak mjesnog prijevoza. Upit 134/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red?Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 134/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 135/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se

prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 135/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 136/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 136/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 137/2011. Stanujem u Virovitici, 15 ­ak kilometara od Borove tj. mjesta u kojem radim. Na posao idem osobnim automobilom jer meumjesni javni prijevoz nije organiziran. Udaljenost do mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza veda je od 1 km, iako se jedina linija koja prolazi tim meumjesnim prijevozom ne moze smatrati organiziranim javnim prijevozom. Ostvarujem naknadu za meumjesni prijevoz. Imam li pravo i na mjesni prijevoz u Virovitici? ZAKLJUCAK br. 137/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 122/2011. Upit 138/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 3,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 138/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 139/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se

prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 139/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 140/2011. Stanujem u Suhopolju, mjestu koji nema organiziran mjesni prijevoz. Udaljena sam od Borove 4,0 km, mjesta u kojem radim. Da li ostvarujem pravo na naknadu za mjesni prijevoz u Suhopolju, jer mi se prva autobusna stanica nalazi na udaljenosti koja je veda od 1 km od mjesta stanovanja, meutim na toj autobusnoj stanici ne postoji autobusni vozni red? Meumjesni prijevoz dobivamo prema pravilima kad on nije organiziran, dakle na osnovu cijene mjesecne karte jedinog prijevoznika koji postoji na nasem podrucju. ZAKLJUCAK br. 140/2011. Upudujemo na ZAKLJUCAK br. 125/2011. Upit 141/2011. Objedinjeni upit naknade za mjesni i meumjesni prijevoz zaposlenika u Borovi s obzirom na mjesto rada. ZAKLJUCAK br. 141/2011. Upudujemo na ZAKLJUCKE br. 120/2011. , 122/2011 i 125/2011. Upit 142/2011. Da li se pod pojmom cestovni put smatra kolnicki put po voznoj kolnickoj traci ili i put koji se odvija i plocnikom i podhodnikom? Da li se cestovni put odnosi na dolazak na posao pjesice ili vozilom? ZAKLJUCAK br. 142/2011. Clanak 67. Clanak 67. govori o pravo na naknadu troskova prijevoza. Sukladno samom nazivu radi se o prijevozu prijevoznim sredstvom. Najkradi cestovni put smatra cestu (kolnik) po kojoj prijevozno sredstvo moze prometati ,a kojom radnik dolazi na mjesto rada i odlazi s mjesta rada . Upit 143/2011. Pravo na naknadu meumjesnog prijevoza zaposlenici koja radi u Dubrovniku, a stanuje 15 km od Dubrovnika, u mjestu koji nema organiziran meumjesni javni prijevoz. ZAKLJUCAK br. 143/2011.

Clanak 67. Ako nije organiziran meumjesni javni prijevoz koji omogudava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troska prijevoza koji utvruje u visini cijene karte meumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom podrucju. U tom smislu zaposlenik ima pravo na naknadu visine cijene mjesecne odnosno pojedinacne karte prijevoznika koji stvarno vozi. Pravo na naknadu troskova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. Upit 144/2011. Pravo na naknadu troskova prijevoza zaposlenici Sveucilista u Splitu za vrijeme specijalizacije u Zagrebu, ako zaposlenica stanuje i putuje svakodnevno iz mjesta prebivalista (Kutina) u mjesto rada (Zagreb). ZAKLJUCAK br. 144/2011. Clanak 67. Zaposlenik ima pravo na isplatu troskova prijevoza na posao i s posla meumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesecne odnosno pojedinacne karte. Ako nije organiziran meumjesni javni prijevoz koji omogudava zaposleniku redovit dolazak i odlazak s posla, zaposlenik ima pravo na naknadu troska prijevoza koji utvruje u visini cijene karte meumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom podrucju. Dakle ukoliko svakodnevno putujete iz mjesta stanovanja (Kutina) u mjesto rada (Zagreb) ostvarujete pravo na naknadu meumjesnog prijevoza. Takoer ostvarujete pravo i na naknadu mjesnog prijevoza u mjesto stanovanja (Kutini) ukoliko Vam je stanica meumjesnog prijevoza udaljena vise od 1000 m od mjesta stanovanja.

Upit 145/2011. 1. Da li za rad subotom i nedeljom zaposlenici imaju pravo na naknadu troskova prijevoza prema visini dnevne karte jer mjesecna karta te dane ne vrijedi? 2. U Bjelovaru je ukinut gradski javni prijevoz. Ovlasteni prijevoznik i nadalje ima za prigradska naselja utvrenu vrijednost mjesecnih i dnevnih karata. Za radnike u prigradskom naselju ravnatelj je utvrdio naknadu troskova prijevoza u visini cijene mjesecne karte (345,60 kn, a za radnike ustanove na koji stanuju na podrucju Grada naknadu u visini cijene mjesecne karte javnog prijevoza grada Zagreba (290,00 kn) Da li bi radnicima koji stanuju u gradu trebalo isplacivati naknadu prijevoznika za prigradska naselja? 3. Koje nadlezne sluzbe provjeravaju mjesto stanovanja (boravista/ prebivalista) radnika? ZAKLJUCAK br. 145/2011. Clanak 67. pravo na prijevoz Clanak 67. TKU-a

1. U dane blagdana i vikenda kada izmjesta stanovanja u mjesto rada nema organiziranog javnog prijevoza (prijevoznici stvarno ne voze) zaposlenik ima pravo na stvarni trosak takvog prijevoza. 2. Zaposlenici koji stanuju izvan grada Bjelovara ostvaruju pravo na naknadu meumjesnog prijevoza. Zaposlenici koji stanuju u gradu Bjelovaru ostvaruju pravo na naknadu mjesnog prijevoza. Najknade su pravilno odreene. 3. MUP je ovlasten kontrolirati postivanje Zakona o prebivalistu (boravistu) po prijavi poslodavca. Upit 146/2011. 1. Kako isplatiti trosak za djelatnika koji stanuje u Trogiru, a mjesto rada mu je u Kninu. Radi se o udaljenosti vedoj od 100 km i djelatniku se ispladuje mjesni prijevoz Trogir-Split, meumjesni Split-Knin i mjesni u Kninu( po cijeni organiziranog gradskog prijevoza u Sibeniku) prema mjesecnim kartama. 2. Drugoj zaposlenici koja radi 2 dana tjedno ispladujemo dnevne karte od K. Stafilida do Splita, Split-Knin, i u Kninu mjesni. 3. Djelatnica je 2009. Promjenila prebivaliste (mjesto stanovanja), a kod poslodavca, nadleznog Ministarstva nismo trazili suglasnost. Kako joj ispladivati putne troskove? ZAKLJUCAK br. 146/2011. Clanak 67. pravo na prijevoz Clanak 67. TKU-a 1. i 2.Sukladno cl. 67. naknadatroskova prijevoza na posao i s posla ako je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada veda od 100 km ostvaruje se prema odluci Ministarstva. Do donosenja takve odluke troskovi prijevoza ispladuju se kao da od mjesta rada do mjesta stanovanja ima do 100 km. Stoga, sukladno cl. 67. st. 5. zaposlenik koji stanuje u Trogiru i koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili stanice meumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Pod udaljenosdu od 1 km smatra se najkradi mogudi cestovni put od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza. Ukoliko najkradi mogudi cestovni put do stanice meumjesnog prijevoza iznosi 1000 m ili vise zaposlenik ostvaruje pravo na mjesni prijevoz.Nadalje, zaposlenik ostvaruje pravo na isplatu meumjesnog prijevoza (Split- Knin). Zaposlenik ima pravo na isplatu troskova prijevoza na posao i s posla meumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesecne odnosno pojedinacne karte. Ako zaposlenik sa stanice meumjesnog prijevoza u mjestu rada (Knin) ima mogudnost koristenja mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troskova tog prijevoza . Pravo na naknadu troskova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima ostvaruje i onaj zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl. Zaposlenicima iz upita 1. i 2. na ovakav nacin se ispladuje prijevoz. 3. Zaposlenici koja je promjenila mjesto stanovanja s kojeg stvarno dolazi i odlazi s posla ispladuju se troskovi prijevoza prema stvarnom mjestu stanovanja. Ako je stvarno mjesto stanovanja zaposlenicino prebivaliste ispladuju joj se troskovi prijevoza iz mjesta prebivalista do mjesta rada.

Upit 147/2011. 1. Ako zaposlenik koristi za dolazak i odlazak s posla meumjesni prijevoz, jer mjesni ne postoji, a istu relaciju vozi samo jedan prijevoznik koji u svom prodajnom programu ne izdaje mjesecne ved samo pojedinacne karte ima li zaposlenik pravo na puni iznos pojedinacne karte za dolazak i odlazak s posla za dane koje je proveo na poslu? 2. Ako zaposlenik istog datuma navrsava 30 godina radnog staza i 60 godina starosti, stjece li u isto vrijeme pravo na isplatu jubilarne nagrade i otpremnine radi odlaska u mirovinu? ZAKLJUCAK br. 147/2011. Clanak 67. cl.47 i cl. 69. 1. Zaposlenik ima pravo na isplatu troskova prijevoza na posao i s posla meumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesecne odnosno pojedinacne karte. Dakle ukoliko nema mogudnosti kupovine mjesecne karte moze se koristiti pojedinacna karta javnog prijevoznika. 2. Navrsetkom 30 godina radnog staza u javnim sluzbama stjece se pravo na jubilarnu nagradu u visini 2,50 osnovice iz cl. 69. jubilarna nagrada ispladuje se sljededeg mjeseca nakon sto zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu. Sukladno Zor-u radnik ima pravo na opremninu.Otpremnine se ispladuju najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

Upit 148/2011. 1. Kako zaposlenici koji rade vise od 100 km od mjesta stanovanja moze ostvariti pravo na naknadu za troskove prijevoza? ZAKLJUCAK br. 148/2011. Ukoliko prema utvrenoj udaljenosti zaposlenik ima vise od 100 km od mjesta stanovnja do mjesta rada do donosenja posebne odluke Ministarstva, zaposlenik ostvaruje pravo na troskove prijevoza kao da od mjesta stanovanja do mjesta rada ima do 100 km.

Upit 149/2011. Zaposlenica je otisla na porodiljni dopust 18. 04. i ostvarila pravo na punu naknadu prijevoza za 4 mjesec. Ima li poslodavac pravo zahtjevati povrat polovice sredstava za putne troskove? ZAKLJUCAK br. 149/2011. Naknada troskova prijevoza ispladuje se unaprijed i to najkasnijeg dana u mjesecu za idudi mjesec. Naknada troskova mjesnog i meumjesnog prijevoza ne ispladuje se u slucaju godisnjeg odmora, porodnog dopusta i bolovanja duzeg od 42. dana. Obzirom da je zaposlenica odradila 18 dana 4 mjeseca i dobila punu naknadu u predhodnom mjesecu za 4 mjesec smatram da se odlazak na obvezni rodiljni dopust trebao u trenutku isplate predvidjeti.

Upit 150/2011. Kako primjeniti mjesto stanovanja vezano uz naknadu za troskove prijevoza ukoliko netko ima prebivaliste u Zagrebu, a boraviste izvan Zagreba, te s koje cinjenicne osnove moze ostvariti naknadu troskova prijevoza? ZAKLJUCAK br. 150/2011. Kod mjesta stanovanja u smislu TKU najvaznija je cinjenica istinitosti mjesta stanovanja s koje se dolazi u mjesto rada i na koje se vrada s mjesta rada.To moze biti kako adresa prebivalista tako i adresa boravista ili neka treda adresa. Upit 151/2011. Molim vas sluzbeno tumacenje da li zaposlenici imaju pravu na isplatu putnog troska ako pjesice do radnog mjesta imaju 100 do 200 metara, (tako i dolaze na posao kroz park, preko mosta, pruge...), a cestovnim putem od mjesta stanovanja do mjesta rada (automobilom) imaju 1 kilometar i pol (po cl. 67.st.5 TKU vas zakljucak17/11 )? ZAKLJUCAK br. 151/2011. Clanak 67. Clanak 67. govori o pravu na naknadu troskova prijevoza. Sukladno samom nazivu radi se o prijevozu prijevoznim sredstvom i nadoknauje se dolazak na posao i odlazak s posla prijevoznim sredstvom kada radnici dolaze na mjesto rada i odlaze s mjesta rada prijevoznim sredstvom.

Upit 152/2011. U clanku 67. tocka 3. navodi se da radnik ima pravo na godisnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godisnje karte koja se ispladuje svakog mjeseca u godini. Radnik je korisnik godisnje karte ZET i HZ koju je dobio u prosincu 2012. Sada se trazi da vrati godisnju kartu ZET i HZ te je prisiljen ubudude koristiti mjesecnu kartu ZET-a. koja mu se refundira u visini 1/11 cijene godisnje karte ZET. Prijevoz HZ mora pladati sam ili koristiti samo ZEove usluge autobusa i tramvaju sto u konacnici dovodi do puno duzeg putovanja na radno mjesto. Bududi se u tocki 3. ne spominje godisnja karta ZET ved opdenito godisnja karta zanima nas da li je poslodavac postupio u redu onemogudivsi radnicima koristenje godisnje karte ZET i HZ, a imajudi u vidu i tocku 12. navedenog clanka koji govori o vremenski najprihvatljivijem prijevozu za radnika.

ZAKLJUCAK br. 152/2011. Iz Vaseg upita proizlazi da u mjestu kojem radite imate dva organizirana mjesna prijevoza. Sukladno cl. 6/. st. 12. odreeno je da poslodavac odlucuje o najpovoljnijem prijevozu uzimajudi u obzir najprihvatljiviji vremenski prijevoz i racionalnost troskova. Upit 153/2011.

Ako je zaposlenik izgubio pravo na naknadu troskova prijevoza (stanuje na udaljenosti manjoj od 1 km), a radi posla, odnosno skupljanja grae (u nasoj ustanovi rade strucni suradnici i leksikografi) mora odlaziti u arhive i knjiznice na podrucju grada Zagreba, odnosno u mjestu rada, da li u tom slucaju ima pravo na ikakvu naknadu. Poslodavac je predvidio da se u tom slucaju kupuje pojedinacna karta (primjerice:daje se na koristenje vrijednosna karta ZET-a ) ili osobno kupuje karta i trazi povrat novca?! Da li je ovakav model naknade troskova prijevoza radi posla u mjestu rada, dozvoljen i opravdan TKU-om? ZAKLJUCAK br. 153/2011. Clanak 67. Poslodavac odreuje mjesto rada zaposlenicima. Prikupljanje grae za potrebe posla ne smatra se osnovom za naknadu troskova prijevoza u smislu cl. 67. TKU-a( naknadu troskova prijevoza iz mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto). Pladanje pojedinacnih karti za potrebe izbivanja s radnog mjesta u svrhu rada nije predmet regulacije TKU-a. Upit 154/2011. Stupanjem na snagu TKU-a, poslodavac je ove godine temeljem tocke 4. uskratio nekolicini zaposlenika naknadu za prijevoz jer prema njegovoj procjeni (jedan primjer: za jednu kolegicu izracunali su temeljem Googla, udaljenost tramvajskih stanica od posla do kude, 984 m, ili objasnjenja poput: neka idu precacem) udaljenost od posla i mjesta stanovanja manja je od 1 km.

1 .Pitanje: Kako tretirati ove granicne slucajeve i da li se u ostatak puta pribraja i udaljenost od tramvajske stanice do ulaznih vrata posla i obrnuto do stana? Kojom metodom mjeriti udaljenost?

Vezano uz tocku 12. tocke 67. poslodavac je 15-orici zaposlenika ukinuo HZ dodatak jer postoji alternativni prijevoz ZET-a (radi se o zapadnom dijelu grada gdje postoji mogudnost prijevoza osim gradskih autobusa i zeljeznicom). Zaposlenicima je vremenski najprihvatljiviji prijevoz ZET + HZ, a poslodavacu radi troskova povoljniji ZET, iako su ovih 15 zaposlenika manjina u odnosu na ukupno l72 zaposlenih u ustanovi.

2.Pitanje: Da li je jaci argument ,,vremenski najprihvatljiviji prijevoz" za zaposlenike s obzirom da ova grupa radi vede udaljenosti koristi dvije vrste prijevoza (tramvaj + vlak ili travamj+autobus) ili ipak prevladava argument u korist poslodavca "racionalnost troskova"? ZAKLJUCAK br. 154/2011. Clanak 67. 1. Ukoliko zaposlenik od mjesta stanovanja do mjesta rada najkradim mogudim cestovnim putem ima vise od 1000 m ostvaruje pravo na mjesni prijevoz. Radi se o udaljenosti vedoj od

1000 m od mjesta stanovanja (ulaza u objekt stanovanja) do mjesta rada (sluzbenog ulaza u ustanovu poslodavca u kojoj rade). Povjerenstvo nije nadlezno propisivati metodu utvrivanja udaljenosti. 2. Sukladno st.12. cl.67. ako postoji vise mogudnosti koristenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlucuje poslodavac uzimajudi u obzir najprihvatljiviji vremenski prijevoz za zaposlenika, uvazavajudi racionalnost troskova. O isplati putnih troskova poslodavac donosi odluku prema pojedinim zaposlenicima u kojoj je potrebno obrazloziti uvazavanje oba kriterija, a na koju zaposlenici imaju pravo zalbe (zahtjeva za zastitu prava) ukoliko smatraju da je jedno od kriterija naruseno i mogudnost preispitivanja donesene odluke. Upit 155/2011. Autobusna linija meumjesnog prijevoza koju koristi zaposlenik za dolazak na posao podijeljena je na dvije stanice. Prva stanica koju zaposlenik stvarni i koristi smatra se 1. zonom (230,00 kn mjesecna karta). Druga stanica, koja po mjestu stanovanja odgovara mjestu (opdini) stanovanja zaposlenika iz njegove osobne iskaznice a koju zaposlenik stvarno ne koristi , ulazi u drugu zonu (400,00 kn mjesecna karta). Problem nastaje iz razloga sto zaposlenik stanuje na granici prve i druge zone, bliza mu je autobusna stanica prve (jeftinije) zone koju on doista i stvarno koristi iako se adresa stanovanja nalazi u drugoj zoni (skupljoj).

1.Kako utvrditi naknadu za prijevoz bududi zaposlenik zahtjeva isplatu za naknade za prijevoza dolaska na posao prema mjestu (opdini) stanovanja ? 2.Sto se smatra pod pojmom "stvarni trosak" prijevoza na posao prema Odredbama Kolektivog ugovora? ZAKLJUCAK br. 155/2011. Clanak 67. 1. Poslodavac utvruje stvarno mjesto stanovanja zaposlenika. U tom smislu poslodavac je ovlasten koristiti sve na zakonu utemeljene metode (boraviste, prebivaliste, stvarnu adresu koja nije prebivaliste /boraviste, a predstavlja stvarnu svakodnevnu adresu stanovanja s koje zaposlenik odlazi na posao i na koju se zaposlenik vrada s posla). Sukladno stvarnom mjestu stanovanja poslodavac ispladuje naknadu za trosak prijevoza. 2. Kolektivni ugovor koristi termin ,,stvarni izdaci" u smislu odreivanja prava na meumjesni prijevoz te odreuje naknadu troskova prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesecne odnosno pojedinacne karte. Stvarni izdaci su oni koji su stvarno i ucinjeni prema cijenama javnog prijevoza.

Upit 156/2011. Odgojni dom Ivanec ima specificnu lokaciju i isti je dislociran i udaljen od autobusnog kolodvora Ivanec oko dva kilometra.U gradu Ivancu nije organiziran mjesni prijevoz, ali Odgojni dom Ivanec smjesten je u neposrednoj blizini meumjesne ceste Ivanec-Prigorec za koju ovlasteni lokalni

prijevoznik ima autobusnu liniju. Na toj autobusnoj liniji su dvije autobusne stanice (jedna u Ivancu i jedna u Prigorcu) i dva autobusna stajalista (oba u Ivancu i to jedno u centru, a jedno u blizini Odgojnog doma). Svi zaposlenici koji ostvaruju pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza, tj. imaju od mjesta stanovanja do mjesta rada vise od jedan kilometar, dolaze na posao tom cestom, od centra prema Prigorcu. Ovlasteni prijevoznik u svom cjeniku ima cijenu mjesecne autobusne karte Ivanec-Prigorec i cijenu Ivanec za Ivanec i I.ZONUI (0-5 km), za koju takoer izdaje mjesecnu kartu (prilog:Potvrda Autobusnog prometa d.d. Varazdin). Upit br.1 Obzirom na specificnu lokaciju nase ustanove i sve gore navedeno molimo vas da nam odgovorite: Da li zaposlenici Doma koji zive u gradu Ivancu i imaju od mjesta stanovanja do mjesta rada vise od 1000 m, imaju pravo na isplatu troskova prijevoza u visini cijene mjesecne karte Ivanec odnosno I.ZONA (0-5 km) ili u visini mjesecne autobusne karte Ivanec-Prigorec ili imaju pravo na neku drugu isplatu troskova prijevoza i koju? Upit br.2 Radnici koji putuju iz mjesta stanovanja u mjesto rada meumjesnim prijevozom, takoer imaju vise od 1000 m od stanice meumjesnog prijevoza do mjesta rada, a sve kako je opisano u upitu br. 1, a prema TKU imaju pravo na isplatu putnih troskova ­ na koje troskove prijevoza imaju pravo ti radnici.

Upit br.3. Radnici koji u mjestu stanovanja imaju vise od 1000 m od mjesta stanovanja do prve meumjesne stanice, a takoer imaju vise od 1000 m od stanice meumjesnog prijevoza do mjesta rada, a sve opisano u upitu broj 1 - na koje troskove prijevoza imaju ti radnici. Da li imaju pravo po 3 osnova (od mjesta stanovanja do prve stanice meumjesnog prijevoza, meumjesni prijevoz i mjesni prijevoz u mjestu rada). Napominjemo da nasa ustanova radi 24 sata cijelu godinu, te su radnici zbog specificnosti radnog vremena prisiljeni koristiti vlastita vozila za dolazak na posao i odlazak s posla.

ZAKLJUCAK br. 156/2011. 1. Iz Vaseg upita proizlazi da Vi nemate organiziran mjesn javni prijevoz. U tom slucaju zaposlenici ostvaruju pravo na naknadu troskova prijevoza u visini cijene mjesecne karte javnog prijevoza najblizeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran. 2. Radnici koji stvarno koriste prijevoz od stanice meumjesnog prijevoza do mjesta rada imaju pravo na naknadu troskova tog prijevoza. 3. Ako od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza zaposlenici imaju vise od 1000 m ostvaruju pravo na mjesni prijevoz. Takoer, ostvaruju pravo na meumjesni i mjesni u mjestu rada ako ga stvarno i koriste. Upit 157/2011.

Od mjesta stanovanja do mjesta rada imam 10 km i ostvarujem pravo na troskove meumjesnog prijevoza.To je OK.A da li ostvarujem pravo na mjesni prijevoz (cipelarinu) ako mi je udaljenost od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza 400m,a od zadnje stanice u mjestu rada do radnog mjesta jos 700m. Pa bi to bilo ukupno 1100m. I da li se te dvije udaljenosti zbrajaju. ZAKLJUCAK br. 157/2011. Clanak 67. Udaljenosti se ne zbrajaju pa ne ostvarujete naknadu za mjesni prijevoz. Upit 158/2011. Vezano za pravo zaposlenika na naknadu za mjesni prijevoz pitanja glase: 1. Zbrajaju li se udaljenosti od mjesta stanovanja do stanice meumjesnog prijevoza i od stanice meumjesnog prijevoza do mjesta rada? 2. Ako se ove dvije udaljenosti ne zbrajaju, uzima li se tada za djelatnika povoljnija udaljenost ili je kriterij samo udaljenost od mjesta stanovanja do najblize stanice meumjesnog prijevoza? ZAKLJUCAK br. 158/2011. Clanak 67. 1. Udaljenosti se ne zbrajaju. 2. Kriterij je udaljenost od mjesta stanovanja do najblize stanice meumjesnog prijevoza.

Upit 159/2011. Upit 145/2011. i zakljucak 145/2011. Upit 160/2011. Da li je mogude po TKU uz adresu prebivanja koristiti 10-tak radnih dana(ovisno o mjesecu) i adresu u blizini radnog mjesta(OB Sibenik)i shodno tomu napraviti novi manji izracun za naknadu putnih troskova. Razlozi zbog kojih bi zelio koristiti tu mogudnost su: 1.supruga i ja radimo u smjenama 2.imamo dijete staro 3 godine-potreban baka servis 3.treninzi dvoje starije dijece ZAKLJUCAK br. 160/2011. Clanak 67.

1. S obzirom da poslodavac donosi odluku o naknadi troskova prijevoza ne vidimo zapreke da ga informirate o stvarnom stanju i svojoj adresi stanovanja tijekom 10- ak dana u mjesecu.Konacnu odluku o naknadi za trosak prijevoza donosi poslodavac. Upit 161/2011. Clanak 67. govori o tome da zaposlenik koji ima manje od 1km od mjesta stanovanja stanovanja do mjesta rada nema pravo na naknadu troskova prijevoza. Vrijedi li to i ako je najkradi put do radnog mjesta jednosmjerna ulica? ZAKLJUCAK br. 161/2011. Clanak 67. Sukladno cl. 67. st. 5. zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili stanice meumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Pod udaljenosdu od 1 km smatra se najkradi mogudi cestovni put od mjesta stanovanja do mjesta rada (sluzbenog ulaza u ustanovu). Ukoliko najkradi mogudi cestovni put bilo od mjesta rada do mjesta stanovanja ili od mjesta stanovanja do mjesta rada iznosi 1000 m ili vise zaposlenik ostvaruje pravo na mjesni prijevoz.Radi se o naknadi za trosak prijevoza pa se nadoknauje prometovanje prijevoznim sredstvom najkradim mogudim cestovnim putem kroz sve ulice. Upit 162/2011. Radnik putuje na posao osobnim automobilom jer meumjesni i mjesni prijevoz nisu organizirani u smislu da moze redovito dodi na posao i otidi s posla. Radnik trenutacno prima samo naknadu za meumjesni prijevoz po cijeni mjesecne karte iako taj prijevoz nije organiziran u smislu da radnik moze redovito dodi na posao i otidi s posla. Da li u ovom slucaju radnik ima pravo i na troskove mjesnog prijevoza iako je udaljenost stanice meumjesnog prijevoza (autobusnog kolodvora) udaljena od mjesta rada manje od 1 km, a ujedno putuje na posao i s posla osobnim automobilom? Ako da, da li se ta naknada racuna po cijeni mjesecne karte lokalnog javnog gradskog prijevoza ili po cijeni mjesecne karte javnog gradskog prijevoza gdje je taj prijevoz organiziran. Lokalni autoprijevoznik ima u ponudi mjesecne karte, ali obzirom da meumjesne autobusne linije prometuju dva do tri puta dnevno to se ne moze se smatrati organiziranim javnim prijevozom. Takoer, autoprijevoznik ima u ponudi i mjesecne karte za gradski prijevoz ali nema organizirana niti jedna gradska linija. ZAKLJUCAK br. 162/2011. Zakljucujemo da se stanica ima smatrati stanicom meumjesnog prijevoza bududi da radnik ostvaruje pravo na naknadu meumjesnog prijevoza od predmetne stanice do mjesta rada. Ako je mjesto stanovanja udaljeno do iste stanice meumjesnog prijevoza manje od 1 km radnik ne ostvaruje pravo na naknadu troska mjesnog prijevoza. U mjestu rada radnik ostvaruje pravo na naknadu troska prijevoza ako je mjesni prijevoz organiziran i ako ga radnik stvarno koristi.

Upit 163/2011. Zaposlenica ima prijavljeno prebivaliste u Cakovcu, mjesto rada joj je u Varazdinu, a u meuvremenu je prijavila boraviste u Zagrebu. Kako odrediti pravo na naknadu troskova prijevoza zaposlenici prema mjestu prebivalista ili boravista?

ZAKLJUCAK br. 163/2011. Clanak 67. Poslodavac je duzan odrediti naknadu troska prijevoza prema mjestu stanovanja, dakle prema mjestu s kojeg stvarno dolazi na posao i na koje se vrada s posla. Mjesto stanovanja tako moze biti i mjesto prebivalista i mjesto boravista,ali i neko trede stvarno mjesto stanovanja. Upit 164/2011. Clanica sam sindikata med. sestara. Istom sam se obratila za pomod, cija me je pravnica uputila da kontaktiram vas. Moj problem je vezan za isplatu putnih troskova. Da bih dosla na posao koristim meumjesni prijevoz(vlak), jer ne zivim u mjestu u kojem radim. Posto stanujem 500 m. od stanice meumjesnog prijevoza, osporili su mi pravo na mjesni prijevoz po tocci 5. clanka 67. kol. ugovora, iako ja sa stanice meumjesnog javnog prijevoza (u mjestu u kojem radim), do posla imam oko 2 km. Da pojasnim- doem vlakom u mjesto gdje radim, do posla imam jos oko 2 km pjesacenja. Moram napomenuti da u tom mjestu nije osiguran mjesni prijevoz, ali radnici ostvaruju mjesni prijevoz po tocci 2. k.u.Dakle, radnici koji zive kraj te stanice na kojoj ja siem s vlaka imaju pravo na mjesni prijevoz, a ja ne. Pitam vas: Zasto? Ne bih li ja trebala ostvarivati pravo na isplatu putnih troskova po tocci 10. k.u.? ZAKLJUCAK br. 164/2011. Clanak 67. Ako zaposlenik sa stanice meumjesnog prijevoza u mjestu rada ima mogudnost koristenja mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troskova tog prijevoza. Radnici koji stanuju u mjestu u kojem se nalazi stanica meumjesnog prijevoza , a do nje (ili mjesta rada) imaju vise od 1 km s tog osnova ostavruju pravo na naknadu za putne troskove prema odredbama TKU-a.

Upit 165/2011. Lijepo bih Vas molila da mi objasnite koja su moja prava pri ostvarenju naknade za trosak prijevoza.Po kolektivnom ugovoru iz 2010. za radnike u javnim ustanovama ( u mojem slucaju bolnica), ja sam izgubila pravo na naknadu za mjesni javni prijevoz tzv. cipelarinu.Zivim u mjestu udaljenom 8 km od mjesta u kojem radim(od posla) .Kuda mi je udaljena od stanice meumjesnog prijevoza 500 m pa su mi stoga temeljem cl. 67 tocke 5 kolektivnog ugovora (Zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili do stanice meumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza,)Pladaju mi mjesecnu kartu za vlak, koji stane na

zeljeznickoj stanici koja je udaljena oko 2 km od bolnice,Molim Vas da mi kazete da li temeljem tocke 10 cl. 67 istog zakona (Ako zaposlenik mora sa stanice meumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvruju u visini troskova mjesnog i meumjesnog javnog prijevoza.Napominjem da radnici koji zive kraj te zelj. stanice,ostvaruju tzv. cipelarinu.Ti radnici dobivaju 360.00 kn cipelarine i mogu pjesice dodi na posao,a ja dobijem 250.00 kn za kartu za vlak , s kojega kad siem idem istim putem kao i ovi iz mjesta ali zabadav - jer mi kazu da nemem pravo na cipelarinu .Ima li tu logike?Onaj tko zivi 2 km od posla dobije 110.00 kn vise od onog tko doista putuje. Zanima me da li se kolektivni ugovor jednako tumaci i primjenjuje u svim javnim sluzbama. ZAKLJUCAK br. 165/2011. Clanak 67. Ako zaposlenik sa stanice meumjesnog prijevoza u mjestu rada ima mogudnost koristenja mjesnog prijevoza ima pravo na isplatu naknade stvarnih troskova tog prijevoza. Radnici koji stanuju u mjestu u kojem se nalazi stanica meumjesnog prijevoza , a do nje (ili mjesta rada) imaju vise od 1 km s tog osnova ostavruju pravo na naknadu za putne troskove prema odredbama TKU-a. Upit 166/2011. Problem je sljededi... Moja supruga radi u osnovnoj skoli u gradu Zagrebu, a od kraja veljace smo se sluzbeno preselili u Samobor. Donijela je svu dokumentaciju o cijeni javnog gradskog prijevoza izmeu Samobora i Zagreba u tajnistvo skole kako je od nje bilo i trazeno. U tajnistvu su joj odbili isplacivati naknadu za prijevoz. Da se razumijemo, nista nije trazila retroaktivno iako zivimo ved u Samoboru neko vrijeme. Razlog odbijanja isplate je to sto ona putuje automobilom ili nekako drugacije. Ona putuje nasim zajednickim automobilom iskljucivo iz straha da ne zakasni na nastavu zbog prometnih guzvi. Osim toga, stvarni trosak voznje automobilom je vedi nego sto kosta pokaz Samoborcek-Autoturista na liniji Kladje - Zagreb + ZET. Kada se pozvala na kolektivni ugovor, gospoa u tajnistvu je rekla da je dosao dopis iz neke agencije (ja joj ime ne znam) u kojemu stoji da se naknada za prijevoz ne smije ispladivati ukoliko nije predocen dokaz o kupovini pokaza. Na zahtjev moje supruge, taj dopis nije pokazan i dan na uvid sto je vjerojatno jos jedna povreda radnickih prava. Ne razumijem skrivanje. Da stvar bude jos gora, ravnatelj je donio odluku po kojoj nikome izvan Zagreba nede biti ispladen prijevoz ako ne donese potvrdu od prijevoznika ili racun da je pokaz kupljen. Za mene je to segregacija. Mene interesira kakve ima veze putuje li itko zaista gradskim prijevozom ili putuje nasim automobilom ili na posao leti helikopterom? Krse li se tu odredbe kolektivnog ugovora? Ima li neka agencija, ministar, premijer/premijerka pravo mijenjati uvjete u kolektivnom ugovoru bez pregovora sa svim stranama obuhvadenih ugovorom? Ako ima, koji je smisao ugovora? ZAKLJUCAK br. 166/2011. Clanak 67. Sukladno cl. 67. st. 17. pravo na naknadu troskova prijevoza na posao i s posla ima pod jednakim uvjetima iz cl. 67. i zaposlenik koji ne koristi javni prijevoz, nego osobni automobil i sl.Vasa supruga ima pravo na naknadu troska prijevoza i ako putuje automobilom.

Upit 167/2011. Jednak Upitu 115/2011. i zakljucak 115/2011. Upit 168/2011. Jednak Upitu 115/2011. i zakljucak 115/2011. Upit 169/2011. Da li se staz u Hrvatskom narodnom kazalistu u Zagrebu racuna kao staz u javnim sluzbama i priznaje u staz za jubilarnu nagradu? ZAKLJUCAK br. 169/2011. radni staz u javnim sluzbama, jubilarna nagrada Clanak 69.i 47. TKU-a Jubilarna nagrada pripada zaposleniku za neprekidni staz u javnim sluzbama bez obzira na promjenu poslodavca. Pod pojmom javne sluzbe podrazumjevaju se javne ustanove, odnosno druge pravne osobe kojima se sredstva za plade osiguravaju u drzavnom proracunu, odnosno iz fondova mirovinsko-invalidskog osiguranja i HZZO-a na nacin utvren cl. 2. Zakonom o pladama u javnim sluzbama. Sukladno tome, neprekidni rad u prijasnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas smatraju javnim sluzbama smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu iz TKU-a. Rad u Hrvatskom narodnom kazalistu u Zagrebu smatra se radom u javnim sluzbama i ako je neprekidan staz ulazi u obracun za isplatu jubilarne nagrade. Upit 170/2011. Da li se staz ostvaren u djecjem vrtidu racuna kao staz u javnim sluzbama i priznaje u staz za jubilarnu nagradu? ZAKLJUCAK br. 170/2011. Clanak 47. TKU-a vezano za cl. 69. TKU-a Jubilarna nagrada ispladuje se za neprekinuti rad u javnoj sluzbi. Pod pojmom javne sluzbe podrazumjevaju se javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju u drzavnom proracunu, HZMO-u, HZZZ i HZZO i javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju iz HZZo-a kako je propisano Zakonom o pladama u javnim sluzbama. Sukladno tome neprekinuti rad u prijasnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji smatraju javnim sluzbama , smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu. Slijedom navedenog rad u djecjem vrtidu ne smatra se neprekidnim radom u javnim sluzbama te se ne uracunava u neprekidni rad u javnim sluzbama u smislu ostvarenja prava na jubilarnu nagradu.

Upit 171/2011. Da li se staz ostvaren u Naucnoj biblioteci Pula koja je danas Sveucilisna knjiznica racuna kao staz u javnim sluzbama i priznaje u staz za jubilarnu nagradu? ZAKLJUCAK br. 171/2011. Clanak 47. TKU-a vezano za cl. 69. TKU-a Jubilarna nagrada ispladuje se za neprekinuti rad u javnoj sluzbi. Pod pojmom javne sluzbe podrazumjevaju se javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju u drzavnom proracunu, HZMO-u, HZZZ i HZZO i javne ustanove kojima se sredstva za plade osiguravaju iz HZZo-a kako je propisano Zakonom o pladama u javnim sluzbama. Sukladno tome neprekinuti rad u prijasnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se danas prema navedenoj definiciji smatraju javnim sluzbama , smatra se neprekidnim radom za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu. Slijedom navedenog rad u Naucnoj biblioteci Pula smatra se neprekidnim radom u javnim sluzbama te se uracunava u neprekidni rad u javnim sluzbama u smislu ostvarenja prava na jubilarnu nagradu. Upit 172/2011. Da li se staz ostvaren u djecjem vrtidu racuna kao staz u javnim sluzbama i priznaje u staz za jubilarnu nagradu? ZAKLJUCAK br. 172/2011. Clanak 47. TKU-a vezano za cl. 69. TKU-a Povjerenstvo ostaje kod svog zakljucka ZAKLJUCAK br. 51/2011.

Upit 173/2011. Da li je sistematski pregled iz cl. 74. TKU-a duzno financirati Ministarstvo ili se financira iz nasih materijalnih sredstava CZSS-a Zlatar Bistrica? ZAKLJUCAK br. 173/2011. Clanak 1. TKU-a Ugovorne strane kolektivnog ugovora (dakle Vlada RH i sindikati javnih sluzbi) preuzimaju prava i obveze potpisom kolektivnog ugovora. Sredstva za izvrsenje kolektivnog ugovora Vlada RH duzna je osigurati i isplatiti iz drzavnog proracuna. Isto se odnosi na sistematski pregled. Upit 174/2011.

Da li je se plada uvedava za 8% sukladno cl. 54. St. 2. TKU-a za osobu koja je zavrsila poslijediplomski studij iz Socijalne psihijatrije i sociopatologije i koja je stekla strucni naziv magistra socijalne psihijatrije i sociopatologije? ZAKLJUCAK br. 174/2011. Pravo na uvedanje osnovne plade od 8% temeljem clanka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su zavrsili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su zavrsili poslijediplomske specijalisticke studije. Upit 175/2011. 1. Ostvaruju li pravo na naknadu troskova prijevoza djelatnici koji stanuju zracnom linijom manje od 1000 metara, jer ako tumacenjem kolektivnog ugovora najmanji mogudi cestovni put od mjesta stanovanja do mjesta rada u tom slucaju prelazi tih 1000 metara? 2. Da li oni u tom slucaju ostvaruju pravo na naknadu troskova prijevoza?

ZAKLJUCAK br. 175/2011. Clanak 67. TKU 1. Sukladno cl. 67. st. 5. zaposlenik koji ima manje od 1 km od mjesta stanovanja do mjesta rada ili stanice meumjesnog prijevoza , nema pravo na naknadu troskova mjesnog prijevoza. Pod udaljenosdu od 1 km smatra se najkradi mogudi cestovni put od mjesta stanovanja do mjesta rada (sluzbenog ulaza u ustanovu).Kao kriterij se uzima cestovni put bududi da se radi o naknadi troskova prijevoza, a ne zracna linija. Ukoliko od mjesta stanovanja do mjesta rada zaposlenici imaju 1000 m ili vise najkradeg mogudeg cestovnog puta ostvaruju pravo na naknadu troskova prijevoza.

2.

Upit 176/2011. 1. Da li moze voditelj odjela koji ujedno radi plan rada (mjesecni) uzimati slobodne dane zaposlenicima na nacin da ih stavlja da rade 3 sata na dan, a ostatak od pola dana izuzima od slobodnih dana. Pa tako ako zaposlenik radi dva dana po tri sata uzima im jedan slobodan dan. Ako djelatnik u roku od 4 mjeseca ostvari 10 slobodnih dana, a slobodne dane ne iskoristi jer mu ih poslodavac ne da, dali mu poslodavac mora dati dan za 1,5 dana nakon isteka 4 mjeseca. ZAKLJUCAK br. 176/2011. Temeljni kolektivni ugovor ne predvia i ne poznaje institut slobodnih dana. Petodnevni tjedni raspored rasporeen je, u pravilu, od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove i rad u nepunom radnom vremenu granskim kolektivnim ugovorima moze se odrediti drukciji dnevni ili tjedni raspored. Sukladno istom poseban granski kolektivni ugovor moze poznavati navedeni institut pa ovaj upit proslijeujemo nadleznoj Komisije za tumacenje Kolektivnog ugovora u socijalnoj skrbi.

Upit 177/2011.

1. Ako zaposlenik skole ide na sluzbeno putovanje (upuden od strane poslodavca) na dane tjednog odmora (sub. i ned.) da li ima pravo naknadno koristiti slobodan dan prema cl. 37. TKU-a? Da li zaposleniku pripada uvedanje plade za rad subotom 25% i rad nedjeljom 35% prema cl. 54. st. 1.? ZAKLJUCAK br. 177/2011. Clanak 37., 54. i 64. Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja. Ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora ( odlazak na sluzbeni put) osigurava mu se koristenje neiskoristenog tjednog odmora tijekom slijededeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne moze koristiti na navedeni nacin, moze se koristiti naknadno prema odluci poslodavca s tim da se zaposleniku mora osigurati koristenje neiskoristenog tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Ukoliko zaposlenik radi u dane tjednog odmora pripada mu pravo na naknadu plade za rad subotom i nedjeljom.Isti upit proslijeujemo Komisiji za tumacenje granskog kolektivnog ugovora(u osnovnim skolama) radi odgovora na pitanje o uvedanju plade za rad subotom i nedjeljom. Upit 178/2011. 1. Kose li se dezurstva subotom i nedjeljom s odredbom kolektivnog ugovora o 48 satnom dnevnom odmoru ukoliko ona ulaze u prekovremeni rad? 2. Kako se tumace 4 tjedna minimalnog trajanja godisnjeg odmora? Ako su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja, a dani tjednog odmora se ne uracunavaju u trajanje godisnjeg odmora, znaci li to da javni sluzbenici imaju minimalno 28 dana go-a? ZAKLJUCAK br. 178/2011. Clanak 37. i 38. 1. Petodnevni tjedni raspored rasporeen je, u pravilu, od ponedjeljka do petka. Za posebne poslove i rad u nepunom radnom vremenu granskim kolektivnim ugovorima moze se odrediti drukciji dnevni ili tjedni raspored. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Svaki sat iznad 40 sati tjedno ulazi i plada se kao prekovremeni rad sukladno odredbama Zakona o radu. Tjedni odmor od 48 sati sukladno kolektivnom ugovoru poslodavac je duzan osigurati i nakon eventualnog prekovremenog rada na nacin da se koristenje neiskoristenog tjednog odmora osigura tijekom slijededeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne moze koristiti na navedeni nacin, moze se koristiti naknadno prema odluci poslodavca s tim da se zaposleniku mora osigurati koristenje neiskoristenog tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada. Prekovremeni rad i tjedni odmor se meusobno ne kose. 2. Trajanje godisnjeg odmora utvruje se tako da se na 18 dana dodaju dani godisnjeg odmora prema kriterijima utvrenim kolektivnim ugovorima djelatnosti. Ukupno trajanje godisnjeg odmora ne moze iznositi manje od najkradeg trajanja toga odmora utvrenog Zakonom o radu, niti vise od 30 radnih dana. Zakon o radu govori o cetri tjedna najkradeg godisnjeg odmora.Potrebno je postupiti tako da se na 18 dana prvo dodaju dodatni dani predvieni granskim kolektivnim ugovorima. Ukoliko je taj broj manji od puna cetri tjedna (tjedan iznosi 7 dana), zaposlenik ostvaruje godisnji odmor u vremenu od 4 tjedna.

Upit 179/2011. 1. Pripada li ravnatelju osnovne skole kojem poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom redovito otkazuje ugovor o radu pravo na otpremninu i ukoliko da, priznaje li mu se pravo na otpremninu sukladno Zakonu o radu ili nekom drugom propisu i kojem? ZAKLJUCAK br. 179/2011. Clanak 48. 1. Ravnatelju osnovne skole kojem poslodavac redovito otkazuje pripada pravo na otpremninu sukladno opdim propisima, dakle prema odredbama Zakona o radu (NN 149/09)

Upit 180/2011. 1. Poljoprivredni fakultet u Osijeku mi je umanjio minuli rad sa 26 godine na 22 godine, uz njihovo obrazlozenje ,,da te 4 godine umanjuju jer je to bio rad na radnim mjestima na kojima sam ja imao benificirani radni staz-otezani radni uvjeti rada i da taj benificirani radni staz mi se priznaje po odlasku u mirovinu ,, sto je apsurdno po meni jer su to godine staza koje sam ja zaradio radedi u drugim poduzedima i ostvario tih 26 godina minulog rada uz stvarni rad i zakonski mi to pravo pripada sve dok sam u radnom odnosu!!!???. Problem je vjerojatno nastao na mom fakultetu sto se do sada nisu susreli sa djelatnikom koji ima takav benificirani radni staz i nasli su neki nacin da mi to pravo oduzmu bez ikakve pisane obavijesti i pismenog obrazlozenja. Benificirani radni staz ostvaren je u MORH-u i HZ-u. Da li mi se benificirani radni staz uracunava pri obracunu plade u smislu radnog staza? ZAKLJUCAK br. 180/2011. Clanak 51. vezano uz clanak 47. TKU-a Staz osiguranja s povedanim trajanjem je prema posebnim propisima relevantan za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja Staz osiguranja s povedanim trajanjem ne smatra se radnim stazem u javnim sluzbama temeljem cl. 51. St. 2. TKU-a. Upit 181/2011. Da li zaposlenik koji je zavrsio poslijediplomski strucni studij (sveucilisni specijalist) ostvaruje pravo na na uvedanje plade od 8% temeljem cl. 54. TKU-a? ZAKLJUCAK br. 181/2011. Clanak 54. Pravo na uvedanje osnovne plade od 8% temeljem clanka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su zavrsili poslijediplomski znanstveni studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno poslijediplomski umjetnicki studij i stekli akademski stupanj magistra umjetnosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su zavrsili poslijediplomske specijalisticke studije.

Upit 182/2011. Da li zaposlenik koji je zavrsio poslijediplomski strucni studij javnog zdravstva ostvaruje pravo na na uvedanje plade od 8% temeljem cl. 54. TKU-a? ZAKLJUCAK br. 182/2011. Clanak 54. Pravo na uvedanje osnovne plade od 8% temeljem clanka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su zavrsili poslijediplomski znanstveni studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno poslijediplomski umjetnicki studij i stekli akademski stupanj magistra umjetnosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su zavrsili poslijediplomske specijalisticke (strucne) studije.

Upit 183/2011. Da li zaposlenici koji rade 1 tjedan 4 dana u tjednu u drugoj smjeni, a drugi tjedan 4 dana u tjednu u prvoj, a jedan dan u drugoj smjeni ostvaruju pravo na naknadu za smjenski rad? ZAKLJUCAK br. 183/2011. Clanak 54. Tjedan u kojem zaposlenik najmanje dva dana radi u drugoj smjeni i tri dana u prvoj smjeni smatra se smjenskim radom na tjednoj osnovi te zaposleniku pripada pravo na uvedanje plade za rad u drugoj smjeni. Tjedan u kojem zaposlenik jedan dan radi u drugoj smjeni, a ostala cetri dana u prvoj smjeni ne smatra se smjenskim radom. Ukoliko i u preostala dva tjedna zaposlenici mjenjanju smjene ili naizmjenicno obavljaju poslova u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca pripada im nakanda za smjenski rad.Naknada za smjenski rad pripada zaposleniku za rad u drugoj smjeni. Upit 184/2011.

Zanima me da li zaposlenik koji radi od 01.09.2010. u Osnovnoj skoli ima pravo iskoristiti razmjerni dio godisnjeg odmora u 2011. godini za 2010. godinu, bududi da u 2010. godini nije iskoristio ni jedan dan razmjernog dijela godisnjeg odmora? Da li ima pravo i na isplatu regresa? Te da li mora razmjerni dio godisnjeg odmora iskoristiti odjednom, do 30.06.2011.?

ZAKLJUCAK br. 184/2011. Clanak 38 i 60.

Da bi zaposlenik ostvario pravo na iznos regresa nije nuzno da godisnji odmor koristi u cijelosti, ved na isti imaju pravo i oni zaposlenici koji koriste dio godisnjeg odmora za tekudu godinu. Regres se ispladuje jednokratno najvise jednom godisnje do kraja lipnja tekude godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle ili zbog porodiljnog dopusta nisu u to vrijeme na poslu, regres se ispladuje najkasnije 7 dana prije pocetka koristenja godisnjeg odmora. Pravo na regres vezano je uz stvarno koristenje godisnjeg odmora, a ne uz samo postojanje prava na godisnji odmor.Osoba koja koristi i razmjerni dio godisnjeg odmora ostvaruje pravo na regres. Osoba puni godisnji odmor nakon sto ga stekne moze iskoristiti do 30. 06. 2011.

Upit 185/2011. Medicinska sestra koristila je porodiljni dopust tijekom cijele 2010. godine te je koristila godisnji odmor ostvaren za 2010. godinu i to pocetkom ove 2011. godine. Da li joj poslodavac mora isplatiti regres za navedeni godisnji odmor koji je u cijelosti koristila ove godine te da li de imati pravo na drugi regres koji se ima isplatiti za godisnji odmor ostvaren u ovoj godini, obzirom TKU sadrzi odredbu da se "Regres ispladuje jednokratno najvise jednom godisnje...".

ZAKLJUCAK br. 185/2011. Clanak 60. Da bi zaposlenik ostvario pravo na iznos regresa nije nuzno da godisnji odmor koristi u cijelosti, ved na isti imaju pravo i oni zaposlenici koji koriste dio godisnjeg odmora za tekudu godinu. Regres se ispladuje jednokratno najvise jednom godisnje do kraja lipnja tekude godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle ili zbog porodiljnog dopusta nisu u to vrijeme na poslu, regres se ispladuje najkasnije 7 dana prije pocetka koristenja godisnjeg odmora. Pravo na regres vezano je uz stvarno koristenje godisnjeg odmora, a ne uz samo postojanje prava na godisnji odmor. Upit 186/2011. Na bolovanju sam od 1.9. 2009. Rjesenje od HZMO-a o pravu na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad dobio sam 17. 1. 2011.. U 2010. primio sam jednokratnu pomod. Imam li temeljem cl.63. st.1 I 2. pravo na pomod za 2009. Godinu, pravo na pomod za 2010. Godinu I pravo na pomod za 2011. godinu? Imam li pravo na jos neka novcana davanja nakon nastanka profesionalne nesposobnosti za rad I odlaska u invalidsku mirovinu. Ravnateljica doma (ne znam pouzdano) je odlucila isplatiti svim djelatnicima 2 regesa u 2010. godini (u lipnju i srpnju po 1250 kn). Ja nisam dobio srpanjski regres jer mi je objasnjeno da sam na bolovanju. Moze li poslodavac taj regres proglasiti nagradom I isplatiti mi ga? Imam li pravo na taj dodatni regres ili nemam jer nisam koristio godisnji odmor? Kolikoa je visina otpremnine za 19 godina staza u javnim sluzbama?

ZAKLJUCAK br. 186/2011.

Clanak 63., 60. i 69. 1. Sukladno Vasem upitu procijenjujemo da ste tijekom 2010 primili jednokratnu pomod zbog bolovanja duzeg od 90. Dana. U 2009. godini u slucaju da ste imali kontinuiranih 90 dana bolovanja ostvarivali ste pravo na pomod za tu godinu zbog bolovanja duzeg od 90 dana. Nije nam poznato da li ste postavili zahtjev i bili odbijeni pa o tome ne zakljucujemo. Sukladno odredbama Zor-a sva potrazivanja iz radnih odnosa zastaruju u roku od 3 godine od dana nastanka prava. Ukoliko i u 2011. godini imate kontinuirano bolovanje duze od 90 dana imate pravo na pomod u visini jedne proracunske osnovice. Dani provedeni na bolovanju u 2010. nakon isteka pune godine dana bolovanja u 2010 godini, dakle od 02. 10. 2011. godine uzimaju u obzir za izracun 90 dana za ostvarivanje prava na pomod u 2011. Godini.Takoer nakon nastanka teske invalidnosti temeljem pravomodnog rjesenja o profesionalnoj nesposobnosti zza rad ostvarujete pravo na pomod u visini jedne proracunske osnovice. 2. Da bi zaposlenik ostvario pravo na iznos regresa nije nuzno da godisnji odmor koristi u cijelosti, ved na isti imaju pravo i oni zaposlenici koji koriste dio godisnjeg odmora za tekudu godinu. Regres se ispladuje jednokratno najvise jednom godisnje do kraja lipnja tekude godine, a zaposlenicima koji se kasnije zaposle ili zbog porodiljnog dopusta nisu u to vrijeme na poslu, regres se ispladuje najkasnije 7 dana prije pocetka koristenja godisnjeg odmora. Pravo na regres vezano je uz stvarno koristenje godisnjeg odmora, a ne uz samo postojanje prava na godisnji odmor. Dakle prema odredbama TKU-a regres se ispladuje jednokratno i u trenutku koristenja godisnjeg odmora. 3. Zaposleniku otpremninu racuna poslodavac sukladno poreznim i drugim propisima. Povjerenstvo nije nadlezno obracunavati visinu otpremnine. Upit 187/2011. Da li zaposlenica ostvaruje pravo na pomod u slucaju kad je utvreno 100-tno tjelesno ostedenje njena supruga? ZAKLJUCAK br. 187/2011. Clanak 60. Da bi zaposlenik ostvario pravo na pood u slucaju nastanka teske invalidnosti zaposlenika, malodobne djece ili supruznika potrebno je dostaviti pravomodno rjesenje o opdoj ili profesionalnoj nesposobnosti za rad. Ukoliko suprug zaposlenice posjeduje jedno od navedena dva rjesenja, zaposlenica ostvaruje pravo na pomod iz cl. 60. TKU-a.

Upit 188/2011. 1. Zaposleniku je odobren sluzbeni put javnim prijevozom. Prilikom povratka zaposlenik je uz putni nalog prilozio potvrdu (a ne kartu) o cijeni kostanja karte javnog prijevoza iako je na put isao osobnim automobilom.Moze li se u tom slucaju priznati potvrda o cijeni kostanja karte javnog prijevoza?

2. Na koji nacin isplatiti mjesecnu naknadu za prijevoz na posao zaposlenicima koji stanuju na udaljenosti vedoj od 100 km? Moramo li tim zaposlenicima izdavati putne naloge prilikom dolaska na posao (dolaze dva puta tjedno) iz razloga sto ne postoji mogudnost izdavanja potvrde o cijeni mjesecne karte, ved samo potvrde o cijeni pojedinacne karte? Ako ti zaposlenici ne trebaju putni nalog za dolazak na posao, moze li im se isplatiti naknada za prijevoz samo na temelju potvrde o cijeni pojedinacne karte ili zaposlenici moraju priloziti R-1 racun za kupljenu kartu javnog prijevoza (koji im se tada ispladuje na blagajni Fakulteta)?

ZAKLJUCAK br. 188/2011. Clanak 67. 1. Ukoliko je zaposleniku odobren sluzbeni put javnim prijevozom priznaju mu se troskovi prema potvrdi o cijeni karte tog javnog prijevoza. S obzirom da nije upuden na sluzbeni put privatnim automobilom ne nadoknauju mu se troskovi koristenja privatnog automobila u sluzbene svrhe sukladno cl. 68. TKU-a 2. U slucaju udaljenosti mjesta stanovanja zaposlenika od mjesta rada vedoj od 100 km naknada troskova prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim prijevozom utvruje se posebnom odlukom Ministarstva. Ako nema odluke Ministarstva zaposlenik sve do donosenja predmetne odluke ima pravo na troskove prijevoza kao da od mjesta stanovanja do mjesta rada ima do 100 km. Razlika de se utvrditi odlukom Ministarstva. Zaposlenik ima pravo na isplatu troskova prijevoza na posao i s posla meumjesnog prijevoza u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesecne odnosno pojedinacne karte.Dakle ukoliko nema mogudnosti kupovine mjesecne karte moze se koristiti pojedinacna karta javnog prijevoznika.

Upit 189/2011. Molim Vas odgovor, koji % inozemnih dnevnica treba isplatiti radniku prilikom sluzbenog putovanja u inozemstvo radi se o Javnoj ustanovi, kada organizator (meunarodna organizacija)pokriva troskove prijevoza, smjestaja i prehrane ? Prema Kolektivnom ugovoru isplata bi bila 50% iznosa dnevnice, ali nije definirano da li se radi o neto ili bruto iznosu? ,,Dnevnica za putne troskove u inozemstvo obracunava se na nacin kao sto to pripada zaposlenima u drzavnoj upravi" Na sjednici Zajednicke komisije za tumacenje odredaba i pradenje primjene Kolektivnog ugovora za drzavne sluzbenike i namjestenike, odrzane 20.05.2009. godine, pod toc. D: - umanjenje dnevnice za sluzbena putovanja u inozemstvo.,,Umanjenje dnevnice iz cl. 55. st. 3. Kolektivnog ugovora (ako je sluzbeniku i namjesteniku osigurana odgovarajuda dnevna prehrana) donosi se na sve dnevnice iz st. 2. istog clanka, dakle i na dnevnice za sluzbena putovanja u RH i na dnevnice za sluzbena putovanja u inozemstvoKolektivni ugovor za sluzbenike i namjestenike NN 93/2008, cl. 55. st. 3.,,Ukoliko je sluzbeniku i namjesteniku osigurana odgovarajuda dnevna prehrana, isplatiti de mu se 50% iznosa dnevnica iz st. 2. ovog clanaka koji kaze ...za sluzbena putovanja u inozemstvo dnevnica se ispladuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za sluzbeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Drzavnog proracuna (NN 8/2006).

ZAKLJUCAK br. 189/2011. Clanak 64. Dnevnica za putne troskove u inozemstvo obracunava se na nacin kako to pripada zaposlenim u drzavnoj upravi.Naknada za dnevnicu utvrena je u neto iznosu s napomenom da Komisija nije ovlastena tumaciti porezne propise. Upit 190/2011. Molim Vas odgovor, kako da isplatimo dnevnice radi sluzbenog putovanja u inozemstvo uciteljima kojima su pladeni svi troskovi? ZAKLJUCAK br. 190/2011. Clanak 64. Dnevnica za putne troskove u inozemstvo obracunava se na nacin kako to pripada zaposlenim u drzavnoj upravi. Naknada za dnevnicu u kolektivnom ugovoru utvrena je u neto iznosu s napomenom da Komisija nije ovlastena tumaciti porezne propise. Upit 191/2011. Molimo da nam pojasnite Vase tumacenje na upit broj 3. ovog Centra, bududi da iz Vaseg Zakljucka 65/2011 ne mozemo utvrditi da li radnica koja stanuje u Biogradu na Moru, a upudena je iz mjesta stanovanja na sluzbeno putovanje u Zadar, ima pravo na isplatu dnevnice, bududi da su podaci nekolicine ustanova o udaljenosti izmeu ova dva grada razliciti (od 29 do 31km). Kao primjer navodimo da CZSS Biograd na Moru svojim radnicima ispladuje dnevnice za isto sluzbeno putovanje. ZAKLJUCAK br. 191/2011. Clanak 64. Dnevnica pripada zaposlenicima koji su upudeni na sluzbeni put. TKU-a ne propisuje kao uvjet za ostvarivanje prava na dnevnicu udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta na koje je osoba upudena na sluzbeni put. Upit 192/2011. Molimo da nam preispitate zakljucak 54/2011. ZAKLJUCAK br. 192/2011. Clanak 64. Povjerenstvo ostaje pri zakljucku 54/2011. Upit 193/2011.

Ima li radnik pravo na isplatu troskova prijevoza na posao i s posla na nacin da dva dana u tjednu putuje na relaciji Makarska ­Sinj, a dva dana na relaciji Trilj-Sinj? ZAKLJUCAK br. 193/2011. Clanak 67. U utvrivanju prava na naknadu troskova prijevoza najvaznija je cinjenica istinitosti prijavljenih podataka dolaska i odlaska s posla. Radnik ostvaruje pravo na naknadu troskova prijevoza od mjesta stanovanja ( dakle od mjesta od kojeg radnik zaista putuje na posao i s posla).

Tanja Malinac

Mirela Matijevid Erceg

Vesna Lasinger-Sojer

Vlasta Simeg Grgid

Gordana Majcen

Drazen Managid

Information

32 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

877569


You might also be interested in

BETA
Microsoft Word - Vodic prava-zdrav-osiguranje_08_travanj _2_.doc
Microsoft Word - Dokument1