x

Read Novak.indd text version

Kondicijski trening, volumen 6, broj 1, stranica 56-64

MOGUNOSTI DIJAGNOSTIKE I RAZVOJA EKSPLOZIVNE SNAGE PUTEM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Dario Novak, prof., doc.dr.sc. Boris Neljak, dr.sc. Goran Sporis Kinezioloski fakultet Sveucilista u Zagrebu

Abstract Possibilities of explosive strength diagnostic and development methods through the Physical Education

There are contradictions with development possibilities of explosive strength in Education. This paper brings basic information about physiological features of young people, which are necessary for quality plan and program of physical exercising. The work also particularly elaborates the development and diagnostic possibilities of this very important student's part of fitness. In fact, it accentuates importance of explosive strength development through Physical Education classes according to student's age. Special attention is given to the organizational preparation of PE teaching within the functional educational process, with given examples of possible abstracts and tests for explosive strength development and diagnostic through PE.

1. Uvod

Eksplozivna snaga najcese je definirana kao sposobnost koja omoguava pojedincu maksimalno ubrzanje vlastita tijela, nekog predmeta ili partnera u aktivnostima tipa bacanja i suvanja, skokova, udaraca i sprinta (Milanovi, 2005) (prikaz 1). Ova motoricka aktivnost ocituje se u svim pokretima u kojima cijelo tijelo, ili njegovi dijelovi ili optereenje (sprava), produzavaju svoje kretanje uslijed dobivenog

56

impulsa, odnosno pocetnog ubrzanja. Eksplozivna snaga, kao takva, predstavlja jednu od determinanata uspjesnosti u svim aktivnostima koje zahtijevaju ocitovanje maksimalne misine sile u sto kraoj jedinici vremena (Newton i Kreamer, 1994). Dakle, eksplozivna snaga predstavlja vazan faktor u onim aktivnostima u kojima je potrebno dati veliko ubrzanje masi tijela, masi pojedinih dijelova tijela ili vanjskom objektu. Iz istih skupina aktivnosti definirani su i brojni jednostavni

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

motoricki testovi za procjenu eksplozivne snage, poput vertikalnih i horizontalnih skokova, sprintova, bacanja i sl. U njima se motoricki izlaz zadatka, izrazen u numerickim vrijednostima (najcese u mjernim jedinicama metar i/ili sekunda), koristi za procjenu eksplozivne snage pojedinca (Markovi, 2005). Suvremena dijagnosticka aparatura (npr. kontaktne strunjace, platforme za mjerenje sila, kinematicki sustavi itd.) omoguava egzaktno praenje veeg broja parametara koji

vrednuju komponente eksplozivne snage (Antekolovi, 1999). Sposobnost misia da mnogokratno proizvodi silu u mnogim sportovima je vaznija nego stvaranje jednokratne maksimalne misine sile (Bosco, 1997). Vazno je uzeti u obzir cinjenicu da se snaga moze primijeniti koristenjem razlicitih misinih akcija koje se mogu pojaviti u cetiri razlicita oblika: izometricna kontrakcija ­ kontrakcija misia pri kojoj duljina misinih vlakana ostaje nepromijenjena; koncentricna kontrakcija ­ kontrakcija misia uz skraivanje misinih vlakana; ekscentricna kontrakcija ­ kontrakcija misia uz izduzivanje misinih vlakana; pliometrijska kontrakcija - koncentricna kontrakcija slijedi ekscentricnu koristei (engl. stretch-shortening cycle). Dva su primarna faktora koja upravljaju misinom aktivacijom i stupnjevanjem sile: broj motorickih jedinica koje su aktivirane i frekvencija aktivacija motorickih jedinica (Malina, 1994). Navedena dva faktora funkcioniraju zajedno i poveavaju kolicinu proizvedene sile. Tocan stupanj isticanja jednog nad drugim mehanizmom tijekom misine aktivacije ovisi o kolicini potrebne sile koju misi treba proizvesti te velicini i tipu misia koji se aktivira (Bompa, 1993; Milanovi i sur., 2003).

zona rasta, mekse strukture kostiju i relativno slabijih zona hvatista ligamenata i tetiva (apofize) postoje neke karakteristicne ozljede koje se ne dogaaju odraslim osobama (npr. frakture "zelene grane", frakture ploce rasta, avulzijske frakture i sl.) (Bruckner, Khan, 2005). Porast snage u pretpubertetne djece uglavnom je rezultat neuralne adaptacije i dogaa se bez znacajnije hipertrofije misia (Wilmore i Costill, 2004). U usporedbi s odraslima, djeca imaju manji kapacitet za obavljanje anaerobnih aktivnosti (zbog slabijeg glikolitickog kapaciteta), dok su razine ATP-a i fosfat kreatina u mirovanju ekvivalentne razinama odraslih. Osobito je potrebno pri izboru sadrzaja voditi racuna o toplinskim uvjetima jer su djeca podloznija toplinskom udaru i hipotermiji (Bruckner i Khan, 2005). Od 9. godine pa do pocetka puberteta biljeze se najmanje promjene. To se razdoblje odlikuje relativno ravnomjernim tjelesnim razvojem, pa paznju treba usmjeriti na praenje razvoja misinih skupina koje su u veini sportova narocito optereene: misine skupine sake i stopala, misii natkoljenice i potkoljenice te stabilizatori trupa ­ trbusni i leni misii.

Pocetak puberteta znacajno varira s obzirom na kronolosku dob djeteta. Pubertet u veine djece nastupa u razdoblju izmeu 10. i 14. godine, kada nastupa spolno sazrijevanje. Promjene se zbivaju znatno ranije u djevojcica nego u djecaka. Ovu fazu rasta i razvoja karakterizira nagli rast u visinu i izduzivanje ekstremiteta, uslijed cega moze doi do narusavanja koordinacije i dolazi do restrukturiranja naucenih stereotipa kretnih struktura. Istodobno dolazi do smanjenja hrskavicnog tkiva u kostima, pa kostane sveze dobivaju na tvrdoi. To dovodi do smanjenja fleksibilnosti, pa su djeca sklonija ozljedama (narocito misine skupine u predjelu lea i donjih ekstremiteta). S obzirom na to da je i nesto niza koncentracija hemoglobina, pogotovo u djevojaka uslijed nastupa menarhe, moze doi i do smanjenja kardiovaskularne izdrzljivosti (Yoshida i sur., 1980). Nakon navrsene 14. godine, u veine djece se rast i razvoj uravnotezuju, u stanicama postoji dovoljna razina testosterona te je mogue postupno usavrsavati sustave odgovorne za snagu (postupni razvoj maksimalne snage), brzinu i specificnu izdrzljivost (Misigoj­Durakovi, 2008).

2. Bioloski aspekti tjelesnog vjezbanja djece i mladezi

Kod djece sve do zavrsetka procesa rasta treba voditi racuna o procesu okostavanja dugih kostiju i kraljesnice da ne bi doslo do trajnih deformacija primjenom neadekvatnih trenaznih podrazaja. Primjerice, kod djece zbog hrskavicnih

EKSPLOZIVNA SNAGA

TIPA BACANJA I SUVANJA

TIPA SKOKOVA

TIPA UDARACA

TIPA SPRINTA

Prikaz 1. Modaliteti eksplozivne snage (prema Milanovi, 2005).

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

57

3. Vaznost razvoja eksplozivne snage u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

Na samom pocetku, bitno je naglasiti kako se ciljevi razvoja eksplozivne snage u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture (u daljnjem tekstu TZK) i u sportu silno razlikuju. U nastavi TZK primarni je cilj postizanje optimalnog rasta i razvoja te unapreenja zdravlja svakog djeteta, dok se u sportu eksplozivna snaga razvija prvenstveno radi postizanja sto boljih sportskih rezultata. Podizanjem razine eksplozivne snage u nastavi TZK djeluje se na optimalan razvoj unutarnjih organa, hormonalnog i lokomotornog sustava (Hollmann i Hettinger 2000; Rusch i Weineck 1998). Stoga bi bilo vrlo korisno da svaki ucitelj TZK u svom godisnjem programu rada "pronae" mjesta za unapreenjem ove motoricke sposobnosti. Unatoc svim prednostima i pozitivnom djelovanju pri razvoju eksplozivne snage na organizam ucenika, ona je samo dio spektra svih motorickih sposobnosti potrebnih da se poboljsa izvedba tehnike sportskih elemenata i djeluje na sveukupni antropoloski status ucenika. Ucenici se u sklopu sata TZK susreu s raznovrsnim nastavnim cjelinama i pripadajui im nastavnim temama gdje izvode gotovo sva kretanja u svladavanju otpora (podloge, suparnika, nekog predmeta i sl.) u cemu e im razvoj eksplozivne snage neizmjerno koristi (prikaz 2), sto iz razloga unapreenja i ocuvanja zdravlja (npr. sprecavanje ozljeda), a sto iz vee natjecateljske efikasnosti.

58

Trcanja Brzo trcanje do 20 m iz visokoga starta. Slobodno pretrcavanje prepreka do 20 cm visine. Brzo trcanje do 30 m iz visokoga starta. Brzo trcanje do 40 m iz visokoga starta. Ritmicno pretrcavanje prepreka do 30 cm visine. Brzo trcanje na 50 m iz poluvisokoga starta. Brzo trcanje do 60 m iz niskoga starta. Skok uvis prekoracnom tehnikom "skare". Skok udalj zgrcnom tehnikom. Zgrceni skok odrazom s odskocne daske. Skok udalj jedan i pol koracnom tehnikom. Osnovni skokovi s mini trampolina ­ pruzeni, zgrceni, raznozni. Stafetna trcanja s primopredajom palice odozdo. "Letee" trcanje na 20 m.

Skakanja Sunozni i jednonozni poskoci po oznacenim prostorima. Preskakivanje kratke vijace sunozno u mjestu. Poskoci u mjesovitome uporu uzduz svedske klupe. Sunozni i jednonozni poskoci u mjestu i kretanju s razlicitim zadacima. Skok u daljinu iz zaleta. Preskakivanje kratke vijace u kretanju. Naskok na povisenje do 40 cm, razliciti saskoci. Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom. Preskakivanje duge vijace. Naskok u upor cucei na povisenje do 60 cm, saskok pruzeni. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i desnom nogom. Sunozni naskok na odskocnu dasku i skok pruzeno. Skok uvis prekoracnom tehnikom "skare" iz polukruznoga zaleta. Skok uvis lenom tehnikom "flop". Polusalto na povisenje od mekanih strunjaca uz pomo odraznog pomagla.

Bacanja, hvatanja i gaanja Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom. Bacanje laksih lopti uvis na razlicite nacine i hvatanje. Bacanje laksih lopti o tlo na razlicite nacine i hvatanje. Bacanje laksih lopti u zid na razlicite nacine i hvatanje. Bacanje loptice udalj iz zaleta. Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama suvanjem. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. Bacanje medicinke od 1 kg surucno iz razlicitih polozaja. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem lijevom i desnom rukom. Bacanje male medicinke do 2 kg bocnom tehnikom. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja. Bacanje male medicinke do 3 kg bocnom tehnikom. Bacanje loptice tehnikom O'Brien.

Vucenja i potiskivanja Vucenje i potiskivanje suvjezbaca na razlicite nacine bez pomagala. Vucenje i potiskivanje suvjezbaca na razlicite nacine uz koristenje pomagala. Ritmicke i plesne strukture "Djecji" poskoci. "Macji" skok na niskoj gredi. Igre Stafetna igra bez pomagala. Stafetna igra s pomagalima. Skok sut (R). Sut s pozicija krila i kruznog napadaca (R). Smec iz zaleta visoko dodane lopte (O).

Prikaz 2. Nastavne cjeline i nastavne teme iz sluzbenog plana i programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne skole Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u kojima dominira eksplozivna snaga.

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

Gotovo 60% skolske djece ima slabu muskulaturu trupa (Weineck, 1998), sto dovodi do pogresnog drzanja tijela, a onda i do raznih kostanih deformacija. Skola bi svakako uz problem kronicnog nedostatka kretanja trebala rjesavati i problem deficita snage. Dobro osmisljena progresija treninga eksplozivne snage rezultirat e jacanjem ligamenata i tetiva, sto ucenicima omoguuje da se bolje suoce s naporima koji ih ocekuju u nastavnom procesu te u velikoj mjeri sprijece mogue ozljede (Kramer i Fleck, 1993). Razvoj eksplozivne snage ima i veliki zdravstveni ucinak na kostani sustav. Dostignuta gustoa kostiju u mladosti odreuje i gustou kostiju u odrasloj dobi (Misigoj­Durakovi, 1999). Mineralni sastojci kostiju poveavaju svoju funkcionalnost, sto kasnije u zivotu djeluje kao preventivna mjera od osteoporoze. Poticati razvoj snage u ucenika ve u osnovnoj skoli ima mnogobrojne prednosti, a ovdje emo izdvojiti dvije najvaznije: pospjesuje optimalan rast i razvoj te osigurava zdravlje cjelokupnog organizma.

cetvrtog razreda mogu primjenjivati i neke staticke vjezbe. Najcesi modaliteti vjezba koji se koriste za razvoj eksplozivne snage u osnovnoj skoli jesu: vjezbe u kojima se svladava tezina vlastita tijela ili dijelova tijela, vjezbe s vanjskim optereenjem (medicinke, bucice malih tezina do 2 kg i sl.), vjezbe u paru (potiskivanje i povlacenje), vjezbe poput skokova, poskoka na povisenja, doskoci, penjanja i sl. Kada je u pitanju izbor vjezba, bilo bi dobro, uza sve navedeno, opredijeliti se za vjezbe dinamicnoga karaktera i svakako tijekom vjezbanja izbjegavati dugotrajan rad staticnog tipa.

5. Pripremanje za sat tjelesne i zdravstvene kulture u funkciji razvoja snage

U pripremi za sat TZK u funkciji razvoja eksplozivne snage, prije svega treba provjeriti aktualno stanje ucenika kako bi se analizom dobivenih rezultata utvrdile njihove stvarne potrebe. Sljedei korak u pripremi je izbor vjezba i pomagala koja e se koristiti za razvoj ove motoricke sposobnosti. Nakon toga, izracunava se vrijeme potrebno za njihovu izvedbu, ukljucujui vrijeme odmo-

ra, vrijeme za mogue promjene optereenja i vrijeme za moguu izmjenu pomagala. Ponekad se u praksi dogaa da se zbog nedostatka vremena mora preskociti jedna od vjezba. Tada je bitno da se izostavi upravo ona vjezba koja u tom trenutku ima "najmanji" utjecaj na antropoloski status ucenika (grupe ili individue) s obzirom na prethodnu analizu stanja. Postavlja se pitanje: je li dobro skratiti vrijeme odmora, odnosno pauze izmeu vjezba? Mnogi znanstvenici, pouceni svojim istrazivanjima, preporucuju skraivanje pauza jedino u slucaju kada se zeli poveati lokalna misina izdrzljivost, a da se pri tome vanjsko optereenje znatno smanji. Prilikom koristenja vjezba s vanjskim optereenjem valja paziti da se vjezbanje odvija pod strucnim nadzorom. Optereenje mora biti takvo da ga ucenik moze kontrolirati kroz cijelim opsegom pokreta.

4. Modaliteti vjezbi koje se koriste u odnosu na dob ucenika

Uvidom u dosadasnja istrazivanja moze se zakljuciti kako bi se od prvog do treeg razreda osnovne skole trebalo koristiti vjezbama dinamicnoga karaktera s izmjenicnim i malim optereenjem, dok se od

6. Primjer moguih sadrzaja za razvoj eksplozivne snage po dijelovima sata

U daljnjim tablicama predstavili smo konkretne primjere sadrzaja za razvoj eksplozivne snage po dijelovima sata (uvodni, pripremni, glavni "A", glavni "B" i zavrsni) tjelesne i zdravstvene kulture u odnosu na njihove ciljeve i zadae (tablica 1 i 2).

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

59

Tablica 1. Primjeri sadrzaja po dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture (kruzni organizacijski nacin vjezbanja s osam kinezioloskih operatora) STRUKTURA SATA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE 1. Uvodni dio sata Elementarna igra hvatanje na razlicite nacine. Sastoji se od specificnih kretnji, kao sto su: kratki sprintovi (do 10 m), sunozni poskoci, jednonozni poskoci, upor pred rukama, upor za rukama i sl. Svi se ucenici kreu na jedan od prethodno navedenih nacina (ucitelj odlucuje kojim e nacinom kretanja igra zapoceti i kada e se promijeniti nacin kretanja). Jedan od ucenika hvata ostale sve dok nekoga ne dodirne i tada se zamijene uloge. 2. Pripremni dio sata Kompleks pripremnih vjezbi s bucicama od 1 kg. Svaku vjezbu izvodimo jedanput uz 8­12 ponavljanja. Stav raskoracni, bucice se nalaze u sakama, ruke u prirucenju. Dok nogama izvodimo pocucanj, naizmjenicno jednu ruku dovodimo u predrucenje, a drugu u zarucenje. Stav raskoracni, bucice se nalaze u sakama, ruke u prirucenju. Izvodimo ceone krugove u lijevu, a zatim u desnu stranu. Stav raskoracni, buice se nalaze u sakama, ruke u predrucenju. Izvodimo zasuke trupom u lijevu i desnu stranu naizmjenicno. Stav raskoracni, bucice se nalaze u sakama, ruke u prirucenju naslonjene na prednju stranu natkoljenice. Podizemo lijevu natkoljenicu (do polozaja usporednoga s tlom) valjajui buicu do zgloba koljena i vratimo se u pocetni polozaj, zatim isto ponovimo desnom natkoljenicom. Stav raskoracni, bucice se nalaze u sakama, ruke u prirucenju. Pokretom iz skocnog zgloba odvojimo pete od tla (podignemo se na prste), zatim se vratimo u pocetni polozaj. Stav lezei na leima, bucice se nalaze u sakama koje su prislonjene na prsa, noge u kukovima i koljenima savijene pod kutom od 90 stupnjeva, potkoljenice paralelne s tlom. Izvodimo podizanje i spustanje trupa. Stav lezei potrbuske, bucice se nalaze u sakama koje su prislonjene iza vrata. Izvodimo podizanje i spustanje trupa. Stav raskoracni, siri od sirine ramena, bucice se nalaze u sakama koje su prislonjene na prednju stranu natkoljenice. Spustamo se u cucanj do razine kada bucice, valjajui se po natkoljenici, prijeu razinu koljena te se tada na isti nacin vratimo u pocetni polozaj.

3. Glavni "A" dio sata

4. Glavni "B" dio sata Borbe hrvanja u parteru. Izvode se na borilistu oznacenom strunjacama; ucenici se bore grcko­rimskim stilom. Djeca borbu pocinju na koljenima (na znak suca) i tijekom cijelog trajanja borbe jedno koljeno mora biti na strunjaci. Pobjednik je onaj ucenik koji okrene protivnika na lea ili skupi vise bodova u vremenu od jedne minute, nakon cega se mijenjaju parovi. Svaki ucenik sebi broji pobjede. 5. Zavrsni dio sata Elementarna igra predaja medicinke do 2 kg razlicitim nacinima. Ucenici su podijeljeni u dvije kolone. Prvi u koloni drzi medicinku rukama u predrucenju i na znak ucitelja predaje ju uceniku iza sebe zasukom trupa u desnu stranu i tako do posljednjega u koloni. Zatim se mijenja nacin predaje, npr. zasuk u lijevu stranu, provlacenje izmeu nogu, preko glave i sl. U svakom od nacina pobjeuje kolona koja prva preda medicinku do posljednjega u koloni.

60

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

Tablica 2. Primjeri sadrzaja po dijelovima sata tjelesne i zdravstvene kulture (stanicni organizacijski nacin vjezbanja)

STRUKTURA SATA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE 1. Uvodni dio sata Elementarna igra hvatanje na razlicite nacine. Sastoji se od specificnih kretnji, kao sto su: kratki sprintevi (do 10 m), sunozni poskoci, jednonozni poskoci, upor pred rukama, upor za rukama i sl. Svi se ucenici kreu na jedan od prethodno navedenih nacina (ucitelj odlucuje kojim e nacinom kretanja igra zapoceti i kada e se promijeniti nacin kretanja). Jedan od ucenika hvata ostale sve dok nekoga ne dodirne i tada se uloge zamijene. 2. Pripremni dio sata Kompleks pripremnih vjezba s kratkim vijacama. Svaku vjezbu izvodimo jedanput uz 8-12 ponavljanja. Stav raskoracni, vijaca presavijena na cetiri dijela hvata se rukama, dok su ruke u prirucenju. Izvodimo naizmenicne cucnjeve. Stav raskoracni, vijaca presavijena na cetiri dijela hvata se rukama, dok su ruke u prirucenju. Izvodimo ceone krugove u lijevu, a zatim u desnu stranu. Stav raskoracni, vijaca presavijena na cetiri dijela hvata se rukama, dok su ruke u prirucenju. Izvodimo zasuke trupom u lijevu i desnu stranu naizmjenicno. Stav raskoracni, vijaca se hvata rukama za svoje krajnje rubove. Izvodimo sunozna preskakanja vijace s meuposkokom. Stav raskoracni, vijaca se hvata rukama za svoje krajnje rubove. Izvodimo sunozna preskakanja vijace bez meuposkoka. Stav lezei na leima, vijaca presavijena na cetiri dijela hvata se rukama, dok su ruke u uzrucenju. Izvodimo eksplozivna podizanja i spustanja trupa. Stav lezei potrbuske, vijaca presavijena na cetiri dijela hvata se rukama, dok su ruke u uzrucenju. Izvodimo podizanje i spustanje trupa. Stav raskoracni, siri od sirine ramena, vijaca presavijena na cetiri dijela hvata se rukama, dok su ruke u uzrucenju. Izvodimo naizmjenicni cucanj, a zatim vertikalni skok.

3. Glavni "A" dio sata

4. Glavni "B" dio sata Stafetna igra: tko e prije. Ucenici su podijeljeni u tri kolone. Na nastavnikov znak, prvi u koloni maksimalno brzo trci do oznake, obilazi oznaku, dolazi do svoje kolone te dodirom sljedeega iz kolone njemu daje znak za start. Zavrsetak igre je kada svi ucenici iz kolone izvrse zadatak i stanu jedan iza drugog u koloni s rukama u uzrucenju. Pobjeuje kolona koja prva izvrsi zadatak u skladu s pravilima. 5. Zavrsni dio sata "Istezanje". Ucenici se nalaze u postavi polukruga. Koriste se razlicite vjezbe istezanja i opustanja za one dijelove lokomotornog sustava koji su dominantno bili optereeni na satu tjelesne i zdravstvene kulture.

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

61

7. Dijagnostika eksplozivne snage u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

U dosadasnjoj praksi, za potrebe utvrivanja inicijalnih, tranzitivnih i finalnih stanja ucenika i ucenica, koristio se samo jedan test za procjenu eksplozivne snage odraznog tipa i to skok udalj s

mjesta (MSD). Prema misljenju autora, u skolstvu bi se, uz taj test eksplozivne snage MSD, trebala provoditi barem jos dva testa za procjenu eksplozivne snage, i to bacanje medicinske iz lezanja na leima (BML), kao test za procjenu eksplozivne snage tipa bacanja, i sprint na 20 metara (SP20), kao test za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta. U nastavku se opisuju navedeni testovi.

stoji uz rub odskocne daske, kontrolira prelaze li ispitanikovi nozni prsti preko ruba daske. Nakon sto je ispitanik izveo ispravan skok, mjeritelj prilazi strunjaci, ocitava rezultat i registrira ga. Jedan od ispitanika, koji ceka na testiranje, nogom podupire dasku na njezinu visem kraju, fiksirajui je tako uz prvu strunjacu.

Skok udalj s mjesta (SDM)

Opis testa: Ispitanik stane stopalima do samog ruba obrnuto postavljene odskocne daske, licem okrenut prema strunjacama. Ispitanikov je zadatak da sunozno skoci prema naprijed sto dalje moze. Zadatak se izvodi tri puta bez pauze. Zadatak je zavrsen nakon sto ispitanik izvede 3 ispravna skoka. Ispitivac

Bacanje medicinke iz lezanja na leima (BML)

Opis testa: Ispitanik legne leima na strunjacu, okrenut glavom prema medicinki, s lagano rasirenim nogama, opruzenima prema mjernoj skali. Iz takvog lezeeg stava dohvati dlanovima i prstima medicinku i namjesti se tako da ruke budu potpuno opruzene, ne mijenjajui pritom polozaj medicinke. Iz pocetnog polozaja ispitanik baci medicinku sto

Slika 1. Skok udalj s mjesta (u nastavi se izvodi s ruba obrnuto postavljene odskocne daske).

Slika 2. Bacanje medicinke iz lezanja na leima.

Slika 3. Sprint iz visokog starta na 20m.

Tablica 3. Rezultati ucenica i ucenika u testovima za procjenu eksplozivne snage (rezultati iz 2008. godine) O.S. 5 Z N=50 157, 7 ± 19 3,3 ± 5,4 4 ± 0,4 O.S. 5M N=50 161 ± 15,3 7,3 ± 9,8 3,9 ± 0,3 O.S. 7 Z N=50 171 ± 19 11,8 ± 12 4,1 ± 0,3 O.S. 7 M N=50 185 ± 23 25,3 ± 16,5 3,8 ± 0,2 S.S. 1 Z N=50 149 ± 25 98 ± 40 S.S. 1 M N=50 204 ± 23 126 ± 42 S.S. 3 Z N=50 150 ± 20 106 ± 46 S.S. 3 M N=50 201 ±24 133 ± 37

ID TESTA 1. 2. 3. MSD BML SP20

Rezultati su prikazani u vidu prosjeka s vrijednostima standardnih devijacija MSD ­ skok udalj s mjesta; BML ­ bacanje medicinke iz lezanja na leima; SP20 ­ sprint iz visokog starta na 20 metara

62

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

jace moze u smjeru mjerne skale, ne odizui pritom glavu s podloge. Pomonik ispitivaca hvata medicinku nakon njezina prvog odskoka i upuuje ju natrag prema ispitaniku, lagano je zakotrljavsi po tlu. Ispitanik hvata medicinku, postavlja je na isto mjesto, tj. nultu tocku i zauzme ponovno istu pocetnu poziciju. Na taj nacin ispitanik izvede tri bacanja za redom. Zadatak je zavrsen nakon sto ispitanik ispravno baci medicinku trei put.

Sprint iz visokog starta na 20m (SP20)

Opis testa: Ispitanik stoji u polozaju visokog starta iza startne crte. Zadatak mu je da nakon startnog znaka (udarac dascicama) maksimalno brzo prijee prostor izmeu dvije crte. Ispitanik izvodi zadatak cetiri puta s pauzom izmeu svakog trcanja. Zadatak je zavrsen kada ispitanik prsima prijee ravninu cilja. Pomoni ispitivac stoji oko 1 metar iza ispitanika, daje znak za start i kontrolira je li ispitanik ucinio prijestup. Ispitivac stoji na crti cilja, oko 3 metra od stalka, mjeri i registrira vrijeme. Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od udarca dascicama do momenta kad ispitanik prsima doe do vertikalne (zamisljene) ravni koju omeuju stalci na cilju. Upisuju se rezultati sva cetiri trcanja.

cunalima, televizijom, stvarima koje ne izazivaju dovoljne podrazaje za kvalitetan razvoj misino-skeletnog sustava. Skola predmetom tjelesne i zdravstvene kulture, kao i radom skolskog sportskog kluba, moze uvelike pridonijeti rjesavanju prethodno navedenog problema (zivota s premalo kretanja). Specificnost sata tjelesne i zdravstvene kulture, kao osnovnog organizacijskog oblika rada, ogleda se upravo u njegovoj sustinskoj i nezamjenjivoj ulozi utjecaja na pravilan rast i razvoj te cjelokupni zdravstveni status ucenika. Za kvalitetu i pravilno provoenje programa ponajvise je odgovoran ucitelj tjelesne i zdravstvene kulture. Vazno je da upravo ucitelj, kao strucnjak koji rukovodi programom tjelesnog vjezbanja, prihvati pristup radu koji nadilazi kratkorocne ciljeve. Takav pristup razvoju eksplozivne snage kod ucenika sasvim e sigurno pomoi u svladavanju svakodnevnih zivotnih zadaa i unapreenju specificne sportske izvedbe.

9. Literatura

1. Antekolovi, Lj. (1999). Ergo-jump ­ jednostavna procedura za testiranje skocnosti. U Z. Hraski i Br. Matkovi (ur.), Trener i suvremena dijagnostika, Zbornik radova 8. zagrebacki sajam sporta (str. 5156). Zagreb: Fakultet za fizicku kulturu. 2. Bar-Or, O. (1989). Trainability of prepubescent children. Physician and Sports Medicine, 17, 65-83. 3. Bari, R., Ceci Erpic, S., Babi, V. (2002). Intrinsic motivation and goal orientation in track-and-field childern. Kinesiology, 34, 50-60. 4. Beyer, E. (1987). Wörterbuch der Sportwissenschaft. Schondorf: Verlag Karl Hofmann.

8. Zakljucak

U proslosti, razdoblje djetinjstva predstavljalo je najaktivniji dio ljudskog zivota, ali nase moderno sedentarno drustvo je to promijenilo. Danasnja djeca su zaokupljena ra-

5. Bompa, T.O. (1993). Periodization of strength ­ the new wave in strength training. Toronto: Veritas Publishing Company. 6. Bompa, T.O. (2001). Cjelokupan trening za mlade pobjednike. Zagreb: Hrvatski kosarkaski savez. 7. Bompa, T.O. (2001). Periodizacija: Teorija i metodologija treninga. Zagreb: Hrvatski kosarkaski savez. 8. Bosco, C. (1997). Evaluation and planning condition training for alpine skiers. U E. Muller, H. Schwameder, E. Kornexl, C.Raschner (ur.), Science and skiing, (str. 229-250). London: E&FN Spoon. 9. Bradford, N. S., Wilson, R. (1993). Assessing sport skills. Champaign, IL: Human Kinetics. 10. Bruckner, P., Khan, K. (2005). Clinical sports medicine. McGraw­Hill. 11. Drabig, J., (1996). Children and sports training. Stadion Publishing Company. 12. Draper, J., Minikin, B., Telford, R., (1991). Test methods manual. Australian Sports Commission: National Sports Research Centre. 13. Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Skolska knjiga. 14. Gore, C., Edwards, D. (1992). Australian fitness norms. Adelaide: The Health Development Foundation. 15. Hollmann, W. (1992). Vorbeugung von Herz-Kreislaufkrankheiten in der heutige Gesellschaft. Brennpunkt: Brüggen-Nettetal. 16. Hollmann, W. (1999). Gehirn, Geist, Psyche und körperliche Aktivität. Brennpunkt: Brüggen-Nettetal. 17. Hollmann, W., Hettinger, T. (2000). Sportmedizin. Grundlage für Arbeit, Training und Preventivmedizin. Stuttgart, New York: Schattauer Verlag. 18. Yoshida, T., Ishiko, I., Muraoka, I. (1980). Effect of endurance training on cardiorespiratory function of 5 year old children. International Journal of Sports Medicine, 1, 91-94. 19. MacDougall, J.D., Wenger, H.A, Green, H.J. (1991). Physiological testing of the high performance

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

63

athlete. Champaign, IL: Human Kinetics. 20. Malina, R.M. (1994). Physical growth and biological maturation of young athletes. Exercice and Sport Science Review, 22, 389­433. 21. Markovi, G. (2005). Utjecaj skakackog i sprinterskog treninga na kvantitativne i kvalitativne promjene u nekim motorickim i morfoloskim obiljezjima. (Doktorska disertacija, Sveuciliste u Zagrebu). Zagreb: Kinezioloski fakultet. 22. Maud, P.M., Foster, C. (1995). Physiological assessment of human fitness. Champaign, IL: Human Kinetics.

23. Medved, R., Misigoj-Durakovi, M., Medved, V. (1993). Sexual dimorphism in growth between 8 and 18 years ­ longitudinal study. International Journal of Anthropology, 1, 1-9. 24. Misigoj-Durakovi, M. (2008). Kinantropologija ­ bioloski aspekti tjelesnog vjezbanja. Zagreb: Kinezioloski Fakultet Sveucilista u Zagrebu. 25. Milanovi, L., Juki, I., Naki, J., Custonja, Z. (2003). Kondicijski trening mlaih dobnih skupina. U D. Milanovi i I. Juki (ur.), Zbornik radova Kondicijska priprema sportasa, Zagreb, (str. 54-62). Zagreb: Kinezioloski fakultet.

26. Republika Hrvatska (2006). Nastavni plan i program za osnovnu skolu: HNOS ­ Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 27. Newton, R.U., Kraemer, W.J. (1994). Developing explosive muscular power: Implications for a mixed methods training strategy. Strength & Conditioning, 16(5), 20-31. 28. Safrit, M. (1995). Complete guide to youth fitness testing. Champaign, IL: Human Kinetics. 29. Wilmore, J.H., Costill, D.L. (2004). Physiology of sport and exercise. 3rd ed. Champaign, IL: Human Kinetics.

Uclanite se u Udrugu kondicijskih trenera Hrvatske!

Sve dodatne informacije na mreznoj stranici:

www.ukth.hr

64

Kondicijski trening, 6(1) 2008.

Information

Novak.indd

9 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

576123