Read Katalog.indd text version

ZAVI^AJNICI

DRAGUTIN SCHWENDEMANN

malo spominjani, pre{u}ivani i zaboravljani

ISBN 953-7116-02-6

Zahvaljujemo gospodinu Striboru Schwendemannu na vrijednoj donaciji slika Dragutina Schwendemanna Muzeju Brodskog Posavlja i ustupljenom materijalu.

ZAVI^AJNICI

malo spominjani, pre{u}ivani i zaboravljani

DRAGUTIN SCHWENDEMANN

MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA · SLAVONSKI BROD TRAVANJ ­ LIPANJ 2005.

Autoportret, 1914., ulje na kartonu

STRIBOR SCHWENDEMANN

DRAGUTIN SCHWENDEMANN

zlatar, draguljar, graver i slikar

(17. sije~nja 1882. ­ 3. studenoga 1969.) Podunavskih [vaba dugo se zadr`ala gorka izreka iz doba kolonizacije: "Prvima smrt, drugima bijeda, a tek tre}ima kruh i blagostanje." Jedinica Barbara Hütter udala se, jo{ dok su bili u Njema~koj, za Friedricha Riemanna iz Pirmasensa, tako|er u pokrajini Pfalz. Imali su petero djece: Sussanne (1804.-1829.), Friedericha (1806.-1878.), Katarine (1808.-1809.) i blizance Andreasa i Franza (1817.). Franz je umro 1850., a Andreas, pisac obiteljskog porijekla, umro je u Ba~u 1900. godine. Promijenio je postolarski zanat i otvorio gostionicu. O`enio je {velju Klaru Strapkovi} (1816.-1886.) i imali su ~etvero djece: Josefa (1843.-1900.) koji je bio kova~ u Neudorfu, Georga (1845.-1905.) tesara u Ba~u, Friedricha (1849.-1901.) diplomiranog doktora medicine u Bulkeszu (Ba~ka) i Veronicu (1852.-1932.), budu}u majku Dragutina Schwendemanna. Veronica Riemann se udala po~etkom 1872. za Lorenza, najstarijeg sina Franciscusa Schwendemanna i Apolonije ro|ene Döffner. Schwendemanni su bili siroma{ni. Franciscus je rano umro od upale plu}a, rade}i na izgradnji `eljezni~ke stanice u Bogojevu. Apolonija je umrla odmah poslije njega. Pored Lorenza imali su jo{ sina Franza

5

P

ri~a o Dragutinu Schwendemannu pri~a je o jednom, u biti prevarenom, a ipak dobro potro{enom `ivotu. Koji niti je bio ono {to je `elio biti, niti je bio ondje gdje je mogao biti. A ipak je znao nalaziti spokoj i radost, ljepotu i dobrotu u onom {to je bio i tamo gdje je bio. Andraes Riemann, Schwendemannov djed s maj~ine strane, rodio se 16. svibnja 1817. u Torschau (Ba~ka) zajedno s bratom blizancem Franzom. Bio je postolar i jedno mu je oko bilo bijelo. @ivio je 83 godine i umro u Ba~u. Na koricama obiteljske knjige "Heilige reden" ostavio je zapis o podrijetlu, prema kojem je njegov djed, a ~ukundjed Dragutina Schwendemanna, bio Conrad Hütter, ro|en 12. o`ujka 1754. u Westhofenu nedaleko Wormsa u njema~koj pokrajini Pfalz na granici s Francuskom. O`enio je Friedericu Julianu ro|enu Henning. Imali su k}er Barbaru koja se 1780. rodila u Westhofenu. Osiroma{ena jo{ u vrijeme austrijsko-pruskih ratova (1756.-1763.) obitelj Hütter iselila se "Kelheimskim la|ama" Dunavom iz Ulma i stigla u Ba~ku gdje se naselila. Tu su se pridru`ili brojnim doseljenicima iz tri velika i mnogo malih "{vapskih pohoda" u panonski prostor, koji su, od pusto{i koju su zatekli, stvarali budu}u `itnicu Europe. U zajednici

Dragutin Schwendemann kao {esnaestogodi{nji zlatarski {egrt u Brodu na Savi, 1898.

i k}er Mariju, kasnije udanu za knjigovesca Pfistera u Od`acima. I Lorenz Schwendemann i Veronica Riemann ro|eni su u Ba~u. Lorenz je radio na ma|arskoj `eljeznici kao bravar i umro je 1899. godine u Budimpe{ti, gdje je i sahranjen. Veronica je umrla 1932. u Brodu u 80-toj godini `ivota. Imali su {estero djece i sva su se rodila u Od`acima: Josef (1872.), Franz (1875.), Hermina (1880.),

6

Karl ­ Dragutin (1882.), Stefan (1884.) i Marija (1886.). Odraslo je samo troje: Franz, Karl ­ Dragutin i Stefan. Schwendemanni iz Ba~a dolaze u Brod na Savi 1890. godine. Kupuju skromnu ku}icu i imanje na u{}u Mrsunje u Savu. Slu~ajno, njihov se posjed nalazio to~no na lokaciji stare brodske tvr|ave Vukovac. U Brodu je Dragutin Schwendemann poha|ao Vi{u pu~ku {kolu. U~itelj Mavro Markovac vrlo brzo je zapazio njegov crta~ki talent. Nastojanje kasnijeg brodskog gradona~elnika Karla Piskura (1895.-1901.), da se mladom Scwendemannu omogu}i nastavak {kolovanja u Vinkovcima nije nai{lo na odobravanje roditelja koji su ga 1894. dali na izu~avanje zlatarskog zanata kod tada jedinog brodskog zlatara Mihajla Kaspara. Majstor Kaspar imao je ku}u i du}an u Banskoj ulici br. 45 (danas Star~evi}eva), preko puta tada{njeg Magistrata. Iste godine prava{i su u Brodu pokrenuli prvi lokalni list "Posavska Hrvatska". Ovaj zna~ajan doga|aj u gradu je izazvao nevi|enu politi~ku senzaciju. Uredni{tvo lista prvotno je je bilo u Jageti}evoj gostionici "K zlatnom kri`u" koja je klju~ala od prava{kih simpatizera. Dobiv{i {egrta, majstor Kaspar, gorljivi Hrvat i prava{, vi{e je vremena provodio u gostionici nego u svojoj zlatarskoj radnji. Otkriv{i navike i ritmove svoga majstora i mladi je {egrt po~eo sve ~e{}e izbivati iz radnje ostavljaju}i na vratima poruku: "Dolazim odmah". Naime, te 1894. godine zavr{avani su radovi na obnovi crkve Presvetog Trojstva, a ostatak od vlade do-

bivenog novca utro{en je za oslikavanje crkve. Za malog i znanja `eljnog slikarskog talenta bio je to jedinstven do`ivljaj. Majstori obrtnici pustili su ga da se penje po skelama i gleda kako precrtavaju predlo`ak slike na zidove tehnikom uve}avanja mre`om ~etverokuta. S tim otkri}em Dragutin Schwendemann ubrzo postaje gradska slikarska senzacija. Prvo je olovkom preslikao sve obiteljske fotoportrete, a potom je, ohrabren izazvanim efektom kod publike, pre{ao u "profesionalce". U to se vrijeme glavni tjedni sajam odr`avao nedjeljom i bio izuzetno posje}en. U raznovrsnoj i bogatoj sajamskoj ponudi su bili i tzv. schnell-fotografi. Njihove male, mutne i lo{e fotografije Schwendemann je brzo i spretno uve}avao krajonom, uklanjaju}i tehni~ke nedostatke brze fotografije i na tome pristojno zara|ivao - od pet kruna u srebru do deset kruna u zlatu po portretu. Njegovo umije}e ubrzo se pro~ulo po Brodu i narud`be su stizale sa svih strana1. Zara|enim novcem Dragutin je kupio {tafelaj i boje. Po~eo je sve vi{e zapostavljati Gra|ansku {kolu u kojoj je poha|ao trgova~ko-gospodarski smjer, a kod majstora Kaspara, koji je samo

1

U Be~u, srpnja 1907.

7

Pogotovu nakon sudskog spora koji su mali Dragutin i njegova majka Veronica dobili tu`iv{i @idova Morica Kleina koji je, prigovaraju}i naru~enom portretu svoje majke, odbio platiti pet kruna i dao samo tri. Ponosna Schwendemannka, u obrani obiteljske ~asti, tu`ila ga je i dobila spor. Sudac i gradski senator Radini} upitao je tada Kleina za{to je platio sliku tri krune kad tvrdi da nije "pogo|ena". Ovaj se uzvrpoljio, a potom je sudac na njega zagrmio: "Dakle, po vama je za tri krune portret va{e majke pogo|en, a za pet nije! Izvolite odmah isplatiti Schwendemannima jo{ dvije krune".

Rukom crtani predlo{ci secesijskog nakita 1901. u Budimpe{ti

povremeno dolazio u svoju radnju, ionako vi{e nije imao {to nau~iti.2 Godine 1899. "oslobodio" se kao {egrt. Iste godine umro mu je otac Lorenz i on odlazi na njegovu sahranu u Budimpe{tu. Tamo i ostaje. Zaposlio se kao kalfa kod vrsnog majstora M. Saltzera i predano u~io komplicirane vje{tine zlatarskog obrta. Nestrpljivo je ~ekao svaku slobodnu nedjelju, da u Nacionalnoj galeriji likovnih umjetnosti precrtava slike Fesztyja Arada, koji ga je nevjerojatno impresionirao i obavezno posjeti "Damu u ljubi~astom" Paula Szinyeia Mersea. Aradovu Rundgemälde "Magyarokbejövetele" otkrit }e tek kasnije, a {est metara duga~ku

2

Mihael Kaspar ro|en je 1861. godine u Brodu. Zlatarski zanat izu~io je u Zagrebu, gdje se za vrijeme naukovanja odu{evio Antom Star~evi}em i njegovim politi~kim naukom. U Brodu je bio jedan od `estokih prava{a. Do pojave Maxa Sesslera bio je jedini zlatar u Brodu. Konkurencija bogatog, spretnog i sposobnog @idova ga je poslovno uni{tila i osiroma{ila. Supruga Fanika ro|ena Kunz umrla mu je 10. lipnja 1908. od raka i ostavila ga sa ~etvero malodobne djece. Zbog dugova prodao je ku}u s lokalom u Banskoj 45 i iznajmio lokal bli`e glavnom gradskom trgovi{tu u Dottermannovoj ku}i (danas poslovni centar "Hlapi}"), no sve to ni{ta nije pomoglo. Objesio se 31. kolovoza 1910. u vinogradu udove Bauer. Imao je tada 49 godina. O siro~adi je skrb preuzeo grad. Zadnji trag o Kasparovima je vijest u "Posavskoj Hrvatskoj" kako je 7. studenoga 1911. Marija Kaspar dobila nov~anu potporu od 6 kruna za poha|anje {kole...

Sastavljeni i rastavljeni prsten, koji je na "Werkstälen Austelungu" 1905. u Be~u dobio Zlatnu medalju.

8

reprodukciju ~uvat }e do kraja `ivota... Kod Saltzera upoznaje studente likovne akademije koji zara|uju crtaju}i minijaturne predlo{ke za izradu nakita, prete`ito u secesijskom stilu. Poku{ava to i sam raditi i kako je imao vje{tu, mirnu i suhu graversku ruku to mu uspijeva. Ubrzo prelazi u veliku Grünwaldovu radionicu kao "Juvelier arbeiter". Uo~iv{i njegov crta~ki talent Grünwald ga je odmah uklju~io u izradbu zahtjevne narud`be "Ma|arske dr`avne lutrije" ­ za glavni zgoditak. Dao mu je da izradi secesijski dijamantni colier u platini koji se mo`e rastaviti na dijelove - par nau{nica, bro{ i narukvicu. Za uspje{no rije{en predlo`ak, na kojem je nekoliko ljudi radilo dva tjedna, Grünwald je Schwendemanna nagradio s trideset kruna u zlatu. Od kolege Be~anina, s kojim je bio bli`i nego s Ma|arima ~iji jezik nije te~no govorio, saznaje kako bi za takav pothvat u Be~u sigurno dobio vi{e nego duplo. To ga je mu~ilo te potajno po~inje raditi za "Bachruch", jednu od najja~ih zlatarskih tvrtki u Budimpe{ti koja ga je pla}ala trostruko, te za tvrtke Marosi & comp, Stern & Bruder i druge. Krajem kolovoza 1902. odlazi na slu`enje vojnog roka u Szabatku (Subotica), potom u Budimpe{tu s ~inom Landwehr Honved Zugsführera. Ondje je u re`imu austro-ugarske vojske imao slobodna popodneva koja je koristio za poha|anje "Vojno- umjetni~ko tehni~ke {kole". Nakon dvije godine i tri mjeseca, krajem 1904., je razvoja~en i odlazi u Be~. U velikoj zlatarskoj radionici Ignaca Gerstmanna u Kleeblattgasse 11 u kojoj je radilo dvanaest majstora ubrzo postaje kabinet {ef.

9

Na izlo`bi "Werkstälen Austelungu" be~kih zlatara 1905. godine Schwendemannov prsten iz ~etiri dijela nagra|en je zlatnom kolajnom. Ovaj doga|aj, proslavljen u u`em krugu u poznatom i otmjenom "Sacher" restoranu, opisao je u svojim uspomenama: "Sve je bilo comme il faut. Nakon torte pili smo "Kessler sekt", pu{ile su se najfinije cigarete "Mädler Koffer" i "Nestor mit Gold", a

Zlatna medalja osvojena na Me|unarodnoj izlo`bi u Richmondu ­ London 1911.

Diploma za Grand Prix i Zlatnu medalju osvojene na Me|unarodnoj izlo`bi u Richmondu ­ London 1911.

na kraju smo pili kafu "Haag" sa {lagom i "Igeha" ~okoladicom. Raspolo`enje je bilo odli~no i jedino su ga meni kvarile nove "Salamander" cipele koje su me nepodno{ljivo `uljale." Schwendemannov uspjeh izazvao je zavist njegovih kolega, be~kih majstora, kojima je smetala nagla afirmacija "Crovota", pa su mu raznim smicalicama zagor~avali i posao i `ivot. Kad je situacija postala nepodno{ljiva, pre{ao je u jo{ ve}u radionicu "Pekarek & Weiss", no ondje su zbog poslovnog ugleda tvrtke minijature predlo`aka za nakit radili samo afirmirani akademski slikari. Na poziv prijatelja Schwendemann napu{ta Be~ i u o`ujku 1905. odlazi u München, tada{nju europsku slikarsku Meku. Nimalo slu~ajno iznajmio je stan u blizini "Glasspalasta" iz kojeg, kao i iz "Moderne Bilder Galerie", prvih dana boravka u Münchenu nije izlazio. Zaposlio se u maloj zlatarskoj tvornici u Leopold Strasse na dosadnom i jednoli~nom poslu proizvodnje rastezljivih zlatnih i srebrenih narukvica koje su tada bile u modi. Tek nakon nekog vremena otkriva kako kat iznad njegovog stana postoji slikarski atelijer u to vrijeme poznatog münchenskog slikarskog umjetnika, pedagoga i organizatora Alberta Knaba.3

3

Diploma za Zlatnu medalju dobivenu na Tre}oj internacionalnoj izlo`bi modernog progresa u Parizu 1911.

10

Albert Knab ro|en je 26. travnja 1870. u Oberlaulingenu (Bavarska). Izu~io je bakroreza~ku vje{tinu u Nürenbergu i zavr{io Kunstgewerbe Schule. Bio je litograf i slikar. U Berlinu je svrstan u vrh njema~kog plakaterstva, a Prva njema~ka izlo`ba plakata 1898. godine u~vrstila je njegovo mjesto. Njegovi plakati za zoolo{ke vrtove i brodsku liniju Hamburg-Amerika smatraju se remek djelima. Izdavao je "Monatshefte für Graphische Kunstgewerbe" i "Graphische Werkstätten". Bio je predsjednik Saveza njema~kih ilustratora i organizator brojnih izlo`aba. Umro je 2. prosinca 1911. u Münchenu.

Poznanstvo s afirmiranim münchenskim slikarom i krugom ljudi iz njegovog slikarskog atelijera, toliko je impresioniralo Schwendemanna, da je odlu~io napustiti zlatarski obrt i posvetiti se slikarstvu. Knab ga je pa`ljivo saslu{ao, pogledao neke njegove ranije radove i pristao ga pou~avati. No, bio je to tragi~an nesporazum Knaba potpuno nesklonog "schönbilderei-u" i Schwendemanna "self made" pripadnika gra|an{tine koja je u `ivotu znala i po{tivala pravila, skromnost, mjeru, zakone i zadanu rije~, a u umjetnosti te`ila nje`nosti, toplini, skladu, ~ednosti, jednostavnosti i miru. Knab je bio pripadnik internacionale duha i pokreta kreativnog odbacivanja preidealisti~kih i preestetiziranih konvencija stare generacije, a Schwendemann je intimno bio vjeran idealima to~nog reproduciranja oblika i akademskom realizmu koji ilustrira miran `ivot i stabilan svijet i javno potvr|uje eti~ke norme sitne bur`oazije. Njegovo slikarstvo je slikarstvo s misijom da i samu stvarnost u~ini privla~nijom. A slike mu ne zna~e ni{ta drugo doli ono {to prikazuju. Knab je bio blizak Georgu Hirthu, izdava~u ~asopisa "Jugend", koji je svojim kolor stranicama dominirao u sivilu tada{njeg tiska. To nije bila revija za estete, nego za ljubitelje {okantnih karikatura, popularnih pjesmica i pikantnih pri~ica. "Jugend" je bio nepodno{ljiv vladaju}em duhu vremena, pogotovo nakon {to bude porodio poznati politi~ki i satiri~ki list "Siplizissimus". U Knabovom atelijeru Schwendemann je upoznao mladog Karla Arnolda, kasnije vrsnog slikara i poznatog karikaturista, Maxa Feldbauera,

11

Nakon vjen~anja s Josefinom Teufel 19. rujna 1910. u Brodu na Savi

profesora na "Damenakademie", Otta Flechtnera, grafi~ara i plakatera i brojne druge karikaturiste i ilustratore iz "Meggendorfer Blätter" ­ ~asopisa za humor i umjetnost (Maier, Bluhm, Kempf, Lauterner i dr.). Sve ga je to zbunjivalo. Njegov ugled vje{tog crta~a koji "pogodi", do{ao je pod veliki upitnik, a njegovim radovima u Knabovom atelijeru otvoreno je prigovarana sladunjavost motiva, izmi{ljena romantika, lo{a kompozicija... Lutao je kroz tamu slikar-

skog zanata i slikarske imaginacije. Dok je sam osvajao slikarstvo, uz ogroman trud i vrijeme, bilo mu je lak{e nego sad kad su mu toliki oko njega pokazivali. Imao je dojam kako su to sve ljudi koji se u`asavaju elegancije, ljepote i preciznosti. ^ak i kad je ne{to dobro naslikao prigovarali su mu kako njegovo slikarstvo "ni{ta ne govori" i da slika "ne radi u njemu". Me|utim, u skladu s nepisanim pravilom bavarske "Visoke kraljevske akademije" nikom u atelijeru nije palo na pamet da vr{i utjecaj na slikarsku orijentaciju i opredjeljenje onih koji su u~ili slikati. U tri mjeseca rada s Knabom nije uspio prodati niti jednu sliku. Jedina zarada bio je novac {to ga je dobio za ispomo} u oslikavanju crkve u Spandau Closteru. Kako je za kratko vrijeme potro{io

Srebrna plaketa s likom D. Schwendemanna, rad akademskog kipara @elimira Jane{a 1967.

12

skromnu u{te|evinu, bio je prinu|en vratiti se zlatarskom obrtu. Zbog toga je njegov slikarski opus ostao skroman i on definitivno pripada zanemarenom slikarskom smjeru bur`oaskog realizma ­ pravca napu{tenog i od kritike i od povjesni~ara umjetnosti. To je vrsta realisti~kog slikarstva koje je {iroka publika razumijevala i voljela, a kritika ~esto svrstavala u ki~ i eklekticizam, ne osporavaju}i po{tenu slikarsku tehniku, preciznost zanata koja je slu`ila fabuli, solidnu crta~ku potku i esteti~ki vitalizam. Bur`oaski realizam, kao slikarski pravac, naj{ire se i najraznovrsnije anga`irao u prikazivanju dru{tvenog i obiteljskog `ivota (Adolf von Menzel, Albert von Keller) i sklada izme|u stvarnosti i unutra{njeg autorova `ivota (Sandor Bihari). Schwendemann }e kasnije, u intimitetu svog doma, slikati majku, oca, `enu i djecu i oni }e biti ogledalo standarda, stabilnosti i obiteljske sre}e ­ harmonije i blagostanja u sre|enom obiteljskom domu. Na svojim slikama, on }e vjerno podra`avati prirodu; drve}e, cvije}e, vo}e i `ivotinje slu`it }e mu kao ukras i simbol. Svjetlost mu je kazali{na, a crta~ka o{trina to~na. Brojni obiteljski portreti imat }e za cilj ovjekovje~iti u odre|enom uzrastu, na ve}oj povr{ini i uvjerljivijim sredstvima od fotografskih. Njegove slike bit }e izraz te`nje za pobjedom vremena i zaborava... U listopadu 1905. Dragutin Schwendemann vra}a se u Be~ kod zlatara Gerstmanna. No, ve} u prolje}e 1906., stariji brat Franz, urar i zlatar, koji je u me|uvremenu, nakon Budimpe{te, Fünfkirchena i Subotice, do{ao u Brod, poziva ga da mu

pomogne u radnji, jer on zbog bolesti zglobova, mora na vi{emjese~no lije~enje. Do{av{i u Brod saznaje kako bratov glavni i jedini konkurent u Brodu, Max Sessler, prodaje svoju zlatarsku radnju s inventarom i odlazi iz Broda. Na nagovor obitelji napu{ta Be~ i osamostaljuje se otkupom Sesslerove zlatare koja se nalazila u ku}i Mihaela Lackovi}a na glavnom gradskom trgu (danas caffe "Gem"). Kreditirala su ga bra}a, a najmla|i Stjepan, koji je bio "Kunsttischler", napravio je

"Moja majka", tu{ 1932.

Ostaci gromom sru{enog Skali~inog hrasta na putu za sv. Petku u Brodskom Brdu, tu{, 1935.

13

tada moderni "portal" za radnju u secesijskom stilu. Budimpe{tanska, be~ka i münchenska iskustva u~inila su Dragutina Schwendemanna ~ovjekom estetske imaginacije u obrtu. Njegovo zlatarstvo i draguljarstvo uvijek je te`ilo oplemenjenom zami{ljaju. Umovanjem, koje se zanosilo lijepim, postizao je sjajne rezultate u svojoj zanatskoj praksi. Po njegovom shva}anju obrtnik je borac za ljepotu, pa je po toj svojoj sklonosti rodona~elnik brodskog "Gesamtkunsta" ­ obrtni~ke tradicije u estetskoj dru{tvenoj funkciji. Takav majstor zanata u Brodu je dugo ostao bez prave konkurencije. U stvari, za vrijeme ~itavog svog dugog `ivota i zlatarskog rada, njegovi prvi konkurenti bili su tek u Osijeku ili Zagrebu...

Katnica na glavnom gradskom trgu koju je Schwendemann kupio 1918. (u sredini). Lijevo je katnica koju }e kupiti 1931.

Godine 1910. o`enio je Josefinu Teufel (1889.1963.) k}er imu}nog mesara, pekara i gostioni~ara Johana Teufela (Teufelovi su u Brodu imali gostionicu "K bielom kurjaku" jo{ od sredine 19. stolje}a). Bio je to brak sazdan od ljubavi i po{tovanja, pa`nje i harmonije, u kojem su se uzajamno izvr{avala obe}anja. Kad su dvoje blizanaca, Ella i Karl, napunili tri godine, Schwendemann je regrutiran u Prvi svjetski rat. Dvanaestog kolovoza 1914. na pontonima prelazi Drinu, nakon {to su Srbi, pucaju}i preko Drine ubili pukovnika koji je vr{io smotru 36. divizije Pete austrijske armije. Sudionik je bitke na Ceru kod Le{nice i na Zlatiboru kod Crnog vrha. Godine 1915. preba~en je na galicijski front i tamo ostaje do kraja rata. Kao vojnik u ratu je proveo ~etiri godine i dva mjeseca. Po povratku u Brod 1918., odvaja se od brata koji je za njegove odsutnosti, oslobo|en vojne obveze, vodio njihovu radnju. Dobivenim novcem

14

kupuju katnicu mesara Pere Perina na glavnom gradskom trgu, koju je oko 1880. godine dala zidati Rozina Muravi}, dugogodi{nja vlasnica brodske "Kasine". Budu}i je u lokalu zgrade dugogodi{nji ugovor o najmu imao knji`ar Isidor Steiner, Schwendemann je iznajmio lokal u susjednoj ku}i, tada u vlasni{tvu dr. Josefa Abramhamsona, jer mu je onaj nasuprot u Lackovi}evoj ku}i bio premalen. Godine 1931. kupio je od dr. Josipa Abramovi}a (Abramhamson je u me|uvremenu pohrvatio ime i prezime) ku}u s lokalom i izvr{io adaptaciju, kojom lokal poprima dana{nji vanjski izgled (caffe "Hemingway"). Izme|u dva svjetska rata Dragutin Schwendemann jedan je od stupova brodske gra|an{tine. Polaze}i od ~injenice da je dnevno i do deset sati radio u svojoj radionici i trgovini, njegov anga`man u dru{tvenom, kulturnom i sportskom `ivotu Broda je izuzetno zna~ajan. Uza sve to

Obitelj Schwendemann 1924.

Kukci, crayon

15

^lanovi mjesnog odbora brodske podru`nice "Saveza hrvatskih obrtnika" 1932. Sjede s lijeva na desno: Milan Reli} ba~var, Josip Vilago{ kroja~, Dragutin Schwendemann zlatar, Antun Ger{i} brija~, Petar Hrycak stolar, Bla` Rogi} kroja~. Stoje u sredini s lijeva na desno: Vilim Buck tiskar, Josip Kuhner kroja~, Stjepan Kirchofer kroja~, \uro Kutuzovi} sodar, Ivan Giser soboslikar, Ljudevit Kempfner krznar, Andrija Ga{parac licitar. Stoje na postolju s lijeva na desno: Josip Weiss tiskar, Stjepan Josif~ak ili Ivan Sekler, Josip Etinger bojadisar.

uspio je u rijetkim slobodnim trenucima i slikati. Od rane mladosti aktivan sporta{ (gomba~) za vrijeme odmora u Brodu 1905. sudjelovao je u osnivanju organizacije "Hrvatski sokol", a od 1906. jedan je od njegovih najagilnijih ~lanova. Uz slikanje, {ah, filatelija i numizmatika bile su mu glavna razonoda. [ahovski klub utemeljio je

16

s Ottonom Popovi}em i Fedorom Bilj~evi}em 26. velja~e 1922. Kao natjecatelj i predsjednik kluba postao je 1938. ~lan Glavnog upravnog odbora "[ahovskog saveza Jugoslavije", a 1939. i ~lan privremenog upravnog odbora "[ahovskog saveza Hrvatske" u Zagrebu. U filatelisti~kom klubu biran je osam puta za potpredsjednika, a u Hr-

Povelja Sredi{njice "Saveza hrvatskih obrtnika" kojom se 1935. Schwendemann progla{ava "za~asnim ~lanom"

vatskom numizmati~kom dru{tvu bio je uva`eni ~lan s tada najve}om privatnom kolekcijom medalja i plaketa u Hrvatskoj (zbirka se sastojala od 1500 komada od kojih preko 600 u srebru). No, stigao je biti i utemeljitelj i ~lan uprave Brodskog {portskog kluba "Marsonija" (1923.) i Aerokluba "Na{a krila" (1934.). Dragutin Schwendemann bio je jedan od inicijatora osnivanja Gradskog muzeja (1934.), davao mu potporu, donirao u njegove zbirke i bio aktivan ~lan Muzejskog dru{tva. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog kulturnog dru{tva "Berislavi}" (1942.). ^lan je zaklade "Hrvatske obrtne omladine", a utemeljio je 1942. godine i svoju zakladu ("...u spomen na prvu godi{njicu uzpostave i osnutka Nezavisne Dr`ave Hrvatske...") za siroma{ne i vrijedne u~enike Stru~no produ`ne {kole, na kojoj je bio honorarni nastavnik crtanja.

17

Bio je po~asni ~lan Hrvatskog pjeva~kog dru{tva "Davor" i brodskog Dobrovoljnog vatrogasnog dru{tva. Kao aktivan ~lan i pomaga~ "Matice hrvatske" dobio je spomenicu o njezinoj stogodi{njici 1942. godine. U brodskoj crkvi Presvetog Trojstva, postavljena je plo~ica zahvalnosti za pomo} koju je kao dobrotvor crkve davao, posebice u prilikama kad su na njoj vr{eni radovi obnove. S odvjetnikom dr. Eduardom Dandom, ljekarnikom Eugenom Schrepelom, ravnateljem drvne industrije "Slavonija" Maxom Bosni}em, kroja~em Josipom Kuhnerom i tiskarom Vilimom Buckom utemeljitelj je i ~lan brodskog "Rotary cluba" (1935.). Jedan je od osniva~a Radnog odbora "Hrvatskog radi{e" u Brodu, ~lan utemeljitelj Fotokluba "Brod", Dru{tva ku}evlasnika i zemljoposjednika, odbornik Hrvatskog planinarskog dru{tva "Dilj", ~lan podru`nice "Crvenog kri`a", potpredsjednik "Lige za borbu protiv tuberkuloze". Sudjelovao je u osnivanju brodske podru`nice "Saveza hrvatskih obrtnika" 12. velja~e 1909. godine4 i bio njezin predsjednik 1931.-1939. godine. Od lipnja 1933. ~lan je Sredi{njeg upravnog odbora "Saveza hrvatskih obrtnika" u Zagrebu, od 9. lipnja 1935. je po~asni ~lan Sredi{njice "Saveza hrvatskih obrtnika". Za do`ivotnog po~asnog predsjednika obrtni~ke podru`nice u Brodu izabran je 19. o`ujka 1939.

4

Podru`nicu su utemeljili Josip Bo`i~evi} kolar, [andor Holujevi} brija~, Emanuel Vil~ek dimnja~ar, David Frank soboslikar, Dragutin Schwendemann zlatar, Josip Vilago{ kroja~, Andrija Hauer stolar, Josip Prosch graditelj i Marko Prpi} klobu~ar.

Portret Teodore Schwendemann, ulje na platnu 32,5x26

Na Svjetskoj izlo`bi modernog progresa u Parizu 1911. godine nagra|en je za zlatarsko umije}e i izlo`ene radove, a na me|unarodnoj izlo`bi "Works of art" u Londonu, iste godine, dobitnik je Grand prixa. Na velikoj Zanatskoj izlo`bi "Saveza hrvatskih obrtnika" 1933. godine osvaja drugo mjesto i srebrnu plaketu za "... izlo`eno remek djelo majstorske vje{tine" ­ ru`u ra|enu u

18

srebru ­ "koja je umije}e koje zaslu`uje osobitu pa`nju i na{e veliko priznanje." Svoje slikarske radove izlagao je u Brodu na {est skupnih izlo`aba (1934., 1940., 1941., 1949., 1950. i 1957.) i jedanput samostalno 1937. u Gradskom muzeju. Bavljenje slikarstvom dr`ao je svojom privilegijom. ^ija se su{tina sastojala u tome da radi ono {to najvi{e voli. @ivot mu to, me|utim, nije dozvoljavao. Za slikarstvo nije potreban samo dar, ve} upornost i snaga da se postane slikar i umije}e da se od prodaje svojih slika `ivi. To ~esto nije uspijevalo ni genijalnim slikarima, ako je suditi po njihovim `ivotima, o kojima tako dobro svjedo~e sa~uvana pisma obitelji i prijateljima, u kojima se uglavnom govori o novcu ­ kojeg nema. Schwendemann nije uspio postati profesionalni slikar, ali je uspio sa~uvati veliku ljubav prema slikanju. Kako bi odr`avao formu zavr{io je dvije zahtjevne dopisne slikarske {kole. Godine 1922. "Mal und Zeichen Unterricht G.M.B.H." u Berlinu, Linkstrasse 12, a potom i "Fernakademie Paul Linke" u Karlsruhe, Kaiser Alle 16 ­ koje su ga jo{ vi{e u~vrstile u vjernosti gra|anskom slikarskom izrazu, intimizmu sklada i spokojstva i nagnu}u pretvaranja dobrote u ljepotu. Radio je u svim tehnikama: ulje, pastel, tu{, crayon, olovka, ugljen, akvarel, gva{, kola`, leporelo... Najradije se borio s portretima, no, slikao je i crte`e, pejza`e, mrtve prirode, vedute, karikature... Na brojnim sastancima, kojih se u`asavao, te najdu`e sate u `ivotu ispunjavao je

crtanjem portreta i karikatura nazo~nih, koji su uglavnom dr`ali kako on hvata bilje{ke iz njihovih mudrih izlaganja. Njegov zlatarski du}an na glavnom gradskom trgu, bio je prostor u koji se rado navra}alo "bez obzira na kupnju". Tu je uvijek bio netko od njegovih slikarskih kolega i prijatelja, a naj~e{}e besposleni ruski emigranti Antipov, Kolesnikov, Kamburov, Asovov... Navra}ali su i svi predratni profesori crtanja na brodskoj Gimnaziji: Milan Cindri}, Ivan Domac, Jerolim Mi{e, Olaf Globo~nik, Julije Tomi}, Rizah [teti}. Od brodskih slikara obavezni Albert Gruber, a ponekad i Josip Muravi}. Slavko Tomerlin i Joso Bu`an bili su mu ku}ni prijatelji s kojima je razmjenjivao radove. Od ljudi od pera Schwendemannu su navra}ali Sofija Hirtz Marakovi}, Ivan Belan, dr. Ivo Rubi}, Josip Kopriv~evi}, a od glazbenika Slavko Modrijan, Franjo Pokas, Emanuel Glücksmann, Zlata Fuchs, Dora Majevska i njen zet Zvonimir Stopi}. Julije Hoffmann, ravnatelj muzeja, dolazio je svakodnevno, a Zvonko i Zdenka Ben~evi}, dr. Zora Klas, Tomislav Mesi}, Vilim Buck, Beta Dujani} ­ ~esto. Iako se Schwendemann politi~ki osje}ao Hrvatom nije se strana~ki svrstavao, ali je bio u prijateljskim odnosima s dr. Vilimom Vrkljanom, dr. Filipom Markoti}em, dr. Vladimirom Prebegom, dr. Henrikom Duffekom i Mijom Marbachom. U brodskoj `idovskoj zajednici je imao veliki ugled. Rabin Saoul Stern i kantor Isac Mandel bili su mu dobri prijatelji i naj~e{}i {ahovski partneri. Kada je 14. travnja 1941, na poticaj s njema~ke

19

strane, demolirana brodska sinagoga, kad su razbijane i plja~kane `idovske trgovine, @idovi maltretirani i hap{eni, a direktor "Slavonije" drvne industrije Aleksandar [andor Adler zaklan u migalova~koj {umi, Schwendemann je u svom stanu skrivao prijatelje ­ `idovskog rabina i kantora. Tek kasnije, razvojem doga|aja, saznao je koliko je tim ~inom ugrozio i sebe i svoju obitelj, jer se u malom gradu ubrzo sve saznalo. Na sre}u nitko ga nije dirao. Njegov veliki ugled uva`avali su i ~asnici njema~ke Standortskommande, koja je bila preko puta Schwendemannove ku}e i usta{ke vlasti s gradona~elnikom i starim znancem Slavkom Vrgo~em. Rat mu je ipak odnio najbli`e. Sin Karl, tako|er zlatar sa specijalizacijom u Pfortzheimu ubijen je kao domobran na Bleiburgu. Mu` k}eri Elle, Stjepan Tropsch, ubijen je 1944. godine kao domobranski ~asnik u Zemunu. K}i Ella poginula je u usta{kom zatvoru koji je bombardiran 19. sije~nja 1945. Bila je uhap{ena kao ~lan brodske grupe engleske obavje{tajne slu`be (Vasilj Antipov, Albert Gruber, Mata [iki}). Brat Franz i njegova `ena Julika ro|ena Becherer skon~ali su 1946. u koncentracijskim logorima za pripadnike njema~ke nacionalne manjine Krndija i Kni~anin. Snaha Fanika, ro|ena Ra~ki, emigrirala je s unukom Draganom 1944. godine u Australiju, {ogorica Otilla Mazourek 1945. godine s ~itavom obitelji u Latinsku Ameriku, ne}aci Vilma i Eduard Schwendemann 1946. u Austriju, {ogor Lujo Teufel 1952. u Njema~ku...

Srebrna plaketa sa Zanatske izlo`be u Zagrebu 1933.

Po ulasku partizana u Brod 21. travnja 1945. Schwendemann je uhap{en i vezanih ruku, s plo~om oko vrata na kojoj je pisalo "ratni profiter", vo|en brodskim ulicama. Bila je to izlika za plja~ku robe u njegovoj radnji i trgovini. Po~etkom 1946. osu|en je na godinu dana zatvora u Staroj Gradi{ci. Zahvaljuju}i odvjetniku, dr. Josipu Kopriv~evi}u, smanjena mu je kazna na {est mjeseci. Odle`ao ju je na slamarici do velikog hrvatskog glazbenika i dirigenta maestra

20

Lovre Mata~i}a. U zatvoru je, u rijetkim slobodnim trenutcima, nakon prinudnog cjelodnevnog fizi~kog rada, skromnim priru~nim alatom, umjesto u zlatu i srebru, rezbario u drvu cigaret-doze, mu{tikle, ukrasne kutijice... Nakon izlaska iz zatvora oduzimaju mu i lokal pa se u 64. godini `ivota zapo{ljava u Trgova~kom poduze}u "Granap". U vlastitoj, ali oduzetoj radnji, nastavlja s obrtom uz bijednu pla}u. Liberalizacijom koja je uslijedila pedesetih godina, omogu}eno mu je da privatno radi. No, za uzvrat su ga delo`irali iz lokala. Do kraja `ivota radio je u jednoj od soba, na prvom katu, svoje ku}e na glavnom gradskom trgu. Supruga Josefina, njegov glavni `ivotni oslonac (koja je bolje od njega igrala {ah) umrla je 1963. godine. Nad`ivio ju je {est godina. Umro je 3. studenoga 1969. u Slavonskom Brodu. Na gradskom groblju u sve~anoj postsvisvetskoj atmosferi ispratio ga je "~itav Brod". Uz zvuke njegove omiljene glazbe "Dichter und Bauer" Franza von Suppeéa. Tako je stavljena to~ka na jedan vrijedan `ivot u kojem je slikarstvo bila samo jedna od mnogih, ali zato najdra`a preokupacija. Dragutin Schwendemann bio je prvom redu vrhunski majstor svog zanata. Umjetnik u zlatarskom obrtu i obrtnik u slikarskoj umjetnosti. Obiteljska i poslovna usidrenost u Brodu uvjetovali su da se srce, jezik i tehnika izra`avanja nikad ne probiju do svog autenti~nog stila. Pomanjkanje stila i istinske umjetni~ke imaginacije, on je nadomje{tao obrtni~kom virtuozno{}u i sigurnom rukom, dobrim opti~kim do`ivljajem,

Ru`a izra|ena od srebra ­ izlo`ena na Zanatskoj izlo`bi "Saveza hrvatskih obrtnika" 1933. i ocijenjena kao "remek-djelo zanatske vje{tine"

21

Josip Ra~i} postaje |ak profesora Huge Habermanna na münchenskoj akademiji, Bro|anin Vladimir Beci} poha|a privatnu slikarsku {kolu V. Knürra, jo{ jedan Zagrep~anin Oskar Herman, isto Habermannov |ak, radi u zajedni~kom atelijeru u Hiltenspergerstrasse 10 s Poljakom Romanom Kramstykom, a Gospi}anin Miroslav Kraljevi} napu{ta studij prava i dolazi u München u privatnu {kolu Moritza Heymanna. Iako ne{to mla|i od Schwendemanna, ova ~etvorica velikih hrvatskih slikara tzv. "münchenskog kruga", te 1906. godine bili su potpuno nepoznati hrvatskoj javnosti...

Vaze i zdjela slotani od komada srebrnog novca. Izlo{ci sa zanatske izlo`be odr`ane 1932. u prizemlju brodske Gimnazije.

korektno{}u i to~nom reprodukcijom motiva, estetskom `ivotno{}u i dopadljivim odbljescima svojih vjerovanja i `elja. Da je ostao u Münchenu, zasigurno bi uspio, jer je imao sve predispozicije: jak nagon za slikanjem, beskrajnu ljubav za mirisom cinkove bijele boje, sikativa, terpentina i lanenog ulja te neograni~enu `elju i volju da postane slikar. Godine 1906. kad se on, iz Münchena preko Be~a, stjecajem okolnosti vra}a u Brod, Zagrep~anin

22

IZVORI I LITERATURA

1. D. Schwendemann: "Gedenk Blatt" 2. D. Schwendemann: "Gedenk Schrift" ­ Uhnentafel der Familie 3. D. Schwendemann: "Dnevnik 1930.-1969. godine" 4. Allgemeines Lexikon der Bildenden Künstler des 20. Jahrhunderts ­ Leipzig 1958. 5. "Studienblätter" Verlag Mal und Zeichen ­ Unterricht G.M.B.H., Berlin 1929, broj 12 6. Darko Schneider: "Likovni `ivot Broda u 19. stolje}u i prvoj polovini 20. stolje}a" 7. Aleksa ^elebonovi}: "Slikarstvo bur`oaskog realizma 1860.-1914., Beograd 1974. 8. "Slikarstvo münchenskog kruga" ­ katalog izlo`be travanj/svibanj 1973.

9. Deziderij Dimitrovi}: "Pregled likovnog amaterizma Broda" I i II dio, Slavonski Brod 1996. i 2002. 10. "Hrvatski list" od 26. velja~e 1935. 11. "Hrvatski list" od 24. o`ujka 1939. 12. "Obrtni~ki vjesnik" broj 11 od 1930. 13. "Obrtni~ki vjesnik" broj 9 od 27. velja~e 1932. 14. "Obrtni~ki vjesnik" broj 24 od 1933. 15. "Obrtni~ki vjesnik" broj 14 od 8. travnja 1939. 16. "Brodske novine" broj 28 od 1935. 17. "Jutarnji list" od 11. kolovoza 1939. 18. "Godi{nji izvje{taj" Stru~ne podru~ne mje{ovite ({egrtske) {kole u Brodu n/S za 1941. i 1942. godinu i 1942. i 1943. godinu.

23

Blizanci Ella i Karl, ulje na platnu, 1913., 90,5x75 cm

24

PREDRAG GOLL

"Blagost je jedan od najsuptilnijih znakova otmjenog i plemenitog ~ovjeka." Smiles

B

io sam povla{ten poznavati gospodina Dragutina Schwendemanna, (bio je on za nas, brodske gimnazijalce, jednostavno "~ika Schwendemann") i ne samo to - kao brodski slikar - amater ("rani radovi") izlagao sam dvaput na skupnoj izlo`bi brodskih likovnih amatera s D. Schwendemannom. Znali smo tada, malo ili ni{ta o tom `ivotu, koji je, danas, u idealnom srazmjeru ~injenica i pjesni~ke evokacije onoga "iza vidljivog" napisao zahvalni potomak, gospodin Stribor Uzelac Schwendemann. Nismo niti slutili, da se iza tog finog i otmjenog ~ovjeka, gospodina par exélence, krije prava i velika europska pri~a, pri~a o rijetkom i osobitom talentu, koji prije nego je do{ao u Brod na Savi, pro{ao elitna europska u~ili{ta, radionice (graver, zlatar) galerije i muzeje Budimpe{te, Be~a i Münchena. To se je vidjelo odmah na po~etku ­ 1905. zlatna kolajna u Be~u, 1911. nagrada na Svjetskoj izlo`bi modernog progresa (zlatarsko umije}e), 1911. u Londonu Grand Prix ("Works of art"),

25

1933. nagrada ­ Zanatska izlo`ba Saveza hrvatskih obrtnika, srebrna plaketa. Schwendemannove umjetnine u zlatu i srebru, bile su, naime, izra|ene po estetskom kriteriju najvi{e europske oblikovne kulture.

Stari Bosanac, tu{, 1922.

Crte` ruke Dragutina Schwendemanna

Njegov `ivot, kao da je "prepisao" `ivote Cellinia i Dürera ­ sigurnom i preciznom rukom gravera i zlatara u{ao je u slikarstvo, njegovu prvu i trajnu veliku ljubav. Unio je u svoje crte`e, grafike i ulja smisao za preciznost, stilsku ~isto}u i visoku razinu izvedbe. Bio je upravo idealan spoj obrtnika ("umjetni obrt") i umjetnika, umjetni~kog i prakti~nog. Nikada nije dozvolio da njegovi radovi (graver, zlatar) imaju samo utilitarnu dimenziju, ve} je

26

uvijek bila na prvom mjestu umjetni~ka forma, koja je bila iznad ~iste svrhe. @ivot i djelo Dragutina Schwendemanna pokazuje da je umjetni~ko obrazovanje ­ temeljno obrazovanje, te se je, ba{ u ovom slu~aju jasno pokazala i njegova integriraju}a funkcija. Do{av{i u Brod na Savi, Schwendemann se na{ao na "sporednom mjestu". ^ovjek jake volje i zavidnog talenta, ubrzo je postao jedan od temeljnih stupova brodskog kul-

turnog i umjetni~kog `ivota, aktivist na mnogim poljima dru{tvenog `ivota. Bio je Hrvat po svojim najdubljim osje}ajima, najbolji dio svoga `ivota dao je malom Brodu na Savi, donijev{i sobom, kao najljep{i dar, povijesno znanje i kozmopolitsku kulturu. Njegovo djelo pohvala je duhu, ali i ruci (koju upravo gledate na izlo`bi). Dr`im da smo sposobni, danas, odmjeriti {to je umjetnik Dragutin Schwendemann sredini dao i {to je od nje dobio. @ive}i u Brodu (kao i mno-

gi drugi) `ivot u neprestanom sukobu kulturnog idealizma i politi~kog realizma, izdr`ao je ­ plativ{i visoku cijenu i "juna~kom" i "nejuna~kom" vremenu, ali nije izdao ideale svoje mladosti. Ono {to je bilo smrtno ispratio je "~itav Brod", 3. studenoga 1969. na gradskom groblju, a danas "~itav Brod" treba biti ponosan, {to je u njemu `ivio i radio Dragutin Schwendemann i bri`no sa~uvati uspomenu na toga ~ovjeka i Djelo njegovo. listopad, 2004.

Rabin Saoul Stern, tu{, 1922.

Gradona~elnik Stjepan Ben~evi}, tu{, 1917.

27

DANIJELA LJUBI^I] MITROVI]

A

ko promi{ljamo slikarstvo Dragutina Schwendemanna unutar konteksta nacionalne povijesti umjetnosti, te{ko }e biti odrediti njegovo mjesto. Izbjegavanje pozicioniranja unutar linearne povijesno- umjetni~ke koncepcije najbolje obja{njava razmi{ljanje prof. Igora Zidi}a : "...ne mo`emo po{to poto tra`iti nacionalni stil u pro{losti, ni nacionalni izraz u sada{njosti; uostalom, svi su takvi poku{aji ­ a bio ih je lijep broj ­ neslavno propali: jedni na putu u folklor, drugi na stazi politiziranja umjetnosti, na stazi ideologizacije. Najvi{e {to, u tom smislu, mo`emo na}i bit }e tragovi kakve lokalne tradicije, kakve regionalne {kole, mjesnog stila `ivota. Locus, regio, urbs ili burg jesu na{e povijesne realije i kao takve jesu i hrvatska zbilja..." 1 Slikarstvo Dragutina Schwendemanna promatrat }emo u kontekstu individualnog u kojemu se ogleda op}e. Ako `elimo podvu}i zajedni~ki nazivnik njegovog likovnog stvarala{tva osvijestit }emo da je autor dobar poznavatelj umjetnosti, poglavito slikarstva, koji racionalno eklekti~ki uzima potrebne likovne citate ili cjelovite

Igor Zidi}, Granica i obostrano, studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti 20. st., strana 21, Art studio Azinovi}, 1996.

1

forme, bilo da se radi o stilu, kompoziciji ili odabiru teme. Namjera odgovara postignutom rezultatu. Neupitno je da bi druk~iji stav rezultirao ja~om umjetni~kom kvalitetom opusa ­ jer su senzibilizirano oko te uvje`bana, sigurna ruka bili dobar temelj osobnog umjetni~kog razvoja. Ono {to nedostaje, da bismo govorili isklju~ivo o umjetni~kom u slikarstvu Dragutina Schwendemanna je prepoznatljiv osobni rukopis kao odraz emotivnog pro`ivljavanja tj. ono {to je sublimirano u re~enici "... kad nadahnu}e nadvlada tehniku i stil ..." 2 Schwendemann `ivi i radi u vremenu kada paralelno egzistiraju realizam, postimpresionizam, simbolizam i Jugendstil. Njegov izbor bilo je prakti~no slikarstvo na tradiciji akademskog realizma racionalno odabrano kao najpogodniji instrument ~iste opservacije. Iako neveliki opus, te eklekti~ki pristup ne pru`a cjelovit pogled u Schwendemannove mogu}nosti, one se daju naslutiti u istan~anom osje}aju za kompoziciju i odnosu prema detaljima, kadriranju, modelaciji volumena, odnosima boja, te u stavu prema

G. Gamulin ,Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20. st., str. 307.

2

28

slikarskoj tradiciji, bilo da je to realizam, secesija ili renesansa (Bogorodica s djetetom). Zanimljivo je da jednako uspje{no savladava velike kompozicije kao i sasvim male formate (U Karpatima,1915., Vojni~ki autoportret). Posebnom ljupko{}u izdvajaju se dje~ji portreti, u kojima se naslu}uje bidermajerski utjecaj. Odabir slikanih motiva ­ dje~ji dopojasni portret s ma~kom ili psi}em (Ella Schwendemann s ma~kom, Karl Schwendemann sa psom) bidermajerska je invencija kao i jednostavni realizam te prisno promatranje modela bez geste s minimumom dekorativnog anga`mana (Blizanci Ella i Karl Schwendemann). Sve to upu}uje na autorovo poznavanje slikarstva Vjekoslava Karasa, Christiana von Mayera, Ferdinanda G. Waldmüllera, Matije Brodnika te drugih slikara kojima je jedno od podru~ja interesa bio dje~ji portret. U kasnije slikanim portretima - portretu Teodore Schwendemann ro|ene Teufel te portretu Stribora Uzelca Schwendemanna vidljiva je ista ~isto}a i svje`ina izraza. U ovim radovima slikar materijalizira trenutak tako da nasuprot prija{njim reinterpretacijama stilova uspijeva biti originalan te izraziti osje}anje vlastitog vremena. Vidljivo je da je autor kod slikanja dje~jih portreta u do`ivljaju najneposredniji, a samim time je osigurano kvalitetnije slikarstvo. Eklekticizmu i anakronizmu u prilog govori `enski portret - Portret Jozefine Schwendemann ro|. Teufel koji se u slikarskom tretmanu podudara s ostalim radovima, me|utim svojom formom te kompozicijom odi{e duhom secesijskog

29

Portret Josefine Schwendemann ro|. Teufel, ulje na platnu 47,5x50,5

slikarstva. Lik `ene u punom je profilu, te se granica izme|u obrisa lica, kose te neutralne pozadine ~ita kao o{tra linija {to pridonosi dojmu plo{nosti, koja kao i florealni motiv u donjem dijelu slike upu}uje na secesiju. Iako portret - Vojni~ki autoportret posve je neuobi~ajeno komponiran: u prvom planu, kadriran sku~eno unutar formata nalazi se portret vojnika (autoportret) bez tragova emotivnog anga`mana, dok preostali prostor slike ispunjava neutralna pozadina, koja se doima kao isje~ak neba s naznaka-

ma pejza`a u daljini. Upravo u toj neuobi~ajenoj inverziji odnosa prouzro~enog isklju~ivo kadriranjem - velikog portreta naspram uokvirene, pritisnute a istovremeno dilatiraju}e plohe neba, stvara se nadrealan i magi~an dojam. Mo`emo re}i da autor ovim djelom najavljuje slikarstvo nadrealizma koje }e tek postati dominantan pravac u umjetnosti kroz nekoliko godina. Odabir svjetlije palete karakteristi~ne za hrvatsko slikarstvo s prijelaza stolje}a vidljiv je na Schwendemannovim slikama Portret Jozefine Schwendemann te u portretu Veronike Schwendemann ro|. Rieman ra|enim u maniri akademskog realizma. Svjetlija paleta boja bit }e slikarev izbor i u kasnijim radovima {to je vidljivo na oba portreta Teodore Schwendemann.3 Izlet u romanti~arsku tematiku egzoti~nih motiva predstavlja povr{inom najve}a Schwendemannova kompozicija - Lavovi na jezeru Tanganjika, te se pretpostavlja da ju je autor kopirao po predlo{ku. 4 Prema kojem je predlo{ku autor radio nije poznato. Najvjerojatnije je kopirao i sliku Vr{idba koja se stilski i kompozicijski razlikuje od ostalih njegovih radova. Na taj na~in nastala je i MadoSlike su o~i{}ene i restaurirane za prigodu izlo`be Dragutin Schwendemann u Preparatorskoj radionici Muzeja Brodskog Posavlja.Tek ~i{}enjem tamnih slojeva bilo je mogu}e prosu|ivati izvorni kolorit. Prilikom restauracije uo~eno je da je slikama smanjen izvorni format prilikom uramljivanja u novi okvir. Restauratorske zahvate na slikama izveo je @eljko ^av~i}, preparator Muzeja Brodskog Posavlja.

3

Na slici se uz potpis autora nalazi skra}enica cop. {to upu}uje na kopiju.

4

na s djetetom koja je izrazito mek{e modelacije te je kompozicijski zahtjevnija. Posebnu grupu unutar Schwendemannovog slikarskog opusa ~ine mrtve prirode (Mrtva priroda s lubenicom, Mrtva priroda s dinjom, Mrtva priroda s ananasom, Mrtva priroda s vinom). Na~injene su u razdoblju od 1911. do 1925. godine. Mada ovaj odabir motiva sa sobom nosi i namjeru dekorativnosti, skrivene "poruke" nalaze se u me|usobnim odnosima elemenata forme. U ranije nastalim kompozicijama motiv vo}a realisti~no je slikan, te se `ivopisnom prikazu tek ubranog, svje`eg vo}a suprotstavlja ravnomjerno oslikana, neutralna pozadina s prigu{enim neodre|enim osvjetljenjem. Iz tog odnosa, u su~eljavanju materijalnog i nematerijalnog, vidljivog i skrivenog, izbija atmosfera nadnaravne ti{ine i napetosti. Tek u Mrtvoj prirodi s vinom ravnopravno je tretiran cijeli prostor slike. Vidljive su i promjene u stilu: linije su postale ~vr{}e i jasnije. Slikar nadalje ostaje vjeran neutraliziranom potezu. Osvjetljenje je ravnomjerno, o~i{}eno. Vje{to postavljenu, uravnote`enu kompoziciju u~vr{}uje suprotstavljaju}i komplementarne boje jednakog intenziteta. Kasnije Schwendemanovo slikarstvo dobiva primjese materi~nosti kroz vidljiv potez iako reduciran isklju~ivo na pojedine partije slike ([uma s jezerom). Schwendemannov slikarski opus po svom zna~enju pridru`uje se slikarskoj ostav{tini Josipa Muravi}a, Karla Feketea, Alberta Grubera, Radoslava Kerna te Vasilija Antipova, koji ~ine jezgru brodske likovnosti dvadesetog stolje}a.

30

Lavovi na obali jezera Tanganjika, ulje na platnu 86x117 cm

Njihovo slikarsko djelovanje uvelike prema{uje granice amaterizma iako ih je profesionalizam kojemu su te`ili na neki na~in limitirao. Slike ih predstavljaju kao likovno osvje{tene i obrazovane autore, a mnoga druga polja djelovanja na

31

kojima su bili bar jednako tako uspje{ni pretpostavljala su istan~an osje}aj za lijepo i skladno. Sve to govori u prilog vremenu i prostoru koje je njegovalo i cijenilo upravo te vrijednosti.

POPIS IZLOZENIH SLIKA

1. Portret Veronike Schwendemann ro|ene Rieman, 1930, ulje na platnu, 43 x 52 2. Autoportret, ulje na platnu, 33,5 x 45,5 3. Josefina Schwendemann ro|ena Teufel, ulje na platnu, 47,5 x 50,5 4. Teodora Schwendemann udana Uzelac, ulje na platnu, 95,5 x 74,5 5. Jozefina Schwendemann, ulje na platnu, 70,5 x 100,5 6. Stribor Uzelac Schwendemann, ulje na platnu, 40,5 x 61 7. Rat u Srbiji, 1914, ulje na platnu, 60,5 x 80,5 8. Mrtva priroda s lubenicom, 1913, ulje na platnu, 60,5 x 58,5 9. Mrtva priroda s dinjom, 1913, ulje na platnu, 60,5 x 58,5 10. Blizanci Ella i Karl Schwendemann, ulje na platnu, 75 x 90,5 11. Autoportret, 1924, ulje na platnu, 89,5 x 116 12. Lavovi na jezeru Tanganjika, ulje na platnu, 86 x 117 13. [uma s jezerom, ulje na lesonitu, 52 x 54 14. Lorenz Schwendemann, ulje na platnu, 40 x 29,5 15. Dragutin Schwendemann, ulje na platnu, 39,5 x 36,5 16. Mrtva priroda s ananasom, 1911, ulje na platnu, 40 x 30 17. Portret gospo|e Teodore Schwendemann, ulje na platnu, 32,5 x 26 18. Ella Schwendemann s ma~kom, ulje na platnu, 31 x 26,5 19. Vr{idba, ulje na platnu, 35 x 25,5 20. Karl Schwendemann s psom, ulje na platnu, 26 x 21 21. Portret gospo|e Teodore Schwendemann, 1940, ulje na platnu, 35 x 24 22. Portret gospodina Mirka Uzelca, ulje na lesonitu, 31,5 x 42,5 23. Mrtva priroda s vinom, 1925, ulje na platnu, 55,5 x 40,5 24. Autoportret (vojni~ki), 1914, ulje na platnu, 13 x 18 25. Bogorodica s Kristom, ulje na platnu, 57 x 70 26. Portret Goethea, 1922, pastel, 26,5 x 32 27. U Karpatima, 1915, ulje na platnu, 21,5 x 16,5 28. Pejza`, ulje na platnu, 28 x 20

32

EDICIJA

ZAVI^AJNICI

malo spominjani, pre{u}ivani i zaboravljani: JOSIP GUN^EVI], JOSIP MIRKOVI], JOSIP PUSZTAY, 1995. TOMISLAV vitez PRACNY,1997. VILIM BUK, 1998. VLADIMIR PREBEG, 2001. DRAGUTIN SCHWENDEMANN, 2005.

NAKLADNIK MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA ZA NAKLADNIKA IVANKA BUNCI AUTORI IZLOZBE STRIBOR SCHWENDEMANN, DANIJELA LJUBICI MITROVI AUTORI TEKSTOVA STRIBOR SCHWENDEMANN, PREDRAG GOLL, DANIJELA LJUBICI MITROVI RESTAURATORSKI RADOVI PREPARATORSKA RADIONICA MBP OBLIKOVANJE KORICA PREDRAG GOLL FOTOGRAFIJE DAMIR FAJDETI LEKTURA SUZANA BILI VARDI GRAFICKA PRIPREMA I TISAK GRAFIKA d.o.o. OSIJEK NAKLADA 300

Tekstualne i slikovne priloge mogue je preuzeti iskljucivo uz dopustenje nakladnika i navoenje izvora.

Information

Katalog.indd

36 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

672541


You might also be interested in

BETA
Katalog.indd