Read Microsoft Word - 01-07-2011 KOTLOVNICA JASKA-sa cijenama text version

Stranica br. - 19-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

2. OPIS ZAHVATA U PROSTORU

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 20-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

2.1. Tehnicki opis

Uvod Za potrebe investitora potrebno je izraditi projekt modernizacije toplovodne kotlovnice za HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT, na lokaciji Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko. Prema podacima dobivih od investitora, a s obzirom na ukupne potrebe za toplinom (Q=300 kW), grijanje objekata predvieno je preko dva kotla na bio-masu (pelete), pojedinacne snage grijanja Q=156 kW, koji e se smjestiti u kotlovnici na mjestu postojeih kotlova. Izradi projekta se pristupilo zbog optimizacije samog sustava i ustede toplinske energije. Osnovni zadaci modernizacije sustava: - Poveanje pogonske sigurnosti (zastita od smrzavanja ili pregrijavanja ), - Smanjenje potrosnje energije i troskova eksploatacije, - Poveanje toplinske ugodnosti u prostorijama, - Tocno i stalno prilagoavanje rada sustava stvarnim potrebama. U sklopu modernizacije toplovodne kotlovnice predvieno je: - ugradnja novih kotlova na pelete - ugradnja automatskog ionskog omeksivaca, ekspanzijske posude - ugradnja novih mijesajuih ventila i cirkulacijskih crpki za postojee krugove grijanja - zamjena vanjskog razvoda instalacije grijanja do objekata - zamjena ventila na radijatorima na koje se ugrauju termostatski ventili sa plinskim termostatima u antivandal izvedbi - balansiranje radijatorske mreze Kotlovnica U postojeoj kotlovnici ugraena su dva kotla. Trenutne potrebe za toplinom zadovoljavaju se pomou kotla na loz ulje, snage Q=600 kW, koji je u jako losem stanju ­ ima smanjen kapacitet zbog zacepljenja dimovodnih cijevi unutar lozista te naslaga kamenca. Osim kotla na loz ulje, u kotlovnici je ugraen i kotao na kruto gorivo (ugljen), snage Q=410 kW, koji nije u uporabi. Oba kotla spojena su na isti dimnjak. U sklopu modernizacije toplovodne kotlovnice predvia se ugradnja dva nova kotla na bio-masu (pelete) u kotlovnicu, ukupne snage Q=312 kW (toplinska snaga prema zahtjevu investitora), ekspanzijske posude te ugradnja automatskog ionskog omeksivaca. Osim zamjene kotlova, predvia se i modernizacija instalacije grijanja unutar kotlovnice, te zamjena toplovoda koji vode prema prateim objektima unutar kruga Sumarskog instituta Jastrebarsko. U kotlovnici e se, na mjesta sadasnjih kotlova, ugraditi dva toplovodna kotla za grijanje na pelete, pojedinacne snage grijanja Q=156 kW. Iz kotlova e se voditi primarni krug grijanja u meuspremnik tople vode, zapremine V=4.000 litara, iz kojeg se vode cijevi do polazno-povratnog razdjeljivaca grijanja. Polazno-povratni razdjeljivac imat e jedan prikljucak primarnog kruga NO80, te tri prikljucka sekundarnih krugova za grijanje i to dva za radijatorsko grijanje u okolnim objektima te jedan kao rezerva. Na svaku granu polaznog voda grijanja, nakon zapornog ventila, ugradit e se mijesajui ventil, visokoucinkovita crpka, termomanometar, nepovratni ventil koji ima funkciju sprjecavanja povratnog strujanja u cjevovodu i jos jedan zaporni ventil. Na povratni vod grijanja ugradit e se zaporni ventil, termomanometar i odvajac necistoa. Iz razdjeljivaca grijanja e se u postojeem kanalu voditi izolirane cijevi za grijanje prema postojeoj upravnoj i laboratorijskoj zgradi, a drugi vod za rasadnicku proizvodnju i gospodarsku zgradu. U sahtovima (kod odvajanja instalacije grijanja za svaki objekt) e se ugraditi zaporni ventili. Prije ulaza toplovoda u postojee objekte, cjevovod e se spojiti na postojeu instalaciju grijanja. Unutarnji razvod grijanja u objektima nee se mijenjati. Na postojee radijatore se predvia ugradnja termostatskih ventila, na koje se ugrauju plinski termostati u antivandal konstrukciji namijenjenih za ugradnju u javne prostore

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

Stranica br. - 21-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

sa zastitom protiv krae, otpornih na udarce, habanje i savijanje silom do 1000 N, te zastienih od neovlastenog podesavanja postavne vrijednosti. U grafickom dijelu projekta nalazi se prikaz opreme unutar kotlovnice. Kotlovnica, kapaciteta 312 kW, namijenjena je za zagrijavanje vode za radijatorsko grijanje. Kotlovnica je smjestena u sklopu jednog od prateih objekata i ima jedan vanjski zid. Povrsina kotlovnice iznosi 2 26,5m . Na vanjskom zidu kotlovnice ugraena su vrata za koja se mora predvidjeti mogunost fiksiranja u otvorenom polozaju. Na vrata kotlovnice s vanjske strane je potrebno postaviti natpis: KOTLOVNICA NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN. S unutarnje strane vrata postavlja se natpis IZLAZ. Unutarnji zidovi i vrata, kao i pod kotlovnice moraju biti otporni na pozar najmanje ½ h. Toplovodni kotlovi spojit e se na postojei dimnjak smjesten unutar prostora kotlovnice dimenzije 40x50cm, h=12 m, koji je potrebno sanirati u smislu provlacenja nove dimovodne cijevi unutarnjeg promjera d300 te za koji je potrebno ishoditi pozitivan nalaz ovlastenog dimnjacara. Korisnik je duzan naruciti godisnje cisenje i pregled dimnjaka, kao i ostale opreme ugraene u kotlovnici. Pustanje u probni rad i redovan pogon mora se povjeriti osobi/sluzbi nadleznoj za obavljanje istog, te je potrebno provesti ispitivanje kotlovnice u skladu s vazeim propisima o nacinu ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima. Mobilna oprema za gasenje pozara u kotlovnici sadrzi slijedee: dva S-6 aparata i jedan CO2-5 aparat. Na zidu kotlovnice postavit e se uokvirena i ostakljena shema spajanja kotlovnice. Prirodna ventilacija kotlovnice izvest e se na vanjska vrata kotlovnice za dovod zraka, a kao odvod zraka koristit e se otvor uz dimnjak dimenzije 500 x 200 mm. Odvod produkata izgaranja - dimnih plinova Toplovodni kotlovi spojit e se na postojei dimnjak za koji je potrebno ishoditi pozitivan nalaz ovlastenog dimnjacara. Za dimnjak potrebno je pribaviti svu potrebnu atestnu dokumentaciju i potvrdu o ispravnosti izdanu od ovlastenog dimnjacara. Ugradnjom racve izvesti e se zajednicki spoj na dimnjak dimnjacama Ø200 mm sa svakog kotla (spoj u kaskadu). Dimnjace je potrebno dodatno izolirati mineralnom vunom debljine 20 mm te obloziti aluminijskim plastem Predviena je ugradnja duplostijenog sustava odvoda dimnih plinova unutarnjeg promjera 300 mm, visine 12 m, cjelovito toplinski izoliranog slojem specijalne izolacije debljine 25 mm, unutarnja cijev od nehrajuceg celika 1.4404, a vanjska od nehrajuceg celika visokog sjaja 1.4301. Predviena je ugradnja elemenata uticnim sistemom. Ventilacija kotlovnice Ventilacija kotlovnice osigurati e se prirodnim putem i to pomou dovodnog (dozracnog) otvora smjestenog u vratima kotlovnice minimalno na visini h=30 cm od poda kotlovnice i donjeg ruba otvora, te odvodnog otvora ­ vertikalnog kanala smjestenog pored dimnjaka dimenzije 20x50 cm. 2 Minimalna svijetla povrsina poprecnog presjeka dovodne i odvodne resetke iznosi 865 cm . Resetke se ugrauju radi dobave zraka, te odvoda topline opreme. Toplovodni kotao za grijanje Za proizvodnju toplinske energije ugradit e se dva celicna toplovodna kotla pojedinacne snage 156 kW te niskim optereenjem lozista za izgaranje, stupnja iskoristivosti kod nominalnog ucina 90%. Maksimalna radna temperatura kotla je 80°C, a minimalna temperatura povrata 45°C. Kao gorivo kotla koristit e se peleti standardne dimenzije (dimenzije 6mm, duzine do 30mm). Tijelo kotla izraeno je od celika sa toplinskom izolacijom od mineralne vune debljine 80 mm. Sa kotlom e se isporuciti set za cisenje, posuda za pepel, dnevni spremnik za pelete, plamenik, oplata i regulacija kotla. Prikljucci za polazni i povratni vod te dimovodni prikljucak nalaze se sa zadnje strane kotla. Osim toga unutar kotla ugraen je dnevni spremnik peleta volumena 200 litara, sa automatskim nadopunjavanjem lozista. Kotao sadrzi: - mikroprocesorsku regulaciju izgaranja s ugraenom lambda sondom

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011 LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 22-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

- puznicu za automatsko doziranje peleta - kontinuiranu regulaciju rada primarnog i sekundarnog ventilatora - automatsko paljenje preko toplozracnog ventilatora - potpuno automatiziranu komoru za odvajanje pepela - automatsko cisenje grijae povrsine izmjenjivaca - potpuno automatizirano odvajanje troske u zasebnu posudu - sigurnosni izmjenjivac topline za zastitu od pregrijavanja - permanentno nadgledanje podtlaka u komori za izgaranje. Termicka zastita kotla mora biti spojena na vodovodnu instalaciju objekta (ne na hidroforsku mrezu nego na gradski vodovod). Budui da termicka zastita kotla ima ulogu smanjenja temperature kotla pomou hladne vode, u slucaju nestanka vode ili zatvaranja dotoka vode u kotlovnicu, kotlove je potrebno iskljuciti. U prostoriju pored kotlovnice smjestiti e se spremiste za pelet gorivo. Spremiste je izraeno od antistaticke tkanine i ima celicnu konstrukciju s bocnom zastitom od udaraca. Dimenzije spremnika su 3 3200x2100x3000 mm, volumena 13,3 ­ 13,6 m . Osnovni set za automatski transport peleta od spremista peleta do dnevnog spremnika peleta smjestenog u kotlu sastoji se od turbine za ugradnju na zid i centrifugalnog separatora koji se instalira na kotao. Kompenzacija sirenja vode u sustavu grijanja i hlaenja Zbog sirenja vode u sustavu grijanja u kotlovnici e se ugraditi ekspanzijska posuda, koja e se spojiti na povratni vod grijanja. Prije ekspanzijske posude ugradit e se ventil sa zastitom protiv zatvaranja. Uslijed toplinskog rastezanja vode dolazi do porasta tlaka u sustavu pa "visak" vode izlazi u membransku ekspanzijsku posudu. S prestankom rada kotla, sustav se hladi, tlak sustava pada, a pretlak posude vraa vodu ponovno u sustav. Cijevna mreza grijanja i hlaenja Polazni i povratni vod primarnog kruga grijanja izvest e se iz besavnih celicnih cijevi. Cijevni razvod grijanja u postojeim betonskim kanalima, izvest e se faserkompozitnim cijevima iz fusiolena PP-R (80) SDR 7,4 UV za radijatorsko grijanje. Instalaciju izvedenu za grijanje potrebno je dodatno izolirati toplinskom izolacijom od spuzvastog materijala na bazi sintetickog kaucuka (elastomer) zatvorene elijaste strukture. Cijevi predviene za ugradnju u betonski kanal potrebno je dodatno obloziti folijom koja pruza dodatnu mehanicku zastitu, otpornom na UV zracenja i vremenske uvjete okoline. Sve cijevi za transport tople vode izolirat e se izolacijom debljine stijenke 25 mm (koeficijent otpora difuziji vodene pare: m >= 3000 mm, vodljivost l <= 0,045 W/mK). Zbog sirenja vode u sustavu grijanja na toplovodima voenim u vanjskom kanalu moze doi do duzinskog istezanja cijevi te je potrebno je ugraditi kompenzatore i oslonce za cijevi prema uputama proizvoaca cijevi. Za promjenu duzine cijevi mjerodavna je razlika izmeu pogonske i maksimalne (minimalne) temperature montaze. Radijatorski termostati Ugradnjom radijatorskih termostata postize se decentralizirana regulacija koja omoguava regulaciju temperature zraka u svakoj prostoriji zasebno, bez obzira na promjenu uvjeta zbog npr. utjecaja suncevog zracenja, odavanje topline rasvjetnih tijela, opreme ureaja, osoba i slicno. Termostatske glave funkcioniraju pomou mijeha s plinskim punjenjem, koji reagira na sobnu temperaturu. Kada se sobna temperatura smanjuje, mijeh termostatske glave se steze, otvarajui time ventil, te se na taj nacin poveava dovod topline u ogrjevno tijelo (radijator) upravo onoliko koliko je potrebno za zeljenu sobnu temperaturu. Ako se sobna temperatura poveava, mijeh se rasteze, te pritvarajui tako ventil prigusuje dotok tople vode u radijator. Predviene termostatske glave su dodatno zastieni modeli za ugradnju u skole ili javne prostore.

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011 LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 23-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

Termostatski ventili s predreguliranjem U graevini se predvia ugradnja termostatskih ventila s predreguliranjem za dvocijevne sustave, s podrucjem podesavanja: 3 - DN 10 kv = 0,04-0,56 m /h, 3 - DN 15 kv = 0,04-0,73 m /h 3 - DN 20/25 kv = 0,1-1,04 m /h Radi optimalne regulacije i bolje primjenjivosti termostatskih ventila, te kako bi se osigurao tihi rad ventila, diferencijalni tlak na termostatskim ventilima treba biti od 0,05 do 0,2 bar. Previsoki diferencijalni tlak smanjuje se ugradnjom automatskog regulatora diferencijalnog tlaka na povratnom cjevovodu. Dodatna mogunost ugradnje automatskih regulatora diferencijalnog tlaka Regulatori diferencijalnog tlaka ugrauju se kako bi dobili optimalan balans sustava radijatorskog grijanja, a time i veu iskoristivost ulozene energije. Automatski regulator diferencijalnog tlaka reagira na promjene uvjeta i osigurava stabilnu regulaciju temperature u prostoriji. Automatski regulator diferencijalnog tlaka ugrauje se na mjestima gdje se odvajaju grane grijanja u objektima. Jedna strana membrane ventila spaja se s impulsnom cijevi na granski i mjerni ventil koji se ugrauje na polazni vod. Kod porasta tlaka poveava se tlak iznad membrane i pomice vreteno prema dolje, postupno zatvarajui ventil. Na taj nacin regulator diferencijalnog tlaka osigurava zeljenu razliku tlaka u cjevovodu iza regulatora. Automatsko uravnotezenje donosi permanentnu uravnotezenost od 0 ­ 100 % optereenja.

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 24-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

2.2. Prikaz propisa i tehnickih rjesenja za primjenu pravila zastite na radu i zastite od pozara i kontrole i osiguranja kvalitete

ANALIZA MOGUIH UZROKA NASTANKA POZARA l ZASTITNE MJERE U kotlovnici je ugraen toplovodni kotao sa plamenikom na pelete. Peleti se od spremnika do kotla transportiraju pomou turbine za ugradnju na zid i centrifugalnog separatora koji se instalira na kotao. Do zapaljenja peleta moze eventualno doi uslijed visoke temperature na plameniku koja bi preskokom mogla zapaliti pelete u dnevnom spremniku peleta. Kako bi se sprijecili navedeni uzorci nastanka pozara, pri projektiranju se primjenjuju sljedee preventivne mjere, koje su prvenstveno za nadzemne dijelove instalacija: - odreuju se zone opasnosti od eksplozije na osnovi navedenih izvora opasnosti, - svi su ureaji i oprema atestirani i zadovoljavaju propise - kontrola izvedene instalacije dokazuje se izvrsenom tlacnom probom - odvod dimnih plinova omoguuje sprecavanje stvaranja eksplozivnih smjesa ili otrovnih smjesa - radnici zaduzeni za nadzor i odrzavanje u svom radu trebaju koristiti neiskrei alat, - izvodi se gromobranska zastita nadzemnih dijelova instalacija za zastitu od atmosferskog prazenja kao i uzemljenje uz osiguranje dobrog galvanskog spoja metalnih konstrukcija i spojeva za odvoenje statickih naboja - kotao je opremljen potrebnom radnom i sigurnosnom automatikom kojom se sprijecava eventualno pregrijavanje i pojava plamena u samom ureaju - kotlovi su obuceni u zastitni polast radi sprijecavanja sirenja topline u okolinu i na druge elemente kotlovnici - prirodna ventilacija kotlovnice izvedena je pomou dozracnog otvora smjestenog u vanjska vrata i odzracnog otvora smjestenog uz dimnjak - kotlovnica je izvedena iz materijala koji su otporni na pozar u potrebnom vremenu - kotlovnica je opremljena glavnim izlazom - dimnjaca i dimnjak su izolirani radi sprecavanja prijenosa topline na okolinu i sprecavanja gubitaka topline. - u kotlovnici se nalazi potrebna mobilna protupozarna zastita Nadalje, mogunost nastanka pozara postoji od prijenosa topline na okolne elemente graevine. To se sprijecava postavljanjem ureaja na potrebnu udaljenost od elemenata graevine. Opasnost od nastanka pozara ne predstavlja medij koji se koristi u sustavu odsisa; odnosno prostor je jedinstveni pozarni sektor. Eventualno pozar moze izazvati ventilator odnosno elektricna struja. Ugraeni ureaji (ventilatori) atestitrani su i imaju potrebne zastite. Sustav grijanja izveden je cirkulacijom tople vode koje je temperature 80/60°C, a voda kao medij ne predstavlja opasnost od nastanka pozara. Prethodne navedene mjere za sprijecavanje i smanjenje opasnosti od pozara i eksplozije bit e djelotvorne jedino onda, kada e se provoditi redoviti nadzor (posebno nadzemne instalacije), pravilna manipulacija (cijevi, zaporni organi, ostala oprema), te radovi na servisnom odrzavanju u normalnom radu objekta od strane strucno osposobljenih radnika. Tehnicka rjesenja Navedene instalacije transportiraju medije ili energente koji ne ugrozavaju niti poveavaju pozarno optereenje graevine. Sva instalacija hladne vode i tople vode izvedena je polipropilenskim i celicnim cijevima voena vertikalno i horizontalno. ELABORAT ZASTITE NA RADU S obzirom na karakter opasnosti mogu se izdvojili cetiri potencijalne vrste opasnosti vezano za zastitu zivotne i radne okoline od nezeljenih djelovanja na zivot, zdravlje i rad ljudi, te njihova materijalna dobra. To su:

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011 LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 25-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

-

opasnost od pozara i eksplozije opasnost od kontakta sa medijima opasnost od povisenih tlakova i temperatura opasnost za covjekovu okolinu Ova posljednja vrsta opasnosti proizilazi iz prve tri vrste i uklanja se uglavnom istim tehnickim rjesenjima i zastitnim mjerama koje se primjenjuju kod njih. Na ovom mjestu potrebno je naglasiti da spomenuta instalacija u skladu sa svojom namjenom predstavlja zatvoren sustav, koji je smjesten pod zemljom i nadzemno. Transport plina pomou plinske mreze odvija se u sistemu plinovoda, te prema osnovnim tehnoloskim karakteristikama ove vrste objekta u normalnom radu nije predvieno nekontrolirano ispustanje medija u okolinu niti se na objektu odvija tehnoloski postupak uz prisustvo stalno zaposlenog osoblja. Opasnost od kontakta s medijem U sustavu grijanja, kotlovnica je lozena peletima. Meutim peleti nisu opasni za covjeka. Drugi medij koji se koristi je topla voda. Ista nije opasna za ljude jedino u vruem stanju. Sustav nadopunjvanja vodom opremljen je omeksivacem vode kako bi se sprijecilo stvarajne kamenca u sustavu grijanja. Svi ugraeni ureaji i oprema ispitana je i sadrzi ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se dokazuje da su sukladni vazeim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu. Opasnost od povisenih tlakova i temperatura U smislu prethodno iznesenog, daljnja direktna mjera u pogledu smanjenja opasnosti od povisenih tlakova (izrazena openito u manjoj mjeri na objektu), koja indirektno pozitivno utjece na ostale vrste opasnosti je izbor i ugradnja cjevovoda i opreme ovisno o uvjetima tlaka, temperature i eventualne korozivnosti i prisutnih medija prema pravilima struke i u skladu s dobrom tehnickom praksom. Tako e se na objektu u sprecavanja puknua zavara ili loma cijevi, primjeniti odgovarajui koeficijent sigurnosti s obzirom na granicu popustanja cijevnog materijala. Podjednako je vazno da se ugraivanje cjevovoda u rovove provodi strucno uz postivanje svih predvienih faza radova i postupaka, kako bi se sprijecila pojava dodatnih optereenja i unutrasnjih naprezanja na materijalu cijevi prilikom njihovog polaganja na neadekvatno pripremljenu podlogu, a isto tako i da ne bi doslo do osteivanja izolirane trake na cijevima, kojima su one antikorozivno zastiene od stetnih utjecaja okoline. Sustav kompenzacije toplinske dilatacije vode u cijevima izveden je ekspanzionom posudom. Sustav radi samostalno, a opremljen je i sigurnosnim ventilom od previsokog tlaka. Radi sprecavanja nastanka povisenih temperatura u sustavu grijanja, kotlovska jedinica opremljena je radnim i granicnim osjetnicima koji iskljucuju ureaj u slucaju nastanka povisenih temperatura. Sustav toplovodnog grijanja izveden je u rezimu 80/60°C sto je u skladu s propisima. Sva ogrjevna tijela potrebno je opremiti termostatskim glavama (u blokiranom prednamjestenom polozaju) koje sprecavaju poveanje temperature od namjestenih vrijednosti. Na taj nacin se ujedno i stedi energija. U kotlovnici, dimnjaca je izolirana kao i dimnjak, mineralnom vunom radi sprijecavanja opekotina. l cjevovodi su izolirani radi nemogunosti dodira, sprecavanja gubitaka topline i pregrijavanja prostora. Dimnjaca je opremljena revizijom radi mogunosti cisenja i odrzavanja. Opasnost od prijenosa topline na druge elemente rjeseno je zastitnim oblogama na samim ureajima. Opasnost za covjekovu okolinu Priprema sanitarne vode izvedena je preko elektricnih grijaca vode. Ispitivanje nepropusnosti instalacije grijanja vrsi se potrebnim tlakovima i u odreenom trajanju te se na kraju izvjesima o uspjesnosti ispitivanja dokazuje da je instalacija sigurna i moze se upotrebljavati. Buka koju proizvodi ventilator plamenika u skladu je s bukom za takvu vrstu ureaja, a on je smjesten u unutar kotlovnice. Dimni plinovi izbacuju se kroz dimnjake u visini iznad okolnih graevina. Mjerenjima se uvtruje kvaliteta dimnih plinova koji trebaju zadovoljavati vazee propise. Svi ureaji ucvrseni su tako da ne predstavljaju opasnost od loma ili pada.

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011 LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 26-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

Svi ugraeni ureaji i oprema ispitani su i sadrzi ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se dokazuje da su sukladni vazeim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu PROGRAM KONTROLE l OSIGURANJA KVALITETE Sav materijal i oprema, trebaju biti pogodni i sigurni za radne uvjete kojima su namijenjeni. Na osnovu Zakona o prostornom ureenju i gradnji (N.N. 76/07) tehnicka svojstva graevine moraju odgovarati zahtjevima iz poglavlja Bitni zahtjevi za graevinu, odnosno smiju se ugraivati proizvodi koji su u skladu sa Zakonom o graevnim proizvodima (NN 86/08). Takav materijal i oprema trebaju biti sposobni zadovoljiti uvjete primjene u skladu s odgovarajuim specifikacijama, standardima i specijalnim zahtjevima. Da bi se to postiglo potrebno je sljedee: Investitor je duzan osigurati strucni nadzor nad izvoenjem radova. Projektiranje, gradnju i strucni nadzor gradnje investitor mora povjeriti osobama ovlastenim za obavljanje tih djelatnosti. Nadzorni inzenjer je odgovoran za postivanje uvjeta prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji. Izvoac je duzan izvoditi radove tako da se ispune bitni zahtjevi za graevinu iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji, ugraivati materijale, opremu i proizvode u skladu s zahtjevima iz poglavlja Bitni zahtjevi za graevinu iz ovog Zakona, osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugraenih proizvoda i opreme prema odredbama ovog Zakona i zahtjevima iz projekta. Dozvoljava se ugradnja svih materijala koji su u skladu s vazeim normama prema Zakonu o normizaciji (NN br 163/03) kao i propisima, pravilnicima i normama donesenim na temelju Zakona o standardizaciji. Za sve ugraene materijale (cijevi, fazone, spojni elementi, armature i dr.) treba pribaviti odgovarajue ateste materijala kao dokaz kvalitete, na hrvatskom jeziku. Sva dokumentacija (atesti materijala i opreme) daje se na uvid nadzornom inzenjeru, koji vrsi provjeru i dozvoljava ugradnju samo one opreme koja ima atest i koja je predviena projektnom dokumentacijom. Za voenje radova izvoditelj je duzan imenovati osobu voditelja gradilista koja zadovoljava zakonske uvjete. Prije pocetka radova izvoditelj je duzan utvrditi da li stanje na objektu odgovara za ugradnju strojarske opreme i instalacija prema rjesenju iz projekta. Instalaciju treba izvesti prema prilozenim nacrtima, tehnickom opisu i ovim uvjetima. Sve aktivnosti tijekom graenja prati i kontrolira nadzorni inzenjer i unosi ih u obliku zapazanja u graevni dnevnik. Izmjene se mogu vrsiti jedino uz suglasnost investitora i projektanta, a eventualne izmjene ne smiju otezati mogunost demontaze i ponovne montaze opreme. Prilikom izvoenja radova prema ovom projektu, izvoditelj mora voditi graevinski dnevnik prema postojeim propisima. Isporucitelj opreme i izvoditelj duzni su kroz probni pogon obuciti ljudstvo korisnika ispravnim rukovanjem instalacija. Program kontrole i osiguranja kvalitete u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji osigurava bitne zahtjeve za graevinu, a to su: mehanicka otpornost i stabilnost, zastita od pozara, higijenu, zdravlje i zastitu okolisa, sigurnost u koristenju, zastita od buke i usteda energije i toplinska zastita. Kontrolom kvalitete izvedenih radova potrebno je provjeriti sve cjevovodne instalacije na cvrstou i nepropusnost. Ispitivanje na cvrstou izvrsiti hladnom tlacnom probom uz ispitni tlak 1,3 x radni tlak, ako nije propisno definirano drugacije. Ispitivanje na nepropusnost izvrsiti na radnom tlaku pod pogonskim uvjetima u trajanju najmanje 24 h, ako nije propisima drugacije definirano. Ispitivanje svih sigurnosnih elemenata instalacije (sigurnosni ventili, zastitni termostati, zastitni presostati, presostati visokog tlaka, regulatori razine i slicno) koji bitno utjecu na sigurnost osoblja i opreme, izvrsiti prije pustanja u probni pogon. Kod svakog ispitivanja ili podesavanja postavnih

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011 LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

-

-

-

-

Stranica br. - 27-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

-

-

-

-

-

-

vrijednosti obavezna je prisutnost nadzornog inzenjera. Za svako podesavanje potrebno je izraditi zapisnik sa podacima o stanju podesenosti sigurnosnih elemenata. Za sva ispitivanja; tlacna proba, proba nepropusnosti, kontrola sigurnosnih elemenata, saciniti zapisnik uz prisustvo nadzornog inzenjera i voditelja radova. Sve zapisnike uvezati u knjigu kao dokaz kvalitete izvedenih radova i kod primopredaje objekta predati investitoru. Za provjeru ostvarenih projektnih uvjeta kontrole kvalitete postignuti rezultati dokazuju se mjerenjem i nadzorom i to: - mjerenje postignutih tehnickih karakteristika plinovoda i opreme (protoci, radni rezimi, kapaciteti ) - kontrola plinovoda i opreme u cilju osiguranja kriterija za sigurno rukovanje. Nakon mjerenja izrauje se elaborat izvrsenih mjera i kod primopredaje graevine predaje investitoru. Kontrola kvalitete postignutih rezultata dokazuje se mjerenjem i izradom elaborata o izvrsenim mjerenjima, a koje mora izvrsiti neovisna i registrirana organizacija. Prilikom internog tehnickog pregleda potrebno je kao prilog graevnom dnevniku priloziti kompletnu atestnu dokumentaciju. Sve cijevi mreze (razvodne i povratne) moraju odgovarati Hrvatskim normama ili drugim priznatim normama DIN 4262, DIN 17458. Horizontalna razvodna i povratna mreza mora biti izvedena sa propisanim padom od 2-5 mm/m, prikljucci ogrjevnih tijela min. 10 mm/m,tako da se omogui dobro odzracivanje cijele instalacije. Cjelokupnu cijevnu mrezu treba poloziti tako da je omogueno nesmetano sirenje uslijed topline, kako ne bi doslo do osteenja graevinskih elemenata,a i zbog lake montaze i demontaze cijevi. Na svim najvisim mjestima instalacije ugraditi odzracne lonce sa rucnim ili automatskim odzracnim ventilima,a na najnizim mjestima treba ostaviti slavine za praznjenje. Armatura i fazonski komadi ne smiju se smjestiti na prolazima kroz zidove i stropove. Nakon zavrsene montaze,a prije postavljanja izolacije, instalacija se mora ispitati na nepropusnost pod hladnim probnim ispitnim tlakom. Pozeljan je probni tlak od 1.4xputa vei od radnog tlaka do visine stupca od 4.0 bara,a sa min. 1.0 bar iznad radnog tlaka, ukoliko je radni tlak vei od 4.5 bara. Prilikom ispitivanja treba otkopcati ekspanzijske posude i sigurnosne ventile. Probni tlak pod kojim se ispituje instalacija mora biti prakticki konstantan u trajanju od 1 sata,a da je pri tome pumpa probnog tlaka otkopcana. Instalacija se mora oprati prije pustanja u pogon kako bi se odstranila eventualna prljavstina. Pri tome treba imati u vidu maksimalni probni tlak, sto znaci da treba biti u granicama 1.4 puta radni tlak. Svi elementi instalacija koji mogu doi pod utjecaj agresivnih sredina izvesti od materijala otpornog na agresivni utjecaj iste. Ispitivanje instalacije ima za cilj provjeru, da li ugradnja opreme, ureaji i automatika odgovara projektiranim uvjetima za zimski i ljetni rezim rada, ocjenu kvalitete montaznih radova, brzine i tlaka u karakteristicnim tockama postrojenja. Dozvoljeno odstupanje od projektiranih uvjeta iznosi ±10%. Izvrseni objekt se ne moze koristiti odnosno stavljati u pogon prije izvrsenog tehnickog prijema radi provjeravanja tehnicke ispravnosti. Tehnicki pregled se vrsi na zahtijeva investitora i izvoditelja. Razmak izmeu oslonaca mora biti usklaen sa samonosivosu cjevovoda, zavisno od dimenzija cijevi, medija koji se transportira, izolacija kao i bilo kojeg drugog optereenja na cjevovod. Pri tome kontinuitet pada cjevovoda mora biti konstantan. Ukoliko u projektu nije drugacije propisano, razmak izmeu oslonaca treba biti od 1.5-5.9 m, dok se vertikalni vodovi nacelno ucvrsuju na sredini zidova. Kod spajanja cijevi zavarivanjem voditi racuna da se osi cijevi podudaraju i da var bude propisane debljine, te da je po obodu cist i izveden ravnomjerno, tako da se unutarnji svijetli otvor cijevi ne smanji bilo kakvim ostacima materijala prilikom zavarivanja. Kod svakog spajanja zavarivanjem je potrebno obaviti pripremu (skosavanje) rubova koji se zavaruju. Rubove cijevi debljine do 30 mm posebno se ne pripremaju prije zavarivanja, dok je kut skosenja za rubove cijevi debljine preko 30 mm 60 do 70 stupnjeva. Skosenje izvesti tako da debljina skosene cijevi na kraju skosenja iznosi 2 do 3 mm. Zracnost izmeu pripremljenih cijevi za zavarivanje iznosi 2 do 3 mm.

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011 LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj. INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 28-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

-

Obujmice, drzaci, fiksne i klizne tocke moraju biti izvedene tako da je omoguena pravilna dilatacija cijevnih vodova. Kod montaze cjevovoda voditi racuna o usponu odnosno padu cijevne mreze. voditi Zavareni spojevi na cijevima ne smiju lezati na osloncima. Elektrode za zavarivanje moraju posjedovati odgovarajua mehanicka i druga propisana svojstva. trode Na mjestima gdje cijev prolazi kroz zidove ili tavansk konstrukcije ,moraju se postaviti prolazni tuljci tavanske cije sa rozetama, kod kojih je otvor najmanje 10 mm vei od vanjskog promjera cijevi koja prolazi kroz taj otvor,tako da ne moze doi do cvrstog dodira izmeu tuljka i cijevi.Armatura i fazonski komadi ne smiju se smjestiti na prola ju prolazima kroz zidove i tavanice.

U Varazdinu, srpanj 2011.

Projektant: Ivica Barbir dipl. ing. stroj.

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: ROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. S Varazdin

Stranica br. - 29-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

3. PRORACUN

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 30-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

3.1.1. Proracun cijevne mreze

Proracun cijevne mreze (vanjski razvod) izvrsen je na osnovu podataka iz ,,ENERGETSKOG PREGLEDA HRVATSKOG SUMARSKOG INSTITUTA", koji je izradila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske u prosincu 2010. godine, a koji su dobiveni od strane investitora.

Broj dana grijanja Broj sati grijanja dnevno

180 8,5

dana sati

(procjena) (procjena) Gubici (procjena) W/m 130 135 136 90 110

2

Graevina Upravna zgrada Laboratorijska zgrada Kotlovnica Rasadnicka proizv. Gospodarska zgrada

Povrsina grijanja 2 (m ) 505 520 80 43 190

Procjena/godisnje kWh/a 213 219 221 145 176

Opi podaci

Gubici kW 65,65 70,2 10,88 3,87 20,9

Temp. polaza Tpol °C 80

Temp. povrata Tpov °C 60

Srednja temp. Tsr °C 70 duzina dionice L m 85 32 40 6 15 150

Razlika temp. T °C 20

Gustoa kg/m3 977,8

Spec. topl. koef. cp kJ/kgK 4,19

Topl. vodljivost W/mK 0,67 Vanjski promjer D mm 63 63 75 32 32 50

Dinam. zilavost Ns/m2 0,0004 Unutarnji promjer d mm 45,8 45,8 54,4 23,2 23,2 36,2

Hrapavost mm 0,045 Stvarna brzina w m/s 0,48 0,52 0,71 0,12 0,60 0,30

Dozvoljena brzina wmax m/s 0,8 Koef. trenja l 0,02374 0,02351 0,02171 0,03669 0,02752 0,02711 Linijski otpor R Pa/m 62,4 71,6 104,1 11,9 222,8 34,2 Pad tlaka u dionici dp kPa 5,30 2,29 4,16 0,07 3,34 5,12

Grijanje Dionica od - do 1 3 2 5 6 7 2 2 4 7 7 8

snaga Q kW 65,65 70,2 135,85 3,87 20,9 24,77

Potreban protok ms kg/s 0,78 0,84 1,62 0,05 0,25 0,30 mh kg/h 2808 3024 5832 180 900 1080 V m3/h 2,87 3,09 5,96 0,18 0,92 1,10

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 31-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

3.1.2. Odabir cirkulacijskih crpki i balansirajuih ventila

Laboratorijska zgrada 3 Q= 3,09 m /h Odabrani su: · automatski granski ventil s predregulacijom diferncijalnog tlaka NO40 i · granski zaporni i mjerni ventil NO 40 3 kvs= 10 m /h 10 kPa pbv= prikljucak 1 ½" UN pc,v= pc,u= prad= pc,uk= 7,74 5 10 42,74 kPa kPa kPa kPa

Upravna zgrada 3 Q= 2,87 m /h Odabrani su: · automatski granski ventil s predregulacijom diferncijalnog tlaka tip kao Danfoss ASV-PV 40 i · granski zaporni i mjerni ventil tip kao Danfoss ASV-M 40 3 kvs= 10 m /h 8,5 kPa pbv= prikljucak 1 ½" UN pc,v= pc,u= prad= puk= 11,35 12,75 10 51,10 kPa kPa kPa kPa

- odabrana je visokoucinkovita cirkulacijska crpka slijedeih karakteristika: pmax= 51,10 Qmax= 5,96 dimenzija NO 50 kPa 3 m /h mm

Rasadnik

Q= 0,18 m /h Odabrani su: · automatski granski ventil s predregulacijom diferncijalnog tlaka NO 15 i · granski zaporni i mjerni ventil NO 15 3 kvs= 1,6 m /h 1,5 kPa pbv= prikljucak ½" UN pc,v= pc,u= prad= pc,uk= 6,23 4,2 10 23,43 kPa kPa kPa kPa

3

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 32-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

Gospodarska zgrada 3 Q= 0,92 m /h Odabrani su: · automatski granski ventil s predregulacijom diferncijalnog tlaka NO 20 i · granski zaporni i mjerni ventil NO20 3 2,5 m /h kvs= 14 kPa pbv= prikljucak ¾" UN pc,v= pc,u= prad= pc,uk= 10,15 9 10 57,15 kPa kPa kPa kPa

- odabrana je visokoucinkovita cirkulacijska crpka slijedeih karakteristika: pmax= 57,15 Qmax= 1,1 dimenzija NO 32 pc,v pc,u pbv prad pc,uk pmax kPa 3 m /h mm

- pad tlaka u vanjskom cjevovodu (+ 20% za fitinge) - pad tlaka u cjevovodu unutar objekta ­ pretpostavka - pad tlaka balans ventila - pad tlaka termostatskih ventila na radijatoru - ukupni pad tlaka za objekt - maksimalni pad tlaka po krugu grijanja

3.1.3. Proracun ekspanzijske posude

Ekspanzijska posuda je odabrana prema optocnoj kolicini vode u sustavu grijanja i srednjoj temperaturi vode. Srednja temperatura koef.eksp. kod srednje temp. koef.eksp. kod temp. punjenja Volumen instalacije - procjena: Rastezni volumen: predpunjenje (min 3 lit.) Max. radni tlak: razlika radnih tlakova radni tlak visina instalacije staticki tlak Pretlak T= c m= c r= Vsist= Ve= Vv= pmax= p = pe = h= ps = p0 = 70 0,0225 0,0004 7500 165,8 37,5 3 0,5 2,5 5 0,5 0,5 355,78 500 l l l bar bar bar m bar bar l l

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

°C

Volumen ekspanzijske posude Vuk: Odabrana je ekspanzijska posuda kapaciteta: Veksp=

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

Stranica br. - 33-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

3.1.4. Odabir sigurnosnog voda i sigurnosnog ventila

Dimenzija cijevi od ekspanzijske posude prema povratnom vodu kotla iznosi: { { = 15 + 156 = 15 + = 27,5 Za snagu grijanja Q=156 kW odabran je sigurnosni vod i sigurnosni ventil NO32 .

3.1.5. Odabir automatskog ionskog omeksivaca

Za omeksavanje vode odabran je automatski ionski omeksivac s jednom tlacnom posudom i odvojenim spremnikom za sol, s mikroprocesorskim upravljackim ventilom s pet radnih ciklusa za volumetrijsko upravljanje radom naprava.Tlacna posuda je iz poliestera pojacanog staklenim vlaknima, punjena visoko kvalitetnom kationskom smolom.Tehnicki podaci: 3 Kapacitet m x°dH 120 3 Nazivni protok m /h 1,2 Kolicina smole (l) 30 Volumen posude za sol (l) 100 Posuda za sol o1 x H1(mm) 438x810 Tlacna posuda o1 x H1(mm) 210x1116 Upr. ventili A x B(mm) 280x160 Prikljucak 1" Radni pritisak (bar) 2,0-6,0 Temp. vode (max °C) 30 El. prikljucak 220V/50Hz

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 34-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

3.2.

Proracun dimnjaka

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 35-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 36-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 37-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Stranica br. - 38-

PROJEKT MODERNIZACIJE TOPLOVODNE KOTLOVNICE

Datum: Srpanj/2011

GRAEVINA: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA : BROJ PROJEKTA: 01-07/2011

LOKACIJA: Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko ckbr. 1020 k.o. Jastrebarsko SURADNICI: Roman Svetec dipl.ing.stroj. Karolina Klopotan dipl.ing.stroj.

INVESTITOR: HRVATSKI SUMARSKI INSTITUT Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko PROJEKTANT: Ivica Barbir dipl.ing.stroj. ENERGO-S d.o.o. Varazdin

Information

Microsoft Word - 01-07-2011 KOTLOVNICA JASKA-sa cijenama

20 pages

Find more like this

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

830557


You might also be interested in

BETA
Microsoft Word - 01-07-2011 KOTLOVNICA JASKA-sa cijenama