Read Priroda naslovna.indd text version

PRIRODA

VRIJEME PROVEDENO U PRIRODI ZIVOTINJSKO CARSTVO LOV I RIBOLOV MORSKO DOBRO ZIVOTNA SREDINA OTPAD

U PRAVU SI, misli

Priroda je u najmanjem najvea. Latinska poslovica

PRIRODA 163

U PRIRODI

Crna Gora je ekoloska drzava koja se nalazi na jugoistocnom dijelu Balkanskog poluostrva. Raznovrsnost reljefnih oblika (planine, ravnice, brda, rijecne doline, morska obala, kanjoni), kao i razliciti klimatski tipovi omoguili su razvoj velikog prirodnog bogatstva. Na podrucju Crne Gore izdvajaju se primorska, kontinentalna i planinska oblast. Crna Gora je poznata po prirodnom bogatstvu i geografskoj raznolikosti. Jedina ekoloska drzava na svijetu ima 40 jezera, veliki broj rijeka, planina, klisura. Oko 80 procenata njene teritorije cine sume, livade i pasnjaci, a juzni dio je primorski.

... javi se prije odlaska; ... po mogunosti preciziraj mjesto boravka; ... provjeri opremu prije polaska i ponesi mobilni telefon, upaljac ili sibice; ... nabavi geografske i topografske karte oblasti koju posjeujes; ... na svaki sat pjesacenja, odmaraj 10 minuta; ... ne odvajaj se od ostalih izletnika; ... odredi orjentire za polozaj najblizeg naselja ili vode. AKO SE IZGUBIS! Iako niko ne ocekuje da e se na izletu izgubiti, treba biti spreman i za takve situacije. Ako se izgubis, imaj na umu da definicija prezivljavanja glasi: "Ostani utopljen i suv dok cekas da te pronau!". U slucaju da ne mozes da pronaes put: ... ostani u jednoj oblasti i ne lutaj; ... ako je uz tebe jos neko, nemojte se razdvajati; ... pokusaj da ne panicis; ... pronai udobno mjesto za cekanje; ... za skrivanje napravi skloniste; ... obezbijedi drva za vatru; ... stedi vodu; ... nemoj lezati na goloj zemlji; ... ugrij se; ... obuci nesto svijetlo; ... trudi se da budes sto "vei" za tragace.

IZLETI I KAMPOVANJE

Izlet je boravak u prirodi koji traje najvise dva dana i jedan je od najcesih oblika izviacke aktivnosti. Prilika za uzivanje u prirodi, upoznavanje novih mjesta i ljudi. Ipak, kada ides na izlet moras se pridrzavati odreenih pravila, kako ne bi ugrozio svoju ili bezbjednost drugih. Moras biti oprezan/na, jer izletnici nenaviknuti na dugo pjesacenje mogu dozivjeti toplotni udar, suncanicu ili totalnu iscrpljenost. Zbog toga se izleti ne preporucuju bolesnim ili osobama mlaim od 15 godina. Ako odes na izlet, pridrzavaj se odreenih pravila:

PRIRODA 164 MJESTO ZA KAMPOVANJE Kampovati mozes samo pod satorom, u kamp-kuici ili drugoj opremi za smjestaj na otvorenom. Kada odes na kampovanje, dobies odreeno mjesto u okviru kampa. Unutar kampa nije ozvoljeno voziti bicikl ili motor, a za parkiranje vozila se mora platiti kamp taksa. Vatru mozes paliti samo na mjestu predvienim za rostilj, ne smijes praviti buku, ako to smeta ostalim gostima kampa. Ako na kampovanje povedes kunog ljubimca, mozes boraviti samo u kampu na periferiji grada. Ne smijes kampovati u blizini skladista, a ako se se kamp nalazi u sumi, od nje mora biti odvojen zastitnim pojasom. U okviru kampa moraju postojati aparati za gasenje pozara, burad sa vodom ili sanduci sa pijeskom. obavezna, jer je u pitanju opasan sport. Ako zelis da se bavis planinarenjem, najbolje je da se uclanis u neko planinarsko drustvo (> Kontakti). Najbolje da u planinarenje ne ides sam/a. Plaajui simbolicnu clanarinu moi es da naucis vise o planinarenju i ucestvujes u planinarskim turama. Kada odaberes planinarsku turu: ... saslusaj pazljivo informacije o izletu; ... raspitaj se kod iskusnih planinara o duzini i kvalitetu staze na koju krees; ... ako ne mozes da ucestvujes, obavjesti organizatore na vrijeme; ... doi bar pet minuta ranije na mjesto okupljanja; ... slusaj uputstva voe izleta; ... uzivaj u prirodi i pusti druge da uzivaju; ... primjedbe i predloge nasamo iznesi voi puta; ... u planinarskom domu i tokom ture ne zanovijetaj; ... na kraju ture uzmi aspirin; ... zamjerke na organizaciju izleta podnesi Upravi drustva u pisanoj formi. DOGODILO SE Dva planinara iz Podgorice posli su da tokom vikenda uzivaju u kanjonu Komarnice. Iako su bili iskusni u planinarenju, momci su u obilazak kanjona posli nepripremljeni. Pukom sreom, nakon dva dana boravka u kanjonu, pripadnici spasilacke sluzbe uspjeli su da ih izvuku promrzle i u soku.

PLANINARENJE I ALPINIZAM

Planinarenje je vaoma prilagodljiv sport kojim se mogu baviti stari i mladi. Planinarenjem se smatra ugodna setnja prirodom, ali i alpinisticko osvajanje najvisih planinskih vrhova. Osnovna razlika je u tome sto se alpinisti penju teze osvojivom planinskom stranom, sto su uslovi penjanja suroviji za njih je uspjeh vei. Osim uobicajene planinarske opreme (planinarska obua, perjane jakne, vree za spavanje...), alpinisti koriste i uzad, pojaseve, cekie, klinove... Ako zelis da se bavis alpinizmom, moras se uclaniti u alpinisticki klub. Obuka je

PRIRODA 165

RAFTING

Rafting je splavarenje na drvenim splavovima i gumenim camcima i kod nas se organizuje na rijeci Tari. Rafting mogu organizovati samo ovlasene organizacije i turisticke agencije. Organizatori splavarenja moraju imati dozvolu za rad, tj. licencu za spustanje drvenih splavova i gumenih camaca na brzim vodama. Na drvenom splavu moze biti najvise 10 putnika i dva splavara, dok broj na gumenom camcu zavisi od kapaciteta za koji je registrovan. Organizator splavarenja duzan je da ima kompletnu opremu za putnike (sljem, pojas za spasavanje) i da vodi racuna o njihovoj bezbjednosti. Putnici ne smiju nositi alkoholna pia, ribolovni pribor, podvodne puske ili oruzje. Organizator je obavezan da sluzbi Nacionalnog parka (> Kontakti) najavi rafting turu i prijavi putnike. Oni e mu napraviti raspored polazaka, radi bolje organizacije i maksimalne bezbjednosti ucesnika raftinga. Taksu za splavarenje i ostale nadoknade (ulaznica, osiguranje, naknada za lozenje vatre, snimanje kamerama) odreuje Javno preduzea za nacionalne parkove Crne Gore i objavljuje u Sluzbenom listu Crne Gore. Takse se naplauju prije polaska. Splavari koji se spustaju niz rijeku bez dozvole ili plaenih taksi bie kaznjeni na licu mjesta i bie im zabranjeno splavaranje.

PRIRODA 166

PARAGLAJDING

Da bi se bavio paraglajdingom (> Kontakti) potrebna ti je odreena obuka. Specijalna obuka u prosjeku traje 10 dana i organizuje se na otvorenom, najcese na nekoj visoravni. Organizacije ili agencije koje se bave obucavanjem i organizovanjem spustanja parglajdingom moraju imati dozvolu i registrovanu skolu za obuku. U suprotnom mogu biti kaznjeni oduzimanjem licence i novcanom kaznom. Prije spustanja paraglajdingom moras potpisati izjavu da licno odgovoras za eventuale posljedice. Ako si maloljetan/ na, pismenu saglasnot potpisuju tvoji roditelji. RONJENJE Za uzivanje u podvodnom svijetu nije dovoljna samo zelja i oprema za ronjenje. Da bi se bavio ronjenjem moras proi odreenu obuku koju pruzaju mnogobrojni ronilacki klubovi. U Crnoj Gori ima 17 ronilackih centara (> Kontakti) koji obucavaju ronioce, izdaju meunarodne sertifikate i vrse ostale usluge vezane za ronjenje. Ronjenje bez legitimacije je zabranjeno, a dozvolu izdaje Ronilacki Savez Crne Gore. Dozvola za ronjenje traje godinu i kosta 15 eura. Slucajeve neovlasenog ronjenja, vaenja potopljenih antikviteta mozes prijaviti najblizem ronilackom centru ili Ronilackom institutu u Bijeloj. Samostalno ronjenje se ne preporucuje.

PRIRODA 167

ZIVOTINJSKO CARSTVO

KUNI LJUBIMCI

U kune ljubimce se ubrajaju psi, macke, ptice, mali glodari i zivotinje iz terarijuma (gusteri, zmije). Svako ima pravo da drzi kune ljubimce u svom stanu, ali samo pod uslovom da time ne uznemirava druge stanare u kui ili zgradi. (> Kua) Drzanje zivotinje u stanu nije samo razonoda, ve i velika odgovornost. Sem igre i povremene setnje, kunom ljubimcu moras obezbijediti i odgovarajuu njegu. Duzan si da sa zivotinjom postupas humano i vodis brigu o njenom zdravlju. Da bi drzao psa u stanu ili u dvoristu moras imati odobrenje od veterinarske sluzbe (> Kontakti). U zajednickom dvoristu psi se mogu drzati ako postoji saglasnost ostalih stanara. Kada izvedes psa u setnju moras ga voditi na kratkom povocu i sa zastitnom korpom na njusci. Korpa nije obavezna za male pse i stenad do tri mjeseca starosti. Osobe mlae od 16 godina ne smiju izvoditi pse na javna mjesta.

Ubijanje i mucenje zivotinja je krivicno djelo koje se kaznjava novcanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. U takvoj situaciji policija ispituje slucaj i podnosi krivicnu prijavu drzavnom tuziocu. Nakon toga podnosi se prijedlog za pokretanje istrage. Ukoliko zelis da iz inostranstva uvezes zivotinju koju es drzati kao kunog ljubimca, dovoljno je da posjedujes potvrdu o njegovom redovnom vakcinisanju protiv bjesnila.

VETERINARSKA AMBULANTA

U veterinarskoj ambulanti mozes obaviti pregled tvog ljubimca, lijeciti ga i dobiti potrebne savjete. Ambulanta izdaje i uvjerenje o zdravstvenom stanju zivotinje, kao i potvrdu o vakcinaciji pasa i macaka protiv bjesnila. Tu se rade i laboratorijska i rentgenoloska ispitivanja zivotinja, hirurski i porodiljski zahvati na kunim ljubimcima, i vodi evidencija i dokumentacija. Vakcinacija protiv bjesnila obavezna je i obavlja se jednom godisnje. Vlasnici koji to ne postuju rizikuju novcanu kaznu u visini dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najnize cijene rada u Republici. Ako veterinar utvrdi da tvoj ljubimac boluje od bolesti opasne za ljude i zivotinje, duzan je da o tome obavjesti veterinarsku inspekciju, koja izdje upozorenje za ostale vlasnike.

PRIRODA 168

LUTALICE

Mnogi neodgovorni graani, kada im dojucerasnji ljubimci dosade, izbacuju ih na ulicu i oni tako postaju lutalice. Iako su zakonom predviene novcane kazne za nesavjesne vlasnike, u praksi se rijetko desi da oni budu kaznjeni. Ako se desi da na ulici naes napustenu ili izgubljenu zivotinju, ne mozes je odmah udomiti. Obavezan si da o tome obavjestis skloniste za zivotinje (> Kontakti). Ukoliko bivsi vlasnik ne podnese zahtjev za vraanje zivotinje najkasnije 15 dana nakon prijema u skloniste, kuni ljubimac se moze udomiti. Ako se zivotinja nakon 30 dana ne udomi ili ne zbrine na drugi nacin moze se usmrtiti. U sklonistima za zivotinje jednom nedjeljno organizuju se dani za udomljavanje. To ti je i najbolja prilika da udomis neku od zivotinja, i spasis je od usmrivanja.

na daljinu i posmatranje staticnih ptica. U tom slucaju, osim osnovne opreme, bie ti potreban i stalak-tripod. Kod pomatranja ptica, osim dvogleda i durbina, sastavni dio opreme su foto aparat i terenska biljeznica. Ako vidis rijetku ili neobicnu pticu, prijavi je Centru za zastitu i proucavanje ptica (> Kontakti). Tu es dobiti i detaljnije informacije i uputstva o mjestima najboljim za osmaranje ptica. Posmatranje ptica treba da izvedes tako da to ptica jedva primijeti. Kada posmatras ptice trudi se da ih ne uznemiravas ili izlazes opasnosti, ne primici se kolonijama kada je gnijezenje u toku, posmatraj sa puteva i staza... BOTANICKE BASTE Ono sto je zooloski vrt za zivotinje, za biljke je botanicka basta. U botanickim bastama mozes razgledati i upoznati se sa biljnim vrstama, karakteristicnim za odreeno podrucje. One prije svega imaju edukativnu funkciju, a broj biljaka zavisi od tipa zemljista, nadmorske visine, povrsine prostora koji zauzimaju i sredstava kojima raspolazu. U botanickim bastama mogu biti zastupljene reprezentativne biljne vrste odreenog podrucja (npr. planinskog ili primorskog dijela Crne Gore), specijalne biljne zajednice (npr. ljekovito bilje), a mogu biti i mjesovite. Prilikom posjete botanickoj basti, trebas biti pazljiv, i ne smijes ostetiti ili brati biljke. Botanicke baste u Crnoj Gori nalaze se u Dulovinama kod Kolasina (osnovana prije 25 godina), u Brezojevicama kod Plava (stara 10 godina), u Grahovu i u Herceg Novom.

POSMATRANJE PTICA

Posmatranje ptica sve je popularniji vid eko turizma u svijetu. Posmatranje ptica u Crnoj Gori za sada se organizuje u ulcinjskoj Solani i na Skadarskom jezeru, koje je i najvei pticji rezervat u Evropi. Da bi posmatrao ptice bitno je da izaberes dobro mjesto i poneses dvogled i durbin. Za posmatranje ptica u blizini koristi se dvogled, dok je durbin potreban za gledanje

PRIRODA 169

DIVLJAC

Divljac su divlje zivotinje i ptice koje slobodno zive u prirodni i prirodnim rezervatima, nad kojima vlasnistvo ima drzava. Divljac uziva posebnu zastitu kako bi se obezbjedio uzgoj, ocuvanje i zastita njenog stanista. Zastitnim mjerama ogranicava se broj divljaci za odstrel, pa postoje trajno zastiene i vrste koje su zastiene zabranom lova u odreenom periodu godine (sezonom lovostaja). Neke zivotinje su trajno zastiene, zbog ugrozenost. Trajnom zabranom zastieni su ris, hermelin, srna i lane, mladunce medvjeda, divokoza, kosuta, vidra, tetrijeb, caplje, poljska jarebica, rode, labudovi, ptice grabljivice, galebovi, cigre. Tokom lovostaja zastieni su jelen, srnda, muflon, zec, vjeverica, medvjed, fazan, prepelica, guske, patke, liske, sljuke i golubovi tj. sve zivotinje izuzev tzv. stetocina. Tokom lovostaja, zabranjeno je loviti, progoniti ili uznemiravati divljac. Za lov divljaci u vrijeme lovostaja ili na podrucju gdje je zabranjen, rizikujes novcanu kaznu ili zatvor do sest mjeseci. U slucaju krivolova lovocuvari oduzimaju ulovljenu divljac, sredstva za lov i naplauju kaznu. Lovni zabrani su podrucja gdje su sve zivotinje koje ih naseljavaju trajno zastiene tokom citave sezone.

PRIRODA 170

LOV I RIBOLOV

LOVISTA

Lovista se organizuju na mjestima, vodama ili sumama, na kojima postoje uslovi za razvoj divljaci. Ona ne obuhvataju naselja, groblja, puteve, gradske parkove, ograene prostore na kojima se divljac vjestacki uzgaja... Lovista se organizuju kako bi se obezbijedile mjere zastite, uzgoja i racionalnog lova divljaci. Gazdovati lovistem mogu samo organizacije strucne za uzgoj, zastitu i lov divljaci. O divljaci koja se nalazi van lovista stara se vlasnik zemljista na kojem se ona zadrzava. Da bi neko mogao da gazduje lovistem, mora imati zavrsenu srednju skolu sumarske, veterinarske, bioloske ili poljoprivredne struke. Postupak davanja lovista na gazdovanje pokree se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Vlada. Odluku o davanju lovista na gazdovanje donosi Vlada, na predlog Ministarstva nadleznog za poslove lovstva. Ako divljac postane opasna po zivot ljudi ili imovine, moze se odstrijeliti van lovista, bez obzira da li je na nju dozvoljen lov. Dozvolu za odstrijel izdaje nadlezno ministarstvo.

PRIRODA 171 LOVOCUVARI Svako loviste mora imati ovlasene cuvare. Da bi neko mogao da radi kao cuvar lovista, mora imati polozen lovacki ispit i ispunjavati uslove za nosenje oruzja. Lovocuvar mora biti uniformisan i nositi sluzbenu legitimaciju. Ukoliko to od tebe zahtjeva, obavezan/na si da lovocuvaru pokazes licne isprave, dozvolu za lov i lovnu kartu (> Dokumenta). lijegala i gnijezda... Krsenje pravila lova moze dovesti do ozbiljnog narusavanja prirodne ravnoteze. Ako pristupis lovackom udruzenju bies dovoljno upuen/a, a jedna od tvojih duznosti bie i zastita divljaci od onih koji ta pravila ne postuju (krivolovci ili lovokradice). DOGODILO SE Niksianin koji je vikend u prirodi pokusao da ispuni lovom na zeceve kaznjen je sa 500 eura, jer ih je lovio bez dozvole a lov. Dok se vraao kui sa ulovom, njegov atomobil zaustavili su lovocuvari. U prtljazniku su nasli dva ubijena zeca i, kako vozac nije imao dozvolu za lov, oruzje i ulov su mu odmah oduzeti, a protiv krivolovca je podnijeta prijava.

BITI LOVAC

Da bi isao u lov nije dovoljno uzeti pusku u ruke i poi u sumu, jer divljac mozes loviti samo samo ako imas dozvolu za lov i lovnu kartu. Ta dokumenta mozes dobiti ako imas crnogorsko drzavljanstvo, polozen lovacki ispit i odobrenje za nosenje lovackog oruzja. Uz to moras biti i clan nekog od mnogobrojnih lovackih drustava u Crnoj Gori. U lovacko drustvo se uclanjujes tako sto im dostavis licne podatke i platis clanarinu. Ako nemas polozen lovacki ispit, u lovackom drustvu ga mozes polagati. Kao pripadnik lovackog drustva duzan/na si da ucestvujes u lovackim akcijama kao sto su odrzavanje hranilista i solista, prebrojavanje divljaci ili smjestanje zivotinja u zimovnike. Zakonodavstvo i lovacka etika, postavljaju i odreene zabrane cije se nepostovanje kaznjava visokim novcanim kaznama, a u tezim slucajevima i kaznom zatvora. Tu spadaju zabrana lova bez dozvole, lov zastiene divljaci, lov pomou hemijskih sredstava, zamki, hvatanje i ubijanje mladuncadi, unistavanje

LOVACKO ORUZJE

Kao i druge vrste vatrenog oruzja, za nabavku lovacke puske potrebno je pismeno odobrenje MUP-a (> Dokumenta). Pusku mozes kupiti samo u specijalnim prodavnicama, odnosno od lica koja imaju oruzni list. Ukoliko pokusas da lovis bez dozvole rizikujes plaanje visoke novcane kazne ili zatvora do sest mjeseci. U slucaju da nemas dozvolu za lov, lovacko oruzje e ti biti oduzeto zajedno sa ulovom.

PRIRODA 172

RIBOLOV

Svim rijekama, slatkovodnim jezerima, mocvarama, barama i sl. u Crnoj Gori gazduju sportsko-ribolovna drustva (> Kontakti). Ona su odgovorna za stanje ribljeg fonda u vodama kao i za organizaciju i sprovoenje sportskog ribolova na njima. Ako zelis da se bavis sportskim ribolovom, treba da se uclanis u ribolovno drustvo koje je nadlezno za vode u kojima planiras da pecas. Da bi bio clan ribolovackog drustva treba da platis godisnju ili dnevnu dozvolu za ribolov. Godisnja ribolovna dozvola vazi samo za vode kojima gazduje ribolovno drustvo, a postoje i republicke sportsko-ribolovne dozvole koje vaze za sve slatke vode u Crnoj Gori, osim voda koje su u sklopu nacionalnih parkova. Za te vode nadlezni su iskljucivo nacionalni parkovi i jedino oni mogu izdati dozvolu za ribolov u podrucju njihove nadleznosti. Kada primjetis krivolovce, prijavi ih najblizem ribolovackom drustvu. Njihovi cuvari oduzee krivolovcu opremu za ribolov i ulov, i prijaviti ga policiji. Za ribolov bez dozvole, sa upotrebom prirodnih mamaca, eksploziva, elektricne struje, mreza u rijekama, podvodnih pusaka i otrova predviene su visoke novcane kazne ili kazna do tri godine zatvora.

MORSKI RIBOLOV

Morski ribolov moze biti privredni i sportsko-rekreativni. Privredni ribolov se obavlja radi zarade i njime se mogu baviti preduzetnici koji za to imaju dozvolu. Dozvola se dobija od Ministarstva za turizam (> Kontakti), uz saglasnost Instituta za biologiju mora. Dozvola za sportsko-rekreativni ribolov moze biti stalna i privremena. Stalna dozvola izdaje se na 12 mjeseci, a privremena najvise do 30 dana. Za morski ribolov bez dovole predviena je novcana kazna od cetvorostrukog do osmostrukog iznosa minimalne zarade, dok je za privredna drustva kazna u visini od 100 do 300 najnizih zarada. Ako posjedujes clansku kartu sportsko ribolovnog drustava ili ronilackog kluba to ne znaci da automatski imas i dozvolu za sportski ribolov. Uz dozvolu, mozes dnevno uloviti najvise pet kilograma ribe i morskih plodova. DOGODILO SE... Pripadnici Pomorske policije uhvatili su jednog Novljanina u krivolovu prstaca. Njemu je oduzeto oko 700 grama tek ulovljenih skoljki i ronilacka oprema i protiv njega je podnijeta prekrsajna prijava. Ronilacka avantura okoncala se na sudu, gdje je odluceno da Novljanin zbog krivolova treba da plati kaznu od 300 eura.

PRIRODA 173

MORSKO DOBRO

U Crnoj Gori "morskim dobrom" se smatra morska obala i priobalni morski dio i sve sto mu pripada, kao i obala rijeke Bojane. Morsko dobro (> Kontakti) je u drzavnoj svojini. Morsko dobro ili jedan njegov dio moze se dati na korisenje drzavljaninu Crne Gore ili strancu radi obavljanja privredne ili druge dozvoljene djelatnosti kao i za privez plovila. U Crnoj Gori morsko dobro se najcese ustupa na korisenje u vidu zakupa plaza. Plaza se moze zakupiti nakon sto Morsko dobro raspise tender. Nakon sto se u predvienom roku dostave ponude i tenderska dokumentacija, komisija odlucuje kome e se plaza dati na zakup. Gradnja objekata na podrucju morskog dobra dozvoljena je samo ako je odobri nadlezni organ uprave. PLAVA ZASTAVICA Plava zastavica je eko-obiljezje koje se dodjeljuje kao simbol visokih zastitnih, sanitarnih i bezbjednosnih standarda i uslova na plazi. Plavu zastavicu dodjeljuje meunarodni ziri, na prijedlog Nacionalnog komiteta i vazi samo jednu sezonu. Ako se tokom sezone promjene uslovi na plazi, plava zastavica moze biti povucena privremeno ili trajno. Sem odrzavanja plaze na visokom nivou, obaveza zakupca je da tokom sezone organizuje pet ekoloskih akcija.

PRIRODA 174

PLAZA

Kupaliste je dio morskog dobra i moze biti prirodno, ureeno i izgraeno. Bez obzira da li je plaza ureena ili prirodna, mora biti pristupacna svim kupacima. Zbog toga se oko plaze moraju ukoloniti sve ograde, kapije, rampe koje sprecavaju slobodan pristup. Zakupac ureene plaze ne smije naplaivati ulaz ili parking posjetiocima, osim ako je u pitanju hotelska plaza. Ako neko pokusa da ti naplati ulaz na plazu, mozes ga prijaviti turistickoj inspekciji (Kontakti). Izgraeno kupaliste mora biti tako ureeno da na ulazu budu rasporeeni ugostiteljski, zabavni, sportski, sanitarno-higijenski i ostali neophodni sadrzaji. U centralnom dijelu plaze treba da su planski rasporeeni suncobrani i lezaljke za boravak gostiju, dok dio neposredno uz more mora biti slobodan za ulazak i izlazak iz vode. U slucaju da na kupalistu nije obezbjeen odvod voda u kanalizaciju, prilkom tusiranja na plazi ne smijes koristiti sampon. Na ureenoj plazi plaas korisenje suncobrana ili lezaljke, a ako doneses svoj suncobran plaas nizi iznos. Svoj suncobran mozes postaviti samo u dijelu plaze koji je za to predvien. Dok se odmaras na plazi vodi racuna o svojim stvarima, jer zakupac nema nikakvu odgovronost ako ti nesto ukradu.

PRIRODA 175

CUVARI PLAZE

Ureena plaza mora imati spasilacku sluzbu, odreen broj camaca za spasavanje i ostalu spasilacku opremu. Spasilacka sluzba podrazumijeva najmanje dva spasioca na svakih 50 metara plaze, kule za spasioce na svakih 100 metara, spasilacke punktove na svakih 50 metara izmeu dvije kule, i jedan camac na svakih 200 metara. Radno vrijeme spasilaca mora biti vidno istaknuto, a oni moraju imati licencu ovlasene organizacije za obuku. Licenca se obnavlja svake godine u Centru za obuku Crvenog krsta. U slucaju da spasioci prekorace ovlasenja mozes se zaliti Morskom dobru ili na turisticki telefon (> Kontakti).

OPASNOST NA VODI

Plovni objekti moraju se drzati na odreenoj razdaljini od obale. Tako npr. brodovi koji prevoze putnike ne smiju prilaziti na 300 metara od obale, jahte na 200 metara, motorni camci i jedrilice na 150 metara, a camci na vesla mogu ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 metara. Skutere mozes voziti samo na udaljenosti veoj od 300 metara ili na podrucju gdje je dozvoljeno njihovo vozenje, a koje odreuje nadlezna Lucka kapetanija (> Kontakti). Vozacima koji skuterima prilaze blizu obale, ili ugrozavaju kupace, prijete kazne od jednog do deset minimalnih licnih dohodaka. Osim toga, predstavnici Lucke kapetanije mogu im oduzeti vozilo i zadrzati ga i do 30 dana. Zabranjeno je plivanje na udaljenosti veoj od 100 metara od kupalista. DOGODILO SE Uzivajui u voznji skuterom djecak iz Budve "malo se zanio" i opasno priblizio plazi u Donjoj Lastvi. Djecaka koji je skuterom, na kojem se nalazila i njegova sestra, jurio na 100 metara od plaze prijavili su preplaseni kupaci. Nakon par minuta skuter su zaustavili i zaplijenili ljudi iz Lucke kapetanije. S obzirom da je djecak imao samo deset godina, prekrsajna prijava je podnijela protiv njegovog oca, a skuter je zadrzan do okoncanja prekrsajnog postupka. Djecakov otac kaznjen je sa 400 eura.

SEMAFOR NA PLAZI

Na plazi mora biti jasno istaknuta zastavica koja upozorava da li je bezbjedno ulaziti u vodu. Dok boravis na plazi vodi racuna o zastavici koja je istaknuta na jarbolu, kraj osmatracnice spasilacke sluzbe. Kada je istaknuta crvena zastavica znaj da je ulazak u vodu rizican i da se smijes udaljavati od obale do odreene granice. Istaknute zastavice nijesu niciji hir, ve najcese znace da bi te plivanje u ogromnim morskim talasima moglo kostati zivota. Moras postovati istaknuta upozorenja, kako ne bi opasnosti izlozio svoj ali i ni tui zivot.

PRIRODA 176

ZIVOTNA SREDINA

Zivotna sredina je prirodno okruzenje koje cine vazduh, zemljiste, kopnene vode i more kao i okruzenje koje je stvorio covjek. Naseljavaju ga razlicite zivotne zajednice. Zivotna sredina stiti se ocuvanjem i racionalnim korisenjem prirodnih resursa i otklanjanjem stetnih posljedica koje ih ugrozavaju. Ciljevi zastite zivotne sredine su ocuvanje i zastita zdravlja ljudi i kvaliteta ekosistema, zastita zivotinjskih i biljnih vrsta, zemljista, prirodnih ljepota, kulturne bastine i vrijednosti koje je stvorio covjek. Prirodna bogatstva su dio zive ili nezive prirode koje covjek koristi ili ih moze koristiti. Prilikom njihovog korisenja covjek se mora pridrzavati odreenih pravila. Mada su prema zakonu privredni i drustveni razvoj ograniceni principima zastite zivotne sredine i ocuvanjem prirodnih bogatstva, praksa u Crnoj Gori nije tako idealna. Nijesu rijetki slucajevi da se zbog izgradnje fabrika zagauju cijele oblasti, ili da se zbog (bes) pravnih ugostiteljskih objekata ugrozavaju morska i rijecne obale.

PRIRODA 177 EKOLOSKE CRNE RUPE Ekoloske crne rupe su podrucja u kojima je zivotna sredina ugrozena prekomjernim zagaenjem i koja se tesko saniraju. U Crnoj Gori postoje cetiri ekoloske crne rupe: jaloviste u Mojkovcu, rudnik uglja i termoelektrana u Pljevljima i Kombinat aluminijuma u Podgorici. Najzagaeniji grad u Crnoj Gori, na Balkanu, a mozda i sire su Pljevlja. Fenol, fluorid, vodonik-sulfid, teski metali, kadmijum, olovo, hrom, pa i radioaktivni torijum i uran, ono je sto Pljevaljci vise nego ostali ljudi piju, jedu i udisu. Obliznja termoelektrana na Pljevlja dnevno ispusti 58 tona sumpor-dioksida, 37 tona prasine i 85 miliona kubika dima. Pojedine biljne i zivotinjske vrste zastiene su zbog svoje rijetkosti, prorijeenosti ili ugrozenosti. Te vrste i njihovi razvojni oblici, legla i gnijezda ne smiju se uklanjati sa svojih stanista, osteivati i unistavati. U Crnoj Gori zastieno je 415 biljnih i 430 zivotinjskih vrsta. Zastiene vrste je zabranjeno iznositi i izvoziti u inostranstvo, a za njihovo unistavanje zakonodavstvo predvia kaznu i do pet godina zatvora.

NACIONALNI PARKOVI

Nacionalni parkovi su prostori izuzetnih prirodnih vrijednosti koji imaju ekolosku, ekonomsku, naucnu, istorijsku, estetsku, kulturnu, obrazovnu i rekreativnu funkciju. Crna Gora ima cetiri nacionalna parka, i to NP "Biogradska gora", NP "Durmitor", NP "Loven" i NP "Skadarsko jezero", a u pripremi je i proglasenje Prokletija za nacionalni park . Divlja gradnja je u nacionalnim parkovima zabranjena. U obzir dolaze jedino privremeni, montazni objekti koje je lako postaviti i ukloniti. O postovanju reda u nacionalnim parkovima brinu cuvari koji imaju pravo da ti oduzmu npr. opremu za lov/ribolov. Obavezni su da ti izdaju potvrdu o zaplijenjenim stvarima i napisu prekrsajnu prijavu. Cuvar nema pravo da ti naplati kaznu, i ako prekrsi ovlasenja, mozes se zaliti direktoru nacionalnog parka.

ZASTIENA PRIRODNA DOBRA

U prirodna dobra koja uzivaju posebnu zastitu ubrajaju se rezervati prirode, nacionalni parkovi, zastiene biljne i zivotinjske vrste, spomenici prirode, parkovi prirode i predjeli sa posebnim prirodnim osobinama. Rezervati prirode su predjeli u kojima je posebno izrazena jedna ili nekoliko prirodnih vrijednosti, dok su spomenici prirode pojedinacna prirodna dobra ili djelovi prirode koji zbog svojih specificnih, ugrozenih ili rijetkih odlika imaju posebnu naucnu vrijednost. Memorijalni prirodni spomenici su dijelovi prirode koji su vezani za neki istorijski dogaaj.

PRIRODA 178

SUME

Sume su prirodno bogatstvo koje moze biti u drzavnoj i privatnoj svojini. Gazdovanje sumama ne znaci samo upravljanje njihovom eksploatacijom nego i uzgoj, zastitu, ureivanje i korisenje suma, izgradnju i odrzavanje sumskih saobraajnica. U sumama koje se prirodno obnavljaju, sjeca drvea odvija se, po pravilu, u doba mirovanja vegetacije. Zabranjena je sjeca stabala rijetkih vrsta koje su zastiene zakonom, a zabranjena je sjeca i promet jelki ili hrasta cera za novogodisnje ili Bozine praznike. Ako je suma u tvom vlasnistvu, stabla mozes sjei iskljucivo nakon njihovog odabiranja, obiljezavanja i evidentiranja (tzv. doznaka) i nakon kontrole sumarske inspekcije. Tvoja duznost, kao graanina koji brine o prirodi, je da srazmjerno sjeci obavis i posumljavanje. O sumama u drzavnom vlasnistvu brine Uprava za sume, odnosno sumarski inspektor. On pregleda sve sumske radove, objekte, ureaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se sjeku, smjestaju, prerauju sumski proizvodi. U slucaju bespravne sjece, sumarski inspektor ima pravo da zaustavi radove, oduzme posjeceno drvo i alat za sjecu. Za bespravnu sjecu sume predviena je novcana ili zatvorska kazna do jedne godine. Nesavjestan rad sumarske inspekcije mozes prijaviti sefu podrucne jedinice Uprave za sume. U tom slucaju protiv su-

marskih inspektora, u zavisnosti od tezine prekrasaja, pokree se disciplinski ili krivicni postupak. Na bespravnu sjecu sume mozes se zaliti podrucnoj jedinici Uprave za sume, sefu za zastitu suma, ali i podrucnoj jedinici MUP-a, koja e prijavu proslijediti Upravi za sume.

POZARI

Kada primijetis pozar probaj da ga ugasis, ako time ne ugrozavas svoj ili zivot drugih. Ako ga ne mozes ugasiti, odmah obavijesti vatrogasnu jedinicu, odnosno podrucnu jedinicu MUP-a. Na tvoj poziv vatrogasci e doi u najkraem roku, i ako ne mogu da ugase pozar trazie pomo od drugih vatrogasnih jedinica. Tokom intervencije, voa akcije moze zabraniti pristup i saobraaj na mjestu pozara, narediti korisenje privatnih ili poslovnih vozila, evakuaciju ljudi. Voa akcije gasenja moze nasilno otvoriti prostoriju u kojoj je izbio pozar. Zabranjeno je paliti vatru ili ostavljati zapaljive predmete na mjestima gdje postoji poveana opasnost od pozara. DOGODILO SE Osnovni sud na Cetinju osudio je na pet godina zatvora mladia koji je namjerno izazivao pozare na brdima iznad prijestonice. Koristei karton i upaljac zapalio je sumu iznad grada nakon cega se pozar prosirio i zahvatio povrsinu od osam kvadratnih kilometara ugrozivsi zivote i imovinu sest sela iznad Cetinja. Vatra je jedva ugasena.

PRIRODA 179

OTPAD

ODLAGANJE OTPADA

U razvijenim zemljama problem otpada se rjesava odlaganjem na sanitarnim deponijama ili reciklaznim stanicama. Deponija je ureeno mjesto na koje se odlaze otpad koji se tu reciklira u zatvorenom prostoru, dok su ostala odlagalista otpada ustvari smetlista. U Crnoj Gori postoje dvije ureene deponije i to u Podgorici (na Vrelima ribnickim) i na Lovanji kod Tivta. Otpad se, nakon praznjenja kontejnera, odnosi do najblize deponije. Tu se otpad odlaze u specijale sanitarne kade ili se reciklira. Pojedince koji otpad odlazu na divljim deponijama mozes prijaviti na besplatni broj komunalne policije (> Kontakti). Kazne za bacanje otpada na mjesta koja za to nisu predviena kreu se od jedne do tri minimalne zarade. U Crnoj Gori postoji nacrt zakona o upravljanju otpadom, a njegova primjena pocee u novembru 2008. godine. Po tom zakonu predvieno je organizovanje osam sanitarnih deponija, nabavka nove komunalne opreme za javna komunalna preduzea, uspostavljanje sistema reciklaze, sanacija postojeih smetlista...

PRIRODA 180

OPASNI OTPAD

Neke vrste otpada veoma su opasne za okolinu, zbog cega se moraju obraditi i cuvati u posebnim uslovima. Takav otpad mora biti odvojen od ostalog i sakuplja se u posude izraene od materijala koji je nepropustljiv i otporan na udare i koroziju. Za opasan otpad mora se obezbijediti privremeno odlagaliste, koje obazeno mora biti ograeno, obiljezeno i zastieno od atmosferskih uticaja. Odlagaliste mora imati portirnicu sa rampom, mjesto za detoksikaciju vozila, vagu, hidrantske ureaje za protivpozarnu zastitu. Konacno odlagaliste opasnog otpada moze biti odreeno na ravnim povrsinama povoljnog geoloskog sastava, u prirodnim ili nastalim uvalama ili napustenim rudnicima. Tako odlagaliste mora biti udaljeno najmanje kilometar od naseljenog mjesta ili rijeke. MEDICINSKI OTPAD Medicinski otpad veoma je opasan za okolinu, i ne moze se odlagati na deponiju prije prethodne obrade. Dim i isparenja koja nastaju unistavanjem te vrste otpada veoma su kancerogena, a njegovi sastojci truju zemljiste. Svaki klinicki centar trebao da ima opremu za njegovu obradu. Nakon obrade u tim postrojenjima otpad moze na deponiju. U slucaju njegovog odlaganja ili spaljivanja na otvorenom predviene su kazne u visini jedne do tri minimalne zarade.

RECIKLAZA

Recikliranjem materijala iz otpada postizu se znacajne ustede i umanjuje zagaenje nastalo nagomilavanjem otpada. Recikliranje je tehnoloski proces u kojem se posebno sortira materijal koji moze da se reciklira papir, staklo, aluminijum, bakar, gvoze. Nakon recikliranja materijal se ponovo prerauje u specijalnim postrojenjima u sirovi materijal. Proizvodi napravljeni od recikliranog materijala znatno su jeftiniji.

CUVAJ PRIRODU

Tvoja graanska i moralna obaveza je da cuvas prirodu i ne zagaujes okolinu. Zakonom je zabranjeno zagaivanje odlaganjem otpada van propisanih mjesta, spaljivanjem ili zakopavanjem otpada i zagaivanje voda. Zabranjeno je: ... ispustanje zagaujuih materija; ... primjena zabranjenih tehnologija, proizvoda ili sirovina; ... ugrozavanje prirodne ravnoteze; ... prerada, skladistenje i odlaganje radioaktivnog otpada. Za vee zagaenje vazduha, vode ili zemljista predviene su zatvorske kazne do tri godine. Ako je djelo ucinjeno iz nehata, predviena je novcana ili zatvorska kazna do jedne godine.

PRIRODA 181

KONTAKTI

Ministarstvo turizma i zastite zivotne sredine

Rimski trg 46, zgrada "Vektra", Podgorica 020/ 234 116; www.mturizma.vlada.cg.yu Sve uopstene informacije o turizmu i zastiti zivotne sredine, zakonskim aktima koji se ticu istih mozes nai na sajtu ministarstva ili se o njima raspitati na dati broj telefona.

Republicki zavod za zastitu prirode

Trg vojvode Beirbega Osmanagia 7, Podgorica 020/ 620 848 [email protected] U zavodu mozes dobiti informacije o njihovim trenutnim aktivnostima za zastitu zivotne sredine.

Prirodnjacki muzej

Trg vojvode Beirbega Osmanagia 16, Podgorica Centrala-020/ 633 184 Kustosi-020/623-640, 623-730 O radu muzeja se zasniva na prikupljanju, proucavanju, cuvanju i strucnoj zastiti prirodnjackog materijala, izlaganje prirodnjackih pokretnih dobara znacajnih za kulturu, nauku i ob-

PRIRODA 182 razovanje, publikovanje rezultata.

Institut za biologiju mora

Dobrota bb, Kotor 032/ 334 569; 334 570 www.ibmk.org [email protected] Sem sto ispituju zivi svijet mora, oni utvruju i nivo cistoe vode na odreenim djelovima obale.

Lucka kapetanija Bar

13. jula 18, Bar 030/ 302 060 [email protected] Sve detaljnije informacije o radu kapetanije mozes dobiti na dati broj telefona.

Ekoloska inspekcija

020/ 658-127 Put Radomira Ivanovica 2 Ukoliko primijetis da neko odlaze otpad na nedozvoljenim mjestima I tako narusava zivotnu sredinu, slucaj mozes primijetiti na dati broj telefona.

Javno morsko dobro

Budva ul. popa Jola Zeca bb, 033/ 452 709 Herceg Novi 031/ 321 688 www.morskodobro.com

Zakup djelova obale nalazi se u nadleznosti ovog preduzea, a takoe mozes prijaviti I neke nepravilnosti u funkcionisanju razlicitih sluzbi na primorju.

Veterinarska sluzba

020/ 645 300 Sve informacije o odrzavanju zdravlja tvog ljubimca mozes dobiti u veterinarskoj sluzbi.

Turisticki telefon

19817 Na ovaj broj mozes prijaviti nepravilnosti u radu spasilacke sluzbe, kao i druge nepravilnosti(npr buka iz obliznjih lokala) koje ti zasmetaju tokom tvog boravka u nekom turistickom mjestu .

PRIRODA 183

JP "Nacionalni parkovi Crne Gore"

Put Radomira Ivanovia 2, Podgorica 020/ 658 071 www.nparkovi.cg.yu ; [email protected] Na ovaj broj mozes dobiti detaljnije informacije o funkcionisanju postojeih nacionalnih parkova u Crnoj Gori.

Planinarsko drustvo

"Durmitor" Zabljak 069 480 644 [email protected] www.durmitor.com "Pestingrad" Kotor 067 486 680 [email protected] www.pestingrad.users.cg.yu

Centar za zastitu i proucavanje ptica

Trg vojvode Beirbega Osmanagia 7, Podgorica 067/ 245 006 www.lynx.cg.yu www.birdwatchingmn.org [email protected]; U Centru mozes dobiti informacije o vrstama ptica koje postoje u Crnoj Gori, nacinu njihove zastite, kao I sve popularnijoj aktivnosti posmatranja ptica koja je prisutna I u nasoj zemlji.

"Bjelasica" Kolasin "Subra" Herceg Novi 069 028 477 067 525 879 067 570 454 [email protected] www.subra.users.cg.yu U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni i sl.

Drustvo za zastitu zivotinja

Podgorica: 069/541-004 Berane: 051/235-424 067/496-284 Ukoliko si svjedok loseg tretmana zivotinja u tvom okruzenju za savjet I pomo mozes se obratiti clanovima ovog drustva.

Planinarsko smucarsko drustvo Komovi

067/ 877 705 www.komovi.cg.yu [email protected] U ovom drustvu mozes da se raspitas o planiranim ativnostima i takoe da dobijes odreene savjete koji e ti biti od pomoi prilikom planinarenja.

Azil za zivotinje

Naselje Konik, Vrela ribnicka, Podgorica 069/ 326 478 Ukoliko vise ne zelis da drzis dosadasnjeg ljubimca u kui,

PRIRODA 184 mozes se obratiti nekome iz Azila za bezdomne zivotinje, a oni e ti objasniti proceduru za primanje zivotinja u njihovu organizaciju. R.K. "Kotor" Kotor 069 086 762 [email protected] KPA "Montenegro" Canj 085 377 065 www.ronjenje.org.yu R.K. "Neptun-Mimoza" Tivat 069 044 225 [email protected]

R.K. "Galeb" Zelenika 069 042 232 R.K. "Gorica" Podgorica 069 550 050 R.K. "Hobotnica" Bar 069 020 660 [email protected] www.divemontenegro.com

Lovacka organizacija Podgorica

020/ 242-213 Adresa: Bulevar revolucije 48 U domen aktivnosti ove organizacije spada kako lov, tako I ribolov, pa se njima mozes obratiti ukoliko te interesuju detalji oko pravila lova I ribolova, nacina uclanjivanja u odreene lovacke odnosno ribolovacke klubove...

Paragliding klub

"EAGLE" ­ Budva 067 557 903

Lista ronilackih centara:

R.K. "Aquanaut Submarine Explorers Club" Sub-Aqua Fest Podgorica 067 508 009 [email protected] www.aquanaut.cg.yu R.K. "D'Olcinium" Ulcinj 067 319 100 [email protected] www.uldiving.com R.K. "Juzno More" Bar 069 030 448 [email protected]

"DRAGON" ­ Ulcinj 069 624 429 [email protected] www.dragonproject.net "BRSKOVO"-Mojkovac 050 472 290 U ovim klubovima mozes dobiti sve dodatne informacije o ovom sportu, nacinu na koji se mozes ukljuciti, cijeni isl.

R.K. "Niksi" Niksi 069 827 386 [email protected] www.rknk.cg.yu

Information

Priroda naslovna.indd

24 pages

Report File (DMCA)

Our content is added by our users. We aim to remove reported files within 1 working day. Please use this link to notify us:

Report this file as copyright or inappropriate

536026